Você está na página 1de 356

1

KRISTU SUOBLIEN

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien


SVEUILITE U SPLITU
KATOLIKI BOGOSLOVNI FAKULTET
KATEDRA CRKVENE POVIJESTI
KNJIGA 1
Kristu suoblien. ivot i vrline fra Ante Antia, Split-Zagreb 2004.
NAKLADNICI
Katoliki bogoslovni fakultet
Zrinsko-frankopanska 19, Split
Vicepostulatura o. fra Ante Antia
Vrbanieva 35, Zagreb
ZA NAKLADNIKE
Marijan Vugdelija
Josip imi
UREDNIK
Vicko Kapitanovi
RECENZENTI
Cristoforo Bove
Franjo Emanuel Hoko
LEKTURA
Domagoj Grel
KOREKTURA
Marija Asumpta Strukar
GRAFIKO OBLIKOVANJE KORICA
Neven Marin
PRIJELOM SLOGA
Dean Berlan
TISAK
Dalmacija papir, Split
ISBN 953-7187-00-4 (Katoliki bogoslovni fakultet)
ISBN 953-99691-0-7 (Vicepostulatura o. fra Ante Antia)

Slika na prvoj korici: I. Duli, O. Ante Anti


Trokove tiskanja knjige podmirila je
Franjevaka provincija Presvetog Otkupitelja

VICKO KAPITANOVI

KRISTU SUOBLIEN
IVOT I VRLINE FRA ANTE ANTIA
(1893-1965)

Katoliki bogoslovni fakultet


Vicepostulatura o. fra Ante Antia
Split - Zagreb, 2004.

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

CIP-Katalogizacija u publikaciji
Sveuilina knjinica u Splitu
UDK

262.14 Anti, A.

KAPITANOVI, Vicko
Kristu sublien : ivot i vrline fra Ante Antia : (1893 - 1965) /
Vicko Kapitanovi. - Split : Katoliki bogoslovni fakultet ; Zagreb :
Vicepostulatura o. fra Ante Antia, 2004. - 356 str. ; 24 cm
Bibliograja: str. 328 - 335 i uz tekst. - Kazala.
ISBN
ISBN

953-7187-00-4 (Split)
953-99691-0-7 (Zagreb)

ISBN
ISBN

953-7187-00-4 (Split)
953-99691-0-7 (Zagreb)

PREDGOVOR
U Hrvatskoj se pedesetih i poetkom ezdesetih godina XX. stoljea, u jeku
komunistikih zatiranja religioznih vrijednosti i navjetaja ovozemaljskog blagostanja, irio glas o neobinom redovniku franjevcu fra Anti Antiu (1893-1965)
koji ljude upuuje Bojim
jim putem, otitavajui im esto vlastitu nutrinu. Taj je glas
privukao mnotvo pobonih dua koje su preko njega traile duhovnu okrepu i
Boju
ju blizinu.
Bogata literatura koja je o Antiu nastala poslije njegove smrti i brojni ivotopisi (meu kojima i jedan televizijski dokumentarac) zadovaljavali su pobone
itatelje, no zahtjevniji je itatelj poelio kritiniji i dokumentirani ivotopis toga
neobinog redovnika, a takav je ivotopis prijeko bio potreban i za ve pokrenuti
postupak za Antievo proglaenje blaenim.
Na izradu takvoga dokumentiranog ivotopisa upustio sam se na uporno nagovaranje fra Pavla mire, tada provincijskog ministra redovnike pokrajine kojoj
je Anti pripadao, u uvjerenju da Antievo iskustvo moe pridonijeti duhovnom
obogaenju istinskih traitelja duhovnih vrednota. Novim proirenim istraivanjima pokuao sam, zbog boljeg razumijevanja Antieva ivota, obuhvatiti ne samo
Antiev duhovni lik ve i duhovnu sredinu u kojoj se Anti kretao, to je nedostajalo dosadanjim ivotopisima.
U prikupljanju grae za ovo djelo ljubazno su mi bili pri ruci vicepostulator
fra Vladimir Tadi i tajnica Vicepostulature sestra Marija Asumpta Strukar te osoblje brojnih arhiva u kojima sam istraivao. Djelo je dogotovljeno 1999. te su ga
neka subraa u to vrijeme imala u rukama i u potpunosti ili djelomino pregledala,
kao fra Stjepan ovo, fra Jerko Lovri, fra Karlo Jurii, fra Bonaventura Duda.
Njima i svima koji su me sa zanimanjem bodrili u izradi ovog ivotopisa ili su
mi, na bilo koji nain, pripomogli da se ova knjiga pojavi iz tiska to savrenija,
izraavam svoju srdanu zahvalnost.
Dobrohotnom itatelju upuujem ovo djelo s nadom da e mu Antiev plemeniti lik obogatiti duhovni ivotni vidokrug i usmjeriti osjeaje na trajne ivotne
vrijednosti.
U Splitu, 12. lipnja 2004.
Vicko Kapitanovi, OFM

Predgovor

KRATICE
ADS
AFPPOS
AFSM
AFVBM
AP
AV
DOA
PA
SP
VFPPO

Antievi duhovni spisi


Arhiv Franjevake provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu
Franjevaki arhiv u Makarskoj
Arhiv Franjevake visoke bogoslovije u Makarskoj
Antieva pisma
Arhiv Vicepostulature
Dobri Otac Anti (Glasilo Vicepostulature sluge Bojeg

jeg
o. Ante Antia)
Pisma Antiu
Spisi provincijala (AFPPOS)
Vjesnik Franjevake provincije Presvetoga Otkupitelja
Preslik izvornika*
Preslik strojopisa*

* N.B. Preslici Antievih pisama uvaju se u Arhivu Vicepostulature sluge Bojega fra Ante Antia
u Zagrebu i u Arhivu Franjevake provincije Presvetog Otkupitelja. Mehanika folijacija spisa istovjetna je ovjerenim spisima predanim Kongregaciji za proglaenje svetih u Rimu. Signatura preslika
oznaena je u uglatim zagradama [ ] da bi se olakalo prouavanje Antievih spisa, a brojevi se odnose
na broj arhivske kutije i odgovarajueg lista ili stranice.
Spisi uz koje nije naznaen arhiv uvaju se u Arhivu Vicepostulature.

UVOD
U opisivanju svetih a osobito dua
valja istaknuti njihov duhovni proces
(Anti)

)
U razdoblju od tri desetljea nakon smrti, fra Ante Anti, ovjek koji je umro
na glasu svetosti, dobio je nekoliko duih ili kraih ivotopisa i tri zbornika radova. ivotopise su pisali njegovi tovatelji, oduevljeni njegovim likom i uzornou ivota. Osvojeni onim to se o Antiu pripovijedalo, o njegovoj vidovitosti,
ivotopisci su razbudili matu i zanimanje pobonih dua, naroito onih koji su
Antia ve otprije poznavali i koji su eljeli na ivotopisima provjeriti slau li se
njihova osobna iskustva s ocrtavnjima ivotopisaca koji su svoje radove izraivali
na mnotvima svjedoanstava. Nastajalo je tako pobono tivo koje se irilo meu
Antievim tovateljima, ali i tivo koje je zagolicalo mnoge koji su u poplavi marksistike ideologije eljeli osjetiti ono to su nosili, moda duboko zapretano, u
dui, elju za dodirom s beskrajnim Bojim
jim boanstvom.
Ve su sami naslovi bili odraz enja. Pa tko, plemenit ili neplemenit, ne bi poelio da ga raspali Boji
Duh ljubavi? Tko ne bi pohrlio pozove li ga Glasnik vjene
ji

ne
ljubavi? Tko ne bi poelio imati Svijetlo u tami, naroito u duhovnoj noi ivota
kroz koji koraa? I kome, barem katkada, nije zatrebao Tje
Tje itelj udotvorni?

Koliko god, posebno neki od tih ivotopisa, bili privlani i knjievno uspjeli,
i koliko god se takva literatura umnaala, kritiniji je itatelj elio imati iscrpno
dokumentiran Antiev ivotopis. ivotopis koji nee preuzimati neprovjerene podatke i koji e kritino analizirati pobona pripovijedanja. Ali ivotopis koji nee
zanemariti djelovanje Boje
je milosti u ovjeku koji je Bogu elio omiliti.
ivei s Antiem godinu dana u istoj kui, cijenio sam ga kao Bojeg

jeg
ovjeka. Priznajem da u njem nisam gledao sveca. Pojam sveca ukljuivao je u mojem
tadanjem mladenakom nazoru oznake koje, gledano s dananjeg stajalita, i nisu
pripadale zemaljskim biima. Ni njegovu vidovitost, o kojoj su kolege priale, nisam doivljavao tako neobino, iako danas ne mogu u potpunosti objasniti otkuda

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

je injenicu koju sam u razgovoru s njim nijekao poznavao bolje od mene koji sam
je poricao, a naknadno sam sazano da je upravo on imao pravo.
Prouavajui grau za Antiev ivotopis, postao sam, meutim, svjestan
koliko je njegov ivot izmicao mojim nekadanjim mladenakim zapaanjima.
Svjestan koliko je teko opisivati pojave koje izmiu opaanjima i dokumentaciji,
molim itatelja da opise takvih pojava i ne oekuje u ovoj knjizi, premda e narav
stvari traiti i na njih kritiki osvrt. Takvim sam pojavama pokuao pristupiti bez
predrasuda, ne osporavajui ih, ali i ne prihvaajui bez temeljite provjere podataka. Ono to mi je bila glavna nakana u prouavanju Antieva ivota i u izradi
njegova ivotopisa nisu udesne zgode. O njima e svoj sud dati Crkva. Ovaj ivotopis eli izloiti upravo duhovni razvoj Antieve osobe, njegov svagdanji ivot,
iz dana u dan, iz godine u godinu, od djeatva, preko zrele dobi, do preseljenja u
vjenost; njegove napore u dopunjavanju onoga to nedostaje mukama Kristovim
za njegovo tijelo, za Crkvu (Kol 1, 24.) i njegove uspjehe u ostvarenju Bojega

jega
kraljevstva na zemlji.
Da bi se na taj nain Antiev ivot mogao shvatiti, trebalo ga je iznijeti u njegovim konkretnim ivotnim prilikama. U sredini u kojoj je odrastao i u problemima koji su muili njegovu sredinu. U njegovu pristupu ivotu i shvaanju. Trebalo
ga je uoiti meu kolegama koji su teili za istim idealima ali su im uspjesi u
ostvarenjima bili razliiti. Pronai njegov odnos podlonika prema poglavarima i voditelja prema podlonim mu klericima. Njegov odnos prema navijetanju
Vesele vijesti, prema proslavljenju Boga, njegov osjeaj sinovstva prema Bojem

jem
oinstvu, poistovjeenja s Bojim
jim sinom Isusom Kristom, spoznati njegovu odanost vodstvu Duha Svetoga.
Za takav ivotopis bilo je nuno proiriti opseg vrela, ne samo na ona koja se
izravno tiu Antia ve i na ona koja osvjetljavaju prilike u kojima se kretao, jer
iste misli i slina djela imaju razliitu vrijednost u razliitim okolnostima. Jednako
se moe rei i o svjedoanstvima. Svjedoanstva za Antiev ivotopis traio sam
prije svega iz prve ruke. Mnoga su od tih svjedoanstava prvi put uporabljena u
opisivanju Antieva ivota. Ranije poznate injenice iz Antieva ivota podvrgavao sam novoj provjeri.
Izlaganje je bilo vie puta potrebno potkrijepiti navodima iz Antievih pisama koja sam ostavljao u njihovu izvornom obliku, razrijeivi jedino kratice i
uskladivi, kako je uobiajeno, pisanje reeninih znakova i velikih i malih slova
dananjim pravilima.
U prikupljanju grae davao sam prednost ivotnim podacima kako bi analizom podataka to vjernije mogao rekonstruirati Antiev ivot, a u sintezi i rasporedu grae pokuao sam izloiti proces duhovnog napredovanja do potpunog
urastanja u Krista.

1. PODRIJETLO, ODGOJ I OBRAZOVANJE


A dijete je raslo, jaalo i napunjalo se mudrosti
- i milost je Boja bila na njemu (Lk 2,40)
NA TRAGU PREDAKA
Fra Ante Anti potjee iz junog dijela Hrvatske, okupanog suncem i bijenog
vjetrom, iz mjesta smjetenog uz samu obalu na kojoj se grle morski valovi s
otrim hridima i ubavim uvalama kopna. Od pamtivijeka je tu, u Dalmaciji, kao
i u mnogim drugim mediteranskim krajevima ovjek ivio ponajvie od plodova
masline i vinove loze. Lozom je bio pokriven velik dio obradivog tla po itavoj
Dalmaciji, a naroito na otocima i u primorskim krajevima. Urod loze donosio je
blagostanje a nerodica siromatvo. Ivan Luka Garanjin, jedan od ziokratskih pisaca u Dalmaciji, jo je poetkom prolog stoljea proricao da bi naglo smanjenje
proizvodnje vina dovelo u Dalmaciji do osiromaenja i kraha1, to se i obistinilo
potkraj toga istog stoljea kad se rodio fra Ante Anti, a to se vidljivo odrazilo i
na Antievoj obitelji.
Ante Marko Anti rodio se 1893. u epurini (noviji naziv: epurine) na otoiu Prviu, smjetenom pred ibenskom lukom, poznatom ve od 15. stoljea po vinogradima, maslinicima, ljetnikovcima ibenskih plemia, i lijepim zgradama pomoraca.2 Naselje epurina razvilo se uz nekadanji dvorac stare obitelji Dragania

I. L. GARANJIN, Ekonomsko politika


ka
ka razmi
razmiljanja o Dalmaciji, Split 1995, 213.
J. IGORI, De situ Illyriae et civitatis Sibenici (Graa za povijest knjievnosti hrvatske, knj. 2,
uredio M. repel), Zagreb 1899, 8. Schematizmus cleri Dioecesis Sebenicensis pro anno Domini
MDCCCXCVII, Sebenici, [s.a.], 33 naziva upu parochia Sepurinensis slav. epurina. Status personalis et localis Dioecesis Sibenicensis et Administraturae Apostolicae partis Jugoslavicae Archidioecesis
Jadrensis a. D. 1928, Sibenici 1928, 29 navodi ime u mnoini epurine. Na peatu upe i nadalje je
ostao naziv epurina, pa tako i na Antievu krsnom listu iz 1944. Mjetani su upotrebljavali naziv u
jednini, a tako ga mnogi rabe i danas.
1

10

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Vrania iz koje potjeu poznati diplomat, dravnik, putopisac i kardinal Antun


i njegov neak biskup, pisac i znanstvenik Faust.3 Naselja na otoiu slijedila su
sudbinu strmoglavog uspona i naglog pada gospodarskog napretka Dalmacije.
Nakon to su bolesti vinove loze, lug i loksera, unitili lozu u Francuskoj i Italiji,
Dalmacija je u drugoj polovici prolog stoljea naroito u vrijeme tzv. velike
konjunkture (1867-1892) doivjela svoj uspon u vinogradarstvu pa se ta mala
pokrajina u izvozu vina svrstala na esto mjesto u svijetu.4
Dobar urod i prodaja vina
pridonijeli su zasigurno razvoju
Antieva rodnog mjesta u kojem
se ak i upnik don Ante urija
bavio uzgojem loze i na zagrebakoj izlobi vina 1892, godinu
dana prije Antieva roenja, bio
nagraen poasnom diplomom
i kolajnom.5 Gospodarski uspon
osjetio se i na demografskom porastu stanovnitva. Stanovnitvo
se naglo poveavalo pa je u

epurine
epurini stara crkva Naaa sv.
Kria ili, kako je puk naziva, sv.
Jelene ili sv. Roka, sagraena dvadesetih godina XVII. stoljea, postala premalena. Zalaganjem upnika don Ante urije, ibenskog biskupa i crkovinar, Antia,
Kursara i Antulova, a prikupljenim sredstvima od drave i sela, sagraena je 1878.
nova upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije ili Velike Gospe.6 Godinu
dana prije u selu je otvorena puka kola a 1. listopada 1891. otvoren je i potanski
ured7. Smjeteno na otoku, mjesto se nije imalo kamo iriti pa su teaci radom i na-

O epurini usp. K. STOI, Sela ibenskog kotara, ibenik 1941, 164-167, o Vraniima V.
KAPITANOVI, Die Beziehungen der kroatischen Geistlichen aus Dalmatien zu Ungarn, Ungarn und
das Christentums SSdosteuropas, Historische Referate des VIII. theologischen Sdosteuropaseminares
in Budapest (24-31. 8. 1986), Heidelberg 1987, 19-20.
4
Nakon 1850. pojavio se lug (oidium) u Engleskoj, Francuskoj i Italiji, a uskoro i u Njemakoj. Kao
proizvoa vina Dalmacija se svrstala iza Francuske, Italije, panjolske, Ugarske i Portugala. R.
KRALJEVI, Vinogradarski slom i demografski rasap ju
june
ne Hrvatske u osvit 20. stoljea, Split 1994,
259.
5
Usp. Lj. ANTI, Drutvene i politike prilike u epurini i Zatonu u vrijeme Antieva roenja,
Antieva
eva Ba
Batina, Zagreb 1994, 37. U proizvodnji izvrsnih alkohonih pia naroito se razvila tvrtka Vlahov iz epurine, koja je dobila vie odlikovanja na svjetskim izlobama, usp. STOI, Sela
ibenskog kotara, 165-166.
6
Natpis nad pobonim vratima glasi: Sumptibus gubernii et istius ruris / haec ecclesia funditus aedicata A(nno) S(alutis) 1878. / merito speciali/ ill(ustrissi)mi ac rev(erendissi)mi episcopi sibenicensis /
Domini Domini Antonii Suria / sub proc(uratori)bus Antich, Cursar, Antulov, STOI, Sela ibenskog
kotara, 167.
7
ANTI, Drutvene i politike prilike, 37.
3

11

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

dniarenjem pokuali stei sredstva za kupovinu zemalja u susjednim opinama Zlarinu,


Tijesnome, Vodicama i ibeniku. U tome su
veinom i uspijevali.

Crkva Uznesenja BDM

Godine 1889. peronospora je ve estoko napala i neka vinogradarska podruja


ja u
Dalmaciji. Malo poslije toga 1891. donesena
je tzv. vinska klauzula, tj. sklopljen je ugovor izmeu Italije i Austrije prema kojemu je
Austrija od kolovoza 1892. poela s niskom
carinom uvoziti talijanska vina. To je prouzrokovalo propast vinogradarstva u Dalmaciji
(1892-1904) a s njime, kako je Garanjin proricao, i pravi privredni slom jer se veina puanstva bavila uzgojem loze.

Ipak je jo poetkom ovoga stoljea, kad


je gospodarska kriza ve duboko zahvatila Dalmaciju, epurina, prema Narodnom
listu, proizvodila velike koliine vina.8 No dalmatinsko je vino, zbog vinske klauzule, izgubilo trite, pa e to dovesti do nezaposlenosti i siromaenja
stanovnita. Poneke obitelji jedva
sastavljaju kraj s krajem i Hrvati
iz Dalmacije u masama poinju
iseljavati u prekooceanske zemlje.
Premda u tekim gospodarskim
prilikama, epurinjani nisu zaboravljali ures svoje crkve, to svijedoi oltarna pala sv. Fabijana i
Sebastijana koju im je izradio slikar
Emanuel Vidovi9.
Zaton, drugo mjesto povezano
epurina na oltarnoj pali u mjesnoj crkvi
uz obitelj Antia, kao vee naselje,
iako na nezdravijem poloaju, nakon otklanjanja turske opasnosti, u svemu se takmiio sa epurinom. upna crkva
sv. Jurja posveena je jo davne 1533, pa je slino kao i u epurini i ona postala
premalena te su 1928. upljani poeli graditi veu crkvu. Samo neto kasnije nego
u epurini otvorena je 1884. puka uionica i 1894. potanski ured.10

Usp. ANTI, Drutvene i politike prilike, 36.


ANTI, Drutvene i politike prilike, 38.
10
STOI, Sela ibenskog kotara, 26-30.
8
9

12

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Gospodarski razvoj i krah Dalmacije odrazio se i na Antievoj obitelji. Predaja


koja se ouvala u obitelji Antia potvruje tu injenicu, premda su u toj predaji imena lanova obitelji nesigurna. Naime prema iskazu fra Antina brata Lovre
Antia, njihov je pradjed Ive, koji se zapravo zvao Toma,11 bio teak i obraivao
zemlju kod imunijih seljaka i zemljoposjednika, kao to su tada zaraivali svagdanji kruh mnogi siromani mladii. Nadniarenjem je ve kao dvadesetogodinjak, oko 1780, uz podignuti zajam u ibeniku, uspio kupiti zemljite na podruju

ju
Blagdanovo kod Zatona, a u samom Zatonu na predjelu zvanom Vrtli, koje je
razvojem naselja postalo sredite Zatona, sagradio je malu kuicu prizemnicu12.
Sudei prema izjavi praunuka Lovre, kuica je pradjedu sluila samo kao privremeno boravite za obraivanje kupljenog zemljita i za obavljanje nadniarskih
radova.
Prema ondanjem obiaju, Toma (u obiteljskoj predaji poznat kao Ive) najvjerojatnije se, kao mladi, nije bio odijelio od ostale obitelji, jer su se u Dalmaciji
braa redovito dijelila tek nakon enidbe, a ukoliko netko nije imao brata, ostajao
je trajno s roditeljima. Po predaji se Ive (pravilno: Toma) uskoro nakon kupovine zemljita i izgradnje nove kuice oenio.
Obiteljska je predaja sauvala imena trojice Ivinih (pravilno: Tominih) sinova: Marka, Mate (fra Antin djed) i Jose, kojem se kasnije gubi trag. O etvrtom
sinu, kojemu u obiteljskoj predaji nije poznato ime, prialo se da je uio za sveenika ali da je umro prije nego je bio zareen. ini se da se Ive (pravilno: Toma) i
kad je postao glava obitelji jo preseljavao. Prema predaji, kasnije, kada je obolio,
boravio je neko vrijeme u epurini, gdje su mu sinovi podigli kuu s kojom on,
kako kae predaja, nije bio zadovoljan, pa se i zbog toga, moda, ponovno pod
stare dane, preselio u Zaton, gdje je sam ranije sagradio kuicu. Tu je i umro, kako
predaja tvrdi, 1855. u dobi vie od 90 godina.13
Prema obiteljskoj predaji, poslije Ivine (pravilno: Tomine) smrti sva su se
njegova djeca nastanila zastalno u Zatonu14. U izvornim spisima ipak za tu predaju
ne moemo nai potvrdu jer Stanje dua
od 1864. u Zatonu spominje samo Matu
a
Antia. Taj nas podatak navodi na pomisao da je Mate (fra Antin djed) preselio u
Zaton ve ostarjelom ocu. Toma, koji je moda s njim proivio svoje posljednje
dane, ostavio mu je vjerojatno kuicu i dio zemljita u batinu. Mala Tomina batina nije meutim bila dovoljna za njegove potomke, a oni je usprkos tadanjem
gospodarskom usponu Dalmacije nisu uspjeli puno poveati pa se za imu Antia,
jednog od Tominih potomaka, izriito tvrdi da je bio siromah.15

U arhivu upe epurina, na sauvanom listu oteenog anagrafa (Indicazione degli individui componenti la famiglia) Lovrin je djed upisan kao Antich Matteo q[uondam] Tomaso.
12
Tomin praunuk Lovre, brat fra Ante Antia, govorei o pradjedu Ivi (pravilno: Tomi) kuicu nazivlje
pozemljuak, to treba shvatiti kao prizemljuak, prizemnica ili potleuica. Arhiv Vicepostulature,
Izvanprocesualna svjedoanstva, Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965.
13
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965, f. 1.
14
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965, f. 2.
15
Usp. AV, Dopis upnika Ive Barea br. 35/65 od 27. IX. 1965.
11

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

13

Fra Antin djed Mate, koji se ve bio oenio Ivkom Kursar iz Prvia, sigurno
je tekom mukom uspijevao priskrbiti dolino uzdravanje za obitelj, a da se i ne
govori o umnaanju posjeda koji se kasnije trebao dijeliti izmeu Matinih potomaka. Matini potomci imun Nikola i Toma osnovali su kasnije vlastite obitelji, ali se
meu unucima sauvalo manje uspomena o djedu Mati nego o davnijem pradjedu
Ivi (pravilno: Tomi)16.
UDESNO PREDODREENJE?
Izostavivi iz vida ostale obitelji Anti, slijedimo dalje samo Tominu jer je
ona u izravnoj vezi s fra Antom. Fra Antin otac, Tome Anti, koji je dobio ime
po djedu, bio je krasan ovjek, visokog rasta,
crne puti i kran, prisjea se njegov neak,
sin Tomine sestre ime, zvane imaka, Ante
ivkovi. Fra Antina majka Tade, r. Vlahov,
bila je naprotiv oniska i dosta puna, i o. Anti
se je po vanjskom izgledu uvrgao na svoju majku Tadu. Od nje je bez sumnje batinio i neke
druge odlike jer je ivkovi opisuje kao ivu,
prodornu i energinu enu koja je dobro znala
to hoe.17
Fra Antini ivotopisci, poevi od romansiranog ivotopisa spisateljice sestre Marije
od Presvetog Srca [Anke Petrievi], koju su
slijedili Ante Katalini, Neda Hrko i ivko
Kusti, vide u fra Anti dijete posveeno u majinoj utrobi udesnim zavjetom.18 Podatak je
u literaturu unesen iz prianja i izvjetaja fra
Antina brata Lovre i roaka pravnika dr. Ante

Antieva majka Tade (sjedi) i


nevjesta Dumica (stoji)

Usp. AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965. Mate je uz spomenutog imuna Nikolu i Tomu imao jo dvojicu sinova, Luku i Ivana, koji su vjerojatno umrli mladi, i
tri keri, Matiju, imu i Tonku, koje su se udale i zasnovale obitelj. Kongregacija Koncila 17. III. 1937.
izvrila sanaciju legata nekoga Ivana Antia koji je umro 18. VIII. 1863, a fra Ante je posvjedoio da su
za nj izgovorene sv. mise prema biskupovu nalogu. Kako je izvrenje legata dostavljeno Antiu postoji
vjerojatnost da se radi upravo o fra Antinu stricu. (Usp. Biskupijski arhiv u ibeniku, br. 2799/1937,
Arhiv Vicepostulature, Antievi osobni dokumenti, 66. Prijepis fra Stanka Baia.) Pitanje ostavljam
nerijeenim jer ono prelazi okvire ovog rada.
17
A. IVKOVI, Moja sjeanja na o. Antu Antia, VFPPO, 15 (1966) br. 5-7, str. 96.
18
S. MARIJA OD PRESV. SRCA, [A. PETRIEVI] Duh ljubavi, Split 1966. 11-12; A. KATALINI, Dobri otac
Anti. Treptaji srca meu tvornicama, Split 1967, 11; N. FARANETI, Svijetlo u tami, Split 1969, 4; DR.
DAMI [N. HRKO], Na
Na dobri fra Ante, [Zagreb 1971], 7. N. IVANOV [N. HRKO] Glasnik vjene
ne ljubavi. Kratki ivotopis oca fra Ante Antia, Zagreb 1975, 9-10; . KUSTI, Tjeitelj udotvorni.

ivotni
put fra Ante Antia, Zagreb 1989, 3-4.
16

14

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

ivkovia. Kako su te kratke izjave fra Antina brata Lovre i fra Antina roaka dr.
Ante ivkovia jedini izvorni opisi zavjeta Antievih roditelja, potrebno ih je potanko analizirati da bi se dolo do to je mogue tonijih zakljuaka.19
PRVA IZJAVA LOVRE ANTIA,
27. IX. 1965.

ANTE IVKOVI,
Sjeanja, 1966.

DRUGA IZJAVA LOVRE


ANTIA, 12. II. 1970.

Kad je, jednom zgodom,


moj pokojni otac Tome putovao brodom iz epurine
u Zaton skupa s mojom
majkom, te kad su doli u
ibenskom kanalu prema
kapeli sv. Ante i po obiaju
izmolili Zdravomarijo, da je
moj otac tada rekao sljedee
rijei: Sveti Ante, daj da
doemo zdravo kui i da mi
ena rodi sina, bit e mu ime
Ante i dat u ga za sveenika.
I kad je dolo vrijeme da majka rodi, ona je rodila sina i
njegovo je ime bilo Ante na
krtenju.

Jo ivui
brat o. Antia
[] kazivao mi
je, da su njihovi
roditelji zavjetovali povodom jedne oluje na moru,
kada su malom
barkom
putovali iz Prvia u
ibenik kratko
vrijeme prije poroda o. Antia, da
e svoje budue
dijete dati u
sveenike.

Ja se dobro sjeam
rijei moje pokojne matere
Tade koja mi je ispriala
sljedee: Tvoj pokojni otac
i ja putovali smo sa brodom
iz Prvi epurine prema
ibeniku. Kad smo doli u
kanal prema ibeniku uhvatilo nas je jako nevrijeme
i to kad smo bili kod blizu
kapele sv. Ante koja postoji i dandanas. Tvoj otac
je tada zavapio sv. Antu i
rekao: Sveti Ante, daj da
ja i moja ena zdravo doputujemo svojoj kui i da mi
ena zdravo rodi sina, bit e
mu ime Ante i ja u ga dat u
sveenike.

U prvoj izjavi iz 1965, koju Lovre iznosi prema prianju svoje majke Tade, ne
govori se izriito o oluji nego o jednostavnom zavjetu. Na oluju, ini se, ipak upuuju rijei molitve da supruzi dou zdravo kui, no ostaje udno da su supruzi
doavi do kapele sv. Ante po obiaju izmolili Zdravomarijo. A oluja, posebno
ona u kojoj se daju tako vana obeanja, premda na Jadranu nije neto neobino,
ipak bi iz srca trebala izmamiti are molitve od onih po obiaju.

U Arhivu Vicepostulature sauvale su se obje Lovrine izjave. Prvu je Lovre, ini se bez svjedoka,
izjavio svom upniku don Ivi Barei, 27. IX. 1965. i ovaj ju je ovjerio upnim peatom. Druga je
izjava Lovre Antia, datirana u Zatonu, 12. II. 1970, napisana vjerojatno na temelju upitnika poslanog iz Franjevakog provincijalata u Splitu ili iz Vicepostulature. ini se da su obje izjave poslane
Franjevakom provincijalatu u Split, a odatle bez protokoliranja predane Vicepostulaturi u Zagrebu.
Prva izjava je prepriana u Vjesnik Provincije, 14 (1965), br. 3-4, str. 23. i odatle je vjerojatno ula u
Antieve ivotopise.
19

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

15

Premda, dakle, prema navedenim izvorima, povjesniaru nije mogue potvrditi ili zanijekati zavjet u oluji, ini se da prvotno priprosto, trijezno i simpatino
prianje jednostavne seljanke Tade treba uzeti kao vjerodostojno i oistiti ga od
kliiranih hagiografskih natruha koje se godinu dana kasnije pojavljuju u izjavi dr.
ivkovia.
Ti su se hagiografski elementi, nakon objavljena tri prva fra Antina ivotopisa
(Petrievi, Katalini i Faraneti) pojavili i u drugoj Lovrinoj Izjavi, potaknuti
najvjerojatnije prianjem koje je uo o svetom bratovu ivotu, i moda itanjem
triju, do tada objavljenih, Antievih ivotopisa, a hagiografske elemente je pomalo
sugerirao i upitnik o Antievim krepostima i djelima.20
I kasnijim se ivotopiscima udesna zgoda s olujom oito uinila prihvatljivijom i zbog toga su joj bez rezerve poklanjali povjerenje. Jer, ako nije bilo
oluje, emu onda i takav zavjet? Ali zavjet je i bez oluje imao svoje duboke razloge. Tome Anti (1860-1900) i Tade Vlahov (1865-1927) vjenali su se 1885.
u Zatonu. Prije spomenutog zavjetovanja dobili su petero djece od kojih je troje
umrlo21 a preivjeli su Ivan i Marija Eufemija, koji e takoer ubrzo umrijeti poslije fra Antina roenja22. Dvoje djece, a pitanje koliko su i oni bili zdravi jer je
Marija Eufemija kasnije zaista rano umrla, oito je moglo zabrinjavati roditelje u
to vrijeme kad je smrtnost djece dosezala visoku razinu. Kapela je i bez oluje za
religiozne roditelje mogla biti dovoljan povod za molitvu. Molitva pred kapelom
sv. Ante mogla je od supruga sa ivom vjerom, koji su po obiaju razgovarali s
Bogom, pobuditi elju da im dijete postane sveenik i izmamiti spontani zavjet,
religiozniji od zavjeta izazvana strahom u ivotnoj opasnosti. A sve upuuje na to
da se tako i dogodilo.
Kad je Tade trebala roditi, jo dok je bila trudna, moda zbog boljih uvjeta ili
zbog zdravijeg mjesta, kako izjavljuje njezin mlai sin Lovre, pola je u obiteljsku
kuu u epurinu.23 I zaista, 16. travnja 1893. Tomi i Tadi rodio se eljeni sin. U
nedostatku strune primalje pri roenju je pomagala seoska primalja Nedjeljka
odnosno Dominika, ili kako su u primorskim mjestima rae nazivali Domina ili
od milja Duma Kursar24.

U svojoj drugoj izjavi datiranoj Zaton, 12.II. 1970. Lovre izriito pie da odgovara na upitnicu o
ivotu, krepostima i djelima. (Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, br. 2 9a 2).
Naalost tekst upitnice nije sauvan.
21
Marko *1886-1887; Kata *1888-1888; Marija 1892-1892. Usp. Obiteljsko stanje , upni ured
Zaton, prijepis u Arhivu Vicepostulature.
22
Ivan * 1887-1913; Marija Eufemija (Fila) *1890-1906. Usp. Obiteljsko stanje iz god. , upni ured
Zaton, prijepis u Arhivu Vicepostulature.
23
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965.
24
Usp. Matice Libro degli atti di nascita della Parrochia di Prvi epurina, p. 105 n. 19. Kopija u
Arhivu Vicepostulature. [ 7, osobni dokumenti, 2].
20

16

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Popis lanova obitelji Mate Antia u starom anagrafu u epurini

Bilo je naravno da roditelji novoroenetu u skladu sa svojim zavjetom i u spomen na prvog sina Marka odlue dati dvostruko ime Ante Marko. To su i uinili
kad je 8. svibnja 1893. upnik Ante uria25 krstio djeaka u upnoj crkvi u Prvi
epurini26. No dvostruko je ime u mnogoemu bilo vrlo nepraktino pa je u obinom
ivotu prevladalo samo prvo ime, Ante. Ono je ini se ve u Antievoj djeakoj
dobi preuzelo toliko maha da Anti, ini se, drugi dio imena, Marko, nije ni upotrebljavao, pa je i u molbi za primanje u sjemenite navedeno samo ime Ante.
epurinski upnik don Ante urija bio je poduzetan ovjek i pristalica autonomatva u Dalmaciji,
zbog ega je dolazio u sukob sa upljanima narodnjacima. ANTI, Drutvene i politike prilike, 37
26
Usp. Libro degli atti di nascita della Parrochia di Prvi epurina, p. 105 n. 19. U popisu studenata
u Makarskoj kao datum Antieva roenja navodi se 16. IV. 1893. Svi ivotopisi navode pogreno
Antievo krtenje pod datumom 18. svibnja, to je vjerojatno nastalo iz nekritinog preuzimanja podataka iz krtenice (testimonium baptismi) to ju je izdao upravitelj upe Ante Lovri 30. X. 1965. Arhiv
Vicepostulature. Dokumenti o ivotu i radu. - Pogreka je nastala krivim itanjem talijanskog datuma
l8 Maggio kao broj 18 umjesto pravilnog itanja 8. (Krtenica koju je izdao upni ured u epurini
23. IX. 1944, a uva su u Provincijalatu u Splitu navodi ispravno datum krtenja. AFPPOS, Osobni
podaci redovnika). Lovrieva krtenica i ivotopisci navode takoer krivo i ime kuma Luca Miurac,
umjesto ispravno Luka (tal. Luca), kao i ime svjedoka Ivan Kiovi umjesto ispravnog itanja ori (tal.
Chiorich). Zbog pogrenog itanja pisci su se muili kako obrazloiti dugo odlaganje krtenja djeteta
posveenog od majine utrobe. U tome im je posluila matovita hipoteza vicepostulatora fra Roka
Tomia da je kum Ivan Kiovi bio pomorac pa ga je trebalo ekati. (Usp. Primjedbe u dopisu R.
Tomia Matteu Cuccari [Kuhar], Zagreb 25. II. 1983. i Crtice iz ivota O. Antia, O krtenju naega
sluge Bojega

jega
, DOA, 17 (1987), br. 2, str. 10. Razmak od tri tjedna izmeu roenja i krtenja ini se
da tada nije bio rijedak u epurini, iako su crkveni propisi zbog velikog broja smrtnosti djece nalagali
da se krtenje obavi po mogunosti u istom tjednu.
25

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

17

Prema sjeanju Lovre


Antia, obiteljska kua u
Zatonu bila je vlana jer je
izgraena na nasipu uz morsku obalu to je, po Lovrinu
miljenju, utjecalo i na zdravlje ukuana27. Uz est godina starijeg brata Ivu i tri
godine stariju sestru Mariju
Eufemiju, Ante Marko je u
svojoj djeakoj dobi dobio
Lovre se prisjea obiteljskih zgoda
jo tri sestre i jednoga brata.28
pa je tako rastao okruen braom i sestrama.
Kako mu je kua bila neposredno uz crkvu, roditelji poboni, a upnik don
Vicko karpa, jedan od vrlo aktivnih sveenika i rodoljuba svoga vremena, takoer
se odlikovao pravom istinskom pobonou29 moe se pretpostaviti da je Ante
Marko ve i prije nego je poao u kolu bio usmjeren pobonom crkvenom ivotu.
Prema vlastitom sjeanju, Anti je kasnije zabiljeio da je osnovnu kolu pohaao u Zatonu 1899-1905.
godine30. Bez sumnje je na
raniji upis moglo utjecati i
Antino druenje sa upnikom kao i zrelo ponaanje i
elja za uenjem, no o tome
nemamo podataka. kolski
arhiv u Zatonu nije ouvan
pa se i o Antinu kolovanju
mora oslanjati na mnogo
kasnije uspomene. Prema
Zaton 1901.
kasnijim sjeanjima Antina
brata Lovre, Ante je u djetinjstvu bio ivahan pa bi ga, inae strogi, uitelj Kristi
vie puta istukao31, na to se majka jadikovala upniku don Vici, koji se u poliAV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965, str. 2.
To su: Genoveva (ena) * 1895-1914, Iva Kata *1896, Lovre *1898- 1973 i Tomica 1901. Vidi
tablicu s rodoslovljem. Imena su navedena prema obiteljskom stanju, prijepis don Ive Baree. U popisu obitelji upe epurina list 41, nedostaje Tomica. Raniji ivotopisci navode redovito, prema prvom izvjetaju Lovre Antia, odnosno prema lanku Obitelj Anti u Zatonu (Vjesnik Provincije 14
(1965), br. 3-4, str. 23), kao imena nadimke, donesene u zagradama u rodoslovnom stablu, izostavljajui Genovevu i dodajui naziv imaka.
29
Nekrologij, Msgr. Vicko Skarpa, kanonik stolnog kaptola u ibeniku, Dijecezanski list, 1927, br.
27
28

18

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

tikom miljenju razlikovao od uitelja, a o malom Anti je imao dobro miljenje


pa bi je tjeio da je mali dobar i da e on biti dobar ovjek kad doe u svoje doba.32 Premda mu se kua nalazila uz samu Poljanu zasaenu dudovima, koja
je bila kao stvorena za igru, Ante Marko nije zalazio u drutvo zloeste djece,
prisjeao se pod stare dane njegov roak pravnik Ante ivkovi, premda je ini se
u igrama, kad bi ve zaigrao, elio biti pobjednik.33
Anti je u to vrijeme bio ministrant pod budnim okom upnika don Vicka
karpe. Posljedice peronospore i vinske klauzule osjeale su se duboko i u Zatonu.
Vinogradi su naputeni. Ljudi su bili besposleni i leali po travi na seoskoj poljani, bilo je i gladi, a Antieva je majka davala gladnoj djeci smokava, sjea se
Lovre Anti.34 Don Vicko je okupljao djecu na ministriranje. Novcem koji mu je
ponekad bio darovan za obavljanje crkvenih obreda don Vicko je znao razveseliti djecu kupivi, katkada, suhih kolaa dvopeka s kojima je isprobavao djeju

ju
snagu, dajui im da odlome to vei komad. Ante Marko je ve tada, kao dijete,
pokazivao svoju solidarnost kad bi i polovicu tako otrgnutog kolaa dijelio sa
svojim bratom Lovrom35
Zbog nezaposlenosti seoska poljana je sve vie postajala okupljalite odraslih. Time su i djeje
je igre bile ogranienije. No, umjesto igara na poljani Antia
su ve u djetinjstvu zanimale vie igre u kojima je on s bratom pravio kapelu i
ukraavao oltarie sliicama, stavljao svijee na namotae konca, pjevao i molio.36
Najvjerojatnije su te djeje
je igre ostajale u uem obiteljskom krugu. Igre je zapazila, ini se, i strina Kata koja je stanovala u obitelji, pa mu je znala rei: Budi dobar u koli i ui, pa e te majka dati u fratre kad zavri osnovnu kolu.37 Ostalim
je djeacima najvjerojatnije ta igra malog Ante Marka ostala nepoznata, a ne sjea
je se ni njegov roak, godinu mlai, Ante ivkovi.

3-4 str. 20. Juraj Vicko karpa bio je upnik u Zatonu 26 godina. Bio je promicatelj mnogih pothvata u
upi. Zapoeo je u upi pisati matice hrvatskim jezikom. Uz upnu slubu aktivno je sudjelovao i u politikom ivotu Hrvatske, a nakon odlaska iz Zatona priredio je i knjigu Hrvatske narodne poslovice,
ibenik 1909. No iznad svega don Vicko karpa je bio vrijedan i poboan upnik koji e moda ostaviti traga svoje pobonosti i na Antievu ivotu. U raspravama vezanim za Antia redovito se navodi
hipokoristikom don Vice kojim su ga zvali Zatonjani. Sam se meutim potpisivao Vicko. Usp. njegovo
pismo Jurju Biankiniju Zaton, 22. IV. 1994. B. ZELI-BUAN, Jo iz ostavtine Mihovila Pavlinovia
Radovi Centra JAZU u Zadru, 21 (1974) 175.
30
AV. (Spisi Franjevakog provincijalata Split, br. 386/1937.) Upitni arak o biografskim podacima.
31
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965, str. 2-3. U iskazu iz
1970. ovaj je pasus ublaen pa je mali Ante puno iv i dobro ui. AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, 2, f. 2. br. II.
32
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965, f. 3.
33
A. IVKOVI, Moja sjeanja na o. Antu Antia, VFPPO, 15 (1966) br. 5-7, str. 97. pripovijeda o
jednoj utrci izmeu njih dvojice u kojoj je Anti pobijedio.
34
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965, f. 4.
35
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. 2, f. 3. n. IV. Izjava Lovre Antia, Zaton, 12. II. 1970.
36
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. 2, f. 3. n. V. Izjava Lovre Antia, Zaton, 12. II. 1970.
37
Izjava Ive Anti, Zaton 12. II. 1970. AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, 1. Katina imena nema u
sauvanim anagrama.

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

19

U meuvremenu je u Antievoj obitelji 1900, kad je imao svega sedam godina


i pohaao II. razred osnovne kole, umro otac Tome. Majka Tade ostala je s jo
sedmero nejake djece od kojih je bio najstariji trinaestogodinjak Ivan,38 pa se u
tekim gospodarskim prilikama morala dobro namuiti da bi podigla djecu.
SJEMENITARAC (1905-1911)
Roditeljski zavjet i elja koju je osjeao u srcu vodili su Antu oito prema sveenikom pozivu. No, to je utjecalo da se odlui za redovniki ivot u Provinciji
Presvetog Otkupitelja. Na to pitanje ni pod starije dane nije umio odgovoriti njegov roak i godinu dana mlai sjemenini kolega Ante ivkovi koji odgovor
nazire u zavjetu roditelja.39 Mogli bismo pretpostaviti, iako se u zavjetu nigdje ne
spominje da e roditelji uputiti djeaka u redovnike ve samo u sveenike da je na
odluku utjecao zavjet uinjen franjevcu sv. Anti Padovanskomu.
No, moda je odluci pridonioi upnik, ve spomenuti, don Vicko karpa,
izraziti hrvatski rodoljub, narodnjak i lan Sredinjeg odbora Stranke prava za Dalmaciju u vrijeme njezina osnivanja. A franjevci Provincije Presvetog
Otkupitelja odgajani su u narodnom duhu. U njihovoj bogosloviji u Makarskoj
dvije je godine po vlastitoj elji studirao jedan od najizrazitijih narodnjakih politikih voa don Mihovil Pavlinovi, za kojeg se karpa opredijelio u politikom
sukobu koji je nastao izmeu Pavlinovia i Prodana.40 Stanovnitvo je neobino
cijenilo franjevce zbog njihove bliskosti, susretljivosti i jednostavnosti u vladanju,
iako se dobar njihov dio nije u to vrijeme drao formalistikog opsluivanja obnovljenih redovnikih propisa o zajednikom ivotu.41
Don Vicko karpa je sve to znao, dapae jo kao mladi upnik u Zatonu skupljao je s fra Kostantinom Kreljom, tada upnikom u ibenskom Varou, pouzdanice kao potporu Pavlinoviu u raspri s Katolikom
kom Dalmacijom, pa nije iskljueno da je upravo on, kao upnik, utjecao da etvorica djeaka iz Zatona pou u
sjemenite u Sinj. Ante Marko Anti je bio drugi od njih i kad je 1906. poao u
sjemenite imao je prethodnika u upljaninu Petru (kasnije poznatom pravniku fra
Anti Crnici) koji je ve dvije godine bio franjevaki sjemenitarac, a Anti ga je
morao susresti kod upnika u vrijeme ljetnih ili boinih praznika.
Usp. Stanje dua upe epurina ispis u Arhivu Vicepostulature.
IVKOVI, Moja sjeanja, VFPPO, 15 (1966) br. 5-7, str. 96.
40
Usp. I. PERI, Ante Trumbi na dalmatinskom politikom
kom
kom popri
popritu, Split 1984, 59, 65, 152; A.
PALAVRI i B. ZELI, Korespondencija Mihovila Pavlinovia, Split 1952, 425, 428, 453, 454, 488. B.
ZELI-BUAN, Jo iz ostavtine Mihovila Pavlinovia, Radovi Centra JAZU u Zadru, 175.
41
Franjevaki je red u hrvatskim krajevima stoljeima zbog posebnih prilika dobivao od papa razliite
povlastice i oproste od opsluivanja pravila naroito u obui, i u radu s novcem. Kad je 1898. trebalo
u itavom redu zavesti Vita communis, u Provinciji Presvetog Otkupitelja nastala je velika oporba,
podravana i od svjetovnjaka i nekih svjetovnih sveenika koji su franjevce smatrali jednom vrstom
svjetovnih sveenika stroeg ivota. Franjevci su u to vrijeme bili aktivni u socijalnoj slubi. Vodili
su 1910. hrvatske puke blagajne u Lovreu, Studencima, Prolocu, Imotskom, Vinjanima, Podbablju
(AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 3, svenji II, f. 217) i mnogim drugim upama.
38
39

20

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Nakon estog razreda osnovne kole Ante je 17. VII. 1905. uputio molbu da
bude primljen kao pitomac u Franjevako sjemenite u Sinju.42 Nakon uobiajenog postupka, 5. VIII. iste godine obavijeten je preko ibenskog gvardijana
da je primljen u sjemenite.43 A njegove su isprave, vjerojatno, 26. VIII. skupa s
ispravama ostalih primljenih pitomaca proslijeene mjesto-ravnatelju sjemenita
fra Sebastijanu Latincu.44
ODGOJ U NAELIMA ORGANIZIRANOG KATOLICIZMA
Kraj XIX. i poetak XX. stoljea, kad je Anti kao djeak kod rodne kue i kao
mladi u sjemenitu oblikovao svoj svjetonazor, obiljeen je u Katolikoj crkvi
snanom osobnou Leona XIII. i sv. pape Pija X. Otvoren prema ekumenizmu,
slavenstvu i socijalnim problemima, Leon XIII. je u Hrvatskoj doivljavan kao podupiratelj slavenske ideje, koju su u Hrvatskoj irili, pod Masarykovim utjecajem,
naroito bivi studenti s Prakog sveuilita. Enciklikom Grande munus Leon je
naime 1880. proirio blagdan slavenskih apostola na itavu Crkvu. Sljedee godine uslijedilo je veliko slavensko hodoae u Rim, a zatim su dane povlastice za
slavensko bogosluje.
je. Zatim su uslijedili pokuaji za uspostavljanje diplomatskih
odnosa s Rusijom, koji su bili u prekidu od 1867. godine. U svojim dodirima s
istokom Leon se sluio naroito uslugama poznatog biskupa Strossmayera. No, i
meu franjevcima Provinicije Presvetog Otkupitelja, u koju e kasnije stupiti mali
Anti, ekumenskim pitanjima bavili su se fra Ivan Markovi, koji je za svoje povijesno-teoloke radove dobio poasni doktorat od pape Leona XIII, i kasniji barski
nadbiskup (Crna Gora) i izdava glagoljskog misala fra imun Milinovi, koji je,
ini se, ustuknuvi politici Crne Gore, zagovarao da se rimski kolegij sv. Jeronima
nazove zavodom za june Slavene (pro Slavis Meridionalibus).45
Poslije Leonove smrti inilo se da bi u Hrvatskoj moglo doi do preokreta s
obzirom na simpatije prema papinstvu. Austrija je naime 1903, bojei se da bi za
papu mogao biti izabran dugogodinji dravni tajnik Leona XIII. kardinal Mariano
Rampolla del Tindaro i da bi mogao nastaviti slavensku politiku te time omoguiti
politiku prevagu Francuske-Rusije, postavila veto na izbor Rampolle za papu i
tim otvorila put svom dravljaninu mletakom patrijarhu Giuseppeu Sartu, koji je
uzeo ime Pio X.46

AFPPOS, Prot. br. 312/1905. U Protokolu se ne spominje ime Marko. Prema tada vaeim odredbama molbu za primanje u odgojni zavod, s popratnim potvrdama o vladanju i zavrenom kolovanju,
dostavljao je provincijskom ministru mjesni poglavar odnosno gvardijan nekog samostana. Cfr. Statuti
particolari per losservante Provincia del Santissimo Redentore in Dalmazia, Roma 1877, art. II, 2.
Velika veina dokumenata iz Arhiva Provincije ili ispisa iz protokola koji se navode u slijedeim biljekama tiskani su u nastavcima, pod naslovom Podaci o ivotu i radu o. Antia, na nutarnjoj stranici
prve korice u Antievu glasilu DOA, 1 (1971) br. 3-4 do 2 (1972) 3-4.
43
AFPPOS, fasc. 20. svenji Ia. zapis u protokolu br. 354/1905. Spis (koncept) nedostaje.
44
AFPPOS, fasc. 20. svenji Ia. zapis u protokolu br. 394/1905. Spis nedostaje.
45
Usp. F. E. JANOSI,
sterreich und der Vatikan 1846-1918, I, 318-321.
46
J. WODKA, Kirche in sterreich,

Wien 1959, 357-358.


42

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

21

Dok je jo bio venecijanski patrijarh Pio X. je donekle upoznao prilike u Istri


i Dalmaciji i nacionalne sukobe talijanskog i hrvatskog klera. Drao je da je i kler
zahvaen slavenskom idejom. Borbu hrvatskog klera za slavenski jezik u liturgiji
on je, ini se, promatrao kao slavensku hajku,47 no priznavao je Junim Slavenima
dobre osobine, premda je osobno smatrao da su estoki i netolerantni politiari.48
Umjesto oekivanog zaokreta od slavenstva, kako je prieljkivala austrijska
politika, osjetio se meutim univerzalizam sv. Pija X. koji je elio svijet obnoviti
u svijetlu Kristova evanelja.49 U tom se duhu od 1900. sve vie usmjeravao u
Hrvatskoj i Katoliki
ki pokret, iji je duhovni voa postao krki biskup Mahni.
Pokret je imao svoje idejno sredite u Krku a Zagreb i Split, u kojima su bila sjedita razliitih drutava, zapravo su mu bile samo podrunice.
Usporedo s organiziranjem razliitih drutava pojavilo se i arenilo katolikih
glasila. Zanos u kojem se mislilo da se sve moe uspjeti dobrom organizacijom
nije mimoiao ni franjevce Provincije Presvetog Otkupitelja.50 Franjevci s podruja koje je pripadalo Provinciji Presvetog Otkupitelja kroz itavu su povijest bili
politiki angairani, nekada kao pripadnici Provincije Bosne Srebrene u borbama
protiv Turaka, kasnije kao pripadnici Provincije Presvetog Otkupitelja, za vrijeme
mletake vladavine, u socijalnim pokretima teaka, za vrijeme francuske vladavine protiv Napoleonova zadiranja u crkvena pitanja, i za vrijeme austrijske vlasti
u borbama za hrvatsku integraciju. Tu su politiku djelatnost nastavili i u vrijeme
Antieva djetinjstva i njegova kolovanja na uilitima te Provincije. Uglavnom
su prihvaali pravatvo kao politiki nazor, pa su se zbog toga i sami koji put nali
u okraju pravaa i demokrata.51
Dua organiziranja u Provinciji u vrijeme Antieva boravka u sjemenitu bio
je fra Mate Kardum, ovjek teoloki obrazovan, ali i oparan snagom organizacije,
vidio je u demokratskim strujanjima takvu opasnost da mu se inilo kako e novi
narataj jednostavno utonuti u zlu ako se krani tom organiziranom zlu ne suprostave jo boljom organiziranou.52
Er bedauerte aus diesem Grunde die Hetzereien der slavischen Geistlichkeit in der Frage der glagolitischen Liturgie. JANOSI, sterreich

, II, 45-46
48
JANOSI, sterreich

, II, 114.
49
Instaurare omnia in Christo. Enciklika od 4. X. 1903 i Motu proprio od 19. III. 1904.
50
O pojavi tiska kod franjevaca usp. V. KAPITANOVI, Franjevaki apostolat, 57-58.
51
Stranka prava u Dalmaciji nastala je 1894. kad je Dalmaciju ve zahvaala privredna katastrofa prouzrokovana djelomino vinskom klauzulom. Nastala je ujedinjenjem triju politikih grupa od kojih su
dvije vodili sveenici don Juraj Biankini i don Ivo Prodan, a treu poznati politiari Trumbi i Supilo.
Cilj joj je bio obnoviti hrvatsku dravu, cjelokupnu, samostalnu i jedinstvenu, na temelju hrvatskog
dravnog prava i naela o samostalnosti naroda. God. 1898. Prodanova se grupa odvojila od Stranke
prava i osnovala istu stranku prava, koja je nakon udruenja Stranke prava u Hrvatsku stranku 1905.
ponovno 1908 uzela ime Stranka prava. Demokratska stranka osnovana je u Dalmaciji 1905. od grupe
koja se okupljala oko Josipa Smodlake. Stranka se sljedee godine stopila s Naprednom strankom u
Hrvatsku puku
ku naprednu stranku, koja je zahtijevala rastavljanje Crkve od drave i u djelovanju izraavala antiklerikalni stav, a u politici zastupala koaliciju sa Srbima. U tadanjim novinama i spisima
Provincije ee se moe zapaziti upletanje franjevaca u politike borbe izmeu pravaa i demokrata
odnosno naprednjaka. Usp. fasc. 29. br. 361, 367, i dr. iz 1911.
52
Njegova kasnija okrunica upravljena brai na sv. Bonaventuru [14. VII.] 1910. vrvi izrazima u tom
47

22

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

U isto se vrijeme ta misao proirila i meu biskupijskim sveenstvom pa je


1910. ustanovljen u Splitu odbor za osnivanje drutva koje e se brinuti za novine, broure i letke na obranu kranskih istina i koje e zloj tampi suprostaviti isto srestvo - monu i dobro uregjenu i dobro osiguranu kransku tampu.53 U
okrunici koju je uputio subrai, kao provincijski ministar, Kardum je pozvao subrau da se udrue sa svjetovnim sveenstvom i stisnu svoje redove protiv novih
Turaka koji rade na zator vjere i morala.54 Moda su slino mislili i franjevaki
provincijali kad su osnovali Knji
Knjievno
evno drutvo hrvatsko-slovenskih franjevaca da
bi lake preko tiska mogli djelovati u apostolatu.55 A u pojedinim su dekanatima
nastajala sveenika udruenja.56
U Katoliki su se pokret ukljuili i hrvatski studenti, najprije u inozemstvu
a zatim osnivajui drutva i u Hrvatskoj.57 Iz redova tih drutava izrastao je katoliki seniorat koji je prije Prvoga svjetskog rata prerastao u Hrvatski katoliki
narodni savez. Pokretu su se pridruili i franjevaki studenti pa su oivjela neka
stara akademska drutva (Juki) ili su osnovana nova (Milovan, Bakula). Uz njih
se razmahalo i osnivanje katolikih akih drutava, pa su u vrijeme Antieva
kolovanja na gimnaziji u Sinju takva drutva bila brojna,
IVOT U SJEMENITU I GIMNAZIJI
U vrijeme Antieva dolaska u Sinj (1905) sjemenite se nalazilo u zgradi naslonjenoj na apsidu samog Gospina svetita. U njem su mladii trebali oplemenjivati srce vrenjem kranskih dunosti i stjecati znanje koje im je bilo potrebno

smislu. Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, Svenji II, f. 44. Kardum je prethodno, kao provincijski vikar, pripremio Nacrt pravila o religioznoj, socijalnoj i politikoj
koj organizaciji franjevaca
Provincije presvetog Otkupitelja na ast sv. Franje prijatelja puka, za unapregjenje u samima sebi
duha redovnikoga
koga
koga i savjesnog opslu
opsluivanja pastirskih du
dunosti,
nosti, a u povjerenom stadu duha kr
kr
anskoga i vremenitog napretka. Taj je nacrt i prihvaen na sastanku upnika u Splitu na Dobromu 10.
veljae 1910.
53
Za predsjednika odbora bio je predloen Luka Papafava (P. BEZINA, Srednje kolstvo u Franjevakoj

provinciji Presvetog otkupitelja (1735-1920), Split 1989, 265) kasniji ibenski biskup, koji je Antia
redio za sveenika. Upravljao je ibenskom biskupijom (1912-1919).
54
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31 svenji II, f. 29. Okrunica je datirana na svetkovinu sv.
Franje Salekog [29. I. 1910].
55
Pravila franjevakog knjievnog drutva preudeena su na sastanku hrvatsko-slovenskih provincijala
u ivogou 2. IX. 1913. Pregledali su ih Junii, Luli i Eterovi. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc.
31, svenji I, br. 3262/1913 (tekst Pravila). Bosanski provincijal fra Lovro Mihaevi poslao je svima
[13. X] Pravila knjievnog drutva fasc. 31, svenji II, f. 515. Tijekom listopada i studenog potpisali su ih svi franjevaki provincijali. Tiskana su pod nazivom Pravila knji
knjievnog
evnog drutva hrvatsko
slovenskih franjevaca, Sarajevo 1914. Svrha je drutva prema Pravilima 3a bila: okupljati i poticati
franjevce na knjievni rad za Red i narod.
56
Tako je npr. u Splitu postojala Sveenika zajednica grada Splita. U Imotskom je osnovana
Sveenika organizacija Imockog dekanata koja je okupljala nekoliko dijecezanskih i franjevakih
upnika a predvodio je dekan f. S. Marui. Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, svenji II, f.
242-243.
57
Prvo katoliko akademsko drutvo u Hrvatskoj osnovano je pod imenom Domagoj u Zagrebu 1906.
kad je Anti bio sjemenitarac u Sinju.

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

23

za budui ivot. Ravnatelj je sjemenita bio osobno provincijalni ministar koji


je mogao imenovati svoga zamjenika . U njegovo ime gospodarsko poslovanje
i duhovno vodstvo vodili su mjestoravnatelj i prefekt koje je birao provincijal s
denitorijem.58

Franjevako sjemenite i gimnazija u Sinju 1905.

Franjevaka gimnazija bila je na glavnom sinjskom trgu naslonjena na sjevernu lau svetita. Neko slavno Javno vi
vie hrvatsko gimnazije u Sinju pod upravom
Otaca franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja (kako se nazivala gimnazija od
1854), doivljavalo je u drugoj polovici XIX. stoljea krize i pad. Gimnazija je
djelovala kratko kao Cesarska kraljevska ni
niaa gimnazija (1871-1878/80) i konano od 1880. do Prvoga svjetskog rata kao privatna franjevaka gimnazija.59
U sredini izmeu sjemenita i gimnazije nalazio se samostan u kojemu je boravilo dvadesetak redovnika, od kojih su oko polovice bili profesori gimnazije.60 U
samostanu je jo ivio i islueni profesor teologije, ugledni redovnik, bivi provincijal, poasni doktor, ve stari fra Ivan Markovi ( 1911), koji je za svoju knjigu
Papino poglavarstvo dobio doktorski naslov od pape Leona XIII.

Statuti particolari per losservante Provincia del Santissimo Redentore in Dalmazia, Roma 1877,
art. II, 1-3. Prema Dispositio familiarum [] 1907. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 23, f. Svei
IIa, 91r. Predstojnik i mjestoravnatelj (preses et prorektor) bio je 1907. Konstantin Krelja, prefekt Ante
Naki i ekonom Sebastijan Latinac.
59
O djelovanju gimnazije usp. BEZINA, Srednje kolstvo,

223.
60
Usp. Dispositio familiarum [] 1907. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 23, f. svei IIa, 90v-91r.
Broj profesora nije uvijek bio jednak a 1905/06. ih je bilo iznimno malo. Usp. BEZINA, Srednje kolstvo

,
277-280.

58

24

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Profesori sinjske gimnazije 1905.

God 1905, u vrijeme Antieva dolaska u zavod, gimnazijom je upravljao


umjesto ravnatelja ugledni i bogoljubni fra Petar Bai, nazvan od svojih uenika
Gospina pelica, koji je kao dugogodinji mjestoravnatelj i duhovnik sjemenita
imao bogato iskustvo s mladei.61 Nakon samo godinu dana upravljanja gimnazijom (15. II. 1905 - 15. II. 1906), Bai je dao ostavku na upraviteljskoj slubi
a naslijedio ga je nakratko, oito samo za nudu, bivi dugogodinji ravnatelj fra
Ante Pai (15. II. - 9. VII. 1906). Nakon njegove odreke za ravnatelja je imenovan
fra Frano Luli, koji je 14. XI. 1907. izabran za provincijala, pa je za ravnatelja
izabran samosvjesni mladi redovnik fra Pajo Miura.62 Miura je bio vrlo inteligentan, poduzetan, pjesnik i osjetljive naravi, to ga je dovodilo u sukob, napose s
ravnateljem sjemenita, naroito nakon preseljenja gimnazije i sjemenita u novoizgraenu zgradu (u koju su se pitomci uselili 5. rujna 1908), pa je zbog toga esto
davao odreke na upraviteljstvu gimnazije. No ipak je upravljao gimnazijom za sve
vrijeme Antieva daljnjeg kolovanja na gimnaziji.63
Usp. o njemu K. KOSOR, O. fra Petar Krstitelj Bai, Kai
, 5/1973, 55-91 (s potpunom dotadai
njom literaturom).
62
Dispositio familiarum [] 1907. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 23, f. Svei IIa, n. 25, f. 91r.
Mjestoravnatelj (praeses et prorector) sjemeninog zavoda bio je fra Konstantin Krelja, duhovnik fra
Vjenceslav Bilui, ekonom kolegija fra Sebastijan Latinac i prefekt fra Ante Naki.
63
Izmeu uprave sjemenita i gimnazije nije vladao najbolji sklad pa je uprava Provincije morala
posredovati kako bi te dvije ustanove to skladnije djelovale. (AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29,
br. 299/1911, 300/1911, 378/1911 i 379/1911). No, usklaivanje nije bilo jednostavno, pa je ravnatelj
gimnazije Miura 10. svibnja 1911. podnio ostavku, koju mu denitorij nije htio prihvatiti. (AFPPOS,
Spisi provincijala, fasc. 29, br. 394/1911, 399/1911). Miurino je ogorenje iz dana u dan raslo. Moda
je tome pridonio i umor, jer je uz bitke za poboljanje gimnazije u to vrijeme dogotovio religiozni
61

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

25

Uz ve spomenute Baia, Paia, Lulia i Miuru na gimnaziji su djelovali


profesori fra Luii Toma, fra Jakov Latinac, fra Dujo iti, fra Ante Stipani, fra
Albert Buki, fra Silvestar Kutlea i fra Roko Vukovi. Duhovnik u sjemenitu bio
je fra Alberto Buki, koji je kasnije postao mjestoravnatelj sjemenita.64
Broj uenika u est razreda prije prelaska u novu zgradu kretao se oko 90, a
nakon prelaska u novu zgradu gimnazije i sjemenita broj je dosezao i do 130 uenika. Sjemenitarci su ivjeli pod strogom stegom, odvojeni ne samo od vanjskog
svijeta nego i ogranieni u susretima sa sveenicima kojima su trebali odgojem,
kolovanjem i zavjetima postajati subraa, a koje su u vrijeme kolovanja i odgoja
mogli posjeivati skoro iskljuivo zbog duhovnih potreba.65
Veina uenika potjecala je iz siromanih obitelji. Neki su ak bili toliko siromani da nisu mogli plaati ni uzdravanje u sjemenitu, pa je za takve skrb
preuzimala Provincija. Sudei prema popisu uenika iz 1909-1910. vie od polovice uenika zbog siromatva nije plaalo prehranu u sjemenitu. Meu njima se
nalazio i Anti.66

Sjemenitarci sudionici poljodjelskog teaja 1909.


ep Sudbina izdajice (ibenik 1912) i ini se ve radio na knjizi Golgotska pobjeda. (Za Golgotsku
pobjedu dobio je odobrenje za tisak od Provincijalata pod br. 1250/1912. Spomen knjiga, 49, 75. 109111. Ponudio je ponovnu ostavku. Denitorij na sastanku u Omiu 29. VII. 1911. nije znao razrijeiti
to klupko problema pa je jednostavno preao preko njegova podneska. (AFPPOS, Spisi provincijala,
fasc. 29, br. 571/1911. Izvornik).
64
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 23, f. svenji I, f. 69-70.
65
Usp. Izvjee Odbora za izradu Pravilnika sjemenita AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 23, f. 2136.
66
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, f. 219.

26

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Kako je zbog povijesnih prilika i neprilika razina strunosti profesora opala,


a u samoj se Provinciji kod redovnika pojavljivao odreeni raskorak izmeu redovnikih propisa, koji openito nisu imali u vidu franjevce samce, upnike izvan
samostana, pojedini su profesori u odgoju priputali vie slobode odgajanicima
a drugi su traili vru stegu. Zbog takvih razliitih teita u odgoju nastajale
su ponekad trzavice i nerazumijevanja meu profesorima i odgojiteljima, a to se
naroito opaalo upravo u vrijeme Antieva kolovanja na gimnaziji.67 No, to na
Antia oito nije ostavilo porazan dojam, premda je, prema shvaanju tadanjeg
tridesetogodinjeg mjestoravnatelja sjemenita fra Alberta Bukia, duh vremena
osvojio mladenaka srca i u sjemenitu. Pitomci su, prema njegovu miljenju, bili
udnih nazora i nepouzdani, a kako se mjestoravnatelj nije slagao najbolje ni s
drugim prefektom, a uz to je bilo i neureenih pitanja izmeu sjemenita i samostana, Buki je 1907. ponudio ostavku na dunosti mjestoravnatelja sjemenita.68
Kako bi se uenici sauvali od negativnih utjecaja preko praznika, generalni
pohoditelj fra Urban Talija predloio je, ini se na zamisao fra Petra Baia, na
provincijskom kapitulu 1907. da se sjemenitarcima ne doputa odlazak na praznike u roditeljske domove ve da se praznici provode organizirano u nekom samostanu.69 Zbog novanih potekoa to se provelo u djelo, ini se, tek 1910.70 pa
je i Anti vjerojatno do tada odlazio roditeljskoj kui na praznike. Tu ga je 1906.
i 1907. susretao i kasniji konventualac o. Ambroz Vlahov, koji ga se sjea kao
uredno obuena i kako se pobono vladao u crkvi.71
Nakon to se sjemenite preselilo u novu sjemeninu zgradu i nakon to je
duhovnik fra Vjenceslav Bilui podnio ostavku, slubu duhovnika u sjemenitu
preuzeo je 5. II. 1909. fra Petar Bai. Svojom blagou, ljubaznou, dobrotom,
prijateljstvom i irokom kulturom on je ostavio trag na mnogim mladim srcima
sjemenitaraca, koji su se kod njega vrlo rado ispovijedali.72
Na temelju nekih objavljenih Baievih duhovnih spisa, naroito Pouke o e
stom svetom prie
enju (Split 1877) i Katekizma kr
e
kranskog savr
savrenstva (Zadar
1880, 2Split 1892, 3Zagreb 1901), premda su oni pisani za iru publiku, moemo
naslutiti odgojne Baieve smjernice. Svoje gojence on je promatrao kao mlade
biljke, ljiljane zasaene u kui Bojoj
joj i nastojao im svojom briljivou pomoi
da se potpuno razviju u svetosti i svakoj moguoj kriposti. Za taj razvoj im je
savjetovao estu svetu priest koja e im dati dui toplinu i svojom blagoslovljenom rosom natopiti srca da budu kriposna u svemu.73
Uz pobonost euharistiji Bai je naroito preporuivao pobonost Mariji.
Sam je sigurno iz djetinjstva nosio dojmove iz svetita Gospe Visovake uz koje
O trzavicama na gimnaziji usp. BEZINA, Srednje kolstvo,

AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 23, f. Svenji I, f. 69-70.


69
AFPPOS, K/30, str. 2. Vjerojatno je taj prijedlog Talija prihvatio od fra Petra Baia koji je to predlagao jo 1903. Usp. K. KOSOR, O. fra Petar Krstitelj Bai, 67.
70
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, svenji II, f. 210.
71
Izvanprocesualna svjedoanstva, 31.
72
K. KOSOR, O. fra Petar Krstitelj Bai, 66.
73
P. BAI, Pouke o estom svetom prie
enju, Split 1877, 88.

67

68

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

27

je i zaklopio svoje starake oi. Mladei openito a sigurno i svojim sjemenitarcima preporuivao je da se mole Mariji u svim svojim potrebama. Kad se ne bi
imalo na umu koliko je Bai ljubio Kristovu majku i koliko je ljubio mladost koju
je neprestano nazivao uzdanicom, njegove preporuke inile bi se djetinje naivne,74
no njegova esta ponavljanja jednostanih religioznih izriaja odaju zapravo zaljubljenika u religiozne vrednote.
Kako je mladi pitomac Anti doivljavao Baia nemogue je rekonstruirati
jer svoje dojmove nije ostavio pribiljeene. Njegovi kolege ipak su zapazili da
o. Petar Bai posveuje fra Anti posebnu panju i da fra Ante ee k njemu zalazi; da se ozbiljno razgovaraju i da je Ante ponekad kleao sklopljenih ruku
dok je duhovnik govorio. Na njihov posebni odnos upozorava i injenica da mu
je Bai poklonio svoj kip Bezgrjene koji je Anti od tada trajno drao na stolu.75
Upadna je svakako slinost vrlina kojima se odlikovao Bai, kao to su blagost,
susretljivost, obazrivost pri upozoravanju gojenaca na pogreke, skrb o bolesnim
gojencima, marljivost, bavljenje knjigom i intenzivni duhovni ivot,76 s vrlinama
koje e se kasnije oitovati na njegovu gojencu Antiu.
Odgoj u sjemenitu bio je u domoljubnom duhu, kako se moe jasno razabrati iz
razliitih kolskih priredaba koje su uenici prireivali, naroito o Pokladama, Novoj
godini i u nekim drugim zgodama, u kojima se redovito pjevala himna domovini
Lijepa

Lijepa na
naa
a, iako ona tada nije bila proglaena slubeno hrvatskom himnom. U
dvoveernjoj zabavi za Novu 1911. godinu, koja se sastojala od dvadesetak toaka,
Anti je nastupio obje veeri. Prvu veer recitirao je Poljakovu pjesmu
Pred kipom
domovine
i nastupao u tragediji Tricord -Arens - O[tac] I[van] V[ukui]: Garcija
Moreno, a drugu je veer deklamirao pjesmu Vjeri.77 Prema izjavi oevica bio je
junak dana koji je svojim nastupom zapalio sve prisutne. Uivio se u svoju ulogu
ne samo kao predstavlja, nego kao brani vjere.78
Ovako opsene predstave zahtijevale su od uenika dodatni napor pa je uprava gimnazije vidjela u takvim predstavama opasnost za uenje,79 dok je ravnatelj
Evo takve jedne njegove preporuke: Uzmite obiaj, mladei draga, koji se bavite naukom i idete
u kolu, ako ne moete zapamtiti ili razumjeti to uite, drite sliicu drage Gospe u kolskoj knjizi.
Prije nego ponete uiti, izmolite pobono jednu Zdravomariju, a ee pogledajte svetu sliku, zazovite nebesku Majku. Ne pouzdavajte se u se, nego u Boju i Gospinu pomo. Vidjet ete kako Gospa
pomae. I poslije uenja izmolite Zdravomariju, da vas prosvijetli, da se u koli ne pometate, da znate,
to vas budu pitali. P. BAI, Marija, Prijestolje mudrosti i znanja, Gospa Sinjska, 7 (1928) br. 4. 73.
Usp. takoer J. FRIGANOVI, O. fra Petar Bai, Sinjska spomenica, 1715-1965, Sinj 1965, 330-331.
75
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, br. 97, Sluga Boji
ji otac Ante Anti. Prvi utisci na me.
(Neovjereni iskaz). A. JADRIJEVI, Sjeanja na pk. fra Antu Antia, VFPPO, 14 (1965) br. 3-4, str.
51-52.
76
Usp. KOSOR, O. fra Petar Krstitelj Bai, 66-67.
77
Program dvoveerne zabave Franovakog sjemenita u Sinju na zadnji 1910 i prvi 1911. Izvornik u
Arhivu Vicepostulature. Fra Ivan Vukui je priredio aljivu Zbirku pukih
kih igrokaza, koju je provincijalat 21. V. 1911. odobrio za tisak. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, br. 349/1911, Protokol, br.
401/1911.
78
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, 58, fra Leonardo Buljan, Nepotpuno, bez datuma i potpisa.
79
Usp. Izvjetaj upravitelja fra Paje Miure od 12. II. 1911. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, br.
213/1911.
74

28

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

sjemenita Stjepan Bosani nastojao dokazati, ini se s pravom, da te predstave


ne ometaju uenje jer je u to vrijeme treina uenika svladavala kolsko gradivo s
odlinim uspjehom.80
Sjemenitarci su bili podloni stegi i nastojalo se otkriti i udaljiti one koji
bi pogubno mogli utjecati na zvanje ostalih sjemenitaraca. Ipak kao i u svakom
odgojnom zavodu, opaalo se i manjih negativnih pojava. Tako su ravnatelj sjemenita Bosani i dvojica prefekata, o. Kulii i Glava, pronali kod pitomca
Novakovia zabranjenih knjiga,.81 a uenika avku iskljuili su iz sjemenita zbog
sablanjiva vladanja.82 Kako dokumenti o tom sablanjivom vladanju nedostaju, nemogue je procijeniti teinu sablanjivosti, no vjerojatno ni ona nije
bila naroito pogubna pa je sinjska gimnazija stegom i uenjem mogla postati
poznata po svojoj vrsnoi.
Sudei prema katalozima Franjevake klasine gimnazije u Sinju, fra Ante
je bio odlian uenik i u prve tri godine prolazio s najboljom ocjenom. Vladao se
pohvalno, u marljivosti bio postojan, u radu ist i uredan, a od predmeta je najvie
volio, ako se moe suditi po uspjehu upisanom u kolskim katalozima, vjeronauk.83 U etvrtom je razredu ve u prvom polugoditu poeo izostajati sa satova.
Izostanci su oznaeni u katalozima kao opravdani pa bi se iz toga moglo zakljuiti
da je poeo pobolijevati.84 To se nastavilo i u V. i VI. razredu,85 a i uspjeh u uenju
u tim je godinama bio neto slabiji.
Antievi neto mlai kolege pod starije dane sjeali su se da je Anti ve u
gimnaziji bio bolji i ozbiljniji od ostalih uenika, ali osim pojedinih zgodica iz
njihova se opisa ne moe utvrditi u potpunosti Antiev duhovni razvoj. Ipak se
i iz tih sitnih pojedinosti moe ustvrditi da je Ante ve tada uporno nastojao oko
vlastitog posveenja.
Po naravi je bio iv. Reagirao je brzo. A dvije godine u koli mlai fra Karlo
Nola sjea se da mu je Anti, koji je tada bio u treem razredu, kad mu se Nola
opetovano rugao, dao i zaunicu.86 S tim je razmirica i zavrila. No taj ivahni
mladi ve je u tim mladenakim godinama, a ini se posebno nakon primanja sa-

Ravnatelj Bosani iznio je kao dokaz da je od 92 sjemenitarca 30 odlikaa. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29. br. 222/1911.
81
O tome su 17. travnja 1911. izvijestili provincijala, AFPPOS, Spisi provincijala, Protokol, 329/1911.
Nema izvornika.
82
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, zabiljeka u protokolu br. 370 i 376/1911. (odgovarajui
dokumenti nedostaju).
83
Arhiv Franjevake klasine gimnazije Sinj, knj. br. 1905/1906, f. 202; 1906/1907, f. 127-128;
1907/1908, f. 27-28
84
Arhiv Franjevake klasine gimnazije Sinj, god. 1908/1909. f. 51; knj. br. 28, f. 1. Prema Antievu
kasnijem iskazu u Zavodu za patoloku ziologiju medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu unesenom u povijest bolesti god. 1910. bolovao je od plua i iskaljavao krv. Arhiv Vicepostulature, Osobni
dokumenti, 38 [ 7, 89].
85
Arhiv Franjevake klasine gimnazije Sinj, god. 1909/1910. f. 199; knj. 28, god. 1910/1911, f.
234.
86
K. NOLA, Sjeanja na pk. fra Antu Antia, VFPPO, 14 (1965) br. 3-4, str.48. lanak je otisnut i u
DOA, 2 (1972) br. 2 str. 10-11, gdje je pogreno spojen s lankom fra Ivana Glibotia.
80

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

29

kramenta krizme,87 nalazio pravo zadovoljstvo u molitvi i itanju duhovnih knjiga,


a kolege zapaaju da je i u igri provodio manje vremena od ostalih. Dapae i za
vrijeme izleta je, ini se, znao pasti u zanos i svoje uzbuenje oitovati pobonim
pjevanjem. ee ga se moglo zapaziti povuena u molitvu. Polagao je vie pozornosti pobonim inima od ostalih kolega i rado ministrirao kod svetih obreda.88
REDOVNIKI NOVAK
Nakon zavrenog estog razreda, uenici koji su se opredijelili za redovniko
zvanje polazili su redovito u novicijat iako je poneki kandidat mogao stupiti zbog
posebnih prilika ranije ili kasnije. Ve u estom razredu novicijat je bio esta tema
mladenakih razmiljanja i razgovora. Akademske godine 1910/11. u estom su
razredu bila osmorica uenika. Nii razredi bili su brojniji89 pa se ve i zbog toga
poelo nagaati tko bi sve mogao poi u novicijat. Nakon zavrene kolske godine
upraviteljstvo je poslalo izvjee o sjemenitarcima u kojem je za novicijat predlagalo svu osmoricu estaa. Uz njih je predlagalo i petae Novakovia, Matkovia
i Nolu radi bojazni i sumnje da e do godine sami ostaviti Provinciju. Peta
Stipani je sam traio da bi poao u novicijat, ali mu upraviteljstvo sjemenita
nije dalo preporuku.90
Prema franjevakim propisima, provincijal je bio duan odrediti tri redovnika sveenika da ispitaju prikladnost kandidata za redovniko zvanje.91 Tako je
22. srpnja 1911. provincijal fra Karlo Eterovi odredio kao ispitatelje kustoda fra
Petra Perkovia, biveg provincijala fra Stjepana Bosania i profesora fra Paju
Miuru da ispitaju uenike o zvanju redovnikom92. No Pajo Miura je ve bio
otputovao iz Sinja pa su ispit obavili samo Bosani i Perkovi i o ispitu dali odvojene izvjetaje. Datum ispita nije naveden u izvjetajima, no moe se opravdano
pretpostaviti da su ispitatelji odrali ispite 24. srpnja 1911. Bosani je kandidate
naao u dobroj elji za redovniki stale a i na Perkovia su veoma povoljan
utisak proizveli.93
Kako Ante nije bio krizman u svom rodnom mjestu, sakrament krizme primio je u sjemenitu od
splitskog pomonog biskupa Vincencija Palunka 9. svibnja 1908. prilikom redovitog dijeljenja sv.
potvrde u sinjskoj upi. Arhiv upe udotvorne Gospe Sinjske, Matica krizmanih II, str. 101, br. 1020.
(9. V. 1908).
88
K. NOLA i A. JADRIJEVI, Sjeanja na pk. fra Antu Antia, VFPPO, 14 (1965) br. 3-4, str. 48-52;
K. KRANI, Karakteristike ivota i rada o. Ante Antia, Prilog VFPPO, 14 (1965) str. 46-50. Fra
Leonardo Buljan se do u duboku starost prisjeao njegova preobraena izraza lica dok se naklanjao
liku Bezgrjene u sjemenitu. Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 58, L. Buljan.
89
Usp. BEZINA, Srednje kolstvo,

286.
90
AFPPOS, fasc. 28, br. 506/1911 (izvornik).
91
Constitutiones Generales Ordinis Fratrum Minorum ex 1897, c. II, II, n. 21; Regula et Constitutiones
Generales Fratrum Minorum, Ad Claras Aquas (Quaracchi), 1910, p. 7.
92
AFPPOS, Spisi provincijala, br. protokola 568/1911 (spis nedostaje).
93
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, br. 654/1911 (izvornici). U svom izvjetaju o sjemenitu od
26, srpnja 1911. Bosani se osvrnuo i na kandidate za novicijiat i eljno priporuio da se poalju u
novicijat Nola i Novakovi,. usp AFPPOS, fasc. 28, br. 506/1911 (izvornik).
87

30

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Moda su ispitatelji priopili tada i kandidatima da se mogu pripremati za novicijat. U svakom sluaju Anti je svoju pripremu shvatio ozbiljno, pa se poeo i
sam pripremati. Muio ga je problem kako pripremiti odjeu koja je bila propisana
da se sobom ponese u novicijat. Iako se nije zahtijevalo puno odjee, za siromanu
obitelj, kao to je bila Antieva, to je predstavljalo znatan izdatak.94 Najvjerojatnije
na savjet svojih odgojitelja odluio se i 24. srpnja zatraio od uprave Provincije da
bi mu Provincija radi siromatva obitelji priskrbila jedan novi habit.95
Na drugoj sjednici denitorijalnog vijea u Omiu 28. VII. denitorij je raspravljao o redovnikim kandidatima. Premda su neki lanovi denitorija, ini se,
bili neodluni treba li primiti Antia u novicijat zbog njegova slabog zdrastvenog
stanja prevladalo je miljenje da ga se primi. Od Antievih kolega, estaa, jedino
je Vrcanu stavljen uvjet da ga se moe primiti u novicijat ukoliko se na lijenikom pregledu ustanovi da je zdrav. A za dvojicu petaa Nolu i Novakovia trebalo je dobiti nova izvjea iz sjemenita.96 Sljedei je dan (29. VII. 1911) denitorij
odobrio da se Antiu na troak Provincije izradi jedno novo redovniko odijelo.97
Ubrzo su potom (2. VIII) stigle Provincijalatu od ravnatelja sjemenita zdravstvene svjedobe,98 a 26. kolovoza i Littere dimissoriales od ibenskog ordinarijata99
pa je itava procedura za Antiev pristup u novicijat praktino bila dovrena.
Obred redovnikog oblaenja jedanaestorice klerika obavio je provincijal
Eterovi na predvieni blagdan rana sv. Franje (17. IX. 1911) u franjevakoj crkvi na otoiu Visovcu,100 biseru ljepote, to plovi na mirnom visovakom jezeru,

Prema propisima provincije kandidati za novicijat trebali su ponijeti sobom: dva habita, plat, etiri
preobuke rublja i dvoje sandale. Usp. Ordinationes provinciales minoritic provinci SS. Redemptoris
in Dalmatia, Sibenici 1909, c. 1. 1.
95
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, protokol br. 583/1911. (spis nedostaje).
96
AFPPOS, fasc. 28. svenji II. str. 32v. Odregjuje se da estai: Anti, Barbari, Ganevi, Ramljak,
Sokol, Tomaevi, i Mimica idu u novicijat, a glede Vrcana se takogjer pristaje uz uvjet da ga prije lijenik dobro pregleda i zdravim nagje. Glede dvaju petaa Nole i Novakovia rijeit e se iza dobivena
izvjea iz Sinja. Provincijal Eterovi je odluku prihvatio kao bezuvjetnu. Usp. njegov dopis ravnateljstvu sjemenita upuen 1. kolovoza, samo dva dana poslije odluke navedene u prethodoj biljeci:
Donosi se do znanja da je na denitorijalnome sastanku u Omiu, dneva 28. prologa jula odregjeno
da svi uenici-sjemenitarci VI. razreda, ubrojiv i Vrcana suvie uenici V. razreda, Nola i Novakovi,
budu priputeni u novicijat. AFPPOS, fasc. 29. br. 600/1911. Isti dan je provincijal obavijestio i visovakog gvardijana da je za novicijat odreeno 11 kandidata. Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc.
29, br. protokola 599/1911 (spis nedostaje). - No, provincijal se kasnije ipak obavijestio o spomenutim
sjemenitarcima. Iz spisa Provincijalata moe se razabrati da je izvjetaj o Vrcanu zatraio tek 17. VIII.
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, svei a, zabiljeba protokola br. 678/1911 (spis nedostaje).
97
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, svei a, biljeka uz br. protokola 583/1911 (spis nedostaje). U zapisniku denitorija, meutim, ne spominje se taj zakljuak, jer mu vjerojatno nije pridavana
vanost. Usp. AFPPOS, fasc. 28. svenji II. str. 32 i sl. Zapisnik je kasnije nepravilno paginiran.
98
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, svei a, zabiljeka u protokolu 608/2. VIII. 1911. Ravnatelj
sjemenita alje lijenike povoljne svjedodbe za kandidate (6) novicijata osim neto slabije za
Antia.
99
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29 svei a, zabiljeba u protokolu br. 730 (otpis ordinarijata br.
1432 od 23. VIII. 1911. Izvornik nedostaje).
94

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

31

koje u svom toku izmeu Rokoga


slapa i Skradinskog buka oblikuje
rijeka Krka. Obredu oblaenja su prisustvovali magistar novaka fra Dane
Klari te upnik Liana fra imun
Slavica i gvardijan Andrija Mari
kao svjedoci. Anti je uzeo ime Ante
Padovanski101 i kasnije se dugo sjeao toga dana.102
Stupanjem u novicijat kandidat
je mijenjao osobno ime u znak promjene ivota. Antievim se ivotopiscima zbog toga moralo nametati pitanje zbog ega Anti nije promijenio
ime. I tu je pomogla pobona legenda
zabiljeena 55 godina kasnije prema
izjavi fra Antina brata Lovre, za koju
on nije vie bio siguran je li ju uo od
mjetanina, neto starijeg fra Antina
subrata fra Ante Crnice. Prema prianju novaci su izvlaili imena drijebom. Kada je doao red na Antu, on
Isprava o redovnikom oblaenju
je izvukao svoje ime. Magistar je dao
ponoviti izvlaenje tri puta, ali je u svakom izvlaenju ime bilo uvijek isto.103
U vrijeme Antina stupanja u novicijat, u novicijatu su jo bili stariji novaci
Frano Vukasovi, Pavao Odrljin, Ivan Broni, i kandidat za brata laika Nikola
Baranovi104 kojima je do zavretka novicijata nedostajao samo tjedan dana. Uz
novaka fra Silvestra Dubravicu, koji je poslije naputanja reda ponovno pristupio
u novicijat 4. oujka 1911, u novicijatu je, nakon odlaska spomenute etvorice
gore navedenih, ostalo 12 novaka to je podsjealo na 12 apostola.105

Usp. Arhiv franjevakog samostana Visovac, Liber [[vestitionum


vestitionum et professionum
professionum]] IV, f. 106;
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29. (protokol),br. 599/1911 od 1. VIII. 1911; i Testimonium vestitionis br. 804/1911 od 17. IX. 1911. (izvornik). Prema izvorniku obueni su: fra Ante Anti, Urban
Barbari, Kajo Barii, Ivan Ganevi, Dionizije Mimica, Karlo Nola, Josip Novakovi, Metod
Ramljak, Jure Sokol, Lovro Tomaevi, iril Vrcan.
101
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29. br. 804. Testimonium vestitionis. Slavica je potpisan samo u
Testimonium vestitionis a nije u knjizi novicijata.
102
Usp. Anti F. i M. Stipeti, Zagreb, 16. IX. 1952. AP. III/35, 82 [ 2, 839];
103
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965, f. 3. Kako tu zgodu
nisu pribiljeili Antievi kolege, a teko je povjerovati da je se oni u svojim kasnijim uspomena koje
su biljeili o Antiu ne bi prisjetili, nije iskljueno da je zgoda izmiljena kasnije kao rjeenje pitanja
zato Ante nije promjenio ime na oblaenju.
104
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29. br. 868 (izvornik).
105
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29. Protokol br. 178/1911, 202/1911, 237/1911, 250/1911.

100

32

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Bila je to zaista zanimljiva druina. Fra Silvestar Dubravica je poput Petra


nastojao opravdati svoj prijanji odlazak iz novicijata pa je njegovo ponaanje i
uvstvovanje bilo izgledno sa svakog gledita, kako se izrazio uitelj Klari u
prvom izvjetaju. Uitelja je sluao slijepo. A ud je u novicijatu umirio tvrdom i
postojanom voljom. Tako je barem mislio uitelj koji ga je 4. III. 1912. zavjetovao
po doputenju provincijala.106 No Silvestar (nakon zavjetovanja Marcel) Dubravica
kasnije e ostaviti redovnitvo i prijei u dijecezanske sveenike.107
I Lovre Tomaevi je sluao sljepaki. Po naravi blag, brbljav i sklon laganoj
ali nije uspjevao podvri te svoje naravne i drage sklonosti, odgojno proraunanom vremenu, u kojem je i ala trebala biti ozbiljna.108 Teko se odvajao u mislima
od kue i roditelja. ak ni nakon dueg vjebanja kad bi ga magistar postavio na
kunju, kako se u novicijatu tada radilo, nije uspijevao smoi snage da svoju narav
uozbilji u tadanja stroga asketska mjerila.109 - Fra Karlo Nola je oito s obje noge
stajao na zemlji. Poslan u novicijat da ga se rastavi od nekih njegovih prijatelja
da ne bi izgubio zvanje, i u novicijatu se zanimao ispraznim svjetskim stvarima
kao i o politici i izletima, rado je i glasno priao, volio je glazbu, ali i duhovne
razgovore.110 No i u njemu je po Uskrsu nastala promjena. Splasnuo je zanos za
drugove. Poeo je sluati sljepaki. Dao se na duhovno itanje. No, magistar mu
nije dopustio na priest u prvoj polovici godine vie od 3 do 4 puta tjedno.111 Uza
sve promjene u fra Karlu e ostati njegove znaajke koje e ga kasnije dovesti na
kormilo Provincije upravo u vrlo tekim politikim trenucima, kad se inilo da je
sjekira poloena na korijen toga starog franjevakog debla u Hrvatskoj.
Fra Urban Barbari zbog bolesti je esto bio turoban i zamiljen, no zadovoljan.112 Fra Ivan Ganevi, kolerine i eksplozivne naravi, morao je ulagati dosta
truda da je ukroti i u tome je i uspijevao.113 Fra Joso Novakovi, koji je u novicijat doao po elji roditelja, nije ba birao uvijek vrijeme i nain da izrazi svoje
osjeaje, bilo glasom bilo pokretima. Fra Dionizije Mimica, hrapave udi, nije

AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1069/1912 (izvornik). Izvjetaj o Dubraviinu glasovanju i
zavjetovanju v. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1329 i 1330/1912 (izvornici).
107
Podatak iz Arhiva Franjevakog bogoslovskog klerikata Makarska, Popis klerika 1911-1992, br.
24. Bez signature.
108
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1069/1912 (izvornik).
109
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1522/1912 (izvornik). Umro je dosta mlad u Sinju 13. VIII.
1931. Arhiv Franjevakog bogoslovskog klerikata Makarska, Popis klerika 1911-1992, br. 34.
110
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, br. 1069/1912 (izvornik). Kasnije e postati poznati duhovni
pisac.
111
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, br. 1522/1912 (izvjetaj od 18. V. 1912).
112
Na jednostavnom zavjetovanju promijenio je ime u fra Jozo. Istupio je iz Reda prije sveanog
zavjetovanja, o emu e jo biti govora. Tadanji magistar klerika upisao je u podatke zajedljivu biljeku: Izaao iz Reda kao uenik teologije u Makarskoj, jer je stekao zvanje za mirskog sveenika!.
Primljen u biskupiju Poreko-poljiku (!) [=pulsku] premda zelen i mlad, Bog ometa krive raune.
Arhiv Franjevakog bogoslovskog klerikata Makarska, Popis klerika 1911-1992, br. 27.
113
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, br. 1069/1912 i 1522/1912 (izvjetaj od 18. V. 1912). Godine
1930. istupio je iz Reda i preao u ibensku biskupiju. Arhiv Franjevakog bogoslovskog klerikata
Makarska, Popis klerika 1911-1992, br. 29.
106

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

33

birao rijei pa je znao uljivo odgovoriti ne samo kolegama ve i starijoj subrai.


