Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Recenzenti:
Prof. dr Dragan Ravani}, Kragujevac
Prof. dr Jezdimir Zdravkovi}, Ni{
SADR@AJ
Poglavlje
Strana
UVOD
ISTORIJAT
ALKOHOL, ALKOHOLNA PI]A, FIZIOLOGIJA I
PATOFIZIOLOGIJA ALKOHOLA
DEFINICIJA ALKOHOLIZMA, TERMINI U
ALKOHOLOGIJI
EPIDEMIOLOGIJA ALKOHOLIZMA
SOCIO-MEDICINSKI ZNA^AJ ALKOHOLIZMA
KORISNO DEJSTVO ALKOHOLA?
KONCEPTI ALKOHOLNIH PROGRAMA
ETIOLOGIJA ALKOHOLIZMA
KARAKTERISTIKE ALKOHOLI^ARA
AGRESIVNOST ALKOHOLI^ARA
DIJAGNOSTIKA ALKOHOLIZMA I ALKOHOLOM
IZAZVANIH POREME]AJA
ICD-10 KLASIFIKACIJA ALKOHOLOM
IZAZVANIH POREME]AJA
OP[TA KLASIFIKACIJA ALKOHOLOM
IZAZVANIH POREME]AJA
AKUTNO PIJANO STANJE
MAMURLUK
PROBLEMSKO PIJENJE I ALKOHOLIZAM
FAZE U RAZVOJU ALKOHOLIZMA SA
KARAKTERISTIKAMA
APSTINENCIJALNA KRIZA
POREME]AJI SPAVANJA KOD ALKOHOLI^ARA
SIMPTOMATSKI ALKOHOLIZAM
ALKOHOLI^ARI BESKU]NICI
ALKOHOLIZAM @ENA
ALKOHOLIZAM STARIH
INICIJALNI RAZGOVOR I ANAMNEZA
O[TE]ENJA POJEDINIH ORGANA USLED
ALKOHOLIZMA
O[TE]ENJA ORGANA ZA VARENJE
6
7
10
16
22
25
29
30
31
40
41
45
53
54
54
58
59
61
63
66
67
68
69
70
71
72
73
O[TE]ENJE KARDIOVASKULARNOG I
MI[I]NOG SISTEMA
O[TE]ENJE @LEZDA SA UNUTRA[NJIM
LU^ENJEM
O[TE]ENJA KO@E
POREME]AJI KRVI
HIPOGLIKEMIJA ALKOHOLI^ARA
ZIEVEOV SINDROM
TUBERKULOZA
O[TE]ENJA NERVNOG SISTEMA
PSIHI^KE KOMPLIKACIJE
DIPSOMANIJA
ANTROPOMETRIJSKI PARAMETRI KOD
ALKOHOLI^ARA
FORENZI^KI ASPEKTI ALKOHOLIZMA
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI ALKOHOLI^ARA
TEMELJI LE^ENJA I REHABILITACIJE
ALKOHOLI^ARA
MOTIVI LE^ENJA
FAZE LE^ENJA
PREDSTAVLJANJE ALKOHOLI^ARA
OTPORI U TERAPIJI ALKOHOLIZMA
KRIZE U TERAPIJI
DOBITI OD ALKOHOLIZMA KOD ^LANOVA
PORODICE
PRAVILA ZA APSTINENCIJU
INDIKACIJE ZA BOLNI^KO LE^ENJE
INSTITUCIJE U KOJIMA SE LE^E
ALKOHOLI^ARI
TERAPIJSKI POSTUPCI SA ALKOHOLI^ARIMA
MEDIKAMENTOZNI POSTUPCI
PSIHOTERAPIJSKE METODE
KOMPLEKSNI POSTUPAK
PORODI^NA PSIHOTERAPIJA
PERIODI ALKOHOLI^ARSKOG BRAKA KOJI SE
LE^I
KLUB LE^ENIH ALKOHOLI^ARA (KLA)
RECIDIV ALKOHOLIZMA
REHABILITACIJA ALKOHOLI^ARA
75
76
77
78
79
80
81
81
89
101
103
105
117
120
122
124
125
125
127
129
130
131
133
135
135
140
141
142
143
146
147
148
149
152
156
157
161
162
163
169
175
179
A L K O H O L I Z A M
- epidemija na{eg doba -
UVOD
Alkoholizam je neinfektivna epidemija XXI veka.
Po morbiditetu (oboljevanje) i mortalitetu (smrtnost),
zavisnost od alkohola nalazi se na tre}em mestu me|u
svim poreme}ajima zdravlja (iza kardiovaskularnih i
malignih oboljenja). To je socio-medicinska "bolest broj
tri" u svetu. Alkohol je dru{tveno prihva}ena, legalna
droga.
ISTORIJAT
^ovek je jo{ pre vi{e hiljada godina znao da se
vrenjem (fermentacijom) dobijaju alkoholna pi}a. Pivo je
bilo poznato u starom Egiptu, jo{ 5.000 godina pre nove
ere. Pre nove ere ljudi su pravili i vino, a prvi opis
industrijske
revolucije
(zbog
smanjenja
emetinom).
U SAD-u bila je prohibicija alkohola od 1919. do
1933. godine. Nije dala o~ekivane rezultate. Ubrzo se
stvara organizacija AA ("Anonimni alkoholi~ari").
8
>
(uklju~enje
grupe
samopomo}i
svih
dru{tvenih
>
efekat
struktura).
mre`e
Zato
se
pi}a
dobijaju
se
vrenjem
1932.
Vidmark
je
otkrio
metodu
pivo=3-5%,
vino=5-15%,
likeri=20-30%,
`estoka
11
Istra`ivanja
su
dokazala
da
koncentracija
intervalu
od
uzimanja
hrane.
Svaku
su:
alkohol-dehidrogenaza
aldehid-
pona{anjem) /Ga~i}/.
14
alkohol-dehidrogenazom
(specifi~na
za
Za
vreme
spavanja,
zbog
prevage
DEFINICIJA ALKOHOLIZMA,
TERMINI U ALKOHOLOGIJI
Re~ alkohol je arapskog porekla ("Al-kohl") i
zna~i "vrlo fin".
Nema jasne i op{te prihva}ene definicije. Ve}ina
definicija sadr`i tri osnovne karakteristike alkoholizma:
Zato
treba
koristiti
samo
pojam
zeta:
1. Alfa alkoholizam=~ista psihi~ka zavisnost, bez
nemogu}nosti kontrole ili nemogu}nosti apstinencije
(pijenje zbog problema, odnosno uklanjanja telesnih i
du{evnih tegoba).
2. Beta alkoholizam=prisustvo telesnih (organskih)
o{te}enja, ali bez fizi~ke ili psihi~ke zavisnosti
(obi~ajno pijenje, pijenje uz obroke).
17
malih
koli~ina
alkohola,
uz
agresivno
Ova
neodoljiva
18
`elja,
`udnja
za
sistem),
pre
svega
nucleus
poreme}aja
(OKP)
situacijama,
prilikama,
mestima).
19
zavisnost
Metaboli~ka
glad
za
zamenila
terminom
neuroadaptacijsko
glavobolja,
mu~nina,
povra}anje,
tolerancija
ostaje
dugo
21
EPIDEMIOLOGIJA ALKOHOLIZMA
Po broju obolelih i umrlih, alkoholizam se u svetu
nalazi na tre}em mestu, iza kardiovaskularnih i malignih
oboljenja. 3-5% ukupne svetske populacije je zavisno od
alkohola. To je oko 10-15% punoletnog svetskog
stanovni{tva (10% mu{karaca i 3-5% `ena). Stvarni broj
alkoholi~ara je registrovani broj puta min. 5.
U SAD-u ima preko 10 miliona alkoholi~ara
(preko 3% ukupnog stanovni{tva).
Do 20% adolescenata, starosti 13-17 godina,
zloupotrebljava alkohol. U osmom razredu osnovne {kole
5%
u~enika
svakodnevno
konzumira
alkohol
porodici /Stankovi}/.
Alkoholizam je kod starih prisutan sa 15%. Od
komplikacija alkoholne bolesti umire 13% starih
alkoholi~ara u toku hospitalnog le~enja.
22
vezanih
za
alkohol
/Schuckit/.
ih
svega
5%
od
ukupnog
punoletnog
stanovni{tva.
2. Umerenjaci = Ima ih oko 70% ukupnog stanovni{tva
starijeg od 18 godina. Piju u skladu sa dru{tvenim
normama, povremeno se opijaju. Iz ove kategorije se
regrutuju alkoholi~ari. I u ovoj grupi se mogu javiti
alkoholom izazvani poreme}aji (akutno pijanstvo,
patolo{ko napito stanje, epileptiformni napadi, akutni
pankreatitis, alkoholna koma i dr.). Od umerenjaka
10-15% postaju zavisnici.
3. Problemski potro{a~i i alkoholi~ari = ^ine 25%
ukupnog stanovni{tva starijeg od 18 godina. Ovde je
problem postaviti dijagnozu alkoholizma, pogotovo
24
kada
nema
alkoholom
izazvanih
poreme}aja.
`ivotni stil?
SOCIO-MEDICINSKI ZNA^AJ
ALKOHOLIZMA
U
ve}ini
psihijatrijskih
ustanova
biv{e
postaju
radno
nesposobni
25
za
40%),
no}u
vide
treperavo
svetlo
vida
sluha
(poreme}aj
koordinacije
26
incidenata
na
javnim
mestima
~ine
alkoholi~ari.
Zavisnost od alkohola se kod alkoholi~ara javlja
izme|u 25.-40. godine `ivota. Kod alkoholi~ara koji
po~nu sa pijenjem jo{ u ranoj mladosti, zavisnost se
javlja izme|u 21.-23. godine, jer umereno pijenje kod
ovih osoba traje kratko.
Oko
30%
le~enih
alkoholi~ara
su
samci
28
`ivota,
{to
uti~e
na
socio-ekonomsko
ETIOLOGIJA ALKOHOLIZMA
Nema jedinstvenog uzroka alkoholizma. Nije
vezan za socio-ekonomski status pojedinca ili zajednice,
nije nasledna bolest, iako se ~e{}e sre}e u pojedinim
porodicama.
Uzroci su multifaktorski
(biolo{ki+psiholo{ki+sociokulturni):
I Biolo{ke teorije
1. Genetske
2. Metaboli~ke
3. Neurotransmiterske
II Psiholo{ke teorije
teorija
autodestruktivne
(oralna
fiksacija,
tendencije,
latentna
homoseksualnost).
3. Transakciona
Alkoholi~ar,
analiza
Teorija
igara
Progonilac-supruga,
(uloge:
Spasilac-
32
}elijske
me|udelovanje
mebrane,
ovih
alkohol
lipoidnih
remeti
struktura
neurotransmiterski
alkoholizma
su
sistemi
noradrenergi~ki
razvoju
(uloga
TEORIJA:
alkoholizam
je
~est
komorbiditet.
^este
su
autodestruktivne pulzije.
6. SISTEMSKA TEORIJA: porodica ~ini sistem.
Poreme}aj u jednom delu sistema, izaziva reakciju i
poreme}aj u drugom delu. Ova teorija govori o
tendencijama i planu delovanja unutar sistema i
njegovom odnosu prema spolja, na~inu pona{anja,
organizaciji sistema. Ovaj pristup nije ograni~en
samo na porodicu ve} i na {iru sredinu (radna
34
Ne
obra}a
pa`nju
prvenstveno
na
35
alkoholom,
visoke
cene
alkohola,
ograni~ene
nabavke...).