Radije od itanja duhovnih knjiga uio je jezike i povijest.114 U novicijatu se ipak
morao podvri novicijatskoj stezi, dao se na prouavanje asketike i na provoenje u ivot novicijatskih uputa,115 moda vie iz nude nego iz uvjerenja da bi to
bila staza njegova ivota. Na kraju krajeva dalje nije ilo pa je redovniki poziv i
ostavio.116
Magistru se ipak inio manje prikladan u redovnikom pogledu fra iro Vrcan
jer je njemu naao dosta zamjeraka. No iro je na svoj nain elio biti fratar117.
Ni tokom novicijata nije se previe zagrijavao za asketski nain ivota. Magistru
je izgledao ni vru ni hladan, iako mu se inilo da se polako popravlja. eli biti
fratar, ali moderni, izvijestio je magistar provincijala.118 I ini se da je to velikim
dijelom i uspio.119
Fra Kajo Barii i fra Metod Ramljak su u magistrovim oima bili nepostojani
i prema magistru Klariu patili su za osjetljivim prijeteljevanjem.120 Magistru se
inilo da se Barii nakon toga vidljivo popravljao,121 a drao je da i Ramljak eli
biti fratar bez naroite skrbi za redovniku stegu ili moderni fratar, kako je znao
rei magistar Klari.122
Uz Dubravicu i Tomaevia inilo se da se istiu jo dvojica novaka. Fra Jure
Sokol ponaao se vrlo dobro, a to je iskazivao i osjeajima. Svoje slobodno vrijeme Sokol je prikraivao u crkvenoj glazbi, pa zbog toga i nije imao u novicijatu
nikakvih teih problema. Moda je ipak njegova djetinja dobrota velikim dijelom
bila plod njegove nezrelosti to je zapaao i magistar. Premda je magistar zapisao
da je zadovoljan i blaen u redu, koga svojski ljubi, Sokol je napustio Red prije
sveanog zavjetovanja.123
Najodliniji novak za magistra je ipak bio fra Ante Anti. Jedina mu je mala
zamjerka bila u zdravstvenom stanju. Evo kako ga je ve u samom poetku doivio njegov magistar:
Fra Ante Anti. Dobar i izgledan u svemu toan i pomnjiv. U svemu se rado
pokorava. Ljubi redovniki stali i sve to na nj spada. Liepo napreduje u savrenstvu

AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, br. 1069/1912 (izvjetaj).


AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, br. 1522/1912 (izvjetaj od 18. V. 1912).
116
Godine 1934. Mimica je istupio iz Reda i preao u akovaku biskupiju. Arhiv Franjevakog bogoslovskog klerikata Makarska, Popis klerika 1911-1992, br. 30.
117
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1069/1912. (izvjetaj).
118
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1522/1912. (II. etveromjeseni izvjetaj od 18. V. 1912).
119
Umro je u Splitu 25. I. 1968. U nekrolog mu je upisano da je bio jednostavan i ispravan sveenik,
uzor svete radosnosti, ljubitelj subrae i Provincije koji je u razliitim dunostima istroio svoj ivot
kao pravi otac. Usp. [J. Soldo] Franjevaka
ka provincija Presvetog Otkupitelja, Split 1979, 250.
120
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1069/1912. (izvornik).
121
Ipak je istupio iz teologije prije sveanog zavjetovanja.
122
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1522/1912. (izvjetaj od 18. V. 1912). Ramljak se takoer
1935. eksklaustrirao na godinu dana ali se nakon toga ponovno vratio u Provinciju. Arhiv Franjevakog
bogoslovskog klerikata Makarska, Popis klerika 1911-1992, 32.
123
Arhiv Franjevakog bogoslovskog klerikata Makarska, Popis klerika 1911-1992, br. 33.
114
115

34

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

putem redovnike discipline i duha. Svakdano pristupa na trpezu Boju - Zdravljem


podobro i ako se katkad opaaju na licu niki tragovi slaboe i blijedila. Rado ui. Veseo
je i podpuno zadovoljan i ko blaen.124
Premda se vie novaka isticalo u duhovnom ivotu: Dubravica je bio izgledan sa svakog gledita, Tomaevi toan i pomnjiv, Barbari blage udi, miroljubiv, posluan i pomnjiv; iako je vie novaka tokom novicijata ne samo rado
slualo kao Sokol ve i sljepaki, kao Dubravica, a kasnije i neki drugi, Anti
se ipak u ocjeni razlikovao od drugih. Sokol je npr. elio

napredovati u duhu i
disciplini, ali ga je njegova ivahna narav odvlaila od klasinih vjeba, Anti je
napredovao. I to napredovanje ga je upravo razlikovalo od ostalih, iako ne toliko
vidno jer su se sve karakteristike pojedinano mogle nai i kod njegovih ostalih
kolega, pa kolege nisu zapravo ni zapaale neku naroitu razliku.
Uz novake i njihova ve spomenutog magistra fra Danu Klaria, koji je u povijesti Provincije ostavio glas kao uzoran odgojitelj i svet redovnik, i uz spomenute
redovnike Slavicu i gvardijana Maria, boravio je na Visovcu jo i fra Frano Topi i
nekoliko laikih osoba koje su se brinule o samostanskom gospodarstvu, to je bilo
naroito nuno jer je samostan po svom poloaju bio podalje od ostalih mjesta i na
otoiu koji su s obje strane odvajali iroki rukavi rijeke Krke.
Franjevci po okolnim upama,
koje su novaci kroz godinu kunje
katkada mogli susresti na samotnom Visovcu, ili o njima uti iz
prianja starije brae, takoer su
meu
u stanovnitvom uivali ugled
dobrih redovnika. Zbog toga je,
upravo malo prije Antieva stupanja u novicijat, opinsko vijee
oblinjeg gradia Skradina 17. XII.
1910. ubrojilo meu
u svoje poasne
graane upnike fra Nikolu Krpana,
upnika Rupa, fra Bonu Bollanija,
upnika Dubravica, fra Mirka
Media, upnika Piramatovaca
Franjevaki
ki samostan na Visovcu
i fra imuna Slavicu, upnika
Ostrovice-Liane.125 Tako su novaci i u tim upnicima mogli nalaziti svoje uzore.
ivot novaka odvijao se u nastojanju za duhovnom izgradnjom i u tjelesnom
radu, u uenju i molitvi. Bujna priroda uz korito rijeke i na samom otoiu u
suprotnosti s okolnim krakim, i vegetacijom siromanim, podrujem
jem kao da je
Izvjetaj magistra fra Dane Klaria denitoriju Provincije od 11. prosinca 1911. AFPPOS, fasc.
30, br. 1069 (izvornik, 4 stranice). Premda je izraz blaen upotrijebljen i u ocjeni vladanja fra Jure
Sokola, on u Antievu sluaju dobiva drugo znaenje.
125
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29. br. 136/1911.
124

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

35

sama podsjeala na Stvoritelja te ljepote. Ostaci poruenih utvrda uz korito rijeke


pozivali su novake da odgonetaju davne tragove ruku koje su podizale te utvrde i ljudi koji su ivjeli u njima. I nije nita udno da su upravo neki redovnici
provincije Presvetog Otkupitelja roeni uz rijeku Krku, kao povjesniar Stjepan
Zlatovi, dugogodinji odgojitelj pobone uspomene fra Petar Bai i otac hrvatske arheologije fra Lujo Marun posvetili velik dio svoga ivota odgonetavajui
te uspomene. Ishodi njihovih istraivanja i prouavanja pronosili su se meu lanovima Provincije, a metri novaka su i onako esto romantinim opisima davali
duhovni smisao. Tako su novaci mogli uti Baievu pripovijetku o klarisi svetog
ivota Stanislavi ubi,126 o franjevakim muenicima na Visovcu, koje su prema
predaji Turci objesili na visovake stogodinje brijestove, o potopljenim franjevcima u rijeku Krku, ali i o politikim velikanima kao to su knezovi ubii ili
Martinuii koji su imali svoje utvrde uz sami kanjon nedaleko od Visovca, a iz
plemena posljednjih je potekao i glasoviti kardinal brat Juraj Martinui, poznatiji
u povijesti pod talijaniziranim imenom kao kardinal Martinuzzi, diplomat, gubernator Sedmogradske i skrbnik malodobnoga sina preminulog ugarskog kralja
Ivana Zapolje.127
Srednjovjekovni knezovi bili su priprostim seljakim mladiima daleki, no
bez sumnje su im budili matu. Ipak iz izvjetaja magistra moe se vidjeti da je
jedino Mimica bio zaraen uenjem jezika i povjeu svitskom te nije puno
ljubio duhovnu knjigu.128 Povijesni likovi jednostavnih franjevca, koji su odreda
bili seljaki sinovi kao i klerici, budili su sigurno u tim seljakim mladiima elju
da i oni posvete do kraja Bogu svoj mladenaki ivot. No nisu svi klerici doli s takvim idealima. Iako, vjerojatno, subraa u samostanu nisu mogla na novacima zapaziti probleme, jer su ih novaci skrivali, naivno bi bilo misliti da se u tim mladim
ljudima nisu pojavljivale sumnje i drugi ivotni izbori. Tako je tek 13. travnja uitelj novaka mogao saznati prave razloge mrzovolje novaka fra Jose Novakovia.
Taj je dan naime Novakovi izjavio magistru da on nema redovniko zvanje, niti
e ga imati, i da je u sjemenite i u novicijat prispio po oevoj elji. Vjerojatno
je magistar pokuao zadrati mladia da ne donese brzopletu odluku kao to ju je
donio Dubravica kad je malo prije istupio iz novicijata i ponovno se vratio. No kad
je uskoro trebalo glasovati o novacima, Novakovi je ponovno doao magistru sa
zahtjevom da istupi iz novicijata. Novaci ga nisu alili jer su shvatili da njegovo
mjesto zbog nedostatka zvanja i nije u redovnitvu.129

P. Bai, Stanislava ubi knjeginja hrvatska. Crta iz hrvatske povijesti 13. vieka, Narodni koledar,
Zadar 20 (1882), 63-91.
127
ini se da je jedan drvorez s njegovim likom u vrijeme Antieva novatva ukraavao zid na hodniku
u novicijatu. Usp. takoer V. Kapitanovi, Die Rolle der Franziskaner von Visovac in der Kroatischen
Geschichte, Archivum Franciscanum Historicum, 77/1984, 421-434.
128
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1069/1912. (izvornik).
129
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1522/1912. (izvjetaj).

126

36

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Ve do tada poznat kao sklon itanju i uenju Anti je bez sumnje koristio
bogatu duhovnu literaturu iz samostanske knjinice. itanje ostalih knjiga nije
novacima bilo doputeno. Mogao se, prema tome, vie posvetiti razmiljanju i molitvi jer je novicijatska stega ostavljala za to dovoljno vremena. Njegova sklonost
urednosti u radu oitovala se u novicijatu kao tonost i pomnjivost u redovnikom
ivotu. Mladi novak osamnaestogodinjak sazrijevao je od mladia u mua koji
je, uvjeren da ga je Providnost dovela u redovnitvo, napredovao brzim koracima
prema postavljenom cilju. Subraa u samostanu zadovoljni dranjem novaka dala
su im u svim etveromjesenim glasanjima pozitivne glasove.130 Dugogodinji
magistar novaka fra Dane Klari, koji je o novacima razgovarao s ostalom subraom, i na ostalu subrau oito imao utjecaj mogao je tako proroki obavijestiti
Provincijalat deset dana prije glasovanja da e novaci dobiti svi favorabilne glasove.
Danas ne moemo rei jesu li Antievi kolege ve tada zapazili da se fra Ante
posebno isticao. Njegov kolega iz novicijata, iako jedan razred mlai po kolskoj
spremi, fra Karlo Nola ne sjea se nita posebno o fra Anti nego da je bio dobar,
poboan i uzoran.131 Magistar novaka fra Dane Klari koji je iz dana u dan pratio njegov duhovni rast zabiljeit e ve u toj mladenakoj dobi Antiev odvani
napor u stjecanju savrenosti. Premda pomalo boleljiv, uvijek je znao sauvati
veselo raspoloenje i unutarnje zadovoljstvo. Oito je ve tada nauio prihvaati
naloge poglavara kao Boju
ju volju to e i kasnije u ivotu, franjevaki slijediti
skoro do slijepe poslunosti nasljedujui bez tumaenja zgodu koju je Franjo
ispriao o mrtvom tijelu, i koju je Ante bez sumnje ve tada uo i velikim dijelom
provodio u ivot132.
Nakon godine dana provedene u novicijatu 17. rujna na svetkovinu Rana sv.
Franje, po ovlatenju provincijalova delegata fra Petra Perkovia133 novake je za130
Constitutiones Generales Ordinis Fratrum Minorum ex 1897, c. II, VII, n. 53-56; Regula et
Constitutiones Generales Fratrum Minorum, Ad Claras Aquas (Quaracchi), 1910, p. 15-16. AFPPOS,
Spisi provincijala, fasc. 30, br. 1208 Prima suffragia, 17. I. 1912. Svih je 11 klerika (Za Dubravicu
je posbeno glasovanje, zavjetovao se 4. III. 1912. i uzeo ime Marcel 1329/1912, i 1330/1912) imalo
sve pozitivne glasove. - Br. 1523/1912 glasanje 17. svibnja 1912. Nijedan od novaka nije imao glas
koji bi se protivio da bude primljen u redovnitvo. Za Josipa Novakovia se nije glasalo jer je on sam
odluio napustiti novicijat. Jedino se fra Frano Topi uzdrao od glasanja za svoga sestria fra Metoda
Ramljaka, ali ni Ramljak nije imao nijedan negativan glas. - Br. 2010/1912, prilog A Izvjetaj o glasovanju uoi zavjetovanja 16. IX. 1912. jedino je Ramljak imao jedan suzdran glas, moda od svog
ujaka Topia kao u prethodnom glasanju.
131
K. NOLA, Sjeanja na pk. fra Antu Antia, VFPPO, 14 (1965) br. 3-4, str.49.
132
Usp. Arhiv Franjevake provincije Presv. Otkupitelja Split, fasc. 30, br. 1069, izvjetaj magistra fra
Dane Klaria denitoriju Provincije od 11. prosinca 1911. Usp. takoer izvjetaj 1522/1912, od 20. V.
1912. gdje se o Antiu kae: Njegovo ponaanje u redovnikoj disciplini spojeno sa duhom, podpuno
je u skladu sa naukom i uputama crpljenim na bistrim izvorima razlaganja Sv. Uprave i na nauku Sv.
Bonaventure. Vrlo je toan u svemu, te sve obavlja iz uvirenja i studio placendi Deo. Ljubi redovniki
stali koga smatra da ga je providnost Boja
ja za njega naminula. Svaki dan pristupa na sv. Priest.
Zdravljem podobro iako izgleda kotunjav; no to mu u niemu ne prii da bude toni vritelj effectu i
affectu svoje redovnike discipline.
133
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, zabiljeka protokola 1981/1912. Dokumenat nedostaje.

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

37

vjetovao njihov magistar fra Dane Klari u prisustvu ibenskog gvardijana fra
Augustina komrlja i visovakog gvardijana fra Andrije Maria, kao svjedok.
Fra Ante je na zavjetovanju u potpisu zamijenio ime koje je uzeo na oblaenju,
Antonius Patavinus u Antonius Maria.134
Antievo mladenako predanje Bogu, ali jo uvijek i borbeno stajalite koje
je tada vladalo u redovnikim odgojnim zavodima, odraava odgovor na estitku
starijim kolegama klericima koji su zavrenim novacima estitali pristupanje u
Franjevaki red jednostavnim zavjetovanjem. U odgovoru mladih zavjetovanika,
koji je pisao fra Ante, izraena je srea i zadovoljstvo to se ispunie njihovi mladenaki snovi i nade te postadoe Franjini sinovi. Oituje se odluka slijediti po
Franjinu uzoru Krista do groba. No iz te estitke izbija zapravo ve i program
itava Antieva ivota. A taj je postati samoprijegornik i znaajnik koji e poput
svetog oca [Franje] poi i svim silama nastojati uzdignuti vjeru, krepost, a sruiti
bezvjerje i nemoral, ukratko, sve u Isusu obnoviti.135 Uvjeren da su upravo takvi
najpotrebniji ljudima njegova vremena, svijetu i vlastitoj mu domovini, Anti e
se na taj put dati svim srcem. Obnoviti sve u Kristu, bio je poziv tadanjeg pape
Pija X., koji je odzvanjao u Katolikoj akciji. Za fra Antu je znakovito to je taj poziv poistovjetio s franjevakim pozivom, stavljajui se na raspolaganje crkvenom
uiteljstvu, sluei Kristu, u njegovu mistinom tijelu.
FILOZOFSKO OBRAZOVANJE (1912-1914)
Nakon obavljenog zavjetovanja, magistar novaka fra Dane Klari namjeravao
je zavjetovane franjevce otpratiti do Splita136 ali ih je ini se otpratio u Zaostrog137
gdje su trebali nastaviti studij lozoje i posvetiti se redovnitvu.
Zaostrog je tada bio jo malo mjestance ije je stanovnitvo uglavnom ivjelo
u selu pod brdom, a na Kraju, kako su nazivali predio uz samostan, bilo je svega
4-5 obitelji.
Samostan je imao dugu obrazovnu tradiciju i u njemu su vie puta bile smjetene samostanske kole. Ujedinjavanjem studija Provincije u ibeniku i Makarskoj
Zaostrog je ostao bez uilita. No upravo poetkom XX. stoljea kad su franjevci
u Dalmaciji nakon oporavka od krize koja se oitovala u vrijeme uvoenja vitae
communis (1898) prionuli za obnovom uilita, izgradivi veliku gimnazijsku
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 2010/1912, prilog B; Arhiv franjevakog samostana
Visovac, Liber [vestitionum et professionum] IV, f. 106.
135
Izvorno Antievo pismo bez datuma s potpisima jedanaestorice njegovih kolega te fra Josipa Ivelia
i fra Ante Crnice i magistra novaka fra Dane Klaria u Arhivu Vicepostulature. Premda bi se ovo pismo
po sadraju moglo datirati u vrijeme Antieva oblaenja 1911. to daje naslutiti i Dnevnik Milovana
14. i 21. IX. koji pod br. 126. registrira poslanu estitku novacima na Visovac i pod br. 128. registrirani
odgovor, novaka sklon sam ga datirati u ovo vrijeme, premda u Dnevniku ne mogu nai potvrdu.
136
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. Zabiljeka u protokolu 1978/1912. Pismo nedostaje.
137
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. zabiljeka u protokolu 2003/1912. 18. 9. 1912. Otac
magister moli da se ovlasti O. Cigi da ga moe zamijeniti dok otprati do Zaostroga novice. Pismo
nedostaje.
134

38

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

zgradu za sjemenite u Sinju i zgradu za studente u Makarskoj, neki su


franjevci, naroito Gornjeg Primorja,
vidjeli priliku da i u Zaostrog ponovno
smjeste kolu. U tom su i uspjeli pa
je general reda odredio premjetanje
lozofskog uilita iz gradske vreve
u ibeniku u samotni samostan ispod
biokovskih vrleti.
Tu su studenti, dokazivali su proSamostan u Zaostrogu
vincijski oci koji su bili za premjetaj,
bili sigurniji od pogubnog utjecaja
svijeta. Tu se nisu s ulice mogle uti porke rijei ni ljubavne pjesme ispod studentskih prozora kao to je to bilo u tjesnim gradskim ibenskim kaletama. Tu su
studenti bili zatieni od vijesti koje su liberalne novine poele pronositi i o samim
franjevcima. Tu ak nije bilo ni u crkvi svjetovnjaka138 jer su oni prisustvovali
upnoj misi u upnoj seoskoj crkvi u Selu ispod planine. U samostanskoj crkvi
se do 1910. nije ak ni propovijedalo, jer se nije imalo ni komu propovijedati. Pa
kad je na Provincijskom kapitulu 24. XI. 1910. donesena odluka da se po svim
samostanskim crkvama u Provinciji Presvetog Otkupitelja uvede propovijedanje u
Zaostrogu je propovjedanje uvedeno uz potekoe.139
Propisi o odgoju bili su u to vrijeme dosta strogi. Mladi klerici nisu nikada
sami smjeli izlaziti izvan samostanskih zidina,140 lutati po samostanskim prostorijama, puiti, razgovarati bez magistrova doputenja, ne samo sa svjetovnjacima
ve ni sa starijim redovnicima u samostanu, a posebno ne enskim osobama. Na
etnju su trebali izlaziti skupno, pod budnim magistrovim okom, podalje od mjest
na kojima su se mogli susretati sa svjetovnim osobama.141 Zaostrog je za takvu
kolu bio upravo kao stvoren.
No, ako se mjesto inilo prikladnim, vrijeme za studiranje nije bilo najpovoljnije. Nad Europu se ve nadvijala oluja Prvoga svjetskog rata. U ozraju
ju koje
je vladalo pred taj svjetski sukob, austrijsko vojno zapovjednitvo iz Dubrovnika
zatrailo je od starjeinstva Provincije da li bi pristalo da se klerici koji nisu primili

Dokumenti u arhivu Generalne kurije o premjetanju studija iz ibenik u Zaostrog nisu proueni.
Ako se moe vjerovati onome to je general reda izjavio 26. II. 1913. fra Petru Grabiu, onda je
na odluku generalnog denitorija upravo najvie utjecala redovnika sloboda koju su klerici imali u
Zaostrogu. Ree mi, da je nji najvie redovnika sloboda, koju klerici uivaju u Zaostrogu, za isto
mjesto odluila. AFPPOS,Spisi provincijala, fasc. 31, svenji II, f. 426.
139
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29 ad 503/1911 Zapisnik od 13. VII. 1911.(Potekoe su bile
i zbog osoblja i zbog sluateljstva. Gvardijan je vidio jedino prikladnu osobu lektora Grabia a da mu
ja naredim da propovjeda zidovima crkve smatrao sam neuputnim izjavio je za zapisnik).
140
Ordinationes provinciales minoritic provinci SS. Redemptoris in Dalmatia, Sibenici 1909, c. 1,
2.
141
Usuale eiusdem minoriticae provinciae SS. Redemptoris [Tiskano kao prilog Ordinacijama], c. I,
IV.
138

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

39

vie redove, u sluaju potrebe, pripreme za dobrovoljne bolniare u zdravstvenim


ustanovama,142 na to je provincijski denitorij pristao i za bogoslove predloio
teaj u Makarskoj, ili preko praznika u Splitu ili u ibeniku.143 No, ini se da
do ostvarenja plana u to vrijeme nije dolo. Oluja rata se jo vie pribliavala.
Koncem 1912. carski namjesnik u Dalmaciji grof Mario Attems, pozivljui se na
apsolutnu potrebu i na patriotinu portvovnost franjevake redodrave, zamolio je za ukonaivanje vojske zgradu novog sjemenita, koje je tek nedavno bilo
izgraeno.144 Provincijal je shvatio tu molbu kao nalog i, nastojei sauvati sjemenite, zamolio da se ostavi jedan dio sjemenita da se pitomci uzmognu, makar
kako, stisnuti.145 No takvo je rjeenje prouzrokovalo ogromne potekoe.146
U isto vrijeme klerici studenti su uglavnom kao vojni obveznici odreivani za
priuvu, pa je provincijal redovito dostavljao kotarskom poglavarstvu zahtjeve da
studenti, umjesto u zaviajnim mjestima, mogu pristupiti na stavnju u Makarskoj
i da ih se odredi za priuvu. Takvu molbu uputio je Poglavarstvu ibenika i za fra
Antu Antia.147 Bez uspjeha. Sljedee godine magistar fra Karlo Eterovi nastojao
je 27. travnja 1914. u Makarskoj, srediti pitanje vojne slube za klerike koji su bili
podloni novaenju, ali Antia povjerenstvo ni ovaj put nije htjelo pregledati jer
mu nisu stigli potrebni spisi iz ibenika,148 te je Anti uvojaen tek na naknadnoj
stavnji 1914. u Splitu.149
Novo zaostroko lozofsko uilite, na kojem je Anti bio upisan, prualo je
studentima temeljitu naobrazbu premda su na njem predavala u to vrijeme samo
dva profesora ili lektora, kako su se nazivali nastavnici na visokim uilitima u
Franjevakom redu, fra Jozo Mati Stupari150 i fra Petar Grabi. Stupari je predavo crkvenu povijest i egzegezu. Bio je to ovjek izvanrednog pamenja, naitan,
ali kako nije zavrio posebni studij, nije imao nekog sustavnog reda niti je ostavio
pismenih radova. Vjeiti aljivac i veseljak, bio je studentima drag. Znajui da ne
doputa prigovore o Svetom Ocu i Crkvi, studenti su ga koji put i izazivali pa je tako
njegova ljubav prema Papi i Crkvi postala proverbijalnom.151 Grabi je bio mlad
ovjek, sposoban i otvoren prema izazovima prilika i vremena. Samostanski pogla-

AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, 1561/1912,


Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, 1572/1912; 1621/1912, 2899/1912; fasc. 28. svenji IIa
f. 59v. fasc. 31, br. 3002/1913.
144
AFPPOS, Spisi provincijala, brzojav. fasc. 30, 2229/1912. Fasc. 28 , svenji II, Spisi denitorija,
f. 59v.
145
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, 2230/1912.
146
Usp. Pismo ravnatelja Miure provincijalu Eteroviu od 3. I. 1913. AFPPOS, Spisi provincijala,
fasc. 31, Svenji II, f. 391.
147
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, zabiljeka u protokolu br. 3173/1913.
148
Dopis magistra fra Karla Eterovia provincijalu, Zaostrog 28. IV. 1914. AFPPOS, Spisi provincijala,
fasc. 33, br. 786/1914 (izvornik).
149
Usp. AFPPOS, Popis uvojaenih redovnika i misnika Redodrave Presvetog Otkupitelja, f. 19v.
150
Lektor jubilat proglaen od generalnog ministra Schulera 13. XII. 1909. na temelju pismene radnje
De turbis arianorum in Illyrico, Usp Franjevaki arhiv Zaostrog, Spomen-knjiga manastira Zaostroga
od 1. I. 1913. str. 14 uz datum 18. VII. 1913.
151
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 406.
142
143

40

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

var bio je poduzetni fra Ante Ala, a u samostanu je boravio bivi generalni denitor
fra Frano Luli i jo dvojica subrae. Generalni vizitator Junii nije tedio laskavih
rijei u pohvali odgoja i obrazovanja u Zaostrogu pa je izdao pismeno priznanje
profesorima zbog njihova zalaganja u odgoju i odravanju uzorne nastave.152
Antieva skupina zatekla je u Zaostrogu stariju subrau, studente II. godine
lozoje. itajui lozofske pisce i pokuavajui stvarati iz maglovitih predratnih
dnevnih obavijesti svoje zakljuke, ti su se stariji kolege ve ponaali liberalnije.
To se naroito zapaalo na fra Ivanu Broniu koji je bio znatieljan za svjetskim
stvarima i bavio se dnevnim politikim dogaajim i fra Frani Vukasoviu komu
je bilo drago o svjetskim poslim i dnevnim politikim pitanjim raspravljati.153
Bavljenje politikim socijalnim i kulturnim pitanjima u Provinciji Presvetog
Otkupitelja bila je naime tradicija od davnine i studenti su je dobro poznavali iz
romantiarski pisane Zlatovieve povijesti Provincije. No nije trebalo zavirivati u
knjige. To je izbijalo i iz okoline i svakodnevnog ivota, a ivot je najupeatljivija
knjiga koju ovjek ita. Mnogi su upnici djelotvorno sudjelovali u predizbornim
borbama. Sveenstvo je odreda bilo pravaki usmjereno drei da pravaki program najjae titi vjeru i domovinu.154 Nekadanji franjevac, koji je kasnije preao
u biskupijske sveenike i s kojim su franjevci podravali prisne veze, pa ak sudjelovali i u gradnji njegove kue u rodnom mu Podbablju,155 Virgil Peri postao
je zastupnik u carevinskom vijeu. U arheologiji se ve u to vrijeme izdigao fra
Lujo Marun, koji e kasnije dobiti ime oca starohrvatske arheologije a ve 1913.
su nastajale prepirke izmeu samostana i Starinarskog drutva zbog muzeja koji je
podigao samostan u Kninu.156 U dnevna politika zbivanja bili su katkada upleteni i franjevci,157 a ponekad su i sami franjevci polemizirali u novinama,158 to je
sve skupa sigurno utjecalo na stvaranje mentaliteta studenata.

AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 32. svenji I, spisi generalnog pohoditelja br. 98 gen. vis. U
pohoditeljevu dopisu je izmeu ostalog stajalo: Na lice (!) se mjesta uvjerih o redovnikom duhu i o
napredku mladei tom vele(asnom) Zboru povjerene. Provincija se moe doista sa takvim lekturima
pred Redom i svijetom da dii. Usp. takoer Franjevaki arhiv Zaostrog, Spomen-knjiga manastira
Zaostroga od 1. I. 1913. str. 24 uz datum 23. XI. 1913.
153
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br 2233/1912 (izvornik). Vukasovi je, ini se, napustio
studij jer ga ne nalazimo na popisu studenta u Makarskoj. Usp. V. KAPITANOVI, Studenti Franjevake
bogoslovije u Makarskoj 1736/1737.-1986/87., Franjevaka
ka visoka bogoslovija u Makarskoj 200
obljetnica osnivanja i rada 1736.-1986., Makarska 1989, 276.
154
Dok smo po pravakom programu u okviru sadanjem, znamo gdje smo. Kad bi po nesrei iz tog
okvira izali, sbogom vjero i domovino. Peri Eteroviu, Zadar 14. VIII. 1913. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, svenji II, f. 498.
155
Usp. Pismo provincijala Eterovia Periu, ibenik 18. I. 1913. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc.
31, svenji II, f. 403.
156
Usp. pismo Ante Gilia provincijalu, Sumartin 27. I. 1913. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31,
svenji II, f. 409-410, 416.
157
Naroito je spominjan Barbari iz Igrana. AFPPOS, fasc. 28, svenji II. Zapisnici denitorijalnih
sastanaka f. 51r. - Spisi provincijala, fasc. 30, Zabiljeba protokola br. 2250/1912. i 2251/1912, 2309/1912 i 2310/1912. (pozivi za sudsku raspravu predani Barbariu). Barbari se 1913. sekularizirao.
Puka
ka sloboda pisala je protiv imotskog dekana fra Stanka Maruia. Dvanaest dijecezanskih i devet
duobrinika franjevaca imotskog dekanata uputilo je 13. listopada 1912. podrku svome nadupniku.
152

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

41

Studij koji su mladi studenti trebali svladati bio je zahtjevan i nije im ostavljao puno vremena za itanje duhovnih tekstova i obavljanje duhovnih vjeba
na koje su navikli u novicijatu. Umjesto itanja Fiorettija, mistinih tekstova sv.
Bonaventure i razliitih primjera svetaca, muili su se s lozofskim tekstovima
koje je trebalo razglabati, ali koji su svojim misaonim sokovima ojaavali mladu
brzo izraslu stabljiku novake duhovnosti.
Uz studiranje studenti su redovito pristupali i u Zbor franjevake bogoslovne
mladei osnovan 4. listopada 1909. i nazvan kasnije Kne
Kneevi
evi po pobonom redovniku i duhovnom piscu fra Petru Kneeviu. No ini se da Zbor u mjestu gdje
studenti nisu imali doticaja sa svijetom nije mogao razviti ivlju djelatnost.159
Magistar klerika, dalekovidni i vrlo kulturni fra Petar Grabi, koji se 1905.
zbog bolesti vratio sa studija u Rimu (s naslovom generalnog lektora dogmatike, koji mu je prema propisima Reda udijelio generalni ministar Schuler)160 bez
sumnje je mnogo pridonosio pravilnom razvoju mladih studenata. ini se da je u
svom odgojnom postupku naroito razvijao duh pobonosti i samozataje te sakramentalni ivot, koristei pri tom naroito razliite pobone vjebe i pripreme za
primanje crkvenih sluba ili kako se tada nazivalo niih redova.
Pripremu za primanje niih redova Anti je obavio pred Boi 1912. etvorica
studenata lozoje, meu kojima je bio i Anti, poli su zbog toga u Makarsku i
pridruili se ostalim studentima koji su trebali obaviti duhovne vjebe za nie i
vie redove.161 Nakon obavljenih duhovnih vjeaba i uspjeno poloenog propisanog ispita pred lektorom fra Josipom Matiem Stupariem,162 Anti je kao student
prve godine lozoje primio, s jo trojicom kolega studenata lozoje i trojicom
studenata teologije,163 21. XII. 1912, na svetkovinu sv. Tome apostola, tonzuru
i nie redove u samostanskoj crkvi u Makarskoj. Podijelio mu ih je Juraj Cari,
pomoni biskup splitskog i makarskog dijecezanskog biskupa Antuna Gjivoja i
njegov generalni vikar za ujedinjenu Makarsku biskupiju, u prisutnosti samostanske subrae i uglednih makarskih sveenika.164

AFPPOS, fasc. 30, br. 2179/1912. Denitorij Provincije na prijedlog provincijala Eterovia odredio
kustoda fra Petra Perkovia da ispita imotski sluaj. AFPPOS, fasc. 28, svenji. II. Zapisnici denitorijalnih sastanaka f. 44v-45r.
158
Usp. Zapisnik denitorijalnog sastanka u Splitu 16-20. XII. 1912. AFPPOS, fasc. 28. svenji. II. f.
51r-v. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, svenji II, f. 178, ibenik 9. VII. 1912.
159
O osnivanju i djelovanju Zbora franjevake bogoslovne mladosti u Zaostrogu usp. zapisnik Zbora
pod naslovom Biljenikove biljeke za Zbor franjevake bogoslovne mladosti u Zaostrogu, AFSM,
bez signature. Usp. takoer: AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia, fasc. III, br. 1594/1918. i lanak
Iz naih organizacija. Zaostrog (Dalm.) 22./V. (Zbor franjevake bog. mladei), Lu,
6 (1911)
,
br. 9 i 10, str. 446.
160
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 95.
161
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, Protokol br. 2198/1912. (dopis nedostaje).
162
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, Protokol br. 2262/1912. (spis nedostaje).
163
Bili su to studenti teologije fra Ante Crnica, fra Josip Iveli i fra Stanko Perina i studenti lozoje:
fra Ante Anti, fra Kajo Barii, fra Jure Sokol i fra Pavao Odrljin.
164
Izvorna potvrda opeg biskupskog vikarijata s potpisom biskupa Caria. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, 2306/1912. - Arhiv Nadbiskupije splitsko-makarske, Knjiga zareenika II (1900-1925),

42

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Prema Grabievim izvjeima uspjeh u nauku u I. razredu lozoje, u kojemu


je bio Anti, bio je ispod osrednjeg.165 Grabi je openito bio zadovoljan studentskim ponaenjem, jer su cijenili zavjete i opsluivali odredbe (precepte) Pravila i
pravila o odgoju. No, ipak je moralo sa strane biti nekih prigovora jer se Grabi
na njih neizravno i trijezno osvre pri kraju svoga izvjetaja. A prigovori su se
odnosili na to da se kod klerika nedovoljno zapaa duh pobonosti i samozataje
koga se je u novicijatu primilo. Takvo stanje Grabi je drao obinom pojavom
u duhovnom i redovnikom ivotu poetnika. Da bi doskoio i tim prigovorima,
Grabi je ve tada savjetovao da bi se klericima kao duhovni voa dao posebni
izvjeban i stariji, iskusniji, poboniji, razboritiji redovnik.166
ini se da se tom Grabievu prijedlogu nije udovoljilo i magistar je i nadalje
ostao duhovni i stegovni voditelj mladih studenata. U novom okruenju mladi su
studenti slobodnije izraavali svoje sklonosti. Veliki dio je gledao ivot u praksi
i iz prakse povlaio zakljuke i za vlastiti duhovni ivot. Da li zbog nedostatka
redovnikog poziva ili zbog zaputanja vlastite duhovne izgradnje, teko je rei,
ali kod nekih su studenata pomalo splanjavali ideali. I nekadanji Antiev stariji,
pokajniki kolega iz novicijata fra Marcel Dubravica, o kojem je magistar Klari
pleo hvalopojke, ponovno se umorio u redovnikom ivotu, pa mu se magistar
Grabi dobro morao zaprijetiti da bi ga trgnuo i osvijestio.167
Studenti su, kako je reeno, imali magistre kao slubene duhovnike, no slobodno su birali vlastitog ispovjednika. Ispovijed u kojoj kranin moli od Boga oprotenje za svoje propuste i pogreke i odrjeenje, koje sveenik izgovara u Boje

je
ime, oduvijek je u Crkvi cijenjena ne samo zbog toga to grijehom umrloj dui
vraa ivot milosti, nego i zbog toga to nesavrenu kransku duu obogauje milou. No ispovijed je u duhovnom ivotu cijenjena i zbog savjeta koje Boji
ji ljudi
iz svoga vlastitog iskustva prenose penitentima. I Ordinacije Provincije Presvetog
Otkupitelja, koje su bile na snazi kad je Anti bio mladi klerik, pripisivale su ispovijedanju posebnu vanost, pa je u njima naveden i propis da gvardijani trebaju
izvijestiti godinje provincijala kod koga se redovnici dotinog samostana ispovijedaju.168 Prema sauvanim izvjetajima, fra Ante Anti se ispovijedao kod novog

f. 29r-v. - Arhiv klerikata. Popis bogoslova, k. god.1914-1915. Nijedan od navedenih dokumenata


ne spominje tonzuru, osim biografskih podataka koje je ispunio sam Anti (Arhiv Vicepostulature,
Biografski podaci) koji je pribiljeio da je tonzuru i male redove primio isti dan od spomenutog
biskupa. Iako je to malo neobino da se tonzura ne spominje u dokumentima, sklon sam vjerovati da je
bila podijeljena sa spomenutim slubama, jer je ona ponekad zaista skupa podjeljivana, kao u sluaju
Antieva kolege Ivana Ganevia. (Usp. Nadbiskupijski arhiv Split, Knjiga zareenika II. (1900-1925),
f. 35v-36r.) Knjiga zareenika spominje prisutne sveenike dekana Mihovila Pavlinovia mlaeg, don
Stjepana Pekia, fra Alberta Bukia, fra Antu Cikojevia i dr. - Franjevaki arhiv u Makarskoj, Ljetopis
Zbora Milovana, 32.
165
Zapisnik denitorijalnog sastanka odravana u Splitu mjeseca srpnja 1913. AFPPOS, fascikl 28.
svenji. II. f. 60v.
166
Isto 60v; AFPPOS, Spisi provincijala, fascikl 30, br. 2233/1912 (izvornik).
167
AFPPOS, Spisi provincijala, fascikl 30, 2233/1912.
168
Ordinationes, 9.

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

43

magistra klerika i prof. fra Karla Eterovia,169 koji je nakon zavrenog provincijalstva preuzeo u drugom semestru 1912/1913. predmete dotadanjeg magistra fra
Petra Grabia koji je poao u Rim da bi poloio doktorski ispit iz teologije.
Tako je Ante nastavio svoj daljnji put prema sveenitvu, marljivo studirajui i radei na vlastitoj duhovnoj izgradnji.170 Dapae on se isticao i u studiranju
i u ponaanju.171 ini se da se to na njem zapaalo ak i u sluajnim susretima.
Tako fra Metod Ramljak iznosi zgodu u kojoj mu je Juraj Cari, pomoni biskup
splitskog i makarskog biskupa Gjivoja, pri jednom sluajnom susretu rekao una
esspressione ascetica.172 Prema sjeanju svoga kolege fra Karla Nole, on je tada
bio ve sav duhovan i nastojao je vazda na etnji s nekim razgovarati o duhovnim
stvarima.173
STUDENT BOGOSLOVNIH ZNANOSTI (1914-1918)
Nakon zavretka dvogodinjeg studija u Zaostrogu studenti su odlazili u
Makarsku gdje se odnedavna nalazilo potpuno teoloko uilite, koje je sastavljeno
od dvaju uilita u ibeniku i Makarskoj. Uilina zgrada dovrena je 1911. po nacrtu opinskog arhitekta Vice Baria. Imala je 3 kolske dvorane, knjinicu bogoslovnog zbora Milovan, kapelu, 26 soba za stanovanje i potrebne nuzprostorije.174
Makarsko uilite okupljalo je na poetku fra Antina studija tridesetak mladih
bogoslova koji su se pripremali za sveenitvo. Na uilitu su predavali vrsni lektori i teolozi, autori brojnih znanstvenih i strunih radova.
Magistar klerika, u vrijeme kad je fra Ante doao na Bogosloviju 1914. godine,
bio je fra Ante Cikojevi, profesor moralke, plodan pisac, vrstan polemiar, ovjek
sklon politikom radu i organizaciji. Potkraj 1913. neto prije nego je Anti doao
na Bogosloviju bio je izabran i u upravu Stranke prava za Dalmaciju.175 Po naravi je,
prema zapisu kolege Grabia, bio pjesnika sentimentalna dua. Slubu magistra

AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 32. svei IIb, spisi kapitula f. 29.
U sva etiri semestra vladanje (mores academici) mu je ocijenjeno izvrsno (apprime conformes) i
marljivost briljiva (applicatio diligentissima). Arhiv Franjevake visoke Bogoslovije u Makarskoj,
Status discipulorum I et II cursus philosophici, 1912-1914.
171
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 28, svenji II. Zapisnik denitorijalnih sjednica, f. 60v.
172
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, Izjava fra Metoda Ramljaka Split, 15. V. 1965. Dogaaj se
mogao zbiti 24. ili 25. lipnja 1914. kad je Cari doao u Zaostrog na doek namjesnika Kraljevine
Dalmacije grofa Maria Attemsa. Usp. Franjevaki arhiv Zaostrog, Spomen-knjiga manastira Zaostroga
od 1. I. 1913. str. 28.
173
K. NOLA, Sjeanja na pk. fra Antu Antia, VFPPO, 14 (1965) br. 3-4, str.49. DOA 2 (1972) br.
2 str. 10.
174
Usp. Arhiv Franjevakog bogoslovskog klerikata Makarska, Inventar naega Bogoslovnog klerikata
u Makarskoj od god. 1911. (U tekstu nae franjevake bogoslovije.
175
Njegov kolega profesor i kasnije nasljednik u magistarskoj slubi ovako ga je opisao 1913. godine:
O. Ante Cikojevi uiva dobar glas vrsna nastavnika i uzgojitelja. Kao knjievnik i publicista dobro
poznat. Istaknuo se je u organizacijskom radu gradske i seoske mladosti. Izmeu svih fratara osobito je
aktivno djelovao u razvoju stranke prava u Dalmaciji, sa eljom da bi se stranka postavila na kransku
bazu. Na zadnjoj splitskoj skuptini stranke prava 22. XII. 1913. na kojim je osobito ivahno zagovarao
169
170

44

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

vrio je do 1917. kad ju je preuzeo fra Petar Grabi. U odgajanju se znao pribliiti
studentima i odgajao ih je vie uvjeravanjem nego autoritetom. Dugotrajno odgojiteljsko iskustvo pomagalo mu je da moe prozreti odgajanike, kojima je pogreke
znao progledati kroz prste, ali je studente drao u odreenoj stezi.176
Pomonik mu je, ili domagistar bogoslova, 1915. postao fra Venceslav Naki
Alrevi, koji je bio gorljiv u slubi, no ostao je kratko jer je ve u studenom iste
godine premjeten u Sinj za odgojitelja pitomcima.177 Njegovu domagistarsku
slubu preuzeo je vjerojatno ve spominjani fra Petar Grabi, Antiev odgojitelj
i profesor s uilita u Zaostrogu, koji je u meuvremenu zbog svojih znanstvenih
lanaka 1913. u kratkom roku uspio stei naslov doktora sveukupne teologije,178
pa je na makarskom bogoslovnom uilitu preuzeo predavanja dogmatike.
Pastoralku i crkveno pravo predavao je fra Krsto Belamari koji je ujedno bio
i gvardijan samostana. Kao mladi sveenik studirao je u svojoj provinciji a zatim
u Gorici, Rimu i na Katolikom institutu u Parizu, gdje je sluao predavanja poznatog pravnika, kasnijeg kardinala i dravnog tajnika Gasperrija. Neko je vrijeme
bio drniki dekan, pa je mogao u praksi provjeriti svoje steeno teoloko znanje.
Odatle je moda ponio i naviku da studentima govori bez biljeaka to mu je olakavalo njegovo iznimno pamenje, a intonacijom glasa, satirinou do jetkosti,
humorom do skrajnje fantastinosti, simbolikom prikazivanja do zajedljivosti izazivao je zanimanje svojih studenata.179
Crkvenu je povijest predavao fra Alberto Buki, in scientiis historicis licenciatus, koji se zbog rata vratio prije zavretka svojih studija u Louvainu. Godine
1915. zamijenio je Belamaria kao gvardijan samostana.180
Profesorima se od 9. svibnja 1916. pridruio i fra Juraj Boitkovi koji je preuzeo predavanja biblijskih znanosti.181 U samostanu je boravio kao stariji redovnik
i fra Marko Ivandi,, vitez reda Fran
Franje Josipa I. i jo trojica redovnika.182
moralni kranski momenat u stranci prava, jednoglasno je bio biran lanom uprave stranke prava za
Dalmaciju. Njegova radinost moe se slobodno uzesti za primjer. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja zbivih se u redovnikoj obitelji Franjevakog manastira u Makarskoj od godine 1905. do godine
1957, str. 63-64. Bez signature.
176
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 63-64 i 91-92.
177
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja 110. Kad je 18. studenoga 1915. poao u Sinj za odgojitelja,
Grabi je u samostansku kroniku zapisao: Fratribus exemplum erat in zelo et regulari disciplina. Isto
str. 148.
178
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 95. U samostankoj kronici 3. V. 1917. on se naziva podmagistar. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 213. U spomen-knjizi Mp. o. dr. fra Petar Grabi,
ivotne cr,
tice i glavnija djela. In Memoriam 1882-1963, Split 1964, ne navodi se vrijeme Grabieva doktoriranja.
179
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 63 i 93. Kasnije kad je obnovljena beogradska nadbiskupija
neko je vrijeme ivio u Beogradu kao konzultor nadbiskupa Rodia. Isto 492. - Naa izvjea, Dan
XV (1917), br. 3. [22.II. 1917]. nije znao da paktira na utrb svojih svetih naela: sve za vjeru i
domovinu. to je mnogim protivnicima ovih svetinja svojim zaotrenim perom strah u kosti utjerao, i
to je plod njegove bezobzirne odlunosti i rijetke polemike sposobnosti.
180
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 64, 88 i 94.
181
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 164; 496-497.
182
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, str. 62. O Ivandiu vidi opiran nekrolog u Acta Ordinis
Fratrum Minorum, 51 (1942) 141-143.

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

45

Predavanja su na Bogosloviji
odravana poput predavanja na
sveuilitu,183 ali prema starom
obiaju u dvokratnom vremenu,
tj. dva predavanja dopodne i jedno popodne. Poetkom prvog
polugodita 1915. sva su predavanja rasporeena u prijepodnevno doba.184 Na Bogosloviji
je nakon jednog predavanja sljedei put bilo obnavljanje gradiva u obliku pitanja upravljenih
studentima. Ispite su studenti
spremali prema udbenicima:
Franjevaki samostan u Makarskoj
apologetiku prema Seitzu,185 dogmatiku prema Eggeru, moralku
prema Mlleru, pravo prema Aichneru i crkvenu povijest prema Albersu.186 Ispite
su polagali, nakon kratke osmodnevne priprave, pred povjerenstvom kojem je u
redovitim prilikama predsjedao provincijal, ali u ratno vrijeme 1915. i u zimskom
i u ljetnom ispitnom roku predsjedao je fra Petar Grabi kao lan denitorija.187
Kad je Anti stigao u Makarsku, ve je zapoeo I. svjetski rat, izazvan atentatom na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu u Sarajevu. I
dok su studenti pomno promatrali politike prilike koje su ih kao mladie zaokupljale i odvlaile od studija i brige oko redovnikog ivota, pa su trojica Antievih
kolega i nekoliko studenata iz drugih razreda napustili redovnitvo, Ante je sigurnost domovine traio u Bogu i svoje nastojanje usmjerio prema izgradnji vlastitog duhovnog ivota, u emu su mu pomagale i razliite pobonosti i duhovne
vjebe.188

AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 89.


AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 144.
185
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 107. Udbenik nisam pronaao u knjinici u Makarskoj no
radi se o knjizi poznatog mnchenskog profesora Antona Seitza, Natrliche Religionsbegrndung,
Regensburg 1914.
186
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 89. U franjevakoj knjinici u Makarskoj su se sauvali svi udbenici. F. EGGER, Enchiridion theologiae dogmaticae generalis, Brixinae 1899; F. EGGER,
Enchiridion theologiae dogmaticae specialis, Brixinae 1899, 1902; E. MLLER, Theologia moralis,
vol. I-II, Vindobonae 1894, vol. III Vindobonae 1891; S. AICHNER, Compendium iuris ecclesiastici,
Brixinae 1874, 1878, 1884, 1890, 1895; P. ALBERS, Manuale di storia ecclesiastica, vol I-II, Torino
1913.
187
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 103, 132.
188
Godine 1913. duhovne vjebe je drao Cikojevi s govorima o molitvi, Gospi, muci Kristovoj,
sv. misi. Grabi je drao da je plod po vanjskim znakovima bio dobar. AFSM, Knjiga znamenitijih
dogadjaja, 77.
183
184

46

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Kao student kroz itavo bogoslovno kolovanje nastavio je dosljednom marljivou, pa je prema kolskim katalozima bio jedan od boljih uenika189 a kao
takav je istican i u izvjetajima koje je u ime ispitnog povjerenstva uputio provincijalatu fra Petar Grabi 1915. i 1916. godine.190 kolski katalozi ocjenjuju kroz
prve dvije godine njegovo akademsko ponaanje kao potpuno prikladno, a vie
puta spominjani Antiev kolega fra Karlo Nola u svojim uspomenama na to doba
istie Antievu izvanrednu sabranost i pobonost, uzornost u vrenju Pravila,
poslunost, sklonost molitvi, strpljivost i veselo raspoloenje.191 Na tom mu je
hodu bez sumnje pomagao fra Marko Ivandi, ovjek pronicava duha,192 kod
kojeg se Anti u Makarskoj ispovijedao193 a koji je slovio kao krepostan redovnik
i pravi majstor u savjetovanju.194
RAD U STUDENTSKOM AKADEMSKOM ZBORU
Ratno doba nije bilo najprikladnije za razvoj intelektualnog i redovnikog
ivota. esto nepotvrene vijesti uznemirivale su studente i odvlaile njihovu pozornost. No i ono to su sami studenti mogli vidjeti i uti bilo je ve i previe
dovoljno da im odvue pozornost i umanji zanimanje u brizi za budunost.
No i u takvim prilikama studenti su osim svoga strogo kolskog rada djelovali jo i u Zboru franjevakih
kih bogoslova Milovan. Taj je zbor nastao 1911.
udruenjem ve spominjanog Zbora franjevake bogoslovne mladosti Kne
Kneevi
evi
iz Zaostroga i makarskog zbora Milovan. Ime je dobio prema proslavljenom pjesniku fra Andriji Kaiu Mioiu i bio je lanom Saveza franjevakih
kih bogoslova
i Hrvatskoga katolikog

kog
kog saveza. Svrha je Zbora bila da se njegovi lanovi
a
to bolje priprave da bi u svom kasnijem ivotu kao franjevci, u duhu smjernica
Crkve i Pravila Reda, to uspjenije djelovali oko promicanja kranskog ivota

Usp. Arhiv franjevake bogoslovije u Makarskoj, Status discipulorum.


Usp. - AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 103. Arhiv Vicepostulature Antievi osobni dokumenti, 66. prepisi izvjetaja br. 629/ 1915 [14. III. 1915] i br. 193/1915 [14. II. 1915]. Izvorne spise,
naalost, nisam uspio pronai.
191
Donosim u cijelosti citat iz Nolina teksta: Ni u teologiji ne mogu zabiljeiti to izvanredno o fra
Anti osim ove izvanredne sabranosti i pobonosti; a inae je bio uzor i prvi u vrenju svih pravila i
naredaba starijih. Njegovi posjeti Presv. Sakramentu bili su ei nego nas drugih; A zahvale poslije
sv. Priesti dulje nego li nae. Bio je slabunjava zdravlja, pae i podvrgnut TBC, a koji put bacao je i
krvi. Ali uvijek strpljiv, blag i lagano nasmijan. K. NOLA, Sjeanja na pk. fra Antu Antia, VFPPO,
14 (1965) br. 3-4, str.49. DOA , 2 (1972) br. 2 str. 10.
192
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 63.
193
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 34. svei Ib, br. 1846/1914. prilog Izvjetaju makarskog
gvardijana fra Krste Belamaria denitoriju, Makarska 12. XII. 1914. Iz navedenog priloga je vidljivo
da se kod Ivandia ispovijedalo vie sveenika i studenata nego kod svih ostalih ispovjednika zajedno
u Makarskoj.
194
Fra Marko Ivandi (eevica, 1. I. 1851.- Makarska, 9. II. 1942.) vrio je u Provinciji uz slubu
lektora razliite druge slube. Dva puta je bio i provincijal. A za vrijeme kolere u Neretvi 1886. svojevoljno je poao meu oboljele i ostao mjesec dana pruajui im duhovnu utjehu. AFSM, Knjiga
znamenitijih dogadjaja, 109-110. H. G. JURII, Sveti sljedbenici Franje Asikoga u naoj prolosti,
Kai
, IX/1977, 58-59.
i
189
190

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

47

i prosvjete puka. Za to su se pripremali odgojem, vjebanjem u kranskim i redovnikim vrlinama i stjecanjem asketine naobrazbe te obrazovnim i organizacijskim radom.195 Nadzor nad radom Zbora vrili su magistri bogoslova koji su
Zbor, kako je zapazio jedan od njegovih kasnijih ljetopisaca, smatrali kao jedno
zgodno uzgojno sredstvo bez velikih pretenzija ni u opirnom nutarnjem radu
ni u vanjskom sjaju.196
U tim ratnim godinama, kad su se ostala akademska drutva raspala osim
nekih koja su djelovala uz teoloke kole, normalno je bilo da je i zanos za teoretskim kulturnim pitanjima poeo splanjavati. Zanimanje se usmjerilo zbivanjima
na ratitu. Svi bogoslovi nisu bili u Zboru. Neki su ga omalovaavali ili smatrali
suvinim. Na prvoj skuptini ak. god. 1914/15. odranoj 21. X. 1914. magistar
Cikojevi je nastojao obrazloiti vanost i cilj drutva. I Ante je odmah po dolasku
u Bogosloviju postao lan tog drutva, a kasnije su mu pristupili svi bogoslovi. Ne
znamo koliku je Ante vanost pridavao Zboru, i je li vie utjecao magistrov stav ili
njegovo uvjerenje, no svakako 18. X. 1914. izabran je s kolegom fra Dionizijem
Mimicom za ocjenitelja radova i odbornikom za treoredsku sekciju.197 Sekcije su
nakon kratkog vremena 12. travnja sljedee godine dokinute, pa je Anti na tom
podruju
ju uinio malo ili nita. No njegovo e se zanimanje usredotoiti prema
redovnitvu, kojemu je u Milovanu posvetio nekoliko svojih studentskih radova.
Prvo predavanje u Zboru Milovan Anti je odrao 12. XI. 1914. na drugoj
redovitoj sjednici Zbora pod naslovom Marija Majka Franjevakog
kog reda, na koje
su cenzori i prisutni imali vie prigovora, naroito na ton i nain kojim je izgovoreno,198 pa je fra Ante na dvanaestoj redovitoj sjednici 20. VI. 1915. vjerojatno
zbog prijanjih prigovora proitao svoj rad Redovnici i redovnitvo o kojoj u
zapisniku nema nikakva osvrta.199
Sljedee akademske godine 3. X. 1915. Anti je izabran za potpredsjednika
Zbora i na prvoj sjednici 8. XI. odrao je predavanje Va
Vanost
nost du
dunosti
nosti o kojem je
ljetopisac zapisao: govor bijae iz srca i iz due.200 Koliko je na taj govor utjecao magistar Cikojevi danas je nemogue provjeriti. Bilo kako bilo, mjesec i pol
dana poslije toga govora Cikojevi je pisao provincijalu upravo naglaavajui svijest dunosti,201 pa ne bi trebalo iskljuiti ni mogunost da je on sugerirao Antiu

AFSM, Arhiv Zbora Milovan, Pravilnik zbora franjevakih bogoslova u Makarskoj, 2-3.
AFSM, Ljetopis Zbora, 71.
197
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan 18. X. 1914 br. 1; Zapisnik Zbora Milovana u Makarskoj kol. god.
1913. i 1914. sv. III. Prva redovita sjednica dne 18. X. 1914.
198
AFSM, Ljetopis Zbora franjevakih bogoslova Kneevi u Zaostrogu za kolsku godinu 19091910.-1911- te od 4. listopada 1911-1929 za Zbor franjevakih bogoslova Milovan u Makarskoj [Dalje
Ljetopis Milovana], 46-51. Dnevnik zbora franjevake bogoslovne mladei u Zaostrogu - nastavljen u
Makarskoj od I. X. 1911. od Zbora Milovan, [unaprijed Dnevnik Milovana ] 12. XI. 1914. - Zapisnik
Zbora Milovana u Makarskoj kol. god. 1913. i 1914. Sv. III. Trea redovita sjednica na 29/XI 1914.
199
AFSM, Dnevnik Zbora, 20. VI. 1915.- Zapisnik Zbora Milovana u Makarskoj kol. god. 19131915. Sv. III. XIII. redovita sjednica na 20/6. 1915.
200
AFSM, Ljetopis Zbora, 54.
201
AFPPOS, fasc. 36. f. 1000.
195

196

48

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

upravo tu temu. No, isto tako postoji i mogunost da je Cikojevi za svoje pismo
provincijalu upravo bio nadahnut Antievim opsuivanjem dunosti. Bilo kako
bilo, svoje rijei Anti je provodio u djelo pokazujui zauzetost i revnost u praktinom redovnikom ivotu, to se napose oitovalo u ureivanju studentske kapelice. Kapelicu je ureivao s fra irom Vrcanom, istio je i kitio svjeim cvijeem
da je bilo milota u njoj se pomoliti, pie ljetopisac Milovana fra Filip Bilui, a
prema prianju starijih studenata nikada nije bila tako ureivana.202
U drugom semestru Anti je 26. III. 1916. izabran za predsjednika Zbora.203
Iako je Anti obeao subrai u svojem prvom nastupu kao predsjednik da e nastojati to vie oko procvata zbora,204 kako je rat ve bjesnio Milovan se nije ni
mogao normalno razvijati. Pa i sam je akademski rad preao poprilino u asketska
razmatranja, to je u Milovanu i inae prevladavalo pred lozofskim i teolokim
radovima. Te godine je takav smjer bio jo istaknutiji. Rasprave o kojim su lanovi govorili, ile su za tim da se lanove probudi i osokoli, te zaljubi, da u
svom ivotu iu onim pravcem kako zahtijeva pravi pojam redovnitva i sveenitva.205
Koliko je Anti utjecao na takvo usmjerenje, a koliko su tome pridonijele i
ratne prilike, teko je procijeniti, no kao predsjednik Anti je davao svoj ton. On
je naime ve u svom nastupnom govoru, kako kae Milovanov ljetopisac imun
Dubravi, bratski zaklinjao brau da ivu (!) ivotom svetoga kria, a drugom
ih je zgodom poticao da budu proeti sa ivom vjerom, da svoj kleriki ivot
provedu u zagrljaju i pod sjenom svetog kria i t. d.206
U sljedeem nastupu ocrtao je svoj nazor na aki pokret. Kao glavne uzroke zbog kojih je pokret nastao oznaio je materijalizam i vjerski indiferentizam,
a neuspjeh pokreta nazrijevao je u neodgoju i nedostatku ive vjere. Bez sumnje imao je pravo kad je upravo u skrenim idealima vidio razlog neuspjeha.
No, smatrao je jo vanijim upozoriti da vjera i ideali zbog razliitih nepogoda
mogu doivjeti brodolom i zbog toga ih treba brino uvati.207 Anti se, ini se,
AFSM, Ljetopis Zbora Milovan, 55.
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 26. III. 1916. - Ljetopis Zbora, 56.
204
AFSM, Zapisnik Zbora Milovana u Makarskoj kroz k. g. 1915-1916-1917, Sv. IV. esta redovita
sjednica na 30/IV. 1916.
205
AFSM, Ljetopis Zbora Milovan, 57.
206
AFSM, Ljetopis Zbora Milovan, 57. - Zapisnik Zbora Milovana Sv. IV. esta redovita sjednica
na 30/IV. 1916: Podsjea [tj. predsjednik, m.o.] drugove na tovanje sv. Kria s dva uzroka: 1 jer
je dananje drutvo odstupilo od tovanja sv. Kria, a 2 jer je sv. Kri izvor svakome naemu dobru.
Stoga moramo ivjeti ivotom sv. Kria, i sa ovakvim mislima provaati na kleriki ivot i na rad
u Zboru.
207
Zatim baci jedan pogled na na aki pokret. Misli da su glavni bili uzroci, zbog kojih se je pokret
podigao: materijalizam te vjerski indiferentizam. Uzrok pak zato nije pokret uspjeo (!) kako se je bilo
nadati, bio bi neodgoj. Kod pristaa pokreta nije bilo ive vjere, zato su mnogi otpali i od onih koji
su bili drani za bolje, te su bili isti voe pokreta. Stoga bismo morali na ovo mnogo paziti. Na svrsi
uznosi vjeru kao najdragocjeniji dar Boji.
ji. Ona mora biti vrsta, jaka i nepokolebiva. Stoga je moramo
brino uvati. Zapisnik Zbora Milovana u Makarskoj kroz k. g. 1915-1916-1917, Sv. IV. Sedma
redovita sjednica na 21/V. 1916. - Milovan je te godine posvetio X. sjednicu 5. VIII. spomenu 700.
obljetnice porcijunkulskog oprosta a Anti je deklamirao pjesmu sv. Franje Bratu Suncu. Isto, 59.
202
203

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

49

nije uputao u analizu tko sve mogu biti krivci brodoloma no zato se u svom posljednjem nastupu kao predsjednik osvrnuo na grozne posljedice koje ekaju one
koji ne ive ivotom vjere, nalazei potvrdu za svoju tvrdnju u tadanjem ratu,208
iako je ratna stradanja, prema evaneoskim naelima, vie trebalo promatrati kao
poziv na obraenje nego kao posljedicu krivice, bez obzira na to to rata nema bez
neije krivice.
U prvom polugoditu 1916/17. Anti je biran za cenzora Zbora za lozoju i
teologiju.209 a u drugom je semestru, na etvrtoj sjednici proitao rad: Sredstva za
savrenost po Bloziju.210 I nakon mlade mise Anti nije prekinuo veze sa Zborom
ve je u njemu uinkovito sudjelovao. Na skuptini Zbora 14. X. 1917. zahvalio
je u ime svih mladomisnika Zboru na estitkama koje je Zbor uputio mladomisnicima,211 a na prvoj redovitoj sjednici 1. XI. odrao je kao mladi sveenik govor
Znaenje redovnikog posluha212 s tolikim zanosom da je kod nekih sluatelja
izazvao pravo udivljenje.213 Bio je to zadnji Antiev govor kojim je nastupio kao
redoviti lan Milovana jer e ubrzo postati podmagistar i u Zboru biti proglaen
seniorom.214
Vrednujui Antiev doprinos Zboru Milovan na temelju dokumenata koji su
na raspolaganju, moe se bez ustruavanja ustvrditi da je Anti akademskom zboru, koje je bilo neka vrsta kulturnog, strunog i znanstvenog vjebalita udahnuo
religioznu duu koja ga je razlikovala od ostalih akademskih drutava, ali je i rad
Zbora uinila plodnijim i svrsishodnijim.

Zapisnik Zbora Milovana u Makarskoj kroz k. g. 1915-1916-1917, Sv. IV. Jedanaesta redovita i
ujedno izborna sjednica na 15/X. 1916. ivo preporuuje sv. vjeru s tri uzroka. Prvo poradi vanosti
sv. vjere. Drugo radi nas istih, a tree poradi groznih posljedica koje ekaju one koji ne ivu njenim
ivotom, o tom nam je najboljom podukom dananji rat.
209
AFSM, Ljetopis Zbora Milovan, 60. - Dnevnik Zbora Milovan, 16. X. 1916.
210
AFSM, Ljetopis Zbora Milovan, 64. - Dnevnik Zbora Milovan, 24. VI. 1917. LUDOVICUS BLOSIUS,
Manuale vitae spiritualis, Taurini 1895, ne nalazi se vie na svom mjestu u Franjevakoj knjinici u
Makarskoj.
211
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan za god. 1917. i 1918. Sv. V. Druga sjednica na 18/11. 1917.
212
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 1. XI. 1917. - U Dnevniku nalazimo i biljeku da je Zboru uz pismo dostavio tri klieja Sjemenita u Sinju koje mu je za Spomenicu Zbora dao fra Vjenceslav Naki.
Pismo nije sauvano. Dnevnik Zbora Milovan, 12. IX. 1918. Daljnje Antievo zanimanje za Milovan
svelo se samo na prisustvo sjednicama kad nije bilo upravitelja Grabia, (usp. Dnevnik, 31. XII.1918.)
ili na neke sitne usluge kad se nalazio na oporavku u Imotskom (Dnevnik, 29. IX. 1919).
213
Po svoj se prilici na ovaj govor odnosi zapamenje fra Leonarda Buljana koji on pogreno stavlja u
ak. god. 1918/19. Spomen da je on bio u prvoj godini teologije a fra Ante u etvrtoj oito dokazuje da
je govor odran godinu dana ranije, a evo kako ga je Buljan doivio: [] bio sam izvan sebe, sasvim
sam zaboravio na se. Tako je trajalo sve do svretka. Govorio je kao neko bie iz drugoga svijeta, nije
razlagao neke obine, dostupne istine, nego neto mistino, transcendentno to nisam mogao pratiti, ali
govorio je iz due, iz dubokog uvjerenja. Njegove oi, izraz lica, glas bili su odraz velike vatre koja je
buktila u njegovoj nutrini. Bio je kao u nekoj ekstazi. Ja nikada ni kasnije u ivotu nisam vidio neto
slino. Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 58, L. Buljan.
214
AFSM, Zapisnik Zbora Milovana za god. 1917. i 1918. Sv. V. etvrta redovita sjednica na 30/12.
1917.
208

50

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

U RATNIM NEVOLJAMA
Rat koji je izbio izmeu Austro-Ugarske i Srbije (1914) odvukao je u zarobljenitvo i jednog franjevca s makarskog podruja
to se dojmilo franjevaca
ja
u samostanu.215 Novi talijanko-austrijski sukob izazvao je u Dalmaciji strah od
talijanske okupacije. U Primorju je poelo ponestajati kruha. Penice se nije vie
moglo nabaviti kod trgovaca ni uz najskuplje cijene. U samostanu se glad ipak nije
osjeala sve do listopada 1915. kad se i u samostanu uvelo ogranienje kruha.216
Sukob Austrije i Italije iskoristili su neki krugovi, protucrkveno raspoloeni,
za irenje nezadovoljstva proti kleru sostikim smicalicama da je i papa Talijan i
da je i on i talijansko sveenstvo za rat, a hrvatsko je sveenstvo uz papu i prema
tome je i ono za rat. Takve su smicalice, po svjedoanstvu fra Petra Grabia izazivale ogorenje neukog puka prema kleru.217 No ipak je narod upravo zbog opasnih
prilika ostajao uz vjeru, to svjedoi i traenje vjernika da im sveenici slave veliki
broj misa.218
Rat je pomalo sve prodirao. Nije nestajalo samo ivenih namirnica nego je
zbog rata ponestajalo i kovine koja je sluila za ruenje i ubijanje. Kako su rudari bili na ratitu, zbog nedostatka rudae austrijska je vlast naloila prikupljanje
bakra i mjedi. I u makarskom je samostanu uslijedila pretraga ne samo za veim
komadima bakra kao to su bili kotlovi za peenje rakije ve i popisivanje brava
od mjedi pa ak i crkvenih zvona to je trebalo posluiti za izradu oruja.
219 Promet
ja.
220
je bio ogranien, a dopisivanje se nadziralo. Budui da se u vrijeme generalnog kapitula Franjevakog reda u svibnju 1915. provincijal Provincije Presvetog
Otkupitelja s ostalim provincijalima nalazio u Rimu, makarski su franjevci 1. lipnja iste godine, zbog bojazni od talijanske okupacije zakljuili da se studenti iz
Makarske, ukoliko prilike budu zahtijevale, prebace u Sinj kako ih Talijani ne bi
prisilno unovaili u vojsku. Provincijskog su starjeinu upozorili da bi se trebao
dobro uvati da ne bi Talijanima posluio kao talac, kako bi preko njega izvrili
pritisak na upnike koji su imali velik utjecaj na narod.221
Ratne su nedae sigurno djelovale duboko na mlade klerike. Studenti su pokuavali ivjeti svoje redovnitvo. Neki su od njih poeli posrtati, ali su se vjerojatno
i sami pazili da se njihovi posrtaji ne zapaze. Neko idealni mladi, Antiev kolega, fra Jure Sokol, kojega je magistar novaka Klari opisao rijeima koje su bile
najblie Antievu opisu, izgubio je zvanje i u prvoj polovici rujana 1915. istupio
iz Reda, na uenje jednog od svojih profesora to se kao vojni obveznik ne plai
podvrgnuti vojnim obvezama u ratno doba.222

Usp. K. JURII, Fra Gabro Cvitanovi i njegov Ratni dnevnik (1914-1918), Split 1984.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 118, 120, 132, 138, 144.
217
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 121.
218
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 122.
219
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 128, 137, 152.
220
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 128.
221
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 123-124.
222
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 138.
215
216

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

51

U novu kolsku godinu ulazilo se za zebnjom i strahom. kolsku godinu je


otvorio magistar Cikojevi kao najstariji lektor po slubi.223 Profesori i odgojitelji
nisu studentima nalazili veih zamjeraka pa su 17. X. 1915. posebnim glasanjima predloili da ih se pripusti sveanom zavjetovanju i primanju podakonata.224
Vjerojatno je tada Anti, sukladno ondanjim crkvenim propisima, prije svojih
sveanih zavjeta napisao i svoju oporuku koja je kasnije prema crkvenom zakoniku trebala biti dostavljena na opunomoenje civilnim vlastima.225
Duhovne vjebe za zavjetovanike, itavu samostansku obitelj i sedmoricu
okolnih upnika drao je fra Ante Cikojevi, 22-30. listopada i za vrijeme njih
govorio o spasu due, o pastirstvu, o zavjetima napose i molitvi upirui prstom
na mane i poroke - ali sa osobitom noom - koji vladaju hic et nunc u Provinciji
bilo u samostanim bilo po upama.226 Na blagdan Svih svetih 1. XI. 1915, kad
je rat ve bio duboko zahvatio Europu, osmorica studenata: fra Ante Anti, fra
Karlo Nola, fra iril Vrcan, fra Dominik Mimica, fra Ivan Ganevi, fra Lovro
Tomaevi, fra Marcel Dubravica i fra Metod Ramljak poloili su pred svojim
magistrom fra Antom Cikojeviem, kao provincijalovim subdelegatom, sveane redovnike zavjete.227 Ubrzo poslije toga, u nedjelju 7. XI. splitsko-makarski
pomoni biskup Juraj Cari podjelio je fra Ivanu Ganeviu prvu tonzuru i nie
redove a fra Anti i ostalim studentima navedene skupine te fra Ivanu Broniu red
subakonata u crkvi sv. Filipa u Makarskoj.228
Magistar je Cikojevi bio prilino zadovoljan redovnikim ivotom u klerikatu iako mu se inilo da pojedinci nisu dovoljno razvili svijest dunosti, ili bolje
reeno da je nisu prihvatili do kraja srcem, pa je drao da je kod dijela studenata
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 142.
Zapisnici sjednica dneva 17. VII. 1915
225
Takvu oporuku zahtijevao je kan. 581 tadanjega crkvenog prava. Oporuka je dostavljena okrunom
sudu u ibeniku 17. IX. 1920. Vijest o tome sauvana je u protokolu. AFPPOS, br. 2108/1920.
226
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 145. O tim duhovnim vjebama ugledni redovnik fra Marko
Ivandi izjavio je: Ovaj samostan ima da Bogu na osobit nain zahvaljiva to mu je dao onakog upravitelja za duh. vjebanja. Isto str. 147.
227
Usp. punomo provincijala fra Mate Karduma lektoru fra Anti Cikojeviu, ibenik 24. X. 1915. ad
n. 1165. Acta Instituti theologici Makarska 1912-1936. Knjiga zavjetovanika u Makarskoj, bez signature i folijacije. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 1. XI. 1915. Nekoliko fra Antinih kolega koji su s
njim poloili prve zavjete na Visovcu ili sveane u Makarskoj napustili su kasnije redovnitvo preavi
u biskupijske sveenike ili potraivi neko zanimanje u svijetu. Tako je fra Jozo Barbari prije sveanih
zavjeta, na denitorijalnom sastanku 27-31. XII. 1935. iskljuen iz klerikata i 5. sijenja 1916. poslan
u samostan ivogoe da eka dekret ekskalustracije (AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 150).
No fra Jozo je u meuvremenu traio biskupa koji bi ga primio u svoju biskupiju, to je postigao od
poreko-pulskog biskupa (AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 171-172, 186). Fra Kajo Barii je
takoer prije sveanih zavjeta istupio iz Bogoslovije. Fra Ivan Ganevi je 1930. kao sveenik preao u
ibensku biskupiju, a fra Dionizije Mimica 1934. je preao u akovaku biskupiju. Usp. AFSM, Popis
klerika kolske godine 1914-1915.
228
Usp. Nadbiskupijski arhiv Split, Knjiga zareenika II. (1900-1925), f. 35v-36r; Popis klerika kolske godine 1914-1915. AFPPOS, biografski podaci. - Prisutni su bili: don Mihovil Pavlinovi, don
Dominik Hri, fra Ante Cikojevi, fra Petar Grabi i jo neki drugi franjevci. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 147; Dnevnik Zbora Milovan, 7. XI. 1915. Prema dnevniku obred je obavljen u 7,30
sati izjutra.
223
224

52

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

duh samo jednostrano kultiviran u svrhunaravnom smislu. Moda se u tom i


krio razlog da je Anti govorio u Milovanu o dunostima. Drugi su opet oito
proivljavali dublje svoje redovnitvo otvorivi Bogu do kraja i svoje srce, to je
magistru skoro davalo neku proroku sigurnost da e takvi sigurno biti na diku
Provinciji a tada su joj ve bili na utjehu.229 Moglo bi se pretpostaviti da je u
tom svom vizionarstvu pjesnik Cikojevi vidio upravo mladog klerika Antia, koji
je kao to je reeno, o dunostima govorio iz srca i iz due, a o kojem Cikojevi
pie provincijalu: Po svomu redovnitvu istie se osobito fra Ante Anti: mladi
od molitve i sveernoga promiljanja, sa vjebanjem samozatajnoga ivota.230
Glad je u meuvremenu sve vie rasla. U veljai se u Makarskoj vie gotovo
nije ni moglo nai svjeeg mesa, a ukoliko ga je bilo, bilo je preskupo. Usred zime
nestalo je i povra. Kruh se dizao na bonove i moglo ga se kupiti samo 20 dkg dnevno, to je bilo premalo. Na sve strane ule su se albe na glad i nestaicu. Vladina
potpora od 30.000 kruna koju je Bogoslovija dobivala za kolovanje pitomaca
mogla je pokrivati tek treinu izdataka. U samostanu su se poeli pribojavati da
e zbog nestaice morati raspustiti kolu,231 no ipak se uspjelo odrati klerike na
okupu i uspjeno zavrti kolsku godinu.232
upnici po Zagori nisu osjeali nestaicu hrane itavo ratno razdoblje.233 Zbog
toga je netko doao na zamisao da se pokua od upnika skupiti novac za uzdravanje bogoslova. I zbilja, skupljenom svotom oko 81.000 kruna koju su upnici
dali provincijalu Kardumu234 moglo se krenuti u novu kolsku godinu.
Krug je krenuo ponovno. Otvorenje kole, predavanja, duhovne vjebe, sveana zavjetovanja, reenja, uenje, iekivanje. Za fra Antu je sljedei korak na
putu prema sveenitvu bio akonat. Fra Ivan Broni i fra Marcel Dubravica, koji
su skupa s Antiem primili podakonat, zareeni su prije od ostalih za akone.235
estorici preostalih pridruio se u pripremama fra Ivan Ganevi koji je isti dan
kad je Anti zareen za subakona primio tonzuru i etiri nia reda.236 Sva sedmorica studenata dobili su od subrae povoljne glasove da mogu pristupiti na
Svi su [studenti] za sada sviestni dunosti, pa i znadu jih poimati. Ali razliito je pojimanje od
pojimanja. Ja bih rado da ih svijest dunosti proimlje, da obuzme srce jer shvaanje i sviest gola bez
volje znai hromost duevnu. A toga ba fali. Kod nekih ima i toga, pa e sigurno biti na diku provinciji,
a sada su nam na utjehu Iz daljnjeg teksta se oito vidi da se radi o Antiu koji je istaknut na prvom
mjestu. AFPPOS, fasc. 36. f. 1000.
230
AFPPOS, fasc. 36 (90) f. 1000. Fra Ante Cikojevi Provincijalu 26. XII. 1915. Da bi se prosudila
ova Cikojevieva izjava potrebno je ipak nadodati da je kasniji razvoj pokazao svu potekou ranijih
prosudaba, pa tako ni neki bolji klerici kao Dionizije Mimica i Stanko Perina koje Cikojevi istie na
treem i etvrtom mjestu nisu kasnije izdrali u redovnikom staleu. Usp. AFSM, Popis klerika pod
br. 22 i 30.
231
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 154. Sljedee godine skupoa i glad su se jo jae pootirile.
Isto, 173-174.
232
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 175.
233
Usp. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 179.
234
Usp. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 176 i 179.
235
Bilo je to 14. XI. 1915. u crkvi sv. Filipa u Makarskoj. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, pod gore
navedenim datumom.
236
Usp. Nadbiskupijski arhiv Split, Knjiga zareenika II. (1900-1925), f. 35v-36r.
229

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

53

akonat.237 Provincijal Kardum izdao im


je potom Littere dimissoriae da mogu od
splitskog biskupa biti zareeni za akone.238
Biskup Gjivoje je meutim delegirao svoga
generalnog vikara za Makarsku biskupiju
biskupa Caria, pa je Cari 24. IX. 1916.
podijelio akonat u Makarskoj.239 O fra
Antinim osjeajima u tim trenucima nemamo podataka ali ga je primanje akonata i
akonsko sluenje za vrijeme Kristove nekrvne rtve moralo jo jae privui Kristu.
I uza svu pripomo koju je Provincijal
dobio od upnika prehrana se u samostanu nije mogla poboljati. Dapae ona se iz
dana u dan pogoravala jer se nije imalo
gdje kupiti.240 To se moralo jo vie osjetiti kad su uskoro prispjeli novi studenti iz
Zaostroga od kojih je, prema izvjetaju magistra Eterovia, vie od polovice bilo bolesno.241 Fra Alberto Buki, optereen raznoIsprava o reenju za akona
vrsnim brigama za uzdraavanje subrae u
samostanu, od kojih su 26 bili klerici a neki zbog neishranjenosti i bolesni, i sam
je u pojedinim asovima dolazio do zdvajanja.242 Potkraj rujna poao je u sjevernu
Hrvatsku da bi nabavio ito,243 ali se nije vraao.244 Oito je gladnima svako iekiZapisnik sjednice oo. lektura i o. magistra dneva 17. VII. 1916.
Otpusno pismo u AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 38, f. 529.
239
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 38, f. 542. Izvorna isprava o reenju izdana pod brojem protokola
kurije biskupskog vikarijata u Makarskoj 367 od 27. IX. 1916. potpisana od biskupa Caria i kancelara
Stjepana Pekia prema kojoj je Anti zareen 24. IX. 1916. na XV. nedjelju po Duhovima u samostanskoj
crkvi u Makarskoj. Isprava ima zaglavlje biskupa Antonija Gjivoje pa su neki Antievi ivotopisci pogreno naveli da je Antiaa zaredio biskup Gjivoje ((DOA, 2 (1972) korica str. II.; J. IMUNOV, Suvremena slu 23). Navodei kao potvrdu prije spomenutu ispravu upisiva u Knjizi zareenika u Arhivu Splitske
ba,
biskupije zamijenio je samostansku crkvu s crkvom sv. Filipa. a XV. nedjelju po duhovima s blagdanom
sv. Mateja 21. IX. Usp. Nadbiskupijski arhiv Split, Knjiga zareenika II. (1900-1925), f. 38v. Anti je
sam pribiljeio u biografskim podacima koje je ispunjao za Provincijalat da je zareen u samostanskoj
crkvi, to treba oito uzeti kao ispravan podatak, ne samo zbog toga to se on slae s izvornom ispravom
ve i zbog toga to to navode i drugi dokumenti. Pogrean podatak u knjizi zareenika treba prema tome
pripisati upisivau. Usp. AFPPOS, biografski podaci. (Ovjerene kopije u Arhivu Vicepostulature, Osobni
dokumenti 18d [ 7. osobni dokumenti, f. 44-47) AFSM, Popis klerika br 26.
240
Istina neto se mesa moe nai - pisao je makarski gvardijan Buki provincijalu - ali to nije dosta.
Manjka manistra zaine i druge kune potrebe i ne pomae ti da ima na badnje novca AFPPOS, Spisi
provincijala, fasc. 38, 356, Makarska 19. VI. 1916.
241
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 38, f. 306. Dopis provincijalu, Zaostrog, 29. V. 1916.
242
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 38, f. 435. Pismo provincijalu, Makarska 13. 1916.
243
AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia, fasc. V, Pismo provincijalu Luliu, Zagreb 27. IX. 1917. bez
broja. Virovitica, 3. X. 1917. bez broja
244
AFSM, Ljetopis Zbora Milovan, 66. - Dnevnik Zbora Milovan, 24. IX. 1916.
237
238

54

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

vanje bilo dugo. Ono malo ivenih namirnica koje su prebacivane iz Imotske krajine, desecima kilometara na magaradi, mazgama i konjima, ili ih je eljad nosila
na leima nisu mogle zadovoljiti makarsko stanovnitvo sve da je i imalo novaca.
Penino brano mijealo se s kukuruznim245 u sve veem omjeru. Penini kruh
smatrao se raskonom poslasticom. Svjedoi to i samostanki ljetopisac koji 12.
listopada 1916. biljei kako mu je slijepac Ivan Srzi donio od neke pobone due
samun bijelog kruha kojega je uas nestalo, jer ga je sretni dobitnik podijelio
sa svojim kolegom lektorom i carskim odlinikom Markom Ivandiem te nekolicinom bogoslova.246 No u samostanu je ubrzo nestalo u potpunosti penice pa se
pripremalo samo jelo od kukuruzna brana.247 Ve se poelo priati o umiranju
od gladi. Siromasi su oblijetali oko samostanskih vrata. Poneto im se davalo od
jela, iako bi, kako kae ljetopisac, svatko od redovnika mogao tri puta vie pojesti
nego dobije.248 God. 1917. glad e i dalje harati Dalmacijom pa je sveenstvo iz
Dalmacije uputilo memorandum caru Karlu da bi pritekao u pomo gladnima.249
MLADI SVEENIK
U takvim uvjetima nije bilo jednostavno raditi i uiti. No uspjeh ipak nije
izostajao.250 Nakon nepunu godinu dana poslije nego su spomenuti studenti primili red podakonata i nakon to su priveli kraju treu godinu teolokog studija, 21. VI. 1917. okupila su se etvorica subrae lektora, fra Alberto Buki, fra
Ante Cikojevi, fra Petar Grabi i fra Jure Boitkovi, u sobi gvardijana Konrada
Rudana da bi skupa s njim, prema propisu Opih ustanova,251 donijeli svoje miljenje o prikladnosti mladih akona da pristupe na sveeniko reenje. Ishod je bio
pozitivan.252 akoni su se uurbano pripremali za ispite koje su trebali polagati 17.
ili 18. srpnja. Potom su trebali obaviti duhovne vjebe. Prema dogovoru, duhovne
vjebe je trebao zapoeti fra Alberto Buki, a nastaviti ih fra Jure Boitkovi.
Duhovne su vjebe trebale zavriti 27. srpnja i taj isti dan bi se krenulo u ibenik.253
Usto im je provincijal trebao izdati jo litterae dimissoriae da mogu biti zareeni
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 183.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 182.
247
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 183.
248
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 193 i 196.216. Kroz 1917. ipak su redovnici za ruak dobivali uz tanjur juhe i neto zelja i mali komadi mesa, dok su za veeru dobivali malo pure ili tanjur kukuruzne kae. Kroniar je za to napisao da ive ko u ratno doba sjajno jer ogromna veina i bogatijeg
puanstva nema ni ovoliko hrane. Isto 219. - U AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 39, pod naslovom
Neki podaci o gladi u cijeloj Dalmaciji, osobito u nekim upama sauvano je nekoliko upnikih
izvjetaja o gladi po upama.
249
Jedan primjerak memoranduma u AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia II, fasc., bez broja.
250
Usp. Naa izvjea, Dan XV (1917), br. 3 [22. II. 1917].
251
Constitutiones Generales Ordinis Fratrum Minorum ex 1913, c. I, XIII, n. 107; Regula et
Constitutiones Generales Fratrum Minorum, Romae, 1913, p. 26.
252
Od pet glasaa (Konrad Rudan, Alberto Buki, Ante Cikojevi, Petar Grabi i Jure Boitkovi)
Anti je imao svih pet pozitivnih glasova. Usp. prijepis zapisnika u Arhivu Vicepostulature, Antievi
osobni dokumenti, 66. Spis je vjerojatno prepisan iz arhiva Provincije. U Arhivu Provincije nisam
uspio pronai izvornik.
253
AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia Fascikl, IV, bez br. Makarska 9. VII. 1917.
245
246

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

55

u ibeniku. Anti tada nije jo bio navrio ni dvadeset i etiri godine, koje
su traili kanonski propisi za sveeniko reenje, pa mu je biskup Luka
Pappafava prema apostolskom indultu dao otpust od nedostatka kanonske
dobi i zaredio ga s ostalom estoricom
studenata u samostanskoj crkvi sv.
Lovre u ibeniku na 9. nedjelju po
Duhovima, 29. VII. 1917.254
Premda su propisi Provincije iz
1904. odreivali da mladomisnici koji
ele sveano slaviti svete mise trebaju ih slaviti u samostanu i da na njih
ne smiju pozivati rodbinu,255 propisi
se nisu dugo odrali na snazi, jer su
provincijali doputali slaviti misu u
rodnim mjestima.256 Kako zbog rata
samostani nisu mogli prireivati nikakvih mladomisnikih slavlja, ini se
da su doputenja za slavljenje mladih
misa u rodnom mjestu postala jo i
Isprava o sveenikom reenju
uobiajenija.
Antiu je takoer dano pet dana
da moe poi u zaviaj proslaviti mladu misu. On ju je i proslavio u upnoj crkvi
sv. Jurja 5. VIII. 1917. u mjestu svoga djetinjstva, Zatonu kod ibenika.257 Bila
je to deseta nedjelja po Duhovima, a nepoznato je nije li taj dan Anti izabrao i
zbog toga to je taj dan ujedno i dan Blaene Djevice Marije pod nazivom Gospe
Snjene. Nakon mlade mise, za koju mu je doao i brat Lovro iz austrougarske
vojske, mladomisnik je zatraio doputenje da bi neko vrijeme ostao u Zatonu.
Kustod fra Stipan Bosani mu je, ne obavijestivi o tom njegova gvardijana, dopustio da moe ostati kod svojih ili kod don Marka oria a da se nae u Makarskoj

AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 40 (Luli II), br. 822 (izvornik), Arhiv biskupskog ordinarijata ibenik, br. 918-924/1917. (koncept). Arhiv Vicepostulature, Dokumenti i podaci za ivotopis. Fotokopija ibenskog koncepta i Upitni arak. - AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 29. VII. 1917.
Zareeni su: Anti, fra Ivan Ganevi, fra Dionizije Mimica, fra Karlo Nola, fra Metod Ramljak, fra
Lovre Tomaevi, fra iril Vrcan. Mimica, Ganevi i Ramljak su se kasnije sekularizirali, a Ramljak
se potom opet vratio u Red.
255
Usuale, 10.
256
Ve 1912. od pet mladomisnika dvojica su mlade mise slavili u rodnom mjestu, jedan u najbliem
samostanu rodnog mjesta, a za petoga je podatak nepoznat. Arhiv Franjevakog bogoslovskog klerikata Makarska, Popis klerika 1911-1992, br. 1-5. Bez signature.
257
Arhiv franjevakog bogoslovskog klerikata u Makarskoj. Popis klerika 1911-1992, br. 26. Usp.
Dnevnik Zbora Milovan, 29. VII. 1917. Vicepostulatura uva spomen-sliicu o njegovoj mladoj misi.
254

56

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

za sv. Franu.258 Kako se Anti nije vratio u Makarsku do 21. VIII. 1917, a gvardijan fra Konrad Rudan nije od Provincijalata dobio nikakve obavijesti, u Makarskoj
je nastala zabrinutost. Gvardijan se obratio pismeno provincijalu Luliu traei
obavijesti to je s njim.259 Ante je, ini se, neko vrijeme proveo u Pirovcu kod don
Marka oria a neto vremena zacijelo kod obiteljske kue, u Zatonu, gdje je,
nou, odlazio, u dva navrata, okrijepiti duhovno dva bolesna starca.260
etvrtu godinu studija
teologije studenti su nastavili
u Makarskoj kao sveenici.
Ante je nastavio vlastitu duhovnu izgradnju vjebajui se u
inima pobonosti i odricanja.
Na mlae studente ostavljao je
ponekad, kako je ve spomenuto, snaan dojam produhovljena redovnika. Prema magistrovim ocjenama o ponaanju studenata, koje je uputio
denitoriju, bio je na vrhu ljeFranjevaki samostan sv. Lovre u ibeniku
stvice. Od 28 studenata koji su
tada boravili u klerikatu samo
su Anti i fra Ante Jadrijevi zasluili magistrovu ocjenu izglednog ponaanja, to
je prema Grabiu znailo da su dali znakove pravoga redovnikog ivota i da se o
njihovoj ustrajnosti, po ljudsku govorei, jedva moe i posumljati.261
Takvo miljenje o mladom sveeniku Antiu pripomoglo je da je denitorij,
kad je Grabi zatraio ostavku na magistarstvu, odluio odbiti njegov zahtjev i
dodijelio mu je Antia kao pomonika262 u slubi, koju je od 25. VII. 1917. do tada
vrio Antiev neto stariji zemljak fra Ante Crnica.263Tako bismo moda mogli
protumaiti fra Antinu zabiljeku da je od 1917. bio podmagistar u Makarskoj, no
ta sluba nije biljeena u Raspored osoblja Provincije,264
Arhiv franjevakog samostana sv. Lovre ibenik, Samostanski spisi VI. 321. Arhiv Vicepostulature,
Antievi osobni dokumenti, 66. Prijepis fra Stanka Baia. Don Marko ori bio je upnik u Zloselima
(Pirovac) 1900-1937. Usp. STOI, Sela ibenskog kotara, 147.
259
AFPPOS, Spisi provincijala [F. Lulia II], fasc. 40 br. 890.
260
Prema iskazu Antina brata Lovre, bili su to Grgo Dodig i Joso Bilui. Arhiv Vicepostulature,
Izvanprocesualna svjedoanstva, 2. upnik u Zatonu 1915-1921. bio je don Alfonzo Perii. Usp.
STOI, Sela ibenskog kotara, 28.
261
AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia II, fasc. , br. 1236/1917. izvjee od 6. XII. 1917. Prisjeajui
se Antieva boravka u klerikatu, Grabi je 26. III. 1943. zapisao: Bio je dobar uenik; ve u klerikatu
pokazivao je znakove izgledna i pobona redovnikog ivota. Ibid. knj. 3.
262
AFPPOS, fasc. 93. Zapisnik denitorijalnih i kapitularnih sjednica, IV sjednica, 13. XII. 1917.
263
AFSM, Acta Instituti theologici Makarska 1912-1936. Slubeni spisi Franjevakog klerikata u
Makarskoj, 1917-1918, Luli Grabiu, Sinj 29. VII. 1917. (br. 762).
264
U Dispostio familiarum Provinciae SSmi Redemptoris in Dalmatia facta in Congressu Venerabilis
Denitorii die 12 mensis decembris 1917 Antia ne nalazimo na popisu jer je on jo smatran
258

1. Podrijetlo, odgoj i obrazovanje

57

Na zavretku studija bogoslovi su se, prema zakljuku kapitula iz 1917, morali podvrgnuti ispitu cjelokupne teologije i voenja upnog ureda.265 Te su ispite
Anti i jo etvorica njegovih kolega zavrili 3. svibnja 1918.266 Sva petorica zavrenih studenata odmah su rasporeeni na dunosti: fra Ante je ostao u Makarskoj,
za drugog odgojitelja, dvojica su odreena za prefekte pitomaca u Sinju i dvojica
za upne pomonike.267
Zbog nestaice koja se u Makarskoj osjeala u svakom pogledu, i u svim potreptinama, vie nego u unutranjosti zemlje, uprava je Provincije dola na zamisao da e studente biti lake prehraniti ako se nekolicina preko ljeta 1917. pod
nadzorom magistra fra Petra Grabia poalje
u Sinj.268 Kad su se studenti nakon praznika,
najesen, ponovno nali na okupu u Makarskoj,
a s njima su bili i Antievi kolege mladomisnici, fra Petar Grabi je 28. X. 1917, uputio
plano pismo provincijalu da studenti od ljute
oskudice u svakom pogledu trpe, da su i bosi
i goli te je molio bilo kakvu pomo naroito u
pokrivaima.269
Ratne prilike i slaba prehrana utjecale su
pogubno na zdravlje studenata pa se magistar
zabrinuo kamo smjetiti dvojicu zdrastveno
slabijih studenata. Premda se mladomisnik
Anti, kako Grabi izvjetava provincijala,
osjeao bolje nego ikad, Grabi je, uvjeren
da nestaica djeluje i na zdrava i krepka,
pomiljao da bi ga trebalo poslati negdje u
drugo mjesto, kako bi na taj nain izbjegao
Fra Petar Grabi
(iz ratne osobne karte)
posljedice slabe ishranjenosti.270 Glad je harastudentom. AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia fasc. II, bez broja. Poznati su meutim sluajevi u
kojima je magistar u provincijalovo ime davao nekom kleriku slubu podmagistra. Tako je npr. 1919.
kad je fra Karlo Eterovi poao kao delegat Provincije na mirovnu konferenciju u Pariz brzojavno
obavijestio Eterovia da imenuje pomonikom svomu zamjeniku Stanku klerika Radonia. AFPPOS,
Spisi provincijala F. Lulia Fascikl, IV, br. 2653.
265
Generalni se ispit prema prijedlogu profesorskog zbora i zakljuku kapitula Provincije iz 1917.
obavljao na taj nain da su studenti etvrte godine zavravali pohaanje etvrte godine dva mjeseca
ranije a zatim su se pripremali za konani generalni ispit koji su polagali u nekoliko navrata. Raspored
je predviao 15 dana za pripremu ispita iz dogmatike, za Sveto pismo 10 dana, za crkvenu povijest
10 dana, za moralku, crkveno pravo, pastirsko bogoslovlje i voenje upnog ureda 25 dana. AFPPOS,
Spisi provincijala F. Lulia II, fasc. , br. 1204/1917. Koncept provincijalove odredbe, fascikl V. 1343.
Usp. takoer: AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 192.
266
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 3. V. 1918.
267
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 255. - Dnevnik Zbora Milovan, 15. V. 1918.
268
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 228.
269
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 234.
270
Magistar Grabi provincijalu, 8. X. 1917. Prijepis u Arhivu Vicepostulature, Antievi osobni dokumenti, 66. Izvorni spis nisam pronaao u Arhivu Provincijalata.