10. ANTROPOLO[KE TEORIJE: zasnivaju se na
socijalnim i kulturolo{kim faktorima koji vladaju u
odre|enoj zajednici i reguli{u potro{nju alkoholnih
pi}a.
11. GOSPODARSKA
TEORIJA
UPOTREBE
bolesti
koji
su
pravili
Anonimni
socijalnim
u~enjem
(pribli`ava
se
suzbijanju
alkoholizma.
36
Sva
sprovedena
istra`ivanja
govore
tome
kako
ne
postoji
se
radi
poreme}aju
simptomatskom,
(mentalna
tj.
retardacija,
38
teorije
na
isti~u
osnovu
zna~aj
studija
nad
genetike
usvojenim
blizancima.
Neka istra`ivanja /Popovi} i sar./ navode da se
alkoholi~ari ~e{}e ra|aju krajem leta i po~etkom jeseni (u
periodu avgust-oktobar rodi se 31% svih alkoholi~ara;
najvi{e septembra meseca). Svaki tre}i alkoholi~ar se
rodi u jednom od ova tri meseca.
Kori{}enjem
genograma
(porodi~no
stablo;
evidentirano
je
33%
trogeneracijskih
KARAKTERISTIKE ALKOHOLI^ARA
1. Neodgovornost
2. Manjak samodiscipline
3. Gubitak socijalne uloge
4. La`ljivost
5. Sebi~nost
6. Promena odnosa prema ljudima
7. Povr{nost
8. Lakomislenost
9. Gubljenje ranijih interesovanja
10. Burne reakcije na osuje}enje
11. Nepriznavanje i nepo{tovanje autoriteta
12. Poreme}ene emocije i aleksitimija
40
AGRESIVNOST ALKOHOLI^ARA
Najizra`eniju
agresivnost
pokazaju
mla|i
alkoholne
bolesti
oni
sa
ocem
41
ZA[TO ALKOHOLI^AR
ISPOLJAVA AGRESIVNOST?
1. Zbog
dejstva
kortikalnih
alkohola
inhibicija,
dolazi
te
do
alkoholi~ar
popu{tanja
ispoljava
dugotrajnog
dejstva
alkohola
dolazi
do
42
43
"komplementarnog
izbora
partnera":
44
DIJAGNOSTIKA ALKOHOLIZMA I
ALKOHOLOM IZAZVANIH POREME]AJA
Alkohol dovodi do {irokog spektra poreme}aja,
od intracelularnog do interpersonalnog!
Alkoholom izazvani poreme}aji:
1. Akutno pijanstvo
2. Alkoholizam (problemsko pijenje + zavisnost od
alkohola)
3. Komplikacije u toku razvoja alkoholizma
Dijagnoza
akutnog
pijanstva
komplikacija
alkoholizma
zbog
neujedna~enih
ANAMNEZA
1.
45
2.
izgleda
li~ne
higijene.
Socijalni
OBJEKTIVNI NALAZ
1.
2.
3.
4.
specijalnih
slu~ajeva
alkoholom
KLASI^NI MEDICINSKI
DIJAGNOSTI^KI POSTUPAK
Dijagnoza se postavlja na osnovu anamnesti~kih
podataka simptoma bolesti + objektivni pregled +
dodatne pretrage (laboratorija, upitnici). Postoje osobe
koje
umiru
od
alkoholne
ciroze
ili
alkoholnog
ali
se
veliki
broj
alkoholi~ara
ne
dolazi
zbog
nedostatka
jasne
definicije
BIOMEDICINSKI POSTUPAK
Postupci
kojima
se
odre|uje
koncentracija
1.) Gama
GT
/GGT/
(gama-glutamin-transferaza)
(normalne
volumena
eritrocita
vrednosti=80-90).
je
pokazatelj
Pove}anje
o{te}enja
49
nije
dovoljno
specifi~na
za
alkoholizam
/Hudolin/.
6. SKINEROV
UPITNIK
(INDEKS)=Alkoholni
meduze,
ginekomastija,
abdominalna
ogrebotine,
o`iljci,
tetoviranja...
Anamnesti~ki
zastra{uju}i
snovi,
bu|enje
sa
7. SCO-39
(upitnik
situacijskog
samopouzdanja):
AUTODIJAGNOSTIKA
Najjednostavniji
test=Test
apstinencije
52
klini~kim
postupkom
koji
uklju~uje
II.
III.
ratoborni,
neki
skloni
depresivnim
55
alkoholi~aru
sa
povi{enom
alkoholne
izme|u
kome
va`na
je
nje
kome
druge
diferencijalna
etiologije
MAMURLUK
(KAKOFORIJA, HANG-OVER SINDROM)
mu~nina,
povra}anje,
vrtoglavica,
osoba.
1. Prealkoholi~arska faza
Pijenje u cilju olak{anja tegoba (brige, problemi).
Traje nekoliko meseci do nekoliko godina. Pove}anje
tolerancije na alkohol (mo`e da popije do 10 puta
ve}e koli~ine alkohola nego ranije).
2. Prodromalna faza
Alkoholna amnezija ("prekidi filma")-nepotpuna
retrogradna amnezija.
4. Hroni~na faza
Po~inje redovnom jutarnjom ~a{icom alkohola. Pad
tolerancije ("jedna ~a{a malo, dve mnogo"). ^este su
alkoholne psihoze. Stigao je do dna: fizi~kog,
mentalnog, moralnog, socijalnog.
60
IREVERZIBILALKOHOLIZAM
NA STANJA
SKA FAZA
- pove}anje
- palimpsest
- pad tolerancije
tolerancije
amnezije
- o{te}enje organa
- gubitak kontrole
- nemogu}nost
apstinencije
- prestanak rasta
tolerancije
- socijalni problemi
61
stadijum:
zavr{na
komplikacijama.
62
faza
sa
brojnim
APSTINENCIJALNA KRIZA
Apstinencijalna kriza predstavlja poreme}aje
nakon prestanka uzimanja alkohola. Po nekim autorima,
delirium tremens je samo apstinencijalni sindrom.
Apstinencijalni sindrom se mo`e javiti i kada se naglo
smanji unos alkohola. 95% apstinencijalnih kriza je blago
ili umereno jako izra`eno, a 3-5% sa delirijumom
/Schuckit/. Simptomi krize po~inju 8 ~asova nakon
I Gastrointestinalne smetnje
1. Gubitak apetita
2. Mu~nina
3. Povra}anje
4. Proliv
II Psihomotorni poreme}aji
1. Tremor
2. Gr~evi mi{i}a
III Smetnje opa`anja
1. Hiperakuzija
2. Parestezije
IV Psihi~ki simptomi
1. Op{ti nemir
2. Smetnje sna
3. Iluzije
V KVS i vegetativne smetnje
1. Znojenje
2. Porast krvnog pritiska
3. Promene pulsa
64
alkohola!!!).
Naj~e{}e
se
javlja:
mikrocefalija,
POREME]AJI SPAVANJA
KOD ALKOHOLI^ARA
Primarni efekat etanola na spavanje zdrave osobe
pri akutnom uzimanju alkohola pre spavanja, ogleda se u
skra}enju latence uspavljivanja i supresiji REM-spavanja
rano u no}i. Me|utim, u kasnijim delovima no}i kada se
alkohol izmetaboli{e, nastupa REM rebound.
Kod dugotrajne konzumacije alkohola razvija se
tolerancija, tako da se REM spavanje tokom vremena
normalizuje, ali nagla obustava (apstinencija) dovodi do
tzv. REM rebounda.
Tokom akutnog prekida konzumiranja alkohola,
spavanje postaje fragmentirano, skra}eno, plitko, sa
gubitkom stadijuma 4, uz nekonzistentne promene u
REM spavanju.
Neka istra`ivanja pokazuju da alkoholi~ari sa
niskim
procentom
REM
66
spavanja,
znatno
lak{e
SIMPTOMATSKI ALKOHOLIZAM
(SEKUNDARNI)
To je alkoholizam koji se razvio na terenu nekog
drugog (primarnog) uzroka ili bolesti. Kod `ena je ~e{}i.
U literaturi /Hudolin/ navodi se da je sekundarni
alkoholizam prisutan kod 10% alkoholi~ara (iskustvo
nam govori da je ova brojka mnogo ve}a - prim. aut.).
^esto se javlja kod ciklotimnih osoba, kod osoba sa
shizofrenim
crtama,
neurotika,
67
psihosomati~ara,
ALKOHOLI^ARI BESKU]NICI
(LUTALICE, KLO[ARI, "SKID-ROW")
ALKOHOLIZAM @ENA
@ene
alkoholi~ari
imaju
~e{}e
depresivne
Ukratko:
ALKOHOLIZAM STARIH
Alkoholizam kod starih ljudi (preko 65 godina)
prisutan je sa 15%. Dva tipa: "stara~ki" (nastao u starosti)
i "prolongirani (produ`eni)" (iz mla|ih dana). Svaki
deseti alkoholi~ar koji se primi na bolni~ko le~enje stariji
je od 65 godina. Naj~e{}e je mu{kog pola, starosti
izme|u 65 i 70 godina, sa niskom {kolskom spremom,
o`enjen, bez pristanka na le~enje i sa jednom
hospitalizacijom
petogodi{njem
70
periodu.
Od
treba
alkoholi~arima,
da
da
ima
isti
uspostavi
stav
prema
emocionalni
svim
odnos,
71
sa
komplikacijama
alkoholne
bolesti.
74
O[TE]ENJE KARDIOVASKULARNOG
I MI[I]NOG SISTEMA
Nedostatak B1 vitamina uzrokuje o{te}enje sr~anog
mi{i}a:
1. Minhensko pivsko srce, alkoholna sr~ana bolest,
alkoholna
kardiomiopatija
(alkoholna
beri-beri).
75
O[TE]ENJE @LEZDA
SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM
1. O{te}enje {titne `lezde
2. O{te}enje nadbubre`nih `lezda
3. O{te}enje polnih `lezda
4. O{te}enje pankreasa:
76
O[TE]ENJA KO@E
Nastaju naj~e{}e zbog nedostatka vitamina i promena
na krvnim sudovima direktnim dejstvom alkohola, ali i
kao sekundarne promene zbog alkoholnih o{te}enja
drugih organa.
1. Pelagra alkoholi~ara.
2. Alkoholni eritem - posledica o{te}enja probavnih
organa
viscerokutanim
refleksom
(preko
77
POREME]AJI KRVI
Mehanizam
patogenog
dejstva
alkohola
na
hipersegmentovani
neutrofili,
retikulocitopenija
uz
hepati~nu
cirozu
kongestivnu
HIPOGLIKEMIJA ALKOHOLI^ARA
Hipoglikemija u akutnom pijanstvu (alkoholna
koma vrlo brzo mo`e da pre|e u hipoglikemijsku).
ZIEVE-ov sindrom
Redak poreme}aj. Radi se o akutnoj, prolaznoj
1. Hiperlipemija
2. Hemoliti~ka anemija
3. @utica
Javlja se gubitak apetita, mr{avljenje i bol u
gornjem delu trbuha. Ozdravljenje nastupa posle 4-6
meseci.