58

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

la i kroz 1918. godinu.271 Popratila ju je i bolest nazvana panjolica. U Provinciji se


dralo da su od estorice franjevaca koji su umrli kroz samo etiri mjeseca sigurno
dvojica umrla od panjolice272. U makarskom se samostanu preivljavalo pa se
ini da je Anti itavu tu akademsku 1917/18. godinu ostao u Makarskoj, premda
Makarska s obzirom na prehranu nije bila prikladna za oboljele. No, odmah po
zavretku kolske godine 15 studenata upueno je u Sinj a trojica u Imotski. Veu
skupinu otpratio je 15. VII. 1918. fra Ante Anti.273 O Antievu odgojiteljskom
radu u Sinju znamo tek toliko da mu je fra Alberto Buki savjetovao da klerike
dri po makarskom pravilniku, to se najvjerojatnije odnosi na pobone vjebe
i ivot.274
Rat, glad i bolest utjecali su na to da su redovita predavanja na Bogosloviji
1918. poela tek u vrijeme primirja, krajem rata, itav mjesec dana kasnije nego
obino. Fra Petar Grabi pie da je sve do 6. studenoga samo on redovito predavao.
Uz profesore Cikojevia, Grabia, Boitkovia i Crnicu za lektora je imenovan u
nedostatku spremnih profesora i fra Ante Anti kao lektor pastirskog bogoslovlja
i kranske umjetnosti.275 Njegov nekadanji profesor i tada stariji kolega Grabi
popratio je u samostanskom ljetopisu Antiev nastup kao lektora rijeima: Mlad
je to ovjek! Tekar svrio! Njegove umne sposobnosti, osobito pak udoredne vrline uinile su, da mu se povjeri ovako asna zadaa.276

AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia fasc. II, br. 1626. Pismo makarskog gvardijana Rudana
Provincijalu, Makarska 6. III. 1918.
272
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 270.
273
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 265, 266.
274
AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia, fasc. V, Pismo Alberta Bukia provincijalu u Sinj, bez br.
Makarska 15. VII. 1918. Eto tamo klerik. Ja sam o. Antiu rekao da ih dri koliko je mogue po
ovgjenjem pravilniku; nu u tom ete ga Vi bolje poduiti.
275
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 6. XI. 1918. str. 275.
276
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 6. XI. 1918. str. 276.
271

59

2. IVOT I RAD IZMEU DVA SVJETSKA RATA


Uima za ljude privlaio sam ih,
konopcima ljubavi (Ho 11,4)
ODGOJITELJ, FENOMEN DOBROTE
Umne sposobnosti i moralne vrline kojima se Anti isticao meu kolegama utjecale su na njegov izbor u odgojiteljsku i nastavniku slubu, koje je zbog okolnosti
morao preuzeti, iako za njih nije posjedovao strunu spremu. Njegovo zalaganje u
jednoj i drugoj slubi, ljubav i panja kojom je pratio studente, suradnja s Bojom

jom
milou i predanje Bojoj
joj providnosti, od koje je traio odgovore u tekim trenucima, izgraivala je i njega samoga u vrsnog odgojitelja, koji je studente predvodio i
provodio nemirnim vodama kroz politike, ideoloke i psiholoke tjesnace ivota.
JUNOSLAVENSKI ZANOS I OTRJENJENJE
Svu teinu gladi, bolesti i nestaice koja je pri kraju I. svjetskog rata zadesila
stanovnitvo, kod velikog je broja patnika u drugoj polovici 1918. godine potisnula nada da e i njihovoj domovini zasinuti bolji dani.
U spletu meunarodnih prilika, jo prije konanog rasula austrijske vojske,
dok je car Karlo obeavao federalizaciju drave, u Zagrebu je 17-19. listopada
1918. izabran, iz razliitih stranaka, sredinji odbor Narodnog vijea koji je priredio prijedlog o raskidu veza s Austro-Ugarskom. Hrvatski sabor je 29. listopada
prihvatio taj prijedlog i proglasio raskid svih dravnopravnih odnosa s AustroUgarskom i uspostavljanje nove drave Slovenaca, Hrvata i Srba, na itavom
podruju
ju Austro-Ugarske na kojem su boravili Juni Slaveni. Ubrzo nakon toga,
uz namjetaljke ili bez njih, odrat e se po gradovima izbori za mjesne odbore
Narodnog vijea. U Makarskoj, gdje je boravio fra Ante, uslijedili su sastanci i
slavlja narodnog oduevljenja u kojima su u velikom broju sudjelovali i franjevci
spreavajui nesloge i unosei jedinstvenost.1
1

AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 1. XI. 1918. str. 272-273.

60

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Nada i oduevljenje za vlastitom dravom pomueno je meutim upadom talijanske vojske na hrvatsko tlo. Da bi privukli Italiju na svoju stranu, saveznici
su joj, naime, jo 26. travnja 1915. tajnim Londonskim ugovorom ponudili Istru,
veliki dio hrvatskih otoka i jedan dio kopna u Dalmaciji, zbog ega je Italija nepuni mjesec dana kasnije 23. svibnja navijestila Austriji rat, od ponoi sljedeeg
dana. Kad se Austrija ve raspadala, u prvoj polovici studenoga 1918. talijanska je
vojska upala ak i preko crte oznaene tajnim Londonskim sporazumom, okupiravi meu ostalim i tridesetak upa koje su drali franjevci Provincije Presvetog
Otkupitelja. Talijanski admiral Enrico Millo, imenovan guvernerom Dalmacije,
uspostavio je sjedite u Kreimirovu gradu ibeniku, u kojem je Anti samo neto
ranije bio zareen za sveenika. U interesu svoga gospodstva operirali su svakim
laima i smicalicama, pie o Talijanima fra Petar Grabi. Najvie su poticali
mrnju katolikog elementa proti srpskom pravoslavnom.2 A kako su franjevci
prema tvrdnji provincijala Cikojevia bili uzrokom, da Talijani nisu mogli nai
sljedbenika kod prostog naroda,3 talijanska se vlast oborila na franjevce. Neke
franjevce je zatoila u Italiju, a druge je protjerala u Kraljevinu Srba, Hrvata i
Slovenaca.4 A i oni koji su se uspjeli odrati na upama imali su ogromnih potekoa. Openito je poloaj franjevaca postao teak, jer su Talijani irili glasine
meu narod da su fratri prodali narod Srbima, a srboli da su ga htjeli prodati
Talijanima.5 Zbog toga franjevci kao i njihov provincijal nisu vidjeli asa da tog
nametnika izbace sa svog ognjita.6
Opasnost od talijanskih presezanja za hrvatskim podrujima
jima potakla je Hrvate
da brzopleto potrae saveznike pa je 24. studenoga u sredinjem odboru Narodnog
vijea Slovenaca Hrvata i Srba izglasan zakljuak o ujedinjenju Drave SHS sa
Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu Dravu Slovenaca, Hrvata i Srba, s naputkom prema kojemu su poslanici taj zakljuak trebali provesti u djelo. Regent

AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 1. IV. 1921. str. 357.


AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, Pismo provincijala Cikojevia Konstantinu Krelji u kojem
mu zabranjuje odlazak u ibenik da proslavi 50. godinjicu kako to Talijani ne bi iskoristili u svoje
svrhe. Imotski, 15. VI. 1920. bez broja [koncept]. Okupacijske su vlasti vjerojatno taj narodni duh
franjevaca predbacili kao grijeh generalnom ministru Seranu Ciminu pa je on preko nekog vojnog
kapelana osobnim i rezerviranim pismom upozorio provincijala Cikojevia da se politika djelatnost
ne prilii franjevcima. AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 2873/1919. Serano Cimino
Cikojeviu, 8. II. 1919.
4
Meu prvima je bio otac starohrvatske arheologije fra Lujo Marun. Imena drugih navedena su u izvjetaju provincijala Cikojevia iz Splita 24. VIII. 1920. nunciju u Beogradu. To su: fra Franjo Tonkovi,
fra Frano Milun, fra Bonaventura ari, fra Leonardo Baji, fra Ivan Tomasovi, upnik Drnia, fra
imun Slavica, upnik Piramatovaca, fra Emerik Medi, upnik Dubravica, fra Lovro Kovaevi,
upnik Liana, fra Frano Miica, upnik Leevice, fra imun Jelini iz upe ibenik. AFPPOS, Spisi
provincijala Cikojevia II, br. 1995/1920 [uredovna kopija]. Usp. takoer J. A. Soldo, Samostan
Majke od milosti na Visovcu, Kai
, 2 (1969), 203-204, bilj. 223.
i
5
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 357.
6
Izraz je Cikojeviev: O da je tog nametnika ve jednom baciti sa naeg ognjita. AFPPOS, Spisi
provincijala Cikojevia II, Pismo provincijala Cikojevia Konstantinu Krelji Imotski, 15. VI. 1920.
bez broja [koncept].
2
3

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

61

Aleksandar proglasio je 1. prosinca 1918. ujedinjenje Drave Slovenaca, Hrvata i


Srba s kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.7
Prema Rapalskom ugovoru potpisanom 12. studenog 1920. izmeu Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Italije Talijani su morali napustiti Dalmaciju
osim Zadra, Lastova i Palagrue. Iz Dalmatinske zagore poeli su se povlaiti 4.
travnja 1921. Antiev stariji subrat je zapisao: Neka im je daleko kua od nas,
nikakav ih pravi rodoljub nee poaliti; Makarska je danas sa sveanim zastavam
iskiena.8
U novoj su se dravi ve od samog poetka poela obnavljati stara ili osnivati
nova politika drutva. Kako su franjevci djelovali na prostranom podruju
ju gdje
nije bilo puno kolovanih ljudi, smatrali su da se i sami trebaju ukljuiti u politika
zbivanja kako bi zatitili istou vjere i interese Crkve. Tako je njihova suradnja
bila presudna u osnivanju Hrvatske puke stranke u Hercegovini i Dalmaciji i
Hrvatske teake stranke u Bosni,9 koje su se razvile iz shvaanja koja je promicao
Katoliki pokret.
Bilo je sasvim naravno da u takvim prijelomnim trenucima uzavru i mladenaki osjeaji studenata i srednjokolaca na hrvatskom podruju.
ju. Omladinska
drutva, koja su prekinula rad u ratnom razdoblju, ponovno su se poela obnavljati poslije rata, ali u jugoslavenskom duhu. Tome donekle podlijeu i akademska
drutva povezana uz visoka bogoslovna uilita jer su idejom jugoslavenstva bili
zaneseni mnogi crkveni ljudi. aki izaslanici iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije,
Bosne i Hercegovine i Slovenije donijeli su na sastanku 15-17. kolovoza 1919. u
Mostaru Rezoluciju u kojoj smatraju narodno i dravno jedinstvo apsolutno politikom, ekonomskom i kulturnom potrebom. Oduevljeni jugoslavenstvom, kao
drutveni stijeg izabrali su jugoslavensku trobojnicu s kriem i brljanom.10 Za
Dalmaciju je obnovljeno drutvo Pavlinovi sa sjeditem u Zadru i privremenim u
Splitu, koje je uzelo naziv Jugoslavensko katoliko akademsko prosvjetno drutvo
Pavlinovi.11 Drutva koja nisu prestala s radom, kao Milovan u kojem je djelovao Anti, nastavila su s radom obnovljenim arom. Gimnastiki odsjeci omladinskih drutva nastalih iz katolikog pokreta ubrzo su se pod utjecajem iz eke
Usp. B. Krizman, Hrvatska u prvom svjetskom ratu, Zagreb 1989.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 358.
9
U osnivanju Hrvatske puke stranke u Hercegovini veliku je ulogu odigrao fra Dominik Mandi.
Prema izjavi provincijala provincije Presvetog Otkupitelja svi su franjevci te provincije u Dalmaciji
pristajali uz Puku stranku. Predsjednik privremenog vodstva Hrvatske teake stranke bio je zamjenik provincijala bosanskih franjevaca fra Jozo Markui. Usp. B. Pandi,
ivotopis fra Dominika
Mandia, Chicago 1994, 31-46. Stranka je u programu isticala misao o jedinstvenom troplemenskom
narodu na prodruju
ju drave i zastupala federalistiki sustav (usp. Narodna politika, 1 (1919), br. 123,
[9. V. 1919]).
10
Domae vijesti. Rezolucija katolikog atva u Mostaru, Jadran, 23. VIII. 1919.
11
Sredinjica Jugoslavenske katolike ake lige u Zagrebu skupa s JKAPD Pavlinovi naumila je 2225. srpnja 1926. odrati veliki sastanak u Dubrovniku za sve srednjokolce i visokokolce pa je zamolila provincijala Grabia da bi zapoeo slavlje misom i odrao propovijed (AFPPOS, Spisi provincijala,
sveanj 111, br. 797/1926. [Izvornik]), moda i nadajui se da e zbog toga lake doi na sastanak i
franjevaki bogoslovi kojima je Anti bio odgojitelj.
7
8

62

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

i Slovake te iz Slovenije preoblikovali u orlovska drutva. Ona su bila brojna


pa je ve 1920. sudjelovalo oko 10.000 hrvatskih mladia na orlovskom sletu u
Mariboru u Sloveniji.12
Nakon prestanka izlaenja katolikog lista Dan (1918) i katoliko je novinstvo krenulo jugoslavenskim vodama. List Jadran koji je poetkom 1919. godine
poelo izdavati istoimeno drutvo, a tiskao se u Leonovoj tiskari (koja je bila u
vlasnitvu Pijeva drutva) i odraavao gledita katolike akcije, ve je u podnaslovu, Glasilo jugoslavenske demokracije, oitovao jugoslavensko usmjerenje.
Vjerojatno su i franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja bili iskreno uvjereni, da e se ujedinjeni narod bez razlike vjere pod ezlom i mudrom upravom
svoga kralja u svojoj prvoj ujedinjenoj dravi domoi i razviti do snage, sjaja i
potpuna zadovoljstva u svakom pogledu.13
No, poetni je zanos za jugoslavenstvom ubrzo poeo nestajati. Naroito
kod franjevaca. Kad je 6. IV. 1919. na Poljani, koja je dobila ime kralja Petra,
u Antievu ibeniku, odran parastos za srpske junake

koji su prema rijeima


govornika oslobodili Dalmaciju, fra Konstantin Krelja pisao je ogoreno provincijalu Luliu: [] ovako za srpske vojnike. A za nae nema parastosa. Nisu
ga zasluili. No odziv graanstva na parastos bio je mrav.14 Ipak jo uvijek
skupina katolikih i pravoslavnih upnika u sinjskoj krajini izjavljuju kako ne
prave nikakve razlike izmeu srpskog i hrvatskog imena i da im je svejedno zvali
ih Srbima ili Hrvatima, dapae da im je i crkeveno zvanje isto,15 nakon ega ih je
na eklezioloke razlike izmeu Pravoslavne i Katolike crkve upozorio Antiev
nekadanji profesor i tada suradnik u odgoju ve spomenuti fra Petar Grabi.16 U
isto vrijeme su se pojavili i napadi na Crkvu od strane jugoslavenskih nacionalista
u njihovim listovima.17 Kad je nakon dvije godine 1921. Jugoslavensko katoliko
atvo organiziralo sastanak u Splitu napali su ih orjunai i zanosu je bio kraj.
Uskoro je i katoliki episkopat u Jugoslaviji sa svog zasjedanja u Zagrebu, 29. IV.
1922. uputio predstavku jugoslavenskoj vladi, u kojoj se tui na postupke drave
prema Crkvi,18 a i katoliko e novinstvo poeti estoko kritizirati beogradski
reim kao reim pljake, lai i nasilja.19
Veliko kransko i slavensko srce, Jadran, 2 (1920) br. 175 [11. VIII. 1920] str. 2.
Brzojaav provincijala Frane Lulia regentu Aleksandru. Pozdrav regenta franjevcima, Novo doba,
2(1919) br. 6. [9. I. 1919].
14
Krelja Luliu, 7. IV. 1919. AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia fasc. IV, bez broja.
15
Izjava sveenstva u cetinskoj krajini. Novo doba, 2 (1919) br. 111 [22.V.1919]. Sveenika zajednica grada Splita takoer je prihvatila misao o troimenom narodu. Jadran, 1 (1919) br 93, [12.
VI.], str. 2.
16
P. GRABI, Nekoliko reeksija povodom izjave nekih cetinskih sveenika, Jadran, 29. V. 1919.
17
Usp. npr. Tko je fratar Kotora?, Zastava, Nezavisno slobodoumno glasilo javnog miljenja, 2
(1919) br. 26, [Split 30. VIII. 1919]; Hoemo da se denuncijantima sudi! Osvetu trai nacijonalistika
omladina, Pobeda narodne, napredne i nerazdelive Jugoslavije. Organ nacionalista (Split) 1 (1921)
br. 2 [16. VII] str. 3; Fratri rue narodnu svetinju, Novi list, Slobodoumno i nezavisno glasilo javnog
miljenja (Split), 2 (1922) br. 348 [24. II.] str. 1.
18
Vlada prema katolikoj crkvi. (Predstavka jugoslavenskog katolikog episkopata vladi.), Narodna
politika, 5 (1922) br. 101. str. 2.
19
Pod tim naslovom list je pisao: Pod zvunom parolom narodnog ujedinjenja ovaj je reim donio

12
13

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

63

Makarski ljetopisac fra Petar Grabi, nekadanji Antiev magistar, a tada voditelj asopisa Nova revija i Antiev pretpostavljeni u odgojiteljskoj slubi, biljei
21. VI. 1922. u svojim zaokruenim vjestima: Radi srpskog vladinog ovinizma sve to vie jaa misao radievtine, koja radi naeg slabog vanjskog poloaja
moe da urodi katastrofom i po hrvatstvo; a u doglednoj budunosti i po dravu
S.H.S.20
NA OPORAVKU U IMOTSKOM
Na provincijskom kapitulu koji se odravao u Splitu 11-20. svibnja 1919. Anti
je na petoj sjednici 19. V. 1919. uz uobiajeni naslov ispovjednik, koji dobiva svaki
sveenik poslije poloenog ispita za jurisdikciju, imenovan ispitateljem sluajeva
(examinator causarum), lektorom teologije i drugim magistrom bogoslova.21
ini se da mu je nekako u to vrijeme oboljela i majka. Fra Ante je poao obii
majku i prema sjeanju sestre Ive ostao je tri dana. Majka, kao majka, vjernica ali
i u brizi za djecu. Poput majke Zebedejevih sinova pokuala je uvjeriti sina kako
bi bilo dobro, kad je ve doao do kruha, da u tim gladnim godinama poe na upu
i povede sa sobom sestru Ivu da mu bude pri ruci. No Ante se drao samostana
prihvativi odatle pomagati sestru koliko mu bude mogue.22
Nestaica koja je vladala u Makarskoj odrazila se na Antievu zdrastvenom
stanju. Zbog oporavka je preko ljeta 1919. poao u Imotsku krajinu. etiri dana
proveo je kod fra Luke Livajia u Podbablju. Osjeao se dobro. Nakon toga 9.
kolovoza poao je posjetiti subrau u Imotski. Kad se sutradan nakon blagoslova
s Presvetim htio ponovno vratiti u Podbablje, poeo je naglo i u velikim koliinama bacati krv. Gvardijan fra Vjekoslav Jurenovi pozvao je hitno lijenika koji
mu je propisao lijek i odredio leanje u krevetu. Nou je ponovno krvario. Nije
osjeao bolova23 pa je u krevetu mogao mirno razmiljati o svojoj bolesti. Panja
gvardijana Jurenovia i ostale subrae potakla ga je da u tom vidi dokaz dobrote

vidovdanski ustav, koji ima oitu tendenciju da Hrvate i Slovence politiki, kulturno i gospodarski
oslabi i da ih trajno privee i skui pod jaram Beograda i srpske prevlasti Jadran, 4 (1922) br. 59 [26.
VII. 1922.] str. 1.
20
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 378. Premda se Radi u svojim govorima znao oeati i o franjevce, od kojih su neki pristajali uz Hrvatsku puku stranku, franjevci su ga ipak velikim dijelom simpatizirali. Makarski samostanski kroniar opisujui novinske izvjetaje o Radiu nadodaje: Oeao se
je dobro i o hercegovake fratre, a oni ipak dobrim dijelom uza nj. Kad hoe bit slijepi dobro im stoji.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 406. Pa premda je u Makarskoj politiki utjecaj franjevaca
opao, Radi 1926. ipak nastupa opreznije. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 408.
21
AFPPOS, K/5, p.21. Antonius Anti, confess. exam. causar., lector th., II magister clericorum.
22
Prema izvornom iskazu Ive Anti koji se uva u Vicepostulaturi bilo je to 1919. Fra Ante je rekao:
Ja sam odredio da se posvetim dragom Bogu u samostanu. A sestra Iva ako bude bolesna i nemona,
ja u joj pomoi koliko budem mogao.
23
AFPPOS, Spisi provincijala A. Cikojevia sv. I. br. 551/1919. Sada u arhivu Vicepostulature. DOA,
2 (1972), br. 1, korica str. II.
24
AFPPOS, Spisi provincijala br.551/1919. Anti Imotski 12. VIII. 1919. Sada u arhivu Vicepostulature.
DOA, 2 (1972), br. 1, korica str. II.

64

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

i ljubavi Boje
, a u saje
moj bolesti poziv na
ustrpljivost i potpunu
odanost volji Bojoj.
24
joj.
Vjerojatno su lijekovi i poboljana hrana
utjecali na oporavak pa
se ini da je Anti ponovno poao iz Imotskog u
Podbablje, barem nakratko. Premda bolestan, nije
zaboravio svoje studente
pa im je u Podbablju priFranjevaki samostan u Imotskom
bavio balote za igru25
Te je godine kola ipak zapoela bez novog profesora Antia kojemu je oito
trebao dui oporavak.26 No, i u vrijeme oporavka Anti je mislio na svoje nove
kolske obveze. Vjerojatno se i pripremao za predavanja, a 11. rujna 1919. obavjetavajui provincijala Cikojevia o svom zdravstvenom stanju zamolio ga je da
mu odredi tekst pastoralke.27 Kako pismo nije sauvano, iz protokola provincijalnog ureda ne moe se razabrati je li Anti ve bio u Imotskom ili se taj dan moda
zaputio iz Podbablja. No, ve sutradan provincijalu je stiglo drugo pismo u kojem
ga je Anti obavijestio da je stigao u Imotski28.
Na gvardijana Jurenovia ostavio je dojam kao izvanredni fenomen dobrote
pa ga je Jurenovi odmah zavolio. Kako je i provincijal preporuio, gvardijan mu je
nastojao priskrbiti bolju prehranu.29 Ipak je ini se trebalo vremena da bi se Antievo
zdravstveno stanje poboljalo. Moda su upravo zbog oporavka Antiev brat Lovre i
majka Tade zatraili od provincijala 24. X. 1919. da pusti fra Antu kui.30
Kad se Anti vratio u Makarsku, vjerojatno je, u skladu s odlukom kapitula od
15. V. 1919. i pripremama koje je poduzeo, uz domagistarsku slubu predavao i
pastirsko bogoslovlje. U molbi provincijala Cikojevia od 23. veljae 1920. upuenoj Ordinarijatu u Splitu i u molbi kraljskom ministarstvu, kojom trai ratnu
doplatu za uzdravanje uiteljima i odgojiteljima Anti je oznaen kao uitelj bogoslovlja.31 No ukoliko je zapoeo predavati, vjerojatno je morao brzo odustati32
AV. Anti klericima , Podbablje, 3. IX. 1919. Izvorni dopis.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 315.
27
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia I, br. 712/1919. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje].
28
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia I. br. 731/1919. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje].
29
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia I. br. 771 Jurenovi provincijalu 15. IX. 1919. [izvornik]. Bolja
prehrana se zapravo satojala u mlijeku, jajima i grou,
u, koje je Anti imao u dovoljnoj koliini. Dopis je obja
vljen u listu DOA, 2 (1972) br. 1, korica str. 2, ali je izraz fenomen dobrote zamijenjen u fenomen svetosti. Premda se Jurenovi u katalozima redovnika provincije naziva Vjekoslav, potpisivao se sa fra Lui.
30
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia I. br. 902/1919. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje].
31
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 44 (Cikojevi II). , br. 1353
32
Arhiv Franjevakog samostana Makarska, Knjiga znamenitijih dogadjaja, str. 352. Prema Ljetopisu
ne bi se moglo zakljuiti da je Anti i stvarno predavao.
25
26

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

65

jer ga je poziv odveo za ispovjednika novaka, a pastirsko je bogoslovlje preuzeo


fra Krsto Belamari.33
ISPOVJEDNIK NOVAKA
Dok je Anti boravio u Imotskom na oporavku, u Provinciji se osjetila potreba za novim magistrom novaka. Novicijat se nalazio na Visovcu gdje je i Anti
svojedobno zavrio godinu kunje. No prilike su se otada promijenile. U vrijeme
I. svjetskog rata boravilo je na Visovcu uz redovnike i desetak vojnika koji su,
nakon pada Austrije, napustili otoi 30. XI. 1917. godine. Kad su Talijani kao to
je ve spomenuto, prema tajnom Londonskom ugovoru okupirali dio Dalmacije,
postavili su i na Visovcu skupinu vojnika i karabinjera, a u samostan zatoili desetak sveenika iz okolnih mjesta.34 Prisutnost orunika na otoiu nije pogodovala
redovnikom ivotu mladih franjevakih kandidata. Morao je to osjetiti i magistar
novicijata fra Venceslav Bilui,35 koga provincijal Cikojevi opisuje kao draga i
sposobna ovjeka i pobona redovnika.36 Karabinjeri su se dodue 27. XI. 1919.
povukli s otoia,37 no talijanska je vlast ostala u blizini i kao mora pritiskala
stanovnitvo. Na denitorijalnoj sjednici 31. XII. 1919. raspravljalo se o novom
magistru ali bez konane odluke,38 pa je odgojno pitanje i nadalje muilo upravu
Provincije.39
Hotei poboljati stanje u novicijatu, provincijal Cikojevi, koji je posebno
cijenio fra Antu jo kao mladog bogoslova, kad mu je bio magistar u Makarskoj,
pomiljao je kao provincijalni poglavar da bi fra Ante dobro doao kao pomo
magistru Biluiu. Kad se fra Ante oporavio, provincijal Cikojevi ga je uspio u
Imotskom nagovoriti da poe za pomonika u novicijat. Imenovanje za slubu
nije poznato pa je i naziv slube nesiguran. Pisac Dnevnika Zbora Milovan koji
je pribiljeio da je Anti iz Imotskog dopratio provincijala u Makarsku i nakon dva
dana 18. II. 1920. nastavio s provincijalom put do Splita, pie da je Anti potom
nastavio put na Visovac za submagistra.40 Magistar novaka na Visovcu, gdje je sti-

AFTM, Zapisnik uiteljskih sjednica Franjevake bogoslovije u Makarskoj, [I] 4.


Usp. J.A. SOLDO, Samostan Majke od milosti na Visovcu, Kai
, 2 (1969) 203-204. Vojnici se u
i
samostanu spominju od 2. V. 1919. Ljetopis visovakog samostana, 13.
35
Bilui ih u Samostanskom ljetopisu naziva neugodna druba (2.V. 1919), usp. takoer 27. X. 1919,
str. 16.
36
Franjevaki arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 26.
37
Franjevaki arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 16; J. A. Soldo, Djelovanje franjevaca
Provincije Presv. Otkupitelja kroz 250 godina (1735-1985), Kai
17 (1985 [1988]), 297.
i
38
AFPPOS, K/5, Zapisnik denitorijalnih sjednica, p. 36.
39
Denitorij provincije, na sjednici 28. veljae 1920, raspravljao je o odgojnim zavodima i ustanovio
da stanje u njima zadovoljava, i da mladi redovnici izlaze iz odgojnih zavoda bez veih vidnih moralnih mana, ali da se nakon malo vremena opaa moralni nazadak. Ocima se Provincije inilo da je
nazadak prouzroen time to se mladi sveenici odmah iz kolskih klupa postavljaju na slube u kojima
dolaze u doticaj sa svijetom a da prije toga nisu proveli jo neko vrijeme u samostanu prije nego prijeu
na autonomni ivot. (AFPPOS, K/5 [Zapisnik denitorijalnih sjednica], p. 41.)
40
Dnevnik Zbora Milovan, 16-18. II. 1920.

33

34

66

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

gao 25. veljae, ve spomenuti Vjenceslav Bilui, pie naprotiv da je Anti doao
na Visovac kao lan obitelji i ispovjednik novaka.41
Iako visovaki samostanski ljetopis vie i ne spominje fra Antu do njegova
odlaska s Visovca, Antina je pomo i mirnoa morala biti dragocjena visovakim
novacima. Talijani su, naime, jo 1919. uhitili skradinskog upnika, opata, don
Ivana Katalinia, a 1. veljae 1920. protjerali drnikog upnika, biveg visovakog gvardijana, fra Ivana Tomasovia i njegova pomonika u Split, pa je magistar
Bilui morao pomagati na tim upama.42 Uz to je stanovnitvo muila neizvjesnost sudbine Dalmacije na mirovnim pregovorima u Parizu, to je dojadilo, pie
magistar Bilui svakomu vie od istog rata.43
Na Visovac se 30. travnja 1920. vratila ponovno talijanska vojska (8 vojnika i 3 karabinjera) sa zatoenikom, cijenjenim kulturnim radnikom, tajnikom ibenskog kapitularnog vikara don Krstom Stoiem.44 Premda moemo uzeti malo
pretjeranom tvrdnju metra novaka fra Vjenceslava Biluia, koju je zapisao u
samostanski ljetopis, da se Talijani gore ponaaju nego Turci,45 smetnje koje je samostan proivljavao od Talijana, karabinjeri i zatoeni sveenici u samostanu mogli su biti dovoljan razlog da provincijal pokua promijeniti mjesto novicijata. U
svom pismu upuenom generalnom ministru Seranu Ciminu 7. VI. 1920. on se
ipak nije usudio navesti prave razloge svojoj molbi pa je naveo da je u Provinciji
15 kandidata za novicijat koje denitorij eli to prije poslati u novicijat, nakon samih desetak dana praznika, da ne bi u doticaju sa svijetom izgubili zvanje. Kako
su dotadanji novaci trebali zavriti svoj novicijat tek polovicom kolovoza, trebalo
ih je premjestiti u drugi samostan da bi se na Visovac moglo poslati nove novake.46 Na molbu generalnog ministra Kongregacija za redovnike odobrila je 30.
VI. 1920. da se petorica novaka mogu premjestiti u drugi samostan.47 Navedene
potekoe, a naroito teko dobivanje propusnica za novake, naveli su meutim
provincijala da novake pozove u Zaostrog umjesto na Visovac.
MAGISTAR NOVAKA
Provincijal je u tom kaotinom stanju, ve u travnju, mislio kako pronai pogodna magistra. jer je Bilui na svaki nain htio da ga denitorij lii odgojne
slube.48 Za tu mu se slubu uinio prikladnim fra Ante, premda je jo bio kaMagistar novaka fra Vjenceslav Bilui zapisao je tog dana u samostanski ljetopis: 25. [veljae
1920.] Danas je doao ovdje kao lan obitelji, ispovjednik novaka, O. A. Anti Franjevaki arhiv u
Visovcu, Samostanski ljetopis, str. 19.
42
Franjevaki arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 30. III. 1919. te 1. II. i 4. IV. 1920. str. 12, 19 i 20.
43
Franjevaki arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 31. I. 1920. str. 19.
44
Franjevaki arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 30. IV. 1920. str. 20. Prema Soldi Talijani su se
povratili 31. oujka 1920. Soldo, Djelovanje franjevaca, 297
45
Franjevaki arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 31. VIII. 1920. str. 25.
46
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, bez broja Cikojevi generalnom ministru Reda 7. VI.
1920. [koncept].
47
Reskript Kongregacije u AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 1803/1920. [izvornik].
48
AFPPOS, K/5, p. 45. Zapisnik denitorijalne sjednice 11. VII. 1920.
41

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

67

nonski premlad, jer su kanonski propisi traili da magister treba imati najmanje
trideset i pet godina.49 Kako je Cikojevi bio ovjek koji se u svojim nazorima nije
lako dao smesti, usmjerio je korake kako bi to uspjenije doao do ostvarenja
zamisli. Zbog toga je ve 26. travnja 1920., prije denitorijalnog kongresa koji se
trebao odrati u srpnju iste godine, zamolio preko generalnog ministra Serana
Cimina prethodni oprost od nedostatka kanonske dobi, u sluaju da Anti bude
izabran za slubu magistra. Cikojevi, ovjek razmetljiv u upotrebi rijei, opisao
je Antia pohvalama bez krtarenja, kao mladog ovjeka uena, razborita i zaista
sveta, kojega je sam Bog darovao za magistra novaka,50 no te njegove laskave
pohvale potvrdit e kasnije i Antiev ivot.
Premda generalni ministar Cimino nije zatraio od Svete Stolice prethodni
oprost (dispensu) od kanonske dobi, ve sama injenica da je odgovorio Cikojeviu
da se obrati generalnom prokuratoru, ukoliko Anti bude izabran, da bi mu isposlovao oprost od Svete Stolice,51 Cikojeviu je bio jasan znak.
Kad se 11. VII. 1920. poelo raspravljati o novicijatu i o slubi magistra, u aritu rasprave nalo se nekoliko kandidata. Je li upravo Cikojevi u skladu sa svojim poduzetim korakom u raspravu o magistru predloio poznato ime fra Karla
Eterovia, teko je ustvrditi. No Eterovi je ve prethodno kandidiran za ravnatelja
gimnazije u Sinju i nije bilo teko dokuiti da se uilite lozoje ne moe jednostavno liiti takvog profesora, pa je Eterovi, uz slubu kustoda Provincije, uskoro
imenovan i ravnateljem gimnazije i magistrom klerika. Ostali su na popritu za
magistra novaka fra Ante Naki, fra Bone Radoni, fra Jure Boitkovi i fra Ante
Anti, sve od reda ugledni redovnici, od kojih je Anti bio najmlai.52
Nakon rasprave, za koju ne znamo kako je tekla u pojedinostima, ali znajui
prethodno provincijalovo raspoloenje, i uzevi u obzir injenice da je Naki bio
denitor i netom zavrio ravnateljstvo gimnazije u Sinju te vjerojatno vie nije
imao volje za odgojiteljsku slubu, da je fra Bone Radoni bio znanstveno osposobljen, pa je bilo normalno da mu se da mjesto profesora na lozofskom uilitu
i gimnaziji, Antiu je ostala magistarska sluba. I premda se o Antiu ve poelo
govoriti kao o posebnom fenomenu, sluba magistra novaka mogla mu je pripasti
i jednostavno zato to nije imao na sveuilitu steene strune spreme pa je za
Bogosloviju znanstveno gledajui to izgledao manji gubitak. Tako nam postaje
sasvim razumljivo zato je na prijepodnevnoj sjednici 13. srpnja 1920. kad je sastavljan raspored osoblja predloen Anti za magistra i diskreta.53 Najvjerojatnije
su ipak neki lanovi uprave predbacivali opravdanost takvog rjeenja, moda i
zbog Antieve premlade dobi, jer se na zadnjoj sjednici ponovno prelo na ra49
Constitutiones Generales Ordinis Fratrum Minorum ex 1921, c. II, VI, n. 47; Regula et
Constitutiones Generales Fratrum Minorum, Ad Claras Aquas (Quaracchi), 1922, p. 11.
50
Habeo iuvenem doctum, prudentem ac vere sanctum. Pro magistro novitiorum videtur a coelo donatus. AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II. br. 1532/1920. [koncept pisma].
51
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II. br. 1600/1920. General Serano Cimino Cikojeviu, 25.
V. 1920. [izvornik].
52
AFPPOS, K/5, [Zapisnik denitorijalnih sjednica,] p. 45
53
AFPPOS, K/5, [Zapisnik denitorijalnih sjednica,] p. 49.

68

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

spravljanje koga bi se izabralo za magistra novica. Nakon dugog raspravljanja i


promiljanja biljei zapisniar izabran je prama ritualu serakom legalno
i kanoniki p.o. fra Ante Anti za magistra novica.54
Kao to je reeno, zbog vojne okupacije otoia Visovca i zbog nemogunosti
dobivanja propusnica za novake od talijanske vlasti, denitorij je, na svom sastanku odranom u Zaostrogu 11-14. srpnja 1920, bio prisiljen potraiti novo mjesto za
sljedeu skupinu novaka, dok je klerike koji su se zatekli na Visovcu ostavio pod
upravom fra Venceslava Biluia, jer ih nije imao kamo smjestiti.55 Kako je 1920.
godine bilo 17 novaka, trebalo je za njih pronai dovoljno prostora pa je denitorij
donio odluku da se studenti lozoje, kojih je bilo manje, premjeste u ivogoe a
novaci smjeste u Zaostrog. Gvardijan fra Ante Ala je zaduen da kroz dva tjedna,
odnosno do 28. srpnja treba urediti i dezinfekcirati prostorije za novake.56
U meuvremenu je 19. VII. 1920. stiglo doputenje generala reda da novice
mogu prijei u drugi samostan.57 Cikojevi je odmah doputenje proveo u djelo,
izmijenivi donekle njegov sadraj. Pitomcima koji su trebali stupiti u novicijat
dao je priopiti da e novicijat zbog talijanske okupacije biti u Zaostrogu a ne na
Visovcu58. Obavijestio je visovakog gvardijana fra Andriju Maria da je novicijat
prenesen iz Visovca u Zaostrog.59 Nije iskljueno da je u toj prilici pozvao i Antia
da se preseli u Zaostrog. Ne ekajui otpust iz Rima 20. srpnja uputio je Antiu,
koji se jo uvijek nalazio u Visovcu, dopis adresiran u Zaostrog, kojim ga kratko
poziva da pone u ime Boje
je taj teki i znameniti rad podsjeajui ga da samo
Bog plod daje.60 Kako Anti nije stigao u Zaostrog, provincijal je opet pisao visovakom gvardijanu fra Andriji Mariu da Anti odlazi u Zaostrog,61 nakon ega je
Anti 22. srpnja 1920. napustio Visovac i poao u Zaostrog. A neposredno poslije
toga 24. VII. zatraio je Cikojevi od generala da Antiu isposluje oprost od Svete
Stolice od nedostatka kanonske dobi.62

AFPPOS, K/5, [Zapisnik denitorijalnih sjednica,] p. 54. Usp. takoer izvorni zapisnik o izboru:
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, bez broja [ispred br. 2099].
55
Usp. pismo provincijala Cikojevia visovakom gvardijanu fra Andriji Mariu, Split 19. VII. 1920.
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 1800/1920. [uredovna kopija] - I u svojoj opasci na
Biluievo pisanje u Ljetopisu visovakog samostana Cikojevi istie da je Provincija bila prisiljena
privremeno premjestiti novicijat. Franjevaki arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 26. - Novake
je uz potekoe na kraju zavjetovao gvardijan Mari i uputio ih u ibenik, a dotadanji magistar fra
Venceslav poao je u Drni za upnika. usp. br. 2131/1920.[izvornik].
56
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 1762/1920 [koncept]. Franjevaki arhiv Zaostrog,
Spomen-knjiga manastira Zaostroga od 1. I. 1913. str. 76.
57
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II. br. 1803/1920. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje].
58
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br., 1740/1920 [koncept].
59
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II. br. 1800/1920. [uredovna kopija].
60
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II. br. 1826/1920. [uredovna kopija].
61
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II. br. 1835/1920 (izvornik). Magistar novaka Vjenceslav
Bilui zabiljeio je 22. srpnja 1920. u visovaki ljetopis: Danas je otiao odavle o. A. Anti, koga je
pozvao m(nogo) p(otovani) o(tac) provincijal nekim nerazumnim brzojavom. Novicijat je preneen
u Zaostrog.
62
AFPPOS, Spisi provincijala, Cikojevia II. br. 1873/1920. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje].
54

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

69

Novi magistar stavio se u Zaostrogu svom duom na odgoj novaka. Oito


zbog Antieve privrenosti crkvenim obredima, ljubavi prema svetim mjestima i
predmetima, provincijal Cikojevi je naloio gvardijanu fra Anti Alau da preda
Antiu sakristiju da je on i novaci ureuju.63
Iz tog razdoblja nemamo sauvanih biljeaka prema kojima bismo mogli ocrtati Antiev stav u odgoju novaka. No jedno kasnije Antievo pismo oituje da je
novake promatrao kao biljke koje otvaraju svoje prve latice milosti Bojoj.

joj.
Ti
njeni cvjetovi, podloni svakom zamahu vjetra trebali su zatite64 i Anti je u
svojoj briljivosti nije uskraivao. Ipak odmah u poetku slube mladog magistra istupio je iz novicijata Ivan (fra Petar) Despotovi.65 Iz kratkog protokola
ne moemo zakljuiti razlog pa bi se moglo nagaati da se radilo jednostavno o
nedostatku redovnikog zvanja.
Uz skrb za novake Anti je kao diskret sudjelovao i u upravi samostanske
zajednice, u rjeavanju pitanja o dohocima i izdacima samostana, ali o tomu ne
znamo njegove stavove.66
Skrb za novicijat vjerojatno je utjecala na i onako narueno Antievo zdravstveno stanje pa je kustod fra Karlo Eterovi izvjestio 25. VIII. provincijala Cikojevia
da je Anti oslabio i da nee moi istrajati u slubi.67 Najvjerojatnije zbog zdrastvenih problema Anti, ini se, nije imao nekih pismenih veza s Provincijalatom,
pa mu je Provincijalat 11. IX. 1920. zatraio popis novica.68 Problemi su se oito
nastavljali no o njima nemamo podataka jer je Antiev izvjetaj o oblaenju, u
kojem je moda bilo i drugih podataka nestao iz provincijalnih spisa.69 No fra Ante
je 10. listopada izvjestio provincijala da treba poslati novicu Tadina.70 Bilo je to
tjedan dana poslije nego je general Reda Cimino, po doputenju Kongregacije redovnika, uputio fra Anti oprost od nedostatka kanonske dobi da moe biti magistar
novaka.71 No Antiu to doputenje nije vie ni sluilo jer je vidno slabio, krvario je
iz plua, i nije vie mogao obavljati magistarsku slubu pa je 22. listopada 1920.
provicijal imenovao magistrom novaka fra Bonu Radonia, kao neprijekorna redovnika i vrsnog teologa kojemu bi teoloko znanje moglo posluiti izvrsno u

AFPPOS, Spisi provincijala, 1955/17. VIII. 1920. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje]. Pismo u
Vicepostulaturi s pogrenim brojem protokola (1595).
64
Arhiv samostana u Visovcu, Anti visovakom gvardijanu, Makarska 27. IV. 1936.
65
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 2018/1920. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje].
66
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 2032/1920. Zapisnik rasprave.
67
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 2053/1920. [zabiljeka u protokolu, spis nedostaje].
68
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 2081/1920. [zabiljeka u protokolu, spis nedostaje].
69
Ostao je samo zapis u protokolu da provincijal trai i Anti dostavlja izvjetaj o oblaenju. AFPPOS,
Spisi provincijala Cikojevia II, 2169 i 2186/1920. [spisi nedostaju].
70
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 2201/1920. [zapis u protokolu, spis nedostaje].
71
Kongregacija je 30. X. povjerila generalnom ministru da moe dati oprost (dispensu) pro suo arbitrio
et conscientia. Dana 2. listopada 1920. general je dopustio oprost i to je 14. X. protokolirano u uredu
provincijalata. U meuvremenu je samo dan prije nego je oprost stigao u Provincijalat Provincijal
Luli ponovno zatraio oprost. Izvornik oprosta pod brojem AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II,
br. 2223/1920 danas se uva u uredu Vicepostulature.
63

70

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

pravilnom asketskom usmjeravanju povjerenih mu novaka.72 Radoni je stigao u


Zaostrog 25. listopada, a Anti je nakon nepuni mjesec dana, 22. studenoga 1920.
otputovao iz Zaostroga u Makarsku.73
POMONIK MAGISTRU I LEKTOR DUHOVNOG BOGOSLOVLJA
Nakon mjesec dana Anti se poeo oporavljati,74 no ini se da je trebalo proi
jo dva puna mjeseca da bi mogao obavljati poslove. Vjerojatno se ve bio prilino
oporavio kad ga je fra Karlo Eterovi, koji je u Sinju bio magistar zavjetovanika,
preoptereen predavanjima u lozoji i gimnaziji, zatraio za pomo.75 Polovicom
sjenja nalazimo ga ponovno u slubi pomonika magistru fra Petru Grabiu u
Makarskoj, gdje je ostao negdje do polovice lipnja iste godine.76
Moe se smatrati vjerojatnim da je upravo Anti predloio magistru bogoslova
i upravitelju Bogoslovije fra Petru Grabiu da bi na Bogosloviji trebalo predavati
ascetiku kao posebni kolegij. Zbog toga je 9. II. 1921. pozvan na sjednicu profesorskog zbora da izvjesti o namjeravanoj pouci. No kako je Anti bio previe
bolestan da bi sam preuzeo tu obvezu, zbor je zakljuio da taj predmet predaju
studentima magistri ali bez kolske obveze.77
Kako je Grabi, zbog razliitih poslova, vie puta bio odsutan iz odgojnog
zavoda, bolesni Anti je bez sumnje imao prilino posla nadzirui studente. No
o tome radu nalazimo malo biljeaka. Prisustvovao je redovito skupovima Zbora
Milovan i u odsutnosti upravitelja nadzirao rad skuptine, upleui se koji put i
u same rasprave,78 pazei pri tom vie na sklad meu studentima negoli na strunost rasprava. U tom je duhu savjetovao cenzorima da u kritici ne iznose manje
nedostatke, ve da se kritiki osvrnu na cjelinu, tok misli i nain prikazivanja.79 A
kad se lanovi Zbora ne bi mogli uskladiti u svojim stavovima, Anti je ostavljao
odluku upravitelju Zbora.80
AFPPOS, Zapisnik denitorijalnih sjednica, str. 65; Spisi provincijala Cikojevia II, br. 2247/1920.
[uredovna kopija]; usp. Cikojevievu molbu generalu u kojoj trai oprost od nedostatka kanonske dobi
za Radonia br. 2325/1920. [uredovna kopija].
73
Franjevaki arhiv Zaostrog, Spomen-knjiga manastira Zaostroga od 1. I. 1913. str. 81 i 83. Uz datum
22. XI. 1920. ljetopisac je zabiljeio da je Anti posljednji mjesec zbog bacanja krvi uglavnom proveo
u sobi i u postelji. Svak se je radovao njegovoj svijesnoj pojavi i nadao se puno od njegova duha, ali
Bog boguje, a ovjek umuje.
74
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, zabiljeke u protokolu br. 2344/1920 (pismo gvardijana Alaa provincijalu) i 2346/1920 (pismo A. Antia provincijalu od 10. XI. 1920; pisama nema
na mjestu].
75
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia III, br. prot. 2651/1921. [spis nedostaje]. Formulacija pita
Antia nije dovoljno jasna.
76
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1919. -1921. Sv. VI. [esta sjednica, 16. I. 1921. Posljednji put
nalazimo ga na sjednici Zbora 12. VI. 1921.
77
AFTM, Zapisnik uiteljskih sjednica Franjevake bogoslovije u Makarskoj, [I], 8.
78
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1919. -1921. Sv. VI. Osma sjednica, 8. II. 1921; Ix. sjednica,
27. II. 1921; XI. sjednica, 21. III. 1921. - Zapisnik Zbora Milovan god. 1921-1922. Sv. VII. XIII. sjednica, 10. IV. 1921; XIV. sjednica 1. V. 1921; XV sjednica 22. V. 1921; XVI. sjednica 12. VI. 1921.
79
Zapisnik Zbora Milovan god. 1919. -1921. Sv. VI. XI. sjednica, 21. III. 1921.
80
Usp. Zapisnik Zbora Milovan god. 1921-1922. Sv. VII. XIV. sjednica 1. V. 1921.
72

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

71

U drugoj polovici svibnja 1921. uprava je Provincije premjestila iz Zaostroga


u Makarsku, zbog lijeenja, dvojicu novaka, aria i Krokara, i povjerila Antiu
vodstvo njihova duhovnog ivota.81 Bio je to pogrean korak jer je Krokar moda
upravo od fra Ante uhvatio zarazu i jo ozbiljnije obolio.82
I Antieva se bolest vjerojatno pojaala pa je ponovno poao u Imotski, kao
zdravije mjesto.83 Uprava Provincije slala je tu i neke bolesne klerike. Tako je
poslala fra Stanka Dizdara koji je uskoro istupio iz Reda i fra Ivana Glibotia.84 Tu
se fra Ante, osim za svoje zdravlje, prema Glibotievoj izjavi, poput Samaritanca
brinuo i za njega. Provodili su skupa vrijeme na istom zraku u samostanskoj
ogradi, vodio ga je k lijeniku i pomagao to je bolje mogao.85 A fra Vjeko Vri
se sjea da je pouavao i ministrante i ponekad kitio oltare cvijeem.86
Nakon Antieva oporavka u Imotskom,87 fra Petar Grabi, magistar klerika
u Makarskoj, zatraio je 5. srpnja da bi Anti doao u Makarsku.88 I ve 11.
srpnja uveer Anti je s provincijalom stigao iz Imotskog. U Makarskoj je trebao
nastaviti domagistarsku slubu i pripravljati za reenje bogoslove koji su dobili iz
Rima doputenje da budu ranije reeni.89 Otada e Anti kroz desetljea pripremati
narataje mladih sveenika.90 Ceremonije je pazio ko oi u glavi91 znajui da to
trai dostojanstvo u obavljanju Bojeg
jeg djela. Fra Boris Ilovaa, koji ga je upravo
u to vrijeme prvi put susreo, za vrijeme reenja na kojem je Anti bio ceremonijar,
prisjeat e se da je svaki njegov pokret i in odavao produhovljena, svetog redovnika, a teolog fra Karlo Bali, koga je Anti pripremao za reenje, istie da je na
njih klerike Antiev primjer djelovao vie nego sve njegove upute i tumaenja.92
Zbog toga je Anti i kasnije ponekad bio traen kao uitelj crkvenih obreda.93
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia III, br. prot. 3457/1921 i 3459/1921. Zabiljeka u protokolu.
Dopisa nema.
82
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia III, zapisnik br. 3631/1921. Izvjetavajui provincijala o
Krokarovoj bolesti, magistar novaka B. Radoni pie 25. VI. 1921. da se boji da je Krokar uhvatio od
fra Ante bolest. Pisma nema.
83
Iz Imotskog je 28. VI. 1921. pisao magistru fra Petru Grabiu. (Arhiv franjevakog samostana
Makarska, kutija IX, Spisi Grabi). Prema zapisima u knjizi misnih intencija tu je boravio od 21 . VI.
do 11. VII. (V. VRI, Na
Na magistar, Vrgorac 1977, 13). Tu mu je Zbor Milovan estitao Boi. (Usp.
AFSM, Dnevnik Zbora, 24. XII. 1921).
84
AFPPOS, Spisi II. provincijalstva A. Cikojevia, II brojevi protokola, 364/1922 i 366/1922, 633/1922. Spisa nema. Dizdar je proveo u Imotskom vie od jednog itavog semestra kako se moe razabrati
iz zapisnika Zbora Milovan 1921/1922. Usp. takoer: Podaci o ivotu i radu o. Antia, DOA, 2
(1972) br. 2. korica str. 2.
85
AP, Izvanprocesualna svjedoanstva, 29 [ 9, 84]. Usporedi i lanak Sjeanja na fra Antu Antia,
DOA, 2 (1972) br. 2 str. 11-12, Glibotiev tekst pogreno spojen s izjavom fra Karla Nole.
86
V. VRI, Na
Na magistar, 14-17.
87
Prema Antievu pismu od 27. VI. 1922. osjeao se malo bolje. Arhiv franjevakog samostana
Makarska, kutija IX (Spisi Grabi).
88
AFPPOS, Spisi II. provincijalstva A. Cikojevia, II broj protokola, 1050/1922, Makarska 5. VII. 1922.
89
Dnevnik Milovana II, 11. VII. 1922.
90
Dio potvrda o primanju sluba i reda akonata, u kojima se navodi Antieva prisutnost, nalazi se u
Arhivu franjevakog samostana u Makarskoj, Acta Instituti theologici Makarska 1912-1936.
91
AP, Izvanprocesualna svjedoanstva, 29 [ 9, 85].
92
AP, Izvanprocesualna svjedoanstva, 7 [Ilovaa]. i 8 [Bali].
93
Grabi 11. IX. 1922. trai da bi Anti doao za ceremonije. AFPPOS, Spisi provincijala fasc. 46,
protokol br. 1717/1922 [Spis nedostaje].
81

72

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Premda je Grabi 7. XI. 1922. izabran na kapitulu za kustoda, i nadalje je


zadrao magistarsku slubu, a Anti mu je bio pomonik. Uz to je Anti postao
i uitelj brae laika, pa je u tom svojstvu primio i obnovu zavjeta brata laika fra
Metoda Dragaa. Ujedno je bio poduavatelj samostanke posluge u kranskom
nauku, diskret i samostanski vikar (to je svakako neobian spoj sluba).94
Kao to je ve spomenuto, Antiev prijedlog da se na Bogosloviji 1921. uvede
kolegij mistike i ascetike nije zbog Antieve bolesti uspio. Zbog toga je na denitorijalnom sastanku 4. kolovoza 1922, ne zna se na iji prijedlog, moda fra Petra
Grabia, donesen zakljuak da se na Bogosloviji uvede predmet ascetike i mistike
i povjeri praktinom asketi95 Antiu da izradi plan predavanja.96 Mladi profesor
je zanosno prihvatio novu dunost i mjesec dana prije poetka akademske godine
zatraio udbenike za studente97 i najvjerojatnije odmah zapoeo predavanja.98
Stanje zavoda u Makarskoj nije bilo najsjajnije. Posljedice ratnih godina jo
su se osjeale, a neishranjenost je ostavljala posljedice na zdravlju studenata.
Izvjetavajui da je moralno i nastavno stanje u zavodu zadovoljavajue, fra Petar
se Grabi potuio na denitorijalnom sastanku 20. VII. 1923. da su zdravstvene
prilike dosta loe. Vjerojatno je to utjecalo da je denitorij donio odluku da se
u gimnaziju uvede gimnastika, a preporuio ju je i magistrima u klerikatima u
Makarskoj i Zaostrogu uz uvjet da vjebe ne dou u sukob s dolinou redovnike stege.99
Grabi, ovjek irokih pogleda, koji je u meuvremenu postao kustod
Provincije, po naravi radin, dobio je u Antiu izvrsnog pomonika. Povjerio mu
je, ini se posve, religioznu stegu, pripreme za reenje klerika, sreivanja vojne
Tabula Kapitula. Usp. AFPPOS, K/5, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, p. 120; Usp.
takoer AFSM, Dnevnik Milovana II, 9. XI. 1922; 18. XII. 1924.
95
Izraz nije zapisan u aktima kapitula ali ga rabi jedan od kapitularaca fra Petar Grabi, i ovakvo miljenje o Antiu je bez sumnje utjecalo da mu se povjeri predavanje tog predmeta. Odluka denitorija
glasi: 7. Uvia se shodnost da se u Makarskoj uvede uenje i predavanje asketike-mistike. Ta se stvar
predaje p(otovanom) ot(cu) fra Anti Antiu da ju jo bolje razvidi i o tom plan uini. Grabi je tu
odluku zapisao 9. X. sljedeim rijeima u samostanskom ljetopisu: Novi Predmet - denitorijalnom
naredbom uveden je obvezatni predmet (1 sat sedmino) kr. ascetika. Predavanje je povjereno praktinom asketi o. Anti Antiu, koji je istodobno drugi odgojitelj u seminaru. AFSM, Knjiga znamenitijih
dogadjaja, 381.
96
AFPPOS, K/5, Zapisnik kapitula i denitorijalnih sastanaka, f. 95. t. 7.
97
AFPPOS, Spisi provincijala fasc. 46, Protokol broj 1674/1922 [Spisa nema]. Program studija
nije meutim odmah dogotovljen jer je Anti jo nakon poetka predavanja traio uputu od uprave
Provincije hoe li svi bogoslovi uiti ascetiku i mistiku. AFPPOS, Spisi provincijala, protokol br. 1924/1922 [spisa nema]. ini se da su navedeni udbenici nabavljeni od Mariettia iz Torina to bi se dalo
zakljuiti iz Antieva dopisa Provincijalatu iz Makarske 23. XII. 1922. kojim trai isplatu rauna za
knjige klerika AFPPOS, Spisi provincijala, protokol br. 365/1922. [spisa nema].
98
Usp. AFTM, Zapisnik uiteljskih sjednica Franjevake bogoslovije u Makarskoj, [I] 16. [Anti je
prisutan na sjednici 2. XII. 1922.] AFSM, Acta Instituti theologici Makarska 1912-1936. Relatio
super studia 23. III. 1923. n. 10. U prilagodbi studija koje je 1935. prilagoeno odredbama Reda
denitorij je i nadalje za predavanje ascetike i mistike predvidio Antia, o emu je provincijal Petrov
obavijestio upravu Bogoslovije. Ibidem, br. 1877/35. Petrov Cvitanoviu, Split 2. IX. 1935.
99
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 103, zapisnik denitorijskog sastanka, VI sjednica 20. VII.1923.
poslij br. 1245.
94

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

73

slube100 te organiziranje boine tombole.101 No ini se da je Anti ve i zbog


toga to je Grabi vie puta izbivao iz Makarske trebao studentima izlagati i grau
za duhovna razmatranja. Grabi koji je u studentima uvijek gledao bolje strane
izvjestio je, naime, o prilinom uspjehu studenata u nauku i vladanju iako mu se
inilo da nemaju prevelike ljubavi prema askezi, pa ak ni naroito zalaganje za
napredovanjem u krepostima. No, nije preutio rad svoga pomonika na duhovnom planu pa je zapisniar iz njegova izvjetaja saeto pribiljeio u zapisnik
denitorijalnih sastanaka:. Pod upravom O. Ante Antia II-gog magistra klerika
kod pojedinaca pokaziva se i vidni duhovni napredak.102
Vrelo tog napretka bila je osobna Antieva duhovna izgradnja. Istina, ne moemo je pratiti do u potankosti. No jedan zapis iz njegovih duhovnih vjeaba koji
je u prijepisu, na pomalo udan nain,103 prispio do nas upravo iz te godine otkriva
Antievo duhovno nastojanje. On se prije svega nastoji osobno duhovno izgraditi.
Ne uputa se u dugake razgovore. Naroito nastoji ne govoriti o drugima, ini
se, ak ni pohvale. Izbjegava pohlepu za hranom, koja je moda ponekad njegov pogled privlaila za boljim zalogajem. uva se naklonosti prema drugima.
Posebno pokuava gajiti poniznost. No poniznost mu se ne sastoji u mehanikim
inima malenosti. On je naslovljava poniznou razuma. A ona izvire iz uvjerenja
da je Bog neizmjerno velik, a ovjek bez njega nesposoban za ijedno dobro.
Takvo razmiljanje logiki ga je dovelo do zakljuaka da se podlae blinjemu, pa
i niemu u slubi. Da ostane miran i onda kad je prezren i kad na nj nitko vie ne
rauna da moe obaviti neki vaan ili koristan posao. Dapae, Anti ve tada dva
puta upotrebljava i izraz prezirati samoga sebe. Prezirati sebe i veseliti se kad nas
preziru, omalovaavaju i grde. Arhaian i danas ve neobian izraz preziranje,
dok su nam pune ui govora o ljudskom dostojanstvu, dobiva svoje najbolje tumaenje upravo u toj Antievoj reenici koja podsjea na osmo Kristovo blaenstvo.
Takav prezir nije ruenje ljudskog dostojanstva, ve upravo postaje neke vrste
poboanjstvenjenje ovjeka, koji nastoji postati to sliniji Kristu koji je prezreo
svoje boansko dostojanstvo da bi se pribliio ovjeku.
Obnavljajui ujutro takve odluke, Anti je ini se brzo i sam napredovao
u duhovnom ivotu. Studenti su zapaali da njihov domagistar ne govori slabo o
drugome, da odmah ne reagira na njihove slabosti pa ga je veina poela simpatizirati i prilagoivati se njegovim duhovnim savjetima.

AFPPOS, Spisi provincijala [Fra Ante Cikojevia], fasc. 47, zapis u protokolu, 463/1923; 1067/1923; 1088/1923
101
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 103, 2101/1923. Anti Cikojeviu, Makarska 9. XII. 1923
[izvornik].
102
AFPPOS, K/5 Zapisnici Denitorijalnih sastanaka, str. 137. (3. XII. 1923). U izvjetaju od 30. XI.
1923. stoji doslovce: Redovniko vladanje uglavnom zadovoljava. Veih prekraja protiv svetih pravila i protiv drugih vanijih dunosti nema. Nema openito velei velike ljubavi za mrtvenjem,
solidnom kreposti; premda pod upravom II. magistra o. Ante Antia i u duhovnom asketinom pogledu
opaa se vidan napredak. AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 103, br. 2076/1923. [izvornik].
103
Antieve razliite duhovne biljeke koje je on ljubomorno uvao prepisao je jedan njegov nekadanji znatieljni gojenac fra Nikola Gabri i njegov se prijepis uva u Vicepostulaturi [ 7, 1-2].
100

74

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Duhovni se napredak studenata, ini se, iz godine u godinu sve vie poboljavao i ve sljedee godine Grabi govori o blagoslovljenom Antievu utjecaju na
klerike koji je vrio predavanjima i ivim primjerom.104
Uz odgojiteljsku slubu Anti se povremeno bavio i apostolatom, iako o tome
nemamo iscrpnih podataka. Tako iz protokola saznajemo da ga je upnik Zlosela
don Marko ori traio da mu doe na ispomo105 u kolovozu 1923. no, ne znamo
je li provincijal Cikojevi udovoljio orievoj molbi.

Profesori i studenti franjevakog bogoslovnog uilita u Makarskoj 1924.


(Anti prvi u prvom redu s lijeve strane)

U 1924. Antievo se zdravstveno stanje pogoralo. Vjerojatno je zbog toga


predavanje ascetike preuzeo fra Roko Rogoi.106 Anti je u kolovozu poao u
Vrliku na oporavak, ali mu je zdravstveno stanje jo neko vrijeme bilo nestalno
i tek se u rujnu malo poboljalo. U vrijeme oporavka itao je duhovnu literaturu, napose Tanquereyev Pregled asketske i mistine
ne teologije koje se na francuskom pojavilo upravo u to vrijeme.107 Zamolio je provincijala Cikojevia da
mu dopusti naruiti djelo poznatog dominikanca Reginalda Garrigou-Lagrangea
Kr ansko savr
Kr
savrenstvo i kontemplacija prema sv. Tomi Akvinskom i sv. Ivanu od

AFPPOS, K/5 Zapisnici Denitorijalnih sastanaka, str. 153. (24-25. VII. 1924).
AFPPOS, Spisi provincijala, Zapis u protokolu, 883/1923. Selo je kasnije promijenilo ime u Pirovac.
Don Marko ori je bio upnik u Zloselima Pirovcu 1900-1937. Usp. Stoi, Sela ibenskog kotara,
147.
106
U svom dopisu od 17. XI. 1924. on spominje provincijalu Cikojeviu kako mu je govorio da ga
oslobodi od ascetike. Spisi provincijala, sveanj 106, br. 1882/1924. [izvornik].
107
A. TANQUEREY, Prcis de thologie asctique et mystique, Paris 1923. Novo izdanje objavljeno je
1924.
104
105

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

75

Kria,
Kri
a, objavljeno na izvorniku godinu dana ranije,108 a moe se naslutiti da je
pismeno nastavio i duhovno vodstvo jedne redovnike osobe.109 Provincijala je
potanko obavjetavao o svom zdravstvenom stanju i svojim nakanama, a onda se
poetkom listopada vratio u Makarsku,110 gdje se i nadalje zanimao za duhovne
knjige i nastojao ih pribaviti preko provincijala.111
Njegov rad sa studentima u Makarskoj sastojao se u predavanjima i savjetima,
ali u sjeni velikog Grabia, ostao je donekle nezapaen i tek e naknadno izii
na vidjelo. Studenti su ga cijenili i obraali mu se u potekoama jer im se inio
pristupaniji od magistra Grabia, ali njihovi odnosi prema njemu nisu prelazili u
prijateljstvo.112 I tako se Anti pomalo usmjeravao u pravcu na kojem e kasnije
postii uspjehe kao duhovni voditelj. Sve je vie prodirao u odgojnu problematiku.
No ini se bojaljivo i skoro nesigurno zaklanjajui se za autoritet uglednije subrae.113 Premda o njegovu radu nema puno dokumenata, iz sporadinih natuknica
moe se zakljuiti da se odgojiteljskom radu predavao punom odanou.114
TRAGOVIMA SVETACA
Godine 1925. slavila se tisugodinjica Hrvatskog Kraljevstva, pa su se tom
zgodom iz Hrvatske organizirala hodoaa naroito u Rim. Mnogi su franjevci
prieljkivali iskoristiti priliku da bi posjetili grobove apostolskih prvaka i razgledali Vjeni Grad.
R. GARRIGOU-LAGRANGE, Perfection chrtienne et contemplation selon S. Thomas dAquin et S. Jean
de la Croix, Saint-Maximin 1923. Potkraj ivota je isto djelo naruio i na talijanskom jeziku (Anti
I. Juriu, Zagreb 11. IV. 1960. AP, I/21, 55 [ 4, 414]). Meu knjigama pok. fra Celestina Belamaria,
kasnijeg magistra novaka, pronaao sam od istog autora Le tre et della vita interiore vol. III, Torino
1954, na kojem stoji olovkom napisano Anti. Anti je tijekom itavog ivota rado upotrebljavao prirunike duhovnog ivota. To pokazuju knjige koje je upotrebljavao a koje su se tek djelomino sauvale
u njegovoj sobi i njegova korespondencija. Posebno je njegovo dopisivanje s fra Karlom Baliem, fra
Petrom apkunom i fra Ivanom Juriem prepuno podataka o duhovnim knjigama koje je Anti redovito nabavljao netom je saznao da su se pojavile iz tiska. Ovdje spominjem samo: Aleksije Benigar
Compendium theologiae Spiritualis, Roma 1959 (Anti I. Juriu, Zagreb 18. X. 1959. AP, I/21, 53 [ 4,
413] Anti Lj. Obrovac, Samobor, 20. IX. 1959. AP III/24, 1 [ 6, 268]), Antonio Royo Marn, Teologia
della perfezione cristiana, Roma 1960; Acta et documenta congressus generalis de statibus perfectionis, Romae 1950-1952. (Anti I. Juriu, Zagreb 11. I. 1962. AP, I/21, 65 [ 4, 423], Anti apkunu
Zagreb 5. I. 1961. AP I/11, 42 [4, 143]).
109
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 106, bez broja [iza 1622/1924]. Anti Cikojeviu, Vrlika, 25.
IX. 1924 [izvornik].
110
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 106, br. 1640/1924. Anti Cikojeviu, Vrlika, 3. X. 1924
[izvornik].
111
U zapisniku br. 1752-23/10/1924 stoji: O. Anti pie o nekim knjigama. Pismo nedostaje.
112
Kad kasniji cijenjeni latinist Kruno Krsti eli obavijestiti provincijala da njegovo mjesto nije u
redovnitvu, on povjerava Antiu da on napie adresu, to se i ne mora shvatiti kao posebna odanost jer
nije poznato da su kasnije ivei oba u Zagrebu odravali veze. Usp. Spisi provincijala, sveanj 107.
br. 532/1925. Pismo studenta Stanka (Krune) Krstia, Makarska 16. III. 1925 [izvornik] i br. 536/1925
Antievo pismo provincijalu bez datuma, poslano s Krstievim.
113
Kako su franjevaki novaci zbog malarije koja je vladala na otoiu Visovcu esto obolijevali, u
Provinciji je iskrsla namisao da bi novicijat bilo dobro premjestiti u neko zdravije mjesto pa je provincijal Cikojevi prije izlaganja problema na denitoriju dobio pristanak generalnog ministra Bernardina
108

76

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Videi u Antiu vrsna odgojitelja, ini se da je fra Petar Grabi preporuio


provincijalu Cikojeviu da Anti i fra Venceslav Naki pou na praznike u Asiz,115
najvjerojatnije da bi tamo usavrili talijanski i jo bolje upoznali Franjinu karizmu,116 to je provincijal i uinio zatraivi 22. svibnja 1925. od generalnog ministra dozvolu za putovanje.117
Dobro opskrbljen novcem, to je zbog njegovih zdrastvenih prilika i bilo nuno, ini se da je Anti poao iz Splita u Zadar koji je tada pripadao talijanskoj dravi. U samostanu sv. Frane, koji je pod talijanskom okupacijom pripao Provinciji
Gospe od Loreta u Markama, i u koji je ta provincija 1923. smjestila serafski
kolegij i uilite teologije, upoznao je provincijala Loretske minoritske provincije Josipa Carvina. Carvin je bio jedan od etvorice zadarskih redovnika koji je
ostao u samostanu u vrijeme okupacije, dok su ostali redovnici i studenti Hrvati
bili protjerani ili su se svojevoljno povukli na podruje
je koje je pripalo Kraljevini
Slovenaca, Hrvata i Srba.118 Uz talijanski govorio je i hrvatski a ponekad po koju
reenicu i zapisao. Kako Anti nikada nije isticao nacionalnost, Carvin ga je
zadrao nekoliko dana u Zadru gdje je u serafskom kolegiju boravilo oko 70ak djeaka dovedenih iz Italije s kojima je Anti mogao razgovarati talijanski.
Zatim je u drutvu s jednim loretskim franjevcem otputovao u Loreto,119 gdje se,
kako saznajemo od samog Antia, zadrao tri dana. Provincijalu Cikojeviu javio
se tek iz Asiza oduevljen gostoljubivou kustoda samostana Sacro Convento

Klumpera da moe prenijeti novicijat u drugi samostan (Spisi provincijala, sveanj 106, br. 1780/1924. Klumper Cikojeviu 24. X. 1924. Kopija Cikojevieva pisma Klumperu u kojem trai prijenos
novicijata u ivogoe ili Zaostrog priloena je bez datuma i broja). Kako je i metar novaka fra
Leonardo Baji davao crne izvjetaje o novicijatu upozoravajui ne samo na zdrastvene potekoe ve
i na potekoe odgoja naroito brae laika (Spisi provincijala, sveanj 106, L. Baji Cikojeviu 6. XI.
1924. i 25. XI. 1924. ispred i iza br. 1904/1924), pitanje novicijata zainteresiralo je i brau u Provinciji,
naroito u Makarskoj gdje su neki drali da bi se mogao smjestiti barem dio novicijata. U problematiku
se ukljuio i fra Ante zaklanjajui se uglavnom za miljenje uglednog fra Marka Ivandia. Spisi provincijala, sveanj 107, br. 536/1925. Anti Cikojeviu [Makarska 16. III. 1925, izvornik].
114
Kad je Anti u lipnju 1925. poao u Split ispovijedati klarise, Grabi je molio provincijala Cikojevia
da ga ne zadrava bez potrebe jer i klericima treba vee panje za devetnice sv. Ante. Spisi provincijala, sveanj 108, br. 1149/1925. Grabi Cikojeviu, Makarska, 4. VI. 1925. [izvornik].
115
AV, Antievi osobni dokumenti Grabi Cikojeviu, 7. V. 1925. Ispis. Vjerojatno se radi o spisu br.
887/25 koji u AFPPOS nedostaje.
116
Provincijal Loretske minoritske provincije (Provincia Minoritica Loretana) Josip Carvin koji je
Antia upoznao u Zadru naziva ga pogreno P. A. Ani pie lo scopo del suo viaggio e di esercitarsi
nella lingua italiana. Prema Buljeviu putovanje bi bilo nagrada za uzornu magistarsku slubu. No
Anti je tada jo uvijek bio samo domagistar.
117
Biljeka u protokolu, br. 1000/1925. Koncept pisma nedostaje. Antievo putovanje u Rim opisao je
prema prianju Antieva suputnika fra Bernarda Buljevia fra Josip upi, Fra Ante Anti u posjetu
kod Pape, DOA, 20 (1990), 4, 24-27. U pojedinim detaljima izlaganje se razlikuje od onoga to je navedeno u pismima, to je lako shvatljivo ako se uzme da je Buljevi priao o tom putovanju pod svoje
stare dane nakon est-sedam desetljea.
118
Usp. J. VELNI, Samostan sv. Frane u Zadru, povijesni prikaz njegova ivota i djelatnosti, Samostan
sv. Frane u Zadru, Zadar 1980, 90.
119
Usp. Spisi provincijala, sveanj 109, br. 1662. Josip Carvin Cikojeviu Matelica (Macerata), 28.
VII. 1925.

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

77

(Portiuncula) Giuseppea Bucceffaria. U Zadru i Asizu druio se i s klericima kod


kojih je opaao veu udomaenost s njihovim uiteljima nego to je bila u njegovoj Provinciji. Isto mu se uinilo i za salezijanske klerike koje je susreo na prolazu
u Asizu. No, znanstvena ga je sprema profesora zacijelo morala iznenaditi kad je
napisao Cikojeviu: Kod nas prema onom to sam vidio i opazio, daleko se vie
oci lekturi nalaze na viem stupnju nauka, naobrazbe, shvaanja i redovnikog
ivota.120
Vjerojatno je Anti ve ranije s provincijalom Cikojeviem planirao da bi iz
Asiza poao i u Rim. No provincijal nije zatraio od generala doputenje za putovanje u Rim ve samo za Asiz. Moda je upravo provincijal savjetovao Antiu da
generalovu dozvolu zatrai iz Asiza preko asikog provincijala, pretpostavljajui
da e je tako lake isposlovati. Antievo pismo podrazumijeva da je provincijal
znao za njegovu namjeru da ode u Rim. A takav zakljuak opravdava i prilina
svota novca koju je Anti dobio za putovanje. Dapae, provincijal mu je dozvolio
da moe zadrati uza se i novac od misnih stipendija za koje mu je preporuio da
ih zatrai u Porcijunkuli, pa je Anti dobio jo ek na 3000 lira. I uz pretpostavku
da ide u Rim, i elju da poe u Padovu koju je izrazio provincijalu, Anti je drao
da mu nee s pomou Bojom
jom biti potreba od novca, pae ako provincijal poalje i jo nekoga da e mu on dati od onoga to je njemu dano, te je novac od misnih
stipendija uputio odmah provincijalu.121
Nakon zadravanja u Asizu, gdje je slavio misu u Porcijunkuli i u kapeli preminua (del transito), Anti je i uz navalu svijeta koji je prolazio kroz svetite
sabrano i arko molio za Provinciju i za se.
Ja molim Gospodina i jedino elim, da se ovim praznicima duhovno obnovim i
okoristim - pisao je provincijalu Cikojeviu. - Putovanje ne prija zgodno sabranosti,
pa zato ovjek mora biti oprezan, indeferentan i pomnjiv na se. Gradovi kao gradovi
nimamlo me zanimaju niti ih zaradi njih elim vidjeti.122
Njegovu su znatielju privlaila asika svetita, San Damiano i Chiesa Nuova,
koja jo nije bio vidio i uz koja je namjeravao proboraviti. No, zbog prolaska brojnih hodoasnika morao se zadovoljiti posjetom iz Svete Marije, u kojoj je odsjeo
i proboravio itavo vrijeme, a misli su mu ve letjele prema svetitima sredita
kranstva i svetitu njegova zatitnika sv. Ante Padovanskoga, sveca koji ga je
Spisi provincijala, sveanj 109, br. 1663/1925. Anti Cikojeviu, Portiuncula, 29. VII. 1925. Izjava
se dobro poklapa s izjavom Eterovia i generalnog vizitatora tri godine kasnije o eme se govori naprijed u tekstu.
121
ini se da ovakav nain govora pretpostavlja dolazak dvojice Antieve subrae Buljevia i Mikulia,
pa treba pokloniti vie povjerenja onovremenom pismu nego kasnijim sjeanjima u kojima je zabiljeeno da su sva trojica putovala iz Splita skupno (upi, Fra Ante Anti u posjetu kod Pape, 24), to
se protivi sadraju Antievih pisama. Prema Antievu pismu Cikojeviu Anti je u Asizu imao jo
1863 lire. Moda bi se moglo pretpostaviti da je dobio za putovanje 2000 lira. Za usporedbu jedna
misna stipendija je iznosila u Italiji 5 lira, litra mlijeka oko l,40 lira a franjevaki habit u Zadru 250
lira. Spisi provincijala, fascikl 109, br. 1663/1925. Anti Cikojeviu, Portiuncula, 29. VII. 1925. i br.
1664 Portiuncula, 31. VII. 1925.
122
Spisi provincijala, fascikl 109, br. Anti Cikojeviu, br. 1664 Portiuncula, 31. VII. 1925.
120

78

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

oparavao, ije je ime nosio i ije je svetite na povratku u domovinu namjeravao


posjetiti.
Isti dan kad je protokolirao primitak Antievih pisama i eka za intencije, koje
je Anti poslao iz Asiza, izdao je provincijal Cikojevi 6. kolovoza 1925. Antiu
doputenje da moe na povratku kui posjetiti i svetite sv. Antuna Padovanskog
u Padovi.123
Netom se asiki provincijal Cherubino Ortica vratio iz Rima, gdje se nalazio
dok je Anti boravio u Asizu, Anti ga je zamolio da bi mu isposlovao doputenje da moe hodoastiti u Rim. U meuvremenu su u Asiz prispjela jo dvojica
Antieve subrae, fra Jozo Mikuli i fra Bernard Buljevi, koji su se vjerojatno
s istim molbama obratili provincijalu Ortiki. No Ortiki su valjda takva traenja
ve bila i dosadila. Rekao je Antiu da ga u skupinu hodoasnika treoredaca ne
moe pripustiti jer ve ima odobrena imena iz Rima. Uputio ga je na vlastitog
provincijala uz primjedbu da treba znati pitati i pouku kako pitati, pa se Anti
ponovno sa svom poniznou obratio provincijalu. Iznio mu je i detalj da je Ortiki
kazao kako njegov provincijal zna pitati, moda nadajui se podsvjesno kako e to
Cikojevi i u ovom sluaju dokazati. Zatraivi provincijalov blagoslov, zamolio
je dozvolu i za ostalu dvojicu svojih kolega.124
Postavi voa skupine Anti je dao Mikuliu i Buljeviu novac da kupe odjeu koja im je nedostajala nadajui se da e novac koji je imao dotei za sve potrebe. S Buljeviem je u predveerje sv. Klare poao u San Damiano. Tu je, u malom
koru (coretto), nou prisustvovao asoslovu, ujutro sveanoj misi, a sam je misu
slavio na grobu sv. Klare za svoje klarise kojima je bio ispovjednik. Sva trojica su
jedan dan proveli u Chiesa Nuova a potom u Carceri. Fra Ante se najvie dojmio
San Damiano i Carceri.
Od svih svetih mjesta ovdje najvie dojam ine S. Damiano i Carceri. Tu se je
najbolje sauvala ona naa jednostavnost, siromatvo i poniznost. elio sam se tu zadrati vie vremena, ali nije mogue hvala Bogu. Treba rtvovati i najsvetije elje,
kad Gospodin trai.125
Oito je provincijal fra Cerubino Ortica u vrijeme boravka ubrzo zavolio trojicu Hrvata126, pa se i on smekao i priklonio Antievim eljama. Predloio je,
naime, da Antiev provincijal Cikojevi zamoli generalnog prokuratora da doputenje dolaska u Rim poalje izravno njemu u Asiz kako bi stiglo bre. A fra Ante
je, kroz to, nastojao iskoristiti vrijeme i posjetiti Foligno, Perugiu i Alvernu.127

Spisi provincijala, fascikl 109, Biljeka u protokolu, br. 1667/1925. [Koncept pisma nedostaje.]
Spisi provincijala, fascikl 109, br. 1710/1725 Anti Cikojeviu, Portiuncula. 9. VIII. 1925.
125
Spisi provincijala, fascikl 109, br. 1726/1925 Anti Cikojeviu, S. Maria degli Angeli, 13. VIII.
1925. Usp. takoer br. 1727/1925. Buljevi i Mikuli Cikojeviu, bez datuma i vjerojatno poslano u
istom omotu.
126
Anti jednostavno pie: Prema onom to vidim i opaam, drim da im nismo teki. Spisi provincijala, fascikl 109, br. 1749/1925 Anti Cikojeviu, S. Maria degli Angeli, 17. VIII. 1925.
127
Spisi provincijala, fascikl 109, br. 1749/1925 Anti Cikojeviu, S. Maria degli Angeli, 17. VIII.
1925.
123
124

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

79

eljeni dopust je meutim stigao i prije nego su se molitelji nadali. U nedjelju


23. kolovoza 1925. trojki je urueno doputenje (obedijenca) da mogu poi pet
dana u Rim. Sutradan 24. kolovoza poli su vlakom u Rim. U kolegiju sv. Antuna
sve je bilo popunjeno pa su odsjeli u samostanu sv. Bonaventure na Palatinu, sretni da mogu posjetiti rimske bazilike, grobove apostola i muenika.128 Premda su
ljetni dani bili dugi, vrue kolovoko vrijeme u Rimu moralo je djelovati na Antu
zamorno, i u pet dana nije bilo mogue razgledati Rim, naroito zadravajui se
u bazilikama u molitvi. Kada je trojka pripila generalnom prokuratoru da ele
ostati jo tri dana, jer nisu vidjeli katakombe, oito mu se moralo uiniti da bi bilo
neoprostivo vratiti se iz Rima i ne vidjeti katakombe pa im je irokogrudno dopustio da ostanu dok ne obave i ostale posjete.
U Rimu su se opskrbili duhovnim knjigama koje su im bile potrebne za rad, ali
koje donekle oituju i Antievu duhovnu naklonost mistinom ivotu. Uz knjige
razmatranja i knjige za zavjetovane klerike izriito se spominju: Djela Gemme
Galgani i
ivot sv. Terezije od Malog Isusa. U Postulaturi za proglaenje svetih
uzeli su mnotvo slika franjevakih svetaca, koje su poslali u odgojne zavode u
Sinju, Makarskoj i Zaostrogu. K tome su dvojica Antievih kolega nabavila neke
stvarice za vlastite potrebe, a neizostavno je trebalo pridodati i kriie, medaljice,
sliice, krunice i suvenire koji bi se mogli pokloniti na povratku s tako zanimljivog
putovanja.
Iz Rima su se vratili u Asiz kako bi dobili popust na putovanju, a iz Asiza su
Anti i Buljevi poli na La Vernu, brdo na kojem je sv. Franjo primio rane kao
znakove Kristove muke. Tu su se zadrali dva dana. Molili su u pono asoslov sa
subraom i pridruivali se sveanoj procesiji u kapelicu stigmata poslije Veernje.
Sa La Verne su poli u Firencu, a zatim u Luccu i Bolognu, te u srijedu naveer 9.
IX. 1925. prispjeli u Padovu. Prenoili su i ujutro 10. rujna slavili misu na oltaru
sv. Ante, a ve popodne krenuli za Veneciju.129
PRVE PROSUDBE O ANTIEVU ODGOJNOM RADU
Dok se Anti vraao s hodoaa, u Sinju se 6-8. rujna 1925. pod predsjedanjem provincijala Cikojevia odravao sastanak desetorice odgojitelja, iz Sinja,
Makarske, Visovca i Zaostroga. O problemima u Bogosloviji u Makarskoj govorio je magistar klerika i kustod fra Petar Grabi. Iako bez prekraja redovnikih
zavjeta, stanje u klerikatu po njegovu miljenju nije odgovaralo eljama. Mane
koje je nabrojio iz vremenske razdaljine ne izgledaju pogubno i neke bi se ak
mogle analizom ublaiti. Spomenut u tek kritikunstvo i nepouzdanje prema
starijima. Prema miljenju studenata kako ga prenosi fra Dominik ulenta, prefekt u Sinjskom sjemenitu, nepouzdanje prema starijima odnosilo se upravo na
samog Grabia jer su ga se studenti bojali pa su se teko usuivali k njemu. Neki
Spisi provincijala, fascikl 109, neprotokolirani dopis bez broja [ispred 1789/1925], Antiev autograf
u ime trojke s potpisima Buljevia i Mikulia Cikojeviu, Rim, 25. VIII. 1925.
129
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 109, br. 1928, Anti Cikojeviu Padova 10. IX. 1925 [izvornik].
128

80

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

su prigovarali i Antiu da malo s klericima govori pa da zbog toga klerici nemaju


u nj povjerenja i zamjerali da mu se radi bolesti daju posebne stvari, jer da su i
oni bolesni pa ipak malo ili nita ne dobivaju.130
Anti je po povratku s praznika nastavio sa svojim redovitim odgojiteljskim
radom. Prije svega trebalo je za poetak kolske godine urediti prostorije, popraviti stakla i okvire, a potom se posvetiti odgojnoj problematici. to se dogaalo
meu studentima, ne moemo saznati ni iz samostanskog ljetopisa ni iz drugih
dostupnih dokumenata. Ipak se provincijalu uinilo potrebnim donijeti odluku
o zabrani kritiziranja, to su ve osudili i odgojitelji na svom sastanku u Sinju.
Odluka je najvjerojatnije bila usmena jer u provincijalovim spisima o njoj nisam
naao spomen. Zabranu kritiziranja spominje Anti dajui podrku provincijalu.131
Nered ipak zacijelo nije bio velik jer kustod Grabi, izvjeujui provincjala o pohodu generalnog izaslanika u Makarskoj tjedan dana kasnije, kae da je pohoditelj
u Makarskoj bio vrlo zadovoljan.132
Odgajajui studente, Anti je drao na umu da dobar uitelj mora provoditi
i sam u djelo ono to pouava druge pa je i sam nastojao duhovno napredovati prouavajui franjevake mistike, koje je kao profesor elio prenijeti i svojim
studentima. Zbog toga se, preko fra Krste Krania, obratio za savjet i poznatom
medievalistu fra Efremu Longpru u Quaracchiju.133 Ipak 1925. godina nije pokazala naroitu uspjenost Antieva rada. Bogoslova je bilo ne samo malo ve su bili
osrednjih sposobnosti i obine dobrote, koja nije sposobna da izdri tee kunje,
mislio je njihov odgojitelj i ravnatelj uilita fra Petar Grabi. ivot je ipak pokazao da je uspjenost bila bolja nego to je Grabi oekivao, a fra Bonaventura
Radoni i fra Dominik ulenta, koje i Grabi navodi da pokazuju vidnijeg moralnog nastojanja oko napretka,134 posvjedoili su kasnije svoje uvjerenje vlastitim
ivotom i krvlju.
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 110. P. Grabi, 1, broj 24. Zapisnik sjednica za unapreivanje
odgoja u naim zavodima, dranih u naem sjemenitu u Sinju, 6 - 8. rujna 1925. str. 3. P. O. Dominik
ulenta upitan, to aci misle o Makarskoj, kae []. M.P.O. Fra Petra se boje (Prva verzija zapisnika
glasila je M.P.O. Fra Petar je nepristupan) pa se teko usuuju k njemu, a P. O. Fra Ante Anti malo s
njima govori uslijed esa nemaju u nj pouzdanja. Neki zamjeraju to se P.O. Fra Anti Antiu radi bolesti daju posebne stvari, jer da su i oni bolesni pa ipak malo ili nita ne dobivaju.
131
ini mi se, da je veoma potrebita bila ova naredba, kojom ste zabranili svako kritiziranje kod
klerika. U nas se u Provinciji esto tui na kritiziranje. Ja drim s pomou Bojom,
jom, da se tome ne e
doskoiti i pomoi nijednim drugim sredstvom nego najstroijom zabranom kod klerika odmah u novicijatu pa dalje. Ovo treba zabraniti i [u] sjemenitu, nek se djeca ve naue na ovo. Spisi provincijala,
sveanj 109, neprotokolirani spis iza br. 3142., Anti Cikojeviu Makarska 17. X. 1925.
132
Spisi provincijala, fascikl 109, br. 3079, Grabi Cikojeviu Makarska 24. X. 1925.
133
Longpr mu je savjetovao za upoznavanje Bonaventurine mistike Simphorien de Mons, Linuence
spirituelle de St. Bonaventure et lImitation de Jsus-Christ de Thomas a Kempis, pa je Anti, ne
znajui da se radi o raspravi koja je due vremena objavljivana u asopisu, zatraio od provinciajala
da moe naruiti spomenuto djelo. Spisi provincijala, sveanj 109, neprotokolirani spis iza br. 3142,
Anti Cikojeviu Makarska 17. X. 1925. Rasprava je objavljena u nastavcima u osam brojeva tudes
Franciscaines, 33 (1921) - 35 (1923).
134
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 108, Izvjee denitoriju, Makarska 20. VII. 1925. bez broja. I
ulenta i Radoni su strijeljani za vrijeme rata, BEZINA, P., Franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja
rtve rata 1942-1948, Split 1995, 116-120; 160-164.
130

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

81

MAGISTAR KLERIKA U MAKARSKOJ


Glas koji je o Antiu pronosio Grabi, ovjek vrlo cijenjen u Provinciji,
Cikojevi i ostali oci provincije te Antievi studenti bez sumnje je mnogo pridonio da je Anti 10. XI. 1925, dva dana poslije nego je Grabi skoro jednoglasno
izabran za provincijala, imenovan magistrom klerika.135
Makarska samostanska obitelj bila je inae tih godina, ini se, skladna obitelj.
Sastavljena uglavnom od profesora koji su se meusobno slagali i od gojenaca.
Profesori su davali ton itavoj zajednici. Antieva produhovljenost pridonijet e
jo veem skladu u itavoj zajednici, tako da je fra Gabro Cvitanovi pod tim
dojmom 1927. zapisao: Nikad neu dosta moi zafalit G(ospodinu) B(ogu) to
sam u samostanu a ne na upi, a hvala mu i zato jer sam uprav u Makarskoj, gdje
je obitelj tako skladna, da ih je ovakovih malo.136 Slian sud dat e 3. XII. 1928.
i generalni vizitator fra uro Benceti u svom izvjeataju brai okupljenoj na kapitulu.137
DUHOVNI USPON
Fra Ante je u magistarsku slubu stupio tiho. To bi se dalo zakljuiti i iz zapisnika sjednica Zbora Milovan koji su magistra ranije redovito nazivali magistar bez
daljnjih oznaka. Fra Antu jo zapisnik od 6. I. 1926. naziva fra Ante Anti.138 I dok
samostanski ljetopis istie djelotvornost poduzetnih i sposobnih makarskih profesora, njihovo propovijedanje, dranje predavanja, putovanja, voenje politikih
stranaka, Antieva djelatnost za samostanskog ljetopisca fra Gabru Cvitanovia,
nekadanjeg ratnog srpskog zarobljenika, koji je poetkom 1923. preuzeo pisanje
ljetopisa, ostala je potpuno nezapaena. On se bavio obinim odgojnim problemima mladih, u okviru odgojnog zavoda, na koje su drugi malo svraali pozornost.
Brinuo se za njihove potrebe, pazio na stegu i uenje i usklaivao sa studentskim
i redovnikim obvezama odlazak na sluenje vojnog roka.139 Drugi su svraali pozornost tek na djelatnost koja je prelazila okvire odgojnog zavoda kao to su akademije na koje su bili pozivani i ostali lanovi samostana i moda poneki ugledniji
graani. Tako je ve na poetku Antieve magistarske slube zapaena studentska
akademija, koju su 22. XI. 1925. studenti priredili svome dotadanjem magistru
fra Petru Grabiu, koji se od njih oprostio i poao preuzeti slubu provincijala.140

AFPPOS, K/5 Zapisnici Denitorijalnih sastanaka [Tabula dispositionis personarum] str. 197.
Godina imenovanja navedena je i u upitnom arku.
136
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 414.
137
Makarska je odlina. Tu dobri lekturi, uzgojitelji i aci. Muio ih je jedino problem pretijesnog
kora. AFPPOS, K/5 Zapisnici Denitorijalnih sastanaka, str. 252.
138
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1925. -1927. Sv. X. Trea redovita sjednica, 6. I. 1926.
139
Usp. AFPPOS, Zapisnici kapitularnih i denitorijalnih sjednica Provincije Presvetog Otkupitelja,
II, p. 121.
140
Program prigodne akademije donesen je u Zapisniku Zbora Milovan god. 1925-1927. Sv. X. koji se
uva u Arhivu Franjevakog samostana u Makarskoj. Usp. takoer: AFSM, Dnevnik Zbora Milovan,
22. XI. 1925.
135

82

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Opisujui tu akademiju u kojoj su se izmjenjivali govori, glazba i deklamacije,


ljetopisac naime zapaa da je sve bilo lijepo i nekim sveanim mistinim

nim
duhom
protkano,141 a taj mistini duh vjerojatno treba pripisati upravo Antiu.
Ve u poetku Antieve magistarske slube zacijelo ga se morala dojmiti bolest studenta fra Ivana Gria kojega je Anti osobno dopratio u bolnicu u Split,
a odatle je poslan u duevnu bolnicu u ibenik.142 Sklon razmiljanjuAnti je vjerojatno i to uzeo kao pohod Gospodnji njegovu klerikatu nastojei od tog pohoda
crpsti duhovnu opomenu.
U svojoj punoj muevnosti, na ulasku u 33. godinu ivota, a to je za njega
simboliki znailo imati Kristove godine, on odluuje ivjeti tiho, bez razmetanja
rijeima, bez buke, ivjeti ponizno i siromano. Odluuje neprestano moliti i rado
trpjeti s Isusom na kriu, te ivei po primjeru Blaene Djevice pribliavati se
Kristu.143
Da bi od studenata izgradio to potpunije duhovne osobe i revne sveenike
Anti, uskoro, napredujui i sam u duhovnom ivotu i ugledajui se u Krista koji
je svoj ivot dao za svoje uenike, posveuje 16. X. 1926. sav svoj ivot Presvetom
Trojstvu za duhovnu izgradnju svojih gojenaca.144 Dirljiva je ta njegova Posveta

ivota za povjerenu brau klerike, oito nadahnuta Kristovom molitvom za apostole u njegovoj velikosveenikoj molitvi, pa iz nje prenosim sredinji dio:
O Vjeni
ni Boe, Oe, Sine i Due Sveti, dostoj se primiti u presve(tom) srcu
Neoskvrnjene Bl. Majke sav moj nevrijedni ivot - sv. misu, sv. ocij, sv. molitve,
vr enje du
vr
dunosti
nosti dobra djela, trpljenje, odricanje, kunje sve poteko
e - sve to sjedinjujui s presv. ivotom
ivotom Bla
Blaene
ene Majke, Kraljice svih svetih, sjedinjen s Presv. srcem
Isusovim, njegovim Upuenjem,
enjem, kri
kriem
em i svetim ivotom.
ivotom. Neka bude za savr
savreni napredak povjerene mi brae. Sve ti ovo obeajem, milosrdni Boe,
e, kao rtvu tvojoj milosrdnoj ljubavi, da im dade,
, Oe nebeski, svoju svetu ljubav, Vjeni Sine, svoj sveti Duh,
Due Sveti, svoju svetu mudrost i sedmerostruke darove svoje, da budu puni ljubavi
Oeve,
eve, mudrosti Sina, dobrote Duha Svetoga! Neka budu redovnici po primjeru sv. oca
Frane, Apostoli svete Crkve po primjeru Petra i Pavla, vjerna djeca Marijina.
Uz molitvu koja se dalje izlijevala s Antievih usana uslijedilo je i obeanje da
e klerike voditi prema redovnikim pravilima i starjeinskim odredbama te da e,
Bojom
jom milou i uz njegovu pomo, unapreivati njihov duhovni ivot svojim
primjerom i poticanjem. A u tom se oituje itavi Antiev odgojni program.145

AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 404.


AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 18. I. 1926.
143
Odluke od 16. IV. 1926. na trideseti roendan. Arhiv Vicepostulature, I. 1.2.
144
Arhiv Vicepostulature, AS, 2. [ 7, 19-20]. Tekst je objavljen u nekritinom izdanju u prilogu U
koli oca Antia, Vjesnik Provincije Presvetog otkupitelja, 14 (1965) br. 11-12, Prilog str. 62.
145
Obeajem, Boe moj, da u ih voditi putem naih sv. dunosti, Regule, Konstitucija, Ordinacija i
odredaba starjeina. U njima u uz tvoju milost i pomo, unapreivati duhovni ivot primjerom svojim
i rijeju.

ju.
141
142

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

83

Za taj program bila mu je i opet potrebna Boja


ja pomo kojoj se on dirljivo
obraa molitvom:
e moj, daj mi veliku jakost, promijeni mi srce, rasvijetli pamet, ojai volju i
Bo
sjedini me u Boanskoj
anskoj Majci svojoj s Tobom. uvat

uu ih kao zjenicu oka, jer ih ljubi


ljubi,
,
jer si ih Ti izabrao. Daj da ovo ispunim... Pomozi mi ovo izvesti radi Tvoje svete slave
i njihova spasa i svih onih koje ee oni voditi, upravljati i slu
sluiti.
Iako se uvanje studenata, o kojem Anti govori, odnosilo na duhovno podruje
je da se netko od njih ne izgubi, on je svoju brau uvao i titio i od obinih napada. Tako je na studentskim predavanjima u Zboru Milovan znao uzeti u
obranu studenta od kritika koje su se osvrtale samo na strunost izlaganja a nisu
moda pazile na praktinu stranu, te je upozoravao studente da budu edniji u
izraavanju suda.146
Antiev duhovni ivot moe se pratiti u biljekama koje je biljeio za vrijeme duhovnih vjeba tih godina. Njegove odluke i razmiljanja izgledaju ponekad
duhovni aksiomi pribiljeeni iz neke duhovne knjige kao to je Nasljeduj Krista,
koja je u to vrijeme bila obljubljeno duhovno tivo.147 Ponekad ima zacijelo i takvih reenica preuzetih iz duhovnih pisaca. To na dva mjesta oituju i strani jezici
latinski i talijanski kojima su pisane. No, oito je ipak da to nisu samo zabiljeke
lijepih izraza voditelja, ili iz Antieva duhovnog tiva, ve da ih Anti duboko
proivljava. On iz godine u godinu razvija ono to je u zrnu sadrano u zapisima
iz njegovih prvih sauvanih duhovnih vjeba. Sve vie poklanja vanost razmatranju i obuzdavanju sjetilnosti. U susretima s Kristom, u duhovnom razmatranju,
dolazi do spoznaje da se treba trajno vjebati u poniznosti i povuenom duhovnom
ivotu.148 Ta ga poniznost kao osobu zapravo svakim danom uzvisuje, jer u Bojoj

joj
blizini sve vie postaje svjestan kako se velianstveni Bog snizio k njemu, ovjeku. Postaje sve vie svjestan da od Boga sve posjedujemo (usp. 1 Kor 4,7), pa se
prema tome i nemamo s im hvaliti. Svaka hvala i samodopadljivi govor o samom
sebi ini mu se kao kraa slave Bogu kojemu slava pripada. Zbog toga se on ak
poinje i veseliti zbog svoje malenosti i siromatva jer je Bog bogat za sve pa je
uz njega i sam bogat.
Iz shvaanja poniznosti Anti, koji je u naravi posjedovao poneto i naglosti,
i kao svaki drugi ovjek, imao tenju da dokraja razjasni svoje miljenje, poinje
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1927. -1931. Sv. XI. Prva redovita sjednica, 13. XI. 1927;
Trea redovita sjednica, 25. I. 1931. No nije iskljueno da se Anti i sam koji put znao povesti za drugim kritikama. Tako npr. kad je Bali izjavio da je student Vjekoslav imi trebao vie naglasiti apologetini karakter rasprave o redovnitvu, Anti je izjavio da je radije mogao napustiti asketini karakter
rae, imao je obraditi sa isto apologetskog stanovita. Isto, Trea redovita sjednica, 28. V. 1928.
147
Da je Anti cijenio De imitatione Cristi dokazuje i injenica da je 1937. godine naruio 20 komada
tih knjiica za boinu tombolu. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br
11/38.
148
Arhiv Vicepostulature, AS, 1, duhovne vjebe 26. VII. 1926. S pomou Bojom
jom spoznao sam da
se neprestano imam vjebati u sv. poniznosti. Ta ga vlastita spoznaja ipak ne prijei da kao potvrdu
preuzme i izreku nekog duhovnog uitelja: Totius perfectionis verissima regula est: esto humilis et
ubicumque te ipsum inveneris, relinque te ipsum.
146

84

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

odbijati i vlastitu obranu, pa i onda kad prigovor nije na mjestu, uz obrazloenje


da je i Isus utio na sve optube. Odatle je vodio samo korak da donese odluku da
o drugome nee nikada govoriti u odsutnosti, bojei se da to ne bi bilo ogovaranje. Njegovo je stajalite naelno bilo ispravno da se ne zaplee u govorkanja o
drugom koja ne spadaju u okvir njegove dunosti. No puno je tee bilo razluiti
gdje je granica dunosti obrane drugoga. A Anti vjerojatno u potpunosti i nije
bio svjestan kako postoji i dunost na obranu i onda kad se ne radi o slubenoj
odgovornosti.149 Takav je stav bio i laki nego usprotiviti se sugovorniku posebno
ako se radi o poglavaru. No, Anti zacijelo ne bi ustuknuo zbog toga to bi takav
stav bio manje zahtjevan. On je sebi znao rei: Voli vie kri i trpljenje nego lak
i ugodan ivot i nije se straio pred potekoama. U poglavarima je jednostavno
gledao Boje
je namjesnike i onda kad su ti Boji namjesnici bili ujedno Boje
eprtlje. On donosi odluku da im nigda nee predbacivati niti kritizirati njihove odredbe, ne postavljajui pitanje moe li odredba biti pogrena i pripada li poslunom
podloniku za izvrenje pogrenog naloga nagrada ili kazna? Antievo kasnije
zaobilaenje nekih ovako problematinih odredaba ubrzo e u praksi pokazati da
je njegova spremna i ponizno slijepa poslunost ipak bila dovoljno kritina.
Uz izbjegavanje govorenja o sebi i svojim djelima i uz nadvladavanje potitenosti zbog neuspjeha ili kritika na vlastiti raun, Anti je u sebeljublje uvrstio i govorenje o rodbini napisavi u biljeke o duhovnim vjebama 26. XII. 1927. nigda
govoriti o kui i rodbini.150 Kad znamo kako je Antieva rodbina bila siromana,
odluka nam izgleda prilino udna, jer se Anti nije mogao hvaliti ni bogastvom ni
ugledom svoje rodbine, i nije iskuljueno da je uvjetovana duhovnou Rodrigeza
koji se sve do esdesetih godina u Provinciji Presvetog Otkupitelja upotrebljavao
za duhovna razmatranja, a Rodriguezovu pripravu na smrt izdao je upravo Antiev
vicepostulator fra Roko Tomi.
Njegovo naglaavanje povuenosti, ili kako on rado voli rei muanja, na
prvi mah moe izgledati kao vanjska duhovna vjeba, kao puko mrtvenje jezika. Djelomino i jest, to se moe zapaziti iz razliitih razdoblja njegova ivota.
Uz duhovne vjebe 1923, on pie: Mrtvi svoj jezik. A piui negdje oko 1930.
o mortikaciji bjelodano potvruje istu misao reenicom: Mukom, trpljenjem i
molitvom nadoknauj svoju nedostojnost
stojnost i sla
slabost.151 No, muk se ne sastoji samo
U najmanju ruku nejasna je Antieva reenica: Gdje me ne zove dunost muat u i preporuivat
ga Gospodinu (Arhiv Vicepostulature, AS, 1. Duhovne vjebe 26. VII. 1926. t. 9 [ 7, f. 4]). Nikada
se nemoj ni pravdati ni ispravdavati bio prav bio kriv, nego po primjeru Isusovu mui kao i on, bio
nepravedno pogren i osuen, N. Gabri, Nekoliko zgodnih misli, opomena i duhovnih savjeta koje
mi je dao moj duhovni voa. Arhiv Vicepostulature f. 35r.
150
Arhiv Vicepostulature, AS, 1 t. 4. [ 7, 6]. Isti savjet se ponavlja i u biljekama N. Gabria Nekoliko
zgodnih misli, opomena i duhovnih savjeta koje mi je dao moj duhovni voa. Arhiv Vicepostulature
f. 36v: Nikada se nemoj pravdati, o sebi govoriti, o svojim domaima i uope o svemu to je ugodno
svome samoljublju.
151
Arhiv Vicepostulature, AS, 1 [ 7, 1] i Mortikacija sjetila [ 7, 12] N. GABRI, Nekoliko zgodnih
misli, opomena i duhovnih savjeta koje mi je dao moj duhovni voa. Arhiv Vicepostulature f. 35v:
Pa ako i ima razloga da neto prigovori mui i rtvuj svoj osjetni nagon, f. 36r.Nikada ne govori
samo da govori [] Nego rae mrtvi i uvaj svoj jezik jer e po toj vjebi mnogo napredovati u
savrenosti.
149

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

85

u izbjegavanju suvinih razgovora, kojima Anti ne preputa nimalo vremena.152


Muk je za Antia puno vie od same mortikacije. To dokazuje Antieva misao
prema kojoj je u muku tajna savrenstva. Takav muk Anti je na jednom mjestu
izrazio talijanskim izrazom nutarnje utnje silenzio interno.153 Muk je zapravo
oslukivanje. On je uvod u kontemplativni ivot. Upravo oslukujui, muk postaje
pomonik u radu. Po njemu, skupa s mrtvenjem i razmatranjem Anti je bio uvjeren da moe najvie napredovati u duhovnom ivotu.154

Profesori i studenti franjevakog bogoslovnog uilita u Makarskoj 1928.


(Anti sjedi u prvom redu s desne strane)

Kao magistar klerika Anti proiruje svoje duhovno obzorje. ita djela sv.
Terezije Avilske na kojima eli raspaliti mistinu ljubav prema Bogu i blinjemu.155 Nakon to je na kapitulu u Splitu 8. prosinca 1928. ponovno potvren za
magistra u Makarskoj, lektora teologije i diskreta,156 jo se are posveuje duhovnom itanju i razmatranju. On tada donosi razliite odluke, bez sistematskog
Upotrebi malo vremena za odmor, a za suvini razgovor nita. AV, AS, 1 God. gosp. 1939. Dnevni
red [ 7, 10].
153
AV AS, 1, Duhovne vjebe, 8. II. 1928. [ 7, 7-8].
154
AV AS, 1. God 1929. Dnevni red [ 7, 11-12].
155
Na prvoj redovitoj sjednici Zbora Milovan 18. XI. 1928. Anti navodi kao Terezijinu misao poznatu
iz Ivanove poslanice da se ne moe savreno ljubiti blinjega, ako se ne ljubi Boga. Nemogue je
zakljuiti je li taj citat Anti preuzeo iz izvornika ili je preuzet od nekog drugog autora. Usp. AFSM,
Zapisnik Zbora Milovan god. 1927. -1931. Sv. XI. Prva redovita sjednica, 18. XI. 1928.
156
AFPPOS, K/5 Zapisnici Denitorijalnih sastanaka, str.271.
152

86

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

reda, neke vie puta i ponavlja. Nemogue je provjeriti je li te odluke u potpunosti


provodio u ivot, ali po plodovima se ini da se moe odgovoriti potvrdno. ini se
dakle da su njegova razmataranja ukupno obuhvaala puna dva sata dnevno, ne raunajui dva polsatna razmatranja koja je kao magistar obavljao sa studentima. Ta
su se razmatranja sastojala iz petnaestminutnog itanja i od etrdesetipetminutnog
razmiljanja. Ostalo je zabiljeeno da je god. 1929. jutarnje razmatranje obavljao
u vrijeme kad su studenti bili na predavanjima izmeu 9 i 10 sati i da je razmatrao
prema djelima sv. Terezije. Uz jedno slino popodnevno razmatranje posveivao
je jo jedan puni sat vremena duhovnom tivu.
ini se da od tada i njegov ivot postaje jo asketskiji. Prema pribiljeenim
biljekama, ukoliko ih se u potpunosti pridravao, a ini se da jest, ustajao je rano.
Prvu misao upuuje Bogu izraavajuu mu poklon i ponizujui se pred njim. Taj
in poklona i poniznosti popraa, ini se ve u ovo vrijeme, ljubei zemlju. Kad
ne predvodi konventualnu misu, celebrira da prispije na vrijeme biti na raspolaganje studentima odmah poslije konventualne mise. Do doruka obdrava muk.
Nastoji biti s klericima na zajednikom doruku, ali isto tako i u vrijeme odmora.
Za odmor ostavlja malo vremena, a za suvian razgovor nita. U vrijeme kad su
studenti u koli on se povlai na molitvu i razmatranje a potom pristupa slubenim
poslovima. Za vrijeme ruka (a isto tako i veere) uva se pohlepe za hranom, biranja hrane i prigovaranja, zadovoljavajui se onim to Gospodin providi. Poslije
ruka ponovno utnja. Popodne je uglavnom zaposlen s klericima i uz zajedniki asoslov i razmatranje obavlja i posebno razmatranje. Nakon veere ponovno
obdrava muk. Svakog utorka razmatra o muku vjene Mudrosti pred Herodom,
a od veernje Velikog etvrtka do prvog asa na Veliku subotu odrava potpuni
strogi muk na ast muka kojega je Bo(anski) uitelj odrao u svojoj sv. Muci.
Mrtvei svoja sjetila on se, ini se, u to vrijeme svaku veer bievao molei psalam Miserere i zavravao svoj dan poljupcem zemlji i molitvom.157
O njegovoj magistarskoj slubi gojenaci su se izraavali pohvalno. No Anti
je svraao pozornost vie na ono to mu nedostaje kako bi to s Bojom
jom pomoi
pokuao ispraviti. Ve 1929. on zapoinje biljeiti svoj Vademecum pogreaka koji
je, ini se, svako jutro pregledavao kako bi dnevno mogao ispraviti uoene nedostatke. Prema tom Vademecumu smatrao je svojom odgojnom pogrekom to brau vie ljubi bratskom ljubavlju nego oinskom. Mislio je na svoju familijarnost
sa studentima, na popustljivost i nedostatak odlunosti kad se radilo o studentskim
nestalucima. inilo mu se da nije dovoljno ni proet svijeu o uzvienosti svoje
odgojiteljske slube. Odluio je provoditi vie vremena s klericima; budno pratiti
njihovo vladanje; ustrajno ih ispravljati; manje govoriti; biti izgledan u svemu;
poveati odricanja i rtve za brau te vriti dunosti kao i oni koliko mu zdravlje
bude doputalo. Da bi uspio u svome pothvatu, odluio je svaki dan pola sata
razmatrati o svojoj slubi i naelima odgoja. A svoja naela o kojima je razmatrao
saeo je u nekoliko toaka:

157

AS 1. Duhovne vjebe - odluke (1923-1930), f. 1-16. [ 7, Osobni spisi f. 1-16; f. 1-14].

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

87

1) Savjesno vriti pravila i biti izgledan. 2) Tono vrenje dunosti fortiter in re


suaviter in modo. 3) Prema svakome biti pravedan. 4) Biti ozbiljan i blag bez familijarnosti. 5) Svagdano se pitati: kako se vri red, obavlja utnja i da li klerici na dani znak
polaze na dunost te kako se odnose prema redovnikim propisima?158
Poetkom 1930. on ponovno zapisuje u svoj Vademecum da se sav posveuje i
rtvuje vodstvu povjerene mu brae primjerom, molitvom, djelom i rijeju.
ju. Meu
nedostatke koje je kanio ispraviti tada biljei da vie puta nije kaznio pojedinog
klerika kako je traila njegova pogreka, bilo zbog dobra dotinog ili da poslui
kao opomena. Nije bio postojan kad bi vidio neuspjeh, potekoe i nepovjerenje.
No odmah je kao odluku nadodao: Instantia in agendo, patientia in sufferendo!
to je upisao, vjerojatno kasnije, i na koricu svoga Vademecuma. Odluuje da e
utjeti o gojencima, jer ako neto rekne, kad se kasnije dozna, to slabo djeluje.
Kao najveu odgojnu pogreku navodi: da se ravna po udi temperamenta, a ne
po milosti i kreposti. I nadodaje:
Poto po naravi naginjem na blagost ili bolje mek sam mollis vie hou da
budem pod drugim nego nad drugim, zato u svemu vrlo lako poputam. Tako se mlai
otimlju i ine to hoe. Ispravak. Odluivati se po milosti, po kreposti kako nalau
pravila dobra uzgoja (!) kod brae a ne kako naginjem po naravi. O Due sveti - adjuva
me, fortica me, illumina me!159
Drao je da kao magistar mora budno paziti na povjerene mu klerike i treba
biti oko Boje
. Zbog toga je odluio izjutra, poslije korske molitve, biti uvijek s
je
njima, svakoga pogledati u lice i promotriti da li se neto na njemu opaa.160
No i usprkos tvrde odluke ostajao je uvijek prema drugima iri, moda, nego
to je htio pa je 1933. kad je posvetio itavi klerikat srcu Isusovu jo jednom na
malom papiriu zapisao: Instantia in agendo, patientia in sufferendo! 161
U oslukivanju Bojeg
jeg glasa i asketskim vjebama Anti brzo napreduje u duhovnom ivotu i u duhovni ivot uvodi svoje studente. To se napose vidi iz spisa,
koji sainjavaju neku vrstu trilogije, a koje je Anti u to vrijeme pisao ili preraivao. Jedan od njih danas je poznat u prijepisu fra Nikole Gabria pod naslovom
Nekoliko naputaka i duhovnih savjeta pobonoj
noj dui koja eli biti rtva ljubavi
Isusove,162 a zapravo predstavlja vrlo kratki putokaz duhovnog ivota. Kratak i
jezgrovit, taj spis odaje mistinu duu iskusnog duhovnog uitelja. Drugi je kratki
spis, iz tog vremena, autograf. Uvezan je u obliku male knjiice, kao i prethodni, s
tekstom koji ukratko neodoljivo potsjea na treu knjigu Nasljeduj Krista. Spis je
bez naslova, poinje rijeima Boe
e moj i sve moje i odaje Antievu kontemplativnu
Vademecum, 26. IV. 1929. Ovaj Antiev autografski spis u biljenici malog formata (A16) pronaao sam meu nesreenim spisima u Franjevakom arhivu u Makarskoj. Bit e predan Arhivu
Vicepostulature.
159
Vademecum, 6. I. 1930.
160
Vademecum, 6. I. 1930.
161
Vademecum, zapis na umetnutom komadiu papira.
162
Knjiica se sauvala u prijepisu Antieva uenika fra Nikole Gabria. AV, AS 9. [ 7, 68-100].
Objavljena je u prilogu U koli oca Antia, Vjesnik Provincije Presvetog otkupitelja, 14 (1965) br.
11-12, Prilog str. 51-61.
158

88

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

duu. Zamiljen je u mistinom dijalogu izmeu nebeskog Oca i vjerne due. Pa


premda se ini da je Anti taj tekst pisao za svoje klerike koji su ve malo uznapredovali u duhovnom ivotu,163 a prethodni mu je tekst mogao posluiti u istu
svrhu kao prvi stupanj na putu duhovnog ivota, tekst je pravi odraz autorova lika.
I dok u drugom tekstu pobona dua zbori sa Svevinjim, u treem tekstu Molba
ljubavi ona mistino postaje samo jedan kucaj Kristova srca koje izgara za slavu
Boju
ju i spasenje dua.164
Napredujui u duhovnom ivotu, Anti nije zaboravio na studentske obrazovne zadatke. On je u tome dapae dua profesorskog zbora, pa uz studij bogoslovlja
organizira i dodatnu nastavu jezika. Tako je poetkom drugog semestra 1929/30.
zamolio fra Karla Eterovia, koji je studirao u Francuskoj, da bi predavao francuski jezik a fra Bou Vucu, koji je studirao u Fribourgu, za njemaki. Provincijala je
molio da bi mu odobrio uzimanje nekoliko udbenika za klerikat kako bi mogao,
ukoliko se provincijal sloi, organizirati kolu za strane jezike po metodi Berlitz
Schule. Prema njegovu prijedlogu, za kojeg ne znamo je li ga provincijal usvojio,
svaki je klerik trebao izabrati jedan jezik, francuski ili njemaki.165
Iz Dnevnika studentskog zbora Milovan moe se zapaziti da je Anti, od
preuzimanja svoje magistarske slube, izbivao iz klerikata samo zbog apostolata.
Ponajvie je to bilo ispovijedanje, bilo po okolnim upama ili ispovijedanje i
duhovni nagovori u samostanima asnih sestara. Pribiljeeno je da je zamjenjivao
fra Jozu Mikulia u Bakoj Vodi, kad mu je majka bila bolesna.166 ee je bio u
Splitu po nekoliko dana,.167 naroito zbog duhovnih vjeba ili ispovijedanja asnih sestara klarisa168 i slubenica milosra (ancella).169
AV, AS, 3. [ 7, 22-23]. Otuda i navod
Ima nekoliko vremena (2 godine ovo je trea), da je Isus posebno jae,
e, silnije na vratima moga srca ele
ii da Mu otvorim, Njemu samome i vi
vie nikome drugome.
Ja sam se odazvao i od tada poimlje
imlje novi drugi ivot u mome ivljenju. Isus je od tada zauzeo potpuno
gospodstvo, vlast, upravu u mome srcu, dui i cijelom biu. I prije je on bio moj Otac, moj uitelj,
itelj, moj
Dobri Pastir i sve moje, ali od onog vremena on se jasnije, ivlje i veom
om ljubavlju, vla
vlau, autoritetom
slu i u mojoj dui. Od tog doba On pokazuje jae
slu
ee svoju ljubav i svoja prava nada mnom i tra
trai od
mene potpunu odgovornost vjernost i poslunost
nost svakoj svojoj volji i naredbi. Radi se vjerojatno o
studentima koji su ve dvije-tri godine u redovnitvu ili moda ak i u Antievu duhovnom vodstvu.
Da je tekst pisan za klerike, ini se da potvruju i rijei u profesoriju [zavodu gdje ive zavjetovani
redovnici] najzadnji. Na taj nain moemo i razumjeti kako se spis sauvao kod nekadanjeg Antieva
studenta.
164
AV, AS, 5. [ 7, 44 sadri 2 str. kopirane na jednoj]. Moja usrdna i jaka
Molba ljubavi Bogu
posveenim duama,

ama,
Antiev autograf, datiran 29. III. 1936.
165
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 133, poslije br. 2058/30, Anti Grabiu, Makarska, 26. II.
1930.
166
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 5-8. VII. 1929.
167
Usp. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, koji spominje da je Anti bio u Splitu 15. XII -17. XII. 1927;
31. V. 1928 - 4. VI. 1928; 2. VIII-6. VIII. 1928; 11 -17. II. 1929; 25. XI - 2. XII. 1929; 18-22. III. 1930;
25.IV-2. V.1930. sastanak odgojitelja; 7. VI. - 11. VI. 1930; 15-22. XII. 1930. dri upnicima duhovne
vjebe i pribavlja stvari za tombolu; 18-23. VII. 1931. reenje bogoslova; 19-21. V. 1932; 8. X. 1932.
zbog reenja fra J. etke; 19-22. XI. 1932; 17-22. XII. 1932; 20-23. XII. 1933. reenje; 1. III. 1934;
23-27. V. 1934; 19-24. IX. 1934. U Zaostrogu: 18-23. II. 1928. 14-17. III. 1932. 2-7. VI. 1932.
zamjenjivao je metra novaka; 8. VI.- 5. VII. 1932; 29-31. XII. 1932. ispovijedanje novica; 18-21. I.
1934; 18-21. IV. 1934. 8-11. VIII. 1934.. ispovijedanje novica. U Ba
Bakoj
koj Vodi dri prvopriesnicima
163

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

89

Svjestan da su redovnika subraa zapaala njegovo izbivanje iz odgojnog zavoda, zbog duhovnog posluivanja asnih sestara, Anti je nastojao duhovne vjebe klarisama odravati preko praznika, ili je za njih predlagao drugog sveenika,
kako bi sam mogao to vie vremena biti sa studentima i uz sv. molitvu posvetiti
njihovu odgoju veu pomnju i prisutnost.170 A to je, ini se, donijelo i plod pa je
duhovni ivot klerika po njegovoj prosudbi sljedee godine bio bolji jer je i magistar bio pomnjiviji.171 Moda je duhovnoj atmosferi pridonijela i zgoda to se u
klerikatu nalazio fra Ivan Buljevi koji je dugo pobolijevao, a slovio je u klerikatu
kao dobar student. U svom pismu provincijalu Grabiu, poslije Buljevieve smrti
Anti je napisao da je Provincija u njem imala svetog sina172
Antiev asketski i molitveni ivot nije izbjegao oku brae pa je Grabi, vjerojatno mislei na Antia, u svom okrunom pismu ustvrdio da je Provincija
uvijek imala i da ima svetih i pobonih redovnika i da mu srce uzigra kad vidi
kako mnoga naa Braa dugo se i dugo mole i razmiljaju pred svetotajstvenim
Isusom.173
ANTIEVI POMONICI, DOMAGISTRI
Kako bi se to to lake moglo shvatiti Antievu magistarsku djelatnos,t potrebno je imati na umu da su magistri imali ponekog mladomisnika kao pomonika
u njihovoj slubi, kao to je i Anti bio Grabiu. U spisima Provincije i Klerikata
o njima nema puno spomena, jer su bili uglavnom zadueni za vanjsku organizaciju ivota koja je bila strogo pod nadzorom magistra. Redovito ne postoje ni
odluke o imenovanjima, jer je vladalo naelo da se student ne moe imenovati u
neku slubu, pa je domagistre redovito, ini se, izabirao magistar izmeu povjerenih mu starijih studenata mladomisnika. Te magistrove pomonike studenti su
redovito nazivali podmagistrima. Iz sauvanih spisa moe se saznati da su takvi

duhovne vjebe 17-22. VI. 1931. Tuepi:

epi:
priprema prvopriesnika, 22. VIII. 1931; ispovjedanje,
23. X. 1832; 31. XII. 1932. priprava prvopriesnika 7-9. IX. 1934. ivogo

u, 7-8. VI. 1932. ili


drugdje, 2. VIII. 1934. Badija 18-20. VIII. 1934.
168
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 5. III. 1928-20. III. 1928, Odatle se javio studentima 9. III; 20-22.
XII. 1928; 22-27. V. 1929; 20. XII. 1929; 26-28. II. 1931.
169
Usp. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 31. X - 7. XI. 1928. Katkada su Antiu u apostolatu redovnica
pomagali ak i studenti, pa mu je tako fra Petar apkun prevodio Konstitucije Klarisa. apkun je to
vjerojatno radio velikoduno i spremno, no Anti je elio i da radi iz ljubavi prema Kristu. Za ljubav
propetoga Isusa, te iz poslunosti prevaaj sve do kraja, pisao je apkunu, iako se ne ini ba potpuno
jasno otkud Antiu autoritet da studentu takav posao, izvan studentskih obveza, trai iz poslunosti.
Usp. Anti apkunu, Makarska, 12. X. 1931. AP, I/11, 3 [ 4, 118].
170
AFPPOS, Spisi provincijala, (131) br. 1182/30, Anti Grabiu, Makarska, 14. III. 1930; Usp. takoer
sveanj 135 br. 570. Anti Grabiu, Makarska, 10. IV. 1931.
171
AFPPOS, Spisi provincijala, (135) br. 1090/31, Anti Grabiu, Makarska 26. VII. 1931.
172
AFPPOS, Spisi provincijala, (136) br.1201/31 Anti Grabiu, Makarska, 12. VIII. 1931, Usp. i 1200/31, Cikojevi Grabiuu Makarska, 11. VIII. 1931. AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 16v-17rr.
173
Petar Grabi, Bratsko pismo o redovnikim
kim
kim du
dunostima
nostima, Split 1930. AFPPOS, Spisi provincijala,
(132) br. 1996/30.

90

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

podmagistri bili mladomisnici fra Frano Bareza (1928), fra Mirko ovi (1933),
fra Bernardo Bori (1933) i fra Bonifacije ipi (1934. i 1935).174
Broj studenata 1934/35. znatno se poveao.175 Vjerojatno na Antiev prijedlog, provincijal Cikojevi je 20. I. 1934, to je inae bilo neuobiajeno, slubeno
imenovao Antiu dvojicu pomonika ili domagistara. Bili su to fra Petar apkun
i fra Pavao Mati,176 kojima je Anti etiri dana kasnije uruio imenovanje.177
Kako se vidi iz dnevnika Milovana, Anti je u skladu sa ranijim postupkom 13.
I. 1935. imenovao nove podmagistre Venceslava ernaka i fra Ivana Bezinu.178
No, kad je zatraio, vjerojatno da bi dao i neki autoritet tom imenovanju ili moda
kao izraz poniznosti, potvrdu od Provincijalata, provincijal mu je odgovorio 19.
II. 1935. da mu ne moe imenovati nove podmagistre koji su jo klerici i da im ne
moe poslati dekrete imenovanja,179 pa je Anti i kasnije oito barem neko vrijeme
morao sam birati pomonike. Tek u ljetu 1938. pridruio je denitorij Provincije
Antiu mladog doktora teologije fra Petra apkuna, koji e kao Antiev pomonik
ostati do 1941, kad je poao u Rim u skotistiku komisiju.
apkun je bio mlad ovjek, koji je pred nepunu godinu dana obranio svoju doktorsku radnju u Rimu o pastoralnom radu franjevaca Provincije Presvetog
Otkupitelja. Pun zanosa i snage, sklon stvaranju planova i organizaciji, on e
nadoknaditi gubitak poznatog profesora fra Jure Boitkovia koji je 1938. godine poslije kratke bolesti preminuo.180 Kombinacija Antieve kontemplativne
duhovnosti i apkunove vanjske aktivnosti bila je sretno odabrana, to vie to
je apkun duboko cijenio Antia kao duhovni autoritet. O njihovoj zajednikoj
djelatnosti jo e biti govora, no odnos koji je izmeu njih dvojice vladao moda
bi se mogao primijeniti i na ostale Antieve pomonike,181 a evo kako ga, u pismu
Antiu, ocjenjuje sam fra Petar:

Usp. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 29. VIII. 1928. gdje se kao podmagistar spominje mladomisnik fra Frano Bareza. Godine 1932/33. je fra Mirko ovi Dnevnik Zbora Milovan, IV. 12. III.
1933, 24. VIII. 1933, zatim fra Bernardo Bori, 1. XI. 1933, otputovao za Zagreb 25. I. 1934; Fra Petar
apkun i fra Pavao Mati 25. I. 1934. Ovog posljednjeg dnevnik naziva na dobri o. podmagister
(2. II. 1934). Podmagistar fra Bonifacije ipi otiao je 5. 1. 1934. iz Makarske za dometra novaka
u Zaostrog, ali je i kasnije bio domagistar u Makarskoj. Dnevnik zbora Milovan, V, 15. br. 72. [5. I.
1935]; V, 75, br. 247 [20. VI. 1935]. - Fra Ivan Bezina V, 68 i 69 br. 212 i 216. [13 i 14. VI. 1935].
Venceslav ernak V, 74, br. 236 [19. VI. 1935].
175
U ak. god. 1934/1935. bilo je ukupno 65 studenata, to je najvei broj u vrijeme Antieva magistarstva. Usp. V. KAPITANOVI, Studenti, 264.
176
Arhiv Vicepostulature, Cikojevi Antiu [br. 104] Split 20. I. 1934. Izvornik.
177
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 3/1934, usp. i br. 11/1934
[AFPS, br. 2038/1934. sada u Arhivu Vicepostulature].
178
AFSM, Dnevnik Milovana, [13. I. 1935.] V, 18.
179
AFPPOS, br. 329/35; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 2/35.
180
O Boitkovievoj smrti i sprovodu usp. Anti Baliu, Makarska 2. XII. 1938. AFPPOS, Bali,
Dopisi, k. 3, p 1017-1019.
181
Preko ljeta je Anti, vjerojatno redovito, predlagao provincijalu posebne ferijalne magistre koji su
trebali biti sa studentima u vrijeme praznika. Ne uputajui se u istraivanja njihovih imena, ovdje
spominjem samo fra iru Markoa, a moda je bio i fra Metod Kelava. Usp. Anti apkunu, Makarska
30. VI. 1940, AP, I/11, 30-31[ 4, 131-132].
174

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

91

Priznajem Vam i to, da u svome kratkom vijeku ne naoh ni najmanje stvarice, u kojoj bih mogao rei, da biste se mogli bili drukije prema meni vladati.
Nego se dogaalo protivno, da sam ja imavao mnogo toga ispravljati, to bi moja
naglost, naravna estina i povrna zaneenost poinila.182
Nije zbog toga nita neobino da se Anti svojim pomonicima u odgojiteljskoj slubi obraao i kasnije kad su oni bili na drugim poloajima za razliite
potrebe svojih studenata. Fra Petru se utjecao za knjige koje su bile potrebne za
Bogosloviju,183 no rat i dolazak komunista na vlast prekinuti e kroz neko vrijeme
njihovu pismenu vezu. Ona e se ponovno nastaviti od 1954. i fra Petar e uiniti
Antiu jo dosta usluga naroito u nabavi knjiga i u pomaganju nekim osobama
koje mu je Anti preporuivao
ivao pri nnjihovu odlasku u Rim.
ZAMJENIK UITELJA NOVAKA 1930.
Ve je spominjano da se 1924. i 1925. pomiljalo i dobilo dozvolu od generalnoga ministra Franjevakog reda da bi se novicijat iz malarinog otoia
Visovca prenio u zdravije mjesto. Ipak ta zamisao tada nije provedena u djelo. Na
prvoj sjednici denitorijalnog sastanka koji je odran u Splitu na Dobromu 4-5.
VIII. 1930, pod predsjedanjem provincijala Grabia, raspravljajui o uilitima u
Provinciji, fra Metod Vezili je ponovno istaknuo nunost da se novicijat s malarinog Visovca privremeno premjesti na zdravije mjesto.184 Na treoj sjednici 5.
VIII. denitorij je jednoglasno zakljuio da se istrai i donese struno miljenje o
zdravstvenim prilikama na Visovcu i u Zaostrogu. Zaduio je provincijala da se
pobrine za potrebno ovlatenje za premjetanje novicijata iz Visovca u Zastrog,
odnosno u ivogoe, ukoliko se pokae da ni Zaostrog zdravstveno ne zadovoljava.185 Samostan u Zaostrogu nije, meutim, pravodobno preureen za novake pa
je 30. VIII. 1930. duhovnik sinjskog sjemenita fra Stanko Petrov, po ovlatenju
provincijala, obukao 16 novaka u Makarskoj, gdje su novaci trebali i ostati oko
mjesec dana do dovrenja radova u zaostrokom samostanu. Kako je tadanji magistar novaka fra Leonardo Baji, kojemu denitorij nije prihvatio odreku,186 bio
bolestan, u Makarskoj ga je, kroz to vrijeme, zamjenjivao fra Ante Anti.187
POKUAJ I PROBLEMI ZAJEDNIKOGA FRANJEVAKOG UILITA
Pod utjecajem jakih katolikih organizacija franjevci su ini se ve prije Prvoga svjetskog rata pomiljali na zajednika uilita u kojima bi predavali
ponajbolji struno osposobljeni profesori. Ideja se meutim teko razvijala zbog
ogromnih potekoa koje je ukljuivalo ostvarenje.

Arhiv Vicepostulature, apkun Antiu, Rim, 30. IV. 1942.


Anti apkunu, Makarska 12. VIII. 1941, [u Katalogu pogreno 1940] AP, I/11, 32 [ 4, 133-134].
184
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 26.
185
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 30.
186
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 27.
187
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 443. Rogoi neprecizno pie: Magister je novacima fra
Ante Anti.
182
183

92

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

No, i neke su neprilike utjecale na njezino ostvarenje. Provincija sv. Jeronima


ve je ranije pretrpjela izvjesnu krizu i 1924. izgubila etiri samostana. Neki su
franjevci Provincije sv. Jeronima, meu kojima se isticao fra Urban Talija, predlagali tada ujedinjenje Provincije Presvetog Otkupitelja i Provincije sv. Jeronima.
No ujedinjenje je imalo dosta oporbe i do njega nije dolo.188
Videi nemogunost da se ostvari zajedniko uilite za sve franjevce, denitorij Provincije sv. Jeronima na sastanku u Splitu na Poljudu u travnju 1926,
zakljuio je da bi bilo dobro predloiti kao poetak ostvarenja zajednikog studija svih junoslavenskih franjevakih provincija lanovima vlastite Provincije
i Provinciji Presvetog Otkupitelja formiranje zajednikih uilita Sinj-Badija i
Dubrovnik-Makarska, to je priopeno lanovima Provincije posebnom okrunicom koja je dostavljena i provincijalu Provincije Presvetog Otkupitelja.189
Na konferenciji provincijala na Trsatu, ini se na Grabiev prijedlog, donesen
je zakljuak da se zbog jaanja zajednikog duha sastaju franjevaki odgojitelji
na posebni a ravnatelji uilita i predstojnici studija na posebni sastanak. Prvi sastanak zakazan je pod nazivom Tjedan franjevakog
kog odgoja u Splitu 28.-30. IV.
1930. za odgojitelje svih provincija iz ondanje Jugoslavije pod predsjedanjem fra
Petra Grabia. Fra Leonardo Baji predloio je raspored i predavanja za Tjedan
a predsjedatalj Konferencije Mauricije Gugi se, preko provincijal, pobrinuo za
predavae. Od odgojitelja iz Provincije Presvetog Otkupitelja nastupio je 30. travnja i fra Ante Anti s predavanjem Smisao i vrijednost individualnog odgoja.190
Nepoznato je gdje je zavrio zapisnik te sjednice i to je Anti predlagao na sjednici, no, prema onome to se kasnije raspravljalo na Konferenciji provincijal u
Karlovcu, ini se da je kongres lektora i odgojitelja predloio da se izda posebni
molitvenik za franjevake kandidate, tumaenje Pravila i prirunik redovnikog
prava, te prirunik povijesti Reda s posebnim obzirom na razvoj Reda u hrvatskim krajevima. Od pet predloenih prireivaa, sva su petorica bila iz Provincije
Presvetog Otkupitelja, ali Antia ne nalazimo to bi znailo da meu kolegama
nije slovio za posebno spretnoga pisca ili se potpuno posvetio magistarskoj slubi
i nije imao vremena za znanstvena istraivanja.191 Ipak je potrebno pripomenuti
da je upravo Anti nastojao pripremiti spomenute prirunike, o emu e jo biti
govora,192 pa je vie nego vjerojatno da je to bila njegova zamisao.
Zamisao o zajednikom odgojnom zavodu uz zadarskog provincijala Mauricija
Gugia i splitskog fra Petra Grabia prihvatio je, ini se, i hercegovaki provincijal Dominik Mandi.193 Kako je i u zagrebakoj Provinciji sv. irila i Metoda
Fra Urban Talija Antiu, Dubrovnik 29, V. 1935.
Okrunica provincijala Augustina Juniia, br. 556/26, Split Poljud, 21. IV. 19026. AFPPOS, Spisi
provincijala, sveanj 111, br. 780/26.
190
AFPPOS, Spisi provincijala, (128) br. 99/i930 i 218/1930.
191
Usp. Zapisnik konferencije provincijala odrane u Karlovcu 18-20. VIII. 1931. Arhiv Franjevake
rovincije Presvetog Otkupitelja Split, sveanj 136. br. 1226/31. Za izradu molitvenika predvien je
Petrov, Krani ili Baji, za tuma regule i redovniko pravo Cikojevi, za povijest Reda Rogoi, no
nita se nije pojavilo iz tiska.
192
Poglavlje: 5. Prireiva
prirunika
iva
nika za duhovni ivot.
193
Provincijal 3. XII. 1928 - 23. XI. 1931.
188
189

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

93

dolo do nekih problema i zagrebaka je Provincija odluila poslati svoje bogoslove u Makarsku,194 odnosno studente lozoje u Sinj. Tako je denitorij splitske
Provincije 4. VIII. 1930. zakljuio da e se izii u susret klericima bratske-hrvatske Provincije za tudij lozoje u Sinju, ako budu spremni podnosti sve neprilike
drukijih dalmatinskih okolnosti i kune discipline.195
Najvjerojatnije makarski odgojni zavod nije mogao prikladno smjestiti sve
lanove, a samostan jo nije imao ni elektrinu energiju196 pa je zadarska Provincija
1930. poslala svoje bogoslove na studij na biskupijsku teologiju u Splitu.197 Kako
ni prometna povezanost sa Splitom nije bila zadovoljavajua, a raunajui na proirenje zgrade Bogoslovije, provincijal Grabi, koji je elio aktivnost Bogoslovije
to vie razmahati, zatraio je 1930. od samostanskog diskretorija u Makarskoj
miljenje bi li profesorima zbog njihove aktivnosti trebao automobil, ali ga je diskretorij zbog zavjeta siromatva odbio.198
Na temelju ve ranijih rasprava i obeanog zajma od strane makarskog samostana, zakljuio je denitorij Provincije Presvetog Otkupitelja, na svom izvanrednom zasjedanju 6-8. IV. 1931, da se proiri prostor za zavjetovane studente u
Makarskoj.199 S tim bi se u Makarskoj dobilo dovoljno novog prostora za smjetaj
studenata i iz drugih provincija. I zaista provincijski je denitorij, uz neke uvjete
i upozorenja, pristao da se primi 8 klerika iz zagrebake Provincije sv. irila i
Metoda i sedam iz Provincije sv. Jeronima, te da se nastave pregovori oko podizanja zajednikog uilita dviju dalmatinskih provincija.200
Vjerojatno s namjerom da bi se studenti to vie prilagodili jedni drugima,
Grabi je na konferenciji provincijal odranoj u Karlovcu 18-20. VIII. 1931. predloio da klerici iz jedne provincije praznikuju naizmjenino u drugoj provinciji,
to je naelno i prihvaeno.201
Poetkom akademske godine 1931/32. stiglo je u Makarsku bogosloviju 6
klerika iz Provincije sv. Jeronima i 8 klerika iz Hrvatske provincije sv. irila i
Metoda. Tako se broj klerika s dotadanjih dvadesetak u ak. god. 1931/32. popeo
na 34.202 Za tako poveani broj trebalo je preurediti i sobe u klerikatu. Radilo se

AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 449.


AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 27.
196
Rasvjeta je u samostanu u potpunosti uspostavljena 2-7. IV. 1931. Usp. AFSM, Dnevnik Zbora
Milovan, 7. IV. 1931.
197
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 449.
198
U pismu koje je pisao Anti obrazloeno je da automobil nije nudan i da bi to zapelo za oko
drugima. A dodano je i miljenje da bi fratar teko mogao spretno voziti u tadanjem prometu jer bi
moda vozio svega nekoliko puta tjedno. AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 128, br. 421/1930, Anti
Grabiu, Makarska 22. II. 1930.
199
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 52-53. Odluka je
donesena na drugoj sjednici 8. IV. 1931.
200
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 55.
201
Usp. Arhiv Franjevake provincije Presvetog Otkupitelja Split, sveanj 136. br. 1226/31. Zapisnik
konferencije provincijala odrane u Karlovcu 18-20. VIII. 1931.
202
Svetojernimski klerici su doli u Makarsku 1. listopada, a zagrebaki, koje je dopratio Teol Harapin,
2. listopada 1931. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 2 X. 1931.
194
195

94

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

uurbano. No, do potkraj listopada samostan jo nije bio pokriven. Doao je i studeni a sobe jo nisu bile dogotovljene pa je to magistru oito zadavalo glavobolje.
Zbog toga je jedna skupina i ostala, ini se, do poslije polovice studenog u samostanu u ivogou, kamo im je Anti poslao i kolske tekstove iz ascetike.203
Na provincijskom kapitulu u prosincu 1931, na kojem je za provincijala izabran
fra Ante Cikojevi a za kustoda Grabi, kapitularci su prihvatili zamisao oko podizanja zajednikog uilita dviju provincija i do konanog rjeenja kapitul je ponudio
Provinciji sv. Jeronima raspoloivi prostor u Makarskoj, zaduivi denitorij da zakljuke s dentorijem provincije sv. Jeronima provedu u djelo.204 Na istom kapitulu
Anti je dobio samo jedan glas za denitora.205 a ponovno je potvren za lektora
asketske teologije, magistra klerika i izabran za samostanskog diskreta.206 Tako je
Makarska postala u neku ruku sredinje franjevako uilite na podruju
ju tadanje
Jugoslavije i jedno od veih franjevakih uilita u slavenskom svijetu.
Da bi zadovoljio klerike iz drugih provincija, Anti im je svakom dodijelio
posebnu sobu, dok su klerici Provincije Presvetog Otkupitelja bili uglavnom razmjeteni u tri velike sobe. Najvjerojatnije je i preporuio svojim dotadanjim klericima da se pokau susretljivi i otvoreni. Ta je injenica vjerojatno djelovala na
dobar sklad, u poetku, izmeu bogoslova razliitih provincija.207
Premda u stjenjenim prostorijama, klerici su Provincije Presvetog Otkupitelja
u poetku bili oduevljeni dolaskom kolega iz drugih provincija, to je uilitu davalo vei ugled i zaneseni ujedinjenjem i idealima kako e ujedinjeni u Franjinu
duhu iriti evanelje irom domovine.208 Zagrebaki i dubrovaki klerici koji su
dolazili iz veih sredina morali su bez sumnje osjetiti Makarsku kao malo mjesto
bez zbivanja koja bi se mogla usporediti s veim sredinama. Iako su se zagrebaki
bogoslovi na kraju godine vratili u svoju provinciju, broj bogoslova dviju dalmatinskih provincija sljedeih godina rastao je dalje na 46, potom 58 i 1934/35.
dosegao najvii meuratni broj od 65 studenta.209 A to je Antiu kao jedinom magistru pribavilo dosta posla. Zbog toga je fra Karlo Eterovi 30. prosinca 1931.
upozorio provincijala Cikojevia da Anti moe teko bez pomonika i nastojao
ga potaknuti da to prije poalje fra Andriju Zjaia.210 to je provincijal i uinio
4. sijenja 1932.211
Pisma Anti Grabiu, 23. X. 1931. i 6. XI. 1931. Pisma sveeniku I, Zagreb 1985, 14-15.
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 65.
205
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 64. Nije iskljueno da je takav rezultat bio posljedica krajinske politike koja se mogla zapaziti neizravno u predlaganju
razvrstavanja uilita po krajinama kako bi sve nae krajine bile proviene uilitima (Zapisnik,
97), jednako se tako moglo razmiljati i o predstavnicima vlasti, pa je na tom izboru svaka kustodija
stvarno imala po trojicu predstavnika.
206
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 71.
207
Usp. Arhiv Franjevake provincije Presvetog Otkupitelja Split, sveanj 137. br. 1723/31. Izvjetaj o
klericima za provincijski kapitul, Makarska, 21. XI. 1931.
208
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 17r; 23r. Dnevnik Zbora Milovan, 2 X. 1931.
209
Usp. V. KAPITANOVI, Studenti Franjevake bogoslovije u Makarskoj, Franjevaka
ka visoka
Bogoslovija Makarska 1736-1986, Makarska 1989, 264.
210
Spisi provincijala, sveanj 138, br. 187/30. XII. 1931, Anti Cikojeviu, bez datuma.
211
Spisi provincijala (Zapisnik), br. 17/32. XII. 1932. Koncepta nema.
203

204

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

95

Openito se ini da je s brojem poveana i Antieva briljivost. Ona se ogleda


u malim sitnim stvarima i nabavama potreptina u odjei i brizi za zdravlje.212
Anti ne zaboravlja ni male sitne radosti kao to je boina tombola. Nastojao
je da bi studenti dobili u ruke Sveto pismo, jer knjinica nije raspolagala tolikim
brojem primjeraka, kako bi svaki student u svojoj sobi mogao, desetak minuta,
itati svetopisamske tekstove uz duhovno tivo. No Antiev je odgoj ipak naginjao
zatvorenom tipu samostanskog odgoja.
U uvjerenju da se ovjek molitve moe snai na svakom mjestu, Anti je
nastojao studente naviknuti na molitveni ivot. Tako je savjetovao provincijalu
Cikojeviu da odredi da studenti kad idu u crkvu mole psalam Miserere, jer se
to nije usudio uvesti sam zbog reakcije studenata.213 Isto tako je, netom je to bilo
mogue, zatraio od provincijala da se soba u kojoj je nekada bila kapela, a koja je
ini se zbog pridolog broja studenata bila upotrijebljena za neku dvoranu ili moda ak i za spavaonicu, ponovno obnovi i pretvori u kapelu, u kojoj bi se uvalo
Svetotajstvo, kako bi ga studenti lake mogli pohaati.214
Ipak Anti od tako razliitih skupina studenata nije uspijevao stvoriti skladnu cjelinu. Prema fra Urbanu Taliji, udruenje studenata Provincije sv. Jeronima
i Provincije Presvetog Otkupitelja bilo je kolosalna pogreka jer su se prvi
u Makarskoj smatrali sami gostima, a takvim su ih drali i lanovi Provincije
Presvetog Otkupitelja pa je to nuno vodilo, da ispluta oni veliki antagonizam,
diference, koje se nijesu mogle izravnati, ve pojaati.215
Fra Roko Rogoi je drao da su razmirice ponajvie izbijale zbog Zbora
Milovan i zbog toga to magistar nije bio vrste ruke.216 Ne bi se moglo rei da
Rogoi nije imao djelomino pravo u svojim zapaanjima, ali Anti nije mogao
biti tvrde ruke, ako se pod tim podrazumijeva kruta strogost, jer je on u svakom
studentu gledao na kraju krajeva dobroga studenta. Zbog toga je u Provinciji i
uivao ugled odgojitelja koji odgaja blagou.217 Razgovarajui jednom tako o
Provinciji, kritiar Rogoi ga je naveo da prizna da nema jedinstva u Provinciji,
ali je Anti ipak ustvrdio da su ljudi dobri, da dobro govore, ali da slabo ide.218
Ve je u samom poetku, ini se, postojalo neko nepovjerenje meu studentima koje se oitovalo u zatvorenosti.219 No ini se da su poetkom 1932. trojica
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 139, br. 166/26. I. 1932, Anti Cikojeviu, Makarska, bez datuma, popratno pismu s kojim alje provincijalu dvojicu klerika apkuna i fra Rafu [Kalinia]; 268/32
moli provincijala za rendgenski pregled jednog studenta; 287/32; Sveanj 140, br. 556, 565.
213
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 139, br. 98/32, Anti Cikojeviu, Makarska 15. I. 1932.
Provincijal je prihvatio prijedlog i 15. I. 1932. izdao o tom posebnu odredbu. AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 139, br. 100/32, sada u Arhivu Vicepostulature. Izvornik; Cikojevi Antiu [br.
100] Split 15. I. 1932; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 1/1932.
(zabiljeka).
214
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 139, br. 543/32, Anti Cikojeviu, Makarska 27. IV. 1932.
215
Fra Urban Talija Antiu, Dubrovnik 29, V. 1935.
216
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 477.
217
Bernardin Bebi Antiu, Sinj, 2. VIII. 1933. Arhiv Vicepostulature. Izvornik
218
Razgovor 26. III. 1935. zabiljeen je u AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 477.
219
Fra Ivan Juri opisujui Antiu susret u Mostaru iznosi da su od Hercegovaca vie doznali za
ono nekoliko sati nego li od Dubrovana za sve 4 godine njihova boravka u Makarskoj. Arhiv
Vicepostulature, Uredovni spisi klerikata, Juri Antiu, Makarska, 2. IX. 1935. Izvornik.
212

96

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

studenata Provincije sv. Jeronima poela zadavati Antiu glavobolju. Anti je o


tim problemima usmeno razgovarao s provincijalom. ak je i opomenuo tu trojku.
S ostalim je studentima Provincije sv. Jeronima bio zadovoljan jer su pokazivali
i volju i zanimanje za studij, vie nego neki studenti iz Antieve provincije, pa je
Anti drao primjerenim da ne intervenira jae do kraja kolske godine220 kako ne
bi unio nemir u klerikat.
Antia nije zadovoljio postignuti odgojni uspjeh. Klerici su mu se jo inili
prebuni u zavodu, a ini se da su naputali ee klerikat ili profesorij, kako su ga
onda nazivali, i odlazili u dio samostana u kojem su ivjeli sveenici i braa laici.
Na sjednici lektora i magistra 19. I. 1933. magistar je iznio da studenti Provincije
sv. Jeronima nisu zadovoljni jer bi voljeli pohaati sveuilite, nisu bili zadovoljni
toboe ni s metodom profesora, zbog razliitosti mentaliteta koji im nije odgovarao. Anti je predlagao da mu se obznane studenti koji ne ue i da e ih on navesti
svojim sredstvima, te zatraio od profesora, koji su stanovali na drugom katu,
da se presele na prvi kat kako bi se klerikat odijelio od profesorskog stambenog
dijela, to profesori zbog premalenih soba na prvom katu i straha od studentskog
tropota iznad njihovih glava nisu prihvatili.221
Mlade redovnike, u zavodu, u kojima je bujao ivot nije bilo lako natjerati da
obdravaju asketsku tiinu. ini se takoer da ni puenje nije moglo biti iskorijenjeno. Zbog toga je 27. III. 1933. fra Ante zamolio provincijala Cikojevia da
izda odluku u kojoj bi naredio red, tiinu i neizlaenje iz klerikata. Htio je tako
uz pomo provincijala postii ono to, priznaje, sam po sebi ne bi uspio provesti.
Provincijalat je 1. IV. 1933. donio odluku kojom odreuje da se u klerikatu uva
muk, red i klauzura i da ga magistar svaki mjesec izvijesti o izvrivanju tih naredaba, a dvojici klerika je sam provincijal morao pismeno zabraniti puenje, jednom
ak uz kaznu.222
Nije poznato je li Anti mjeseno izvjetavao provincijala o stezi u klerikatu, no trebalo je dosta vremena i strpljivosti da bi ukrotio ponosne mladie.
Provincijalovu naredbu o klauzuri Anti je najvjerojatnije proveo zakljuavajui
dio samostana u komu su boravili studenti i povjeravajui jednom od studenata da
on pazi na zakljuavanje i otvaranje vrata.223
Sljedee kolske godine broj se studenata jo vie poveao pa su neki morali
biti smjeteni izvan klauzure, na to je provincijal predloio da se profesori premjeste kat nie i da odlaze ispovijedati klerike u klerikat, u emu ga profesori nisu
podrali, naglaavajui opravdano, s obzirom na ispovijed, da bi se time nametnule vee potekoe ako bi studenti preko magistra morali pozivati ispovjednike.224
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 139, br. 268/32, Anti Cikojeviu, Makarska 11. II. 1932.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 457.
222
Usp. Cikojevi Antiu [AFPS, br. 510/1933] Split 1. IV. 1933. Arhiv Vicepostulature. Izvornik s
Antievom biljekom. Usp. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 7.
8. i 10 iz 1933.
223
ini se da tako treba razumjeti kratak zapis u Dnevniku: Danas u 11,1/2 fra Ivan Bezina zakljua
vrata pred profeorijem, AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 28. XII. 1933.
224
AFTM, Zapisnik uiteljskih sjednica Franjevake bogoslovije u Makarskoj, [I] st. 34-36. [3. I. 1935].
220
221

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

97

Anti je bez sumnje imao udjela i u nekom drugom Cikojevievu dekretu o


uenju, iji nam je sadraj nepoznat. To se vidi iz provincijalova pisma Antiu u
kojem tvrdi da se pribojavao da studenti nee posluati dekret, a Anti je drao
da e sve ii dobro. Kad je fra Jure Boitkovi proitao taj dekret, u klerikatu
je oito nastalo nezadovoljstvo. Nije iskljueno da se nezadovoljnim studentima
prikljuio i sam Antiev pomonik fra Petar apkun, jer je Boitkovi traio od
provincijala da ga ne alje u Rim na studij dok se ne vidi kakav je. Cikojevi
je ipak, oslanjajui se na svoju praktinu narav, shvatio reakcije mladosti, pa je
Antia tjeio da stvar ne uzima tragino naglaavajui mu potrebu mladosti da
zaluda.225
Napetosti koje su se zbivale u Zboru Milovan i krua stega koja se poela zavoditi u klerikatu navela je vjerojatno studente Provincije sv. Jeronima da izraze
Antiu elju da napuste Makarsku bogosloviju, pa je Anti 22. XI. 1934. u svom
izvjetaju obznanio provincijski kapitul da klerici Provincije sv. Jeronima ele
poi iz Makarske.226 Konani razlaz studenata uslijedio je nakon petosvibanjskih
izbora i zavrenog ljetnog semestra 1935.
Studente koji su odlazili na praznike ili, zavrivi studij u Makarskoj, nastavljali rad kao sveenici u Provinciji sv. Jeronima Anti je pratio sa zanimanjem.
Iz opazaka fra Nikole panjola227 da se nazrijeti da je Antiev odgoj ostavljao
na studentima iz Provincije sv. Jeronima duboki trag. panjol istie da je Anti
studentima ulio redovniki duh. Zamjerao je ipak Antievim studentima da su preveliki racionalisti, tj. da im treba objasniti zbog ega neto trebaju raditi, te da
su osjetljivi i nedovoljno poboni.228 Zamjerke za koje je teko rei koliko Antiu
treba pripisati odgojne zasluge ili nedostatke.
Kad je Anti, u svom stilu, nastojei o drugima govoriti samo dobro, napisao
panjolu u Dubrovnik kako uje da su studenti mirni, sloni i zadovoljni, panjol
je pomalo zajedljivo odgovorio da ne moe zanijekati da nisu sloni, nadodavi:
U tome ja ipak ne vidim posebne krijeposti. U samoobrani svaka ivotinjska
organizacija je slona. Uz tu zajedljivu opasku o slozi, koju je dopunio s drugom
opaskom o zadovoljstvu, panjol je kao promatra priznavao da kod studenata
Cikojevi Antiu [bez br.] Split 6. VIII. 1934. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 18/1934. AFPPOS, Protokol,
2460/1934. Izvjetaj je proitan na kapitularnoj sjednici 25. XI. 1934. AFPPOS, Zapisnik kapitularnih
i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 100. Na plenarnoj sjednici 27. XI. Anti je ponovno,
osobno, izvijestio lanove kapitula o klericima Provincije sv. Jeronima. AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 103.
227
Fra Nikola panjol (Gostinjac na Krku, 25. VIII. 1897 - Koljun, 4. I. 1970) studirao je pedagogiju i
lozoju i doktorirao iz lozoje na katolikom sveuilitu u Milanu. Bio je dugo profesor i odgojitelj
i isticao se kulturnim radom.
228
panjol Antiu [Badija] 4. IX. 1934. Arhiv Vicepostulature. Izvornik. O studentima openito koji su
dolazili u Makarsku iz zadarske Provincije, nakon to je upozorio na kompliciranost duevnog ivota,
[panjol je pisao: Uope upozoravam Vas, da su nai aci veliki racijonalisti. Rade savjesno ono to
spoznaju da je dobro. Ali treba da oni spoznaju. - K tome nijesu buni, kako smo mi nekada bili, ne
vole bune zabave. Nijesu dostatno veseli. Vrlo su osjetljivi, pa se znadu smuiti za nita. Pa nijesu ni
od velike pobonosti.
225
226

98

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

ima dosta franjevakog duha i franjevakog veselja, koje pripisuje Antiu,229 ali
se potuio na njihovo shvaanje redovnike stege i na premalo duha poslunosti,
koju panjol oito shvaa u duhu slijepe poslunosti.230
Provincijalu Hrvatske franjevake provincije sv. irila i Metoda Teolu
Harapinu, iji su studenti kratko studirali u Makarskoj, inilo se da je Anti vrlo
dobro pronicao studente njegove provincije, jer su se njihovi sudovi podudarali.231 Zahvale provincijala vjerojatno treba promatrati kao uljudni govor, no ipak
se moe razabrati da nije puka konvencionalnost kad provincijal fra Bono kunca
izraava vrsto uvjerenje da je njegovim studentima mnogo koristila Antieva
otinska briga.232 Openito se ini da se o Antiu pronosio glas kao o brinom233
i blagom234 uitelju studenata.
PETOSVIBANJSKI IZBORI, GLAS ZA UGROENU DOMOVINU
Vremena mirnog ivota u Makarskoj su prolazila. Na Bogosloviji su zapoeli svoja predavanja mladi i sposobni lektori fra Roko Rogoi i fra Karlo Bali
(2. III. 1928). Politiki ivot ubrzano je poeo vreti. Pa ni sama Makarska nije
bila izuzeta od dogaanja i politikih afera. Uostalom Makarska je jo od prije, s
Novom revijom, bila jedno od katolikih kulturnih arita u dravi. Od onog to
se poelo zbivati oko njih ni Antievi studenti a ni njihovi profesori nisu ostajali
mirni.
U beogradskoj Skuptini 20. lipnja 1928. smrtno su ranjeni hrvatski zastupnici Pavao Radi i uro Basariek a i Stjepan je Radi, jedan od najobljubljenijih
Hrvata, 8. kolovoza podlegao ranama. Kad se dan kasnije 21. VI. u Makarskom
primorju saznalo o atentatu, makarski samostanski ljetopis biljei da je sve bilo
uzrujano. Nije iskljueno da je zbog toga i fra Ante Cikojevi, gvardijan franjevakog samostana u Makarskoj, bio u srpnju u Zagrebu gdje je Vrhovno vijee
Hrvatske puke stranke, kojoj su franjevci bili vrlo bliski, vijealo o daljnjem
sudjelovanju u parlamentu i u vladi.235
Sljedee je godine 6. sijenja uveden apsolutizam, poznat kao estojanuarska
diktatura kojom su dokinute sve politike stranake, pa i one koje su imale vjersko

to ste im ga Vi ulili za vrijeme njihova boravka u Makarskoj, panjol Antiu, Dubrovnik 9. I.


1935. Uredovni spisi Klerikata, Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
230
To se razabire iz panjolova daljenjeg razlaganja u kojemu kae: Nisu trenirani u brzoj i portvovnoj poslunosti. Uvijek se upiru o neke propise, koji tobo favoriziraju njih i preko kojih ne poputaju,. panjol Antiu, Dubrovnik 9. I. 1935.
231
Harapin Antiu, Zagreb 23. VII. 1932. Arhiv Vicepostulature. Izvornik. Vi ste ih veoma dobro
proniknuli i Vaa zapaanja odgovaraju stvari, jer se nai sudovi gotovo u svemu podudaraju.
232
Provincijal B. kunca Antiuu Split
SplitPoljud 3. X. 1933. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
233
U glavnom ujem da je Va mar oko uzgoja aka, posebno naih, velik, pa neka dragi Bog
obilno naplati Va trud, gvardijan Kvirin Orli Antiu, bez datuma [primljeno 8. XI. 1933]. Arhiv
Vicepostulature. Izvornik.
234
Bernardin Bebi Antiu: Mislim da e vaa metoda blagosti kod njega uspjeti, Sinj, 2. VIII. 1933.
Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
235
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 426, 427.
229

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

99

obiljeje.
je. U Makarskoj je dvadeset dana poslije toga sresko poglavarstvo zabranilo mjesnu organizaciju Hrvatske puke stranke ne znajui ak ni kome dostaviti
zabranu, pa su je bez imena naslovnika dostavili fra Roku Rogoiu, drei da
je on tajnik stranke.236 Mogle su se odrati samo razliite udruge, meu kojima
su djelovale i katolike organizacije. Tako je potkraj srpnja 1929. u Makarskoj
odran sastanak Katolike lige na kojem su drali predavanja ugledni katoliki
radnici Petar Grgec, Ivo Bogdan, Ljubomir Marakovi i drugi.237
Puno je tajnih sila igralo, u meuvremenu, oko izbora nove opinske uprave
kako bi ona odgovarala elji apsolutistikih vlastodraca.238 U listopadu 1929.
drava je promijenila ime u Jugoslavija i podijeljena je na banovine. Ponovno su
doputene politike stranke. I grad Makarska proslavio je 13. X. 1929. proglaenje novog imena drave. No, ini se da obini puk nije ba imao to slaviti, pa je i
proslava bila vie slubena nego narodna.239 Sljedeoj proslavi u Makarskoj 13.
srpnja 1930. nazvanoj Jadranski dan pokrovitelj je bio prjestolonasljednik Petar
i dan joj je potpuno jugoslavenski karakter sa sudionicima iz Sarajeva, Skoplja i
Zemuna. Blagoslov barjaka za kraljevsku podmornicu Osvetnik obavili su pravoslavni sveenik, muslimanski hoda i makarski kanonik don Ante arni.
U Makarsku su se u meuvremenu uvukli Srbi i zauzimali poloaje. Jedan
od takvih bio je i makarski sudac dr. Rosi koji je, odmah poslije estojanuarske
diktature, dao zatvoriti naelnika u Gracu, Ivana Mioia, i makarskog naelnika
Matu Klaria kao svoje, tako se govorkalo, stranake protivnike. Protiv Rosia
su njegovi protivnici pokrenuli istragu, nastojei ga se rijeiti iz Makarske, nato
je Rosi poeo skupljati potpise da bi ostao u Makarskoj. Potpis je dobio, najvjerojatnije iz politike raunice, i od gvardijana fra Ante Cikojevia, jer je Rosi
pokazivao naklonost prema franjevcima i uinio bi im razliite usluge. No taj
je potpis politiki tetio franjevcima kod jednog dijela stanovnitva pa ak i kod
biskupa, jer su biskupske konferencije nastojale da u katolikim mjestima budu
katoliki inovnici. Promatrajui poloaj franjevaca, nakon jednog razgovora s
biskupom Miiem u Zagrebu, zapisao je fra Roko Rogoi: Jadni li smo mi!
Biskupi nas optuuju da smo srboli, gotovo napola pravoslavni, a Srbi nas dre,
da smo eksponenti Rima, koji primamo, odotud silu novaca, da s Novom revijom
inimo propagandu meu Srbima.240
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 428. Nalijepljena je i odluka o zabrani HPS.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 431
238
U Makarsku je uskoro doao i kralj Aleksandar. Put ga je vodio upravo ispred zgrade u kojoj
su stanovali studenti, na koju je za tu priliku postavljen natpis apsolutistikom kralju: ivio Kralj
Aleksandar I. Kako se kraljev automobil zaustavio u blizini mladih franjevaca, vjerojatno je i njihov magistar pozdravio kralja, a kraljev je pratilac Dimitrijevi turao Antieve studente da opkole
kralja. Tako je kralj u sredini fratara doao do brodskog pristanita gdje ga je ekao parobrod Vila.
(AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 428. Nalijepljena je i opinska pozivnica na doek kralju 9.
VII. 1929.) Student ljetopisac zapisao je u Dnevnik Zbora Milovan: Na putu od nae Bogoslovije
pa sve do parobroda Vile gotovo se je samo s nama klericima razgovarao i rekao nam je: Ja u vas
franjevce uvijek rado imati na pameti. (AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 9. VII. 1929.)
239
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 436.
240
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 444-5 (Klari je puten odmah sutradan iz zatvora, isto 428).
236
237

100

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

I pitanja s obzirom na kolstvo su se zamrsila jer je dravno zakonodavstvo


poelo izjednaavati katolike teoloke kole s pravoslavnima i tako ih s ranga
visokih uilita snizivati na rang srednjih kol, zbog ega je borba za kolstvo potrajala skoro itavo desetljee.241 Zbog takvih zbivanja u kojima su studenti ivjeli
nije ni udno da je meu njima bilo i takvih koji su se, prema miljenju profesorskog zbora, previe zanimali za politiku.242
Kad je 3. IX. 1931. kralj Aleksandar proglasio (oktroirani) ustav, odkrinuo je
vrata svoje politike utvrde kojoj je morao osigurati nove straare. I dok je slovenski politiar, sveenik, Anton Koroec, nezadovoljan policijskom vladom generala
Petra ivkovia, u ime cjelokupne opozicije, izjavljivao 4. III. 1932. da je reim
u dravi nenarodni i da narodu to prije treba povratiti slobode i promijeniti
vlast iz temelja,243 a beogradski studenti pisali mladenaki estoke proglase,244 u
Hrvatskoj se puanstvo, osim studenata Zagrebakog sveuilita, ponaalo mirotvorno, no stanje je oito bilo napeto.
U franjevakoj crkvi u Makarskoj, gdje djeluje Anti, 20. VI. 1932. prireene su zadunice za hrvatske muenike Pavla Radia i uru Basarika smrtno
ranjene u beogradskoj skuptini. Misa je u trojci, tj. celebrant s akonom i
podakonom. Pjevanje je vieglasno, guralno, to oito odaje da su na njoj
prisutni i bogoslovi. Prema ljetopiscu, u crkvi je oko 250 mukaraca. Poslije mise
povorku su ispod zgrade klerikata doekali andari s postavljenim bodeima i
rastjerali.245 Neto kasnije, 12. X. prebudni andari opkolili su samostan, videi u
nekom kandidatu Vidakoviu, koji je stupio u Red za brata laika, opasnu osobu.
Izjave dvojice zateenih u samostanu ocrtavaju kakav je strah vladao pred tim
dravnim redarstvenicima.246
Stanje u Makarskoj sve vie postaje napeto. U meuvremenu je osnovan
Mjesni odbor Jugoslavenske radikalno-seljake
ke demokratije (JRSD) koji prema
programu Jugoslavenske narodne stranke propagira dravno jugoslavenstvo, a
opinsko upraviteljstvo mu velikoduno preputa i prostorije u opinskom domu.247 Po smjernicama koje dobiva s vrha opinsko upraviteljstvo prireuje 1.

O toj borbi govori rjeito kratki izvjetaj fra Roka Rogoia na sjednici prof. zbora u Makarskoj 23. XI.
1932. AFTM, Zapisnik uiteljskih sjednica Franjevake bogoslovije u Makarskoj [I], str. 29-32.
242
AFTM, Zapisnik uiteljskih sjednica Franjevake bogoslovije u Makarskoj [Knj. I] str. 23 [20. VII.
1930].
243
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, Daktilografski primjerak dopisa upuena Urednitvu Politike
4. III. 1932. nalijepljen uz str. 452. da dok se iz osnova ne bude promjenio dananji reim, dotle
ne moe biti sreenosti u zemlji, niti e se nai izlaz iz politikog, privrednog, nancijskog i moralnog
haosa, u koji naa drava iz dana u dan sve dublje upada.
244
Jedan takav daktilografski proglas nalijepljen u makarskom ljetopisu 1931. god. zavrava: Dolje
diktatura! ivela sloboda! iveo slobodan radni narod! ivela autonomija univerziteta!
245
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 453. Misa za Stjepana Radia okupila je manje lanova ali je
komemoracija nakon nje uz more u Fratarskim boriima zavrila govorom ivila Hrvatska.
246
Zateeni Rus je odmah izjavljivao kako nije nita ukrao, a dr. fra Bonifacije Perovi, franjevac
zadarske Provincije, profesor sociologije na makarskoj teologiji, da nije nita govorio protiv drave.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 455.
247
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, Proglas za taj skup nalijepljen je poslije str. 457.
241

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

101

XII. 1932. prosvjedni skup protiv Pavelia i drugova. Skup prelazi granice dobrog
ukusa. Jedan od rijetkih Srba u Makarskoj, Nemanja Proti, sastavalja prosvjedni
proglas na srpskom jeziku. Opinski naelnik Marcel Barbieri, iji su se preci
zalagali za talijanstvo Dalmacije, napada Italiju i u skladu sa svojim stavom, da je
najvea ludost zamjeriti se onima od kojih se oekuje pomo,248 trai od prisutnih
zakletvu vjernosti kralju. U susjednom selu Tuepima, na Badnji dan, dolazi do
tunjave vladinih pristalica gvozdene garde i hrvatskih oporbenjaka. Ranjeno
je i uhieno pet oporbenjaka. Sljedee noi otkinuta je glava na Isusovu liku i ruka
na kipu sv. Ante, zatitnika upe, u jednoj kapeli u Tuepima. upnik 27. XII.
prireuje procesiju u svetite Vepric, s druge strane Makarske, kao zadovoljtinu
za svetogrdni in. Sreski (kotarski) naelnik nareuje da se procesija rastjera.
Kapetan andarmerije, Srbin Redi, umjesto da je uhitio osobe koje su razbile kip,
s jo sedmoricom andara rastjeruju procesiju i uhiuju dvadesetak nevinih osoba,
a meu njima i fra Krstu Radia.249
Ogorenje se pojavljuje i kod Antievih studenata, kako se zapaa u Dnevniku
Milovana, koji Redia naziva Srbijaninom i vapi: Doi, Gospodine, da nas
oslobodi od apsolutizma.250 Kroz Makarsku 18. VI. 1933. prolazi i slovenski
sveenik, nekadanji ministar Anton Koroec, voa Slovenske ljudske stranke, u
konnaciju na Hvar, kojega u stopu prati dravni detektiv. U samostanu to ostavlja
dojam promjenljive sudbine. Misa za hrvatske muenike slavi se i nadalje na
dan njihove pogibije, ali zanos pred stvarnou opada. Oporba predlae svojim
glasaima suzdranost od glasovanja na sljedeim izborima. Ni franjevci ne idu
na izbore.251 Takav postupak sigurno e barem donekle pridonijeti da Kralj odbije
molbu za audijenciju provincijala Cikojevia i tek preko veza fra Augustina iia
primit e neto kasnije kustoda fra Petra Grabia.252
U mladenakim srcima Antievih studenata nadimao se osjeaj ugroenih narodnih ideala i nicala je samosvijest. Kad je 1934. kralj ubijen u Marseillu, franjevci su slubeno prvi izrazili suut kotarskom naelniku i objavili veliku osmrtnicu s
hvalospjevnim tekstom u svom asopisu NovojrReviji, no ne bi se moglo rei da ih
je smrt sve naroito pogodila, iako su izjave da su Antievi studenti naveer, kad je
stigla vijest o umorstvu, svirali bila u potpunosti zlonamjerna.253 Kad ta studentska

Usp. tiskani izborni proglas kojim se poziva glasae da 8. X. 1932. daju glas Barbieriju. AFSM,
Knjiga znamenitijih dogadjaja, Proglas nalijepljen poslije str. 460. Franjevci nisu izili na izbore.
249
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 456.
250
Kako su procesi izgledali smijeno, pokazuje i zgoda zabiljeena u Dnevniku Milovana: Fra Krsto
Radi da bi potakao upljane na pobonost svetim zatitnicima rekao je u propovijedi kako su ve u
davnini Hrvati tovali sv. Juru i sv. Mihovila (u Tuepima se nalaze dvije stare crkvice posveene tim
svecima). Zbog te propovijedi neki seljak ga dojavi andarmerijskom kapetanu Rediu kao separatista
jer da je izjavio da su sv. Jure i sv. Mihovil bili Hrvati. Redi podigne optunicu. No, sud je ipak odbacio takvu smijenu optubu. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, IV. 28 XII. 1932. i 20 X. 1933.
251
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, IV, 18 VI. 1933.; Knjiga znamenitijih dogadjaja, 460.
252
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 463.
253
Usp. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 467-468.
248

102

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

samosvijest 1935. bude ponovno potpaljena za izbore, buknut e u oganj koji nee
moi zaustaviti ni provincijal ni magistar Anti.
Oduak svom ivom domovinsko-katolikom osjeaju, tako je nazvao student ljetopisac osjeaje svojih kolega, dali su studenti 28. IV. 1935. na zakljunoj
proslavi sv. godine u Vepricu, koju je predvodio biskup Klement Kvirin Bonefai.
Na sveanoj misi sudjelovao je i fra Ante. Iz Splita je pristigao parobrod s mnotvom hodoasnika. Popodne je masa ekala poznatog politiara Antu Trumbia
koji je trebao odrati govor. Raspoloena masa davala je oduka usklicima domovini i palim muenicima. Mnogi je i Milovanac - pie ljetopisac - u domovinsko katolikom oduevljenju prekrio koju disciplinsku stvaricu samo da
da oduka svom ivom domovinsko-katolikom osjeaju.254 No, oito Anti nije
shvatio pogubno te usklike svojih studenta jer u Dnevniku ne nalazimo spomena
da ih je ukorio.
Premda nije bio politiki nastrojen, Anti se stjecajem prilika naao u samostanskoj politikoj aferi prigodom glasovanja za parlament 5. svibnja 1935. godine. Veina sveenika bila je odluno stala na stranu ujedinjene opozicije u kojoj
su se nalazile Maekova Hrvatska seljaka
ka stranka, Davidovieva Demokratska
stranka, Jovanovieva Zemljoradnika
ka stranka i Spahina Muslimanska stranka.
Gvardijan fra Ante Cikojevi, koji ni kao provincijal nije elio da se u njegovoj
provinciji istie hrvatstvo i koji je zaista, ini se, kratkotrajno prihvatio tezu da su
Hrvati i Srbi samo jedan narod,255 vidio je u Jevtievoj i vladinoj Jugoslavenskoj
nacionalnoj stranci sigurnost, pa je pokuao predobiti provincijala fra Stanka
Petrova da studenti, koji su svi bili raspoloeni za Maekovu Hrvatsku seljaku

ku
stranku, ne idu na glasovanje.
Raspravljajui o politikoj situaciji, denitorij je Provincije ve ranije na svojoj
sjednici 27. II. 1935. prihvatio zakljuak, da se Starjeinstvo kao takovo ne mijea
u politiku borbu, i da prepusti pojedincima, da se prema svojoj savjesti i prema
naem sveenikom i redovnikom karakteru odlui da li e i za koga e glasovati,
a inae da smo vrlo oprezni i razboriti.256 elei biti oprezan i razborit, moda je
provincijal dao upozoriti studente preko gvardijana Cikojevia i zahtijevao da ne idu
na glasovanje, bojei se izgreda koje mu je Cikojevi mogao predstaviti.
Veina je franjevaca meutim shvatila da ti izbori nisu obini izbori. Tu se
radi o biti ili ne biti hrvatskog naroda, o borbi izmeu hrvatstva-katolianstva i srpstva - pravoslavlja, upisao je u samostanski ljetopis mladi profesor dr. fra Roko
Rogoi, koji je i sam na Orijentalnom institutu u Rimu prouavao pravoslvalje i
kojem je u vrijeme estojanuarske diktature 1929, kako je ve istaknuto, kao zamjeniku tajnika urueno dokidanje i zabrana mjesne organizacije Hrvatske puke

ke
stranke u Makarskoj.
AFSM, Dnevnik Milovana, [28. IV. 1935.] V, 46-47.
S njim je 1925. dok je bio provincijal polemizirao njegov podlonik i redovniki subrat fra Ante
Crnica zbog Crniina lanka o 1000 obljetnici hrvatskog kraljevstva. AFPPOS, Spisi provincijala,
sveanj 108, br. 1417. Crnica Cikojeviu, Makarska 10. VII. 1925.
256
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 121.

254
255

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

103

Rogoi je vjerojatno znao za odluku denitorija i dao za pravo studentima


da mogu glasovati, jer mu se provincijalova tobonja zabrana inila nesigurnom.
Studentima nije trebalo nagovaranja. Dali su na znanje magistru da e oni i usprkos zabrani glasovati. Antiu je preostalo samo da uvjeri provincijala Petrova da
je najbolje da studentima odobri glasovanje. No odgovor na njegovo pismo nije
stizao. Dana 4. svibnja gvardijan je u kapeli ukorio studente to su pronijeli da
im je on zabranio glasovati, a da se radi o zabrani provincijala. Na hodnicima je
poslije toga nastalo uznemirenje. Dok je Anti, sutradan, pred konventualnu misu,
zamiljen hodao u crkvi ispred kora, Rogoi ga je pokuao uvjeriti da je on, kao
denitor i kao magistar, jedini odgovoran za studente pred Bogom i ljudima i da ih
u takvim prilikama pusti na glasovanje. Poslije mise studenti su odluili na glasovanje. Videi fra Ante neizbjenost i imajui na umu odluku denitorija u kojem
je i sam sudjelovao, dozvolio je studentima glasovanje uz uvjet da idu skupno i uz
pratnju jednog od profesora. Rogoi je taktiki odbio povesti bogoslove, uputivi
ih fra Juri Boitkoviu, a sam je poao s bolesnim eksprovincijalom fra Karlom
Eteroviem. Sa studentima je poao fra Jure i bivi provincijal stari fra Marko
Ivandi. Neposredno nakon glasovanja stigla je i pismena provincijalova zabrana257
koja je Antia sigurno smutila, ali je vjerojatno djelovala i na njegovo odlunije
nastupanje u kasnijem ivotu.258
Neposluh studenata zatekao je provincijala Petrova u stanju dok je jo bio
tuan zbog smrti nedavno preminule mu majke. Provincijalova samosvijest je
bila povrijeena. Reakcija je bila estoka. I u ovom asu doe ovjeku
da poali to mora biti provincijal u
provinciji koja ima takvu mladost
Izdao je stroge naredbe o odravanju
lana 98. Generalnih konstitucija o
odjeljenju profesorija od ostalih samostanskih prostorija kao i da se
klerici Provincije sv. Jeronima poalju odmah u svoju provinciju nakon
zavrenih ispita.259 Vjerojatno ga je
ipak smirio razgovor s provincijalom
Fra Ante Cikojevi i fra Marko Ivandi
Provincije sv. Jeronima kuncom koji
u razronosti ideja i tendencija nije
vidio nita tragino.260 Videi da se njegove naredbe u Makarskoj ne izvravaju u
potpunosti, dapae da je pravilo da se provincijala fra Stanka poslua samo u
onome to se brai svidi, zamijenio je strogost u popustljivost.261

AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 478-479. - Dnevnik Milovana, [4-5. V. 1935], V, 50.
Vademecum, 5. V. 1935. 5/5 1935. O pitanju glasovanja morao sam biti odluan, opredijeljen.
Predvidjeti kako stoje pojedinci. Svakog obii i vidjeti raspoloenje pojedinaca. Jako naglasiti dunost
i stati vrsto. Ne dati se smesti govorenjem (?), prijetnjom, neprijaznou itd. Antiev zapis, koji je

257
258

104

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Premda se pomalo primicalo i vrijeme ispita, studenti su i dalje budno pratili


zbivanja. A kada su zagrebaki nadbiskup i metropolit Antun Bauer, hrvatska opozicija i voa opozicije Vlatko Maek izdali memorandume o zatiranju slobode u
Hrvatskoj, studenti su se, otkidajui vrijeme od pripreme za ispite, marljivo dali
na njihovo umnaanje.262
Novo uzbuenje unijela je vijest da su srpski redarstvenici (andari) sruili
kapelicu Gospe Sinjske kod tuepskog groblja, nedaleko od Makarske. Odrjeiti
tuepski upnik fra Krsto Radi donio je u kotarsko naelnitvo nekoliko kamenja
sruene kapelice, a zatim ga spakirao i poslao u Zagreb nadbiskupu Baueru kao
dokaz kulture i barbarstva dravnih organa koji bi morali drati red i mir.263
ini se ipak da takvo upletanje studenata u politika pitanja nije previe tetilo
njihovu intelektualnom napredovanju, ve je dapae ponekad ulijevalo i prkos koji
im je pojaavao radnu energiju i uspjeh u ispitima. Prije nego su zapoeli ispite, na
kraju kolske god. 30. lipnja 1935, Anti im je odrao svoj zadnji pobudni govor
koji je zavrio rjeima: Ja vas ne u moi pratiti tijelom, ali pratit u vas s Bogom
gdje god bili.264
etvorica mladomisnika Provincije sv. Jeronima i jedan akon, poslije poloenih ispita za jurisdikciju 6. VII, otputovali su iz Makarske.265 Ostali su se studenti Provincije sv. Jeronima nakon zavrenih ispita slubeno oprostili za veerom 12.
VII. 1935. i rano ujutro otili zastalno iz Makarske ispraeni pjesmom ivjeli
od svojih kolega.266
Odlazak studenata Provincije sv. Jeronima iz Makarske povukao je za sobom
i govorkanja od kojih se poneka lanovima Provincije sv. Jeronima nisu sviala,
no i tada su o Antiu sauvali dobru sliku.267 Provincijal kunca trijezno je u tim

vjerojatno isti dan zibiljeen u Vademecum, ini se da treba shvatiti kao samoprijekor jer se radi o osobnim biljekama koje nisu namjenjene itateljima da bi posluile kao autorovo samoopravdanje.
259
U meuvremenu je, naime, jedan broj zadarskih klerika, zbog nedostatka prostorija, morao biti
smjeten u samostanu izvan klerikata. Usp. Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi klerikata, br. 7.
Provincijal Petrov Antiu br. 887, Split 8. V. 1935, izvornik; Br. 8, provincijal Petrov Antiu br. 923.
Split 13. V. 1935, izvornik. Vjerojatno je odijeljenosti studenata od ostalih redovnika trebao posluiti
i zid koji je 1940. podignut izmeu studentskog i profesorskog dijela dvorita. Usp. AFSM, Dnevnik
Milovana, 22. VI. 1940. br. 767.
260
kunca u Pismu Antiu kae da je s Petrovom o tome razgovarao nekoliko dana po izborima.
kunca Antiu, Poljud [Split] 9. VI. 1935. Uredovni spisi Klerikata, Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
Momenti su kad se u razronosti ideja i tendencija vie manje lako svukud pogrei. [] Nadam se
da ukoliko je i bilo amo tamo neispravnosti, nee u tom ostati uzroka zlim posljedicama za budunost.
Drim da se ono sve moe mirne due staviti ad acta i ne voditi vie rauna.
261
Provincijal Petrov Antiu br. 1037. Split 25. V. 1935. Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature.
Izvornik.
262
AFSM, Dnevnik Milovana, [4. VI. 1935.] V, 63.
263
AFSM, Dnevnik Milovana, [7. VI. 1935.] V, 65.
264
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 81, br. 288 [30. VI. 1935].
265
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, V, 84 i 85, br. 301 i 310 [4. i 6. VII. 1935].
266
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 92, br. 349-352 [12-13. VII. 1935].
267
Usp. Fra Venko Gugi Antiu, Dubrovnik, 31. XII. 1935. Uredovni spisi Klerikata, Arhiv
Vicepostulature. Izvornik.