Dijagnoza
se
postavlja
funkcionalnim
TUBERKULOZA
^esta je kod alkoholi~ara. Uzroci: siroma{tvo,
lo{i
uslovi
`ivota,
deficitarna
ishrana,
slabljenje
81
ALKOHOLNA POLINEUROPATIJA
(Polyneuritis alcoholica, alkoholna upala nerava)
se
~e{}e
senzornim
nego
motornim
nekad
gubitak
povr{inskog
dubokog
SPINALNA O[TE]ENJA
(alkoholne medulopatije)
slika:
slabost
nogu
sa
poreme}ajem
lumbalne
intumescencije
(pro{irenja).
83
SUBDURALNI HEMATOM
ALKOHOLI^ARA
To je krvarenje u subduralni prostor venoznog
(vidi
se
povla~enje
medijalnih
slu~ajeva
intelektualnim
alkoholizma,
moralnim
sa
posledi~nim
propadanjem
li~nosti.
CEREBELARNA ATROFIJA
Atrofija malog mozga. Javlja se skoro kod svih
alkoholi~ara. U dva oblika:
a) Zahvata duboke slojeve
b) Zahvata, pre svega, koru malog mozga,
naro~ito velike Purkinjeove }elije
Klini~ka slika: smetnje ravnote`e, tremor, dizartrija,
poreme}aj
koordinacije
pokreta,
smetnje
hoda.
85
MARCHIAFAVA-BIGNAMIJEVA BOLEST
To je alkoholna degeneracija i nekroza corpus
86
WERNICKE-ova ENCEFALOPATIJA
(Polioencephalitis haemorrhagica acuta superior)
Klini~ka
slika:
slab
apetit,
povra}anje,
retrobulbarni
neuritis,
mr{avljenje.
EEG:
o~ne
konvergencije,
AMBLIOPIJA ALKOHOLI^ARA
Retko oboljenje. Radi se o o{te}enju centralnog vida:
simetri~ni,
retrobulbarne
obostrani
centralni
neuropatije
optikusa.
skotom,
zbog
Patoanatomski:
88
PSIHI^KE KOMPLIKACIJE
1. Akutno pijanstvo
2. Op{ti psihi~ki poreme}aji alkoholi~ara
3. Patolo{ko napito stanje
4. Delirium tremens
5. Alkoholna halucinoza
6. Alkoholna ljubomora
7. Korsakovljeva psihoza
8. Alkoholna epilepsija
9. Alkoholne demencije
10. Intermedijarni alkoholni sindrom
AKUTNO PIJANSTVO
Akutna intoksikacija alkoholom (akutni mo`dani
sindrom) - opisana ranije.
89
90
Klini~ka slika:
Prodromalni simptomi (predelirijum): pogor{anje
digestivnih tegoba, psihi~ke izmene, nemir, strah
(naro~ito no}u), nesanica. ^esto se nedeljama pre pojave
delirijuma javljaju te{ki snovi uz no}ni strah. Ujutru su
potpuno pribrani.
Delirium tremens se javlja u akutnoj (kod 1/3) ili
hepatorenalni
sindrom,
albuminurija,
disbalansom.
Iluzije
slu{ne,
halucinacije
taktilne)
su
(Diazepam,
Lorazepam,
Midazolam),
10% obolelih.
ALKOHOLNA HALUCINOZA
Alkoholna
psihoza,
~e{}a
kod
"rakija{a".
94
ALKOHOLNA LJUBOMORA
(patolo{ka ljubomora, ludilo ljubomornosti, paranoja
ljubomornosti, alkoholna paranoja, "Otelo psihoza")
1/4
rehabilitovanih
alkoholi~ara!
Po
homoseksualne
tendencije
su
retke,
KORSAKOVLJEVA PSIHOZA
Naziv po ruskom psihijatru-Korsakovu (1887.).
Radi se o te{kom psihi~kom poreme}aju. ^e{}a kod
"rakija{a".
Javlja
se
obi~no
kasnijim
fazama
polineuriti~ka
psihoza.
Ako
nema
demenciju.
Patoanatomski:
difuzna
98
ALKOHOLNA EPILEPSIJA
U toku alkoholne intoksikacije mogu se javiti
jedna ili vi{e konvulzija koje potpuno li~e grand mal
epilepti~nom napadu (krik, gubitak svesti, toni~nokloni~ni
gr~evi,
ugriz
jezika,
umokravanje).
Ovi
pijanom
stanju
ili
delirijumu.
Alkoholnu
alkoholne
epilepsije
dovoljna
je
samo
ALKOHOLNE DEMENCIJE
Naj~e{}i oblik je Korsakovljeva demencija, ali se
mogu razviti i atipi~ne slike demencije. O{te}enje mozga
se
manifestuje
patoanatomski
difuznom
atrofijom,
alkoholne
Vernikeova
sindrome
encefalopatija,
(Korsakovljeva
psihoza,
Mar~iafava-Bignamijeva
}elija
(pleocitoza),
pove}anje
belan~evina,
mo`danih
poreme}aja.
Ima
klini~ke
DIPSOMANIJA
Klini~ki
oblik
alkoholizma,
gde
bolesnik
dipsomanija
je
veoma
retka.
Mo`e
biti
Dipsomaniju
karakteri{u
slede}i
simptomi:
102
na~in
opijanja
(periodi~ni
ANTROPOMETRIJSKI PARAMETRI
KOD ALKOHOLI^ARA
Kod
alkoholi~ara
usled
du`evremenog
103
104
ima
ceniti
prema
psihi~kom
stanju
poznate
teoretske
vrednosti,
ve{ta~enju
vrednosti
Widmarkovog
faktora-beta
107
napitom
stanju
kao
simptomatskom
psihoze,
onda
predstavljaju
du{evna
108
109
zavisnosti,
predstavlja
predispoziciju
za
111
stacionarnoj
ustanovi).
Ura~unljivost
zavisnika
114
u~injeno
krivi~no
delo
izre~ena
kazna
bolnice)
ili
zdravstvenim
115
116
sposobnost
alkoholi~aru
mo`e
se
kada
nisu
prouzrokovana
alkoholom.
TEMELJI LE^ENJA
I REHABILITACIJE ALKOHOLI^ARA
Dva su pristupa u le~enju alkoholizma:
120
redovnu
upotrebu
Disulfirama
121
MOTIVI LE^ENJA
Sam alkoholizam nikada nije neposredni motiv,
ve}
uvek
postoji
neki
povod:
iz
porodice
sa
srednjom
stru~nom
spremom
FAZE LE^ENJA
1. Faza intenzivnog le~enja (dispanzersko, dnevnobolni~ko, klini~ko) - traje oko mesec dana
a) Informativno predstavljanje (usmeno izlaganje ubrzo
po dolasku)
b) Veliko predstavljanje (sa~injava se u pismenoj
formi; centralna ta~ka intenzivne faze, oko 2-3
nedelje od dolaska na le~enje)
c) Rezime sa planom rehabilitacije (zavr{etak
intenzivne faze; plan se pravi za narednih godinu
dana)
2. Rehabilitaciona (produ`na) faza le~enja-traje 1-2
godine. Sprovodi se u produ`noj rehabilitacionoj
grupi i socioterapijskom klubu (KLA)
124
PREDSTAVLJANJE ALKOHOLI^ARA
To je usmeno saop{tavanje uvida u svoj
alkoholizam na terapijskoj grupi, ~iji su ~lanovi pacijenti
sa ~lanovima porodica i terapeut. Preporuka je da se ovo
izlaganje prvo sa~ini u pisanoj formi (za pisanje je
potrebno oko dve nedelje). Poseban akcenat se stavlja na
alkoholi~arsko pona{anje, sa opisivanjem manipulativnih
tehnika (odbrambeni mehanizmi), koje su im pomogle da
odr`avaju
svoj
alkoholizam.
Mehanizmi
odbrane:
125
OTPORI ALKOHOLI^ARA
KOJI SE PREPOZNAJU U TOKU IZLAGANJA
1. Preop{irno opisivanje primarne porodice
2. Prenagla{avanje
razli~itih
etapa
profesionalne
Uzroci otpora:
1. Odbrana samopo{tovanja
2. Za{tita od strahova i krivice
3. Za{tita dobiti
126
4. Odbrana od depresivnosti
5. Odbrana od drugih osnovnih psihi~kih poreme}aja
OTPORI SARADNIKA
KRIZE U TERAPIJI
Ne misli se na apstinencijalnu krizu. To su
specifi~na kolebanja terapijskog toka. Radi se o kratkoj
psihi~koj pometnji koja se doga|a s vremena na vreme,
osobama ~iji `ivotni problemi prevazilaze, u datom
trenutku, njihove kapacitete. Uzrok krize je sukob otpora
i odluke o nastavku le~enja. To je i izraz pada motivacije.
127
KRIZE ALKOHOLI^ARA
1. Otvorene krize - to su jasne `elje za pi}em, snovi
(izraz psihi~ke zavisnosti)
2. Zatvorene
(kamuflirane)
krize
vra}anje
KRIZE SARADNIKA
128
DOBITI OD ALKOHOLIZMA
KOD ^LANOVA PORODICE
1. Psiholo{ke dobiti (uloga `rtve ili uloga heroja kod
ostalih ~lanova)
2. Socijalne dobiti (zadr`avanje statusa i prihvatanja u
dru{tvu)
3. Materijalne dobiti (dodatni priliv novca zahvaljuju}i
alkoholi~aru)
4. Lukrativne dobiti (izbegavanje gubitka)
Po
D`eksonu,
postoji
sedam
stadijuma
129
1. Zajedni~ko negiranje
2. Zajedni~ki problemi sa pseudore{enjima ("faza
matrijarhata")
3. Zajedni~ko dno, kriza (priznaju poraz, kapituliraju,
tra`e pomo})
4. Zajedni~ka promena (le~enje, u~enje novog na~ina
`ivota)
PRAVILA ZA APSTINENCIJU
1) Izbegavati kafane i staro dru{tvo
2) U ku}i ne sme biti alkohola
3) Ni jedan dan bez Disulfiram-a (Esperal, Tetidis) min. godinu dana
4) Svaki dan bez alkohola je kapital
5) Ako do|e do krize, odbraniti se organizovanim
sistemom odbrane (Samo danas ne}u piti)
6) U toku le~enja pomagati drugima u krizi
7) Otvoreno re}i svima: Ja sam alkoholi~ar
8) Ako do|e do recidiva, javiti se lekaru i nastaviti
le~enje
130
(interno
odeljenje),
subduralni
hematom
od
bolni~kog
le~enja:
25%
apstinira
sa
nekoliko
("pobolj{ani");
kra}ih
kod
recidiva,
1/2
do
meseca
nepromenjeno
stanje
recidivantno
oboljenje.
Za
pona{anje
1. Intervencija (konfrontacija-suo~avanje)
2. Detoksikacija
3. Rehabilitacija
132
INSTITUCIJE U KOJIMA
SE LE^E ALKOHOLI^ARI
1. Specijalizovana dispanzersko-poliklini~ka slu`ba za
alkoholizam
-Tu se le~e alkoholi~ari bez te`ih o{te}enja, kriti~ni
prema svojoj bolesti, dobrovoljno se javljaju na
le~enje. Ovde spadaju i savetovali{ta za alkoholizam
sa sli~nim programom.
2. Neuropsihijatrijske i alkoholo{ke ambulante
-Ovde
se
hospitalnog
le~e
alkoholi~ari
tretmana.
nakon
Uspe{nije
od
zavr{enog
dispanzera
za
alkoholizam
sa
kompleksnim
programom le~enja.