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

105

asovima prosudio situaciju. Antiev izvjetaj nije dao na kapitul ve ga je zadrao


i dao ga sljedeem provincijalu, a Antiu je srdanim rijeima zahvalio na uloenom trudu oko duevnog napretka bogoslova, drei da i oni koji su se manje
okoristili Antievim duhovnim savjetima nee ni malo slabu uspomenu uvati u
dui svojoj na svog magistra i vrieme teologije u Makarskoj.268
NA OPORAVKU U SLOVENIJI
Jesu li na Antievo zdravlje utjecale napetosti u klerikatu, teko je rei.
Njegove zadnje rijei upuene studentima na kraju akademske godine, 30. lipnja
1935, Ja vas neu moi pratiti tijelom, ali pratit u vas s Bogom gdje god bili,269
kao da su nagovijestile pogoranje njegova zdravstvenog stanja.
Poeo je pobolijevati tako da se nije mogao pridruiti dvadeset etvorici
svojih studenata koji su u Makarskoj 7. srpnja 1935. sudjelovali sprovodu jedne
idovke koju je on krstio.270 Imao je ognjicu.271 Premda je, ini se, prije poboljevanja namjeravao drati duhovne vjebe uiteljicama, 20. srpnja poao je u Split,272
a odatle, zbog oporavka, na gorski zrak u Kamnik, u Sloveniju, gdje je po savjetu
lijenika proveo dva mjeseca,273 dok ga je za duhovne vjebe zamijenio fra Roko
Rogoi.274
Dok je Anti boravio u Kamniku, njegovi su studenti, u okviru razmjene
sa bosanskim studentima, otputovali u dvije grupe pod vodstvom fra Joakima

Ni naa Provincija nee neispravno suditi o Vaem nastojanju i trudu. tavie, mislim, da e to
dalje iemo, to bolje vidjeti plod boravka naih s Vaima i rezultati dobrog franjevakog duha to ste vi
naroito kao magistar utrcavali u njihovu duu. kunca Antiu, Poljud [Split] 9. VI. 1935. Uredovni
spisi Klerikata, Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
269
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 81, br. 288 [30. VI. 1935].
270
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 86, br. 318 [7. VII. 1935].
271
Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I [30/23], 41.
272
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 102, br. 390 [20. VII. 1935].
273
Arhiv Vicepostulature. Uredovni spisi klerikata. Provincijal Petrov Antiu k br. 1592. Split 9. VIII.
1935. Izvornik. U Kamnik je stigao 3. VII. i odsjeo u franjevakom samostanu, u kojem su tada boravila 2 novaka, 5 sveenika i 7 brae laika. Bio je oduevljen ljepotom kraja, zaumljenim breuljcima
na kojima se mogao odmarati i odakle je mogao pisati pisma, crkvicama na proplancima, kapelama,
kapelicama i krievima uz putove te zdravim gorskim podnebljem. Zbog toga je pisao studentu fra
Nikoli Gabriu bi li i on elio doi tu na oporavak. U Kamniku ga je vjerojatno 11. VIII. 1935. zateklo
i provincijalovo pismo u kojem mu eli da se dobro oporavi, iznosi mu neke probleme s bolesnim
studentom Bebiem, i moli da utjee na svoga kolegu Ramljaka koji se u to vrijeme sekularizirao ali
je i nadalje hodao u franjevakom odijelu po upama. Petrovljeva preporuka oito pokazuje koliko
je Petrov drao do Antia, ali ujedno daje naslutiti da je Anti imao utjecaj i na kolege. Ramljak se
kasnije zaista i povratio u Red, no teko je rei kolika je u tom Antieva zasluga. Usp. Anti klarisama,
Kamnik, 2. VIII. 1935. AP, II/47, 9 [ 5, 1138]. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata
u Makarskoj, br. 12. Zapisnik uredovnih spisa klerikata od 4. VII. 1935. Anti je vjerojatno ispunio
naknadno, poslije povratka iz Kamnika. ANTI, Pisma sveeniku I [30/24], 42. Arhiv Vicepostulature,
Petrov Antiu 9. VIII. 1935. br. prov. protokola 1592/1935). AFPS, br. 1592/1935 Petrov Antiu 9.
VIII. 1935.
274
U samostankom ljetopisu Rogoi navodi da je 22. VII. 1935. poeo duhovne vjebe uiteljicama u
Makarskoj jer je Anti bio bolestan. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 480.
268

106

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Friganovia i fra Ante Jadrijevia na praznike u Bosnu.275 A kad su se vratili u


Makarsku, i nadalje ih je vodio fra Ante Jadrijevi276
Zdravstveno stanje nije Antiu dopustilo doi ni na proslavu 200. obljetnice
Provincije za koju je iz Rima doao generalni ministar Leonardo Maria Bello kojemu su Antievi studenti priredili sveanu akademiju.277 No, za vrijeme oporavka
Anti nije zaboravljao studente kojima je pisao iz Kamnika,278 molio za njih u crkvama koje je posjetio, a na povratku im je, iz Zagreba, poslao dvije knjige279 prije
nego se 8. listopada pratio u Makarsku na sveopu radost klerika.280
kolska godina 1935/36. prola je u prilinom politikom zatiju
ju pa su i
Antievi duhovni savjeti mogli padati na pripravnije tlo du njegovih odgajanika. Preko ljeta je poao u Sarajevo, gdje je, moda, drao duhovne vjebe ili na
sestarskom imanju Betanija provodio odmor i vjerojatno bio na duhovnoj usluzi
sestrama u Zavodu sv. Josipa.281
POJAANI NADZOR I ZAHVATI PROVINCIJALA PETROVA
Kroz to vrijeme i provincijal Petrov je malko ublaio svoje stavove prema
politikim nazorima studenata. Kad ga je Anti 9. XI. 1936. zapitao hoe li studenti glasovati za naelnika,282 i dalje je stajao
na stanovitu da politika nije za klerike,
a prema tome ni glasovanje. No, ipak je
preporuio magistru, ukoliko bi veina sveenika mislila da klerici trebaju glasovati,
da im dopusti, s tim da idu na glasovanje u
manjim skupinama,283 s im je zapravo pokazao da je prihvatio Antievu razboritost.
Jedva se Petrovu izbrisala iz pamenja
petosvibanjska izborna afera kad je ponovno izbila nova s lektorom fra Rokom
Rogoiem. Nakon smrti uglednog profesora i nekadanjeg provincijala fra Karla
Eterovia (4. X. 1935) fra Roko Rogoi
je odluio o njemu napisati lanak, u emu
su ga podrala i neka druga subraa. Prvi
dio lanka iziao je u prvom broju Nove
Fra Ante Cikojevi (sjedi) i
revije 1936. U njemu je Rogoi, istiufra Roko Rogoi (stoji)
i Eterovieve rtve za Provinciju, u nekoliko redaka iznio negativan sud o netaktinom izboru 1919. god. provincijala
Cikojevia, to je Cikojevia duboko ozlojedilo, a u Provinciju unijelo pomutnju.
Cikojevi koji je bio ve ivano isrpljen odluio je itavu stvar iznijeti pred deAFSM, Dnevnik Milovana, [17. VII. 1935], V, 96; [28. VIII. 1935], V, 102-103.
Provincijal Petrov Antiu br. 1855. Split 1. IX. 1935. Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature.
Izvornik. AFSM, Dnevnik Milovana, [31. VIII. 1935.] V, 105, br. 407. Provincijal Petrov je 2. IX.
275
276

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

107

nitorij i obratio se tualjkom fra Petru Grabiu izrazivi elju da bi se preselio k


njemu u Zagreb.284 Petrov je u meuvremenu obustavio rasturivanje Nove revije.
Rogoiev je lanak uskoro uniten, a na njegovo mjesto u reviju unesen novi
lanak. Meutim i provincijal Petrov se osjetio duboko uvrijeen to je Cikojevi
povezao njega uz lanak, pa je bio spreman ak na ostavku zbog toga to nije uspio
uvjeriti tako odlina njezina lana o svojim potenim namjerama i iskrenosti
svoga postupka.285
Rogoi je premjeten iz Makarske. Petrov nije mogao pretrpjeti to su etvrtai poli do fra Roka prije nego je on poao iz Makarske, pa je od Antia
neslubeno zatraio urno izvjee.286 Kako je izvjee glasilo, nije poznato ali je
18. V. 1937. Anti u izvjeu o klericima ocijenio da je spor izmeu gvardijana i
Rogoia slabo djelovao na klerike, jer Rogoi nije prikazao potpunu istinu. No,
kad su saznali za Rogoievu tubu u Rim, klerici su ga, prema Antievu izvjeu,
napustili.287
Cikojevi je ostao dosljedno tvrd u svom politikom uvjerenju. I kad su mu
studenti ak nakon dvije godine, 1937, estitali Boi, premda ih je volio, nije im
smatrao potrebnim odgovoriti. Drao je naime da nije ni ozbiljno ni karakterno initi to nekog vrijea, a potom mu slati estitku. Ne prihvaajui Radiev i kasnije
Maekov politiki stav sarkastino je napisao Antiu:
Kad bih mogao sve bih vas opjevao, a tebe bih stavio odmah poslije fra Marka
[Ivandia] kako na arcu skae. Ti e rei, da bih za to poao u istilite. A ja mislim
da bih time zaslugu stekao jer bih ibao ludost, i prijeio joj, da u naemu redovnikomu ivotu stee pravo graanstva sa tetom nae mladosti i redovnikoga posluha.
Nije za nas politika u ovim ludim vremenima kad su uzde i vodstvo preuzeli oni, koji

1935. imenovao Jadrijevia magistrom do Antieva dolaska u Makarsku. AFPPOS, Spisi provincijala
br. 1875/35.
277
AFSM, Dnevnik Milovana, [9. IX. 1935], V, 115-122, br. 435-444. Usp. Ad Chronicam Ordinis.
2. Rev.mus P. Min. Generalis in Prov. SS. Redemptoris in Dalmatia, Acta Ordinis Fratrum Minorum,
54 (1935) 366-367.
278
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, V, 122, br. 446 [11. IX. 1935].
279
Jedna je od njih JACQUES MARITAIN, Religija i kultura. AFSM, Dnevnik Milovana, V, 126, br. 459
[21. IX. 1935]; V, 128, br. 471 [25. IX. 1935]; V,132, br. 499 [ 7. X. 1935] .
280
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, V, 132, br. 500 [8. X. 1935]. Na povratku je Anti dobio doputenje da posjeti neka mjesta koja je elio, (AFPS, br. 1855/1935; Uredovni zapisnik franjevakog
bogoslovnog klerikata Makarska, br. 13) no, moe se pretpostaviti da su to zapravo bile crkve i svetita
jer Antia mjesta kao naselja nisu zanimala.
281
Otuda je upueno njegovo pismo fra Milanu Mikuliu 28. VII 1936. (Anti M. Mikuliu, Sarajevo,
28. VII 1936. AP, I/30, 1 [ 4, 524]). i fra Nikoli Gabriu 4. VIII. 1936. A. ANTI, Pisma sveeniku I
[30/30], 57-59.
282
to odgovoriti Zboru duhovne mladei. Vidi nie Prov. br. 2558/36
283
Provincijal Petrov Antiu br. 2558. Split 10. XI. 1936. Uredovni spisi klerikata br. 43/36. Arhiv
Vicepostulature. Izvornik.
284
Arhiv Vicepostulature, Cikojevi Grabiu, Makarska 12. VI. 1944.
285
Arhiv Vicepostulature, Petrov Grabiu, br. 350, Split 13. II. 1936.
286
Provincijal Petrov Antiu 416. Split 31. III. 1937. Uredovni spisi klerikata br. 12/37. Izvornik.
287
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 23/37.

108

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

nemaju za to uvjeta. Nije ni stoga, jer i nai ljudi su tako slijepi, pa ne vide da ovakav
postupak Hrvata nije drugo nego olakanje da se iri srpstvo u naim hrvatskim krajevima, a njihova Crkva da bude presudnim i odluujuim faktorom u svim pitanjima.
I kad ovako nai ljudi tute politiziraju, bilo bi stoput bolje da se prihvate krunice i da
mole. Od onakoga politikog ludovanja, nema koristi nikomu, a naoj je mladosti velika teta. [] Kad pomislim na taj samostan zazebe me u nutrini radi svih pojava, a ja
sam iz njega oekivao svjetlo, zrelost i vidovitost u budunost.288
U takvim uvjetima i Antiev je rad postajao tei i muniji. On ipak nije pretjerano zaokupljen problemima profesorskog zbora i studenata. Njegova misao i
njegovo duhovno vodstvo okrenuti su prema nebeskim stvarnostima i u njegovim
pismima ne moemo pronai nikakav odraz tih afera. On i dalje odrava duhovne
vjebe i vodi mirno svoje poslove.289
Fra Stanko je Petrov kao provincijal budnim okom bdio nad klericima. Bez
vlastitog doputenja nije im dao izbivati iz Makarske. No ini se da je fra Ante,
koji je u to vrijeme kao denitor i sam bio odgovoran za Provinciju, po koji put i
mimo provincijala udovoljavao zahtjevima koje je donosio ivot.290 Zbog toga je
Petrov, da bi zadrao to vru stegu u klerikatu, 6. III. 1936. naloio Antiu da
bez provincijalove dozvole nigdje ne alje klerike.291
Iz siromane kue, i nevian gospodarskom poslovanju Petrov se zapletao i u
gospodarske probleme. To se ve moglo naslutiti kad se govorilo o kupnji aparata
za umnaanje. A to se osjealo trajno. Najvjerojatnije zbog trokova, nije dopustio,
ini se, ni mladomisnicima da po ustaljenom obiaju slave mlade mise u rodnom
mjestu, to je studente vjerojatno ozlojedilo. Naredbu je trebao priopiti magistar
koji je i sam slavio mladu misu kod svoje siromane kue. A kad su neki studenti
usprkos tomu najavili dan slavljenja mladih misa, provincijal je Antiu otvoreno
izrazio svoje nezadovoljstvo292 a studentima naloio da trebaju proslaviti mladu
misu u Sinju.293
ini se da je nekom mladomisniku dolo na slavlje dosta rodbine. Nije iskljueno da je samostan zatraio od provincijala nadoknadu za trokove. Bilo kako
bilo, sljedee godine Petrov je obavijestio Antia da e dopustiti slavlje mlade
mise kod rodne kue samo onim studentima iji roditelji to pismeno zatrae i
preuzimu sve trokove. Ostali su studenti trebali slaviti mlade mise u samostanu

Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Cikojevi Antiu ,
Zagreb 3. I. 1938.
289
Od 3. do 6. srpnja drao je duhovne vjebe u Splitu, a potom studentima koji su se pripravljali za
reenje u Makarskoj. Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I, [30/38] 71.
290
Provincijal Petrov Antiu br. 707. Split 6. III. 1936; br. 1265, Split. 9. VI. 1936. Uredovni spisi
klerikata. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
291
AFPS, br. 707/1936 i 1265/1936; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska,
br. 7 i 19.
292
AFPS, br. 690/1936; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 11/36.
293
AFPS, br. 1413/1936; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 28/36.
288

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

109

u nedjelju poslije reenja, ali uz izriitu provincijalovu zabranu da im prisustvuje


rodbina.294
Premda studenti nisu esto izbivali iz samostana Petrov je zamolio Antia da
biljei njihovu odsutnost i da samostan ne zaraunava u tom sluaju trokove za
dotini mjesec, kako provincijalat ne bi plaao na dva mjesta.295
Petrov nije dopustio studentima ni igranje nogometa.296 Tako je uz ograniavanje vanjske djelatnosti u Zboru Milovan i dodira s vanjskim svijetom ograniena i zabava studenata. ini se da je Anti zapaao studentsku potrebu bavljenja
djelatnou koja nije obuhvaala samo kolu i molitvu pa je pokuavao studentima
potraiti i neki drugi djelokrug u kojem su nalazili zadovoljstvo i oduak od kolskih obveza.297
Kako provincijal Petrov nije bio u potpunosti zadovoljan studentima ni u vrijeme dok je Anti bdio nad njima, nita udno da je preko praznika studentska stega,
daleko od Antievih oiju, malo poputala i da je provincijal postajao jo nezadovoljniji. Bilo je planirano da Anti preko ljetnih praznika 1936. poe mjesec dana
u Rim, pa mu je Petrov isposlovao za to doputenje generalnog ministra Reda,298
no ini se da Anti nije poao najvjerojatnije zbog slaba zdravlja. Neto kasnije,
naime, otputovao je na oporavak u Bosnu. Odatle se javio fra Petru apkunu,299 a
tu ga je 8. VIII, u Betaniji kod Sarajeva, zateklo i pismo provincijala Petrova koje
ga se sigurno, kao magistra i denitora, moralo dojmiti. Provincijal mu se u svojoj
pjesnikoj dojmljivosti jadao:
Kad se vidimo, govoriemo (!) o Tvojim klericima, koji su me ovih praznika i
naljutili i rastuili. Ja nisam zadovoljan s njima!! Ne govorim o pojedincima, ali na
Klerikat nije u redu, pa nije!! I to me silno boli i krila mi vee. Jedva ekam svretak
moje slube, a Klerici nisu posljednji od razloga!! Ja znam koliko ih Ti voli, koliko
se za njih mui, koliko im u svemu ugaa, pa sve to to bi ih imalo da predobije,
da ih uini boljima i poslunijima, ba kao da ih gore kvari. U Profeoriju se pui,
Klerici piju i opijaju se, ne sluaju i samo gledaju kako e im u materijalnom smislu
biti udobnije To me boli Nedavno sam im javno i strogo zabranio puenje, a ne

AFPS, br. 703/1937; Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.13/37. Petrov
Antiu 2. IV. 1937. Izvornik.
295
AFPS, br. 752/1937; Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.15/37.
Izvornik
296
AFPS, br. 1122/1936; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 14/36.
297
Tako je u veljai 1936, upravo u vrijeme dok je provincijal izraavao svoje nezadovoljstvo s postupkom mladomisnika, koji su najavili dan mlade mise u rodnim mjestima, dobio od Provincijalata kistove i boje za fra Vjeku Vria da se moe vjebati u slikanju. (AFPS, br. 690/1936; Uredovni zapisnik
franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 11/36). Oito je Petrov kao pjesnika dua imao za
slikanje vie razumjevanja nego za slavljenike rukove uz slavlja mladih misa.
298
Arhiv Vicepostulature. Uredovni spisi klerikata, bez br. Provincijal Petrov Antiu br. 1166. Split
2. VI. 1936. Izvornik s Antievom opaskom Primljeno u Betaniji kod Sarajeva 8. VIII. 1936. Pismo je
protokolirano u Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, pod br. 16/1936. i
iz protokola se razabire da su u to vrijeme neki klerici trebali poi u inozemstvo, moda i u Rim, pa je
mogue da ih je Anti trebao otpratiti.
299
Usp. Anti apkunu, Sarajevo, 28. VII. 1936. AP, I/11, 22 [ 4, 127].
294

110

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

znam je li proao sat od toga, naao se je Klerik koji je javno pobijao moju vlast da
im to onako strogo zabranim i rekao: Puite vi na moju odgovornost!! ne znam jo
sigurno koji je to mudrac rekao, ali kad ga doznam nek se spremi na odgovor kakova
jo nije uo! I to je sigurno, dok sam ja Provincijal, on se nee rediti! A da nije uinio
sveanih zavjeta, ne bih ga ni na njih pripustio! Ovo je isti boljevizam, i Provincija
s ovakom mladei ne moe da se nada dobroj budunosti! Jedina je utjeha da su
takovi u manjini, ali to je danas manjina, to moe do godinu, dvije da postane veina,
i to je to me strai i to me silno boli. Nemoj se smuivati to ti ovako piem. Htio
sam da se izjadam i samo elim da sam pretjerao u ovim crnim bojama i da u stvari nije
ovako kako sam ja dobio dojam!300
Petrovljev je dojam bio pjesniki i on nije odgovarao stvarnosti. Upravo te
godine, samo nekoliko mjeseci ranije, sveto preminu, kako zapisa Anti, klerik fra Lui Bebi.301 Toj generaciji pripada i bogoslov svete uspomene fra
Petar Aneli ( 3. XI. 1938).302 Velik dio studenata koji su tada bili u makarskoj
Bogosloviji pokazao se kasnije u ivotu vrlo vrijednim, revnim i neustraivim sveenicima. Neki su od njih ubijeni kao fra Josip Jerkovi (Drni 1944), fra Stanko
Milanovi (Sinj, 9. XI. 1944), fra Anselmo Kamber (Makarska, 7. II. 1945), fra
Boo Vugdelija (1945) i fra Seran Rai (Zagreb, 4. IX. 1947), neki nestali kao
fra Ivan Bezina, neki jedva spasili glavu bijegom kao fra Venceslav Lovri. Neki
su kasnije u Rimu djelovali u skotistikoj meunarodnoj komisiji kao fra Stanko
Bueli i fra Ivan Juri, odnosno fra Mihovil Brlek kao profesor na Antonianumu.
Drugi su opet bili neslomivi (petnaestogodinji zatvorenik fra Josip Viskovi) i
ugledni redovnici, revni upnici, profesori i znanstveni radnici (fra Karlo Kosor,
fra Frano Carev) ili provincijali (fra Jerko Lovri, fra Benedikt Tuli).
SKRB ZA STUDENTE PROVINCIJE SV. JERONIMA
Godine 1936, nakon viekratnih pokuaja preureenja studija i dugotrajnih
borba, denitorij Provincije se odluio za preureenje studija u Provinciji. Studij
lozoje koji je dotada bio spojen s gimnazijom u Sinju prenesen je u Makarsku
kao jednogodinji lozofski studij i udruen s bogoslovljem u jedno uilite, s
jednim rektorom i pod jednim zajednikim nazivom: Franjevaka
ka visoka bogo-

Provincijal Petrov Antiu br. 1749. Sinj 5. VIII. 1936. Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature.
Istaknuto u izvorniku.
301
Arhiv klerikata. Katalog studenata Na franjevakoj bogosloviji u Makarskoj, br. 230.
302
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 496 (5. XI. 1938). Ostat e mu sveta uspomena meu svima
nama koji smo ga poznavali, jer je bio pravi uzor redovnika. Na udivljenje prisutnih majka mu je
nad otvorenim grobom zahvaljivala Bogu to je ubrao njezin cvit i profesorima koji su ga odgajali.
Antiev izvjetaj o njegovoj smrti nalazi se u prijepisu Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog
klerikata Makarska, izvan protokola, Makarska 12. XI. 1938. No da bi se dobila ispravnija slika o njegovu liku, treba usporediti i Antiev izvjetaj br. 23/37 iz kojeg se saznaje da je Aneli bio podloan i
duhovnoj skrupuloznosti. Usp. takoer AFSM, Ljetopis Milovana, II, f. 39r-v. Slino je isticana i smrt
fra Joze Baia. O Magister [Anti] i drugi sveenici kau da ne pamte onako velikodune i svete
smrti. Sekelez Baliu, Makarska 20. VIII. 1943. AFPPOS, Bali, Dopisi 5. 29r.
300

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

111

slovija Makarska - Studium philosophico theologicum superius OFM Provinciae


SS Redemptoris in Dalmatia, to je na peatu skraeno u Studium philosophico
theologicum superius Makarska.303
Tako preureeno uilite ponovno je privuklo pozornost nekih franjevaca
Provincije sv. Jeronima. U brizi kamo poslati mlade franjevce na studij, provincijalu Orliu se Makarska vjerojatno uinila kao najbolje rjeenje usprkos nesporazumima zbog kojih su njegovi studenti prije kratkog vremena napustili to
uilite. Prije nego se 1937/38. odluio poslati nove kandidate u Makarsku raspitivao se o nezadovljstvu studenta. Fra Silvestar Pra, koji je svojedobno studirao
u Makarskoj, izloio mu je da je razlog nezadovoljstvu uglavnom bio u tom to
su klerici u Dubrovniku ivjeli slobodnijim ivotom, a u Makarskoj su se trebali
podvrgnuti redovnikoj stezi. Je li takav sud utjecao odluujue na Orlia, teko je
znati, no on je te godine poslao trojicu novih studenata u Makarsku.304
Prema Prinoj izjavi, jo prije nego su prva dvojica pola u Makarsku, bogoslovi Provincije sv. Jeronima poeli su im opisivati kojeta i buniti ih dok ih
potpuno nisu neraspoloili, pa su oni svaku sitnicu gledali crno.305 Vjerojatno
u Prinim rijeima ima prilino istine jer razlozi nezadovoljstva koje su dvojica
navela i nisu tako veliki, no spomenuta dvojica su imala i stvarnih potekoa jer
nisu mogli uskladiti predavanja iz lozoje s onim to su ve zavrili. ini se da
su neke kolegije ponavljali. Profesor lozoje fra Bonaventura Radoni traio je,
prema njihovu miljenju, previe memoriziranje, s im takoer nisu bili zadovoljni. Hrana im se inila previe jednolina, a tako i studentski ivot u Makarskoj.306
U pismu to su ga ti studenti pisali kolegi Dioniziju Jurievu u Rim lakomisleno su
izrazili neke kritike koje je, ini se, rektor bogoslovije shvatio kao klevete.307
Premda, ini se, nije pridavao velike vanosti mladenakim protestima, provincijal Grabi upozorio je obazrivo provincijala Orlia, koji takoer nije stvar
shvatio dramatino, to vie to je Pra tvrdio iz vlastitog iskustava da hrana ni u
Dubrovniku nije bila bolja, a i zbog toga to su neki studenti bili nezadovoljni i
sa kolama u Italiji. No kad je rektor fra Ante Crnica rekao Orliu da su njegovi
studenti oklevetali poglavare i odgojitelje, provincijal Orli izrazio je magistru
Antiu aljenje zbog tog dopisa svojih klerika308 i dostavio mu ukor za dvojicu
klerika u kojem ih upozorava da su tim svojim inom nanijeli uvredu svojoj proAFPPOS, Zapisnik Kapitularnih i denitorijalnih sjednica Provincije Presvetog Otkupitelja, II, [9.
VII. 1936], p. 149-150. Spisi provincijala, br. 1600/36. Odredbu je potpisao fra Stanko Petrov 14.
VII. 1936. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska. Primjerak nosi naslov O[tac]
Crnica i pripada spisima Bogoslovije. Moda ga je Anti imao na uvid i ostao je u Spisima klerikata.
304
Bili su to: fra Lav Krivi, fra Kerubin Bai i fra Tarzicije uni. Usp. Arhiv Franjevakog klerikata
u Makarskoj, Popis studenata, k. god. 1937/38.
305
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Pra Antiu, bez
datuma, Franjevaki samostan Hvar, prot. br. 174/38.
306
Usp. Antiev izvjetaj zadarskom provincijalatu, Makarska 12. XII. 1937. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.48/37. [pravilno 49/37], Makarska 12. XII. 1937.
307
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.45/37
308
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.46/37. Orli Antiu, Split-Poljud,
17. XI. 1937.
303

112

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

vinciji, odgojiteljima i uiteljima i da su se pokazali nezahvalni prema provinciji


koja ih je velikoduno primila i naloio im da zatrae oprotenje.309 S dopisom
upuenim klericima trebao je Anti upoznati i lektore, napose rektora Crnicu.
Kako je Anti u meuvremenu upozorio studente na njihov lakomisleni in,
a oni se pravdali da nisu mislili nita loe, Anti je smatrao da ne bi bilo dobro
ni s psiholoke ni s odgojne strane kad bi im uruio provincijalov ukor, jer bi mu
studenti s pravom mogli prigovoriti zato ih nije evaneoski prije upozorio u etiri
oka. Uostalom njemu se inilo da prema drugim klericima nema nikakvih ispada
i sukoba pa je preuzeo krivicu na se i zamolio provincijala Orlia da se o tome u
samostanu na Poljudu ne govori, ako netko zna za sluaj, a njemu da oprosti na
nespretnosti.310 Na to mu je provincijal Orli 9. XII. 1937. kratko i toplo zahvalio
na brizi i to velikoj za klerike elei da i oni shvate Antieve plemenite namjere
i zamolio ga da mu vrati pismo upueno dvojici klerika.311 to je Anti tri dana
kasnije i uinio312.
No s tim nije zavrilo nezadovoljstvo klerika Provincije sv. Jeronima. Njihov
novi provincijal Teol Velni kad su mu se javili za Boi 1937. i za Uskrs 1938.
osjetio je kao da nekako uzdiu za odlaskom iz Makarske. Ne znajui ni sam to
bi poduzeo, pokuao se u pismu Antiu naaliti nazvavi svoje misionarima za
koje bi trebali misionari da ih preobrate i izrazivi da je srea da je Anti magistar,
jer inae bi moda i na silu pobjegli.313
Sljedee je akademske godine 1938/1939. provincijal Provincije sv. Jeronima
poslao jo trojicu studenta, od kojih je jednog ocrtao kao malog bundiju, drugog kao mrzovoljna i umiljena a treeg kao zrelu osobu.314 Taj trei e kasnije
postati admiral jugoslavenske armije te se ni nakon pada komunizma nije aktivno
ukljuio u Crkvu.315 No, ti su studenti ve prije nego su poli u Makarsku govorili
da nee nikako biti zadovoljni.316 Provincijal Velni je pokuao saznati razloge
nezadovoljstva ali mu studenti nisu naveli nita konkretna pa je on savjetovao
Antiu da ne daje vele vanosti ovom njihovom neopravdanom nezadovoljstvu317,
a fra Silvestar Pra je svjetovao Antiu da ne bude prema njima previe obziran

Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 45/37. [Dopis je imao broj
provincijalata 1381.]
310
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 47/37. Anti Orliu, 30. XI.
1937.
311
Uredovni spis franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 48/37, Orli Antiu 9. XII. 1937.
312
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 49/37. Usp. takoer br. 50/37.
313
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Velni Antiu,
Dubrovnik 23. V. 1938.
314
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.33/38, Velni Antiu, Split Poljud
1. IX. 1938.
315
Usp. V. KAPITANOVI, Bogdane, Va odbor ne moli za mir, Slobodna Dalmacija, 52 (1995), br.
15930 [27. IV. 1995], str. 11.
316
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Pra Antiu, bez
datuma, Franjevaki samostan Hvar, prot. br. 174/38.
317
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.39/38, Velni Antiu, Split Poljud
15. X. 1938.
309

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

113

jer e onda oni gospodariti s njim a ne on s njima.318 Poetkom kolske godine


1938/39. u nepuna je tri mjeseca istupilo ak osam klerika iz Bogoslovije. Trojica
od spomenute osmorice bila su iz Provincije Sv. Jeronima. Odlazak lanova svetojeronimske Provincije smeo je preostale pa su u poetku predbacivali dio krivnje
i na Bogosloviju i na magistra. Potom su klerici, nakon kraeg vremena, prionuvi
ponovno uz studij i redovni kleriki ivot, poeli ulaziti u se, te revnije suraivati
oko svoga popravka i boljeg uzgoja tako da se Anti u svom izvjetaju provincijalu Grabiu nije mogao potuiti na niije slabo ili loe vladanje. A provincijalu
Provincije sv. Jeronima Velniu pisao je o njegovim klericima da je njihovo vladanje bilo zadovoljavajue tako da se nijedan ni uitelj ni starjeina ni drug nema
to potuiti na njih.319
Iz pravog uvjerenja, ili iz uljudbenosti, provincijal je Velni izjavio da je Anti
dobro uoio studentski karakter. I premda je Antiu davao za pravo u njegovim
odgojnim postupcima i zahvaljivao na trudu, videi nezadovoljstvo studenata,
morao je odvagnuti kako nastaviti dalje. Odluka nije bila dvojbena. Provincijal
se nije usudio slati tuim odgojiteljima u tuu Provinciju nezadovoljne studente.
Bojao se da e u njegovoj vlastitoj provinciji graknuti svi na Provincijala, ako
koji ne uspije u Makarskoj, makar Makarska ne bila ni malo kriva. Nije zbog toga
htio tjerati mak na konac i sa svojim denitorijem odluio je studente netom
zavre ispite poslati drugamo na studij.320
POMONIK U NOVICIJATU
Antievi ei odlasci iz Makarske u novicijat na Visovac, koji su uslijedili
1939, ini se da su bili potaknuti nekim odgojnim problemima.321 Po provincijalovu nalogu poao je Anti 22. I. 1939. na Visovac da razgovara s metrom novaka
fra Bernardinom Bebiem, i da mu pomogne u nekim odgojnim problemima, te da
se susretne s novacima i da ih ispita u zvanju. Anti je razgovarao sa svakim novakom i dao Bebiu neke upute. Raspravljali su o jedinstvenom odgoju u Provinciji,
ali nisu donijeli nikakvih zakljuaka.322
Oko Duhova 1939, Anti je ponovno poeo osjeati slabost. ini se da ga je fra
Nikola Gabri nagovarao da obavi na itluku duhovne vjebe asnim sestrama, ali

Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Pra Antiu, bez
datuma, Franjevaki samostan Hvar, prot. br. 174/38.
319
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 62/38, Antievo izvjee o klericima za prvi polugod k. god. 1938/39, Makarska 14. XII. 1938; br. 18/39, Antievo izvjee o klericima
Provincije sv. Jeronima za I. i II. polugod. k. god. 1938/39, Makarska 30. VI. 1939.
320
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 15/39 Teol Velni Antiu Poljud
23. VI. 1939; br. 20/39, Split Poljud, 11. VII. 1939.
321
Prema fra Petru Bezini, tadanji magistar novaka fra Bernardin Bebi provodio je strogu stegu novaka to nije odgovaralo mentalitetu Provincije (P. BEZINA, Novicijat Franjvake
ke provincije Presvetog
Otkupitelja (1735-1993), Split 1993, 81 i 109). Ipak se ini da je u pitanju bila vie ispravnost odgojne
metode nego strogost.
322
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 3/39 Anti provincijalu, Makarska
9. II. 1939.
318

114

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

se Anti, iako je i sam elio drati duhovne vjebe i zbog susreta s fra Nikolom, za
to nije osjeao zdravstveno sposoban.323 Moda zbog opetovanog traenja asnih
sestara, ili zbog toga to se zdravstveno osjeao bolje, ini se da je htio prihvatiti
te duhovne vjebe. Kad je to priopio provincijalu, koji je ve vjerojatno raunao
na njegovu pomo u novicijatu,, on nije bio ba oduevljen. Odgovorio mu je da
pusti da to uine drugi a on neka uva zdravlje radi slube i klerika. Tako je
Anti odbio te duhovne vjebe.324 No ini se da njegovo zdravstveno stanje ipak
nije bilo previe slabo ili se oporavio jer se ini da je ipak drao duhovne vjebe u
Splitu.325 Prije zavjetovanja novaka opet je poao na Visovac, najvjerojatnije zbog
duhovnog vodstva novaka ili kao izvanredni ispovjednik. Vjerojatno mu je upravo
provincijal predloio da izabere mjesto gdje bi se mogao oporaviti, pa je Anti 29.
VII. 1939. poao s Visovca preko Drnia u Sinj a odatle u Vrliku gdje su se nalazili
neki studenti. Odatle je bez zadravanja preko Splita poao u Makarsku i 4. se
zaputio u Zavod sv. Josipa i na imanje Betanija kod Sarajeva koje su vodile asne
sestre Keri Boje
je ljubavi, gdje je prispio na podne 5. VIII.326 Odatle je vjerojatno

Samostanska obitelj na Visovcu 1939 (Anti u drugom redu trei zdesna)


Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I [30/49], 89.
Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I [30/50], 90.
325
Anti I. Juriu, Makarska, 11. VII. 1939. AP, I/21, 4 [ 4, 344].
326
Usp. Anti M. Mikuliu, Sarajevo, 6. VIII. 1939. AP, I/30, 2 [ 4, 527]. Odatle se 10. VIII. 1939.
javio fra Nikoli Gabriu, Fini Stipeti i fra Ivanu Juriu. Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I [30/50], 8990; Anti Fini Stipeti, Sarajevo, 10. VIII. 1939. AP. III/35, 12 [ 2, 782] i Anti I. Juriu, Sarajevo, 10.
VIII. 1939. AP, I/21, 2 [ 4, 340]. Prema sjeanju nekih sestara Anti je te godine asistirao pri oblaenju
i zavjetovanju sestara. Cfr. A CARATAN - B. MUTI, Provincija Boje
je providnosti Drube Keri Boje

je
ljubavi, Split-Zagreb 1982, 36 i 105.
323
324

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

115

zbog zdravstvenih razloga poao u Zagreb,327 a odatle se vratio u Bogosloviju gdje


je obavljao svoje magistarske poslove i ispomagao po upama.328
ini se da su kroz to uslijedili razgovori izmeu njega i provincijala fra Petra
Grabia o pomoi u novicijatu. Kad je Grabi 1. studenoga 1939. doao u slubeni
pohod Makarskom samostanu, vjerojatno je o tom i opet razgovarao s Antiem.
Dnevnik Milovana, dva dana kasnije, biljei da je Anti poao obaviti izvanrednu
ispovijed novica.329 No nije se vraao u Makarsku jer ga je provincijal uskoro
odredio za privremenog magistra novaka u Visovcu,330 umjesto dotadanjeg magistra fra Bernardina Bebia.331
Na Visovcu je Anti proboravio kratko vrijeme. Odmah je od poetka uznastojao da se preurede prostorije novicijata u jedinstvenu cjelinu. Zauzeo se da
se uredi kapelica za novake, ukoliko u planiranom preureenju crkva ne bi bila
izravno povezana, na prikladan nain, s prostorijama za novake. Pokuao je to
svrhovitije urediti namjetaj i slike po sobama i hodnicima kako bi sve to pripomoglo duhovnoj izgradnji novaka. Namjeravao je poboljati higijenske uvjete
izgradnjom jednoga tua za novake i pridonijeti zdravstvenom stanju novica zapoljavajui novake u razliitim zikim poslovima.
U svom izvjetaju naroito se zaloio da novicijat kao duhovno rodilite
Provincije ostane na ubavom visovakom otoiu posred Krke, u tom svetom,
kako ga on naziva, samostanu pod okriljem Majke od Milosti. 332
Osim spomenute Antieve namjere preureenja novicijatskih prostorija njegov rad iz tog razdoblja nije dovoljno poznat. Zna se ipak da se meu novacima
osjeao izvrsno i da je svoj boravak u novicijatu pokuavao upotrijebiti i za vlastitu duhovnu izgradnju. Jedno elim pisao je da u svemu budem kako Isus
i Marija hoe i ele.333 Vjerojatno je Anti upravo tada stekao izvjesna odgojna
iskustva s novacima, koja je kasnije prenio magistru novaka, svom nekadanjem
ueniku fra Celestinu Belamariu.
Prema Antievu shvaanju, rad s novacima trebao je obuhvatiti upoznavanje
psaltira i to prije svega nedjeljno moljenje asoslova, kako bi novaci razumjeli ono
to mole. Svaki bi novak trebao prevesti na hrvatski jedan psalam i s tumaenjem
izloiti pred zajednicom novaka. To bi im pomoglo za shvaanje, izraavanje i za
duhovni ivot za koji bi iz psalama crpli pouke. No, na taj bi nain magistar korisno zaposlio novake. Uz taj bi rad nauili i pisati na pisaem stroju.
25. VIII. 1938. nalazio se u Zagrebu. Usp. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata
Makarska, br 31/38.
328
Usp. Dnevnik Milovana, 28. i 30. IX. 1939. br. 411 i 413.
329
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, 3. XI. 1939. br. 446.
330
Arhiv Vicepostulature. Uredovni spisi klerikata. Provincijal Grabi Antiu br. 2343. Split 12. XI.
1939. Izvornik.
331
ini se da je Bebi smijenjen jer nije naao zajedniki jezik s novacima, od kojih su trojica poslije
toga izila iz klerikata iz Sinja. Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj 25. V. 1942. Eno nam odoe
4 klerika! Trojica su iz onoga razreda, radi kojega je O. Bebi skinut s metarstva.
332
A. Anti Izvjee o novacima i novicijatu za denitorijalni sastanak, Visovac 10. XII. 1939.
AFPPOS, Spisi provincijala, Sada u arhivu Vicepostulature [Autograf]
Autograf .
Autograf]
333
Anti M. Mikuliu, Makarska, 22. XII. 1939. AP, I/30, 6 [ 4, 534]
327

116

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

U odgoju bi novaci trebali paziti na lijepo vladanje, a taj bi trud bio via purgativa. Daljnji je rad uvanje od grijeha i vrenje dunosti. Morali bi ostaviti i bezazlene rijei koje nije lijepo uti. Novak koji bi svojevoljno izgovarao takve rijei,
upozorava Anti, nije shvatio svoj poziv ni stupio u duhovni ivot. A te vjebe,
koje spadaju na via purgativa, novak mora svladati. Taj korak, koji se traio od
novaka, bilo je zapravo obraenje. Anti je novicijat usporeivao s dogaajem koji
se dogodio sv. Pavlu na putu u Damask. Novicijat je za Antia, prema Pavlovoj teologiji, svlaenje starog ovjeka s njegovim djelima i oblaenje novog izabranika
Bojega,
jega, svetog i neporonog u srdano milosre, dobrotu, poniznost, krotkost i
strpljivost (Kol 3, 9-11).334
No, kako esnaestogodinji novak, na izlasku iz djetinje dobi, koji jo nije
osobno spoznao strahote grijeha, moe doivjeti u novicijatu svoj Damask? Antiu
se to pitanje moralo nametnuti, moda ak i iz vlastitog iskustva, no njegov je stav
bio: Mora se promijeniti pa barem to bilo parvum, minimum, ali mora biti conversio vera, probata. Mora teiti i za veim.335
Tenja za uzvienijim prvenstveno se, prema Antievu miljenju, ini se,
ostvaruje preko sakramenata, ispovijedi, priesti, sv. mise i redovnikog odravanja propisa i prepuptanju magistrovu duhovnom vodstvu. Jamstvo za uspjeh je
posveenje Mariji i djelovanje s Marijom.336
U vrijeme Antieva boravka na Visovcu ostao je kao odgojitelj na Bogosloviji
u Makarskoj fra Petar apkun, s naslovom magistrova zamjenika. Moljakao je
provincijala da bi Anti doao barem za duhovne vjebe, koje su se obavljale
pred reenje, i za glasovanje o prikladnosti reenika.337 No, provincijal Grabi
je Antievu prisutnost drao vanijom u novicijatu na Visovcu.338 Da bi nekako
nadopunio svoju prisutnost, Anti je apkunu pismeno dao upute kako postupati
pred zavjetovanje i poslao je klericima sliice,339 a moda je nekima uputio i pisma.340

Tu usporedbu nalazimo u pismu upravljenom 23. IX. 1960. novakinjama Sestara Malog Isusa no,
ona je karakteristina za Antievo shvaanje novicijata: Moramo se svi a ma svi temeljito promjeniti,
obratiti Gospodinu kao sveti Pavao. Damask je na
na novicijat . Iz novicijata moramo izai drugi - novi
- Pavli (istaknuto u izvorniku). AV, AP II/36, 11 [ 5, 813].
335
Anti Belamariu, Zagreb, 12. VIII. 1954, AP, I/6, 1[ 4, 82-85]. Sauvala se i jedna Antieva kasnija karta s uputama koje je predlagao metru, kako bi uposlio novake da bolje shvate duhovni i redovniki ivot, no ona se odnosila na promijenjene prilike u novicijatu i ne moe se primijeniti na kraj treeg
desetljea XX. stoljea. Usp. Anti Metru novaka, Zagreb, 1. V. 1964. AP, I/49, 7 [ 4, 931-932].
336
Anti novakinjama Sestara Malog Isusa AV, AP II/36, 11 [ 5, 813].
337
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 22/39. apkun Grabiu, Makarska
25. XI. 1939. Usp. i dopis br. 23/39.
338
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez br. Grabi Antiu, Split 12. XI.
1939.
339
Anti apkunu, Visovac, 29. XI. 1939. AP, I/11, 28 [ 4, 128-130].
340
Sauvano je pismo fra Marku Viskiu koji je na sam dan zavjetovanja odustao ne usuujui se zavjetovati, pa je isti dan napustio samostan te mu pismo moda nije bilo ni urueno. Anti M. Viskiu,
Zagreb, 29. XI. 1939. AP, I/49, 1 [ 4, 925].
334

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

117

Antiev je rad u novicijatu sigurno privukao pozornost nekih denitora. ini


se da su neki od njih smatrali da Anti ostankom u novicijatu izvrsno rjeava problem magistra. Bogoslovni klerikat je u vrijeme Antieve odsutnosti izvrsno vodio
fra Petar apkun. Trebalo je dakle samo potvrditi stvarno stanje. Kad se o tome
poelo govorkati, Antiev pomonik u Bogosloviji, fra Petar apkun, uputio je pismo provincijalu i najvjerojatnije kustodu, u kojem je nastojao izbjei magistarsku
slubu, obrazlaui da nije uputno Antia premjestiti iz Makarske.
On je svetac - pisao je apkun - svakoga aka vodi pojedinano u duhovnome
ivotu, sve zajedno upravlja Bogu, sva provincija i aci koji dolaze u Makarsku idu
odmah s pouzdanjem k njemu da mu se otkriju i predadu brod svoga duhovnog ivota
u njegove ruke.341
apkun nadalje naziva Antia nadnaravnom silom i tvrdi da bi nanio nepravdu acima kad bi se primio magistarske slube jer bi time liio studente majke
i uinio ih sirotama, a tlaenje sirota vapije u nebo.342 Moemo taj govor uzeti
hiperbolino jer je apkun svjesno isticao Antia kako bi se oslobodio magistarske slube no, ini se da je on djelovao uvjerljivo upravi Provincije koja se sloila
da se Anti vrati u Makarsku, a za magistra u novicijatu je ponovno imenovala
fra Alberta Bukia koji je ve ranije bio magistar u novicijatu. Vijest o Antievu
povratku u Makarsku izazvala je pravu radost meu studentima.343 Anti je ipak
ostao na Visovcu nekako do kraja godine. Na Novu godinu vratio se u Makarsku.344
Ubrzo je, meutim, morao u bolnicu zbog bolesti hernije.345 U Makarskoj ga je i
nadalje zamjenjivao fra Petar apkun, koji je u to vrijeme pripremao za tisak svoju
doktorsku disertaciju, dok se uskoro Anti nije vratio iz bolnice.
I nakon odlaska iz novicijata Anti je bdio nad novacima, davao savjete magistrima i slao im duhovna predavanja,346 a novacima predavanja i knjige.347 Na poziv magistara on i dolazi povremeno na Visovac kako bi novacima dao poduke.348
A kad je osjetio da ga tjelesne sile u potpunosti naputaju, novicijatu je ostavio u
batinu neke svoje nesreene spise,349 pokazujui tako skrb prema buduim naratajima Provincije.
Arhiv Vicepostulature, Razni dopisi, apkun provincijalu Grabiu, Makarska, 11. XII. 1939.
Izvornik
342
Arhiv Vicepostulature, Razni dopisi, apkun Grabiu, Makarska, 11. XII. 1939.
343
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, 14. XII. 1939. br. 484.
344
Radost je naa velika to se povratio, zapisao je predsjednik Milovana fra Ivan Bilui AFSM,
Dnevnik Milovana, 1. I. 1940. br. 501. - Prema pismu Fini Stipeti trebao se vratiti iz Visovca 29.
prosinca 1939. Anti F. i M. Stipeti, Visovac, 23. XII. 1939. AP. III/35, 13 [ 2, 786]; U Makarskoj je
prisutvoavao glasovanju o vladanju i prikladnosti reenika 3. IV. 1940. Usp. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 29/40.
345
Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I, [30/54] 94.
346
Celestinu Belamariu pie: Poslao sam ti u Karin dva predavanja o duhovnom vodstvu. Vjerojatno
se radi o tekstovima sauvanim u Vicepostulaturi, br. 316. VITTORIO MARCOZZI S.I.: Duhovno vodstvo mlade
mladei, str. 27 i br. 317. VITTORIO MARCOZZI, S.I.: Duhovno vodstvo i poznavanje pojedinca,
str. 13. Anti Belamariu, Zagreb, 12. VIII. 1954, AP, I/6, 1[ 4, 85]. Drugom zgodom ga moli da
mu vrati razmatranja za duhovne vjebe. Kako istom zgodom alje novacima O upravljanju duom

om
sv. Bonaventure vjerojatno se radi o spisima sauvanim u prijepisu u Vicepostulaturi pod br. 26. 341

118

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

ODGOJNA METODA
Iz Antievih odgojnih postupaka i iz njegovih pisama mogue je donekle otkriti i neka njegova shvaanja o odgoju i naela kojima se vodio. Tee je meutim
sveukupne injenice povezati u sustav jer se najvei dio Antieva dopisivanja dok
je bio magistar svodi uglavnom na uredske poslove kao to su izvjetaji o studentima i dopisi o reenju.350 Iz mnotva sauvanih pisama i zapisa ipak se moe
sastaviti mozaik koji odaje Antieve nazore i nastojanja u odgoju.
OSNOVE ODGOJA
U odgojnu slubu Anti je stupio bez posebnog odgojnog obrazovanja.
Naravno je prema tome pretpostaviti da je neka naela koja je upotrebljavao u
odgoju prvenstveno preuzeo od svojih odgojitelja. ini se da se u Antievoj ljubavi prema mladei, poticaju na ljubav prema euharistiji i prema Blaenoj Djevici
Mariji moe prepoznati odgojni kontinuitet bogoljubnog Antieva odgojitelja fra
Petra Baia. Neke postavke vjerojatno je preuzeo i od svog magistra i kasnije
sudruga u odgoju fra Petra Grabia od kojega je, kako je ve spomenuto, traio savjete. Veinu saznanja stekao je tijekom vremena, prouavajui rasprave o odgoju

Duhovne vje
vjebe svetog Bonaventure, str. 57 [strojopis nepoznati prevoditelj, stil ne izgleda Antiev],
Sv. Bonaventura: O upravljanju Due. [De regimine animae prijevod s francuskog Oevres spir.
de Saint Bonaventure od P. Jean de Dieu, O. F.O. II. De la vie parfaite, str. 24], 14 str. A5. strojopis,
prijepis biljenice br. 89). Iz istog pisma saznajemo da je magistru Belamariu posudio i raspravu o
zavjetima. Meu Antievim spisima sauvala su se predavanja: 78. Zavjet siroma
siromatva, str. 5 [strojopis];
79. Zavjet svete isto
e, str. 5 [strojopis]; 81. Zavjet isto
e, str. 12 [rukopis nepoznatog prevoditelja];
83. Zavjet poslunosti,

nosti,
str. 68 [Iz opirnijeg rukopisa, str. 128-195] i 206. Zavjeti, str. 46 pa bi trebala
daljnja istraivanja kako bi se uspostavilo o kojim se spisima radi to ovdje nisam drao nunim. Usp.
Anti Belamariu, Zagreb, 22. X. 1955, AP, I/6, 3[ 4, 87]. Potom mu je poslao Duhovna nauka
sv. Bonaventure, rukopis koji se danas zagubio ukoliko se ne radi moda o rukopisu sauvanom u
Vicepostulaturi: P. EPHREM LONGPRE, OFM: Mistina
na teologija svetog Bonaventure, str. 99 [[La thologie mystique de Saint Bonaventure, Quaracchi 1921]. Cjeloviti prijevod u autografu i 14. str. prepisano
strojopisom (o tom rukopisu usporedi i Antievo pismo Belamariu Zagreb, 6. III. 1964, AP, I/6, 6 [
4, 90]) i Tuma sv. Regule, to bi moda mogao biti jedan od sauvanih spisa u Vicepostulaturi pod
br. 51. EGVIN BERGHOFER: Tumaenje
enje Pravila sv. o. Franje, str. 45 [preveo: Sreko Majstorovi]; 52.
Izvadak tumaenja
enja Franjevakog pravila, [po Kazembergeru], str. 16 [datirano je Visovac, 6/VII 1940.
g.]. Usp. Anti Belamariu, Zagreb, 13. XI. 1955, AP, I/6, 4 [ 4, 88].
347
Usp. Anti Belamariu, Zagreb, 30. IX. 1955, AP, I/6, 2[ 4, 86], Anti Belamariu, Zagreb, 22. X.
1955, AP, I/6, 3[ 4, 87].
348
Usp. Anti Belamariu, Zagreb, 30. IX. 1955, AP, I/6, 1[ 4, 82-85].
349
Anti Belamariu, Zagreb, 21. I. 1965, AP, I/6, 7 [ 4, 91-93]. Tu su bili prijevodi iz ALBERT MARIA
WEISS, Apologie des Christentums, Freiburg i. B. 1904. i Laureola Seraca koju je preveo Marin
Juras, odvjetnik i profesor talijanskog na Franjevakoj gimnaziji u Vrbanievoj u Zagrebu. Iz pisma se
vidi da je Anti imao nakanu poslati i jo neke spise. ali je nepoznato je li tu elju i ostvario.
350
Antieva pisma provincijalu iz prvih magistarskih godina odjednom se naglo smanjuju. Moda je
kao ispovjednik klarisa ee dolazio u Split pa je probleme povezane uz odgoj mogao s provincijalom
rjeavati i usmeno. Tu i tamo pronae se pokoje pismo koje rjeava administrativne probleme kao pitanje reenja. Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 112, br. 1241/1926, Anti Grabiu, Makarska,
5. VII. 1926.

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

119

i duhovnosti.351 Provjeravajui ta saznanja vlastitim iskustvom stvarao je sam i


usavravao svoju odgojnu metodu.
U jednoj maloj nedatiranoj biljenici nalazi se nekoliko odgojnih naela koja se
odnose na odgojitelje i odgajanike a Anti ih je pribiljeio od autora koje je itao,352
a moe se rei da ih je vie-manje i usvojio u svom odgojnom postupku. Prema tim
naelima glavni cilj odgoja u klerikatu trebao bi biti odgoj za pobonost, za uenje
i stegu. Sukladno shvaanju da odgoj poinje od odgojitelj, voditelja odgojnog zavoda trebale bi resiti vrline: uenost, znanje, bogoljubnost, duh molitve i rtve,353 a
sa suradnicima u odgoju trebale bi ga povezivati ljubav, potovanje i zajedniko zanimanje za odgajanike. Odgoj, prema tim naelima, zapoinje tek onda kad odgajanik pone slobodno sudjelovati u vlastitom odgoju. Odgojitelj zapravo samo potie
odgajanika na nutarnje djelovanje i svaki je odgojni postupak koji prelazi tu granicu
bezuspjean, dapae i tetan jer unitava ljudsku osobnost.354
U jednom predavanju nastalom oko 1935. godine i vjerojatno odranom odgojiteljima Provincije Presvetog Otkupitelja Anti kao uvjet dobrog odgoja istie
prije svega poznavanje odgajanika, a potom ljubav prema odgajaniku pred kojom
pada svaka ljudska snaga. Koliko u odgoju ima ljubavi, toliko e biti i uspjeha,
drao je Anti. Ali da ljubav ne bi skrenula stranputicom, odgojitelj treba traiti
prosvjetljenje u molitvi i njezinim kljuem otvarati boansko Srce kako bi sam
odgojitelj postao kanal preko kojeg e Boja
ja milost tei prema odgajaniku.
Uzevi u obzir da su njegovi klerici dolazili iz naroda i vraali se narodu, ponajvie kao duhovni pastiri, preporuivao je da u obrazovanju treba posvetiti svu
moguu pozornost pastoralnoj znanosti i crkvenom govornitvu i nastojanju da se
klerici zaljube u crkveni ivot. Da bi se to postiglo, zastupao je da kod odgajanika
prije svega treba odgajati vjeru, kao temelj na kojem se moe graditi duhovni ivot. Jedino vjera moe zagrijati ovjeka na velike pothvate i uspraviti mu pogled
prema nebu kad ga snae teret kria na ivotnom putu.
Postavivi temlj, Anti je potom, u daljnjem odgoju, traio od odgajanika da
vjerno, postojano i s ljubavlju vri vlastite dunosti, drei da su dunosti stube po
kojima se mladi ovjek, redovnik, penje prema savrenosti, i kola u kojoj se duhovno vjeba i izgrauje. Svijest o ispunjenoj dunosti i dosljedno o ispunjenom
Sluba predavaa ascetike zahtijevala je od Antia da pronae i zgodnu studentsku literaturu. Tako
je za studente 1935. naruio: 20 komada TANQUEREY, Prcis de thologie asctique et mystique, 6 komada LIGUORI Pratica di amor Ges Cristo, po 2 kom. SALES, La Filotea ossia introduzione alla vita
devota i QUADRUPANI, Documenti di vita spirituale, te 1 kom. SCHLESSINGER, Meditationes de sanctis
ordinibus, pro exercitiis spiritualibus. Anti apkunu, Makarska, 29. X. 1935. AP, I/11, 15 [ 4, 124];
352
U toj su biljenici spomenuta dva autora. Jedan je poznati orleanski biskup Dupanloup ija se
knjiga Leducation, I-III, Paris 1897. nalazi i u Franjevakoj knjinici u Makarskoj. Drugi je isusovac
Domenico Valle, La teoria e la pratica delleducazione, Torino 1928.
353
Anti navodi vrline odgojitelja kao: doctrina, scientia, pietas, duh molitve i rtve

. Zapis u nesigniranoj biljenici.


354
Zapis u nesigniranoj biljenici. U jednoj estitki koju je fra Augustin komrlj 1937. uputio
Antiu da je prenese novozavjetovanim klericima istaknuto je: Sentire cum Ecclesia nec non sentire cum Ordine, sentire cum Matre Provincia. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata
Makarska, bez br. komrlj Antiu, pot. peat, Igrane 20. XI. 1937.
351

120

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

vlastitom poslanju, u skladu s vlastitim obeanjima danim Bogu po redovnikom


zavjetovanju, bila su prema njegovu miljenju najbolja utjeha u ivotu i najsigurnije jamstvo dobre smrti. Odatle je proistekla posebna Antieva panja prema
vrenju dnevnog reda, a vjerojatno i njegov utjecaj na davanje vanosti dnevnom
redu u ostalim odgojnim zavodima u Provinciji Presvetog Otkupitelja, o emu e
biti govora u sljedeem poglavlju.
Uz svijest o izvravanju dunosti posebnu je vanost polagao na shvaanje
rtve, samozataje i prijegora, ne mogavi pojmiti da se moe biti uzoran sveenik-redovnik bez tih kreposti. Jer rtvom je svijet spaen, otkupljen. Po uzoru na
Krista koji je sama sebe ponizio do smrti, samozatajom i samoprijegorom ovjek
se odgaja i uzdie nad sama sebe i svoje slabe sklonosti i svladava potekoe na
putu svoga usavravanja.
O tom nastojanju da studenti proniknu u otajstvo Kristove muke i njegova
uskrsnua, dirljivo svjedoi pismo koje su Antiu za Uskrs 1936. uputili bogoslovi
s Poljuda u kojem piu:
jer ste upravo Vi s neizrecivom portvovonou i ljubavlju ulijevali u naa
srca ta Otajstva nastojei da prema njima formirate izgraivnje naih linosti. Sav
Va rad bio je pod perspektivom Otajstava koja sada duhom proivljavamo: da upoznamo pravu veliinu i vrijednost ovjeka prema neprocjenjivoj Muci Kristovoj, da
postavimo formiranje naih linosti na temelje samo odricanja, pregaranja i rtve i
da to vema uzljubimo nepresuivi izvor na kojem emo crpsti jakost i ustrajnost na
Kalvariji naeg ivota.355
Put kojim e klerici moi trajno dolaziti na to neiscrpno vrelo duhovnosti na
kojem e se duhovno osvjeivati i crpsti snagu Anti je vidio u molitvi i razmiljanju, pa je zbog toga nastojao to bolje uputiti klerike u nain razmiljanja, emu
je trebala pridonositi tiina i sabranost u odgojnom zavodu. Uvjeren da uspjeh
u odgoju ovisi o milosti i blagoslovu s neba, on je nastojanje odgojitelja oko
odgajanika promatrao samo kao vanjski rad.
Bitno i nutarnje je uzgajanje jednog sveenika - redovnika posao Boji. Klerici
se uzgajaju za oltar a s oltara polaze u narod: k bolesniku, u ispovjedaonicu, na propovjedaonicu i u kolu ili drutvo. Sva snaga posveenja i spasenja naeg dolazi od
rtve oltara. Tajna svega djelovanja i uspjeha redovniko-sveenikog ivota stoji u
jedinstvu s Bo[anskim] uiteljem, koji se rtvuje u sv. misi. Nae klerike moramo
upuivati neprestano k Isusu u Presv. Sakramentu oltara. Jedinstvo s Njim izvor je sve
snage, moi i jakosti njihove. togod sadimo u njihove due, sve to sijemo u njihova
srca treba da Presv. euharistija oplodi, ojaa i dovede do punine savrenosti. Ne moemo pojmiti klerika, koji se posveuje slubi Bo[anskog] Spasitelja, uzgaja za oltar
bez posebne ljubavi k Presvetoj euharistiji i rtvi oltara.356

Klerici Provincije sv. Jeronima Antiu, Uskrsna estitka, Uredovni spisi klerikata [1936], Arhiv
Vicepostulature. Izvornik.
356
Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi, A. Anti, Uzgoj u naim klerikatima obzirom na mjesta i
druge okolnosti [ 7 61] .

355

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

121

Iz takvog shvaanja poticalo je Antievo preporuivanje svagdanje priesti,


pohaanja presvetog sakramenta, sabranog sudjelovanja u bogosluju,
ju, obavljanja
razmatranja i promicanje pobonosti prema muci Kristovoj, krinom putu i prema
Blaenoj Djevici Mariji u ijoj su ruci sve milosti. No iz toga su slijedlili i neki
praktini postupci pa bi na etnji znao poticati studente da uberu cvijee357 da bi se
s njim okitio oltar ili zbornica.
Svjestan da mladi odgajan u skupini zapada u teko iskuenje kada se sam
nae u sredini drukijeg shvaanja, Anti je preporuivao osobni odgoj prikladan
pojedincu nastojei u nj unijeti zaljubljenost u knjigu i smisao za rad.358
Ta su naela oito djelovala na Antia da kod odgajanika pokua prije svega
odgajati svijest odgovornosti izbjegavajui bilo kakvo nametanje vlastitih pogleda
ili prisilu. Izgraivanje ljudske osobnosti na tim naelima ini se da je resilo itavu
Antievu odgojnu djelatnost. Svojim pobudama, opomenama i savjetima nastojao se
pribliiti studentima koje je duhovno vodio drei da je to za njih najkorisnije.359
Mogli bismo pretpostaviti da je, zbog olakanja u praenju odgajanika, preporuke koje je dao Bernardinu Bebiu, da o svakom odgajaniku vodi precizni
dnevnik, posebno o onima za koje sumnja da imaju pravo zvanje, i sam provodio
u djelo.360 Ukoliko je to zaista inio onda je temeljito proveo u djelo i prijedlog
koji je sam kasnije iznio Petrovu da takve podatke nakon zavrenog odgoja treba
unititi, jer se od tih podataka zaista nije nita sauvalo.
Odgajanici su velikim dijelom hvalili Antiev nain odgoja. Drali su da su
pod Antievim vodstvom dobili puno u pogledu duhovnog ivota.361 Na njegov
su odgoj gledali, uglavnom, kao na blagi nain postupanja i nagovaranja.362 Nisu
ipak svi klerici bili u potpunosti zadovoljni s takvim nainom odgoja. Neki su ga
i kritizirali. Tako je klerik Provincije sv. Jeronima Bonifai kritizirao Antiev
odgoj u pogledu mortikacije, no ne znamo o tome pojedinosti da bismo ih
mogli rasuditi. Zamjerao mu je i neprestano nutkanje na neke pobonosti kao
poklon presvetom oltarskom sakramentu. To je doivljavao kao narivavanje na
silu.363 A fra Silvestar Pra zamjerao mu je da nije bio dovoljno energian kada se
radilo o ostalim odgojiteljima.364
Usp. nepotpisani dopisnik Antiu, Dubrovnik, 14. XI. 1933. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi, A. Anti, Uzgoj u naim klerikatima obzirom na mjesta i
druge okolnosti [ 7 51-63, 28-35]
359
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 7v. Pobude, opomene, savjete dajem ti na taj nain da se s njima to
vie pribliim tvom nutarnjem osjeanju i da tako donesem veu korist tvojoj dui. Ovaj sam nain
odabrao jer zadnjih dana osjeam u svojoj dui da je ovako najpodesnije za te i da ti ovo najbolje
odgovara da bude bolji.
360
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 3/39, Anti Provincijalu, Makarska
9. II. 1939.
361
panjol Antiu [Badija] 4. IX. 1934. Arhiv Vicepostulature. Izvornik. Znam da se hvale nai tamo,
da su dobili puno u pogledu duhovnog ivota,
362
Nepotpisani dopisnik Antiu, Dubrovnik, 14. XI. 1933. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
363
Nepotpisani dopisnik Antiu, Dubrovnik, 14. XI. 1933. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
364
Usp. fra Silvestar Pra Antiu, Poljud [Split], 7. V. 1935. Uredovni spisi klerikata, Arhiv
Vicepostulature. Izvornik. Istu je zamjerku kasnije iznio i fra imun Jankovi.
357
358

122

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

ZAMISAO O CJELOVITOM ODGOJNOM PRAVILNIKU


Za zdrav i valjan odgoj redovnika Antiu se nametala potreba prikladnih prirunika i pomagala na kojima bi mogao zasnivati odgojne postavke. Kad nije mogao pronai prikladne prirunike, da bi doskoio tom nedostatku, obratio se 1935.
fra Karlu Baliu, koji je tada bio profesor na Papinskom ateneju Antonianum u
Rimu, da bi predloio generalnom ministru Franjevakog reda da bi se izradili
struni prirunici: 1) povijesno-pravno-moralni i asketini tuma konstitucija 2)
prirunik za odgoj prema sv. Bonaventuri i drugim franjevakim autorima, u skladu s dostignuima suvremene pedagogije, 3) metodika za franjevake kole.365 Ta
ga ideja nije naputala ni kasnije i o njoj e biti jo govora pod naslovom Skrb za
prirunike
nike duhovnog ivota.
Problemi koji su se 1938. i 1939. osjetili u novicijatu naveli su ini se i fra
Antu da se jo jae pone zanimati odgojem na iroj razini, jer su novaci nakon
godine kunje postajali njegovi odgajanici. Moda je odatle poteklo i njegovo dopisivanje o odgojnim problemima s gvardijanom i magistrom visovakog samostana u kojemu se nalazio novicijat. Gvardijan fra iril Vrcan upozorio ga je da
u odgoju nema obnove ako ona ne pone od starijih i da stariji zbog toga trebaju
udruiti snage, promatrati prilike i dogovarati se kako postupati u odgoju, ali
bez upadnosti. Iz Vrcanova se pisma moe razabrati da je Anti u odgoju uivao
dvostruki autoritet, kao ovjek iskustva, ali i kao onaj koji je na poloaju pa kada
od poloaja dolazi ozbiljnijim ga se shvaa i jae prihvaa.366 Kako je i magistar
novaka fra Bernardin Bebi, zagovaratelj stroe ruke, vjerojatno ve tada doivljavao prigovore na svoj odgoj, i on je poticao Antia da poradi kod provincijala da
se odravaju sastanci kako bi se ujednaio odgoj, ali i tribljenja367
Zamisao o ujednaenju odgoja dovela je logino do zamisli o jedinstvenom
pravilniku za odgoj u svim odgojnim ustanovama u Provinciji. ini se da je u tom
Anti pronaao valjanu potporu u svom pomoniku fra Petru apkunu. Iz zajednikih razgovora i razmiljanja krenut e u djelo obnova studentskog dijela zgrade u
Makarskoj i stvaranje zajednikog odgojnog pravilnika za odgajalita Provincije.
Plan o jednom i drugom pothvatu uputio je Anti provincijalu Grabiu. Dopis ipak
daje naslutiti da apkun nije bio njegov jednostavni prepisiva na pisaem stroju,
ve da su u dopis ugraene i apkunove ideje. Prema Antievu dopisu, Pravilnik
bi sadravao temeljne upute o franjevakom odgoju i posluio kao prva pomo i
smjernice odgojiteljima.368

Anti Baliu, Makarska, 4. VII. 1935, AP, I/4, 3 [ 4, 18-20].


Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Vrcan Antiu,
Visovac, 14. III. 1938.
367
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Izvan protokola, Bebi Antiu
Visovac 14. X. 1938,
368
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. br. 1731/1938. Anti Grabiu, 25. X. 1938. [u Arhivu
Vicepostulature].
365

366

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

123

U okviru toga zacrtanog programa moemo pretpostaviti da je Anti htio unijeti govor Pija XI. o klerikom dostojanstvu,369 tekst enciklike Pija XI. o sveenitvu370 i Upute redovnikim starjeinama.371 Moemo samo nagaati je li
Pravilnik predviao studentski karton u koji bi se biljeile vanije karakteristike
u vladanju i uenju koji bi se tek nakon reenja spalio o kojem je Anti snovao kasnije,372 jer nije poznato je li taj prijedlog ikada slubeno podastro upravi
Provincije. A nikada nije objavljen ni Pravilnik.
OD NARAVNOGA K NADNARAVNOM
Studente je Anti uvodio postupno u otajstva vjere i duhovni ivot. Odgojna
metoda mu je bila uravnoteena, s nekim osobnim naglascima. itanjem, iskustvom i razmiljanjem doao je do zakljuka da se u odgoju treba sluiti naravnim
i nadnaravnim sredstvima.373 Metoda mu se sastojala u biranju puta koji vodi
ravno k Isusu. U uklanjaju prepreka koje su spreavale taj izravni put i u priklanjanju poticajima milosti u skromnosti i molitvi.374
Kao to je i naravno u ustanovama gdje ivi mladost, tako je i u klerikatu bilo
redovito ivahno. ivahnost se naroito oitovala u podizanju glasa po hodnicima
u vrijeme odmora. Prema izvjetajima, sa zdravstvenim stanjem klerika uvijek je
bilo ponekih problema. to se tie duhovnog ivota, klerici su redovito pristupali na
dnevnu svetu priest i vie su puta dnevno pohaali presveti oltarski sakrament.375
Odgoj je zapoinjao od vanjskog ponaanja. Zbog toga je studentima preporuivao jednostavnost i izbjegavanje kienosti u govoru i pismenom izraavanju.376
U Arhivu Vicepostulature, AS br. 301. sauvan je prijevod Pijeva govora uenicima Rimskog sjemenita o klerikom dostojanstvu prema znaenju rijei klerik Papa Pio XI: Ime klerik (iz govora),
str. 1. Usp. Enchiridion Clericorum, [Romae], 1975, str. 581, br. 1635.
370
U jednom pismu koje je fra Gapar Bujas uputio Antiu (Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi
klerikata, Bujas Antiu, Sinj 24. X. 1936, izvornik) govori se o 14 stranica papina govora, objavljena
u Acta Ordinis Fratrum Minorum, koje Bujas odbija prevesti na hrvatski, zbog prezaposlenosti. Kako
nije oznaeno o kojem se goditu acta radi ini se da bi se moglo pretpostaviti da se tekst odnosi na dio
okrunog pisma Pija XI. Ad catholici sacerdotii ((Acta Ordinis, 55/1936 fasc. II-III). Kako je u naslovu
izostavljeno Litterae encyclicae, Bujas je vjerojatno pomislio da se radi o papinu govoru. Enciklika je
Antiu moglo posluiti ne samo u njegovu odgoju ve i da bi crkvene smjernice utkao u svoj prirunik,
koji e on kasnije rado nazivati latinskim nazivom Vademecum. Enciklika je objavljena u prvom broju glasila Acta Apostolice Sedis, 28 (1936), 5-53 i Acta Ordinis, 55(1936), 25-32, 49-57, 81-89. Dio
teksta je uvrten u Enchiridion Clericorum, 1975, str. 679-690, br. 1955-1975.
371
Upute redovnikim starjeinama dao je prevesti i povjerio je fra Jeronimu etki da ih jezino popravi kako bi se mogle itati u blagovaonici i po njima postupati u odgoju. Uredovni spisi franjevakog
bogoslovnog klerikata Makarska, br. 4/39, Anti etki, Makarska 12. II. 1939. Radi se o tekstu SACRA
CONGREGATIO DE RELIGIOSIS, Instructio ad supremos religionum et societatum clericalium moderatores:
de formatione clericali et religiosa alumnorum ad sacerdotium vocatorum, deque scrutinio ante ordinum susceptionem peragendo, Acta Apostolicae Sedis, 24 (1932), 74-81.
372
Anti Petrovu, Zagreb, 15. V. 1952. AP, I/34, 68 [ 4 699-701]. Pisma sveeniku, III, 20/58, 76.
373
Usp. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 18.
374
Usp. pitanja upravljena fra Nikoli Gabriu, N. Gabri, Dnevnik, f. 18v-19r.
375
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 133, br. 2234. Izvjee o klericima za denitorijalni sastanak,
Makarska 7. XII. 1930.
376
Usp. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 35 i 38.
369

124

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Htio je da njegovi studenti ve izvana odaju dojam veselih Bojih


jih stvorenja koji
svojim izrazom na licu odraavaju sreu ivota s Bogom. No razumijevao je i
mladenake studentske nestaluke.377 No, ve od samih poetaka pazio je i na osobnost i temperament odgajanika.378
Drei se drevne uzreice per terrestria ad coelestia, Anti je u svom odgojnom radu briljivo pazio i na tjelesne potrebe studenata. Uvjeren da je za duhovni
ivot i za odravanje reda i istoe u klerikatu potrebna i materijalna osnovica, u
klerikatskom su dijelu zgrade esto izvoeni najnuniji popravci i popunjavan inventar. Drao je naime da e se bogoslovi, uglavnom seljaka djeca, tako lake naviknuti otmjenijem vladanju, i to je jo
glavnije, lake e biti baviti se njihovim
duhovnim uzgojem kad su dovoljno provieni s materijalne strane. Tek nakon
toga moglo bi se poraditi pisao je provincijalu i oko izradbe zajednikoga
uzgojnoga pravilnika za nae zavode [].379
Da bi kolske prostorije poticale studente na studij i odgoj, Anti je pomiljao
da bi pribavio slike sv. Bonaventure i bl. Ivana Duns Skota, te je nakon informiranja u Rimu pomiljao da bi za kolu dao izraditi kod rimskog slikara Alfreda Bea
kopiju Duns Skotove slike sa sveuilita Sacro cuore u Milanu.380 ini se da do
ostvarenja te zamisli nije dolo, ali je bio bolje sree kad je odluio staviti klerikat
pod zatitu sv. Bernardina Sijenskog.381
Anti je brino pazio i na male studentske radosti, oputanje i odmor.382 Iz
toga je bezuspjeno nastojao iskljuiti puenje. I premda je u tome, kako je ve
spomenuto, naao podrku u provincijalu Cikojeviu, ini se da studenti, pa ni
ostali redovnici puenje u klerikatu nisu smatrali posebnom povredom studentske
stege. Moda su im u vrijeme Antieve otsutnosti gvardijani, zbog teih radova

Ljetopisac je prigodom fotograranja studenata 3. VI. 1936, koje je obavio fra Lujo Mren, ostavio
zanimljivu biljeku: Zanimivo je gledati neke prole a o(tac) magistar eli da svi stojimo ko anelii!
Dnevnik Milovana V. 245.
378
Ta ljudska komponenta mu nije nevana ni kod samih svetaca, pa je Anti u obrazloenju veselja
kod sv. Franje vidio naravnu podlogu u Franjinu temperamentu, a duhovni razlog u odricanju od stvorenja. Usp. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 32.
379
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. br. 1731/1938. Anti Grabiu, 25. X. 1938. [u Arhivu
Vicepostulature].
380
AFPPOS, Spisi provincijala (134), br. 189, Anti Grabiu, Makarska, 29. I. 1931.
381
Peat za klerikat, s likom tog sveca, izraivan je u ibeniku (AFSM, Dnevnik Milovana, 13. VI.
1937. br. 369). No bio je vrlo kratko u uporabi.
382
U njegovim pismima da se u tom smjeru nai mnotvo preporuka da se ne pretjeruje u radu. A i sam
je Anti redovito odlazio na odmor, kao magistar esto sa svojim studentima u ivogoe i Zaostrog, a
kasnije u druge samostane. Premda boleljiv, pridruivao se ne samo kratkim izletima studenata u bliu
okolicu kao to je Vepric (6. V. 1931), Volicija (12. VII. 1931), Tuepi (4. VII. 1931. i 20. IV. 1932;
18. VIII. 1934; 6. IX. 1934; 10. IX. 1934), Veliko Brdo (30. I. 1934) nego i duim izletima studenata u
Selca na otoku Brau i dugi izlet obavljen pjeke po Hercegovini (12. IX. 1928). U pojedinim zgodama
kada bi doao poneki subrat, naroito magistar ili profesor, znao je klericima dopustiti da mogu s njim
ostati do kasno u no u razgovoru (26. XII. 1933; Dnevnik biljei da su 2. I. 1934. Milovanci ostali
s Bonom Radoniem u teolokoj raspravi do pola sata po pol noi). Kako bi oraspoloio studente,
znao ih je koji put poastiti i kolaima (28. XII. 1933). Usp. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, II. pod
navedenim datumima.
377

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

125

u samostanu, gledali kroz prste a mladomisnici domagistri samo koju godinu stariji od studenta nisu imali autoriteta da bi im zabranili, pa su se studenti i poslije
provincijalovih kazna ne samo usuivali javno puiti ve je taj ugoaj matovito
opisan i u dnevniku studentskog zbora Milovan nad kojim je Anti kao upravitelj
zbora imao nadzor.383
Kad se poteno izmorimo i upotimo, pokroimo na studeno kamenje, sjednemo
jedan naprama drugome i zapalimo! Vrijeme suho pa duhan gori i dimi, a kako vjetra
ni uha nema, to nam se gusti kolobari kao oblaci vijaju oko glave te se onda lagano
odvijaju u ir i vis! Puimo ko Turci. Osobito fra Ante odbija jake dime! Kad se tako
malo odmorimo, opet se dademo na muni posao384
Zbog odmora i druenja studenata Anti je vie puta prireivao krae izlete
studenata, na kojima se nalo i hrane ili voa za osvjeenje. Jednom zgodom ljetopisac biljei da je groe ak pribavio iz Imotskoga.385 Tako su studenti na trenutke
zamjenjivali asketsko vjebanje s udivljenjem prirodi i Bojoj
joj dareljivosti, to je
ljetopisac u Dnevnik Zbora oputeno pribiljeio reenicom: Lijepo ti je, Boe
moj, u tvojoj prirodi uz slatki kus i dobru kapljicu.386
Naroito je teio da se za Boi stvori ugodno bratsko raspoloenje, pa je
nastojao pripremiti igranje tombole za koju je od provincijala uvijek prije Boia
traio da neto kupi, naroito knjige, prvenstveno Sveto pismo koje bi bogoslovima uvijek moglo posluiti, i druge sitnice. Htio je naroito da se taj dan bogoslovi
provesele jer
to e na Boi uvee raditi; ne bi ostalo ve u sobe.387 I u takvom
moljakanju od provincijala on je redovito smatrao potrebnim zahvaliti provincijalu na ranijoj susretljivosti i oinskoj brizi.388 No kad provincijal ne bi reagirao
on je traio novi izlaz, izjavljujui se spremnim zbog krize ostaviti studente i bez
tombole.389
Studentima je nastojao ispuniti elje kad su one bile u skladu s njihovim pozivom. Traio im je doputenja od provincijala poi kui u sluaju bolesti ponekog
od njihovih roditelja.390 Doputao je u pojedinim sluajevima odlazak na slavlje

Kad je 18-21. sijenja 1834. Anti poao u Zaostrog, predsjednik Milovana fra Pio Frop na dugo i
iroko opisuje zamorno ruenje velikog ogradnog zida ispred samostana, usporeujui ga sa ruenjem
starodrevnog grada Tebe, preputa maha doivljaju studentskog druenja u kojemu je i puenje imalo
svoju drutvenu znaajku.
384
AFSM, Dnevnik Milovana, IV, god. 1933/34, I. polugod. br. 278-293. [18. I - 21. I. 1936].
385
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 6. IX. 1934.
386
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 12. II. 1934. Inae se u Antievim spisima esto nalaze opomene da se izbjegava prekomjerni rad i iscrpljenost. Fra Petru apkunu je npr. pisao: uvaj zdravlje. Umjeren u svemu. Dobro spavaj. Redovito odmor i nita napeto, preko sila. Anti apkunu,
Makarska, 12. I. 1935. AP, I/11, 10 [ 4, 122].
387
Spisi provincijala, sveanj 138, br. 123/23. XII. 1931, Anti Cikojeviu bez datuma.
388
Spisi provincijala, sveanj 138, br. 123/23. XII. 1931, Anti Cikojeviu bez datuma.
389
Spisi provincijala, sveanj 138, br. 141/31, Anti Cikojeviu Makarska 27. XII. 1931.
390
Spisi provincijala, sveanj 140, br. 598/32, Anti Cikojeviu Makarska 7. V. 1932. Moli doputenje
za fra Andriju Zjaia da posjeti bolesnu majku.
383

126

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

mladih misa,391 a trojici studenata da pripremaju glagoljaku misu jer su bili iz


glagoljakih upa,392 i druge sitne radosti.
Kad su provincijali zabranjivali odlaziti kuama slaviti mise, Anti se i tu
koji put zalagao za studente, kad mu se inilo da bi ta proslava mogla pridonijeti
obiteljskoj slozi,393 premda se drugima moda to moglo initi kao posebna ljubav
prema nekom studentu.
U skladu sa briljivou koju je gajio od najranije mladosti za ureenje slube
Boje,
je, i kao magistar je posveivao panju liturgijskom odgoju i tumaio studentima liturgijske obrede, kako bi se to bolje pripremili za obavljanje bogoslu 394 Skrbio se da bi se nabavili hrvatski obrednici za bogoslove kako bi se mogli
ja.
uvjebati u obredima prije zavretka bogoslovnih studija.395 Vjerojatno mu je na
njegovo traenje provincijal Petrov 27. V. 1936. poslao 4 franjevaka ceremonijala, kako bi se u klerikatu sluba Boja
ja odvijala dostojanstveno.396 Zbog urednog
obavljanja svetih obreda zanimao se i za nove propise i povlastice Franjevakog
reda,397 a dugo je vremena prireivao i liturgijske kalendare, o emu se raspravlja
u poglavlju Prireiva
prirunika
iva
nika za duhovni ivot
ivot pod naslovom Vodii
i za bogosluje
slu
je.
U pobonim vjebama studente je vodio takoer korak po korak. Uz pobonost prema euharistiji naroito je studentima preporuivao pobonost prema
muci Kristovoj398 i prema Blaenoj Djevici Mariji, pa su neki studenti izvrili
potpuno predanje BDM.399 A preporuivao je da se osobe i potpuno posvete Kristu
kao rtva.400
Izbjegavajui puki formalizam, Anti je zapazio neke neloginosti u molitvenom rasporedu, pa ih je pokuao ispraviti na svoj nain. Tako je uz molitvu
Poveerja iz asoslova ,koja se inae molila prerano401 uveo veernje molitve studentima i ispit savjesti nad onim zajednikim ispitom.402
ASKETSKE VJE
VJE
BE
BE
Ve je spomenuto da je Anti 1922. nazvan praktinim asketom. U skladu s
tim sasvim je razumljivo oekivati da je pokuao barem nekim svojim gojencima

ini se da je iao A. Pavlovu. A sigurno je bio fra Nikoli Gabriu. Usp. AFSM, Dnevnik Zbora
Milovan, 2 VIII. 1928. i 3-5. III. 1934; fra Franji Carevu, fra Josipu Soldi i fra Stjepanu Vuemilu.
392
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 140, br. 769/1932, Anti Cikojeviu, Makarska 10. VI. 1932.
393
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 130, br. 834/1930. Anti Grabiu, Makarska 10. V.
1930.
394
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, 18 i 20. III. 1940. br. 606 i 612.
395
AFPPOS, Spisi provincijala (130), br. 838/1930. Anti Grabiu, Makarska, 4. V. 1930.
396
AFPS, br. 1122/1936; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 14/36.
397
Usp. Anti I. Juriu, Makarska, 5. I. 1943. AP, I/21, 13 [ 4, 360].
398
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 16v.
399
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 17v. i 29v
400
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 19r.
401
U zimskom je razdoblju to bilo oko 14,30 sati. Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, 8. XI. 1938, br. 109.
402
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, sv. V [11. IX. 1936].
391

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

127

udariti temelje asketskog ivota. Kao to je obino postupao stupnjevito u svom


odgojnom radu, u asketskom odgajanju nastupao je jo obazrivije.
Da bi suzbio studentsku znatielju, preveliko zanimanje za politika zbivanja
i gubljenje vremena, prema ondanjem nainu odgoja, ograniavao im je pristup
novinama i asopisima. Premda je poznato da dnevne novosti nisu zaokupljale
njegovu pozornost,403 ipak je svojim studentima preporuivao da itaju Katoliki

ki
tjednik, naroito njegove uvodnike.404 Studenti su bili, ini se, sasvim dovoljno
obavijeteni o zbivanjima oko sebe. Studentski zbor Milovan primao je dosta listova i asopisa. Ponekad su u njima objavljivani i prikazi studentskih priredaba
i akademija. Novine su i asopisi stizali u zamjenu za vrlo cijenjeni asopis Novu
reviju, koju su izdavali makarski profesori. Ipak u skladu s tadanjim shvaanjima,
studentima nisu bili dostupni svi listovi i asopisi pa ni oni vjerskog usmjerenja.
Provincijal Provincije sv. Jeronima fra Bono kunca smatrao je da e studente radoznalost odvlaiti na itanje i da e tako gubiti dragocjeno vrijeme za studij. Ipak
je bio sklon pretplatiti svoje studente na Hrvatsku stra
strau,
u, ukoliko bi to Antiu
odgovaralo.405 Grabi je Antiu dopustio da moe davati klericima Hrvatsku prosvjetu, ako je on ili netko od profesora pregleda i ustanovi da nema nita pogubna
za klerike.406
Kako bi studentima otrgnuo srce od priljubljenosti za drage predmete i zanimanja i ojaao im volju, pokuavao ih je vjebati u odricanjima, oduzimajui im ponekad kratkotrajno omiljene predmete i zabranjujui omiljene zabave ili
nalaui asketske vjebe, ali bez pretjerivanja u asketizmu.407 Da bi se klerici to
vie uvjebali u zajednikom ivotu, morali su svake godine predavati pokrivae
s kreveta u zajedniku spremnicu. Klerici nisu rado predavali tu robu u zajednike
spremnice to se provincijalu Grabiu inilo kao teki prekraj zavjeta siromatva.
Opomenuo je Antia da ne priputa opravdanost kojekakvim izhitrenim razlozima carnis et sanguinis, jer bi se toboe na slian nain dali pokopati svi zavjeti bez
izuzetka.408 Priputajui opravdanost bavljenja pojedinim poslovima i progledajui kroz prste nesavrenosti mladih redovnika, Anti je studente postupno uvodio

Jedan od njegovih gojenaca, fra Karlo Juri, ak je izjavio da se ne sjea da ga je ikada vidio da ita
novine. Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva [ 9, 31 f. 87]. Vjerojatno je tonija
izjava fra Gabrijela Arka koji kae da mu se novine nisu mnogo lijepile za ruke (M. JURII, O. fra Ante
Anti, sluga Boji,
ji, u uspomenama iz Makarskog primorja, Zagreb, 1992, 69). Iz preporuke studentima
jasno izbija da je itao katolike novine.
404
Usp. Anti M. Mikuliu, Sarajevo, 6. VIII 1939. AP, I/30, 2 [ 4, 530]
405
kunca Antiu, Poljud, 30. I. 1934. Vjerojatno se radi o posebnom primjerku za studente Provincije
sv. Jeronima.
406
Arhiv Vicepostulature. Pisma Antiu, Grabi Antiu, 8. V. 1927. [broj prot. 818]. Izvornik.
407
Tako je fra Nikoli Gabriu traio da ustane etvrt sata ranije i doe u kapelu i oduzeo mu je potanske markice koje je skupljao. Drugom mu je zgodom oduzeo biljeke koje je Nikola pisao kao neku
vrstu uspomena ili dnevnika. Nakon due vremena naloio mu je ak da ih spali, ali videi Nikolinu
spremnost da to uini, dopustio mu je da ih i nadalje zadri. N. Gabri, Dnevnik, f. 2r, 3v-4v, 12r. (1.
XII. 1932).
408
Da se ne bi preko te robe uvukle zarazne bolesti, Grabi je naredio da se sva roba treba oprati, barem
jednom godinje. Arhiv Vicepostulature. Grabi Antiu, 2. XII. 1926. [broj prot. 2268]. Izvornik.
403

128

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

u vjebanje u odricanju. To vjebanje nije smjelo prestati s izlaskom iz kolskih


klupa, dapae ono je i imalo svoju naroitu vanost upravo u tome da se klerici
naviknu da se i kasnije kao sveenici sami vjebaju u vrlinama.409
ini se da je Anti u svom odgojnom radu pokuavao provesti upute fra Petra
Grabia, zapisane na vrhu jedne stranice u Antievoj biljenici: Fortiter in re, suaviter in modo.410 Posebno se, ini se, taj nain odnosio na studente jake udi koji
nisu imali zdrava suda, pa je Anti drao da se s njima treba postupati strogo kako
se ne bi nametali drugima.411 Ponekad se lagano znao i zaprijetitit klericima da e
ih kazniti ako se ne poprave.412 No, klerici se redovito nisu bojali Antievih kazna,
jer onaj tko ljubi, redovito i ne uspijeva estoko kanjavati. Ipak su se redovito
pokoravali, ali ne iz straha ve iz potovanja.
VLASTITI PRIMJER
No najprivlaiviji dio Antieve metode odgajanja bio je vlastiti primjer.
Svojim studentima prenosio je zapravo samo ono to je i sam proivljavao i tako
na njih ostavljao najee dubok dojam iako je to katkad ovisilo i o raspoloenju
studenata.
Kad je jednom zgodom o 1900. obljetnici otkupljenja govorio o propetome, iz svake rijei zapaala se njegova djetinjska, osjeajna i zanosna ljubav k
Propetome. Kad je govorio o ranama, o bolima, o trpljenju, o kriu, o ponienju
Spasiteljevu, govorio je s posebnom milinom i arom koji se ne da rijeima izrei.413 Uitelj moljenja i sam je molio. On je dapae znao kleati po itavi sat pred
oltarom nepomian, duboko sagnut, i duboko zaduben u razmiljanju.414
Kad je drao govor studentima, njegov je govor moda bio nedovoljno uen,
ali je bio pun oinske ljubavi i zabrinutosti oko to veeg napretka svoje duhovne
djece. Toplo i ljubazno je upozoravao gojence na pogibli koje ih mogu snai, na
pogreke koje treba ukloniti, na nedostatke koje treba nadoknaditi, milo preporuivao vjeru i narod, ljubav prema Redu i blinjemu, umiljato traio da se potpuno
predaju Mariji Majci i Presvetom Srcu i obeavao da e moliti Isusa za oprotenje
to su studenti svojom ili njegovom krivnjom propustili. Takav govor, pribiljeio
je ljetopisac fra Petar Topi, odaje zbilja svetu duu, pravog oca.415
Takav Antiev primjer djelovao je na studente i studenti su i sami koji put
po njegovu primjeru osjeali Boju
ju prisutnost. Takvo se uvjerenje moe zapaziti
i kod fra Nikole Gabria da ga je Gospodin prosvijetlio i otkrio mu svoju volju.
On to izraava plastino da mu je pokazao prstom u O[ca] M[agistra] i rekao

Usp. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 29.