6. Le~enje u specijalizovanim ustanovama za le~enje
alkoholi~ara
133
op{te
medicine,
interna
odeljenja,
134
TERAPIJSKI POSTUPCI
SA ALKOHOLI^ARIMA
I Medikamentozni postupci
II Psihoterapijski postupci
III
Psiho-mediko-socijalni
postupak
(kompleksni
postupak)
MEDIKAMENTOZNI POSTUPCI
Lekovi imaju sekundarnu, pomo}nu ulogu u
le~enju
alkoholi~ara.
Nema
specifi~nog
leka
za
grupe
(kod
polineuropatije,
sredstvo:
TETRA-ETIL-TIURAM-DISULFID
potko`no
(tablete
su
od
100mg).
Nema interakcije sa
(rad
za
ma{inama,
vo`nja
kola).
20%
alkoholi~ara.
Olak{ava
odr`avanje
profilaksa,
simptomatsko
le~enje
PSIHOTERAPIJSKE METODE
Koriste se sve metode od povr{inskih (sugestija,
persuazija) do dubinskih (psihodinamskih):
Individualna
psihoterapija-prete`no
suportativni
II Grupna psihoterapija
III Bihejvioralna psihoterapija (averzija, sistematska
desenzitizacija, pozitivno i negativno potkrepljenje,
"procedura ga{enja")
IV Porodi~na psihoterapija
Osnovne terapijske intervencije (tehnike) u okviru
porodi~ne terapije:
140
KOMPLEKSNI POSTUPAK
Kombinacija
razli~itih
pristupa
le~enju
141
PORODI^NA PSIHOTERAPIJA
Alkoholizam nije bolest i poreme}aj samo
pojedinca, ve} i njegove porodice (alkoholizam je
simptom disfunkcionalne porodice). Porodi~na terapija
se mo`e sprovoditi sa jednom ili vi{e porodica odjednom.
U alkoholi~arskoj porodici, zbog alkoholizma pojedinca,
javljaju se izmene uloga pojedinih ~lanova porodice,
poreme}aj komunikacije izme|u ~lanova. Postoji bolesna
ravnote`a (patolo{ka homeostaza). Porodi~na terapija se
bazira na sistemskom pristupu. Ovaj porodi~ni sistemski
pristup se ne koristi samo u le~enju, ve} i u prevenciji i
rehabilitaciji. Porodi~na terapija se pojavila u psihijatriji
pedesetih godina XX veka. Rad sa porodicama mo`e biti
terapijski, obrazovni ili socijalni, naj~e{}e kombinovano.
Najve}i deo rada sa ~lanovima porodice obavljaju:
socijalni radnik, medicinska sestra i ~lanovi porodice
drugih
alkoholi~ara.
^est
je
otpor
koji
pru`aju
braka
sa
kumuliranim
krizama
usled
alkoholizma
3. Po~etak le~enja ("medeni period")
4. Spontana ili terapijski provocirana bra~no-porodi~na
kriza
5. Prekretnica, terapijska promena
6. Normalizacija
stabilizacija
bra~no-porodi~nih
143
1. "Pa}enica"
2. "Kontrolor"
3. "Majka"
4. "Moralista"
Ove `ene se udaju za alkoholi~are da bi zadovoljile
neke nesvesne psihopatolo{ke potrebe. Karakteristike
supruga alkoholi~ara su mazohizam i frigidnost /Ga~i}/.
144
[eron
Veg{ajder
(Sharon
Wegscheider)
dala
je
luda
(drugo
dete;
nemirno,
hiperkineti~no, veselo)
4. Izgubljeno
dete
(povu~eno
sebe,
nekomunikativno)
socijalni
kontakti.
Kod
nekih
supruga
tegobe,
tj.
apstinencija
mu`a
uzrok
je
odnosa,
pona{anja
apstinenta
celog
RECIDIV ALKOHOLIZMA
Svako ponovno uzimanje pi}a je recidiv, jer
jednom izgubljena kontrola u pijenju nikada se vi{e ne
vra}a. To je propijanje nakon uspostavljene apstinencije
tokom procesa le~enja. Recidivi su naj~e{}e ubrzo nakon
le~enja (u prvih godinu dana), ali se javljaju i posle
desetak godina. Zato se smatra da postupak u KLA treba
147
Suvo
pijenje=vra}anje
starom,
REHABILITACIJA ALKOHOLI^ARA
Mo`e se podeliti na:
1. Rehabilitacija usled invalidnosti (o{te}enje organa
alkoholom)
2. Porodi~na, zatim dru{tvena i radna rehabilitacija
(obavlja se u sredini gde alkoholi~ar `ivi i radi)
okviru
socioterapijskog
kluba
(klub
le~enih
alkoholi~ara-KLA).
TERAPIJSKA PROCEDURA U
HOSPITALNIM USLOVIMA
(primer Odeljenja za alkoholizam Specijalne
psihijatrijske bolnice u Gornjoj Toponici)
/Popovi} i sar./
Do
1972.
godine
zavisnici
(alkoholi~ari
du`ini
hospitalnog
le~enja
okolnim
zemljama.
[to se ti~e terapijske procedure, nakon prijema na
Odeljenje za alkoholizam, pa narednih 3-5 dana sprovodi
se detoksikaciona terapija (amp. 37% glukoze sa
vitaminima B1, B6, C), sa amp. Bensedina u dnevnoj
dozi od 30 do 60mg, zavisno od te`ine apstinencijalnog
sindroma. Nakon ovog perioda, uklju~uje se averzivna
terapija Disulfiramom (Tetidis, Esperal) - 1/2 tablete
jutro. Kod jednog broja pacijenata uklju~uje se i
antidepresivna terapija (obi~no SSRI), koja uti~e ne samo
na raspolo`enje, ve} i ja~anje motivacije za du`om
apstinencijom. U zavisnosti od somato-neurolo{kog
stanja,
terapiju
se
uklju~uju
150
kardiotonici,
vazodilatatori,
hepatoprotektori,
psihostimulansi,
(sistemska
porodi~na)
socioterapija
funkcionisanja
porodice
kao
celine.