Zapis u nesigniranoj biljenici.
411
Zapis na jednoj kartici, sada u Vademecumu.
412
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 17r.
413
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 22r. Ipak je zanimljivo pribiljeiti kako taj govor nije ostavljao na autora
dnevnika, kako on sam biljei, snaan dojam.
414
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 22v.
415
AFSM, Dnevnik Milovana, [28. VI. 1936.] V, 260, br. 1061.
409
410

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

129

mu: Kao to je O[tac] M[agistar] odcijepljen od svega i ivi u neprestanoj mojoj


prisutnosti, uvijek misli na me i dri uvijek pogled svoje due uprt u moje srce tako
i ti nastoj i vjebaj se.416
Zanimljivo je da je Anti uspijevao odrati pouku ivotom i pri kanjavanju.
Jedna od njegovih kazna kasnije se prepriavala meu bogoslovima. Zbog neke
pogreke tridesetih godina Anti je naloio fra Paku B[ariu] da oisti samostanske stube. Hou ako ete i vi uzeti metlu, odvratio je student. I tako se Anti solidarizirao sa svojim klerikom i u kazni koju mu je sam odredio, a student sa svojim
magistrom u ienju samostanskih stuba.417 Moda stube taj put i nisu bile istije
nego uobiajeno, no, pouka je dugo blistala u pamenju Antievih bogoslova.
Svojim izglednim ivotom Anti je osvajao mlada srca svojih studenta. ini
se istinitim svjedoanstvo provincijala Grabia koji je o Antiu 1943. pisao:
T[ij]ekom svoje slube i svog rada u teologiji i klerikatu kod svih njegovih gojenaca uvrstilo se uvjerenje da je o. Ante Anti svet i uzoran sveenik - franjevac.
- To uvjerenje danas vlada u naoj Provinciji kod svih nas starijih i mlaih.418
OSOBNO VODSTVO
Anti je bio svjestan da Gospodin ne ini udesa bez razloga ve [] daje
redovite milosti, ako se njima okoristimo tada je pripravan dati i vee darove.419
Zbog toga je bilo potrebno duhovno voditi svakoga klerika posebno, ne zanemarujui zajedniko vodstvo ili vodstvo po pojedinim skupinama, koje su se mogle
oblikovati prema teajevima ili prema sklonostima.420 Imajui to na umu, Anti je
preporuivao studentima ulanjenje u drutva koja su se zasnivala na duhovnim
osnovama i za koja mu se inilo da donose duhovnu korist. Tako je svim svojim
bogoslovima, bez nametljivosti, preporuivao ulanjenje u drutvo sveenika kljanjalaca, preputajui im da osobno donesu odluku hoe li se ulaniti u Drutvo.421
Osobama za koje mu se inilo da su naprednije u duhovnom ivotu preporuivao je i pola sata tjedno klanjanja pred Presvetim. Klerici su redovito sami
birali dan koji im je bio najzgodniji,422 a klanjanje su (to je vrijedilo i za ostale

Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 22v-23r. Na drugom mjestu Nikola pie: Mnogo me je puta njegova
sabranost sabrala, njegova mualjivost ili skromnost uinila da sam postao i ja mualjiv i skroman i
slino, N. Gabri, Dnevnik, f. 30r.
417
Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, fra Jakov Vrdoljak [ 9, 28, f. 83].
418
AFPPOS, Urudbeni zapisnik, knj. 3, str. 415. n. 901-902.
419
Anti I. Juriu, Sarajevo, 10. VIII. 1939. AP, I/21, 2 [ 4, 340].
420
Tako su se studenti misijske sekcije ulanjivali u Pobono drutvo sv. Misa i molitava za obraenje
Kine, Japana i svega poganskoga istoka koje je imalo sjedite u Mariji Zvijezdi. AFSM, Dnevnik Zbora
Milovan, 9. XII. 1933. Prema fra Karlu Kosoru, Anti je prema svakom gojencu nastupao posebno pa
je upotrebljavao toliko odgojnih postupaka (metoda) koliko je bilo gojenaca. Arhiv Vicepostulature,
Izvanprocesualna svjedoanstva [ 9, 32, f. 88]; V. TADI, Pedagogija oca Antia kod otkrivanja Boje

je
iskre u ovjeku, Posveeni ivot i sluga Boji
ji o. fra Ante Anti, Zagreb 1996, 378.
421
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, II, Sjed. 19. II. 1936.
422
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 16v.
416

130

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

penitente) mogli razdijeliti na dva dijela, npr. ujutro i uveer.423 O 1900. obljetnici
Kristove muke i smrti studenti su svaki prvi petak obavljali sat klanjanja pred
Presvetim.424
Uvjeren da pobonost prema svecima odgovara karakteru pojedine osobe, tu je
pobonost priputao svakom prema vlastitoj sklonosti, upuujui klerike da se puno
ne obziru na tua miljenja.425 Uio je studente da uoe karakteristiku kod svetaca u
nasljedovanju pojedinih toaka evanelja.426 Opominjao ih da se u svetakim ivotima ne veu uz zgode koje potiu vie na divljenje nego da trae zgode koje potiu
na nasljedovanje.427 Prihvaao je neke udesne zgode po zagovoru svetaca koje je
danas nemogue provjeriti,428 no legendama nije pridavao vanosti.429
Premda je Anti imao posebni osjeaj da svakom studentu pristupi osobno i
briljivo, ipak se ponekad njegov odgojni postupak ini pomalo neuobiajen, kao
u sljedeem primjeru. Njegov uenik fra Nikola zbog svoje radoznalosti osjetio je
prijekor savjesti. Kako je svoje doivljaje rado personalizirao, fra Nikola u dnevniku pie da mu Isus nije htio oprostiti dok ne ode magistru i ne izloi mu cijelu
stvar. Poslije veernjeg ispita savjesti, magistar ga je ostavio u kapeli dok je sam
obavio put kria. Nakon to ga je tada upitao je li miran, naloio mu je da poljubi
zemlju i zatim mu uinio palcem znak kria na elu koji je Nikoli donio mir.430
Takvi postupci ini se da su posebno smirivali odgajanike i penitente koji su poput
Nikole bili slabijih ivaca431.
Antiev nain odgoja bez sumnje je utjecao na studente pa je prvi vizitator
koji je doao u Provinciju za vrijeme njegove magistarske slube izrazio samo
pohvale odgoju mladei i ozbiljnosti profesorskog zbora.432
OSLONAC U NEODLU
NEODLU
NOSTI
NOSTI
ivot u Bogosloviji bio je za mlade ljude koji su dolazili sa eljom da postanu
redovnici izazovan i privlaan. Neki od njih, premda su poput Antieva studenta
pjesnika uli u uima zamaman posmjeh Evinih keri, zveket mamone zlatnom
u bljesku, vonje po svijetu, orgije noi, sve su to hrabro rtvovali za sreu nebesku.433 Drugima se tijekom studija ipak inilo da redovniki stale nije njihov

Pisma sveeniku, I, [30/17] 29.


AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 5. I. 1934; 2. III. 1934.
425
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, II, Sjed. 2. V. 1932. Kakav je iji karakter, onakav mu
se i svetac dopada.
426
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, II, Sjed. 24. IV. 1931.
427
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, II, Prva sjed. 25. XI. 1931.
428
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, II, Sjed. 2. V. 1932. Zapisnik spominje da je Anti naveo
udesni dogaaj sv. Male Terezije to se otrag nekoliko godina dogodio u Splitu.
429
Usp. AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, Sjed. 25. III. 1933. f. 11r.
430
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 27v-28r. Poljubac zemlje kao znak poniznosti za prekrenu utnju ini
se da je magistru bilo omiljelo djelo pokore. Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 28r.28v.
431
O Nikolinu zdrastvenom stanju usp. N. Gabri, Dnevnik, 11. V. 1933. f. 31v-32r.
432
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 25.-27. XI. 1928.
433
G. Bujas Antiu, ivogoe 15. IX. 1934. G. BUJAS, Sa svjetiljkom u rukama, ibenik 1940, 19.
423
424

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

131

ivotni poziv, pa premda su i kasnije priznavali da su u Bogosloviji proivljavali


sretne trenutke, promijenili su ivotni smjer.434 Poneki od studenata su u proljee
svoje ivotne dobi, iz dana u dan, bili mueni ivotnim sumnjama i upravljali su
Bogu tjeskobna pitanja. A poznat je i sluaj studenta koji je po oevoj elji stupio
u Red iz kojega mu se potom bilo teko izvui.
Neodlune studente Anti je pokuavao osokoliti i uputiti na Boju
ju milost.
Ukoliko su ipak ostajali kolebljivi, drao je to pomanjkanjem zvanja i pomagao
im je da se nakon naputanja Reda snau u ivotu.435 Ali ni onima kojima se u svijetu priinjala ruiastija budunost nije uvijek bilo lako donijeti odluku napustiti
Red i potraiti zanimanje u svijetu. Moda su zbog toga i namjerno dopustili da
fra Ante doe do njihovih biljeaka koje su odavale njihovo razdvojeno duevno
stanje, kakvo se oituje u pjesmi Proljee je u kojoj pjesnik jadikuje:
Gospode,
Vani se jata veselih ptica
I sitne travke raduju novom suncu,
A moja mladost vene
u grobnom sumraku elije
Med etiri beutne stijene.
Gospode,
Vani je sve puno podsmijeha
Cjelova i eznua
A moje je elo ledeno
I srce pusto
Bez nada i ganua.
Gospode,
Vani je sve puno i ivo,
Puno boja i glasa
A u meni sve je prazno
Tmurno i tuno
ko more to vjetar talasa.436
Drugi je student, iz Provincije sv. Jeronima, njegov famozni diarij prema
nagaanju provincijala Mauricija Gugia valjda i navla pisao ili barem ostavljao, da se moe do njega, jer nije mogao dalje izdrati.437
Anti nije ostavljao studente koji su se lomili u zvanju i odlazili iz klerikih
redova. Ti su studenti u njemu nalazili osobu koja im je u njihovu beznadnom

Krsti, Antiu, bez datuma, primljeno 16. V. 1925.


Usp. sluaj Alfonza Eleza Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 9/38
i 56/38.
436
[Krunoslav Krsti], Proljee je, Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, sada
u Arhivu Vicepostulature, Pisma Antiu, 1925. god.
437
Mauricij Gugi Antiu, [br. 617] Split- Poljud 1. VI. 1933. Arhiv Vicepostulature. Izvornik. Radi se
vjerojatno o studentu kojega spominje i AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, IV. 25 V. 1933.
434
435

132

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

ili smuenom duhu davala utjehu i pruala oslonac, jer su kod magistra nalazili
razumijevanje i u onim trenucima u kojima ih drugi profesori nisu razumjeli.
Tridesetih je godina bio u Bogosloviji i fra Leon, Dinko tambak, zanimljiv
bogoslov. Antiu se inilo da je toan u obavljanju dunosti, bio je dobar uenik
iako je mogao biti i marljiviji u uenju kolskog gradiva, ali je zato bio neumoran
u svojim planovima, posebne udi, pomalo nesreen u vladanju i sklon fantaziranju.438 Pristupio je na sveano zavjetovanje. Ve prije promijenjenom imenu Leon
dodao je ime Ante, to upuuje i na neke duevne promjene kroz tri godine njegova redovnikog ivota, moda ljubav prema Padovanskom svecu ili ak udivljenje
prema magistru. Leonova umjetnika nemirna narav nije mogla nai smirenja u
klerikatu. I dok su njegovi kolege stupali u red podakonata, Leon Ante osjeao
je osamljenost i potitenost. S takvim raspoloenjem nije se usudio postati sveenik.439 Anti je shvatio to duevno stanje i pomogao mu da napusti klerikat. Pisao
je i Leonovim roditeljima, pa su i oni bez boli prihvatili sinovljevo naputanje zvanja. Kratko poslije nego se bivi bogoslov upisao na Zagrebako sveuilite pisao
je Antiu: Moji su amo, zahvalei Vama, sasma raspoloeni. Dre Vaa pisma ko
Sveto Pismo, pa su ih davali i drugima da ih itaju.
Bivi bogoslov nije ni u svijetu naao mir.
Moj Magistre, pisao je Antiu, svijet je, kako sam i vjerovao, veliki svinjak sa
mnogo svinja. I tu se moramo snalaziti i vrtjeti, pa i ja. Sretan nisam, zadovoljan sam
to sam iziao iz Reda, ali nikada nee dovriti moje duhovno skitanje. No volim taj
nemir nego mir svih [] trbuara, bonvivana i ostalog zvjerinja. Moja potitenost i
moj pesimizam, hrabi dovoljno moju duu da se ni u oaju ne smijea sa masom o
kojoj ni Bog vie ne vodi ozbiljno rauna. To dolazi do izraaja i u mome piskaranju,
ali moja crnina dovodi do praga vjenosti.440
Piskaranje kako ga nazva mladi sveuilitarac preraslo je kasnije u knjievni
rad441 a bivi bogoslov e do u svoje starije dane sauvati udivljenje prema nekadanjem uitelju kakvog nije sreo meu mnogobrojnim uiteljima, profesorima i
umnicima.442
Sudbina bogoslova fra Ante, ljudski gledano, morala je u Antiu izazvati saaljenje. Ante je, kako sam pria, bio dijete siromanih roditelja. Otac i stric sa
svojim obiteljima ivjeli su neodijeljeno u zajednikoj kui s petnaestero eljadi.
Zbog siromatva otac je mislio da e biti najbolje ako mu sin poe u fratre. Kad
je bio u polovici VI. razreda, sin mu priopi da bi rado promijenio kolu. No otac
AFPPOS, Spisi provincijala, 2038/1934. Sada u Arhivu Vicepostulature.
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br 23/37. Izvjee o klericima za I. i
II. semestar k. god. 1936/37. ad nomen.
440
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska. Dopis izvan protokola. Dinko
tambak Antiu, Imotski 11. VI. 1937.
441
Od vie njegovih djela spominjem: Pariska bohema, Zagreb 1973; Talijanski puti, Split 1977; Grki

ki
puti ili Makljenov list, Split, 1979.
442
Odvajao se od svih ne nekim vanjskim znacima, nego dubokim duhovnim ivotom, da upotrebim
sliku: imao je Boga na sva etiri kraja tijela i due, po njemu je disao, u njemu je ivio []. Arhiv
Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, tambak Vriu, Pariz, 20. VI. 1975 [Neovjerena
fotokopija]. V. VRI, Na
Na magistar, Vrgorac 1977, 42-43.
438
439

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

133

nije imao novaca da bi ga poslao na daljnje kolovanje. Zaklinjao ga je da nastavi


kolu i obue redovniko odijelo. Sin je prihvatio, moda kratkovremeno ak i
iskreno zaelio biti franjevac. Ispunio je odgovarajue obrasce molba, uredno potpisao i u novicijatu se vladao tako da su odgojitelji bili uvjereni da ima zvanje i
pripustili su ga na zavjetovanje.
Kad je upisao bogoslovni studij, i Anti je, u poetku, bio uvjeren da je njegov imenjak fra Ante imao zvanje i da ga je potom izgubio zbog sumnja koje
su ga nagrizale i to te sumnje nije nikomu otkrivao. Anti je pokuao s njim
razgovarati, ali je fra Ante odgodio razgovor za desetak dana i poao s ostalim
studentima na praznike u ivogoe. Odatle je pokuao poruiti ocu u Njemaku
da bi doao kako bi s njim mogao
rijeiti problem izlaska. Kad od
oca nije dobio nikakav odgovor,
zatraio je da bi s njim telefonom
razgovarao s pote u Igranima.
Ferijalni magistar i gvardijan nisu
to dozvolili pa je fra Ante napisao
pisma stricu i ocu. Ja sam odluio svui habit - ne od obisti ili
od dragosti, ve od nevolje ljute,
pisao je ocu. Ja ljubim tebe oe
kao i mater, ali ja ne mogu radi
Franjevaki samostan ivogoe
vas na ovaj nain sebe rtvovati.
Otac mu je stigao u Makarsku, ali se ini da izmeu oca i sina nije bilo razumijevanja. Sin je privremeno poao u samostan u Omi dok ne sredi pitanje zavjeta, a
Anti, znajui mladia kao ponosna pa ak pomalo i pravdadiju, zauzeo se za
izmirenje sina i oca. Zapelo je i s izdavanjem svjedodaba o zavrenom kolovanju pa je mladievo ogorenje doseglo vrhunac. Piete mi da molim oca. Tako
je napisao Antiu. Ne poznajete ga jo dobro. Moliti njega i nekadanje starjeine
za svjedodbu - uzaludan je posao, jer su to ljudi od kamena koji su radi par srebrenika spremni unititi i ubiti ovjeka materijalno i moralno zato to ne misli kao
i oni - to se nije rtvovao na silu. Ogoreni mladi, kojemu je Anti govorio da
se uzda u roditelje i u roaka franjevca, bio je uvjeren da je njegov beznadni sluaj
rijeila sama Providnost jer bi uzdajui se u njih, drao je, umro od gladi. No, on
je sluajno susreo direktora tvornice za preradu mesa koji ga je i bez kolskih svjedodaba zaposlio kao privatnog inovnika. Koliko je mladi pretjerao u svojim
mladenakim predobama, a koliko su one zbiljski odraz tekih vremena i prilika,
teko je do u potpunosti odgovoriti, no Anti se i u tim sluajevima pojavljuje
kao svijetli lik u kojeg se ne gubi povjerenje i od kojeg se trae molitve i savjeti u
uvjerenju da je on imao najbolje-isto oinske namjere.443
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska. 34/40 i dopisi izvan protokola,
ivogoe 10. i 16. VII. 1940, te Zemun 27. VIII. 1940. Arhiv Vicepostulature, Petar . Antiu,
Zemun bez datuma.
443

134

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Za klerika fra Ivana magistar i samostanski diskretorij su zakljuili da mu ne


odgovara redovniki poziv. Na temelju izvjetaja i provincijal Grabi je stekao
uvjerenje, da - moda i bez njegove krivnje - on nije za redovniki zajedniki
ivot, pa je provincijal savjetovao Antiu da in spiritu charitatis et prudentiae
- fortiter in re suaviter in modo, to je drao da je Antiu i svojstveno u itavom
ivotu, provede odluku. Mladi je poavi rodnoj kui zaklinjao Antia da mu
zbog ljubavi propetoga Isusa napie nekoliko rijei, koliko mu savjest doputa, u
prilog da bi bio ponovno primljen u Provinciju. Je li se Anti mogao ogluiti na
takav mladiev zaziv? injenica je da je taj isti mladi kasnije pokuao ostvariti
zvanje u sarajevskoj biskupiji, a Anti je najvjerojatnije zbog ljubavi propetog
Isusa pristao i na novi pokuaj.444
Iz navedenih se primjera vidi s kolikom je obazrivou Anti nastupao i ondje
gdje su ostali bili beutniji. S istim je osjeajima svjetovao i provincijalu Provincije
sv. Jeronima da svoje bogoslove s kojima nije mogao nai rjeenje pozove u
Provinciju drei to bezbolnije za dotine nego da ih on otpusti iz klerikata.445
ODNOS PREMA BOLESNIM KLERICIMA
Kako je Anti i sam itavi ivot pobolijevao, posebnu je panju poklanjao bolesim studentima. Pazio je na njihovu prehranu i vodio rauna o njihovu duevnom
raspoloenju. Doputao im slobodu jutarnjeg ustajanja za razliku od zdravih klerika koji su se ustajali u 5 sati i slobodu izlaska na etnju.446 Poticao je ekonoma da
za bolesne pribavi bolju prehranu, koja e samostanskom kuharu biti uvijek na dohvat. Nenametljivo je nastojao od provincijala isposlovati da bolesni klerici pou
prema ve ranijoj praksi kod nekih upnika na upe gdje bi imali bolju prehranu.
Pa premda su njegova pisma bila uvijek takva da je na kraju provincijalu preputao
odluku i odgovornost,447 provincijali mu najee nisu mogli odbiti molbu, pa ni
onda kad su smatrali da nisu duni na izvanredne trokove.448
O bolesnim klericima redovito je u svojim izvjetajima Provincijalatu opisivao
i njihovo zdravstveno stanje a o nekim izvjetavao provincijala ponekad i u vrlo kratkom roku.449 Kada bi njegovi zdravi klerici odlazili iz klerikata, pratio ih je svojim
zanimanjem i pazio da ne izgube duh molitve. No, bolesnim klericima nije nametao
molitve, preporuivao im je asoslov, ali je oito u teim bolestima bolesnik i asoslov zamjenjivao krunicom.450 Brinuo se za njihove tjelesne potrebe s neobinom
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Split, 30. VII. 1942. Fra Ivan Antiu, Metkovi, 14. IX. 1942.
Na parobrodu 17. IX. 1942. Sarajevo 1. X. 1942.
445
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 60/38.
446
Usp. Izvanprocesualana svjedoanstva, 67. Lj. onje.
447
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 103, br. 215114/12/1923, Anti, Cikojeviu, Makarska,
13/12/1923 [izvornik].
448
Ti tvoji bolesnici i bolesni klerici kad neto zasijeku, treba da i postignu. Pa dobro, pisao je
Petrov Antiu, br. 690. Split 2. IV. 1936. Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
449
Usp. Spisi provincijala, sveanj 138, br. 100/31, Anti Cikojeviu Makarska 18. XII. 1931; usp.
br. 598/32.
450
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 103, 222020/12/1923. [Makarska, izvornik bez datuma].
444

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

135

irinom, ne straei se odstupiti od formalistikog izvravanja pravila. Za bolesnog


fra Krunu Vukuia traio je dozvolu da moe nositi cipele, to znai da je bio u tim
sluajevima manje strog od vrlo irokog provincijala fra Petra Grabia, koji je dozvolu dopustio samo vani kada je kia ili snijeg, dok su se u kui svi studenti trebali
pomagati toplijom obuom terlucima ili dvojim arapama.451
Bolest je smatrao pohodom Gospodnjim i posebnom milou, pa je koji put
ak i molio da Gospodin vodi ponekog njegova klerika putem kria.452 Dapae ini
se da mu je koji put blie pri dui bila milost tjelesnog umiranja nego milost ivota.
Pa i onda kad je svojoj duhovnoj djeci nalagao da uvaju zdravlje, da prihvaaju
sve odredbe lijenika i da sauvaju duhovni mir, on ih je katkada vie upozoravao
da se ozbiljno pripreme na smrt i ne govorei o nadi nastavka ovozemaljskog ivota, tako da je bolesnik zaista mogao pomisliti da mu je zbilja doao kraj.453
Vjerojatno zbog slabe prehrane ponekad je u klerikatu bio vei broj bolesnih
i suiavih klerika. Anti ih je s provincijalovom potporom upuivao u Vrliku
kao umovit i zdrav kraj sa zdravom vodom. No prostor je u upnoj kui bio vrlo
ogranien, pa je provincijal fra Petar Grabi pomiljao da bi nedaleko od sinjskog
samostana na samostanskom imanju u itluku, nedaleko od Sinja, izgradio kuu
za bolesnike. No, Anti ga je odvratio od namjere videi da pomalo zanimanje i za
Vrliku jenjava, a itluk je bio u puno nepovoljnijem poloaju jer osim samostanskog posjeda nije imao nikakvih drugih uvjeta, nedostajala mu je uma, a i voda je
bila slabija nego u Vrlici.454
Smatrajui bolest pohodom Kristovim, bilo je logino da je Anti i sam dvorio
oboljele klerike. Ponekad je u tom vjerojatno doivio i neugodnosti,455 no to nije
umanjivalo njegovu skrb. Evo kako je tu skrb, kad je smrtno obolio klerik fra Petar
Aneli, vidio u tim trenucima Antiev student fra Josip Viskovi:
Kroz cijelo vrijeme ove teke fra Petra Anelia bolesti o. Magister fra Ante
Anti portvovnou majke, brigom oca, ustrpljivou i pregaranjem sveca, rekao bi
ovjek da je uvijek uza nj da ga tjei, bodri, hrani i, to je uprav nevjerojatno, dnevno
toliko puta isti i rane mu zavija. - Ovo moe da radi samo svetac i onaj u kojem je
Krist sama sebe ljudima dao.456
Nije zbog toga udno da je kod bolesnih klerika ostao u tako divnoj uspomeni.457

Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 33. [Anti provincijalu 18. X
1937. spis nedostaje]. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.35. Provincijal
Antiu 19. X. 1937 (br. 1401/1937). - Fra Nikola Grabi istie magistrovu krepost koja se oitovala
prigodom bolesti pok. klerika fra Anela V[ukuia], ali ne kae kako se oitovala. Usp. N. Gabri,
Dnevnik, 21. IV. 1933. f. 26v.
452
Usp. Anti I. Juriu, Makarska, 11. VII. 1939. AP, I/21, 6 [ 4, 347].
453
Usp. Anti I. Juriu, Makarska, 5. V. 1940. AP, I/21, 7 [ 4, 350-352].
454
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.14/38. Anti Grabiu, 11. V. 1938.
455
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 405. opisuje neugodne situacije s duevno oboljelim klerikom fra Ivanom Griem.
456
AFSM, Dnevnik Milovana, 24. X. 1938. O fra Petru Aneliu usp. opirnije Dnevnik, 3-5. XI.
1938.
457
Usp. Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, K. Kosor [ 9, 32, f. 89]; Ljudevit onje.
451

136

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

UPRAVITELJ STUDENTSKOG ZBORA MILOVAN


Magistarski poziv doveo je Antia jo u bliskiji odnos sa Zborom Milovan
kojemu je Anti, kao to je reeno, bio lanom kao student i neko vrijeme predsjednik Zbora. Pravila Zbora predviala su da nadzor nad upravom i lanovima
Zbora ima magistar bogoslova. On je u naelu trebao prisustvovati sjednicama i
kad je smatrao primjerenim mogao je postavljati primjedbe i prijedloge. U sluaju
ozbiljnijih sporova u Milovanu predsjedao je i sjednicama.458 Vrhovnu vlast nad
Zborom imao je provincijal i on je mogao voenje kulturnog i organizacijskog
rada povjeriti i nekom od lektora.459
Dok je magistar bio fra Petar Grabi, ovjek koji je volio politiku i u njoj
aktivno sudjelovao,460 podravao je Studentski zbor Milovan.461 Anti mu je,
uz manje prekide zbog drugih zaposlenja ili bolesti, 1917-1925, kao domagistar,
bio dragocjena pomo. Skoro redovno je prisustvovao sjednicama. Brinuo se za
dobro odravanje reda, za vrijeme sjednica, kad nije bilo magistra koji je bio upravitelj Zbora.462 Na sjednicama Milovana rijetko je iznosio opaske ili prigovore,463
ali je zato u asketinoj sekciji, kojoj je bio pokrovitelj, zacijelo svojim savjetima
usmjeravao njezin rad.464 Moda je koji put i pretjerano nastojao unijeti ravnopravnost za sve studente,465 a u zapisnicima rijetko nalazimo da bi iznio samo
pohvalu za neki studentski rad.466 Njegov je stav prema kritici bio zasnovan na

Usp. AFSM, Arhiv Zbora Milovan, Pravilnik zbora franjevakih bogoslova u Makarskoj, 5, 2.
AFSM, Arhiv Zbora Milovan, Pravilnik zbora franjevakih bogoslova u Makarskoj, 5, 1. i 5, 3.
460
Bio je u upravi puke stranke, AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 405.
461
Pod njegovim vodstvom osnovan je u okviru Milovana tamburaki zbor (Acta instituti theologici
Makarska, 1912.1936, Luli Grabiu 24. IV. 1919) koji je dugo vodio fra Boo Vuco.
462
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1922-1923. Sv. VIII. Prva redovita. sjednica, 5. XI. 1922.
463
Usp. Zapisnik Zbora Milovan god. 1922-1923. Sv. VIII. IV. redovita. sjednica, 7. I. 1923; V. redovita sjednica 28. I. 1923; Sedma redovita sjednica, 8. VII. 1923. Sv. IX. etvrta redovita sjednica,
3. veljae 1924.
464
Nemamo tonog podatka kad je postao pokrovitelj sekcije jer zapisnik sekcije poinje od 1925, a
Anti joj je tada kao podmagistar pokrovitelj. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 3.
Premda je Anti ubrzo postao magistar, i nadalje je zadrao pokroviteljstvo te sekcije. Iz zapisnika je
opravdano zakljuiti da je on i ranije usmjeravao savjetima sekciju. Zapisniar je naime pribiljeio da
je Anti fra Luiu Silovu rekao da je dosta mogao ispustiti kao neka njegova subjektivna miljenja
i pronai bolje izraze. Usp. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije [I], od god. 1925-1930, prva
redovita sjednica 17. III. 1926. str. 14; 28. IV. 1926, str. 17; 14. VI. 1926, str. 25; 7. VI. 1926, str. 26.
465
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1923-1925. Sv. IX. Peta redovita. sjednica, 30. III. 1924. Na
spomenutoj sjednici Anti je ljetopiscu fra Dominiku ulenti prigovorio da je imao isti izraz upotrebiti
za sve ake, a ne za jednoga jai a za drugoga slabiji. Na to je fra Dominik odgovorio: to nijesam
za sve ake isti izraz upotrebio, to nije stoga da jednoga podignem a drugoga snizim nego radi toga to
bi stil trpio, kad bi isti izrazi jedan za drugim uestali.
466
Jednu od pohvala Anti je izrazio o radu fra Anela Tadina: ivot je bez Boga neprotumaiv, izjavivi da je raa lijepa i ruazumljiva. Meutim dr. fra Jure Boitkovi je drao da je relativno dobra.
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1923-1925. Sv. IX. Peta redovita. sjednica, 30. III. 1924. Isto se
moe rei i za razdoblje njegova magistarskog rada gdje se nalaze rijetke pohvale. Za jednu od takvih
usp. AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1927-1931. Sv. XI. etvrta redovita sjednica, 29. VI. 1930;
ili sv. XII. Druga redovna sjednica, 17. XII. 1933.
458

459

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

137

asketskoj podlozi, a zapisniar ga je ovako saeo: Kritika mora biti objektivna,


ne treba pretjerivanja, jer kad se ovjek pohvali misli da je neto, stoga mora biti
onakva kava mora da bude i da se uva bratska ljubav.467
Kad je Grabi u studenom 1925. postao provincijal, u magistarskoj ga je slubi zamijenio njegov pomonik dotadanji drugi magistar fra Ante i prema pravilima Zbora dobio pravo nadzora. Njegovo ravnanje Zborom bilo je u skladu s dotadanjim njegovim stavovima. Kako mu je politika bila strana, a Zbor se pomalo
ispolitizirao, ubrzo je doao u dvojbu to uiniti s Milovanom. U djelovanju Zbora
on je vidio jedino neko potpomaganje katolikih lajika i drao, ne bez razloga,
da bi moda bilo bolje da klerici budu zabavljeni sa svojim poslima, kolom i
dunostima.468
Kad je uskoro u Zagrebu za Bezgreno zaee 8. XII. 1925. sazvan sastanak
predstavnika zborova na kojem se trebala osnovati Teoloka
ka liga ili preuzeti nacrt
koji je podastro sekretarijat Jugoslavenske katolike
a
ke
ke lige, Antiu se takva
organizacija uinila suvinom. Moda je upravo on uputio predsjednika Zbora
Milovan fra Ivana Glibotia da se obrati za savjet vrhovniku Zbora provincijalu
Grabiu,469 a sam je u svom popratnom pismu provincijalu 27. studenoga 1925.
pisao:
Nama druge organizacije ne treba nego je ve imamo u Redu i Provinciji. Vidimo
u nas, da poslije kad su braa na poloaju drugo ne vrijede ve koliko je njihovo redovnitvo i kako odgovaraju dunostima.470
Problem povezanosti Zbora s Jugoslavenskom katolikom

kom
kom ligom raa
zrijeit e tek neto kasnije okupljeni hrvatski provincijali na sastanku u Splitu
15. XII. 1925. Prihvativi tezu hercegovakog franjevca Dominika Mandia da
su u novije doba katoliki pokret i katolika akcija doli u meusobni sukob, provincijali su drali da im je najbolje ostati po strani. Preporuili su meusobnu
povezanost franjevakih zborova, ostavivi teorijski netaknute dotadanje odnose
s vanjskim zborovima. U praksi su ih, ipak, ograniili i stavili pod jai nadzor,
odredivi referente fra Dominika Mandia i fra Antu Crnicu koji su trebali pismeno izvjeivati provincijale o djelovanju franjevakih zborova.471
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1923-1925. Sv. IX. Druga redovita. sjednica, 9. XII. 1923.
Na toj sjednici zabiljeen je i odgovor na jedan Antiev opravdani prigovor to inae u zapisnicima
redovito nije donoeno: Student fra Vlade Pavlov odrao je privlaan govor o radu i dostojanstvu
radnika, istakavi Krista kao uzor radnika, ali ini se da je u govoru bilo vie netonosti. Fra Dominik
ulenta mu je estitao i upozorio ga na neke netonosti, istakavi da je Isus uzor ne samo radnicima
nego i drugim. Na to se nadovezao i fra Ante, moda malo i s bojazni da se mladi govornik ne bi uznio,
ili moda elei do kraja pojasniti ulentinu opasku. Prigovorio je da je govor sasvim teoretian i
istaknuo da svaki stale na svijetu ima Krista za uzor. Na to je mladi govornik uzvratio kao iz
topa: Isus ne moe biti za uzor svim staleima, kao trgovcim i mudracim. Je li moda u tom trenutku
ubrojio u mudrace i svog lektora i domagistra fra Antu, suvino se domiljati.
468
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 110, br. 175/ 1925, Anti Grabiu, Makarska 27. XI. 1925.
469
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 110, br. 176/ 1925, Gliboti Grabiu, Makarska 25. XI. 1925.
470
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 110, br. 175/ 1925, Anti Grabiu, Makarska 27. XI. 1925.
471
Jedna kopija zapisnika konferencije provincijala uva se u AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj
110, br. 397/1925.
467

138

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Moda je upravo zbog toga Sredinjica Jugoslavenske katolike


a
ke
ke lige
ponudila provincijalu Grabiu da bi na poetku velikog skupa srednjokolaca i
visokokolaca, koji je skupa s Jugoslavenskim katolikim
kim akademskim prosvjetnim drutvom Pavlinovi namjeravala odrati u Dubrovniku, 22-25. srpnja 1926.,
slavio misu i odrao propovijed, nadajui se lake pridobiti franjevake bogoslove.472
Nakon tri godine Jugoslavenska katolika
a
ka
ka liga je 27-31. VII. 1929,
u suradnji s Milovanom, odrala u Makarskoj teaj na kojem je sudjelovalo oko
115 uenika i petnaestak seniora od kojih je veina bila smjetena u samostanu.
Antievi odgajanici pokazali su se veoma portvovni u organizaciji.473 Tako se taj
teaj smatrao jednim od najuspjelijih. Sva tri dana u vrijeme teaja sudionici su
obavljali klanjanje pred Svetotajstvom a Anti je za vrijeme klanjanja drao kratki
pobudni duhovni govor, dajui tako skupu duhovno obiljeje.
474
je.
Nakon tog teaja u organizaciji Lige Anti je kao nadzornik pokuavao jo
vie usmjeravati Studentski zbor Milovan u eljenom pravcu, a taj je bio u slubi
duhovnog razvoja. U tome mu je ila na ruku i injenica da je vjerojatno jo kao
podmagistar, najkasnije 1925. postao pokrovitelj asketine sekcije u Milovanu (od
1930, asketino-mistina), iji su lanovi odravali na sjednicama predavanja i
prireivali prigodne sveane programe, naroito u svibnju475. Od te sekcije on je
zapravo pokuao stvoriti kolu za duhovnu naobrazbu pa ju je zbog toga trajno
praktino usmjeravao.476 To usmjerenje kao nadzornik pokuao je dati itavom
Zboru. Knjinici Milovana poklonio je Vie Sprituelle,477 to jasno pokazuje u kojem je pravcu elio uputiti i sam Zbor Milovan.
Je li se Antievim nastojanjem pojavilo u Milovanu predavanje fra Gabre
Bedrice Zar sveenik politiar?,

ar?,
teko je rei. No, fra Ante je u tom predavanju inAFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 111, br. 797/1926. [Izvornik].
I. B[OGDAN], Muki teaj u Makarskoj, Lu,
25 (1929) br. 1, str. 27-30 donio je opiran opis teaja
,
s pet fotograja o kojem na str. 27 tvrdi: Teaj je odran u franjevakom samostanu u Makarskoj.
Gvardijan samostana mp. o. dr. fra Ante Cikojevi pokazao se gostoljubivim domainom i na sveope
zadovoljstvo smjestio teajce tako lijepo, da je jednoduno uvjerenje svih teajaca, da je i u tome pogledu sve bilo ureeno kao nikada dosada. Humoristiki teajski listi Diple koji je iziao u vrijeme
teaja donio je sljedei tekst: Milovan se digo sav / Zaposleni uzo stav / Narod mu se Ligin divi / Da
nam dugo ivi. alaj. Usp. AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 6r.
474
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 5v-6r. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, sv. III, spominje 15 minutnu
adoraciju samo na dan 29. VII. 1929. istiui da je Anti potaknuo teajce na trajno vjebanje u prisutnosti Bojoj
joj i da je zadnje jutro prije nego e se teajci rastati 31. VII. slavio misu i rekao nekoliko
rijei. I. B[OGDAN], Muki teaj u Makarskoj, Lu,
25 (1929) br. 1, str. 29, pie da su svi sudionici
,
svako vee ili u samostansku crkvu na adoraciju presv. sakramentu i da je za tih adoracija Anti
odrao nekoliko pobudnih govora.
475
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I. AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 4r; 7v; 10r; 15v;
21v;
476
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 71. O Magister veli da bi dobro bilo da se obrauju pitanja koja e biti od vee duhovne koristi, tj. duhovne naobrazbe; AFSM, Zapisnik sjednica
asketine sekcije, II, Sjednica 19. XI. 1930. P.O. Magister veli nek obraujemo ono to e nam uvijek
koristiti
477
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 26. XII. 1927.
472
473

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

139

tervenirao najvjerojatnije zato da bi pokazao kako se sveenik i u kojim granicama


moe baviti politikom, ali njegovo razjanjenje nije opisano.478 Njegovi interventi
zadravaju se najee na praktinim pitanjima koja koriste studentima za njihov
pastoralni i duhovni ivot.479
Premda fra Antu zacijelo nisu zanimala mnoga pitanja o kojima su studenti
raspravljali, zbog slube koju je obnaao, on je uz fra Karla Balia bio jedini od
profesora koji je redovito prisustvovao sjednicama Zbora.480 Na prijedlog fra Ante
Pavlova, koga su studenti podrali, u prvom semestru 1928/29. prihvatio se ak i
uloge da bude slubeni ocjenitelj svih asketinih izlaganja.481
Videi da su studenti zagrijani za praenje asopisa, Anti se obratio fra Roku
Rogoiu, upravitelju Nove revije, da bi ustupio bogoslovima na itanje prikladne
listove koje je primala Nova revija, to je Rogoi i uinio,482 pa se tako obzorje
obavijetenosti studenata prilino proirilo.
God. 1931/32. rad u Antievoj asketino-mistinoj sekciji ini se da je neto splasnuo, na to ljetopisac pridodaje da su te godine uvedeni seminari na
Bogosloviji.483 No, 13. II. 1932. dozvolom provincijala Grabia osnovana je nova
misijsko-franjevaka sekcija kojoj je pokrovitelj postao Anti. Iz Antieve preporuke da lanovi sustavno prouavaju povijest franjevakih misija484 moglo bi
se zakljuiti da je on bio i nadahnitelj osnivanja te sekcije. Zbor je nastavio s
odravanjem sjednica i priredaba,485 a onda je u ljetnom semestru rad naglo obustavljen, premda su za sjednice bila pripravljena predavanja.486 ini se da je razlog neodravanja sjednica bio sukob koji je upravo tada izbio u zboru Milovan
izmeu pripadnika Provincije sv. Jeronima, koji su od 1931. dolazili studirati na
Bogosloviju, i lanova Provincije Presvetog Otkupitelja. Prema Antiu klerici su
se podijelili u dvije stranke od kojih je svaka htjela na izbornoj sjednici izglasati
svoje izbornike.487
Izvan kolske teoloke naobrazbe ini se da su studenti u Zboru Milovan njegovali i izvanliturgijsku glazbu. Meu ezdesetak studenata, vjerojatno ih je vei
broj elio vjebati, s tim vie to je dolazio vanjski profesor koji ih je pouavao.
Moe se pretpostaviti da se neki studenti nisu lako dali odlijepiti od instrumenata
i da su zbog nedostatka instrumenata za vjebanje meu studentima nastajale pre-

AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1925-1927. Sv. X. Trea redovita sjednica, 6. I. 1926.
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1925-1927. Sv. X. Prva redovita sjednica, 22. XII. 1926;
Druga redovita sjenica 16. I. 1927.
480
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 8r.
481
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 56.
482
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 13v.
483
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 19r.
484
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 22r; AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, I, Sjed. 6. IV. 1932
f. 2r.
485
Duns Skotova akademija u Makarskoj. Sveana priredba zbora franjevakih bogoslova Milovan u
ast franjevakom nauitelju. Hrvatska stra
straa,
a, 4 ([Zagreb, 23. IX] 1932), br. 266, str. 6.
486
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 25v; 28r.
487
A. Anti, Uzgoj u naim klerikatima obzirom na mjesta i druge okolnosti, [ 7, 66].
478
479

140

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

pirke.488 Na to je provincijal Cikojevi zabranio studentima 3. IV. 1934. svirati


klarinet i violinu, toboe zbog buke i zbog toga to ti instrumenti ne odgovaraju
crkvenoj glazbi i to vanjski uitelj dolazi za pouku.489 Iz izvora nije jasno Je li
odluka provincijala Cikojevia donesena pod Antievim utjecajem. No, ini se da
nije iskljueno da je donesena s Antievim pristankom. Tim vie to se u odluci
naglaava liturgijska glazba, a Anti se svesrdno zauzimao za bogosluje.
490
je.
Moda je spomenuta provincijalova zabrana nadolila novo nezadovoljstvo
meu klerike. Najvjerojatnije su zbog toga i provincijal Provincije sv. Jeronima
kunca i bivi provincijal a tadanji kustod Mauricije Gugi doli u Makarsku
kako bi smirili duhove svojih studenata.491
I provincijal Cikojevi je stisnuo studente. Vjerojatno je upravo zbog napetog
stanja u Zboru zabranio 29. VI. 1934. da klerici idu na sastanak u Visoko. Taj je
sastanak predloio Zbor Bakula iz Mostara kako bi se osnovalo Udru
Udruenje
enje hrvatskih franjevakih
kih zborova umjesto tada dokinutog sekretarijata. Cikojevi je meutim odlazak na sastanak smatrao rastronim i beskorisnim,492 a nije iskljueno
da je za takav stav imao podrku i u Antiu.
Jednom raspirena napetost izmeu bogoslova dviju provincija trajno je tinjala,
premda Dnevnik Zbora Milovan ne odaje takvo stanje. Anti se muio kako zalijeiti razdor. ini se da nije uporno nastojao da bogoslovi Provincije sv. Jeronima
pristupe u Milovan. Ostavio im je slobodu, ili su ga oni tako razumjeli. To je dovodilo do jo jaeg razdvajanja, jer je studente koji nisu pristupili Zboru dovodilo
u neravnopravan poloaj s lanovima Zbora. Opravdano ili ne, klerici Provincije
sv. Jeronima osjetili su se zapostavljeni i s obzirom na glazbene instrumente pa su
zatraili od svoga provincijala da im pribavi jedan harmonij za vjebanje, na to je
provincijal kunca zatraio 24. X. 1934. Antievo miljenje.493
Rad u Zboru uza sve sukobe ipak je bio iv. I premda je 1933. godine, najvjerojatnije u Balievoj organizaciji, odrana sveana akademija u ast franjeva-

Dnevnik biljei da je 20. II. 1934. narueno pet kola evika za violine (AFSM, Dnevnik
Milovana, IV, god. 1933/34, I. polugod. br. 348. [20. II. 1936]), to bi dalo naslutiti da je Milovan
posjedovao vie od pet violina.
489
Taj uitelj koji ih je pouavao u sviranju violine, kontrabasa, klarineta i drugih instrumenata umro je
18. III. 1934. AFSM, Dnevnik Milovana, IV, god. 1933/34, II. polugod. br.22b. [18. III. 1934].
490
Cikojevi Antiu [AFPS, br. 377] Split 3. IV. 1934. Arhiv Vicepostulature. Izvornik. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 6/1934.
491
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 465. Kroniar Rogoi je zapisao: Nije mi poznat cilj dolaska, ali bit e radi njihovih aka koji ovdje ue teologiju. Ljetopisac Milovana biljei da ostaju tri
dana. AFSM, Dnevnik Milovana, IV, god. 1933/34, II. polugod. br. 171. [24. VI. 1934].
492
Arhiv Vicepostulature. Cikojevi Antiu [br. 744] Split 29. VI. 1934. Izvornik. AFPS, br. 744/1934.
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 8. Usp. takoer Dnevnik Zbora
Milovan IV, II. polugod. 1934. br. 117. [12. V. 1934]; br. 130 [26. V. 1934]. i br. 185 [2. VII. 1934]; br.
225 [27. VII, 1934].
493
Usp. provincijal B. kunca Antiu Split-Poljud. 24. X. 1934. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 13/1934.
494
Usp. Ad Chronicam Ordinis. 1. Sollemnia in honorem B. Joannis Duns Scoti Makarskae in
Jugoslavia celebrata, Acta Ordinis Fratrum Minorum, 52 (1933), 25.
488

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

141

kog nauitelja Ivana Duns Scota,494


obje su Antieve sekcije priredile po
jednu posebnu akademiju (misijska
6. I. 1933,495 a asketska uobiajeno
u svibnju). U listu Gospa Sinjska
misijska je sekcija dobila prostor za
misijsku rubriku Zlatna zrnca iz katolikih misija,496 koju je ispunjala
kroz sljedeih dvadesetak brojeva
do 1935, kad su sukobi u Milovanu
izrasli do vrhunca. Kroz to je vrijeme
Misijska sekcija odrala jo nekoliko
akademija497 a za akademiju u 1935.
program je ak bio tiskan,498 a onda
je 1935/36. pokroviteljstvo sekcije
preuzeo fra Gabro Cvitanovi.499
U skladu sa svojim shvaanjem
da je za duhovni ivot vano da studenti budu zaposleni, uz zike radove koje su studenti obavljali, Anti im
Program sveane akademije misijske sekcije
je nabavio apirograf i pribavio papir
za pisanje nota.500 Pokuaj jaeg zapoljavanja nije donio smirenje. Bogoslovi Provincije sv. Jeronima zahtijevali su
da se preuredi i Pravilnik Zbora.501 Kad im to nije uspjelo, odluili su napustiti
Milovan obrazlaui da e se tako bolje ouvati bratstvo i mir meu studentima.
Predsjednik Milovana fra Mijo Anui i tajnik fra Petar Labor zamolili su Antia
da sprijei naputanje jer bi to donijelo gorih posljedica.502 Vjerojatno je Anti
za kratko razuvjerio zadarske klerike da ne naputaju Milovan, ali s time napetosti
nisu popustile.
U novu upravu Milovana 3. III. 1935. za predsjednika je izabran fra Ambroz
Budimir, za dopredsjednika fra Klement ic, za tajnika fra Ivan Juri i za knjiniara fra Metod Kelava. Jedino je potpredsjednik pripadao Provinciji sv. Jeronima,
to je ini se jo vie povealo nezadovoljstvo. Kad je 12. III. izvjeen na oglasnu

Dnevnik zbora, sv. IV. br. 114 (6. I. 1933). Usp. [K. Krani], Misijska akademija u Makarskoj,
Hrvatska stra
straa,
a, 5 (1923) br. 7. [10. I. 1933], str. 6. Da je ova misijska akademija ovako lijepo
uspjela treba pohvaliti koliko ovu zanosnu mladost, toliko njihova revnog uzgojitelja o. A. Antia, to
je naglasio u svojem govoru, zahvalivi se kao otac svojoj duhovnoj djeci, mp. o. Karlo dr. Eterovi.
496
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 26r. Usporedi AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, 9r.
497
AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, 19r-v. Dnevnik zbora, sv. IV. br. 116 (10. V. 1934).
498
AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, 31v-32v.
499
Usp. AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, 38v.
500
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 24. IX. 1934.
501
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan [3. IX. 1935], V, 108, br. 418.
502
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 9. XII. 1934.
495

142

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

plou program rada Milovana za drugo plugodite, netko je premrio ime predsjednika i imena klerika iz Provincije sv. Jeronima.503
To uzavrelo stanje dojavljeno je provincijalu Petrovu koji se o njemu savjetovao s provincijalom kuncom. Petrov je bio proet udivljenjenjem prema Starcu
Milovanu (franjevcu Kaiu po kome je Zbor nosio ime) i sam se u knjievnim
radovima potpisivao Milovanov. U elji da Milovan nastavi djelovanje podrao
je miljenje provincijala kunce da se bogoslovi obiju provincija trebaju bratski
odnositi u Zboru i savjetovao je bogoslovima da se strpe i jedni i drugi, jer u dogledno vrijeme, zbog veeg priljeva studenata iz Sinja, i onako se ve predvialo
da e svetojeronimski studenti morati napustiti Makarsku.504
Strpljenje je ini se ipak bilo na izmaku. lanovi Misijske sekcije okupili su se
15. travnja 1935. i zakljuili da dalje nee slati priloge za glasnik Gospa Sinjska, a
tada su uslijedili i petosvibanjski izbori koji su uzdrmali Milovan.505 Provincijal je
pootrio stegu u klerikatu. Ako se moe vjerovati fra Ambrozu Budimiru, gvardijan Cikojevi je, zbog sudjelovanja studenata na izborima, zabranio da predviena
sveana akademija u ast 25. obljetnice Zbora Milovan bude javna, to je navelo
Zbor da odustane od akademije, a predsjednika fra Ambroza Budimira da magistru
Antiu, kao upravitelju Zbora, preda peat drutva.506
Rad Zbora je obustavljen, a magistar je Anti 18. svibnja zabranio studentima
primati i itati katolike novine Hrvatsku strau dok u Bogosloviju ne doe
provincijal.507
Zabrana itanja novina oito nije uspjela zaguiti zanimanje studenata za politika zbivanja, pa tajnik Milovana fra Ivan Juri u Dnevniku oduevljeno pie o
povratku fra Ante Bartulovia iz zatvora u kojem je odleao petnaestak dana:
Ne smeta nita, kad je bio zatvoren radi hrvatskog imena. S njim je jednako odleao i o. dr. Augustin Guberina, poznati borac za vjeru i narod. ivjeli borci hrv(atske)
misli i slobode!508
Usprkos napetostima koje su se osjeale u Zboru, Milovanci su nakanili 25.
obljetnicu Zbora (1934/35) proslaviti objavljivanjem knjige. Predsjednik i tajnik Milovana predloili su Antiu da bi Milovan dao prevesti djelo svetog Ivana
Krisostoma De sacerdotio, to im je Provincijal i odobrio.509 No jo prije odobrenja donesena je i odluka da se objelodane u tri sveska
ivotopisi franjevakih svetaca. Za to je ustanovljen i poseban odbor koji je preko praznika trebao prikupiti

AFSM, Dnevnik Milovana [3. III. 1935], V, 32. br. 1 i [12. III. 1935], V, 34, br. 27.
Usp. provincijal Petrov Antiu br. 574/1935, Split 18. III. 1935. Uredovni spisi Klerikata, Arhiv
Vicepostulature. Izvornik. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 5/35.
505
AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, 36v-37r. Vidi o tome opirnije pod naslovom Izborna
afera.
506
AFSM, Dnevnik Milovana [10. V. 1935], V, 52.
507
AFSM, Dnevnik Milovana [18. V. 1935], V, 55.
508
AFSM, Dnevnik Milovana [23. V. 1935], V, 56-57.
509
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 22. i 23. II. 1934; 1. III. 1934 Radi se o Krizostomovoj knjizi
- De sacerdotio, Patrologia Graeca. 48, 623-692.
503
504

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

143

grau i pronai suradnike.510 Kao lan denitorija Anti je iskoristio priliku da od


denitorija 1. XII. 1934. zatrai dozvolu za tiskanje ivotopisa.

Uz podrku kustoda Grabia denitorij je zakljuio da bi se mogla izdati samo knjiica omanjeg
opsega, sa vrlo kratkim ivotopisima naih svetaca, a na veu knjigu da se, zasada,
ne moe misliti.511
Ubrzo je ponovno izbio spor u Milovanu izmeu prijanjeg predsjednika fra
Bernardina Biloeria i novog predsjednika fra Petra Topia zbog razlika u njihovoj ocjeni rada i zanosa u Zboru,512 a to se potom odrazilo i na radu Zbora.
Obnovom Bogoslovije 1936/37. Zbor ponovno pokuava dostii nekadanji zamah, ali uspjeva tek nekako oivjeti samo sekcije, a ve raniji planovi Milovana
(
(
ivotopisi
ivotopisi franjevakih svetaca) ostaju neostvareni.513
Videi da e se projekt s franjevakim svecima otegnuti Anti je s Milovancima
priredio za tisak Vjeni
etrdesetsatnog klanjanja euharistijskom Isusu, i zatraio
i
odobrenje za tiskanje. Provincijal Stanko Petrov, kojemu je Hrvatska Knjiara
u Splitu dala svoje prvo izdanje da ga jezino popravi za novo izdanje, odbio
je dati Antievim studentima imprimatur uz obrazloenje da ne bi trebalo initi
konkurenciju katolikoj Leonovoj tiskari. Tako je rukopis pohranjen u arhiv, a za
ivote franjevakih svetaca Petrov je zatraio manji obujam kako bi tiskanje bilo

jeftinije, to je i taj pothvat obustavilo, pa je ljetopisac upisao u dnevnik Milovana:


ali Boe ono truda i izgubljenog vremena.514
I u tako napetim prilikama, koje su vladale u Milovanu, Antiu je uspijevalo,
uvjeravanjem i duhovnim poticanjem studenata, odrati Zbor na okupu. Dapae,
poetkom 1936, vjerojatno zbog tee bolesti klerika fra Luia Bebia, Anti je
ustanovio u Zboru i novu slubu bolniara.515 ini se da nije proputao priliku
govoriti studentima o svetosti koja se najlake postie preko sv. euharistije i pobonosti prema Blaenoj Djevici Mariji. Premda studenti u takvim trenucima moda
i nisu bili raspoloeni za prihvaanje duhovnih govora, ini se da zbog toga jo
veu teinu imaju rijei ljetopisca fra Ivana Juria koji je pribiljeio: Svi govori,

Usp. AFSM, Zapisnik Milovana za proslavu 25. godinjice [1934/1935]; AFSM, Dnevnik Milovana,
IV, god. 1933/34, II. polugod. br. 159. [9. II. 1934].
511
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 118.
512
U odsutnosti upravitelja Antia Milovanovim je izborima ve otprije ponekad predsjedao gvardijan
fra Ante Cikojevi. (Usp. AFSM, Dnevnik Milovana [3. IX. 1935], V, 109, br. 419). On je predsjedao
i izborima 12. II. 1936. kad je dolo do raspre izmeu Biloeria i Topia. Miljenja su unesena u zapisnik. itanje zapisnika dalo je povod novoj raspri, koju je Cikojevi pokuao dokrajiti izjavom da
e on s magistrom urediti to u zapisniku. A to je unijelo pojaano nezadovoljstvo meu neke lanove
Zbora. AFSM, Dnevnik Milovana [26. IV. 1936], V, 226, br. 959.
513
O ivotopisima svetaca odrana je posebna sjednica 2. VII. 1936. Usp. AFSM, Dnevnik Milovana,
V, br. 1668. [2. VII. 1936].
514
Prvi put Anti je obavijestio Petrova o Vjeni
u 4. II. 1935, na to ga je provincijal Petrov 9. II.
i
obavijestio da nije zgodno. AFPS, br. 248/1935. od 9. II. 1935. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 1/35.- ini se ipak da je Anti ponio sobom Vjeni
na zasjedanje dei
nitorija 23 II. 1935. AFSM, Dnevnik Milovana [23. II. 1935], V, 28. - Usp. takoer AFSM, Dnevnik
Milovana, [2. III. 1935], V, 30-31. i [15. VII. 1935], V, 95, br. 376.
515
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, V, 185, br. 787. [5. I. 1936].
510

144

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

egzorte i predavanja p. o. Magistra odlikuju se posebnom duhovnom unkcijom,


zornou i praktinou.516
Uz svoju redovitu magistarsku slubu Anti je kroz to vrijeme napetosti u
Milovanu, ini se, neto ee odlazio ispovijedati u Makar, Veliko Brdo, Baku
Vodu, te Zaostrog, kao izvanredni ispovjednik novaka, a ponekad je odlazio i u
Split, bilo kao ispovjednik asnih sestara ili kao denitor,517 a za sveanih slavlja
sv. mise vrlo esto je vrio akonsku slubu, a ponekad i duhovne vjebe.518
Takvo Antievo dranje i njegovi produhovljeni govori, koji su odraavali
njegov ivot s Bogom, vjerojatno su djelovali i na ponaanje studenata koji su
u njemu vidjeli Bojeg

jeg
ovjeka, a ljetopisac Juri naziva ga na sveti p(otovani) o(tac) Magistar.519 A dobru sliku o njemu ponijeli su studenti Provincije sv.
Jeronima koji su nakon zavrenih ispita napustili makarsko uilite.520
Premda se, i nakon odlaska svetojeronimskih bogoslova skoro na svim sjednicama raspravljalo o izdanju, Milovanci su izgubili zanos te nisu vie mogli izabrati
ni odbor koji bi se prihvatio tog pothvata. Na to je Anti predloio da Uprava
Milovana odabere u odbor trojicu koju e on potom prisiliti da se uhvate posla.
Uprava je odredila fra Ivana Juria, fra Metoda Kelavu i fra Franu Nimca,521 kojima je novim izborom 14. VI. 1936. pridruen kao savjetnik i fra iril Marko.522
Posao je na prireivanju ivotopisa

napredovao sporo. Teko je bilo pronai


lektore. Bujas kojeg je Anti zamolio da bi lektorirao
ivote franjevakih svetaca odbio je zbog prezaposlenosti.523 Plan je za studente oito bio prevelik da bi
se mogao ostvariti. I kad se posao na ivotopisima

i previe otegnuo Milovanci


predloe svome magistru da bi se prevela Papinijeva Storia di Cristo,524 no ni za
to nisu nali prevoditelja. Fra Augustin Guberina, kome su se obratili za prijevod,
ponudio im je svoje djelo o ivotu Kristovu, to je Antia oduevilo,525 ali i to je
propalo, premda su Milovanci dobili podrku u novom provincijalu fra Stanku
Petrovu,526 oduevljenom podravatelju Milovana.

AFSM, Dnevnik Milovana, V, 77, br. 262 [23. VI. 1935]; Usp. takoer V, 81, br. 286 [30. VI.
1935].
517
A. ANTI, Pisma sveeniku
eniku II, [30/16 i 30/17] 29. - AFSM, Dnevnik Milovana, V, 8, br. 30; V, 28, br.
180; V, 61, br. 172 [23. XII. 1934; 23. II. 1935; 31. V. 1935].
518
Fra Ante Anti vodi duhovne vjebe reenicima za prezbiterat u Makarskoj, AFSM, Dnevnik
Milovana, IV, god. 1933/34, I. polugod. br. 347. [20. II. 1934], 1934/35, Svim lanovima u samostanu,
II. polugod. br. 469. [3. XI. 1934]. Usp. takoer AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 473; A. ANTI,
Pisma sveeniku I, [30/13] 26.
519
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 86, br. 318 [7. VII. 1935].
520
Posljednji su studenti otili iz Makarske 13. VII. 1935. AFSM, Dnevnik Milovana, V, 92, br. 349352 [12-13. VII. 1935].
521
AFSM, Dnevnik Milovana [11. V. 1936], V, 236, br. 978.
522
O potekoama pothvata usp. AFSM, Dnevnik Milovana [14. VI. 1936], V, 253-255, br. 10361037.
523
Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi klerikata, Bujas Antiu, Sinj 24. X. 1936. Izvornik.
524
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 14. god. 1934/35, semestar I. br. 67 [3. I. 1935].
525
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 18. god. 1934/35, semestar I. br. 88 [12. I. 1935].
526
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 19. god. 1934/35, semestar I. br. 99 [16. I. 1935].
516

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

145

Napetost se u Zboru ponovno pojaala kad je iziao na vidjelo zapis fra


Ambroza Budimira u Dnevniku Milovana o gvardijanu i petosvibanjskim izborima.
Provincijal je reagirao.527 Ambrozov kolega Anui uzeo je kolegu u obranu kod
magistra, pokuavajui dokazati njegovu dobronamjernost, a potom se provincijalu i Antiu obratio i sam Budimir.528 Budimirovo priznanje vlastite nezgrapnosti
djelovalo je na provincijalovu pjesniku duu i on ga je samo ljubazno ukorio.529
Kao i mnoge provincijalove reakcije i ta je bila kratkotrajna. Studentskom zboru
Milovan, elei oito unaprijediti njegovu djelatnost, poslao je spravu za umnaanje spisa sensator.530
Nije meutim puno trebalo da se provincijal i Anti i opet raziu u pogledima s
obzirom na studente. Zgodica po sebi nije vana, ali odaje Antiev pristup studentima. Jo prije nego je dobio sensator, pokuao je Anti za studente nabaviti opalograf, najvjerojatnije za izdavanje studentskog almanaha i moda spisa duhovne
naravi, za to je kod provincijala knjievnika naiao na razumijevanje.531 Anti se
za nabavu obratio fra Karlu Baliu u Rim, a ovaj gvardijanu u Breslau (Wroclaw).
Wroclawski je gvardijan nabavio stroj i predloio Baliu da za naknadu slavi odreeni broj misa po njegovoj nakani. Kad je aparat stigao u Split, carinarnica je obavijestila Balia, a iz Makarske su mu produili pismo u Rim koje je putovalo dugo,
a stroj je dotle leao u carinarnici, zbog ega je trebalo platiti ogromno visoke
pristojbe.532 to je bilo jo gore, u nedostatku isprave o porijeklu robe carinarnica
nije pristala na izdavanje stroja uz isplatu carine i learine, niti je stroj dala na javnu
drabu ve ga je htjela vratiti u Njemaku, to je moglo prouzrokovati ogromne
potekoe wroclawskom gvardijanu. Zbog toga se provincijal uhvatio za glavu:
Vidi, koliko smetnja, a sve radi toga, jer Ti nita ne zna zakratiti klericima!
jadao se provincijal Antiu.533 Slinu alopojku napisao je i Baliu. Lukav, kakav
je bio, Bali je, piui Antiu, uzvratio alopojkom, vjerojatno raunajui da e to
ovaj priopiti provincijalu, jadajui se da ga je provincijalovo pismo ostavilo izvan
sebe i da alosnijega moda nikad nije primio. Da bi izbjegao skandal s povratkom
stroja, Bali je obeao opskrbiti sve papire i isplatiti sve trokove.534 I aparat je zaista magistru uruen na Uzaae 6. svibnja 1937, na emu se Anti Baliu srdano
zahvalio i zatraio oprotenje to mu je prouzroio potekoe i bol.535
Provincijal Petrov Antiu br. 2539. Split 8. XI. 1936. Uredovni spisi klerikata, br. 40/36. Arhiv
Vicepostulature. Izvornik.
528
Provincijal Petrov Antiu br. 2830. Split 10. XII. 1936. Uredovni spisi klerikata br. 48/36. - Budimir
Antiu, Marseille 21. XII. 1936. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
529
Budimir Antiu, Sinj, 15. I. 1937. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez br.
530
Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi klerikata br. 43/36. Provincijal Petrov Antiu br. 2558. Split
10. XI. 1936. Izvornik.
531
Arhiv Vicepostulature. Uredovni spisi klerikata [br. 5], Provincijal Petrov Antiu br. 432. Split 28.
II. 1936; Bali Antiu, 8. IX. 1936, Berlin 24. IX. 1936, Rim, 17. X. 1936. Izvornici.
532
AFSM, Dnevnik Milovana, 31. III. 1937. br. 155.
533
Provincijal Petrov Antiu priv. 703. Split 2. IV. 1937. Uredovni spisi klerikata br. 13/37. Izvornik.
534
Bali Antiu 5. IV. 1937. Uredovni spisi klerikata, bez br. protokola. Izvornik.
535
Anti Baliu, Makarska, 20. V. 1937. AP, I/4, 1 [ 4, 16]. U arhivu Vicepostualture pismo je pogreno katalogizirano pod godinu 1927.
527

146

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Kad su se nad Europu ve poeli nadvijati oblaci II. svjetskog rata i


Milovanova je djelatnost, bilo zbog
smanjenog broja lanova, bilo zbog
prilika vremena, ini se, splasnula.
Ipak Zbor pokuava nadrasti svoje sitne studentske probleme i preko svoje
misijske sekcije alje na misijsku centralu ispletene maslinove granice za
Cvjetnicu, koje su posluivale za skupljanje priloga za misije u Bengaliji.536
Za jubilarnu 40. obljetnicu Milovanci su pomiljali objelodaniti posebni almanah. Magistar Anti je 5.
oujka 1940. potvrdio na prijedlog
uprave Milovana fra Petra Bezinu za
glavnog odbornika i tajnika almanaha
Naslovnica spomenice o 40. obljetnici
i preporuio im da se prihvate rada.537
udruge Milovan
Ljetopisac biljei da su pred Uskrs
1941. izvreni i posljednji popravci.
Provincijal je Grabi dao treinu trokova za almanah a pristizali su i milodari.
No, ratne su neprilike zahvatile i Makarsku. Milodari su prestajali stizati. A i sami
studenti su morali deurati nou zbog sigurnosti samostana. Tiskanje je zapelo i
tekstovi zavrili u Arhiv, uz razoaranje ljetopisca Mirka Validia uzreicom: O
kako je teka sudbina.538 Bio je to meutim tek poetak pravih tekoa koje e
sobom donijeti rat i komunizam.
U UPRAVI PROVINCIJE (1934-1937)
Uz magistarsku slubu koju je obnaao, Anti je na provincijskom kapitulu,
koji je odravan pod predsjedanjem bivega hercegovakog provincijala fra Luje
Bubala, na kojem je za provincijala izabran fra Stanko Petrov a za kustoda fra
Petar Grabi, 26. XI. 1934. jednoglasno biran za denitora. Od 13 glasaa, Anti
je jedini dobio svih trinaest glasova, to je u najmanju ruku moglo znaiti da meu
biraima na kapitulu nije imao protivnika.539 Isti dan stigao je u Makarsku brzojav
o izboru nove uprave Provincije pa je poslije etnje tamburaki zbor Milovana
odsvirao nekoliko pjesama u ast novog denitora, svoga magistra Antia, i uputio

Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, 9. i 12. III. 1940. br. 594 i 598.
AFSM, Dnevnik Milovana, 5. III. 1940. br. 590.
538
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 54. O quam durum est fatum.
539
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 102.
536
537

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

147

mu estitke, a sutradan je Anti poao u Split da bi prisustvovao nastavku kapitula,540 gdje je osobno podnio izvjetaj o stanju u Bogosloviji.541
U pokuaju razmjetaja osoblja novi provincijal fra Stanko Petrov predlagao
je da bi Anti poao za duhovnika u sjemenite u Sinj, a na njegovo bi mjesto
doao privremeno eksprovincijal Cikojevi do kraja kolske godine kada bi trebao
magistarsku slubu u Makarskoj preuzeti Bonaventura Radoni. Iz kratkog zapisnika teko je odrediti opravdanost njegova prijedloga, no, prijedlog je podrao
samo fra Leonardo Baji, dok su ga drugi, meu kojima i Anti, odbili.542 Tako je
Anti i nadalje ostao u Makarskoj sa svim slubama koje je prethodno obavljao:
lektor, magistar, diskret i denitor.543
O Antievu denitorstvu nemamo puno podataka. Iz samostanskog ljetopisa
znamo da je kao denitor proitao dekret 23. IV. 1934. pri instaliranju makarskog gvardijana fra Jure Boitkovia i vikara fra Gabre Cvitanovia, nakon to je
prethodnog gvardijana Karla Eterovia 27. XII. 1933. udarila kap.544 Provincijal
Petrov oito ga je cijenio, kako se vidi iz njegovih pisama, premda se Anti vie
puta suprostavio njegovim prijedlozima, a ponekad se u stavovima razlikovao i od
ostalih denitora. Tako je Anti mimo ostalih denitora zastupao stajalite da se
Guberini, koji je od Kongregacije traio sekularizaciju, ne da pristanak za odlazak
iz Reda, vjerojatno u nadi da bi Guberina kasnije promijenio miljenje. Takva njegova nakana moe se izvui iz injenice to je tri mjeseca kasnije 5. III. 1935. na
denitorijalnoj sjednici molio provincijskog ministra da Uprava Provincije radi
oko toga da se povrate oni koji su se sekularizirali. Pristao je meutim na formulaciju da nema razloga da Guberina napusti Red, ali ako ve hoe, neka ide.545
Kad je provincijski ministar Petrov postavio na denitorijskoj sjednici 5.
oujka 1935. dvojbu treba li poduzeti izgradnju lozofskog uilita u Imotskom
ili gimnazije u Sinju, Anti je zastupao Sinj, to se moglo protumaiti krajinski,
dok su provincijal i druga dvojica denitora zastupali Imotski, to se i opet moglo
tumaiti krajinskim osjeajima. Premda je u podijeljenosti glasova provincijski
ministar Petrov mogao nametnuti svoj stav, da se izbjegne trzavicama u Provinciji,
on je odstupio od svoga prethodnog stava i priklonio se onima koji su glasovali za
izgradnju u Sinju.546
Iz Zapisnika kapitula nije jasno koliko je Anti, 1936, elio nastaviti meuprovincijsku razmjenu studenata za praznike, za koju provincijal Petrov nije bio

AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 26-27. XI. 1934.


AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 103.
542
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 107. Moda nije
na odmet upozoriti da je Cikojevi kao zainteresirana osoba u izjanjavanju bio izvan kruga glasaa,
dok je Anti sudjelovao u raspravi.
543
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 114.
544
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 463.
545
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 138. i 141.
546
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 141. Duh krajinstva ili kutodijanstva spominjan je kao zlo na provincijskom kapitulu 22. V. 1937. Isto. str. 173 i
174.
540
541

148

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

voljan moliti bosanskog provincijala ve je oekivao njegovu ponudu.547 Te su se


godine inae prilike u makarskom samostanu, moda i kao posljedica politikih
izbora iz prethodne godine, jo vie zamrsile jer su se pretvorile u osobni sukob biveg provincijala Cikojevia i profesora Rogoia. Premda se Anti prema
Zapisniku priklonio miljenju fra Karla Nole da se Rogoia makne iz Makarske,
jer se stvar zaplie, ostavljeno je to za zgodniji as. Kustod Grabi je predloio
da se Rogoia kazni oduzimanjem diskretstva, bez potanjeg ispitivanja razloga
zato Rogoi kao diskret nije potpisao diskretorijalne spise. Prema zapisniku, o.
Anti je suspendirao svoj sud. A kad je poslije toga provincijal Petrov predloio
da se Rogoi lii slube ljetopisca, Anti je uz jo dvojicu denitora izrazio
miljenje da mu se sluba ne oduzme dok se ne izvidi da li je to nekorektna
pisao.548
Jo je dvaput Anti izrazio svoj stav, ne samo mimo stava provincijala nego
i itavog denitorija. Provincijski je ministar Petrov naime 27. XI. 1936. iznio
prijedlog da se otue samostani Karin, ivogoe i Zaostrog kako bi se providile
mnoge potrebe Provincije, meu kojima i ljetovanje klerika. Denitorij je pristao
na taj prijedlog ukoliko bi se za te samostane moglo dobiti 10.000.000 dinara,
jedini je Anti, magistar klerika, odbio taj prijedlog,549 premda je time moda mogao lake rjeavati klerike potrebe. Uinio je to najvjerojatnije da se tako ne bi
ugasila ta nekada vana arita duha. Potrebe Provincije i nisu bile zapravo tako
velike ako su 4. veljae 1937. Petrov i Grabi predloili kupnju kolegija Krizinum
koji je zbog duga Prvoj hrvatskoj tedionici dospio u steaj. Premda Anti nije
vidio nesavladive materijalne potekoe za kupnju Krizinuma, predviao je sukob
s Provincijom sv. irila i Metoda i bojao se da bi to moglo predstavljati kamen
smutnje pa je jedini izrazio svoj glas protiv. ini se da je vijest o kupnji dola i do
generalnog ministra Reda, pa je on zaelio da ga se ne otima Provinciji sv. irila
i Metoda,550 na to je pitanje skinuto s dnevnog reda.
No koliko je Anti stvarno mogao utjecati na odluke denitorija, nije jednostavno odgovoriti. ini se da u to nisu bili uvjereni ni Antievi kolege, pa mu
je fra iril Vrcan, nakon savjeta da bi od probranih trebalo birati gvardijane, i
nakon nekoliko konkretnih razmatranja o problemima u Provinciji nadodao da
mu dalje nee pisati a bilo bi toga kad bi samo bilo vajde.551 Ipak nije ni Anti
mogao izbjei kritici brae koja nisu bila zadovoljna svojim slubama. Jedna takva kritika dola je Antiu i od roaka fra pire ivkovia, koji je smatrao da mu
je denitorij u kojemu je bio i Anti nanio oitu nepravdu stavljajui ga na, inae,
ugledno mjesto, za upnika u ibeniku. Iz ivkovieva pisma saznajemo da je
meu nezadovoljnima bilo i onih koji su Antiu predbacivali da ne zna odgojiti

AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 145.
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 161. Rogoi je
4. VII. 1937. jednoglasno skinut s profesure u Makarskoj. Isto str. 171.
549
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 168.
550
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 170-171 i 174.
551
Arhiv Vicepostulature. Uredovni spisi klerikata. Vrcan Antiu, Visovac 23. IV. 1936. Izvornik.
547
548

2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata

149

ake. No ni sam ivkovi nije potedio roaka koji se naao u kolu donositelja,
prema njemu, nepravednih odluka. ivkovieva tjeskoba izraena u pismu, Antia
se morala sigurno dojmiti. No, nada za koju se ivkovi uhvatio da e mu Bog naplatiti rtvu, tovanje koje je taj uvrijeeni subrat i dalje iskazivao Antiu, njegov
poziv da se za nj moli Bogu, odraavao je zrela redovnika pa se Anti nije morao
zabrinjavati.552

ivkovi se potuio roaku Antiu, no nije dobio odgovor, najvjerojatnije i zbog toga to je Anti
drao da odgovor treba odgoditi. No kad je ve raunao da mu se roak ohladio, Anti mu je pisao i
najvjerojatnije da ga udobrovolji u pismu da se nada da je zadovoljan u novoj slubi. To je ivkovia
oito izazvalo pa i ton pisma treba donekle pripisati tom raspoloenju. Arhiv Vicepostulature. Uredovni
spisi klerikata. ivkovi Antiu, ibenik, 6. V. 1935. Izvornik. Usp. Arhiv Vicepostulature. Uredovni
spisi klerikata. Provincijal Petrov Antiu br. 923, Split 13. V. 1935. Izvornik.
552

150

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

3. U VREMENU KRVOPROLIA I KOMUNIZMA


U svemu pritisnuti, ali ne pritjenjeni; dvoumei, ali
ne zdvajajui; progonjeni, ali ne naputeni; obarani,
ali ne oboreni - uvijek umiranje Isusovo u tijelu pronosimo da se i ivot Isusov u tijelu naem oituje.
(2 Kor 4, 8-10)

U RATNOM VIHORU (1939-1945)


Politiki zapleti koji su poslije 1939. zahvatili Europu predskazivali su crne
slutnje i za Hrvatsku. I Antievi se bogoslovi ukljuuju u pripreme za zloslutne
dane pohaajui samaritanski teaj to ga je u Makarskoj prireivao Crveni
kri.1 Slutnje i opasnosti rata postale su makarskim franjevcima oitije kad se u
makarski samostan 13. studenoga 1939. kroz desetak dana sklonio bivi poljski
senator Jaroinski na svome bijegu kroz Maarsku i Hrvatsku za Pariz. Starac,
uvjereni katolik, zbog zle kobi u svojim godinama kod mladih je bogoslova izazivao suut,2 ali i otvarao mladim ljudima oi da spoznaju kako pred progonima
nitko ne moe biti siguran. Iako u iekivanju, bogoslovi, kao mladi ljudi, vie
misle na stvaranje nego na rat. Oni nastavljaju pisati napose u Glasniku Gospe
Sinjske, ali i u Katolikoj
koj rijei,
Hrvatskoj stra
strai i Mladom Hrvatu.3 Stariji,
poueni strahotama prethodnog rata, ini se, sve vie poinju s bojazni gledati na
budunost. Gvardijan fra Ante Cikojevi odluuje 15. V. 1940. da e se u samoAFSM, Dnevnik Milovana, VI, br. 430 [17. X. 1939]. Teaj je pohaao 1939. i Anti. - Dnevnik
Milovana, VI, br. 509 [9. I. 1940] i br. 540-545 [10. II. 1940]. - Ljetopis Milovana, II f. 45v-46r; MARS
[M. Sinovi] Samaritanski teaj na Franjevakoj teologiji u Makarskoj, Katolika
ka rije,
6 (1940) br.
7 [21. II. 1940], str. 3.
2
AFSM, Dnevnik Milovana, VI, br. 456 [13. XI. 1939].
3
Studenti surauju pod pseudonimima: Terezin Martenovi (= M. Sinovi) i Flores y Dolores (Fra
Frano Belamari), usp. AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 45v; 51v.
1

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

151

Sudionici samaritanskog teaja Crvenog kria

stanu svaki dan poslije ispita savjesti moliti Litanije Presvetoga Srca Isusova i
pjevati Salve Regina poslije popodnevnog asoslova.4
Izbori, na kojima u mnogim mjestima pobjeuju komunisti, poinju pomalo
rastrjenjivati ljude. Pa zar je mogue da se tako cvjetna katolika organizacija ne
moe oduprijeti komunizmu? Meu makarskim studentima bogoslovlja, ako je
vjerovati ljetopiscu, vlada strahovita panika na vijest o komunistikim pobjedama u Makarskom primorju.5 Vjerojatno su se bogoslovi i zbog crnjih slutnja rado
ukljuivali u razliite religiozne obrede koji su se obavljali, bilo u franjevakoj
crkvi ili u makarskoj sustolnici.
No Anti vrlo dobro razumije i bojazni, strah i nadu mladih ljudi, pa
mladomisnicima doputa da svake veeri mogu poi sluati radio kako bi bili
dobro obavijeteni o stanju i kako bi se mogli bolje spremiti za ivot.6 Ulazak
Italije u rat i skora kapitulacija Francuske dodala je novu zabrinutost na istonoj
obali Jadrana, pa tako i meu bogoslovima.7 A kako se potkraj 1940. u Provinciji
Presvetog Otkupitelja trebao birati i novi provincijski ministar, na povrinu je izbijalo i Antievo ime. U takvim prilikama inila se potrebnom osobita pomo
Boja
ja i za Provinciju. Anti kao svet i dobar mogao bi je bolje isprositi nego mi
grijenici, tvrdio je dotadanji provincijal Grabi,8 ali su se izbornici oito pouz-

AFSM, Dnevnik Milovana, VI, br. 719 [15. V. 1940].


AFSM, Dnevnik Milovana, VI, br. 726 (20. V. 1940).
6
AFSM, Dnevnik Milovana, VI, 1. VI. 1940. br. 744.
7
AFSM, Dnevnik Milovana, VI, 11. i 17. VI. 1940. br. 756 i 763.
8
Danas se trai osobita pomo Boja
ja i za nau Provinciju. On kao svet i dobar mogao bi je bolje
isprositi nego mi grijenici. AFPPOS, br. 1643/40/Bali, Grabi Baliu, 30. X. 1940.
4
5

152

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

davali i u ljudsku okretnostst pa Anti u izborima za novu upravu Provincije nije


dobio nijednog glasa.9
Usprkos ratu koji je ve zahvatio Europu, studij se u Makarskoj odravao
redovito tako da je generalni vizitator poljak Benjamin Rysinski drao da se studij
moe s pravom izjednaiti sveuilinom studiju, kojemu je dravnim zakonom
zaista bio i izjednaen. Magistar klerika uivao je potpuno povjerenje studenata i
itave Provincije. Stega je bila dobra i nije bilo prekraja.10 Pred ratnom opasnou
studenti su, meutim, ostali bez magistra, koji je 20. sijenja 1941. poao na operaciju hernije u Zagreb.11 Odlazei na lijeenje u Zagreb, Anti se odmah iz Splita
javio svom omiljelom duhovnom ueniku Nikoli Gabriu. Pismo se nije sauvalo,
ali iz Nikolina odgovora znamo da su u njemu bili izraeni Antievi osjeaji potpune predanosti. Nikola ih nije mogao odgonetnuti pa se poplaio da se radi o
Antievu predosjeaju naputanja ovog svijeta.12
Doavi u Zagreb, Anti je odsjeo u samostanu Majke Boje
je Lurdske gdje je,
zbog nedostatka mjesta, ekao sedam dana da bude primljen u bolnicu. Pred sam
ulazak u bolnicu pisao je Katici Juki:
Gospodinu se svidjelo pripustiti da imam herniju i zato u s pomou Bojom danas ui u bolnicu Milosrdnih Sestara. Sve sam izruio Bo(anskom) Srcu i neb(eskoj)
Majci. Molim Vas da i Vi u Vaim sv[etim] molitvama i rtvama prika.ie Gospodinu
da on izvri u svemu sa mnom svoju presv[etu] volju.13
Operiran je od hernije i slijepog crijeva 1. veljae.14 Rana je zacjeljivala brzo i
lijenici su bili zadovoljni. inilo se da je operacija uspjela, emu se i provincijal
Grabi poveselio.15 No, ognjica nije opadala. Lijenik je zakljuio da se radi o
upali vena. Propisao mu je mirovanje i hladne obloge i u ponedjeljak 17. II. uputio
ga na njegu u samostan. Desna je noga prola, ali se na lijevoj pojavila tromboza i
oporavak je trajao due vremena. Od svetkovine Uzaaa (22. V. 1941) poeo je
celebrirati misu i pomalo hodati. Posebno kad je hodao noga mu je natjecala pa je
poslije toga morao leati.16 ini se da je to vrijeme koristio da bi iz kreveta pisao
Usp. AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica Provincije Presvetog Otkupitelja II,
p. 258-259.
10
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica Provincije Presvetog Otkupitelja II, p. 254.
Magister fr[atrum] clericorum gaudet plena ducia iuvenum, nec minus Provincia tota idem sentimentum
erga ipsum nutrit. Disciplina in studio bona, abusus aliquos qui mererentur vituperatione non inveni.
11
AFSM, Dnevnik Milovana, VI, 20. I. 1940. br. 924. - AFSM, Ljetopis Milovana, II, f. 51r. Usp.
takoer: Crnica Baliu, Makarska 31. I. 1941. AFPPOS, Bali, dopisi 4, f. 509.
12
Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, N. Gabri
Antiu, itluk, 23. II. 1941.
13
Anti K. Juki, Zagreb, 30. I. 1941, AP, III/13, 14 [ 6, 181]. - AFSM, Dnevnik Milovana, 30. I.
1940. br. 927.
14
Taj se datum razabire iz pisma Anti M. Mikuliu, Zagreb, bez datuma [iz 1941] AP, I/30, 59 [ 4,
549]. U pismu N. Gabriu od 2. III. 1941. Anti mjesec dana rauna kao 30 dana pa pie: sutra je
mjesec dana da sam operiran. Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/61], 103.
15
Arhiv Vicepostulature. Grabi Antiu, Split 6. II. 1941.
16
A. ANTI, Pisma sveeniku, I, [30/63] 106; Anti F. i M. Stipeti, Zagreb, 26. II. 1941. AP. III/35,
17 [ 2, 787]; Anti klericima u Makarskoj, Zagreb, 5. VI. 1941. AP, I/48, 3 [ 4, 896-897]. - Anti K.
Juki, Zagreb, 24. II. 1941, AP, III/13, [ 6, 193-194].
9

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

153

duhovne upute svojoj duhovnoj djeci. Patnje je namjenjivao za duhovni napredak


Provincije ne zaboravivi ni kroz to vrijeme svoje klerike u Makarskoj, koje je
pismeno duhovno savjetovao i slao im duhovne knjige17
POTEKOE RATA
estoga travnja 1941. navijeten je rat i Jugoslaviji. Istoga je dana bombardiran i Split, a i Antievi su studenti u Makarskoj bjeali pred zrakoplovima traei
sklonite.18 etiri dana kasnije proglaena je Nezavisna Drava Hrvatska. Drugi
svjetski rat i proglaenje Nezavisne Drave Hrvatske zatekao je Antia u Zagrebu.
Val oduevljenja zbog uspostave vlastite drave, koji moe osjetiti samo onaj tko
je stoljeima ivio u dravi kojom je drugi gospodario, zahvatio je mnoge Hrvate,
pa i Antieve studente,19 zablijetivi im poglede da ne vide ponor koji im je prijetio. No, kao i svaki rat, i taj je nosio sobom nered i nezatienost pa su studenti
sami morali uvati samostan.20 Uz oduevljenje koje je osjetio i Anti, on kao da
je nasluivao crne oblake koji mu nisu doputali veselje, ali mu nisu oduzimali
sigurnost. Dok je leao bolestan u krevetu, u vrijeme kad ga nisu muile zike
boli, misli su mu letjele k njegovim studentima koji su nou bdjeli u makarskom
zvoniku kako bi mogli dojaviti opasnost onima koji su se u kui odmarali. Osjeao
je da ivi u tekim danima.21 Zbog toga je bodrio klerike da ne klonu duhom.
Davao im svoje duhovne upute. Upozoravao da u takvim vremenima ne mogu
teiti za nekakvim velikim ovozemaljskim ostvarenjima. Pokazivao na vrijednosti
i ondje gdje one nisu bile vidljive, kao u trpljenju:
ujem da dosta trpite. Molim vas sve u Gospodinu da ne klonete duhom niti
da smalake vjera vaa. - Pomislite to i koliko trpi sv. majka Crkva i na narod.
Prikaite vae krie i nevolje za dobro nae sv. majke Crkve, za dobro naega naroda
i za Provinciju. Sami proivljujete velike napasti i neprijateljske zasjede, kojima je
izloena vjera, ljubav k sv. O. Papi i sveenstvu kao i sloboda naega naroda. Zato smo
duni posebno moliti i rtvovati se za sve uzviene ciljeve.22
Ne znamo to moe biti, osvanuti sutra pisao je fra Nikoli Gabriu ali to
uistinu stalno znamo, da smo u rukama Bojim i da nam se bez Njegova sv. hotinja nita ne moe dogoditi Molimo za na narod posebno da ga Bog ouva od velikih kunja protivu sv. vjeri i ljubavi sv[etom] O[cu] Papi. Molimo i za Majku Provinciju

Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska. Dopis bez
broja. Klerici Antiu 22. II. 1941; Anti klericima u Makarskoj, Zagreb, 2. III. 1941. AP, I/48, 1 [ 4,
896-897]; Anti M. Mikuliu, Zagreb, 30. III. 1941. AP, I/30, 59 [ 4, 549]; Grabi Antiu, Split 8. III.
1941; 14.III. 1941; 23. IV. 1941. i 22. V. 1941.
18
Arhiv Instituta Planina i more, Fra Jure Radi, Dnevnik, 6. IV. 1941.
19
Usp. AFSM, Ljetopis Milovana, II, f. 52v-53r. Na godinjicu su studenti priredili akademiju za koju
su eljeli da bude javna ali su odgojitelji ipak odluili da bude samo za samostansku obitelj. Ljetopis
Milovana, II, f. 62v.
20
Detaljan opis uvanja samostana donosi Ljetopis Milovana, II, f. 55v-56v.
21
A. ANTI, Pisma sveeniku, I, [30/63] 107.
22
Anti klericima u Makarskoj, Zagreb, 5. VI. 1941. AP, I/48, 3 [ 4, 899-900].
17

154

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

da ne bi ove promjene izazvale nae ljudske slabosti i duhovne potrese, posebno kod
slabia.23
Antieva misao i u tim trenucima uzdie se Bogu jer potrebe domovine trae
molitvu. On potie i druge na molitvu za posebnu Boju
ju pomo i zatitu da naa
slobodna domovina ojaa, uvrsti i pone ivjeti svojim slobodnim i mirnim
ivotom.24
Nije udno ako je u tim tekim danima i njegov poziv na obraenje bio
uvjetovan stvarnou onoga to je proivljavao pa su i ti dani istaknuti moda
ak vie kao Boje
je pokaranje nego kao upozorenje. Bog nas kara. Gospodin
je uvrijeen, Bezgrijeno srce je Marijino oaloeno, uvrijeeno. Treba mnogo
naknade i zadovoljtine.25
Oporavivi se donekle, Anti se potkraj lipnja povratio u Makarsku,26 gdje
je oito jo neko vrijeme morao posebno paziti na svoje zdravstveno stanje. Na
svetkovinu sv. Franje Asikog (4. X. 1941) ispratili su bogoslovi srdano Antieva
dugogodinjeg pomonika fra Petra apkuna,27 pa je 15. X. ustolien novi fra
Antin socius, fra iril Marko.28
Ratno vrijeme donosilo je nove probleme. Potkraj godine nestalo je i provincijala Grabia. Vikar fra Gabro Cvitanovi ozbiljno se zamislio. Vremena su
postajala sve tea pa Gabro nije dozvolio bogoslovima niti odlazak na lijeenje u
Split.29
Broj studenata, to zbog zavretka studija, to zbog naputanja bogoslovije
smanjio se k. god. 1941/42. za jednu etvrtinu, a 1942/43. na polovicu predratnog
broja. Oni koji su dolazili u ratnom vihoru nisu se uspijevali posvetiti duhovnom
ivotu. Sklanjanje na sigurno u vrijeme uzbuna postalo je esto. Da ne bi svi nou
ustajali iz kreveta, bogoslovi su organizirali svake noi tri pozorne slube. Na glas
o komunistikom napadu iz Biokova na Makarsku uspostavili su i prave strae.30 U
Popisu klerika god. 1941-1942. zabiljeena su mnogobrojna naputanja zvanja.31
Antu je to moralo boljeti. Pod utjecajem sve veih naputanja nije iskljueno da
je i profesorski zbor postajao blai u kriterijima priputanja na zavjetovanje, a u
ispitima su ve postali blai poetkom samoga rata.32 Ante se zbog toga potuio i

A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/63] 107.


Anti K. Juki, Makarska, 21. XI. 1941, AP. III/13, 16 [ 2, 677].
25
Anti K. Juki, Makarska, 8. V. 1944, AP. III/13, 26 [ 2, 680].
26
ini se da je mogao poi u petak 27. lipnja, a u Splitu je trebao ostati od subote 28. lipnja do
ponedjeljka 30. lipnja 1941. Usp. Anti K. Juki, Zagreb, 25. VI. 1941, AP, III/13, 15 [ 6, 182]. - Anti
M. Mikuliu, Zagreb, 29 [21?] VI. 1941. AP, I/30, 14 [ 4, 557].
27
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 58r.
28
AFSM, Ljetopis Milovana, II, f. 60r.
29
Arhiv Vicepostulature, G. Cvitanovi Antiu, Split 12. VIII. 1941.
30
Usp. AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 52v-53r i 55v-56v; 66r.
31
Usp. takoer i AFSM, Ljetopis Milovana, II, f. 55v i 60r.
32
U veljai 1941. ispiti su trajali svega tri dana i kako piu studenti Antiu manje je bilo formalnosti
nego dotada. Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska,
Klerici Antiu 22. II. 1941.

23
24

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

155

provincijalu Grabiu da lektori koji glasuju o priputanju studenata na zavjetovanje i reenje nedovoljno poznaju ake. Na to ga je Grabi umirio da u tom sluaju,
zbog zakonodavstva, on nije odgovorniji od ostalih i da bude miran postupajui po
savjesti.33 Uostalom i Provincijski denitorij je na temelju izvjetaja, s obzirom na
nastale prilike bio zadovloljan sa stanjem u uilitima.34
Nedostatke u studiju i odgoju nastale zbog ratnih neprilika trebalo je nadoknaditi duhovnim radom, itanjem, samostalnim uenjem i zaposlenou. Anti zbog
toga sve vie pree kako bi dogotovio to prije svoj Vademecum franjevakog
kog klerika. Vraa se ve ranije poduzetom prijevodu papinskih bula i moljaka sveenike
u Rimu i fra Stanka Petrova u Sinju da bi mu pregledali studentske prijevode za
Vademecum.35
Godine 1942. rat se snano osjeao i u Hrvatskoj. Putovi su postajali nesigurni. Policija i vojska traile su propusnice za kretanje iz mjesta u mjesto.36 Pota je
kontrolirana. Ratna opasnost je ulijevala strah i nesigurnost mnogim franjevcima.
Komunisti su se iz planina nou sputali u sela. Gotovo svakodnevno su napadali
sad ovdje sad ondje. Prijetili su se i zbog toga je posebno nou sve vie vladao
strah.37 Talijani, koji su 20. IV. 1941. uli u Makarsku, zbog svoga su osiguranja pokuali staviti i mitraljez na samostanski zvonik, ali ih je odvratio gvardijan
ulenta.38 U krajevima s mjeovitim pravoslavnim i katolikim stanovnitvom
poela su i razbojstva. Strah se irio.39
Najvjerojatnije se i fra Nikola Gabri potuio magistru da ga je strah na osamljenom gospodarstvu sinjskog samostana u malom selu itluku nedaleko od Sinja.
Na to bi se vjerojatno mogle odnosti magistrove rijei u kojima ga savjetuje da na
vrata kue stavi sliku sv. Josipa i tit presv. Srca Isusova, da ima istu savjest,
da svakoga ljubi i svakome ini dobro slijedei put kria, ljubavi i rtve, sjedinjen
40
s voljom Bojom.

jom.
Premda je i u sljedeem pismu savjetovao fra Nikoli da se
zavjetuje sv. Josipu, da e mu uz doputenje poglavara postaviti kip nad vrata, da
savjetuje asnim sestrama i radnicima da dnevno mole sv. Josipu,41 ini se da nije
bilo lako istjerati strah koji se svakomu sve vie zavlaio pod kou.
Upravo isti dan dok je Antiev subrat pisao Antiu o ubojstvima katolika na
podruju
ju njegove upe, Anti je pisao uiteljicama:

AFPS, br. 281/1942; Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata
Makarska, br. 6/42. Grabi Antiu 10. III. 1942
34
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 309.
35
Anti I. Juriu, Makarska, 23. III. 1942. AP, I/21, 11 [ 4, 357-358].
36
I Anti spominje takvu propusnicu koju je traio iz Makarske za Split. Anti I. Juriu, Makarska, 6.
V. 1942. AP, I/21, 12 [ 4, 359].
37
Arhiv Vicepostulature, N. Gabri Antiu, itluk 2. IV. 1942.
38
K. JURII, Franjevaki samostan Svete Marije u Makarskoj, 67.
39
Arhiv Vicepostulature, Rogoi Antiu, Banjevci 30. III. 1942. Pie da su u Morpolai dvojica brae
od petorice ubijena a da je to jedina kua meu rianima.
40
Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/67] ,111.
41
A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/68] 113.
33

156

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Pogledamo li oko sebe, o Boe moj, tuna li prizora! Svijet izgleda kao jedna
velika klaonica. Ljudi se mrze progone i biju nemilo jedan drugoga. Zaboravili su
zakone ljubavi i preziru sve zapovijedi Boje. Ljudi se tako ponaaju i ive kao da nisu
vie djeca Boja, ni braa meusobom, ni sinovi jedne Majke - Crkve, ni uda Kristova
A moj narod? O bijedni moj narode! kroz vjekove patnik, i sada trpi i proivljuje
teke asove. U velikoj je pogibelji njegova nezavisnost i sloboda, a jo vie njegova
sveta katolika vjera. Kod mnogih je ova vjera uzdrmana, kod mnogih oslabljena, a
kod nekih je i umrla42
I dok se sve rui, Anti je uvjeren da on preko svojih suradnika mora duhovno
graditi utemeljujui svoju graevinu na zapovijedima Bojim,
jim, vjeri, udoreu,
nauku Crkve.43 U tom uvjerenju on prevodi boinu radioposlanicu pape Pija XII.
i papino pismo upueno dravnom tajniku kardinalu Maglioneu u kojem ga moli
da potakne pastire da promiu molitvu za mir i na nju posebno potiu nevinu
djecu.44 Zbog toga priprema nekoliko okrunih pisama uiteljicama u kojima im
postavlja geslo: Misliti - osjeati - ivjeti - raditi sa svetom majkom Katolikom
crkvom. A Mari Sikavici, majci klerika fra Petra, pie:
Molimo neka se skrate ovi dani kunje i nevolje. Drimo se vazda nae vjere
svete, nae svete kat[olike] Crkve, koju ni vrata paklena ne mogu predobiti. Za ljubav
Boju sve podnesimo i svakomu dobro elimo i inimo koliko moemo.45
to je vrijeme odmicalo, stanje se inilo gore. Prometne veze su oteane
zbog propusnica koje su se zahtijevale pri prelasku s jednog podruja
ja na drugo.
Putovanja su postala opasna.46 Proulo se da je i fra Roko Rogoi lake ozlijeen,47
a samostan u Zaostrogu su u srijedu [13. V] opljakali partizani i sve potpuno porobili i odnijeli.48 Veze izmeu Drnia i Sinja, pa prema tome i sa samostanom
Visovcem, u kojem je bio novicijat, prekinute su a cestu su nadzirali partizani.
Od Talijana je skoro bilo nemogue dobiti propusnice.49 Pale su i prve rtve meu
franjevcima. upnika fra Pavla Silova ubili su partizani u upnoj kui u Promini,
a fra Ladislava Ivankovia etnici, s jo trojicom upljana, ispred upne kue u
Kozici, prema verziji koja je tih dana stigla meu studente upravo u onaj as dok
je tjeio one koje su zajedno s njim vodili. To je moralo djelovati na mlade i poletne momke, i ljetopisac je zapisao: Ugledajmo se u njihov primjer.50

Anti K. Juki, Makarska, 30. III. 1942, AP, III/13, 18 [ 6, 185].


Anti K. Juki, Makarska, 30. III. 1942., AP, III/13, 18 [ 6, 185].
44
Prijevod je sauvan u AFPPOS, Acta Romana k br. 505/42. Nuntius radiophonicus Nelalba i pismo kardinalu Maglioneu Dum saeculum pretiskani su u Acta Ordinis Fratrum Minorum, 56 (1942),
33-37, 57-60 i 56 (1942), 82-83, odakle ih je Anti najvjerojatnije preveo.
45
Anti M. Sikavici, Makarska, 6. VIII. 1942, AP, III/29, 1 [ 6, 311].
46
Usp. Arhiv Vicepostulature, J. etka Antiu, Sinj 26. III. 1942; I. Samardija Antiu, Sinj 16. V. 1942.
47
Arhiv Vicepostulature, J. Lovri Antiu Visovac 29. V. 1942.
48
Anti Petrovu 20. V. 1942. AP, I/34, 15, Pisma sveeniku III, br. 20/12, str. 28. U pismu Baliu, 17.
VIII. 1942, Grabi pie da su partizani opljakali samostane Zaostrog i ivogoe i 15 upa do golih
zidova. AFPPOS, br. 799/42/Bali.
49
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 16. VIII. 1942.
50
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 65r. O ubojstvu fra Pavla Silova vidi: O. TALPO, Dalmazia. Una cro-

42

43

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

157

U tako alosnim prilikama, usred stradanja, studentski zbor Milovan proslavio


je 5. VIII. 1942. skromnom akademijom 25. obljetnicu mlade mise svoga upravitelja Antia. Bila je to sveanost puna intimne ljubavi i veselja.51
Stradanja su se nastavljala. Sljedea partizanska rtva bio je fra Jozo Borkovi,
upnik u Kljacima.52 Sjemenitarca Danka Glibotia odveli su partizani dok je boravio kod kue na praznicima.53Uz to su se irile i lane glasine koje su i franjevce
prikazivale kao komuniste, a prema miljenju provincijala Grabia irili su ih upravo komunisti.54 U svom kasnijem izvjeu o klericima Anti je kratko zapisao:
Na 14. do 15. X. 1942. napadaju partizani.55 Prema jednom pismu fra Vjeke
(Luje) unjare partizani su odnijeli nekim sveenicima i knjige, a fra Gaparu
Bujasu sat. Preko nekih pratizanka pokazali su se spremni vratiti im opljakano
ako im dotini upute zahvalu,56 koju bi onda najvjerojatnije koristili u propagandne svrhe, no ovi to nisu uinili. Selo Kruvar u kojem je bila uiteljica Antieva
duhovna ki Katarina Juki zapaljeno je, pa se uiteljica obratila Antiu da bi joj
pronaao slubu negdje oko Sinja.57
Bile su to i za Antia strane kunje.58 Partizani su 22. prosinca s breuljka
Sv. Andrije napali mitreljeskim hicima i njegove studente na putu izmeu Tuepa
i Makarske.59 Iz svoje makarske sobice Anti je elio biti prisutan ohrabrenjima
i poticanjem posred svih tih stradanja. Plaio se da Bog ne bi pokarao Provinciju
zbog zaputanja njegove svete slube pa je poticao provincijala da u imotskom samostanu, koji je bio duobriniki usmjeren, uspostavi uredno moljenje
asoslova i odravanje razmatranja.60 A uiteljice je poticao da se posebno mole
Blaenoj Djevici Mariji za svoj narod i za obraenje grjenika jer Marija je pobije-

naca per la storia (1942), Roma 1990, 567; O Ivankoviu, Grabi Baliu, 11. IX. 1942, 24. IX. 1942,
11. XI. 1942, AFPPOS, br. 934/42/Bali, 1024/42/Bali, 1242/42/Bali; Usp. takoer i Bali Grabiu,
16. IX. 42. AFPPOS, br. 1021/42/Bali; P. BEZINA, Franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja rtve

rata 1942-1948, Split 1995, 29-42.


51
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 65r-v.
52
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 16. VIII. 1942; Necrologia, Borkovi, Acta Ordinis
Fratrum Minorum, 52 (1943) 31; TALPO, Dalmazia, 765 i 808; BEZINA, Franjevci, 43-47.
53
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 16. VIII. 1942.
54
ujem da nas netko tamo u Rimu optuuje da smo komunisti, a kad tamo ba su to oni, koji su
nekidan ubili fra Pavla Silova u Promini i koji su dosada opljakali najmanje naih deset - do petanest
redovnikih kua. udim se, to takove klevete nalaze tamo i takovih koji im vjeruju. Grabi Baliu,
24. VII. 1942, AFPPOS, br. 693/42/Bali.
55
AFPPOS, Spisi provincijala, 364/45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI. 1942. do
12. XII. 1945, str. 1.
56
Arhiv Vicepostulature, Vj. unjara Antiu, Sinj, 14. XII. 1942.
57
Anti M. Mikuliu, Makarska, 5. XI. 1942. AP, I/30, 20 [ 4, 564].
58
Usp. pismo fra Nikoli Gabriu 25. XII. 1942. A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/73], 121. Ne kloni
duhom radi stranih kunja, koje proivljujemo svi.
59
AFPPOS, Spisi provincijala, 364/45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI. 1942. do
12. XII. 1945, str. 1.
60
Anti Grabiu, Makarska, 6. XI. 1942. AP, I/47 [ 4, 894]. (Signatura provincijalata 1187/42).

158

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

dila sotonu, grijeh i sva krivovjerstva pa e, drao je Anti, pobijediti i dananje


bezbotvo.61
Polovicom prosinca Talijani su napustili Makarsku, prepustivi je hrvatskoj
vojsci, no samo nekoliko dana kasnije partizani su pucali na samostan s poloaja
Sv. Andrije izmeu Tuepa i Makarske. Fra Antu je ini se pucnjava zastraila jer su
mitraljeska zrna udarala i oko njegova prozora.62 Nekoliko dana potom jedan metak
zabio se tik iznad glave studentu fra Mirku Validiu dok je spavao.63 Vjerojatno
da bi ojaali svoje poloaje, Talijani su se 14. veljae vratili u Makarsku.64
Na itluku su, kod Sinja, komunisti opljakali samostansko imanje. Anti s
osjetljivou vidi i u tom teku kunju, no iz nje eli izvui duhovno obogaenje
koje lanove na itluku treba pribliiti Bogu i pouiti o prolaznosti svega
zemaljskoga.65
U ibeniku su partizani prekinuli dovod struje pa je i franjevaka tiskara Kai
prestala raditi tako da su i Antievi planovi o tiskanju knjiga doivjeli neuspjeh.
Nakon dolaska Talijana tiskara je ponovno proradila. Meutim, Talijani su zabranili tiskanje djela na hrvatskom jeziku i ini se htjeli se rijeiti upravitelja tiskare
fra Bernarda Buljevia,66 to je Antiu onemoguilo tiskanje.
Dok je strah sve vie zahvaao i odvane kao fra Petra Grabia, koji je kao
provincijal bio obasipan traginim vijestima, Anti je strah nadvladavao pouzdanjem pa je ohrabrivao i provincijala Grabia, jer je bio siguran da Bog nee
zapustiti i ostaviti Provinciju. On je bio uvijek dobri i milosrdni Otac pak e nam
se i u ovoj stranoj kunji tako pokazati i pomilovat e nas.67 Ojaan pouzdanjem
u Boga, Anti nastavlja mirno, skoro kao da oko njega i nema rata, dapae s jaim
arom, svoje religiozno djelovanje. Pokuava meu pobonim duama proiriti
moljenje za oprost grijeha i za mir, a ini se i nagovoriti sveenike da pristupe u
drutvo sveenika klanjalaca.68
Anti K. Juki, Makarska, 1. XII. 1943, AP, III/13, 23 [ 6, 190].
Student fra Jure Radi ostavio je u svom dnevniku detaljan opis tog dogaaja iz kojeg se vidi da je i
fra Antu zahvatio strah, no najvjerojatnije zbog odgovornosti koju je osjetio za ivote studenata. Evo
dio tog opisa: Gledam ja tako, kad je poelo malo neobinije pucketati! Jedan metak, dva tri ... kad
najednom poe mitraljez malo debljim glasom, tuturtutu Ozbiljna pucnjava. Rekbi udari koji metak
i u zid ispod moga prozora. Ni te ni ove nego bacio ja sjedalicu pa se uuri izmedu stola i dvaju
stalaka. Kako moja sjedalica klapne, odmah o. Magistar iznad stvori svoju klapatanju pa bi! Za as
nastala trka sa svih strana. Puca gotovo neprestano sa svih strana samostana. Generalna navala
govorio fra Ante. Nisam tome svemu davao vanost, no ipak kaem: Dobro se pomoliti Bogu. Ajmo
u kapelu. Nu sad pisme! Ve na hodniku mogao si uti iz kapele glasno uzdisanje i zapomaganje:
Isuse, Marijo... O. Magister s kojih desetak, ne smijem drukije rei nego ba jaue. To je jedinstven
prizor u ivotu ! [] Malo pomalo uzdrhtae i moja koljena, uzdrhta srce, uzdrhtao jezik! Jecao sam i
ja! Arhiv Instituta Planina i more, Fra Jure Radi, Dnevnik, 8. I. 1943. N. RADI, Dr. fra Jure Radi,
ivot i djelo (1920-1990), Split-Makarska 1998, 183.
63
Arhiv Instituta Planina i more, Fra Jure Radi, Dnevnik, 14. I. 1943.
64
K. Jurii, Franjevaki samostan Svete Marije u Makarskoj, 67.
65
Anti Gabriu, Makarska 23. II. 1943. A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/75], 122.
66
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, br. 548/43, bez datuma
67
Anti Grabiu, Makarska, 12. X. 1943. AP, I/47,15 [ 4, 879]. Signatura provincijalata 1034/43.
68
Anti Gabriu, Makarska 23. X. 1943. A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/78], 127.

61

62

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

159

to je rat due trajao, kao


da je bio okrutniji. Mnogi Hrvati
zavrili su po logorima u Italiji.
Takoer i Antini Zatonjani.
Dvadesetorica ih je internirana
najprije na Molat, pa kasnije u
Italiju iz koje se ta skupina vratila
u veljai 1944. godine.69 Talijani
su etvoricu sjemenitaraca
drali tri dana u zatvoru zbog
propusnica.70 Ni provincijal Grabi, usprkos biskupovu zauziReenje franjevakih bogoslova u Splitu 1943.
(Potpuno desno fra Ante Anti)
manju kod Talijana, nije mogao
dobiti propusnicu. A i pismeno
priopavanje bilo je oteano i uredovanje je bilo u zakanjenju.71 A stizale su
vijesti i iz Provincije sv. Jeronima da Talijani protjeruju i zatvaraju franjevce.72
ivene namirnice su poskupjele.73 U franjevakom sjemenitu u Sinju ostala su
samo djeca iz blie okolice koja su sobom donijela hranu. Ostali su pred Boi
1942. upueni kuama i zadrani su na praznicima jer ih u samostanu nisu imali
im uzdravati.74 Sjemenite je ponovno ovoreno poetkom oujka jer se uspjelo
prikupiti neto hrane.75 Na podruju
to su ga okupirali Talijani hrana se nabavljala
ju
jo tee nego na podruju
ju pod nadzorom hrvatske drave, pa je Provincijal Grabi
traio od Antia da studenti koji su se trebali u Splitu rediti za sveenike ponesu
sobom i hranu za odreeni broj dana koliko su trebali ostati u Splitu.76
Sa studentima je u Split doao i Anti. Provincijal Grabi pribiljeio je o njem
tom zgodom.
O. Ante ovjek je od molitve, od unutranje samozataje; usluan, odgojan, razborit ljubazan, ustrpljiv, portvovan. - Jednak ugled uiva i izvana kod svjetovnog klera i
kod svjetovnjaka s kojima je doao ili dolazi u doticaj. - Mnogo ga cijeni i dijecezanski

Usp. Arhiv Vicepostulature, Crnica Antiu, Zagreb 27. II. 1944. O talijanskim postupcima na anektiranom ibenskom podruju usp. dopis ibenskog biskupa Jeronima Milete talijanskom guverneru
Giuseppeu Bastinijanu. TALPO, Dalmazia, 1228-1231.
70
Arhiv Vicepostulature, G. Nikoli Antiu, Sinj, 3. III. 1943.
71
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, br. 548/43, bez datuma. Grabi je zbog svoje okretnosti i utjecaja, sa svojim franjevcima, bio talijanskim okupacijskim snagama trn u oku. Usp. TALPO,
Dalmazia, 986-987.
72
Arhiv Vicepostulature, Jerko Bakotin Antiu, Dubrovnik 10. VI. 1943. pie da su Talijani protjerali
iz Kotora fra iru Baruia a zatvorili fra Venka Gugia.
73
Usp. Arhiv Vicepostulature, J. Bakotin Antiu, Dubrovnik 1. IV. 1943 i 10. VI. 1943; Don Jakov
Lusi Antiu, Vrboska, 1. VI. 1943.
74
Radoni Baliu, Sinj 5. I. 1943, AFPPOS, Bali, Dopisi 5. f. 86.
75
Radoni Baliu, Sinj, 20. III. 1943. AFPPOS, Bali, Dopisi 5. f. 106.
76
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, br. 330/43, Split 28. II. 1943; Vj. Mren Antiu, Split 22. VII.
1943.
69

160

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

biskup dr. Kvirin Klement Bonefai. Bog mu dao dug ivot i na korist Provincije i
nae mladosti.77
S Visovca su u to vrijeme dolazili glasovi da se u tim predjelima vie nego
ikad crni oblak nadvio.78 U Imotskom je isprebijan fra Jako Milinovi.79 Ratna
kosa smrti okrutno je pokosila nedaleko od Makarske u Kozici jo jednog lana
Provincije fra Karla uluma.80 U Sinju su joj fra Anselmo Kovai i fra Rafo
Kalini, tjeei umirue i dijelei sakramente, neustraivio krenuli u susret.81
Franjevci su se sve vie poeli sklanjati sa upa u oblinje samostane ili na sigurnija podruja.
ja. Neki su tako prepoznati i ubijeni.82 Oni koji su jo ostajali po upama
proivljavali su u strahu i pogibelji, teka sudbonosna vremena.83 Putovanja su
postala opasna. Provincijal je jedva imao neku vezu sa Sinjom, gdje je u Gimnaziju
smjetena vojna bolnica,84 i Makarskom, a s drugim samostanima nije imao nikakva kontakta. Ostala je samo nada u Providnost, i zatitu Bogorodice. A molitva je davala utjehu.85
Antu ti dogaaji nisu obeshrabrili. On misli
dalje na ivot, na napredak svojih studenata i na
potrebe svoga naroda. Dri da su to posebno milosna vremena za duhovnu izgradnju i za Boje

je
proslavljenje. Poduzeti rad oko ureenja kapelice u klerikatu, oko ureenja dvorita ispred
samostana i poticaj koji je uputio nadbiskupima
Splita i Zagreba da ustanove samostane za molitvu i kontemplaciju to potvruje.
Anti je, naime, sluei se ve postojeim
namjetajem: klupama koje je dao razrezati,
oltarom napravljenim dvadesetak godina raFra Rafo Kalini
nije koji je dao obnoviti i svetohranitem iz
stare crkve uredio kapelu u klerikatu86 kako bi u tim tekim vremenima studentima bila za utjehu. U obnovljenu studentsku kapelu namjeravao je staviti sliku

AFPPOS, Urudbeni zapisnik, knj. 3, str.. 415. n. 903-906.


Arhiv Vicepostulature, Visovac 9. III. 1943.
79
Arhiv Vicepostulature, Fra Stanko R[omac] Antiu, Imotski 8. V. 1943.
80
Anti Petrovu, Makarska 27. V. 1943. AP, I/34, 25, [ 4 660]. Pisma sveeniku, 20/22, str.40.
81
Na dopisnici M. Mikuliu, Makarska, 5. VI. 1943. AP, I/30, 22 [ 4, 567], Anti pie da je Kovai
obolio od tifusa a fra Karlo ulum ubijen. Usp. takoer P. BEZINA, Franjevci Provincije Presvetoga
Otkupitelja rtve rata 1942-1948, Split 1995, 49-52, 315-316. Fra Metod Baliu, Zagreb 26. XI. 1943.
Bali, dopisi 5. f. 114.
82
U Ravnom su ubijeni Bradari i Lapi koje je prepoznao Peko Bogdan. Fra Metod Baliu, Zagreb 26.
XI. 1943. AFPPOS; Bali, Dopisi 5. f. 114.
83
Arhiv Vicepostulature, Fra Frano Raki Antiu, Vrgorac, 28. X. 1943.
84
Fra Metod Baliu, Zagreb 26. XI. 1943. Bali, dopisi 5. f. 114.
85
Usp. Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 24/43.
Grabi Antiu, Split 26. X. 1943. - Anti Grabiu, Makarska, 19. XI. 1943. AP, I/47, 17 [ 4, 876],
signatura provincijalata 1096/43. - Fra Jure Radi 31. X. 1943. pie: Topovi su popodne gruvali oko
77
78

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

161

franjevake kole koja bi studente poticala na duhovni i znanstveni rad. Zbog


toga se obratio fra Karlu Baliu molei ga da bi u Rimu dao izraditi takvu sliku.
Dapae, preporuio mu je da bi takva slika mogla ostati u Antonianumu ili u generalnoj kuriji Franjevakog reda a da bi se njezine kopije proirile po itavom
Franjevakom redu.87 Je li Bali prije razmiljao o nekoj takvoj slici, nije poznato.
Iz dopisa se ini da je poticaj doao od Antia, a Bali je mudro iskoristio izgradnju nove crkve S. Maria Mediatrice u Rimu i savjetovao generalnom ekonomu da
se izradi slika Bogorodice s franjevakom kolom koja se zauzimala za slavljenje
Marijina bezgrenog zaea.88
Uz Vademecum, koji je planirao pripremiti za odgoj
svojih studenata, Anti se obratio u tim kobnim ratnim
vremenima zagrebakom arhitektu Podhorskom, koji
je svojevdobnoprojektirao novu crkvu u Makarskoj,
da bi izradio nacrt za dvorite u kojem su boravili studenti, to je ovaj i obeao.89 Poticao je splitskog nadbiskupa Kvirina Klementa Bonefaia na osnivanje
redovnikih kua u kojima bi se obavljale molitve i
klanjanje. Slinu molbu uputio je i zagrebakom nadbiskupu Alojziju Stepincu. No Stepinac je ve i sam na
tom podruju
ju bio poduzeo neke korake,90 a Bonefai
je, pohvalivi Antievu zamisao, ekao kako e se razvijati zagrebaki pothvat i zbog toga pustio da stvar
dozrijeva.91
U Makarskoj su kroz to vrijeme nastale potekoe
J. Bifel: Stepinac i Anti na
s reenjem klerika i odravanjem kole. Brodske su
mozaiku franjevake
linije prema Splitu bile neredovite, a kad se inilo da
crkve u Makarskoj
e se to nekako rjeiti, talijansko zapovjednitvo nije
dozvolilo da klerici iz Makarske pou na reenje u Split.92 Nakon pada faizma u
Italiji i nakon to su saveznici objavili (8. IX. 1943) da je Italija potpisala 3. rujna
nas, a mi smo dolje u crkvi ispod kora molili boansko ocije. Bilo je tako slatko, mnogo slae nego
kad je bilo mirno. Arhiv Instituta Planina i more, Fra Jure Radi, Dnevnik, 31. X. 1943.
86
Anti apkunu [pogreno arhivirano I. Juriu], Makarska, 18. V. 1943. AP, I/21, 15 [ 4, 361].
87
Anti Baliu, Makarska, 13. IV. 1943, AP, I/4, 5 [ 4, 22-23]; Anti Baliu [pogreno arhivirano I.
Juriu], Makarska, 11. V. 1943. AP, I/21, 14 [ 4, 363-364].
88
Arhiv Vicepostulature, Bali Antiu, Rim 18. V. 1943. Bali je odmah prihvatio Antievu ideju i zamislio Marijinu apoteozu poput Rafaelove Dispute: Marija - negotium saeculorum - i franjevaka kola.
Pridobio je i generalnog ekonoma Dominika Mandia, no nije odmah mogao nai umjetnika za ostvarenje. Sliku franjevake kole dao je Bali kasnije izraditi i iznad oltara u svom rodnom mjestu Katunima.
89
Arhiv Vicepostulature, Podhorski Antiu, Zagreb, 31. VII. 1943.
90
Stepinac mu je odgovorio da je u istu svrhu ve osnovao 1939. u nadbiskupskom dvorcu u Brezovici
prvi karmel u Hrvatskoj i da je u Zagreb doveo Sestre vjenoga klanjanja, a namjeravao je u marijansko svetite u Mariju Bistricu dovesti tih dana i pavline. Arhiv Vicepostulature, Stepinac Antiu,
Zagreb 13. IX. 1943.
91
Arhiv Vicepostulature, Bonefai Antiu, Split, 30. VIII. 1943.
92
Anti Grabiu, Makarska, 26. VIII. 1943. AP, I/47 12 [ 4, 883]. Signatura provincijalata 904/43.

162

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

primirje sa saveznicima (Armistizio di Cassibbile/Siracusa), ustae su razoruali


Talijane, a Talijani koji su preli na stranu saveznika, skupa s partizanima, bombardirali su Makarsku u kojoj je bilo vie ranjenih osoba, meu kojima i fra Petar
Glava, pa je zbog ranjenika 17. IX. 1943. u kolskim dvoranama bogoslovije
otvorena ratna bolnica.
Profesori koji su preko ljeta izili iz Makarske nisu se mogli vratiti, pa je
kolska godina poela u nenormalnim uvjetima, s krnjim profesorskim sastavom
u samostanskoj razgovaraonici jer je u kolskim prostorijama i nadalje djelovala
vojna bolnica.93 elei zauzeti Makarsku, partizani su je ee tukli topovima sa
Staze ili iznad Tuepa. Sveane mise su dokinite kako bombardiranje ne bi ugrozilo vjernike. U rano jutro 7. studenoga 1943, dok je motorni brod ulazio u makarsku luku, partizani iznad Tuepa, napali su ga topovima. Jedna granata pogodila je
krilo samostana uz more, probila u hodnik i razbila vrata na Antievoj sobi gdje se
zaustavila a da nije eksplodirala. Dogaaj je ubrzo protumaen kao posebna Boja

ja
milost i intervencija.94
Iako u pismima rijetko spominje ratne strahote, Antu je uzdrmalo ono to se
dogaalo. Njegova majka Provincija silno je poniena i oaloena. No, on ne
pita za razloge zato se to dogaa. S bolom, ali i ponosom na rtve, zahvaljuje
Bogu, nadajui se da e Bog prihvatiti te rtve za duhovnu obnovu Provincije i da
e vie brae ui u na martirologij.95 Jednako tako savjetuje i svojim penitentima da ne podlegnu strahu, ni od bombardiranja, ni bilo kojem drugom; da se ne
prepuste potitenosti i zlovolji, ve da budu postojani u Isusovoj ljubavi jer je On
jedini ivot.96
Usp. Kronika Franjevake visoke bogoslovije u Makarskoj [I], bez str. 6. X. 1943. Ko e uit i
knjigom se bavit, kad nam granate nad glavom lete, upisao je rektor G. Cvitanovi u ljetopis koji je taj
dan prestao pisati. Usp. i Arhiv Vicepostulature, Crnica Antiu, Zagreb, 6. XI. 1943. Prema Antievu
izvjetaju, ustaka je vlast preuzela prostorije klerikata za vojnu bolnicu 17. IX. 1943. a napustila ih
12. I. 1944. AFPPOS, Spisi provincijala, 364/45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI.
1942. do 12. XII. 1945, str. 1.
94
Sam Anti pribiljeio je o tom kratko: Na 17. XI. 1943. u tri sata i pol po ponoi pucaju topovi iz
Tuepi na Makarsku. Jedna topovska granata udarila u krov klerikata, probila ga, odbila se od plonika,
razbila srednji dio vrata prve sobe O. Magistra ali nije eksplodirala, AFPPOS, Spisi provincijala, 364/
45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI. 1942. do 12. XII. 1945, str. 1. Eksprovincijal
Cikojevi je u drugom dijelu opisa detaljniji: U Antiev krov udario je top sa Sv. Ilije. Kugla je
probila podkrovlje, udarila u pod pred fra Antinim vratima, odbila dasku na vratima i uletila u sobu,
pala pred fra Antu, koji je izlazio iz sobe i pred njim na tavan izasula dio praha, a jedan je dio ostao u
njoj. Samo gornji dio je eksplodirao onda kada je udario. Sigurno ga je aneo uvar uvao, Cikojevi
Grabiu, Makarska, 15. XI. 1943. AFPPOS, Spisi provincijala, 1101/1943. Provincijal Grabi zapisao
je u protokolu Provincijalata: Okolo naeg samostana palo je vie od 300 granata. Dvije su pogodile u
samostan. Bog i Gospa uinili su nam posebnu milost to su nam na udesan nain spasili ivot svetog i
uzornog o. Ante Antia. To je u provincijalnom arhivu na vie mjesta zabiljeeno, AFPPOS, Protokol
3. str. 725. Cfr. Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska,
br. 25. Grabi Antiu, Split 13. XI. 1943. Koncept Provincijalata, br. 1084/43. - K. Jurii, Granata
minobacaa nije eksplodirala, DOA (1982), 1-2, 7; K. Jurii, Franjevaki samostan Svete Marije u
Makarskoj, 67; . STIPANIEV, Moje sjeanje na fra Antu, Antieva
eva Ba
Batina, Zagreb 1994, 284.
95
Anti Baliu, Makarska, 30. XI. 1944, AP, I/4, 6 [ 4, 24].
96
Anti K. Sikirici, Makarska, 28. XII. 1943, AP, III/32 1 [ 6, 368].
93

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

163

NENORMALNI UVJETI
Sljedea je 1944. godina bila jo tea. Veina je samostana bila oteena i
opljakana.97 Saveznici su bombardirali Split. O podne 3. sijenja 1944. crkva sv.
Petra u Splitu sravnjena je sa zemljom, a biskupova palaa u njezinoj blizini teko
oteena. Biskup se sklonio kod franjevaca, na Dobri, to je Antiu omoguilo
da natpastiru poalje poneki dar za koji je opravdano biskup drao da je darovan
Antiu, pa mu je zbog toga osjeajno zahvalio vapijui Bogu u kojem je gledao
jedini spas ovjeanstva. Njegov vapaj Deus misereatur nostri98 kao da je preuzet
od davnog kranina s nadvratnika salonitanske bazilike muenika Dujma: Deus
noster propitius esto Reipublicae Romane.
Makarsku su nadlijetali zrakoplovi. Prisjeajui se tih dana, Anti je nakon
rata pribiljeio u svom izvjetaju:
Na 15. XII. 1943. u osam sati naveer dok smo bili na razmatranju (u duh. vjebama) pale su prve male bombe u na gaji. - Na 7. I. 1944. oko 11 sati prije podne
bila je prvi put ozbiljno bombardirana Makarska. Jedna je bomba pogodila samostan
u onaj dio kamo se ide u potkrovlje, a druga je pala nad korom kod ulaza. Napadaj je
potresao duhove i prouzroio je strah. Potovani O. Gvardijan i P. O. Rektor dozvolili
su brai iz oblinjih mjesta da se mogu zakloniti kod svojih kua, a neka braa podjoe
u ivogoe. - Na 11. I. 1944. opet je Makarska bila etiri puta bombardirana. Poslije
toga traili smo da bi nali u Tuepima ili u drugom oblinjem selu zgodnu kuu kako bi
se mogli zakloniti ostali klerici i po mogunosti proslijediti kolu ali nismo uspjeli.99
Neprestane uzbune su otanale svaije ivce. Rektor Bogoslovije i kustod
Provincije, nekadanji kapelan austrijske vojske i savezniki zarobljenik iz I.
svjetskog rata, fra Gabro Cvitanovi povukao se u Vepric i Soline kod Brela. Anti
je vjerojatno oekivao da se oglasi kao poglavar, to uiniti sa studentima. I on se
zaista oglasio, negdje iz sklonita, valjda iz Veprica, samo pol sata hoda od makarskog samostana, ali ostavljajui Antiu tekou odgovornosti za mlade ivote.
Ja ne mogu odluiti nita - pie fra Gabro - jer ne znam sam to da odluim
kad izlaza nige (!) ne vidim. Ali zato doputam svima, ako mogu da se sklone bilo kod
svoje rodbine, bilo u koji samostan, bilo kod kog upnika ili prijatelja.100
Daljnji tijek zbivanja opisuje nam Antiev izvjetaj:
Na 24. I. 1944. doao je u Makarsku Mnp. O. Provincijal i sazvao sjednicu obitelji na kojoj se pretresalo pitanje o zatiti i snalaenju u ovim prilikama. Konano

Arhiv Vicepostulature, Damjan [Grgat] Antiu, ivogoe, 10. I. 1944. pie o stradalom samostanu
u ivogou.
98
Arhiv Vicepostulature, Biskup Bonefai Antiu, Split 6. I. 1944. i 28. II. 1944. Opisujui u drugom
pismu Antiu bombardiranje palae, biskup vidi prst Boji
to nitko nije poginuo, i istie da su svjeji
tovne slike stradale a nabone ostale neoteene, dapae Gospina slika iznad njegova kreveta kao
po udu ostala je neoteena dok je tu sve drugo uniteno. Usp. takoer i pismo Split, 10. X. 1948.
99
AFPPOS, Spisi provincijala, 364/45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI. 1942. do
12. XII. 1945, str. 1-2.
100
Arhiv Vicepostulature, Cvitanovi Antiu, Vepric, 22. I. 1944.
97

164

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

je odlukom od 25. I. 1944. br. 201-44 odredio da se radi zranih napadaja i drugih
ratnih nezgoda klerici sa odnosnim svojim lektorima razmjeste u samostane Visovac,
ivogoe i u upe imotske krajine: Vinjane, Runovi i Podbablje. Oni mladomisnici i
drugi klerici koji se nalaze kod roditeljskih kua, neka i nadalje ostanu. Drugi mladomisnici petoga teaja neka se to prije i brinije priprave za juriskidciju.101
I studenti su se razbjeali kojekuda. U tim tekim prilikama Ante jo vie upire pogled u Boga i u Blaenu Djevicu Mariju. Nastoji proiriti moljenje krunice
i pobonost prvih subota. Preporuuje molitve za Provinciju. A svom duhovnom
voeniku fra Nikoli Gabriu preporuuje ak svaki dan zaklinjanje protiv otpalih
anela - contra angelos apostatas Leona XIII. Neka dragi Bog od nas otjera zle
duhove koji kvare i upropauju due.102
Profesori su u odlasku studenata iz Makarske i nastanjenju kod vlastitih obitelji
ili kod nekih upnika vidjeli opasnost za njihova zvanja, pa je Anti pokuao navesti provincijala da doe u Makarsku kako bi se bolje pobrinuli za kolu i odgoj,
nastojei takoer pridobiti kustoda i rektora fra Gabru Cvitanovia da se vrati u
Makarsku i da se u Makarskoj urede barem prvi razredi kole.103
ini se da je Grabi upravo tada odredio da rektora fra Gabru Cvitanovia
zamijeni fra Boo Vuco kao provincijalov delegat, a ako on ne bi mogao, onda
najstariji lektor. Boi je pisao da povede studente u Imotsku krajinu. Kustod i rektor zbog straha i ivanog rastrojenja nije doao u Makarsku, pa je Anti zamolio provincijala da on sam doe u Makarsku. Meutim, ni Grabi nije drao da
bi razlog bio dovoljno jak, da se izloi opasnosti putovanja. U Provinciji su se
ponovno pronosili glasovi o jo dvojici ubijenih franjevaca, o. Zjaiu i o. Pavii.
Strah se jo vie uvlaio pod kou. Veina studenata pola je u Imotsku krajinu, a
Bakovoani i Breljani ostali su u Bakoj Vodi, kod Makarske, okupljajui se oko
kustoda fra Gabre Cvitanovia. Desetorica studenata koji su ostali u Makarskoj
postali su nervozni pred svakodnevnim prelijetanjem aviona i pred bombardiranjima. Ljuti su bili i na magistra i drali da se za njih ne brine i da ih izlae pogibli.
Zavidjeli su kolegama koji su otili kuama ili negdje u druge samostane i upe.
Glasovi koji su se pronosili o novim bombardiranjima neke su toliko zastraili
da su po cijeli dan, kad bi bilo lijepo vrijeme, provodili u oblinjoj umi. Iako ih
je Anti nastojao umiriti i uvjeriti da je Bog dao vidljive dokaze kako se za njih
brine, klerici su eljeli vidjeti da se za njih brinu i njihovi redovniki poglavari.
Od straha pred partizanima studenti su odbili nositi tonzuru. Provincijal koji je
smatrao da je to oba bolest mnogih mladih, koji nalaze u tome spas od progona
i smrti odluio im je popustiti, ali ne zbog opasnosti od smrti ve da izbjegne

AFPPOS, Spisi provincijala, 364/45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI. 1942. do
12. XII. 1945, str. 2.
102
Anti Gabriu, Makarska 28. I. 1944. A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/79], 128. Protiv onih napadaja mi smo se pomagali pouzdanjem u pomo Boju
ju i Bl. Djevice Marije, i svetom molitvom.
AFPPOS, Spisi provincijala, 364/45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI. 1942. do 12.
XII. 1945, str. 3.
103
Anti Grabiu, Makarska, 17. II. 1944. AP, I/47,21 [ 4, 872]. Signatura provincijalata 115/44.
101

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

165

vee zlo, a to je zlo po njegovu miljenju bilo neraspoloenje i ogorenost koja


je mogla nastati prema upravi Provincije.104
Zbog takvih prilika provincijal je preostale studente uputio u Imotsku krajinu.
Studenti su putovali nou i uglavnom odlazili u Podbablje, Runovi i Vinjane. S
njima je poao i profesor fra Boo Vuco koji ih je obilazio i pouavao po upama,105
dok je Anti iz Makarske bdio duhovno nad njima i dostavljao im upute i duhovne
tekstove.106
Studenti prve godine, koje je uprava Provincije u strahu od zrakoplovnih bombardiranja sklonila u osamljeni samostan u ivogou, nakon to je u upnoj kui
u Igranima ubijen fra Ante Benuti, pred opasnou od noa i puke, izabrali su
radije zranu opasnost i doli iz ivogoa u Makarsku.107 Anti je bio neodluan
Je li dobro da ostanu u Makarskoj ili bi ih bilo bolje razmjestiti na sigurnija mjesta.
Zbog toga je molio provincijala da bi im nabavio i civilnu odjeu za svaki sluaj,
no u takvim prilikama do nje je bilo teko doi ak i u samom sreditu Hrvatske u
Zagrebu.108 Zbog njihove ivotne sigurnosti Anti je upuivao klerike, uglavnom
odmah poslije osam sati izjutra, u predjele oko Makarske, Makar, Vepric ili pod
hridine na Voliciji, a uskoro, za neko vrijeme, u oblinje Tuepe.
Premda dovoljno zabrinut za ivote mladih ljudi koji su mu bili povjereni, Anti nije zaboravljao
ni ostalu subrau koja su stradavala u strahu ni one
kojima su pakosnici ve oduzeli ivote. Zbog toga je
viekratno podsjeao provincijala da bi trebao obavijestiti brau po Provinciji tko je sve umro ili poginuo
i potaknuti ih da mole za pokojnike. Nagovarao ga
je da osokoli subrau da nevolje koje ih zadeavaju podnose za ljubav Boju
ju i spas dua i Provincije,
kako bi braa osjetila da provincijal vodi brigu o njima. Molio ga je da bi mu dao 500-600 molitvenika
Veliko obeanje
anje koje bi on raspodijelio vjernicima
Fra Ante Anti 1944.
po upama i predlagao mu da tiska u manjem obliku
molitvu koju je prema pobonom vjerovanju aneo
nauio djecu u Fatimi prije nego im se ukazala Blaena Djevica Marija, kako bi se ta
molitva mogla razdijeliti djeci da je djeca mole u vrijeme rata.109
Arhiv Vicepostulature, Izvornik i koncept provincijalnog ureda br. 112/64, Grabi Antiu, Split 23.
II. 1944. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 4. [izvornik] i Koncept
provincijalnog ureda br. 166/64], Grabi Antiu, Split 9. III. 1944. - Anti Grabiu, Makarska, 7. III.
1944. AP, I/47 22 [ 4, 870-871]. Signatura provincijalata 160/44.
105
Usp. Arhiv Vicepostulature, Marijo [Stipi] Antiu, Imotski 3. IV. 1944; Fra Teol i fra Vinko
Antiu, Vinjani 4. IV. 1944; Vuco Antiu, Imotski 6. IV. 1944. i 21. IV. 1944.
106
Tako mu Jure Radi iz obiteljske kue u Bakoj Vodi zahvaljuje to mu je poslao raspravu o sakramentu krtenja. Arhiv Vicepostulature, Radi Antiu, Baka Voda, 5. III. 1944.
107
Usp. I. MENUI, Fra Antina plemenita dua, Antieva
eva Ba
Batina, Zagreb 1994, 286.
108
Anti Grabiu, Makarska, 18. IV. 1944. AP, I/47 23 [ 4, 869]; signatura provincijalata 282/44.
109
Anti Grabiu, Makarska, 18. IV. i 12 i 16. V. 1944 AP, I/47 23-25 [ 4, 869 i 867]; signatura provincijalata 282/44, 430/44 i 421/44.
104

166

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Pisma koja su Antiu stizala uglavnom su donosila nepovoljne vijesti.


Dubrovaki franjevac fra Jerko Bakotin se tuio da mu je otac poginuo pod
ruevinama crkve, a stradalo mu je i osmero roaka. Pod ruevinama crkve poginuo je i otac drugom franjevcu fra Stanku Plepelu.110 Iz Zagreba je Antiu njegov
susjed Crnica javljao da su stradali samostan hrvatskih franjevaca na Kaptolu i
samostan dominikanaca, a sinovac Ante da mu je stradao od krhotina bombe to
se, ovo posljednje, kasnije pokazalo netonim.111 Iz Sinja je etka pisao:
Nad cetinsku krajinu spustila se strahovito desnica Boja. Juer i danas stradaju
nae upe, na narod preko Cetine. U Otoku, Rudi na stotine mrtvih (ena i djece
najvie). Prema prvim vjestima ve se broji preko hiljade mrtvih. Iz same Litrine112
rodbine 22 O. Anelku otac i ostali (izuzevi brata, sestru) Stvar neuvena i neviena. ini se, da je to djelo nedievaca, koji sudjeluju u akciji vojske. Neka se Boja
volja vri!113
Ni u takvim prilikama Ante nije gubio povjerenje u Boga. Ako Bog kara
ovjeka, onda i ovjek treba prihvatiti to karanje i sve vriti u duhu pokore. Danas
je upravo zgodno vrijeme zato pa sve treba primati u tom duhu iz ruke Boje,
je, bio
je njegov zakljuak.114
Masakr u Cetinskoj krajini posijao je u poetku strah i meu bogoslove u
Imotskoj krajini, no kasnije su se smirili. Avioni i bombardiranja su uspaniili
narod. Bombardiranja su bila esta i po selima. Lektora fra Bou Vucu i imotskog
gvardijana zahvatili su jednom upravo u vrijeme dok je Boo iao svojim studentima u Podbablje. No proli su neozlijeeni leei ispod jedne raeljke, dok su oko
njih padale granate.115 Svoje ustraene klerike, koji su se pripremali u Sinju za
svete redove, Anti je hrabrio rijeima: Nee vam se nita zla dogoditi. U njegovim rijeima oni su osjeali olakanje to im je poveavalo pouzdanje u Boga u
pogibeljima koje su nazirali.116 Slino je ini se Anti pisao i profesoru fra irilu
Markou pozivajui ga da se vrati u Makarsku ali ga nije uspio uvjeriti. On je volio
iz Omia promatrati daljnji razvoj, iako mu ni tu nije bilo ruiasto jer su saveznici
pokuavali poruiti most na Cetini, a uz samostan su bili smjeteni jedan top i protuzrakoplovna strojnica.117 A nije uspio ni na opetovani poziv dovesti u Makarsku
ni kustoda fra Gabru Cvitanovia da bi uinio bogoslovima ispite, jer je Cvitanovi
drao da ne treba traiti normalne stvari u nenormalna vremena, smatrajui ispit
kao puku formalnost koju moe, prema tome, uiniti i sam Anti.118
Arhiv Vicepostulature, Bakotin Antiu, Dubrovnik, 24. II. 1944. i 2. IV. 1944. Usp. takoer AFPPOS,
Urudbeni zapisnik, knj. 3, str. 700 e 751. br. 2126 i 2131.
111
Arhiv Vicepostulature, Crnica Antiu, Zagreb, 27. II. 1944. i 8. VII. 1944.
112
Iz roda Milanovi Litre: potjecala su dvojica franjevaca fra Stanko i fra Anelko.
113
Arhiv Vicepostulature, etka Antiu [Sinj, 28. II. 1944].
114
Anti K. Juki, Makarska, 24. VI. 1944, AP, III/13, 27 [ 6, 192].
115
Usp. Arhiv Vicepostulature, Vuco Antiu, Imotski 21. IV. 1944; 10. V. 1944. i 31. V. 1944. Julijan
Ramljak Antiu, Visovac, 1. V. 1944.
116
Arhiv Vicepostulature, Klerici Antiu [lipanj 1944].
117
Arhiv Vicepostulature, iro [Marko] Antiu, Omi 17. V. 1994.
118
Arhiv Vicepostulature, G. Cvitanovi Antiu, Soline, 19. VII. 1944.
110

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

167

Strah od bombardiranja i smrti uznemirivao


je duhove ali, katkada, kako zapaa fra Jerko
etka, i koristio, jer se pred bombama i smru
trebalo velikodunije skloniti u najsigurnije
ruke.119 Bombe su tretale i u Sinju. Petnaestoga
lipnja 1944. padoe neke bombe i na katoliki
dom odmah uz samostan. Osam osoba je poginulo, a 12 ranjeno. U VII. razredu franjevake
gimnazije nad glavom duhovnika fra Stanka
Petrova sruio se strop. Studenti su umakli
opasnosti i vjerojatno se netko sjetio rijei nee
vam se nita zla dogoditi. Strah i nesigurnost
ipak su nadjaavali pa je svatko bjeao cieli
dan vani kojekuda ne odmiui se daleko zbog
bojazni od drugih nevolja.120
Fra Jerko etka 1944.
Svaku veer idemo u krevet s milju: moda e noas bombe sve sraziti sa zemljom;
svako jutro diemo se s milju: - moda je danas na posljednji dan ovjek se
sokoli, junai, ali ipak teka tjeskoba 121
Bombardiranje Makarske 24. VII. 1944. nije otetilo samostan.122 Premda je
stanje bilo kaotino, Anti se brinuo za kolu, za odgoj, za dolino pripravljanje
na zavjetovanja i reenja, koliko je u takvim prilikama bilo mogue. ini se da je
tada jo vie molio, i traio od svojih pokornika da mole da bi Duh Sveti izlio na
njegovu duu
to vee obilje svojih darova, osobito dar mudrosti svoje da moe
u

svom vedrinom jakou i postojanouu vr


vriti najuzvi
najuzvienije, Bogu najugodnije a
duama
ama najkorisnije djelo posveivanja
ivanja i spasavanja kr
kranskih dua
.123
a
Ponovno zrano bombardiranje u utorak 22. kolovoza 1944. sruilo se upravo oko makarskog samostana. etiri su bombe pale u samostanski vrt i jedna
uz temelje zvonika, a druge posvuda uokolo. Ogromne bombe uz zvonik i na putu
uz talu nisu eksplodirele tako da samostan nije bio puno oteen a toga dana nije
nitko ni nastradao. Bila je to ipak snana opomena pa je samostan izradio dva
vrsta sklonita.124
Uskoro su u Makarsku uli partizani. Prema pisanju fra Petra Bezine, iz samostana su odveli gvardijana fra Dominika ulentu i, dva-tri dana kasnije, fra
Antu.125 Gvardijana su strijeljali 4. XI. 1944. u Kozici. Tako je samostan ostao
Arhiv Vicepostulature, etka Antiu Sinj, 24. IV. 1944.
Arhiv Vicepostulature, etka Antiu Sinj, 22. VI. 1944 i 14. VII. 1944; nepotpisano pismo Sinj, 28.
VI. 1944; Petrov Antiu, Sinj 7. VII. 1944.
121
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 22. IX. 1944.
122
AP, I/47 26 [ 4, 866], Anti Grabiu, Makarska, 24. VII. 1944. Signatura provincijalata 549/44.
123
Usp. Arhiv Vicepostulature, Brbi Antiu, ivogoe, 18. VI. 1944.
124
AP, I/47 28 [ 4, 863], Anti Grabiu, Makarska, 30. VIII. 1944.
125
BEZINA, Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja rtve rata , 117 i 324. Na str. 117 Bezina naalost
ne dokumentira tu tvrdnju kojoj na drugom mjestu proturjei. Dok na spomenutoj stranici pie da su fra
Antu ve sutradan pustili iz zatvora na str. 324 pie da je u zatvoru proveo tjedan dana.
119

120

168

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

obezglavljen, a jer u samostanu nije bilo ni vikara, poglavarsku slubu preuzeo


je stari i bolesni eksprovincijal, za kojega je kustod Cvitanovi drao da vie ne
moe raditi, a Anti ga je predlagao za poglavara jer je bio najstariji diskret.126
Strijeljanje gvardijana na Antu je moralo snano djelovati. No, on je ipak ostao
staloen i miran. Svoju mirnou prenosio je donekle i na, katkada, uspaniene i
rasprene uenike koji su u ratnim prilikama traili vlastite izlaze i rjeenja. I uz
bojazan od neprilika i opasnosti oni su se ipak pokoravali njegovim zahtjevima i
njegovoj rijei.
Anti je u Makarskoj ostao kao neki raspaiva potreptina. Svatko se za
neto obraao. Netko za knjige, netko za odjeu, netko za obuu, netko za hranu,
tjesteninu ili sol. Elektrine energije nije bilo. Petrolej se nije mogao lako nabaviti. Iz unutranjosti se nabavljao petrolej, iz primorja se nabavljala sol.127 Veina
Antievih dopisnika koristila je svoja pisma da se Antiu izjada, da mu iznesu
svoje duevno stanje, da zatrai savjet i preporuku u molitve.
Otkuda Antiu takav autoritet koji izbija na vidjelo iz mnogih pisama koja
su mu upuena. Objanjenje za to moda se najbolje moe pronai u pismu fra
Davida Bribia, koji je u vrijeme rata neko vrijeme boravio u Makarskoj i bio
duboko impresioniran Antievim duhovnim savjetima, njegovim zauzimanjem
na sve strane, i njegovom mirnoom u ratno doba. Brbi je u Antiu vidio duu
koja je sva podana i pridana Isukrstu da izgara u aru boanske ljubavi napram
ovomu svomu Zaruniku nastojei mu privesti to vie dua da ih s Njim to bolje
upoznade i srenije sjedini ba u Prisv[etom] Srcu Njegovu, u komu je samomu
pravi mir i pokoj na. Zahvaljujui mu to se i za nj brinuo pravom majinskom,
a svetakom ljubavi, Brbi mu je obeao da dok je na zemlji nee odustati moliti
za pomo, okripu i svako dobro pridragoga fra Ante.
Izvor Antieve mirnoe, kako je dobro zapazio njegov subrat i pokornik, jednostavni fra David Brbi bio je sam Bog jer je Anti po savjetu apostola Petra
povjerio duu svoju vjernom Stvoritelju (1 Petr 4,19). U pismu pisanom ikavicom
Brbi dodaje:
Sada razumim kako tvoj duh ostaje vedar a srce odvano, a u toliko briga i raznih
sluba i panj, a u ovako vrime raztrkavanja i uvanja glav! [] Tvoje srce dbro
Isukrst je usvojio, ono se je u Njemu uvrstilo, pa tko i to e da pokrene srce komu je
Gospodin na Isukrst sva snaga, sve blago i sve uivanje!!
Pomalo udnovata formulacija kojom David zavrava svoju molbu da se
Anti moli za njega kako bi ostao vjeran Isusu: [] ufam se vrlo, pridati duu
svoju priko ruku primiloga svog oca fra Ante Antia, u krilo primilostivoga Boga
Odkupitelja naega spasitelja Isukrsta i primilosrdne Njegove Majke a i nae
priblaene Divice Marije!!! oito pokazuje da je Brbi tada Antia smatrao svetom duom.128
126
Anti kustodu Cvitanoviu, Makarska, 27. XI. 1944. AP, I/47 30 [ 4, 861]; signatura provincijalata
732/44.
127
Usp. Arhiv Vicepostulature, Vuco Antiu, Imotski 29. XI. 1944.
128
Arhiv Vicepostulature, Brbi Antiu, ivogoe 18. VI. 1944.

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

169

NAPRIJED SE MORA
Prorijeeni broj studenta, potekoe uzdravanja vie uilita i elja za
poboljanjem kolstva navele su, u vrijeme rata, hrvatske franjevce ponovno,
usprkos tako nepovoljnim prilikama, na razmiljanje o osnivanju zajednikog
teolokog fakulteta svih pet hrvatskih franjevakih provincija. Rat je predugo trajao da bi se moglo pomiljati na ekanje. ivot je prolazio i trebalo se snalaziti
u prilikama kakve su bile, a one nisu bile ruiaste. Dravni poglavar Nezavisne
Drave Hrvatske ve je bio potpisao zakonsku odredbu o doputenju osnivanja
franjevakog teolokog fakulteta u Sarajevu. Iz Provincije Presvetog Otkupitelja
na fakultetu je trebalo djelovati 6 profesora. Magistar klerika trebao je biti Sreko
Majstorovi iz Hrvatske franjevake provincije sv. irila i Metoda, pa je Anti prema tom planu trebao zavriti svoju dugogodinju magistarsku slubu. Majstorovi
se namjeravao susresti i posavjetovati s Antiem,129 to pokazuje da je Anti bio
cijenjen odgojitelj.
Plan o fakultetu nije se, meutim, u takvim ratnim prilikama ostvario. Teko
je bilo prikupiti potrebne isprave i pronai profesore, a jo tee dovesti studente
i opskrbljivati ih hranom i ostalim potreptinama.130 Neki studenti iz Provincije
Presvetog Otkupitelja bili su toliko zdravstveno slabi da se Anti plaio da u
Sarajevu nee izdrati, pa je molio provincijala ako bi mogao pronai barem
malo masti ili slanine za te studente da se oporave prije polaska.131 Grabi je u
meuvremenu poao u Zagreb. Kako su veze bile u prekidu, nije se javljao, pa
se Anti uvelike zabrinuo,132 a provincijalov delegat fra Karlo Nola donio je odluku da dva prva razreda Bogoslovije budu spremna poi u Sarajevo i da ponesu
potrebnu opremu.133
Provincijal se Grabi dugo zadrao u Zagrebu, pa se kustod Cvitanovi preselio u sredite Provincije u Split. Prema svome naelu da se ne moe raditi normalno u nenormalnim prilikama a da se naprijed mora, pokuao je rjeiti pitanje
posluivanja upa, s kojih su se upnici povukli, postavljajui po dvojicu franjevaca zajedno da bi lake nadvaldali potekoe i u mjesta gdje ih je narod traio.
Poslao je u Makarsku za gvardijana fra Bernarda Tiia. Antiu je povjerio da
prosudi prilike Bi li se poetkom 1945. obnovila dva prva razreda Bogoslovije
u Makarskoj. Za ta dva razreda Cvitanovi je pomiljao na pet profesora, ali se
zbog prilika zadovoljio s trojicom: Marko za lozoju, Carev dogmatiku i povijest i Jadrijevi uvod u Sveto pismo. Bila je to kola na niskoj strunoj razini.
kola koja je zakonski u dravi uivala rang fakulteta a iji se prvi razred prema

Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Zagreb, 29. VII. 1944. Nola Antiu, Split 20. VIII. 1944;
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 2. IX. 1944. AP. III/35, 35 [ 2, 807].
130
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Split 12. X. 1944. [+koncept provincijalnog ureda].
131
Anti Grabiu, Makarska, 30. VIII. 1944. AP, I/47 28 [ 4, 864].
132
Anti Noli, Makarska, 3. X. 1944. AP, I/47 29 [ 4, 862]. Signatura provincijalata 669/44. Na prethodnom Antievu pismu Grabi je zapisao da ga je primio u Zagrebu 7. X. 1944.
133
Arhiv Vicepostulature, Pisma Antiu, Prov. delegat fra Karlo Nola makarskom gvardijanu Dominiku
ulenti [br. prov. 594/44], 27. VIII. 1944.
129

170

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Cvitanovievoj zamisli bazirao samo na jednoj jedinoj knjizi, Reinstadleru, jer mu


je sve ostalo, u ratnim prilikama, bio prosti luksus. U drugom razredu profesori
su mogli izostaviti slobodno sve nuzpredmete, ali naprijed se mora, drao je
Cvitanovi.134
Za razliku od Antia, koji je zasnivao svoju odgojnu metodu na dobroti i na
pouzdanju u Boju
ju pomo, Cvitanovi je drao da treba upotrijebiti naravna sredstva da bi se opravdano mogla oekivati milost. Nije ba sigurno ni koliko je bio
uvjeren da je Antieva metoda odgajanja samo dobrotom dovoljna, napose u tako
grubim vremenima, pa mu je dao svoje upute.
Naela nek ti budu ova: Drati razrede na okupu - kolege svi zajedno; kad nekog
predloi za novicijat pazi na zinu i moralnu sposobnost, ali pazi i na to da o[tac]
gvardijan u Visovcu nije udotvorac, a da bi u dananja vremena mogao uzdravati
prevelik broj novica, i vidi li na ijednom djaku, ma u kom pogledu togod sumljiva,
nastoj ga elemenirati iz klerikata. Danas je era muenika. Nije svak za fratra.135
No i takva kakva je bila, Bogoslovija je zaista bila providnosna ustanova.
Pod Antievim duhovnim vodstvom, iako uz skromne uvjete, davala je potrebnu
strunu spremu. A to je jo vanije, odrala je kontinuitet u pripremanju upnog
osoblja koje e u mladim silama biti dragocjeno nakon rata, kad komunisti pobiju
ogroman broj sveenika.
to se rat vie pribliavao svretku, kao da je ee bjesnio, a komunistima se
urilo osloboditi se nepoeljnika. Antievi su se dopisnici u pismima tek uvijeno
jadali. Sve vie su se Antiu obraali za odjeu. U oujku 1945. klerici su se sami
poeli, zbog straha, prijavljivati u vojsku.136 One koji su jo ostali u samostanu
pozvali su komunisti, pa su ih 3. travnja 1944. Anti i eksprovincijal Cikojevi
otpratili u Split, odakle su proslijedili za Trogir, gdje su kao vojnici rasporeeni
na razliite strane. Klerikat je ostao bez studenata, pie Anti: Sit nomen Domini
benedictum! Fiat voluntas Tua, Deus meus et omnia!137
Kao to kvoka okuplja pilie, Anti je sada pokuavao oko sebe okupiti svoje
bive studente pismima. No teko je dolazio do njihovih adresa i kontakt je uspostavljen samo s nekima, uglavnom u Gorskom kotaru, Istri i u Sloveniji.138 No,
njemu nije bio dovoljan samo pismeni kontakt ve je molio provincijala Grabia
da bi pokuao pronai nekog mlaeg sveenika da ih obie i za njih se zanima.
Partizani su uli 8. svibnja i u Zagreb. Time je hrvatska drava prestala postojati a
njezino je podruje
je ponovno prikljueno komunistikoj Jugoslaviji.

Arhiv Vicepostulature, Cvitanovi Antiu, Split 23. XI. 1944. i 15. XII. 1944.
Arhiv Vicepostulature, Cvitanovi Antiu, Split, 2. I. 1945.
136
Arhiv Vicepostulature, Menui, Stipaniev i Ribii Antiu, Split, 8. III. 1945.
137
AFPPOS, Spisi provincijala, 364/45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI. 1942. do
12. XII. 1945, p. 6.
138
Usp. Toni [Sikavica?] Antiu, Trsat-Suak 19. V. 1945; Petar Petrievi Antiu, Ljubljana 1. VI.
1945; Kamenjarin Antiu, Ljubljana, 3. IV. 1945; Vuco Antiu, Imotski 4. IV. 1945; Ivo [Menui?]
Antiu Poloaj [krljevo kod Suaka] 28. IV. 1945; Fra Mate [Prcela], Rab 29. IV. 1945; Kerubin
[Stipaniev] Antiu kvrljevo, 4. V. 1945; J. Radi Antiu, Baka Voda 4. V. 1945, itd.
134
135

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

171

NAKON RATA (1945-1946)


Prestanak svjetskog rata donio je u mnogim zemljama olakanje. U dravama
u kojima su vlast preuzeli komunisti osloboenje domovine, kako su to nazivali komunisti, odvelo je, naprotiv, nove tisue ivota u smrt a druge tisue na
dugogodinje robijanje. Komunizam se naroito oborio na vjeru smatrajui Crkvu
svojim najljuim neprijateljem. Ne mogavi utjecati na glavu Crkve, udario je na
pastire raunajui da e se stado samo razbjeati. U takvom stanju Antiu se inilo
da je molitva najbolji nain da se klonuli duh podigne i oivi vjera.139
AA SE GOSPODNJA PUNI
aa se Gospodnja puni pisao je Anti Grabiu. Moramo je ispiti. Gorka je
to aa, ali je Otac prua, koji nas ljubi i tedi, dok nas teko pohaa radi naih i naeg
naroda grijeha. Molim Vas ne klonite nikada duhom niti se smuivajte niti duhom
smetite. Nad nama je sud Boji. Treba se pokloniti njegovim nedokuivim sudovima
i slaviti ga, jer je dobar, jer je uvijeke milosre Njegovo. Iako nas teko kara ipak e
nas sauvati radi sebe i svoga milosra i svoje ljubavi. Neemo propasti, pa makar bilo
jo rtava. Ne bojte se! Imajte veliko, silno, neogranieno povjerenje i vedro gledajte
u bolje i svetije (!) dane. Znam da e vae oinsko srce najvie trpjeti i osjeati za duhovno snalaenje mnoge brae. Mnogi od nas jo neemo da razumijemo ovaj pohod
Boji i jo ostajemo i gluhi i slijepi. Oh, kad bi naa vjera bila ivlja, jaa, dublja? Zato
treba moliti i rtvovati.140
Dobre due su molile i rtvovale se. Kao kad se malo vode baci na jaku rasplamsalu vatru, pa se uini da vatra jo jae razbuktava dok se ne pone na kraju
uoavati zgarite, tako je bilo i s ratnim neprilikama. Tek nakon rata kao da se
malo-pomalo vidjelo zgarite Provincije. Anti je ostao u Makarskoj i pokuavao
odrati vezu sa svojim studentima. Provincijal je bio u Zagrebu, odsjeen od
Provincije. Klerici razbacani u vojsci. Mnoga braa iz Provincije prispjela su u
zatvore. U Provinciji su i bez provincijala, po opustjelim upama, pokuavali nai
zamjene za pogubljene franjevce upnike ili za odvedene u zatvore. U samostan u
Makarskoj, gdje je ivio Anti, najprije je ula vojska a potom je smjetena civilna
bolnica. Samostan u ivogou, po naputku komunista, zauzeli su seljaci iz Brikve.
U samostan u Omiu postavljena je takoer bolnica. U bolji dio zaostrokog samostana smjeten je djeji
ji dom, a redovnici zbijeni u stari dio samostana iz 18. st. U
Imotskom su u franjevaki samostan preseljene asne sestre, a u njihovu kuu je
smjeten djeji
ji dom. U Sumartinu su redovnici iz samostana bili prisiljeni preseliti
u privatne kue, i moglo bi se nabrajati redom. Javljajui provincijalu te novosti,
Anti ga hrabri s pouzdanjem u Boju
ju providnost:

Splitskom biskupu Bonefaiu Anti je predloio da se u itavoj biskupiji odri trodnevnica s izloenjem presv. sakramenta pred blagdan Srca Isusova. Anti Bonefaiu, Makarska 27. V. 1945. NAS,
S-M, Spisi br. 839/45.
140
Anti Grabiu, Makarska, 29. VI. 1945. AP, I/47 31 [ 4, 860].
139

172

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Iako proivljujemo teke kunje i kritine dane ne smijemo nita gledati crno ili
klonuti duhom. Sve je za nae dobro. Treba da uvidimo i upoznamo nae pogreke i
vratimo se potpunim i skruenim srcem Bogu. Ne e nas Gospodin zapustiti. Udara
nas da se otresemo svjetskog duha i da budemo u onomu to je naa dunost i sv(eto)
zvanje. Nikada ne smijete klonuti duhom, prepasti se, postati maloduni. ivom vjerom, pouzdanjem, podlaganjem sv. volji Bojoj i oekujui milosre, pomo i duhovnu obnovu 141
Iako je Anti u navedenom pismu Grabiu bio uvjeren u duhovnu obnovu,
ljudski govorei ona se inila daleko i teko ju je bilo ekati. Izvjee o klericima
23. VI. 1942. do 12. XII. 1945. Grabi je smatrao po ljudsku govorei najcrnje,
to ga je ovaj Ured u svojoj prolosti ikada primio. No Grabi je bio uvjeren da
je Bog u to najtee razdoblje povijesti Provincije bio preko Antia u pomoi i
samostanu u Makarskoj i Bogosloviji i Provinciji.142
Kao to se redovito dogaa poslije rata, i u Hrvatskoj je neimatina bila velika.
Iz jednog Antieva pisma saznajemo kako su mu sestre Stipeti dostavile malo
brana koje je on dao asnim sestrama da naprave tjesteninu, a tjesteninu je potom
poslao u samostan u ivogoe.143 Gore od neimatine bilo je komunistiko proganjanje sveenika, redovnika i uglednijih vjernika. Za Crkvu su dani bili sve crnji, jer
je komunistika dravna ideologija nametnula dravnim slubenicima miljenje
prema kojem je Crkva smatrana najveim dravnim neprijateljem, a sveenici i
vjernici, koji se nisu dali slomiti, u javnim su glasilima nazivani klerofaistima.
Zapoelo se i s namjetaljkama i unaprijed skrojenim presudama, koje su kao jaku
vjersku zajednicu pogodile i Provinciju Presvetog Otkupitelja. Komunisti su redovito likvidirali one koji se nisu slagali s njihovim miljenjem.144 Po Provinciji se
proulo da je fra Bone zacijelo osuen na strijeljanje.145 Obustavljeno je izlaenje
Nove revije, Rijei
i Boje
i Glasnika Gospe Sinjske. Fra Mirko Validi je, pie
Anti, poput sv. Stjepana kamenovan, a fra Pako Bai ubijen u svojoj upi,
osueni na zatvor franjevci Bernard Medvid (5 godina) i Gabro Bedrica (1 godinu), a fra Metod Ramljak na 6 godina prisilnog rada.146 Sveukupna stvarnost
postajala je svakim danom sve vie zastraujua, jer e u kratkom vremenu deseci
franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja biti ubijeni, klerici i mladomisnici
pozvani u vojsku, drugi deseci franjevaca otpremljeni u logore, a neki sveenici
poslani na prisilni rad.147 inilo se da sam Lucifer bije Crkvu na svim crtama i da
je opsjeda consilium malignantium.148
Anti Grabiu, Makarska, 13. VII. 1945. AP, I/47, 32 [ 4, 857-859].
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, 20. XII. 1945.
143
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 6. VII. 1945. AP. III/35, 43 [ 2, 817].
144
I Anti spominje jedan takav sluaj rijeima [] poginuo jer se nije slagao Tako govore oni koji
su bili s njime. Anti I. Juriu, Zagreb, 15. VIII. 1949. AP, I/21, 23 [ 4, 376].
145
Anti Baliu, Makarska, 5. X. 1945, AP, I/4, 7 [ 4, 25-27].
146
Anti Baliu, Makarska, 1. IV. 1946, AP, I/4, 8 [ 4, 28]. Presudom od 19. IV. 1946. Medvid je
osuen na tri godine.
147
Usp. o tome P. BEZINA, Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja rtve rata 1942-1948 (Knjinica
zbornika Kai - Monograje, dokumenti, graa 25), Split 1995.
148
Arhiv Vicepostulature, N. Suboti Antiu, Trpanj 7. II. 1946.
141

142

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

173

Anti se ni tada nije pokolebao u svom predanju Bogu. Dapae, to je stanje


bilo tee, to vie je nastojao ispunjati Boju
ju volju i odueviti za to svoje studente.
Zbog toga je traio od Balia da bi mu, on ili netko od njegovih suradnika, sastavio
predavanje o odgojnoj vrijednosti i snazi franjevakog Pravila, kako bi se studenti
zaljubili u njegovo opsluivanje.149
Odnos izmeu Crkve i komunistike drave nakon rata bio je zategnut. I
Antievi, sada ve bivi studenti, koji su zavrili u logorima ili kao vojnici po
razliitim vojarnama, pokuavali su na razliite naine odravati vezu sa svojim
duhovnim uiteljem i iz povezanosti s njim crpsti duhovnu snagu. Pota je bila
cenzurirana. Na dopisnicama koje su logorai rijetko dobivali i mogli na njih upisati samo odreeni broj rijei pojavio se govor u alegorijama. Netko je s prisilnog
rada pokuavao ironizirati kako je zdravo na istom zraku pri 1000 metara visine
u debelom snijegu sjei umu i vui bukove balvane kao konj.150 Fra Milan etka
je javljao iz kaznenikog logora u Staroj Gradiki o sebi, gvardijanu fra Vici i fra
Metodu koji spavaju u istoj sobi u Kuli (utvreni dio kaznionice sa samicama) i o
fra Bernardinu Bebiu. Na cenzurirnoj dopisnici usudio se napisati jedino da ima
malo nazebe.151 I studenti koji su bili u vojsci osjetili su jau kontrolu. Kao i kod
logoraa, i kod njih se osjeao oprez u dopisivanju.152 Poneki su iz opreza Antia
oslovljavali gospodin, drugi slubeno uvedenim nazivom drug, a Vinko Jelavi ga
je upozoravao da mu pie oprezno i incognito153 Dopisujui se sa studentima u
vojsci, Anti je vrlo dobro zapaao u kakvim se prilikama nalaze mladi ljudi, pa je
i svoj rjenik prilagodio novim prilikama i izmijenio stil pisanja. U uvjerenju da e
njegova pisma proitati vojni obavjetajci, u dopisivanju sa studentima izmijenio
je oslovljavanje i rabio vojnu terminologiju. Umjesto brate, vojnike je oslovljava
i s dru
drue
e. Klerici s kojima je ivio u pismima su mu drugovi, ili ih, kad pie nekom
vojniku, naziva jednostavno Tvoji. Sveenici u logoru u Staroj Gradiki takoer
su mu drugovi. A u potpisu je ak i on Drug Ante, odani i vjerni Toni,154 ili ak,
drugom zgodom, djed Ante, odnosno djed Toni.155
Ipak se mora rei da nije bio dovoljno vjet u prikrivanju, ukoliko svoju
nevjetost nije i namjerno pokazivao. Iz uvijenih Antievih rijei vrlo lako se
dalo razabrati da ih pie sveenik, a pisma odaju njihova autora.156 Pisma se pune
metaforama duhovnih stvarnosti. Da bi pozvao studente u vosjci na vjebanje u

Anti Baliu, Makarska, 5. X. 1945, AP, I/4, 7 [ 4, 25-27].


Arhiv Vicepostulature, Pismo datirano 3. II. 1946. Potpis nerazumljiv.
151
Arhiv Vicepostulature, M. etka Antiu, Stara Gradika, 7. XI. 1945. i 30. XII. 1945.
152
Arhiv Vicepostulature, Toni [Sikavica] Antiu, Sv. Petar na Krasu, 29. I. 1946.
153
Usp. Arhiv Vicepostulature [F. Kamenjarin Antiu (?)] rmonica, I. II. 1946, V[inko] J[elavi]
Antiu, bez datuma [oujak 1946].
154
Anti T. Duki, Zagreb, 15. VI. 1953. AP, I/14, 1 [ 4, 180]. Anti T. Duki, Zagreb, 27. VII. 1953.
AP, I/14, 3 [ 4, 181-182].
155
Anti T. Duki, Zagreb, 1. XII. 1953, AP. I/14, 4 [ 2, 65]; Anti N. Radiu, Zagreb 28. VII. 1954.
156
Usp. dopise Anti P. Sikavici, Makarska, 5. XII. 1945. AP, I/36, 2 [ 4, 756] i 1. VIII. 1946. AP,
I/36, 3 [ 4, 757]. Na slian nain ini se da je Anti htio prekriti i ime svoga nekadanjeg uenika,
poznatog emigrantskog sveenika fra Dominika unjare kojemu je na adresi redovito pisao krsno
149

150

174

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

vrlinama, on ih poziva braniti svoju dragu domovinu,157 mislei oito na onu


nebesku. Pie im da budu hrabri i ponosni vojnici, da se ugledaju na svoga vou,
mislei na Isusa, i slijede njegove stope.158
Vojskovou veseli pie Anti mislei na Krista raduje i proslavljuje (!)
najvie njegovi hrabri i ponosni vojaci. I ti budi ponos i dika voe svoga. On mudro
upravlja a Ti ga u svemu slijedi i sluaj. esto se Tebe sjeam u posjetima na ono lijepo
nae brdo [= oltar], gdje uzlazim redovito.159
Kad vojnicima eli govoriti o Blaenoj Djevici Mariji, govori o njoj kao o
zvijezdi vodilji, ili jednostavno kao o mami, preporuujui im da upru pogled u
svoju Zvijezdu, jer ona tjei, hrabri i uva. Vrlo je ljubi i s njome junaki u
svaki boj. Njezino svijetlo neka osvjetljuje sve Tvoje pute i stope, pie jednom
vojniku studentu,160 a drugom, mislei na Mariju, uvijek pred oima imaj svoju
dragu mamu.161 A i vojnici su prihvatili takav rjenik.162 Pa premda su pisma
bila kratka i rijei umotane u alegoriju, vojnicima klericima davala su utjehu, to
pokazuju i rijei vojnika klerika koji mu je pisao: Vae kratke rijei, ali velike
misli, dale su mi mnogo utjehe dui koja pati i stradava pod moralnom i zikom
presijom. Svaki dan gore i gore. [] Uza sve to ja ostajem jak i neustraiv miles
C[hristi
C[
[hristi]
hristi].163 Da bi to bolje pripremio studente koji su odlazili u vojsku, kasnije
je Anti pokuavao iskoristiti iskustva njihovih starijih kolega, ponekad na taj nai
da je zamolio studente koji su se vratili s odsluenja vojnog roka da onima koji su
netom pozvani u vojsku daju upute za vladanje u novoj sredini.164
Koliko je Crkva nakon rata bila ugroena pokazuje i injenica da je postajalo teko nabaviti ak i votane svijee za slavljenje euharistije, jer ih vie nitko
nije proizvodio, pa su se Antiu obraali upnici i za svijee. Klerik fra Silvestar
tuio se fra Anti da su mu se suputnici na putu do Splitu nabacivali dok je molio
asoslov.165 Od straha pred komunistima dosta je sveenika umaklo preko gran-

ime Nikola. No, s druge strane na jednoj takvoj dopisnici u tekstu ga oslovljava Dominie. Anti D.
unjari, Zagreb, 25. IV. 1955. Jednako je nespretno skriveno ime fra Ivana Juria na dopisnici Andrea
Popovi professore, a na vrhu dopisnice stoji Dragi moj fra Ivane. Ime je skriveno i u adresi Petar
Ivani [Petar apkun i Ivan Juri], AFPPOS, Spisi I. Juria, Anti Juriu, Zagreb 22. XII. 1955; 1.XII.
55; 6. I. 56 (peat).
157
Anti T. Duki, Zagreb, 1. XII. 1953., AP. I/14, 4 [ 2, 63].
158
Usp. Arhiv Vicepostulature, Tomislav ari Antiu, 12. III. 1946.
159
Anti P. Sikavici, Makarska, 12. II. 1945. AP, I/36, 1 [ 4, 755].
160
Anti P. Sikavici, Makarska, 18. V. 1946. AP, I/36, 2 [ 4, 757]; 12. VII. 1946. AP, I/36, 4 [ 4,
758].
161
Anti T. Duki, Zagreb, 27. VII. 1953. AP, I/14, 3 [ 4, 181-182].
162
Usp. Usp. Arhiv Vicepostulature, Tomislav ari Antiu, 12. III. 1946.
163
Arhiv Vicepostulature, Vinko [Jelavi] Antiu, Sl. Gradec, 12. VII [1946].
164
Tako u jednom nedatiranom pismu iz 1952. pie fra Stanku Mandacu da zamoli Vjenceslava Glibotia
ili fra Josipa Soldu da studentima koji odlaze u vojsku odri govor o svemu to im je potrebno da znaju.
Anti Mandacu, Zagreb [1952], AP, I/28, 6 [ 4, 512].
165
Arhiv Vicepostulature, fra Silvestar [Arai] Antiu, Imotski, 10. VIII. 1946.

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

175

ice. No komunisti su u dosluhu sa saveznicima poeli tragati i u inozemstvu za


izbjeglicama pa je i izbjegliki ivot postajao sve nesigurniji, zbog ega su se izbjeglice eljele skloniti iz zemalja koje su graniile s komunistikom Jugoslavijom.
Antiev nekadanji student i kasniji sudrug u odgoju fra Petar apkun sudjelovao
je u prebacivanju tisua hrvatskih izbjeglica iz Europe u Argentinu. Nesigurnost
i strah izbija i iz pisma Antieva uenika, bjegunca iz komunistike vojske, fra
Luke Modria koji je u pismu Antiu promijenio sva imena subrae u Rimu.166
Ni oni koji su ostali u domovini u samostanima nisu bili sigurni za ivote.
I nije to bila neka romantina Antieva elja kad je napisao fra Nikoli Gabriu:
Ako se Gospodinu svidi neka Ti dade i mueniku palmu!167 Te palme su stajale
mnogima pred oima. A neki e njima uskoro biti zaista i okrunjeni. Meu ostalima i Antievi tadanji klerici fra Rudolf Vui i fra Jozo Erceg te vie sveenika,
bivih studenata.168
Kako je Anti zbog prestanka rada Bogoslovije imao vie vremena na raspolaganju, posveivao ga je vie duhovnom vodstvu asnih sestara i prevoenju.
Dok je drao duhovne vjebe u samostanu sv. Klare u Splitu, zateklo ga je pismo
provincijala Grabia kojim mu javlja da je odluio da se lozofsko-teoloki studij
normalizira u Makarskoj ako budu doputale prilike i moli ga da i on pokua uvjeriti profesore fra irila Markoa i fra Antu Crnicu da dou u Makarsku.169 Uilite
je u sijenju ve bilo otvoreno. Studenata je bilo malo, a ini se da ni dvojica
pozvanih profesora nisu odmah prispjeli, pa je na Bogosloviji uz fra Antu morao
predavati jo i provincijal.170
Takvo je stanje bilo neodrivo pa je provincijal Grabi, u dogovoru s Jankom
Oberkim, dekanom zagrebakog teolokog fakulteta, koji je jo uvijek bio u sastavu dravnog sveuilita, pokuao upisati studente na zagrebaki teoloki fakultet
a gimnazijalce na nadbiskupsku gimnaziju.171 Odlazak studenata na zagrebaki
teoloki fakultet znaio je zapravo privremeno zatvaranje Makarske bogoslovije.
Pribojavanje provincijala da posvjedoenje zagrebakih kolskih ustanova nee
zatiti zvanja i da e komunisti, budu li mogli, klerike udesiti po svoju,172 bilo je
opravdano. Ostala je ipak nada u Boju
ju pomo i u toj je nadi Grabi pisao Antiu:
Fra Ante moj, moli Boga, da nas on spasi i draga Gospa, jer su ljudi zli.173

Zamjene su mu bile golubinji naivne i lako odgonetljive. On sam se nazvao fra Ivan Lukas, fra
Jozo imi je postao P. Josi, fra Petar Topi Topo Petri, Vlado Bilobrk Bilobro Vladi itd. Arhiv
Vicepostulature, fra Ivan Lukas [Luka Modri] Antiu, Cori, 9. VIII. 1946.
167
Anti Gabriu, Makarska 8. VII. 1946. A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/83], 130.
168
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 309/1948. Anti Noli, Zagreb, 26. VII. 1948. ad nomen Anti.
169
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, 11. I. 1946.
170
Arhiv Vicepostulature, N. Suboti Antiu, Trpanj 1. II. 1946; Bali Antiu, Rim 5. II. 1946.
171
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Split 20. VIII. 1946.
172
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Split 27. VIII. 1946.
173
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Split 3. IX. 1946.
166

176

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

POGLED U ZAETNIKA I DOVRITELJA VJERE


Zloa ljudi koja se oitovala u strahotama rata i u poratno doba potakla je
mnoge bogobojazne krane da ponu preispitivati svoja i tua djela. Kako se to
esto u povijesti zbiva, poeli su promatrati dogaaje ne kao opomenu ve kao
Boju
ju kaznu. Dolazak komunista na vlast mogao im je znaiti da je Bog prepustio kunju da bi vjernike oistio. Drugi su dolazak komunista vidjeli, dodue,
kao razvoj politikih prilika, ali su osjeali da ih od opasnosti koja je zaprijetila
vjeri samo Bog moe osloboditi. Iekivanje posebnog Bojeg
jeg zahvata nije prema
tome, barem jednom dijelu krana, bilo nita udno. Ta Bog je od starozavjetnih
vremana upozoravao svoj narod i vodio ga kad se on preputao voditi, a kanjavao
ga kad je bio tvrdovrate ije.
I zaista, iekivanja takvih vjernika kao da su se poela ispunjavati. Pronio se
glas da je u Bonjacima i na Pamanu Bog uputio svoju poruku. U Bonjacima su
vienja nebeskih pojava poela navodno 10. svibnja 1945. i trajala su vie od
godinu dana. Govorilo se i o tri neobina ozdravljenja. Na Pamanu je narod na
tobonje mjesto vienja hrlio u masama. Antiev kolega fra iril Vrcan, poboan
redovnik, koji je imao vee povjerenje u zdrav osjeaj svoga kolege nego u sebe,
pisao mu je: Pokreni da se pokrene pitanje objava u Bonjacima i sve ono u vezi
objava. Vidno se Bog objavljuje onima i onamo gdje je samo dobre volje, a nas
ostavlja i kraj na jer bi i dalje bili gluhi, jel da kolega?174
Po navedenom Vrcanovu pismu ini se da se Anti uope nije zanimao za te
dogaaje. Je li ga na zanimanje navelo pismo, nije poznato. U srpnju 1946. spominju mu te dogaaje braa iz omikog samostana,175 vjerojatno potaknuta predavanjem G. Bulata, duhovnika akovake bogoslovije,176 no ini se da im Anti
ne poklanja pozornost, jer je njegov neto stariji domorodac fra Ante Crnica dokazivao da doivljaje milosrdnice sestre Lukezije, treba pripisati bolesnoj mati i
bolesti ivaca.177 Uskoro se oglasio i generalni vikar Franjo Salis Seewis povlaei
imprimatur, koji je bio udjeljen za spise s. Lukezije i s. Blaenke Predanje vjenoj

noj
ljubavi i Zavjet s Bogom.178 O dogaajima mu je kasnije poslao kritiki izvjetaj
fra Jerko etka,179 a kako Anti nije o tim dogaajima ostavio nikakav trag u svojim
brojnim pismima, moe se pretpostaviti da im nije ni pridavao vanost. Svjestan
da su ukazanja zapravo potpora nedovoljnoj vjeri, najvjerojatnije je svoju vjeru
jaao na pisanoj i predanoj Bojoj
joj rijei, evanelju i crkvenoj predaji. Umjesto
iekivanja udesnih dogaanja, on je svoj motrilaki pogled upro u zaetnika i
dovritelja svoje vjere, Krista..
Arhiv Vicepostulature, Vrcan Antiu, Visovac 16. II. 1946. O tadanjim zbivanjima u Bonjacima
usp. V. JUZBAI, Draga Gospa Bonja
ka.
nja

Ukazanja u Bonjacima 1945-1963, Vinkovci 1998.


175
Arhiv Vicepostulature, Omi, 29. VII. 1946.
176
O dogaajima u Bonjacima prema predavanju G. Bulata, duhovnika akovake bogoslovije, usp.
rkp. 293 u knjinici Franjevakog samostana u Omiu.
177
Anti Baliu, Zagreb, 22. XI. 1946. AP, I/4, 9 [ 4, 31].
178
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Samostanski spisi, Nadbiskupski duhovni stol (br. 8303/
46) Provincijalatu, Zagreb, 3. I. 1947.
179
Arhiv Vicepostulature, J. etka Antiu, Sinj 16. VII. 1947.
174

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

177

VODITELJ TREEGA FRANJEVAKOG REDA


U Makarskoj je Anti udario temelje kasnijega svog rada sa svjetovnjacima.
Od vremena do vremena on je ve od svog dolaska u Makarsku imao dobre veze
s vjernicima. ini se da je ee znao drati govore i franjevakim treorecima.
Za treoredice dri duhovne vjebe 1934.180 U Treem franjevakom redu bile
su njegove vjerne duhovne keri Katica Juki, Marija i Fina Stipeti, koje su mu
uzvraale panjom za njegovo duhovno vodstvo.181 Poneke je lanove i primio u
Trei red. A neki su od njih trajno o njemu zadrali lijepu uspomenu sjeajui se i
kasnije dana kad su primljeni u Trei red.182
Na denitorijalnom zboru u Splitu 8. V. 1946. Anti je imenovan upraviteljem
Franjevakoga treeg svjetovnog reda u Makarskoj. Zajednicu je vodio etiri
mjeseca. Za treorece je svake prve nedjelje u mjesecu slavio misu na oltaru sv.
Franje, a popodne istog dana odravao mjesenu skuptinu. lanovi su se sluili
kao molitvenikom i obrednikom Serafskim Cvijeem.183 Primio je u novicijat
8 novih lanova. Nitko nije pristupio od mukaraca i nijedan novi lan nije bio
iz Makarske osim dviju kandidatica kolskih sestara, rodom iz Hrvaca kod Sinja,
koje su stanovale u franjevakom samostanu u Makarskoj, gdje je ivio Anti.184
Trei je red za Antia bio pravi oslonac u njegovu duhovnom radu, a on je
treorecima uzvraao svojim duhovnim vodstvom. Tako se u Makarskom primorju
iz razliitih sela nala pod fra Antinim duhovnim vodstvom skupina osoba na koje
je on svojim ivotom i savjetima duboko utjecao. Treoredice je poticao da skupljaju i same udjeljuju milodare siromasima. Za Veliki tjedan plele su maslinove
granice i slali ih u Zagreb, a prihodi od toga vjerojatno su bili namjenjeni misijama. S nekima od treoredica iz Makarskog primorja dopisivao se i kasnije kad
se preselio u Zagreb,185 posebno s Domom Ala, koja je ostala udovica i bez djece,
a dva su joj sina poginula u ratu. Antievi duhovni savjeti i panja (darovao joj
je molitvenik Serafsko cvijee i franjevaku krunicu) bili su za tu siromanu enu
neizreciva utjeha i dali su smisao njezinoj ivotnoj sudbini ukljuivi je u noenje
Kristova kria.186

Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 13. VII. 1934, AP, III/35, 1 [ 6, 376].


Treoredice su mu, ini se, ve 1939. poklonile brevijar. Anti K. Juki, Visovac, 22. XII. 1939, AP,
III/13, 11 [ 6, 177].
182
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, 4 [f. 10].
183
Trei red. Sv. N. O. Frane Makarska, Franjevaki samostan. Duhovni govori, Prema kasnijim
sjeanjima ini se da je Anti treoredice ispovijedao ponajvie subotom. Usp. M. JURII, O. fra Ante
Anti, 24.
184
lanovi to ih je Anti primio u novicijat: Pavica i Jelka Bero iz Bratua; Marija Stanii, sestra fra
Aleksandra Ribiia, Cecilija i Rua Medi, i Nikica Jurii iz Brela; Dome Ala iz Dranica i Marija
Jerkan i Ljubica Zorica iz Hrvaca kod Sinja. Usp. Matina knjiga Treega reda S. F. Makarska, str.
25-26, br. 245-253.
185
Usp. M. JURII, O. fra Ante Anti, 43. Maslinove su granice pleli i milovanci za misije u
Bengaliji.
186
Anti D. Ala, Zagreb, 30. VIII. i 19. X. 1947. AP, III/1, 1-3 [ 6, 2-4]. Usp. J. upi, Slava mu bila
na nebesima, DOA, 3 (1973), 3/4, 6-7.
180

181

178

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Pa i kad se Anti 1946. preselio u Zagreb, gajio je veze napose s lanovima


Treega franjevakog reda, podravajui ih da ne klonu duhom i potiui na veu
gorljivost i pobonost, naroito prema Blaenoj Djevici Mariji.187 Godine 1958.
i 1959. s njima je prikupljao rabljenu obuu i odjeu i slao je u jednu siromanu
upu.188
PLAMEN IZ SVETITA GOSPE LURDSKE U ZAGREBU
Splitski su franjevci zbog razliitih potreba, posebno studija, lijeenja i obavljanja poslova i utemljili 1931. samostan u hrvatskom glavnom gradu i u njem
izgradili kapelu posveenu Gospi Lurdskoj. Ubrzo je uza nj nikla i velika crkva,
a blaeni Alojzije Stepinac, koji je poticao pastoralni rad brae, osnovao je 1942.
i upu.
Kad je propao pokuaj obnove bogoslovnog uilita u Makarskoj, inilo se da
ostaje jedini izlaz pokuati prenijeti uilite u Zagreb, u nadi da e komunistima, u
veem gradu, manje upadati u oi. Na IV. godinjoj sjednici denitorija 21. VIII.
1946. denitorij je obnovio profesorski zbor koji se trabao okupiti u Zagrebu.
Profesorski zbor uilita, premjetenog
iz Makarske u samostan Majke Boje

je
Lurdske, uz samo Gospino svetite, inili
su: Leonard Baji, lektor pedagogije i homiletike, ve otprije gvardijan samostana i
urednik asopisa Rije Boja
; Anti, lektor
ja
liturgije i asketike, Albert Buki, lektor pastoralne teologije i ve od prije ispovjednik
u svetitu, Ante Crnica, lektor kanonskog
prava i povijesti crkve, Vjenceslav Naki,
lektor povijesti lozoje, Boo Vuco, lektor
dogmatike i rektor uilita, i iril Marko
lektor lozoje i moralne teologije.189
Uz dotadanje lanove zagrebakog
samostana, od kojih su fra Leonard Baji i
fra Albert Buki imenovani nastavnicima,190
najesen su u Zagrebu bili i predavai fra
Bruno Buli, Samostan i crkva pod
iril Marko, fra Boo Vuco, fra Franjo
Marijinom zatitom
Carev i fra Ante Anti, dok su neke gimnazijske predmete trebali predavati: fra Mijo Anui, fra Stjepan andri i fra
Karlo Kosor.191 U samostan su se smjestili i neki drugi redovnici kao fra Gabro
Usp. Anti M. Greguri, 26. VI. 1950 - 13. VIII. 1964, AP, III/12, 1-28 [ 6, 136-171].
Anti M. Greguri, Zagreb, 4. II. 1959, AP, III/12, 19 [ 6, 159].
189
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II, str. 349.
190
Ostali su lanovi prema zapisniku provincijskog kapitula bili: fra Mate Vodanovi, samostanski
vikar, ravnatelj bazilike, upni vikar i predstavnik (proprocurator) Provincije, fra Bernardo Bori, kate187

188

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

179

Cvitanovi, koji je postao profesor crkvene povijesti na teolokom fakultetu, i fra


Roko Rogoi, koji je, da bi spasio glavu, pristao na suradnju s komunistikom
vlau i prihvatio namjetenje u Republikoj komisiji za vjerske poslove Narodne
Republike Hrvatske.192 Ve od samog poetka Antia su subraa prihvatila kao
Bojeg
ovjeka.193
jeg
Samostansko je osoblje bilo vrlo aktivno u duobrinitvu i religioznom radu
i okupljalo oko crkve mnotvo vjernika i intelektualaca, to e privui pozornost
komunista i navesti ih da pokuaju ograniiti utjecaj samostana, a to e kasnije
dovesti do politikog suenja. Uspjeno djelovanje samostanske subrae vjerojatno je budilo elju bogoslova da i oni sutra u pastoralnom radu postignu isto
znaenje, no jasno je da lanovi samostana, zaokupljeni vanjskim radom, nisu
uvijek zbog pastoralnih dunosti bili prisutni molitvenim i liturgijskim skupovima
zajednice, posebno razmatranju i moljenju zajednikog asoslova.
Samostanska je crkva ujedno bila i upna crkva, i to jedna od posjeenijih u
Zagrebu. Bilo je zbog toga normalno da se i Anti ukljui barem donekle u pastoralni rad. Kako je zagrebaki nadbiskup Stepinac u to vrijeme ve bio uhien i protiv njega se upravo vodio montirani sudski postupak, jurisdikciju ispovijedanja, za
vrijeme boravka u Zagrebu, udijelio mu je 2. X. 1946. pomoni biskup Fr. Salis,194
pa je Anti redovito ispovijedao nedjeljom od 8 sati i preko tjedna, kad bi ga netko
pozvao, to je prema njegovu svjedoanstvu u poetku bilo vrlo rijetko.195 No,
oito su vjernici ubrzo u njemu pronali ispovjednika kakav im je bio potreban pa
se Antievo radno vrijeme produilo na tri do tri i pol sata . A ponekad je trebalo
i propovijedati.196 U crkvi su se odravale mnoge pobonosti, u koje se, ukljuio
i Anti, premda je bio slaba zdravlja.197 Antia je zapala, ini se, pobonost prvih
subota.198 Premda je odlazio ispovijedati i u hrvatsko nacionalno svetite Mariju
Bistricu,199 on e otada sve vie postajati poznat kao ispovjednik u svetitu Majke

heta i orgulja, fra Seran Rai, fra Jozo Viskovi i fra Stanko Bai, upni pomonici, fra Stjepan
andri i fra Karlo Kosor, studenti na dravnom sveuilitu, i dva brata laika, fra Lovro Bazo i fra
Pako oo. AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II, str. 334-335. Bili su to
odreda vrlo djelotvorni redovnici.
191
AFPPOS, Korespondencija fra Karla Balia, Fra Mate [Vodanovi] Baliu, Zagreb, 28. X. 1946.
Usp. takoer Arhiv Vicepostulature: Anti M. Mikuliu, Makarska, 23. X. 1946. AP, I/30, 25 [ 4,
571].
192
Predsjednik Komisije bio je mons. dr. Svetozar Ritig.
193
AFPPOS, Korespondencija fra Karla Balia, Fra Mate [Vodanovi] Baliu, Zagreb, 28. X. 1946.
Piui Baliu da je u samostanu umro fra Luii Mren od raka pod srcem, fra Mate nastavlja: Bog mu
je dao i tu sreu, da mu je posljednje dane zasladio p. O. Ante Anti.
194
Arhiv Vicepostulature, Dopis br. 6130/1946. Izvornik.
195
Franjevaki arhiv u Makarskoj, kutija XI. Anti Cikojeviu, Zagreb 30. XI. 1946.
196
Franjevaki arhiv u Makarskoj, kutija. XI. Anti Cikojeviu, Zagreb 22. II. 1947; 4. III. 1947.
197
Kad odbija da ne moe prihvatiti duhovne vjebe u Sinju, navodi na prvom mjestu slabo zdravlje.
Anti Jadrijeviu, Zagreb, 24. XI. 1947. AP, I/19, 4 [ 4, 292].
198
Usp. AP, II/24, 48 [ 2, 481].
199
Usp. Anti Gabriu, Zagreb 14. IX. 1947. Pisma sveeniku, I [30/86] 133.