Karakteristi~an
je
porast
primljenih
152
Nad
je
na
54%
le~enje
je
do{lo
sprovedena
46%
prisilna
prijema
obavljeno
je
direktno
na
Bolnice
primljeno
25%
(zbog
izrazite
153
155
UMESTO ZAKLJU^KA
156
LITERATURA
1) \ukanovi} B. ALKOHOLIZAM. Beograd, 1984.
2) ]iri} Z, Serafimovi} Sl, Krsti} M, Popovi} V. MOGU]NOSTI
TRETMANA ALKOHOLI^ARA KROZ SISTEM MERA
BEZBEDNOSTI. 1. nau~ni skup Jugoslavije o bolestima
zavisnosti, Sombor, 27.11.-29.11.1994.; Engrami, Beograd
1996;18 (1-2): 131-137.
3) Davidovi} V, Popovi} V. ALKOHOLIZAM @ENA. XXII
Savetovanje o bolestima zavisnosti sa me|unarodnim u~e{}em;
XXIV Skup{tina KLA Srbije, Ni{, 13.10.-14.10.2006.
4) Despotovi} A, Ignjatovi} M, Fridman V. ALKOHOLIZAMETIOLOGIJA, KLINIKA, LE^ENJE I PREVENCIJA. Ni{,
1978.
5) Ga~i} B. ALKOHOLIZAM-BOLEST POJEDINCA I
DRU[TVA. Beograd 1985.
6) Ga~i} B. PORODI^NA TERAPIJA ALKOHOLIZMA. Beograd
1978.
7) Hudolin V. BOLESTI ZAVISNOSTI. Zagreb, 1977.
8) Hudolin V. OVISNOST O ALKOHOLU I DRUGI
ALKOHOLOM IZAZVANI POREME]AJI. U Kecmanovi} D.
Psihijatrija, tom II. Beograd-Zagreb, 1989: 1367-1451.
9) Hudolin Vi. et al. KLUB LIJE^ENIH ALKOHOLI^ARA.
2000.
10) KRIVI^NI ZAKONIK REPUBLIKE SRBIJE. Beograd, 2006.
11) Lili} V, Davidovi} V, Kostadinovi} S, Popovi} V.
PARADOKSI U ALKOHOLI^ARSKOM SISTEMU. XXI
Savetovanje o bolestima zavisnosti, Kragujevac, 14.1015.10.2005.; Zbornik radova: 4-7.
12) Lili} V, Popovi} V, Popovi} R. MOGU]NOSTI KORI[]ENJA
GENOGRAMA U PORODI^NOJ TERAPIJI
ALKOHOLIZMA. 1. kongres bolesti zavisnosti Republike
Makedonije sa u~estvovanjem balkanskih zemalja, Makedonija,
Skoplje, 19.11.-21.11.1993.; Alkoholizam, Beograd 1994; 1-2:
95-99.
13) Lili} V, Popovi} V, Popovi} R. SPECIFI^NOSTI
ALKOHOLI^ARSKOG BRA^NOG SUBSISTEMA
DOBIJENE METODOM IZRADE GENOGRAMA. 1. kongres
bolesti zavisnosti Republike Makedonije sa u~estvovanjem
balkanskih zemalja, Makedonija, Skoplje, 19.11.-21.11.1993.;
Alkoholizam, Beograd 1993; 3-4: 53-60.
157
158
159
160
PRILOG
Prilog 1: GLATOVA SHEMA ALKOHOLIZMA
161
162
163
A15 Tuberculosis
C15 Carcinoma oesophagii
C22.0 Carcinoma hepatis
D50 Anaemia sideropenica
E15 Coma hypoglicaemicum
E51.2 Encephalopathia Wernicke
E52 Pellagra alcoholica
166
168
postupcima
utvr|uje
se
prema
vremenu
^lan 73.
Za{titni nadzor mo`e obuhvatiti jednu ili vi{e od slede}ih
obaveza:
1)
169
3)
prihvatanje
zaposlenja
koje
odgovara
sposobnostima u~inioca;
4)
ispunjavanje
obaveza
izdr`avanja
porodice,
pi}a;
8)
9)
otklanjanje
ili
ubla`avanje
{tete
pri~injene
170
^lan 79.
(1)
bezbednosti:
1) obavezno psihijatrijsko le~enje i ~uvanje u
zdravstvenoj ustanovi;
2) obavezno psihijatrijsko le~enje na slobodi;
3) obavezno le~enje narkomana;
4) obavezno le~enje alkoholi~ara;
5) zabrana vr{enja poziva, delatnosti i du`nosti;
6) zabrana upravljanja motornim vozilom;
7) oduzimanje predmeta;
8) proterivanje stranca iz zemlje;
9) javno objavljivanje presude.
(2)
171
^lan 80.
(1)
zabrana
upravljanja
motornim
vozilom,
172
(6)
(1)
kazne
zatvora
ili
odgovaraju}oj
Vreme
provedeno
ustanovi
za
le~enje
le~enju
na
slobodi
ili
le~enje
^lan 106.
(1)
174
(2007.)
18.
,
,
.
.
175
46.
:
1. ,
2. ,
3.
,
4.
,
5. ,
6. ,
7. ,
,
8. ,
9.
.
,
e
176
.
53.
.
1. ,
.
1.
.
,
.
1.
,
.
177
168.
.
1.
, .
1. ,
1,2 / ,
,
.
1.
.
, 1.
.
178
BIOGRAFIJA AUTORA
179
Najve}i
broj
njih
bavi
se
problemom
alkoholizma.
Stalni je ~lan redakcije ~asopisa Psihologija
danas, koji izdaje Dru{tvo bihejvioralne teorije i prakse
iz Ni{a.
O`enjen je, ima dva sina.
180