180

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Boje
je Lurdske, duhovni voa i zagovornik siromaha.200 Ipak njegov je glavni rad
bio odgajanje klerika, gimnazijalaca i studenata lozoje i teologije,201 koje je u
tim tekim prilikama pokuavao odrati na liniji crkvenih uputa i smjernica.202

Provincijal Grabi i Anti uz mladomisnika fra Josipa Soldu

Uz to je Anti nastavljao svoju duhovnu izgradnju, kako se moe razabrati


iz njegovih pisama upuenih svom duhovnom voi. Zbog manje optereenosti
poslovima osjeao se ziki bolje pa je to utjecalo i na njegov duhovni ivot.
Duhovno tivo je itao svako jutro i naveer. Preko dana je nastojao u sabranosti
proivljavati ono to je itao. Molio je sva tri dijela krunice. Mrtvio se dosljedno,
postojano, redovito i revno, no nije poznato u emu se to mrtvenje sastojalo.
Ispovijedao se, ini se, redovito dvaput tjedno. Nastojao se sav predati Bogu i
svojim dunostima, kako bi bio delis dispensator mysteriorum Dei. Nakon smrti
njegove penitentkinje Anke Stanii svaki se dan pobonim vjebama pripremao
na smrt.
Meu takvima se nalazila i njegova neudata sestra Iva koja je oboljela pa je Anti za nju molio fra
Antu Jadrijevia da je pomogne. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 26. III. 1947. AP, I/19, 2 [ 4, 290]. Obitelj
Lonarevi iz Zagreba, s desetero djece, za koju je Anti traio pomo preko Crvenog kria u Rimu
i Zrichu. Usp. Anti Baliu [pogreno arhivirano I. Juriu], Zagreb, 27. VI. 1950. AP, I/21, 24 [ 4,
383-384].
201
AFPPOS, Spisi Bali, Grabi apkunu Split 30. IX. 1946. javlja da je Anti u Zagrebu s klericima koji ue u nadbiskupskoj gimnaziji. Franjevaki arhiv u Makarskoj, kutija XI. Anti Cikojeviu,
Zagreb 30. XI. 1946.
202
Da bi to to bolje uspio, Anti je traio naine kako bi iz Rima dobio Acta Ordinis Fratrum Minorum.
Nekadanji njegov domagistar fra Petar apkun poslao mu je 1946. itavo godite, no nije poznato je
200

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

181

S pomou Bojom - pisao je svom duhovnom voi - u meni raste sve vie elja, ljubav i revnost za duhovnim napretkom, za sv. molitvom, za duhovnim radom, za
svojom dunou, za mrtvenjem, za razmatranjem, za kriem Gospodnjim, trpljenjem
i rtvom. Priznajem, nosim sebe, sve slabosti i bijede nutarnje i vanjske svoga temperamenta, svoje udi, ali bih, s milou Bojom sve to elio svladati, predobiti i biti vas
samo kako me dragi Bog hoe i eli.203
Posveivao se sve vie mistici. Iz nekih njegovih preporuka moe se zakljuiti
da je itao sv. Ivana od Kria204 i u svojim nastupima sve vie se, poput apostola
Pavla, poistovjeivao s Kristom teei se u njega potpuno preobraziti.205
Komunisti su kroz to vrijeme ve zapoeli lov na sveenike. Iz dana u dan
stizale su vijesti o uhienjima. Anti spominje Samardiju koji je osuen na godinu
dana zatvora.206 Komunistima je morala zasmetati baklja vjere koju su raspalili
ueni i poduzetni profesori u svetitu Gospe Lurdske. Ubrzo nakon premjetanja
klerikata u Zagreb samostan je zadesila tragedija. Komunisti su optuili samostansko osoblje za protunarodni rad. Sva su braa pritvorena i ispitivana. Fra Karlo
Bali, koji je imao uvid u dokumente prvooptuenog fra Joze Mikulia, shvatio je
da je pravni postupak la i izmiljotina i na to je upozorio provincijskog povjerenika fra Karla Nolu.207
S tako oslabljenim zdravljem Anti je i sam po Bojem
jem priputenju kako
sam kae
jedan cijeli mjesec bio in vinculis S. Petri. Puten je kui i na
temelju iskustva o kojem nije priao zamolio je brau u inozemstvu da nita ne
piu de fratribus absentibus da im ne bi oteali sudbinu. Oruje
je brae postala
je u samostanu pojaana molitva za one koji su se nalazili u duhovnim vjebama
velikim.208 utnja subrae nije ublaila okrutnost Okrunog suda u Zagrebu koji
li ga Anti primio. AFPPOS, Spisi Bali, apkun Grabiu Split 20. X. 1946. Neto kasnije 1948. on
e zamoliti Balia, apkuna i Juria da bi uznastojali kod Gemellija da bi izdao prirunik iz podruja

ja
psihologije, gdje bi bile tono oznaene upute za prosuivanje redovniko sveenikih zvanja. Anti
I. Juriu, Zagreb, 8. V. 1948. AP, I/21, 20 [ 4, 370].
203
Franjevaki arhiv u Makarskoj, kutija XI. Anti Cikojeviu, Zagreb 30. XI. 1946.
204
Neke pouke sv. Ivana Anti upuuje N. Petrov, Makarska, 25. III. 1948, AP, III/25, 7 [ 6, 281].
205
Kasnije e to doi jo jae do izraaja no reenice su ve sada smione, ali obrazloene. Kad fra Anti
Jadrijeviu daje neku pobonu vjebu, on mu pie: Primi je kao da Ti je alje samo Bo(ansko) srce
Isusovo. Po plodovima vidjet e tko Ti je alje. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 12. XII. 1949. AP, I/19,
6 [ 4, 295].
206
Anti M. Mikuliu, Makarska, 25. XI. 1946. AP, I/30, 27 [ 4, 577].
207
Provincijal Petar Grabi bio je ve u to vrijeme uhien i zamjenjivao ga je kao povjerenik fra Karlo
Nola. Bali pie Noli da je asnik Keli (fra J. Mikuli) apsolutno innocens i moe patentnim dokumentima dokazati da je sve sama la, izmiljotina i nita drugo. Rim, 3. I. 1947. AFPPOS, Bali,
Dopisi k. 7. f. 75. Usprkos tomu, Nola je, da bi spasio Provinciju od unitenja, dao izjavu koja na
neki nain priznaje krivnju njegove brae, a ako mu se moe vjerovati, Anti je bio meu 13 njegovih
savjetnika od kojih je 12 savjetovalo da dadne izjavu, a jedan je bio protiv. (Nola Baliu 11. XI. 1947.
AFPPOS, Bali, Dopisi, k. 7. f. 231r.) Ne zna se, meutim, to je Anti savjetovao.
208
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 6. VI. 1947. AP, I/30, 30 [ 4, 584]. I gvardijan fra Bernard Bori
kad je zatraio jurisdikciju za Antia kao ispovjednika asnih sestara kao razlog je naveo da njihov
dotadanji ispovjednik A. Buki ne stanuje u samostanu. Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu,
Samostanski spisi, 104/1947. bez datuma. Prema Bezini, Anti je odveden posljednji na sasluanje,
popodne 20. travnja 1947. P. BEZINA, Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja rtve rata, 190.

182

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

je 28. srpnja 1947. osudio estoricu subrae od kojih dvojicu na smrt (upnika
fra Matu Vodanovia i fra Serana Raia) i etvoricu na dugogodinje zatvorske
kazne (provincijala fra Petra Grabia, gvardijana fra Leonarda Bajia, fra Alberta
Bukia i fra Jozu Viskovia). Ni zagovor mons. Ritiga kod marala Tita nije vrijedio nita.209 Predsjednik sudskog vijea Livije Anger pozvao je slubeno samostanskog starjeinu da sa sobom, po elji osuenih na smrt, povede ispovjednika.210
Anti je osuenike pred smrt ispovjedio i priestio. Ostali su osuenici upueni
skupno u logor u Novoj Gradiki. Uskoro su jo neki lanovi Provincije, Vrcan
i Topi, lieni slobode, a u Zagreb je stigao fra Bernardin Bebi koji je suen
uvjetno.211
NEPOTVRENI DEFINITOR
Nakon smrtne presude denitoru Vodanoviu i osude na etrnaestogodinji
prisilni rad provincijalu Grabiu, Provincija je ostala bez uprave. Prema Generalnim
konstitucijama, dotadanji kustod fra Karlo Nola preuzeo je sve dotadanje ovlasti
provincijala proglasivi se provincijalnim povjerenikom. Na izvanrednoj sjednici
8. VIII. 1947, na kojoj su uz provincijalnog povjerenika prisutvovala ostala trojica denitora, za novog kustoda i za denitora izabrani su jednoglasno fra Boo
Vuco i fra Ante Anti.212
Anti je prisustvovao samo jednoj denitorijalnoj sjednici, 19-20. kolovoza
1947, jer je generalni denitorij Reda ponitio izbore. Nola je ostao i nadalje kustod samo s nekim ovlastima provincijskog povjerenika. Pri novim izborima 19-20.
XI. 1947. izbornici su za jedan glas dali prednost fra Boi Vuci pred Antiem.213
ODGOJITELJ GIMNAZIJALACA I BOGOSLOVA (1946-1956)
Prije nego su se poetkom akademske godine 1946/47. okupili u Zagrebu svi
profesori, s Antiem su u Zagreb stigli i klerici i nastanili se u samostanu Gospe
Lurdske.214 Samostan nije bio graen kao odgojni zavod pa ni prostorije za klerike
nisu bile na okupu, a nedostajao je i namjetaj nudan za klerike. Magistar nije
imao, ini se, ni pisaeg stroja, jer je svoj ostavio u Makarskoj, i tek 1947. poklonio
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Samostanski spisi, Ritigova potpisana kopija pisma Titu
od 19. kolovoza 1947.
210
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Samostanski spisi, Poziv G. K. O. odsjek za izvrenje
kazne broj: K 375/47, bez datuma.
211
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 29. X. 1947. AP, I/30, 31 [ 4, 590. Usp. takoer P. BEZINA, Franjevci
Provincije Presvetog Otkupitelja rtve rata 1942-1948, Split 1995.
212
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, vol. 2. str. 351; Spisi Provincijala, br.
2/47. Ad nomen Anti.
213
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, vol. 2. str. 356.
214
Arhiv Franjevakog bogoslovnog klerikata u Makarskoj, Franjevaki Filozofsko-bogoslovni klerikat u Zagrebu, Litterae obedientiales n. 999/46, Split 16. IX. 1946. U Zagrebu je klerikat otvoren
samo dva dana kasnije. Anti je u svom izvjeu za kapitul br. 9/1955, Zagreb 9. VII. 1955. to ovako
pribiljeio: Dne 18. IX. 1946. godine naa je bogoslovija prela iz Makarske u Zagreb.
209

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

183

mu je pisai stroj njegov bivi gojenac fra Milan Mikuli.215 Veina je klerika bila
smjetena na drugom katu samostana, no zbog nedostatka soba drugi su se klerici
razmjestili po samostanu meu sveenicima. Razumljivo je da ni hrana u samostanu, u to poslijeratno vrijeme, nije bila naroito kvalitetna, a za neke studente nije
bila ni koliinski dovoljna. Studenti su se skupljali s razliitih strana i s razliitim
znanjem. Neki su dio rata proveli po upama spremajui se za sveenitvo. Drugi
su se vraali iz vojne slube. Neki su dolazili izravno iz novicijata. Ta arolika
druina studirala je i pripremala se u nenormalnim uvjetima, zavrivi, neki od
njih, u dvije godine petogodinji studij. Naporno uenje, da bi se nadoknadilo
izostavljeno gradivo, i nedovoljna ishranjenost utjecali su i na razvoj i zdravlje
studenata.216
Bilo je to vrijeme kad se ivjelo u neizvjesnosti,217 i ini se da se pomiljalo
na odlazak iz Zagreba, ali su prilike ipak savjetovale ostanak. Nakon oka
proivljnog 1947, odvoenjem na strijeljanje i u zatvor izvrsnih lanova samostana, duhovi su se opet polako pribirali. Muenika krv subrae kao da je najednom proklijala novim zvanjima pa e se ona i u Zagrebu pomalo poveavati tako
da je ak. god. 1948/49. u etiri razreda teologije i jednom razredu lozoje bilo
ukupno 33 studenta. Pri kraju te kolske godine 11 ih je zareeno za sveenike,218
a u rujnu jo trojica219.
Profesori su trebali nadomjestiti zatvorenu subrau i posao se poveao. Fra
Boo Vuco je odravao 18 kolskih sati tjedno, to je posao za trojicu profesora
na visokim uilitima, a uz to je bio i gvardijan samostana. Anti je drao dodue
manje, svega etiri sata, no ispovijedao je u crkvi i brinuo se za gimnazijalce i
bogoslove.220
Obrazovna razina uilita kao i drugih obrazovno-odgojnih zavoda u Provinciji
zbog ratnih i poratnih stradanja je opala,221 to se tek daje naslutiti iz Antieva
izvjea provincijskom kapitulu. No, to se vrlo dobro razabire iz njegovih spisa
koje je upuivao provincijalu kroz 1948. godinu. U Provinciji se, naime, zbog ratnih stradanja neko vrijeme raunala i godina novicijata kao studijska godina da bi
se studenti mogli upisati ranije u lozoju. Petorici uenika koji su na takav nain
zavrili srednje kolovanje nije izdana maturalna svjedodba, a to je prouzroilo
nove potekoe. Drava je, naime, studentima doputala krae sluenje vojnog
roka, ali su studenti morali priloiti maturalnu svjedodbu. Studentima Provincije
Presvetog Otkupitelja zaprijetila je, dakle, opasnost da vrijeme koje su pokuali
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 18. III. 1947. AP, I/30, 29 [ 4, 582].
AFPPOS, K. . JANKOVI, Prol duhovnog ivota magistra aka o. fra Ante Antia u svijetlu vlastite
proivljajnosti, Sinj 1991 [rukopis s nadopunama iz 1993], 7.
217
Anti Baliu, Zagreb, 21. XII. 1948. AP, I/4, 12 [ 4, 36].
218
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Izvjee o klericima, Zagreb 12.
VII. 1949.
219
Popis studenta.
220
Boo Vuco pie Baliu: Magister je magister, a i bolestan je, pa ne moe ni imati nego ono malo
svoje ascet(ike) (Zagreb, 7. V. 1949).
221
AFPPOS, Spisi fra Karla Balia, fra Ante Crnica fra Karlu Baliu, Zagreb 7. XII. 1947.
215

216

184

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

dobiti novicijatskim studijem upropaste duljim sluenjem vojnog roka, zbog


nedostatka kolskih isprava. Prof. Rogoi, koji je bio u dravnoj slubi, predlagao je da se tim uenicima u kolu urauna i godina provedena u novicijatu i da
im se izda potvrda bez navoenja ocjena.222 Anti je, ini se prihvatio to stajalite
ali s time da tih pet uenika preko ljeta ue i najesen, prije poetka predavanja,
poloe predmete koje nisu uili, a traili su ih dravni propisi za maturalni ispit.
Svoj prijedlog opravdavao je savladanim znanjem uenika te je napisao provincijalu: Ako drugi svoje ake pripravljaju i putaju na ispite i sa manje znanja, zato
da mi budemo prama naima tako tvrdi e bi im pomogli kada im treba osobito u
dananjim okolnostima. Osim toga bio je uvjeren da je to i bolji nain da uenici
provedu praznike i da e se i uenici na taj nain bolje odueviti za studij kad vide
kako se poglavari brinu za njihovo dobro.223
OKUPLJANJE RASPRENOG STADA UJEDINJENJEM GIMNAZIJE
Kako bi se nadoknadili ogromni gubitci zbog rata i nadomjestili mnogi pobijeni redovnici, godine 1948. ponovno se poelo ozbiljno razmiljati o obnovi gimnazije u Provinciji. Povratak na kolsko ustrojstvo iz 1936, kad je lozoja bila
spojena s teologijom, provincijskom denitoriju inio se nemogu. Razmiljalo
se kako spojiti lozoju sa sedmim i osmim razredom gimnazije, poslije kojeg bi
se onda upisivalo na teoloki fakultet. Provincijalov delegat fra Karlo Nola dobio
je za takvo skraeno kolovanje i doputenje iz Rima. Zbog toga se samostan u
Makarskoj, gdje je nekada bilo bogoslovno uilite, uinio zgodnim za obnovu
dvaju zadnjih razreda gimnazije u kojima bi se studirala lozoja. Za prvi teaj
lozoje odreeni su uenici koji su upravo trebali zavriti novicijat te godine.
Nakon to su za taj plan saznali profesori u Zagrebu, izrazili su svoje nezadovoljstvo s obzirom na obrazovanje, znajui vrlo dobro da u ratnim i poratnim prilikama kandidati nisu normalno zavravali kolu, pa im se inilo da nisu dovoljno
pripravljeni za studij lozoje. S najboljim nakanama da pomogne Provinciji, u
problematiku se ukljuio i fra Ante. Da bi stvorio osnovicu za svoje zakljuivanje,
propitao je starije uenike to znaju o postignutoj kolskoj spremi svojih mlaih
kolega, tadanjih novaka. Antieva ispitivanja podudarila su se s ocjenom fra Ante
Crnice o niskoj kolskoj razini u Provinciji. Iz Antieva ispitivanja proizilo je da
nitko od tih uenika predvienih za lozoju nema ni punih V. razreda srednje
kole. Iako se Anti u svom izvjetaju skrivao iza miljenja lektora u sluaju
tadanjih uenika, morao je i sam ustvrditi da njihovo srednje kolovanje nee
trajati ve samo sedam godina. Pa iako je provincijalu dao za pravo da se trenutno, dok ne bude mogue ustanoviti osam razreda gimnazije, ostane na zauzetom
stanovitu o est razreda gimnazije, dva lozoje i etiri teologije, preporuio je
da se dobro zavri tih est razreda kako bi se pripremili dobro za lozoju, za koju
je drao da bi je dobro bilo nastaviti studirati u Zagrebu.224
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 202/1948. Anti Noli, Zagreb, 25. V. 1948. ad nomen Anti.
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 214/1948. Anti Noli, Zagreb, 6. VI. 1948. ad nomen Anti.
224
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 354/1948. Anti Noli, Zagreb, 20. VIII. 1948. ad nomen Anti.
222
223

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

185

Reakcija provincijalova delegata bila je, kao prema kolegi, diplomatski neuvijena. Nakon to je Antiu postavljanjem brojnih pitanja pokuao dokazati da
su slini odnosi prema kolstvu i u drugim vjerskim kolama, iznio mu je svoje
praktine razloge i opet u pitanjima koja su Antiu i zagrebakim profesorima
trebala iznijeti obrazloenje odluke. Neka su od njih glasila:
Je li Ti poznato, da mi je General odobrio skraeni rok? Je li Ti poznato kako
je fra Gabro rekao da nai uenici tamo u toj krnjastoj teologiji bolje znadu nego
oni na fakultetu? Je li Ti poznat Tvoj sudrug iz sjemenita upi
koji je sada revan i
dobar upnik? Je li Ti poznato kako je uio na kolega Vrcan pa je li Dr. Crnica vie
ispovijedao i propovijedi rekao od njega?
Ne pobijajui miljenje lektora, dapae
priznajui i ispravnost profesorskog miljenja,
Nola je ostao pri svojim razlozima i odluio
postupiti po svom uvjerenju.225
Pred postojanou provincijskog delegata
Anti se morao savijati, pa se, napustivi svoje
miljenje o Zagrebu kao prikladnijem mjestu
za studij lozoje, poeo domiljati novim
mogunostima te je predloio itavi mali
praktini plan za lozoju u Makarskoj. Ostvari
li se taj plan, uvjeravao je provincijskog vikara,
uenici e se u Makarskoj bolje snai duhovno
i uzgojno i vie napredovati u znanju i nauku
nego u Zagrebu i temeljitije se pripremiti za
studij teologije.226
Fra Karlo Nola
No ta Antieva kombinacija nije bila ipak
konana, jer je uskoro predloio i etiri nove kombinacije oznaivi kao mjesta
mogueg smjetaja studenata lozoje: Split, Sinj, ibenik i Visovac.227
ODGOJ U NOVIM PRILIKAMA
Antieve kombinacije o smjetaju uilita lozoje zanimljivije su moda s
odgojnog nego obrazovnog stajalita. Prema Antievu prijedlogu, studenti bi, u
sluaju smjetaja u Splitu ili ibeniku, za odmor, jednom ili dva put tjedno, mogli
raditi, po nekoliko sati, na izgradnji ceste, to je Anti smatrao kao lijep odmor

Kako se odvijalo poratno kolovanje, opisuje fra Antin gojenac fra imun Jankovi koji je u dvije godine zavrio pet razreda gimnazije. Usp. K. (). JANKOVI, Prol duhovnog ivota magistra aka - fra
Ante Antia u svijetlu vlastite proivljenosti, Sinj, 1991. Rukopis.
225
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 355/1948. Nola Antiu, Split, 21. VIII. 1948. ad nomen Anti.
Kursivom otisnuti tekst istaknut u izvorniku.
226
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 398/1948. Anti Noli, Zagreb, 29. VIII. 1948. ad nomen Anti.
Prema Antievu prijedlogu na liceju su trebali predavati fra Jure Radi, fra Gabro Cvitanovi, fra
Gapar Bujas i fra Ante Beli, a magistar bi bio fra Roko Tomi.
227
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 417/1948. Anti Noli, Zagreb, 5. IX. 1948. ad nomen Anti.

186

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

za mladost i koristan radi krune karte. Uvidio je, meutim, i opasnost koja
je odatle vrebala pa je zahtijevao za takav posao da studenti rade u samostalnoj
grupi228 kako bi zdrueni bili jai i ne bi podlegli utjecaju prokomunistikih grupa.
No, oito je u tome vidljiva i njegova tenja da se studenti na svoj nain ukljuuju
u promijenjene drutvene prilike.
Predvojnika obuka i javni radovi, na koje su studenti bili povremeno pozivani
od drugog semestra k. god. 1948/49, trebali su studentima prema zamisli dravnih
ideologa pruiti drukije poglede na svijet od onih koje su upoznali u obiteljima
i samostanima. Suoeni s novim pogledima i sami su se studenti eljeli temeljito
pripremiti za rad u tom novom vremenu.229 Anti e im poput mudrog odgojitelja
to pokuati i omoguiti usklaujui stare, prokuane naine odgoja s novim prilikama. Duhovne vjebe, koje je s njima obavljao prigodom zavjetovanja i primanja svetih redova, razliite, iako skromne akademije, za zavjetovanje, za reenja,
mlade mise, za svetkovinu Bezgrjenog zaea BDM ili za papin dan, djelovale su
na mlade ljude da zanosno, premda u potekoama, koje su se svakodnevno mogle
pretvoriti u muenitvo, stupaju naprijed. Studente je Anti, bez sumnje, odgajao
uzorno, iako je, to je za tako veliku i raznoliku skupinu shvatljivo, bilo klerika koji
nisu praktino i dosljedno sudjelovali velikoduno sa milou redovnitva.
Uz odgoj studenata, za koji je bio zaduen, nije Anti, u to vrijeme, mogao
odolijevati ni pozivima osoba koje su traile njegove duhovne savjete te je sve vie
vremena posveivao njihovu duhovnom vodstvu. Naroito su ga traile redovnice
za duhovne vjebe i kao duhovnog vou. Vodio je i brojne sveenike, iako rjee
nego redovnice, a dolazilo mu je i mnotvo obinih vjernika. Kako su vremena
bila teka, mislio je i na sveenike koji bi mogli podlei i, ne daj Boe, odati
ispovijednu tajnu, pa je preko fra Karla Balia pokuao isposlovati ovlatenje
odrjeivanja rezerviranog grijeha povrede sakramentalnog peata ispovijedi,230 to
mu je fra Karlo i isposlovao.231
Bolest koja ga je sve ee pohaala traila mu je i vie odmora, pa je i zbog
toga vie puta izbivao iz samostana.232 Takav rad i izbivanje iz samostana stvarali
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 417/1948. Anti Noli, Zagreb, 5. IX. 1948. ad nomen Anti.
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Izvjee o klericima, Zagreb 12.
VII. 1949. Anti istie da bi klerici eljeli da je kola u svemu popunjena i da odgovara zahtjevima i
potrebama dananjice.
230
Usp. Anti Baliu, Zagreb, 14. IX. 1950. AP, I/4, 13 [ 4, 37].
231
Usp. Anti Baliu, Zagreb, 28. X. 1952. AP, I/4, 14 [ 4, 38].
232
Dana 17. kolovoza. 1951. poao je ini se zbog oporavka, ali bez sumnje i zbog pobonosti prema Mariji, u franjevaki samostan Brezje uz svetite Marije pomagaj. Usput se moda zadrao u
Samoboru i sigurno u Ljubljani, odakle se javio pismom Saleziji Mavrak,. (Anti S. Mavrak, Ljubljana,
18. VIII. 1951, AP, II/24, 8 [ 5, 469]). Na Brezje stigao tek 20. VIII. 1951 (Anti Petrovu, Brezje, 5.
IX. 1951. AP, I/34, 62, [ 4, 696]. Pisma sveeniku, III, 20/52, 72). Odatle se takoer javljao svojim
duhovnim kerima, Saleziji Mavrak (Anti S. Mavrak, 30. VIII. 1951. AP, II/24, 9 [ 2, 463-464]; 8.
IX. 1951. AP, II/24, 10 [ 5, 470]), Emiliji Magdi (AP, III/21, 3 [ 2, 735]) i emi Biki 1. IX. (AP,
II/3, 1 [ 2, 323]). Netom se vratio, uz odgojni rad nastavio je posao oko prevoenja Stanova, a zatim
je u listopadu drao duhovne vjebe i poetkom studenoga drao duhovne vjebe sestrama klarisama u
Samoboru (Anti S. Mavrak, Zagreb, 17. X. 1951, AP, II/24, 15 [ 5, 475]; Samobor, 9. XI. 1951. AP,
II/24, 17 [ 2, 468]). Iz Antievih pisama saznajemo da je esto boravio u Samoboru. Fra Ivan Dami,
228
229

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

187

su kod nekih dojam da se Anti manje posveivao klericima, pa se o tom poelo


ukati i po Provinciji. To bi se dalo zakljuiti iz njegova opravdanja fra Stanku
Petrovu da e uiniti sve da ne zapusti klerike.233

Klerici maturanti s fra Antom i razrednikom fra Rokom Tomiem 1950.

Odlaskom velike skupine mladomisnika, ubrzo se, meutim, broj klerika


ponovno smanjio pa je u k. god. 1950/51. bilo svega petnaestak klerika. Stega
nije bila elina. Anti je ozbiljno nastojao odgajati tu malu skupinu da bi odgovorila potrebama i potekoama koja nameu teka vremena. Klerici su, jo
uvijek pod dojmom patnj i muenitva samostanske subrae, ozbiljno studirajui,
i sami sazrijevali, premda ne postiui dodue uvijek eljeni uspjeh. Obavljali su
redovnike dunosti, iako im je katkada zbog skuenosti i nedostatka prikladnog
prostora u samostanu i novog daha vremena splanjavalo oduevljenje za duh
mrtvenja, samozataju i vjebanje u redovnikim krepostima. Stanje, meutim
kojeg sam zamolio da pregleda samostanski ljetopis, temeljito je dva puta pregledao dva sveska ljetopisa pod naslovom Historia Domus koji se uvaju u samostanskom arhivu u Samoboru <sveanj
B-1-3, br. 292)> ali o sluzi Bojem
jem o. Anti Antiu - nita, ba niti jednog spomena nije pronaao.
Dopis iz Samobora, 2. III. 1996.
233
Anti Petrovu, Brezje, 7. IX. 1951. AP, I/34, 63, [ 1 445]. Pisma sveeniku, III, 20/53, 73. Sve
u uloiti da klerike ne zapustim. Ako i opet to ujete, molim Vas upozorite me. Usp. Anti Petrovu,
Zagreb, 13. XI 1951. AP, I/34, 64 Pisma sveeniku, III, br. 20/53. i 54, str. 74. Vi slobodno meni piite
kad god ujete ili doznate da ne radim po svojoj dunosti, ni po sv. volji Bojoj.
joj. Imat ete zaslugu pred
Gospodinom, i ja u Vam biti zahvalan.

188

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

nije bilo nipoto zabrinjavajue, a molitveni je ivot u klerikatu bio na visokoj


razini. To dokazuje i podatak da su se svi klerici, osim trojice, upisali za posebni
tjedni sat klanjanja Svetotajstvu, uz onaj to su ga svi skupa obavljali tjedno.234
Nesporazumu koji je nastajao o Antievu nainu odgoja pridonijelo je i
poratno siromatvo i vanjski oblik neodravanja redovnike stege. U Zagrebu,
naime, Anti nije imao sredstava da bi studentima, uz sandale koje su propisivali
redovniki propisi, nabavio cipele za snjegovite dane. Kako su studenti i u zimske
dane morali na fakultet, birajui izmeu opravdane potrebe i vanjskog odravanja
redovnike stege, Anti se odluio za ljude rtvujui pravne paragrafe, pa su neki
studenti zbog pomanjkanja sandala nosili cipele i u kui i u crkvi.235 Studenti su
se iali dosta kratko, ali su zbog trajnog komunistikog pritiska na Crkvu izbjegavali tonzuru kao prepoznatljivi znak. Boravak studenata s ostalom samostanskom braom, bez odijeljenog prostora, omoguivao je ostalim redovnicima, koji
su boravili u samostanu i onim koji su navraali, da studente dre na oku i zapaze
raskorak izmeu redovnikih propisa donesenih za ivot u redovitim prilikama i
studentskog vladanja (noenje cipela, kratka kosa, bez tonzure) u prilikama koje
zakonodavac nije imao na umu. ini se da su, prerevni redovnici poeli pronositi
po Provinciji kritike o klericima u Zagrebu, pa je Anti smatrao potrebnim da
opirnije obrazloi stanje u klerikatu. U svom izvjeu on je priznao da je neke studente zahvatio duh kritiziranja i nezadovoljstva, ali je upozorio i na neke uzroke
takvom stanju, kao to su nedostatak posebnih prostorija za klerike, nedostatak
svijesti da stariji trebaju davati mlaima primjer, jer je Zagreb tek odnedavna postala kua odgoja, prezaposlenost klerika u radovima za samostan, posebno izlasci u
grad zbog razliitih poslova.
Hodanje vani u svjetovnom odijelu, esta zaposlenost, neizbjeiva blizina, familijarnost sa sveenicima, od kojih doznaju sve i uju njihove opaske, opaanje pogreaka starijih - sve to loe djeluje na klerike, rastresa ih te ne mogu sve to duhovno probaviti. Tako se predaju kritiziranju, mrmljanju, nezadovoljstvu te duhovno stradaju.236
Za tu pojavu Anti je predloio i lijek: revnije prisustvovanje brae zajednikim
molitvama, odvajanje klerikih prostorija od samostanskih, to manje upoljavanje
klerika, posebno za poslove koje treba obavljati u gradu, i ograniavanje odijevanja svjetovnog odijela.237
Premada je Anti u svom izvjetaju naglasio da je opominjao klerike
pojedinano i zajedniki, njegove opomene nisu svi primali s raspoloenjem.

Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Izvjee o klericima za I. semestar 1950/51, Zagreb 26. III. 1951; Izvjee za II. semestar 1950/51, Zagreb 10. VII, 1951; Izvjee
o klericima za 1951/52, Zagreb, 17. VIII. 1952.
235
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Izvjee o klericima za 1952/
53, Zagreb, 19. I. 1953.
236
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Izvjee o klericima za II.
semestar 1952/53, Zagreb, 6. VII. 1953.
237
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Izvjee o klericima za II.
semestar 1952/53, Zagreb, 6. VII. 1953.
234

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

189

Dok ih ne poklopi po glavi nee se opametiti,238 pisao je Anti u svom izvjeu


i ne slutei da e razvoj vremena i dogaanja u nekom smislu i njega samoga
poklopiti po glavi.
U to vrijeme Anti se ve upoznao i s nekim lijenicima, to mu je u ona
vremena, kad sveenstvo nije u komunizmu dobro gledano, ite kako dobro dolazilo kao odgojitelju mladih klerika. Takvi plemeniti lijenici pomagali su ne samo
Antiu nego i mnogim mladim studentima kojima drava nije dala pravo na lijeniku zatitu. Neki su od tih lijenika ak bili i pripadnici Franjevakoga svjetovnog reda, kao dr. Marija Rojc, kojoj se Anti vie puta obraao da bi primila na
pregled njegove klerike ili neke studentice, naroito pripravnice asnih sestara.239
Pedesetih se godina Crkva poela nekako oporavljati od udaraca. To se vidjelo i na kamenim zdanjima. U Sinju je, od ratnih stradanja, popravljeno proelje
crkve i crkva pokrivena ciglom, pa se Antiu inila ljepa i impozantnija.240 No,
politiki je stanje postalo napetije, jer je dolo do nesuglasja izmeu Italije i
Jugoslavije u razgranienju Slobodnog Teritorija Trsta. Deset je sveenika polo
u Istru kao vojnici241. Drugi su bili in vinculis sancti Petri, no, neki su ve putani
na slobodu.242
U kolskoj god. 1953/54. brojano stanje klerikata nije se puno promijenilo,
ali se promijenilo u sastavu jer je te godine bio samo jedan bogoslov a svi ostali
su bili gimnazijalci. I drutevni i duhovni ivot, prema Antievu miljenju, bio
je dobar, iako se osjealo da se pomalo duhovno zaputaju.243 Ponekad su, to za
ueniku dob nije neobino, znale izbiti i nesuglasice izmeu mlaih i starijih
uenika. Nekad su to mogle biti sportske nesuglasice, a ne smiju se iskljuiti ni
razredni sukobi kao sukobi skupina. Ti sukobi, ipak, nisu stvarali veih potekoa
niti su umanjivali, kako kae Anti bratsku ljubav.244
Premda osobno zadojen snagom tradicionalnog odgoja utemeljenog na
Speculum disciplinae pripisivanog sv. Bonaventuri,245 Anti je u Zagrebu vrlo dobro zapaao promjene koje je donijelo novo vrijeme i s njima nastojao uskladiti

Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Izvjee o klericima za II.


semestar 1952/53, Zagreb, 6. VII. 1953.
239
Anti Mariji Rojc, Zagreb, 15. XI. 1952. AP, III/28, 1 [ 2, 767]; III/28, 2 [ 2, 768]; O Mariji Rojc
usp. Dr. Marija Rojc - fra Antina suradnica, DOA, [7] (1977), 3-4, str. 3-4.
240
Anti T. Duki, Zagreb, 1. XII. 1953., AP, I/14, 4 [ 2, 64].
241
Anti T. Duki, Zagreb, 1. XII. 1953, AP, I/14, 4 [ 2, 64].
242
U izvorniku: sancti Petrae. Prema Antiu u zatvoru su bili magistar novaka Lovri, fra Ante Crnica
i fra Gabrijel Tomi. ini se da se iz zatvora prijevremeno vratio fra iril Vrcan (osuen 1947. na 8
godina zatvora), to je obradovalo njegovu redovniku brau. Anti T. Duki, Zagreb, 1. XII. 1953., AP,
I/14, 4 [ 2, 64].
243
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Izvjee o klericima za I.
semestar 1953/54, Zagreb, 27. XII. 1953.
244
Usp. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Izvjee o klericima za
II. semestar 1953/54, Zagreb, 10. VII. 1954.
245
Djelo Speculum disciplinae pripada vjerojatno fra Bernardu a Bessa. Usp. S. BONAVENTURA, Opera
omnia, VIII, Ad Claras Aquas (Quaracchi) 1898, 583-622.
238

190

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

svoj u mnogoemu tradicionalni odgoj, prema predvianim prilikama u kojima


e se klerik sutra i sam nai, u protureligioznom drutvu, vojsci, itd. odnosno u
kojima e djelovati kao sveenici.
UREDNOST, DOBROTA I LJUBAV KAO POSEBNE ZNAAJKE ODGOJA
Antiev nain odgoja zasnivao se na uputama Crkve i Franjevakog reda,
posebno na Pravilima o odgoju i obrazovanju franjevake mladei.246 Da bi buduim
sveenicima i redovnicima omoguio postizanje istinskog crkvenog duha, nije ostajao privezan samo uz uilite za koje mu je skrb slubeno dodijeljena. U opoj
nestaici duhovne literature, zbog komunistikog zatiranja koje je kranske ideje
smatralo pogubnima, nastojao je skupiti sve odredbe Svete Stolice, Reda i izvrsne
duhovne knjige i lanke poznatih autora i poslati ih u sva provincijska uilita,
Visovac, Sinj i Makarsku, kako bi se prema tim smjernicama odgajala mlade.247
Cilj mu je bio odgojiti u klericima drugoga Krista, apostole sv. Crkve i prave
sinove sv. naeg Oca Franje. Zbog toga je nastojao proeti mladenake due vjerom u trojedinog osobnog Boga,248 pouzdanjem u njega249 i ljubavlju prema njemu.250 Odgojna mu je metoda bila franjevaka dobrota i ljubav. Preopirno bi
bilo nabrajati autore i djela kojima se u tome sluio i spise koje je prevodio ili dao
prevoditi. A njegova mnogogodinja nastojanja i iskustva uedinjena su u njegovu
kratkom spisu Neke opaske za oca Magistra i u Dnevnom redu, nastalim u konanom obliku oko 1956. godine, samo neto prije nego je smijenjen s magistarske
slube.
Normae de seraphica iuventute religiose educanda et efformanda, Romae 1951.
Anti Petrovu, Zagreb, 25. VI. 1955. AP, I/34, 83 [ 4 721-725]. Pisma sveeniku, III, 20/63, 85-86.
248
Zbog toga su nastali brojni Antievi spisi i prijevodi o Presvetom Trojstvu i pojedinim boanskim
anskim osobama: br. 20b Poklon franjevakog klerika Presv. Trojstvu; br. 128. Presveto Trojstvo, str. 5; br. 114.
Bog je u sebi dostojan najvee ljubavi, str. 3; br. 148. Ne udalji se nikad od Boga, str. 9; br. 150. Ostavi
sve i nai e Sve - Boga, str. 1; br. 178. Heinrich Suso Braun: Sakriveni Bog, str. 5; br. 211. Merschler:
Bog - ovjek, str. 12; br. 108. Duhovne vjebe: Utjelovljena Rije Isus Krist, na Gospodin, ideal
duhovnih vjeba, str. 15; br. 113. Mi smo otajstveno Tijelo Kristovo, str. 3; br. 127. Kristovo boanstvo,
str. 5; br. 245. Kristovo Boanstvo (nepotpuni tekst) str. 8; br. 248. Papa Leon XIII. O Bogu Duhu
Svetomu, str. 23 [usp. Anti Jadrijeviu, AP, I/19, 26]; br. 129. Darovi Duha Svetoga, str. 28 [prijevod
spominje 14. XII. 1960. o. Teol, metar novaka na Krku]; br. 130. Uzdasi Duhu Svetom za sedam njegovih darova, str. 1; br. 131. Jakost i sila Duha Svetoga, str. 4; br. 322. Kateheza o Duhu Svetom, str. 27.
Uz njih svakako treba spomenuti spise i prijevode o vjeri: iz djela ALBERT MARIA WEISS, Apologie des
Christentums (Freiburg i. B. 1904), koje je pred smrt poslao magistru novaka (usp. Anti Belamariu,
Zagreb, 21. I. 1965, AP, I/6, 7[ 4, 92]) i iz knjige MATTHIAS JOSEPH SCHEEBEN, Die Mysterien des
Christenthums (Freiburg i. B. 1865) te druge prijevode o vjeri: br. 115. Vjera - Duh vjere, vrijednost
svrhunaravnoga, str. 9; br. 116. Vjera - kao milosna zajednica misli s Kristom, str. 3; br. 117. Opasnost
za milost vjere, str. 7; br. 118. Porast u milosti vjere, str. 6; br. 183. SCHEEBEN, Kransko opravdanje
je iz vjere i po vjeri i zato osobiti misterij vjere, str. 3; br. 209. Vjera s raznih gledita, str. 45 (od kojih
zacijelo nekoliko tipkanih stranica iz Scheebena, Die Mysterien) te br. 235. O. M. EUGENIO DEL B.G.:
Potreba vjere, str. 32
249
O ufanju sam u Arhivu Vicepostulature meu Antievim spisima pronaao samo spis pod br. 151.
Pouzdanje i ljubav u Boansko Srce Isusovo, str. 1.
250
Meu Antievim spisima, sauvanim u Arhivu Vicepostulature, o ljubavi prema Bogu, navodim
spise prema katalogu: br. 46. Franjevaka duhovnost, vanost ljubavi u franjevakoj duhovnosti, str.
246

247

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

191

Anti je pridavao posebnu vanost duhovnoj sreenosti i dnevnom redu.


Upravo duhovnom sreenou Anti je pokuao stvoriti molitveno i studijsko
ozraje.
je. Jo kao mladi magistar u Makarskoj traio je od klerika da mu dostave
svoj dnevni red i kad su bili na praznicima.251 Odreene jutarnje i veernje duhovne
ine preporuivao je ne samo redovnicama ve i civilnim osobama.252 Dnevni red
je za fra Antu uvijek oznaavao ozbiljnost pristupanja duhovnom ivotu. Dapae,
on je drao da obdravanje reda vodi k Bogu, jer vrenjem Dnevnog Reda ispunjamo sv. volju Boju
ju i praktiki pokazujemo da ljubimo Boga.253 Prema makarskom iskustvu i novim prilikama klericima je stvarao i godinama prilagoavao
dnevni red. Da bi se odgajanici to bolje upoznali s redom u klerikatu, on je, ini
se, najprije priredio Mali prirunik
nik franjevakom kleriku za njegov duhovni uzgoj,
koji e u drugom daktilografskom izdanju promijeniti naslov u Dnevni red. No,
red je bio ipak samo sredstvo za duhovno napredovanje i nije nikada postajao
vrhovno pravilo. Zbog toga Anti, premda je osobno do u tanine obdravao propise, nikada nije bio krut u nametanju ljudskih promjenjivih pravila, znajui ih
mudro podvri vjenim nepromjenjivim pravilima.
Dnevni je red bio zahtjevan. Odgajanici su ustajali u 5 a nedjeljom i preko
praznika u 5,45 sati, a polazili su na spavanje ve u 21,30 sati, odnosno preko
praznika u 21,45. Radni dan im je protjecao u molitvi, uenju i koli i kratkim
odmorima koje su provodili zajedniki. Nedjeljom i blagdanima studenti su prisutvovali bogosluju
ju u crkvi a jedan dio njih bio je zaduen i za odreene slube u
bogosluju,
to je pravilnik do u tanine ustanovio.
ju,
Ve se iz Dnevnog reda zapaa koliko se Anti u svom odgojiteljskom radu
trajno brinuo na privikavanje studenata na slubu oltara, ali pritom nipoto nije
zanemarivao upoznavanje tehnikog napretka.254
U odgajanju se Anti vodio naelima da u sebi treba sjediniti autoritet oca i
dobrotu majke; da mora dobro poznavati klerike; pravilno ih odgajati; biti oprezan,
razborit i objektivan u prosuivanju; drati klericima redovito duhovne nagovore i
ne smetnuti s uma da i sam traba biti Forma gregis - izgled stadu, pazei da mu
klerici ne mogu nita predbaciti.255

9; 114. Bog je u sebi dostojan najvee ljubavi, str. 3; br. 147. Boanska krepost ljubavi, str. 1; br. 151.
Pouzdanje i ljubav u Boansko Srce Isusovo, str. 1; br. 152. Ljubav je veza savrenosti, str. 1; br. 154.
Ugledajmo se u milosrdnu ljubav, str. 1; br. 177. B. Hring: Usavrenje ljubavi, str. 2; 249. O. Matej
Crauley-Botey: Isus kralj ljubavi. Duhovne vjebe za apostole Boanskog Srca, str. 62; br. 396. O.
Matej Crauley-Botey: Isus kralj ljubavi, str. 420.
251
Usp. Anti apkunu, Makarska, 8. VIII. 1931. AP, I/11, 2 [ 4, 117]; 12. X. 1931. AP, I/11, 3 [ 4,
118]; 12. X. 1931 [ 4, 118].
252
Sauvan je jedan koncept jutarnjih vjeba koje su dodue mogle posluiti i za sastavljanje prirunika
Dnevni red, no vjerojatnije su sluile kao uputa nekoj pobonoj dui, usp. 7, 181.
253
AV, Duhovni spisi, 29. Dnevni red, str. II. Na str. 10 navodi sv. Augustina: Ordo est, quem si tenuerimus in vita perducet ad Deum et quem nisi tenuerimus in vita, non perveniemus ad Deum.
254
AFTM, Zapisnik sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 22 [III. red. sjednica, 24.
I. 1956].
255
Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi, Neke opaske za oca Magistra [Zagreb 1956], ( 7, 48-50).

192

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

U kui se strogost oca trebala oitovati u nastojanju da studenti vre dnevni


red, uvaju sabranost i tiinu kao vanjsku oznaku duhovnog ivota, izvravaju
povjerene im dunosti i slube, paze na osobnu urednost, korisno upotrebljavaju
vrijeme i ne skitaju se, te da budu prema svima uljudni. Izvan kue strogost oca
trebala se oitovati u nadziranju studenata da budu trajno na okupu, da se pojedinci ne izdvajaju i ne vraaju izvana u kuu kasnije nego to je predvieno
te da ne posjeuju rodbinu i prijatelje u njihovim kuama niti sa njihovim
roditeljima.256
Majinsko
insko srce trebalo je pokazati prema studentima kad trae savjet ili mole
to im je potrebno, kad s njima vodi duhovni razgovor, kada su bolesni, ali i kad se
odmaraju.257 Sa svojim studentima je zaista znao postupati obazrivo, s bolesnicima
majinski njeno, to je istaknuto u prethodnom poglavlju, a obazrivo je znao
uvati tajnu.258 Pokreta i snaga itavog odgojnog postupka bila je ljubav.
Za nau dragu brau kucalo je moje srce, ljubilo ih je, za njih sam rtve prinosio veselom duom. Pouzdavao sam se u njih, pa se nisam sluio u odgojnom radu i
u nastojanjijma drugim metodama nego franjevakom dobrotom i ljubavlju, i mogu
rei da su te plemenite due razumjele taj postupak, ako ne odmah, ali kasnije u ivotu svakako. Mogu rei pred Gospodinom, da sam nastojao pokazivati naoj mladosti
puteve do vrhunca Boje ljubavi, da se po toj ljubavi ona formira i razvije u snaan,
sveti i blagoslovljen narataj. Sav je moj rad bio usmjeren u jednom pravcu, da se
naa mladost zaljubi u Isusa poput sv. Oca Franje, da ljubi Mariju svim mladenakim
snagama, da budu najvjernija djeca svete Crkve, da zanosno ljube svoga svetog Oca
Franju, Red, Provinciju kojoj pripadaju. elio sam da budu dragovoljna rtva za
blinjega, a osobito za due koje e im Bog povjeriti, da zaboravljaju sebe i slijede
Propetog Uitelja.259
Izvori iz kojih je Anti crpao spoznaje o svojim uenicima bili su prethodni
izvjetaji odgojitelja, pisma klerika, povjerljivi razgovori s nekadanjim kolegama
i profesorima, te vlastita zapaanja i razgovori sa studentima.260 Premda danas
neki od tih naina spoznaje mogu kod pojedinih osoba izazvati nelagodu, ona su,
u skladu s ondanjim shvaanjima, bila openito u uporabi.

Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi, Neke opaske za oca Magistra [Zagreb 1956], ( 7, 48). Fra
imun ipi je u svojoj raspravi o Antievu odgoju pokuao iz prakse opravdati Antiev postupak prema posjetama, vjerojatno i ne znajui da se takav postupak u Crkvi najvjerojatnije zadrao kao ostatak
reakcije na nekadanji pretjerani nepotizam i onda kad je nepotizma u Crkvi openito nestalo. Pa i onda
kad je fra imun preuzeo odgojnu slubu jo uvijek je u naelu vladalo pravilo da mladi klerik tek nakon tri godine poslije novicijata moe poi roditeljskoj kui. Naelo u praksi meutim nije odravano
najee zbog unovaenja u vojsku koje se redovito vrilo u opinama roenja.
257
Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi, Neke opaske za oca Magistra ( 7, 49).
258
Tako je jednog studenta s kojim je imao problema pozvao k sebi. Proitao mu zapisnik sjednica da
se uvjeri kako nita nije o njemu govorio na sjednici i neka pisma te je sve pred njim pokidao zatraivi
od njega neka bude samo ovjek. AFPPOS, Spisi provincijala, br. 307/1948. Anti Noli, Zagreb, 17.
VII. 1948. ad nomen Anti.
259
Predaja klerikata novom magistru P.O. fra Juri Radiu [ 7, 46].
260
Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi, Neke opaske za oca Magistra [Zagreb 1956], ( 7, 49).
256

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

193

Pa i onda kad Anti nije bio zadovoljan napretkom odgajanika i kad mu se


inilo da ima odgajanika koji su lo materijal, on je drao da se i oko njih treba
truditi i sve uiniti da milost pobijedi.261 Uiniti sve da pobijedi milost, to je bio
Antiev odgojni cilj koji je postizao metodom dobrote i ljubavi. I onda kada su
studenti bili lo materijal, Anti je bio svjestan da su oni najvee i najdragocjenije dobro Provincije, uzdanica, djeca, nada i jedino pravo blago zbog toga ih je
cijenio, volio i u Bogu ljubio.
OBNOVLJENO BOGOSLOVNO UILITE
God. 1954. u Zagrebu je uspostavljeno bogoslovno uilite. Anti nije bio
profesor, ali je prisustvovao profesorskim sjednicama kao odgojitelj.262 Za rektora
uilita imenovan je iroko obrazovani fra Krsto Krani, koji je uznastojao da
studenti iskoristite sve pogodnosti Zagreba kao kulturnog centra.263
ivot u velegradu irio je mladim studentima obzorja. Studenti koji su se
vraali iz vojske bili su dosta slobodni264 pa je i Antiev odgoj postajao sve
iri. Prema miljenju profesorskog zbora, Antieve prosudbe o studentima bile su
objektivne.265 No studentima se odgoj jo uvijek inio nedovoljno slobodan i irok,
ali zato se mnogim franjevcima koji su dolazili, zbog zdrastvenih ili inih poslovnih
razloga, iz zabaenih seoskih upa u velegrad, inilo da je taj odgoj daleko kao
nebo od zemlje od onog odgoja u kojem ih je taj isti odgojitelj odgajao. Poeli su
pomiljati da je Anti ve s godinama moda izgubio onu pravu ravnoteu i da
ga studenti vuku na svoju vodu. Glasovi koji su se pred koju godinu ranije tek
mogli nauti poeli su brujati. Po Provinciji se sve vie kritiziralo vladanje klerika
u Zagrebu. Osjea se to uvijeno iz Antievih izvjetaja. Pa premda su Antievi
izvjetaji o studentima bili vie nego povoljni, kako se moglo vidjeti iz prethodnih
redaka, ini se da nisu mogli popraviti negativnu sliku o studentima koja je kolala
po Provinciji. I premda sauvani izvjetaji o glasovanjima, koja su se obavljala za
zavjetovanja ili reenja klerika, donose, svih tih zagrebakih godina, skoro uvijek
sve povoljne glasove, kritiziranje klerika je nastavljeno.
Anti je to morao saznati pa se u povjerenju i s bolnim srcem obratio svom
studentu, koji ga je zamjenjivao u odsutnosti kao magistar, fra Stanku Mandacu
rijeima:
Molim Te, budi mi iskren, otvoren, slobodan i reci mi: da [li] se Ti, Tvoji kolege i
svi klerici iz Zagreba na me kao magistra ljute i da li ste svi nezadovoljni. Reci mi da li
Anti Lovriu, Zagreb 30. III. 1958. AP, I/26,2 [ 4 476].
Na zapisnicima sjednica poslije imena profesora navodi se da Anti prisustvuje za klerikat. Usp.
AFTM, Zapisnik sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 1, 3, 5,7.
263
Izmeu ostalog je na profesorskoj sjednici predloio da studenti pod vodstvom pojedinih profesora
posjete sve crkve i samostane, muke i enske; knjinice, muzeje i druge ustanove. AFTM, Zapisnik
sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 8 [3. II. 1955].
264
AFTM, Zapisnik sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 4 [11. XI. 1954]. Antieva
izjava na sjednici profesorskog zbora.
265
AFTM, Zapisnik sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 14 [28. VI. 1955] istie:
Profesorski se je zbor saglasio s njegovom ocjenom vladanja svakog pojedinca.
261

262

194

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

sam prema Tebi vrio svoje dunosti i da [li] sam te zanemarivao i nisam Te pazio, bdio
nad Tobom, opominjao Te. Da li je moja sluba bila Tebi i drugima in destructionem
et in scandalum. Nemoj se bojati. Reci mi sve i ja u Te zato uvati.266
Najvjerojatnije su takve glasine ubrzale elju da se bogoslovi iz Zagreba to
prije vrate u Provinciju kao naravnije sredite odgoja. Anti je ostao na stajalitu
da se klerikat zadri u Zagrebu i, uz gospodarske i obrazovne razloge koje je iznio,
dokazivao je da se klerici tako pozitivnije odgajaju i da broj klerika, kad nisu
okupljeni u jednom malom mjestu, manje izaziva komunistike vlasti i upada im
u oi.
Odbacujui prigovore o velegradskom negativnom djelovanju na klerike, on
je ustvrdio da su klerici koji su se odgajali i kolovali u Zagrebu stekli dobru
redovniku svijest.
U Zagrebu su, nastavlja Anti u svom izvjeu dvadesetorici lanova provincijskog kapitula klerici pretrpjeli internaciju svojih potovanih Otaca od kojih su
trojica stradali, podnijeli su strah radi prijetnja i prilika, ali je sve to na njih pozitivno
djelovalo i uvalo ih je u vjernosti Bogu i zvanju. Meu klericima nije nikada bilo idejne ni duhovne pocjepanosti, ve su svi bili na svojoj Crkvenoj i redovnikoj liniji.
Uz odbacivanje prigovora o negativnom utjecaju velegrada na odgoj Anti je
ukratko izloio i svoje poglede na odgoj redovniko-sveenikih kandidata, poglede koji ni danas nisu izgubili nimalo svjeine misli i vanosti, pa mi se ini da
je neke od njih potrebno navesti u izvornom tekstu:
Znajui u kojima i kakvim prilikama ivimo i gdje e se nai klerici nai sutra,
kad pou u vojsku, davala im se vea sloboda, ali uvijek dunim upozoravanjem bilo
na duhovnim govorima bilo na privatnim opomenama, a i svaki put, kada bi neto o
njima uli i dopustili, uvijek bi pred svima iznijeli taj in i pokazali kakvo treba da je
pravo redovniko dranje. Vodila se kontrola kamo idu klerici i kada se vraaju, koliko
se zadravaju izvan samostana i gdje. Ako je pojedinac koji puta zlorabio tu slobodu,
uvijek je bio pozvan na odgovornost, bio je upozoren, opomenut i na njega se napose
pazilo. Priznajem da su klerici mogli zlorabiti izlaenja ili se ne drati danih uputa i
savjeta u tom pogledu i tako duhovno stradati. No to je neizbjeivo i u svakoj drugoj
kui, ako nema savjesti i straha Bojega.267
Sluaj kad se neki klerik u vojsci neoprezno izrazio o franjevcima vjerojatno
je, takoer, nekima posluio kao dokaz da odgoj nije solidan. No Anti je i tu
znao pronai ublaavajue okolnosti ispriavajui bogoslova da vie nije mogao
nazad.268
Kritiziranje odgoja zagrebakih studenata nije u Provinciji prestajalo.
Vjerojatno su se ve pronosili glasovi da bogoslove treba premjestiti iz Zagreba

Anti Mandacu, Zagreb, 4. XII 1954. AP, I/28, 3 [ 4, 519].


Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Izvjee za Provincijski kapitul o klericima II. semestra 1954/55, Zagreb, 9. VII. 1955. str. 2-3
268
Anti Petrovu, Zagreb, 7. III. 1955. AP, I/34, 79 [ 4 717]. Pisma sveeniku, III, 20/68, 84.
266

267

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

195

u Makarsku. Kako se 1955. godine trebao prvi put sastati provincijski kapitul
po novim Konstitucijama, to je Antia ponukalo da napie opiran izvjetaj za
Kapitul. U njem je izloio da ne bi bilo pametno provoditi promjene u veem
stilu dajui naslutiti da bi to moglo izazvati komuniste. Preporuivao je da se
najvanije uvrivati iznutra i odrati uilita na znanstvenoj visini te pripremiti
odgojitelje i lektore, ostavivi druga pitanja da zriju.
Svoj stav o odranju jednog uilita u Zagrebu opravdavao je injenicom da
je zagrebaki samostan postao vaan duhovni i kulturni centar grada i okolice,
to oito bez uilita i profesorskog kadra ne bi mogao biti. A i sposobnijim je
profesorima velegradski ambijent mogao pruiti poticaje za rad. Anti je svoje
dokaze ipak usmjerio na odgoj, istiui naroito da je to potrebno zbog toga
da se redovnika izobrazba novih lanova odri na veoj visini po tekovinama
znanstvenog napretka, koji je u glavnom gradu svima na dohvatu. Upozorio je
kapitularce da su sva glavna mjesta u srednjoj Dalmaciji u rukama franjevaca i da
Provincija mora sva ova mjesta popunjavati savremenim ljudima, koji shvaaju
zamanost slube, a i svoju veliku odgovornost pred Gospodinom Bogom, pred
Crkvom i pred svojim narodom.
Danas je u svijetu veliko duevno gibanje i vrijenje. Moramo vrlo dobro raunati
s vremenom, s tenjama dananjice i oboruati svoje lanove za sve ono, to neprijatelj
ovjek iznosi pred mladu duu. Mi dananjem mladiu moramo govoriti slobodno,
odluno, neustraivo Kristovu istinu, i o naem pravilu takoer na takav nain, da mu
to bude pristupano, da osjeti njihov smisao i njihovu vanost kao ovjek dananjice.
Na ak mora osjetiti, da ga Red cijeni, voli i ljubi i da mu sve daje, to [je] doputeno
od svete Crkve i po duhu Reda, sve, to e mu koristiti i pomoi u njegovoj buduoj tekoj i odgovornoj slubi. Na klerik ne smije osjetiti da je potcijenjen, niti da tko dri,
da nije dorastao za ono, to se s pravom i po dunosti kole doputa njegovim vanjskim
kolegama. [] elim samo istaknuti, da moramo paziti i na zahtjeve vremena, da ne
smijemo zaostati ni za napretkom, a moramo i da dobro znamo potivati i udovoljavati
opravdanim eljama i potrebama ljudske due i svakomu dati mogunost, da se to
bolje razvije i napreduje u ovome pravcu.269
Nastojao je, zatim, opseno dokazati da odgoj u Zagrebu nije negativno
utjecao na odgajanike i iznio nekoliko prijedloga za odgoj, koji su se sastojali u
tom da se organiziranom molitvom potpomogne odgoj buduih sveenika.
Njegovo opravdanje zagrebakog uilita moralo je naii na odjek na kapitulu, jer je per placet izabran za magistra,270 i nije iskljueno da je i pod njegovim
utjecajem Provincija jo kroz nekoliko godina sauvala Bogosloviju, a potom kroz
tri godine dva razreda gimnazije, u glavnom gradu. Anti je, dapae, 19. srpnja

Slubeni spisi lozofskog-bogoslovnog klerikata u Zagrebu, Vrbanieva 35, br. 9/1955, Izvjee za
Provincijski kapitul o klericima II. semestra 1954/55, Zagreb, 9. VII. 1955. str. 2.
270
Za pomonika mu je odreen fra Franjo Carev. Zapisnik denitorijalnih i kapitularnih sjednica
Provincije Presvetog Otkupitelja 1954-1970, 15.
269

196

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

1955. imenovan za pomonog nastavnika ascetike, pedagogike i liturgike.271


Uruen mu je takoer dekret da i oni bogoslovi koji pohaaju zagrebaki bogoslovni fakultet moraju na franjevakoj obnovljenoj Bogosloviji upisati kolegije:
ascetike, povijesti Reda i Provincije, franjevake misije i liturgijsko pjevanje.272
Novoizabrani provincijal fra Jerko Lovri posjetio je ubrzo i bogoslovno
uilite u Zagrebu i prisustvovao sjednici Profesorskog zbora, premda je danas nemogue odgovoriti je li posjetom htio pokazati vanost uilita u ivotu
Provincije, ili se naao u Zagrebu zbog drugog posla. Kako je to bila I. sjednica
dotine godine, u potpunosti je bila usmjerena na programiranje rada, pa se o
vladanju studenata, ini se, nije ni raspravljalo.
Profesorski je zbor na sljedeoj sjednici 30. XI. 1955. poelio, dodue, da
bi studenti bili pronjeniji prema nastavnicima i meu sobom, ali to se tie
vladanja nije nitko iznio neto teega na teret ni jednoga aka.273 No, ne bi se
reklo da su Antievo pismo i profesorski stav zadovoljili strou struju u Provinciji
u kojoj se nalazio i novoizabrani provincijal fra Jerko Lovri. Prema Antievu
miljenju, Lovri jerevno i odluno nastojao oko obnove redovnikog ivota.
U to nastojanje treba ubrojiti i ureenje klerikata u Zagrebu, gdje su dotada studenti i sveenici stanovali izmijeano a tada je za klerikat odreen dio na drugom
katu dok su sveenici smjeteni na prvi i trei kat. Ipak se ini da je ta revnost
djelomino poivala i na vanjskoj stezi, to se Antiu oito inilo vanim kad je o
tom izvijestio Balia, a to se sastojalo u tome da je uvedeno zajedniko ustajanje
za sve lanove samostana.274
KRAJ MAGISTARSKE SLUBE
Provincijalu se oito Antiev odgoj ipak inio preslobodnim. Istina, on je bio
uvjeren da Anti nastoji uiniti studente duhovnim ljudima. Ali on nije puno vjerovao da e mlaki studenti i oni o kojima je bez sumnje uo da hodaju u civilnom
odijelu kasnije biti revni apostoli. Po naravi radikalan, a moda pomalo i pod
utjecajem duhovnika u splitskom sjemenitu, pod ijim je utjecajem savjetovao
Antiu da ne daje studentima itati list Otkria kao priljepiva, on je bio za
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu,
br. 155/55, Split, 18. VIII. 1955. [Broj prot. Franjevake visoke Bogoslovije Zagreb, 61/55]. Taj mu je
naslov upisan i u Zapisniku prve redovite sjednice Profesorskog zbora odrane u Zagrebu, 5. X. 1955
AFTM, Zapisnik sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 19. Kao pomoni nastavnik
Anti je predavao askezu, pedagogiju i liturgiku. Ukupno 5 sati. Anti se odmah obratio fra Ivanu
Juriu s molbom za knjige iz sve tri struke. AFPPOS, Spisi I. Juria, Anti Juriu, Zagreb 13. X. 1955;
22. XII. 1955; 1.XII. 55; 6. I. 56 (peat).
272
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu, br.
163/55, Split, 18. VIII. 1955 [Broj prot. Bogoslovije 66/55].
273
AFTM, Zapisnik sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 21 [30. XI. 1955]. Slina
je i ocjena na III. sjednici 24. I. 1956. usp. AFTM, Zapisnik sjednica Franjevake visoke bogoslovije
u Zagrebu, str. 22.
274
Anti Baliu, Zagreb, 7. XII. 1955. AP, I/4, 16 [ 4, 42-43]; Anti M. Mikuliu, Zagreb, 14. XII.
1955. AP, I/30, 39 [ 4, 608], s nadom da e Gospodin udijeliti milost pie da Provincijal nastoji uvesti
bolji redovniki ivot.
271

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

197

vrstu liniju. Bolje nikakav, nego slab i mlak, pisao je Lovri Antiu. Hvalei
splitskog duhovnika kao Bojeg

jeg
ovjeka koji je potpuno i iskljuivo posveen
bogoslovima,275 moda je provincijal i sam uvijeno pokuao dati na znanje Antiu
da bi i on mogao smanjiti svoju vanjsku djelatnost s asnim sestrama i posvetiti se
iskljuivo studentima. Moda Anti nije ni shvatio tu aluziju? Bilo kako bilo, on
je nastavio odgoj dosljedno svojim shvaanjima iznesenim u izvjeu za kapitul
Provincije.
Premda se provincijal Lovri na IV. redovitoj sjednici profesorskog zbora
ponovno naao u Zagrebu, ini se da nije doao zbog problema studentske stege,
jer bi morao reagirati kad je rektor izvijestio da su svi studenti u vladanju postigli
izvrstan uspjeh (apprime conformes), a to u zapisniku nije pribiljeeno.276 Ni na
V. redovnoj sjednici odranoj 19. IV. 1956. nisu profesori imali neto teega
iznijeti protiv vladanja bogoslova.277 Provincijalu su ipak stizale, ini se, drukije
usmene dojave ili ih je on dramatizirao.
Lovri je, kao mlad provincijski poglavar, naelno pokuavao postupati beskompromisno, premda je kao provincijal prihvaao i redovnike s ijim duhovnim
stavovima i stanjem nije bio zadovoljan, svjestan da ljude ne moe jednostavno
tako mijenjati po svojoj elji. O Antiu je, kao o svom duhovnom uitelju i iskusnom starijem redovniku, imao vrlo visoko miljenje i nije mu se usudio prigovoriti
za njegov nain odgoja. No s rezultatima odgoja nije bio zadovoljan. I kad ga je
Anti zamolio u travnju za odobrenje da dopusti klericima izlet u graanskom
odijelu, provincijal Lovri nije mogao svome magistru odbit molbu, iako mu je u
dui bilo teko izdati doputenje jer za njega nije vrijedila uzreica da habit ne ini
redovnika. Nije, zbog toga, propustio izraziti svoju dramatinu zabrinutost koja
ga je moda pomalo vodila k rjeenju da pronae novog magistra kome e moi
naloiti kako odgajati mladost. Evo tog pisma u cijelosti:
Potovani Oe Magistre !
Primio sam Va list od 17. IV. tekue godine. Dozvoljavam, da klerici uine izlet,
ali odmah izjavljujem, da mi je vrlo ao, da i na izlet ne idu u habitu. Odlaganjem
habita nuno se odlae i duh franjevake poniznosti, ednosti, priprostitosti i pokore.
alosno je, da ga se tako lako zamjenjuje za civil, a to bi se smjelo u najskrajnjoj nudi.
Duboko smo pali, a da to i ne osjeamo. Ne gledajmo oko sebe, nego spasavajmo sami
sebe. Tko se stidi habita i nema Franjina duha ni srca. Za mnoge je postao teak oklop,
koji jedva ekaju zbaciti.
Oe Magistre, oito je, da svjetovni duh, osjeaji i nazori preotimlju maha i kod
brae. Jedino nas moe na tom padu zaustaviti svakidanje ozbiljno itanje duhovnog
tiva, svakidanja solidna meditacija, (na koju se, ali Boe, malo pazi, povrno obavlja) kao i svakidanje uvanje osjetila.

Arhiv Franjevakog bogoslovnog klerikata u Makarskoj, Franjevaki lozofsko-bogoslovni klerikat


u Zagrebu, Lovri Antiu, Bez broja i datuma.
276
AFTM, Zapisnik sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 25 [2. II. 1956].
277
AFTM, Zapisnik sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 28.
275

198

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Ovih dana sam ponovno proitao poslanicu O


uvanju djevianstva278 od Pija XII. Kristov namjesnik osuuje kao zabludu tezu; da mladi klerici treba
da sve vide i saznadu, toboe, da e otvrdnuti. Molim
Vas, da je proitate vie puta klericima, osobito stranu 25-6.
Opazite li, da netko nije proet duhom mrtvenja i uklanjanja pred svijetom i da mu ne imponira
Franjina poniznost, skromnost, siromatvo maknite ga jer nije za nas. Najgore je za nas, ako se niveliramo sa duhom svijeta: ponemo misliti, da je i nama
dozvoljeno ono to je i svijetu dozvoljeno, da i mi
moemo na sva vrata na koja svijet prolazi.
Piem Vam ovo, jer se silno plaim pred injeniFra Jerko Lovri
cama, koje se opaaju. Neka nas Gospodin spasi po
zagovoru nae svete Brae!
Split, 22, IV. 56.279
Taj poziv na spasavanje nije Antia izbacio iz koloteine. No, ni Antievo
pismo od 7. V. 1956, napisano, mirno, staloeno i oinski, nije moglo umiriti
provincijala. On je bio svjestan da su dola nova vremena ali, zadojen romanticizmom uljepane prolosti, nije elio da nova struja odvede njemu povjerene
franjevce na nove putove nespojive s Franjinom jednostavnosti, siromatvom
i duhovnim vrednotama. Mogue, da vie strahujem nego je potrebno pisao
je Antiu ali zbilja bojim se. Kroz takve naoali gledam i na izlete i na civile,
slobotine i lagano - barem - odstupanje od naeg zdravog dosadanjeg naina
ivota.280
Nastojei do u tanine izvriti provincijalovu elju, Anti se nekako upravo u to vrijeme naao izmeu ekia i nakovnja, jer studenti, ini se nisu bili
oduevljeni tonzurom koju je Anti zatraio. Trojica su se ak odbila podloiti
magistrovoj odluci. Izgovarali su se da im je kosa prekratka pa da i nemaju to
skinuti. Podrku su nali i kod nekih starijih lanova samostana. Na kraju su ipak
popustili. No trebalo je sada i javno zatraiti oprotenje za ono to oni nisu ni
smatrali prekrajem. U vrijeme dok se u kapeli odravao Capitulum culparum, ne
bi se reklo ba iz uvjerenja ve zbog toga da izbjegnu druge neprilike, poljubili
su zemlju u znak poniznosti i zatraili javno oprotenje. No to nije bilo dovoljno,
trebalo je zatraiti oprotenje i u gvardijana koji je to, javno istakao pred cijelom redovnikom obitelji poslije zajednike veernje molitve. itavi je sluaj

278
Litterae encyclicae Sacra Virginitas, 25. mart. 1954. AAS 46, 169-186. Enchiridion clericorum,
872-879.
279
Arhiv Franjevakog bogoslovnog klerikata u Makarskoj, Franjevaki lozofsko-bogoslovni klerikat
u Zagrebu, Lovri Antiu, Split 22. IV. 1956.
280
Arhiv Franjevakog bogoslovnog klerikata u Makarskoj, Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog
klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu, Split, 25. V. 1956.

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

199

uznemirio klerike i o njemu se prepriavalo, sve na duhovnu tetu, rei e Anti.


Nije udno da se takvo stanje odrazilo i na pripremu za ispite i na same ispite,281
jer je nemirnu duhu teko studirati.
Iz slubenih spisa nije jasno da li se provincijal susreo s magistrom kako je
najavljivao.282 No, on se nije mogao pomiriti da bi dao Antiu doputenje da klerici
putuju na praznike, itavi dan, u civilnom odijelu. Savjetovao mu je da klerici
putuju u dvije ili tri grupe, jedni nou, drugi danju, naglasivi da budu nisko
oiani, kad nemaju snage duhovne, da imadu tonzuru, to je provincijal duboko
poalio.283
Takvo je dranje studenata jo vie uvjeravalo provincijala Lovria u ispravnost njegova radikalnog stava. Njemu se inilo iz onoga to je gledao i saznao
da ne propada kranstvo i duh kranski onamo, gdje nema sveenika ili vrlo
rijetko dolazi, kao gdje ima sveenik, a nije pravog misnikog ivota i vladanja.
Bolje nikakav, nego slab i mlak,284,zakljuivao je provincijal. Ljudski gledano,
privlaan zakljuak. No, Anti je, ini se, gledao drugim oima i znao da milost
koji put i od mlaka uini gorljiva i od izdajnika vou.
Je li Anti oekivao preokret u svojoj slubi, danas je iz sauvanih spisa teko
rei. No, on se do kraja bavio odgojnim problemima, upravo kao da e do konca ivota ostati magistar. Najvjerojatnije je upravo tada izradio kratki spis Neke
opaske za oca Magistra koji je poslao provincijalu285 i koji e ostati kao neka vrsta
njegove duhovne odgojne ostavtine.
Premda slubeni spisi nigdje ne spominju nezadovoljstvo Antievim radom,
dapae, provincijal Lovri izraava uvjerenje da Anti od klerika nastoji uiniti
duhovne ljude,286 teko se ipak oteti dojmu da Anti nije smijenjen zbog problema
posvjetovnjaenja u klerikatu koje smo upravo spomenuli. Na to kao da navodi
i provincijalov odgovor u kojem priopava Antiu da je primio njegovo izvjee

Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, br. 3/56. Izvjee o klericima za
drugi semestar k. god. 1955/56, Zagreb, 18. VII. [1956]. Usp. takoer VRI, Na
Na magistar, 115-116.
282
Usp. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri
Antiu, Split, 10. VI. 1956.
283
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu,
Split, 11. VII. 1956.
284
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu,
[Split, kolovoz (?) 1956].
285
Jedna kopija spisa nalazi se pod gornjim naslovom u Arhivu Vicepostulature, pod br. AS I 7. Spis
nema nikakve oznake nastanka, a citati generalnih konstitucija i spisa Normae de seraphica iuventute
religiosae educanda et efformanda, Romae 1951, pokazuju da je upravo mogao nastati u to vrijeme.
Provincijal Lovri u svom pismu od 16. VIII. 1956. pie Antiu da je od njega primio upute za magistre pa drim da se to upravo odnosi na spomenuti spis. Usp. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog
klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu, Split, 16. VIII. 1956. imun ipi istie da mu
je jednu kopiju spomenutog spisa dao Anti. U spisima klerikata koje je fra imun kao magistar kasnije
upotrebljavoa nalazi se jedan nepotpuni noviji prijepis tog spisa. No, nije poznato kad je tu stavljen.
286
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu
[Split, kolovoz (?) 1956]. Uvjeren sam da Vi oko njih nastojite, da od njih uinite duhovne ljude.
281

200

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

pomno ga proitao i zakljuio, da s pomou Bojom


jom imamo svi sve poduzeti, da
klerici dobiju i formiraju se u pravo kranskom i franjevakom duhu.287
Bolest u koju je, ini se, Anti tada zapao i njegovo dugo boravljenje u bolnici288
pomoi e razrjeenju sluaja. Na treoj sjednici denitorijalnog sastanka, koji se
odravao u Splitu 18-21. srpnja 1956, kao glavno pitanje postavljen je problem
koga imenovati za magistra klerika u Zagrebu, jer p(otovani) o(tac) Ante Anti,
dosadanji magister, je stvarno bolestan, pa bi trebalo liiti ga tereta magistarstva
I provincijski denitorij je poduzeo mjere, umjesto ve u godinama poodmaklog
i boleljivog fra Ante imenovao je novog magistra, mladog i sposobnog fra Juru
Radia, imenovavi ga ujedno i prorektorom Bogoslovije, a Antia je ostavio i
dalje u lektorskoj slubi i kao pomonika mladom magistru.289
Uvjeren da milostivi Gospodin divnim redom dijeli slu
slube anelima
elima i ljudima,
Anti je prihvatio odluku provincijskog denitorija potpuno mirno. Predavanje
magistarske slube novom magistru fra Juri Radiu bilo je ini se pomalo
neuobiajeno, ali puno simbolike. Primopredaja se obavila na sv. Mihovila 29.
IX. 1956. u magistrovoj sobi, u prisutnosti gvardijana fra Boe Vuce i lektora fra
Venceslava Nakia. Anti se dirljivim govorom u obliku oporuke, koju je smatrao
potrebnom pohraniti u arhiv Bogoslovije, oprostio od svojih studenata povjerivi
ih novom magistru.290
Antievo smjenjivanje s magistarske slube nije nipoto bilo kraj njegova odgojnog utjecaja u Provinciji Presvetog Otkupitelja, jer je on udario peat klerikatu
barem za jo nekoliko sljedeih godina, a u poneem i za desetljea.
NASTAVNIK NA BOGOSLOVIJI I GIMNAZIJI (1956-1958)
Osloboen magistarske slube, Anti je nastavio nastavniku slubu s veim
brojem sati. Predavao je u I. semestru kolegije: pedagogiju, franjevaku duhovnost,
povijest Franjevakog reda i povijest misija ukupno 7 sati, a u II. semestru samo
pedagogiju 3 sata.291
Na prvi mah lako se moe shvatiti razlog zbog kojeg su mu preputena
tri posljednja predmeta. Ta on je u Provinciji i izvan nje slovio kao duhovan
ovjek. Preputanje da predaje pedagogiju oito ublaava dojam da je Anti kao

Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu,


Split, 16. VIII. 1956.
288
Na dopisnici koju je Anti uputio fra Miji Brleku u Rim, a koju treba, ini se, datirati 1. VII. 1956.
Anti pie: Bio sam u bolnici na Rebru dva mjeseca i devet dana, AP, Anti Brleku 1. VII (?) 1956.
I/8, 6 [ 4 100].
289
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sastanaka, III, p. 32 i 34. Trea sjednica 19.
VII. i sedma sjednica 21. VII. Da je Radi bio ujedno prorektor, vidi se iz AFTM, Zapisnik sjednica
Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 43-48 [17. i 31. I. 1957] kad je zamjenjivao bolesnog
rektora Krania. O Antievu prestanku slube usp. takoer VRI, Na
Na magistar, 118-122.
290
Arhiv Franjevakog bogoslovnog klerikata u Makarskoj, Franjevaki lozofsko- bogoslovni klerikat u Zagrebu, Predaja klerikata novom magistru P. o. fra Juri Radiu u subotu 29. IX [1956].
291
Pedagogia, Franciscanesimus, Historia Ordinis, Historia missionum. Prema AFTM, Zapisnik sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 40.
287

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

201

promaeni pedagog skinut sa slube. Uostalom, bilo je poznato da je on kao


magistar budno, brino i trajno pratio crkvene smjernice,292 znanstveni razvoj u
pedagogiji i pedagoku i duhovnu literaturu,293 nastojei stvoriti prirunu knjinicu
koja bi bila na raspolaganje magistru.294
Za predavanja iz pedagogije Anti se, kao nastavnik, ini se, sluio ciklostiliranim izdanjima Pedagogika i Katehetika (Zagreb 1955) poznatog i cijenjenog
profesora Ivana kreblina. Premda je Anti kreblina neobino cijenio, ni njegovi prirunici nisu ga u potpunosti zadovoljavali, pa je traio od fra Dominika
unjare iz Mnchena da mu pronae zgodan prirunik i prilagodiv prilikama
u Hrvatskoj te zgodnu i kratku kritiku povijest pedagogije.295 Fra Karla Balia
je molio da od B. Glza zatrai doputenje da moe prevesti na hrvatski njegovu Kransku pedagogiju.296 Iz jedne biljeke fra Ivana Juria saznajemo da je
Glz dao doputenje.297 ini se da je Anti zaista i preveo ili dao prevesti to djelo
koje on naziva jednostavno prirunikom.298
Anti je iz vlastitog iskustva znao koliko su sveenicima na upama potrebni
zgodni prirunici, iz kojih bi crpli poticaje za vlastiti duhovni ivot i u kojima bi
pronali grau koju bi u nedostatku vremena mogli koristiti za pouku.299 Knjige
vjerskog sadraja nisu se, naime, u komunistikoj dravi, ve godinama tiskale,
Izmeu ostalog dao je prevesti O istoi (Probata castitas) koja mu je trebala posluiti za sveane
zavjete klerika. Prevaanje je povjerio asnim sestrama jer se nije usudio povjeriti svjetovnjacima.
Anti S. Mavrak, Zagreb, 1. VIII. 1952. AP, II/24, 30 [ 2, 474]. Neposredno nakon toga Anti je
6. XII. 1952. poslao sestrama da mu prevedu neto o euharistiji. Meu njegovim spisima u Arhivu
Vicepostulature sauvan je tekst pod br. 82. Sredstva za ouvanje
uvanje
uvanje savr
savrene isto
e, str. 8 [Iz enciklike
Pija XII, O svetom djevianstvu (Sacra virginitas, od 25. III. 1954, AAS, 46 169-186, Enchiridion
Clericorum, 1975, str. 872-879, br. 2244-2251). Meu vie sauvanih spisa to raspravljaju o euharistiji nalazi se pod br. 182. Papa Pio XII: II. dio: Euharistijska slu
sluba, str. 8.
293
Dao je prevesti tekstove P. Benedikta Glza o odgoju. Tekstove mu je prevaala Marija Lotterio, a
s. Salezija Mavrak ih je trebala dotjerivati. Anti S. Mavrak, Zagreb, 16. X. 1953. AP, II/24, 48 [ 2,
481]. U biljenici u Antievoj ostavtini pod br. 89. sauvala su se dvije Glzove rasprave: P. Benedikt
Glz, Autoritet i linost u franjevakom odgoju, 38-64 - P. Benedikt Glz, Odgoj pitomaca u
serafskom zavodu. Tradicionalne ili nove metode? 83-114. - Brlekov lanak o studiju kao sastavnici franjevakog apostolata nastojao je proiriti po franjevakim kolama u nekadanjoj Jugoslaviji.
Brleka je takoer molio da bi mu priredio jedno predavanje o odgojnoj ulozi studija crkvenog prava.
Anti Brleku, Zagreb, 24. V. 1961, AP, I/8, 9 [ 4, 104].
294
Usp. Anti Petrovu, Zagreb, 15. V. 1952. AP, I/34, 68 [ 4 699-701]. Pisma sveeniku, III, 20/58, 76.
295
Anti D. unjari, Zagreb 9. i 23. VII. 1955.
296
AFPPOS, Spisi I. Juria, Anti Baliu, Zagreb, 2. II. 1956.
297
AFPPOS, Spisi I. Juria, Juri Antiu, Rim, 4. IV. 1956.
298
Usp. A. Anti, Kateheta po srcu Isusovu, I, Zagreb 1957, 15, 26, 37, 45, 51, 60, 65, 72 itd. U Literaturi
Anti navodi P. Dr. Glz OFM, Christliche Erziehungswissenschaft, Overberg - hrvatski prijevod
[Ibidem, f. IV]. Vjerojatno se radi o istom priruniku iz pedagogije koji je Anti te godine poslao sestri
Daroslavi Vojvodi nazivajui ga na prirunik pedagogije. On je izmeu ostalog sadravao i encikliku
pape Pija XI. o odgoju. Anti D. Vojvodi, Zagreb, 9. VII. 1957. AP, II/43, 8 [ 5, 978]. Fra Stjepan ovo
se sjea tog prirunika. Nijedan primjerak meutim nisam uspio pronai u samostankim knjinicama.
299
Iz jednog se pisma razabire da je pisao predavanja koja bi katehete koristile kao zgodnu grau u
koli (Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Sinj 6. IV. 1939).
Takve kateheze davao je koji put da mu pripremaju asne sestre, to zacijelo sestrama nije bio lak posao
(usp. AP, Izvanprocesualna svjedoanstva, 14 [f. 46]).
292

202

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

a sve je tee bilo doi do predratnih izdanja. Zbog toga je Anti uz te kolske
prirunike nastojao dati studentima u ruke i zgodne tekstove za pripremanje kateheza i duhovnih obnova koji bi im mogli posluiti u pastoralnom radu i osobnom ivotu. U tom su mu pomogle kateheze koje su izlazile u Njemaakoj uz
Katekizam koji je 1956. usvojio njemaki episkopat.300
A kako je iz dana u dan, to se vie o njemu Zagrebom i okolicom pronosio
glas kao o neobinom Bojem

jem
ovjeku, bivalo sve vie onih to su traili njegovu
duhovnu pomo, a on nije mogao odbiti pozive za duhovne usluge,301 nije mu za
spremanja predavanja preostajalo puno vremena.
Da bi mogao obavljati uredno svoje kolske obveze i baviti se ujedno
duhovnim vodstvom, prepisivanjem tekstova su mu pripomagale njegove duhovne
keri. Tako je razvidno da mu je sestra Beata Milain skraivala i preraivala predavanja iz didaktike, kojih se nacrt sauvao u pismima Beati,302 a u prireivanju
i stilskom dotjerivanju kateheza pomagala mu je A. Kujundi.303 Nastajao je
tako, u suradnji s njegovim duhovnim kerima, njegov prirunik pedagogije pod
neuobiajenim naslovom Kateheta po srcu Isusovu, I-II (Zagreb 1957), u koji je,
poput starih kranskih pisaca, uveo u kolegij pedagogije koji je predavao Krista
kao Paidagogosa.304
Primjerak
I.
sveska
sauvao se u karinskom samostanu, a II. svezak, premda
se nalazio meu Antievim
knjigama, ivotopiscima je ostao nepoznat. A praktinost njegovih kateheza izvire iz svakog
retka. Prvenstveno je namijenjen mladim sveenicima koji su
ve zavrili kolegij katehetike,
ali im je, pod komunistikom
vlau, nedostajala ili bila
Franjevaki samostan u Karinu
teko dostupna struna literatura. Premda se prirunik zasnivao, velikim dijelom, na strunim djelima, Anti
je strunost napajao duhovnou. Prvi dio njegova prirunika sastoji se od dvanaest duhovnih obnova namijenjenih katehetama za njihovo osobno usavravanje,
oito za svaki mjesec po jedna. Dvanaestu duhovnu obnovu Anti nije obradio u
Handbuch zum katholischen Katechismus, Freiburg 1956-1957. Anti je odmah pribavio dva sveska
kateheza a za ostala je dva zamolio fra Dominika unjaru, a trebao ih je isplatiti fra Milan Mikuli.
Anti D. unjari, Zagreb 28. V. i I. VII. 1957.
301
Tako je u listopadu 1956. drao duhovne vjebe asnim sestrama u estinama, a za vanjsku proslavu
sv. Terezije doao je u Karmel u Brezovicu. Anti F. i M. Stipeti, Brezovica, 20. X. 1956., AP, III/35
94 [ 6, 445]
302
Anti B. Milain, Zagreb, 15. i 27. I. 1957, AP, II/26, 7-8 [ 5, 676-680]. Meu literaturom u
priruniku Kateheta po srcu Isusovu rukom je nadodana Velika didaktika (Didactica Magna) i
skraeni prirunik didaktike ekog lozofa, pedagoga i teologa Jana Amosa Komnskoga. ini se
300

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

203

svom priruniku jer su je, prema njemu, trebale doraditi sami katehete godinjim
duhovnim vjebama. Drugo dio se odnosi na provoanje odgoja meu djecom
i izraen je uglavnom prema Priruniku
niku za katoliki katekizam,305 na kojem su,
kako istie Anti, kroz vie godina radili ponajbolji njemaki katehete, te na djelima Goldbrunnera i Tielmanna.306
Svoje studente Anti je prvenstveno elio zadojiti idejama koje bi im kao
buduim odgojiteljima pomogle da i sami odgajaju dobre ljude, prave krane i
apostole vjere.307 Tako se njegova pedagoka znanost pretvorila u katehetsku i evangelizacijsku, a njegov prirunik pedagogije u prirunik kateheze i duhovnog ivota.
Kako je ve spomenuto, Anti je od prvog semestra ak. god. 1956/57. uz
pedagogiju predavao jo i franjevaku duhovnost, povijest Franjevakog reda
i misiologiju.308 Za te kolegije ozbiljno se pripremao, kako svjedoe preostaci
njegovih rukopisnih spisa u arhivu Vicepostulature i Franjevakog samostana u
Makarskoj.309
Najvjerojatnije u okviru predavanja iz franjevake duhovnosti dao je Anti
umnoiti i est krila svetog Bonaventure u est primjeraka.310 Prikupljao je
franjevake teme,311 i naroito tumae franjevakog Pravila, a tumaenje Pravila
Hermengilda Bianchinija namjeravao je poslati svim samostanima.312
Za povijest Franjevakog reda, ini se da je prevodio tekstove iz Franjina
ivotopisa od Tome Celanskog i neke tekstove Danijela Ropsa.313 Poduzeo je

ipak da Anti nije upotrebljavao tu literaturu i da ju je jednostavno pridodala redovnica koja mu je


prepisivala taj tekst, ili druga kojoj je dao da tekst pregleda.
303
Anti A. Kujundi, Zagreb, 22. V. 1957. AP, II/19, 71 [ 5, 438].
304
Iz takvog shvaanja postaje jasno zato Anti katehete naziva odgojiteljima. I. svezak u Antievu
prirunika obuhvaa 114 pisaim strojem oznaenih listova. II. svezak sadri listove (4+) 83-238.
Premda bi se prema oznakama listova moglo uiniti da je djelo krnje, biljeke uz tekst pokazuju da
je ono cjelovito. Kako je predgovor u oba sveska datiran istoga dana, broj folija navodi na pomisao
da su za prepisivanje na stroju bile zaduene razliite osobe zbog ega je mogao nastati nesklad u
oznaavanju listova.
305
Handbuch zum katholischen Katechismus, Freiburg 1956-1957. Zanimljivo je da je Anti upravo u to
vrijeme naruio iz Rima Canones et decrata Sacrosancti oecumenici Concilii Tridentini i Tridentski
katekizam, no sadraj nije mogao biti koriten za kateheze jer su one objavljene prije nego to je Anti
mogao dobiti tekstove iz Rima. Anti I. Juriu, Zagreb 26. XII. 1957. AP, I/21, 45 [ 4, 405].
306
J. GOLDBRUNNER, Katechismusunterricht mit dem Werkheft. 3, Mnchen 1956; K. TIELMANN,
Eucharistie und Katechese, Freiburg 1955. Prema njemakom izdanju crtee je, ini se, izradila s.
Doloroza Tomurad. Usp. Anti B. Milain, Split-Dobri, 24. IX. 1957, AP, II/26, 10 [ 5, 683].
307
A. Anti, Franjevake misije, Predgovor [str. II].
308
Usp. takoer A. Anti, Franjevake misije, Predgovor [str. II].
309
Uz spise koji rade o povijesti Reda sauvana je i jedna rukopisna biljenica i svenji spisa o
franjevakim misijama.
310
Anti A. Kujundi, Zagreb, 21. I. 1957. AP, II/19, 70 [ 5, 437].
311
Anti A. Kujundi, Zagreb, 22. V. 1957. AP, II/19, 71 [ 5, 438].
312
Fra Ivan Juri mu je poslao Sartorijevo i Bianchinijevo tumaenje. Anti I. Juriu, Zagreb, 26. XII.
1957. AP, I/21, 45 [ 4, 405], Pisma sveeniku, IV, 16. Bianchinijev prijevod Pravila sauvan je vjerojatno iz ostavtine fra Stanka Petrova u Franjevakoj knjinici u Sinju (Fasc. LXXXVI/1).
313
Anti A. Kujundi, Zagreb, 22. V. 1957. AP, II/19, 71 [ 5, 438]; Anti Dudi, Zagreb 22. V. 1962.
AP, I/13, 2 [ 4, 171].

204

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

prevoenje Holzapfelove Povijesti Franjevakog


kog reda, za koju je molio fra
Dominika unjaru da bi mu pribavio jedan primjerak na njemakom jeziku,314 a
fra Petra apkuna da bi nadopunio razdoblje od 1903. do najnovijeg vremena. No,
nije poznato je li apkun na tom planu bilo to uinio.315
Od fra Ivana Juria iz Rima dobio je Atlas katolikih
kih misija to mu je dobro
dolo za predavanje misiologije, pa je preveo sve o franjevakim misijskim postajama, a zamislio je i izraditi prirunik iz misiologije,316 pa je od fra Ivana zatraio
i drugu literaturu.,317 Prijevode i preradbe je dostavljao sestri Anelini Kujundi
da mu ih stilski dotjera.318 Tako je nastao njegov kolski prirunik od pedesetak
tipkanih stranica o misijama, naslovljen Franjevake
ke misije (I. dio), djelo koje
nije imalo znanstveni nego izrazito odgojno-obrazovni i duhovni cilj, odueviti
studente za apostole vjere i preko njih odueviti Provinciju da preuzme jedno misijsko podruje
je koje bi pomagala i opskrbila vjerovjesnicima.319
Prirunik mu nije pruio veliku pomo za rad jer je Bogoslovija upravo te
godine preselila u svoje ranije sjedite u Makarsku, a u Zagreb je premjeten VII.
i VIII. razred gimnazije iz Makarske.320 ini se da su profesori iz Makarske htjeli
oteti o. Antia iz Zagreba za profesora u Bogosloviji. No, zauzimanjem lanova
zagrebakog samostana Anti je ostao u Zagrebu kao gimnazijski profesor.321
Njegov se prirunik neko vrijeme upotrebljavao i u Makarskoj, pa je Anti na
traenje iz Makarske 1959. dao s. Stanislavi okevi da pretipka jo etiri primjerka za koje mu je . s. Doloroza Tomurad izradila zemljovide,322 a neka druga sestra prikupila literaturu. elja o preuzimanju misije ostvarila se tek poslije njegove
smrti, u vrijeme provincijalstva njegova nekadanjeg gojenca i kasnijeg sudruga u
odgoju fra Petra apkuna, koji je kao provincijal preuzeo skrb za jedno misijsko
podruje
je u biskupiji Bukavu u Zairu, koje je Provincija neko vrijeme pomagala i
opskrbljivala misionarima.

Anti D. unjari, Zagreb 21. III. 1957.


Anti apkunu, Makarska 26. II. 1958, AP, I/11, 40 [ 4, 141], pie da su preveli Povijest. Anti
I. Juriu, Zagreb, 29. I. 1958. AP, I/21, 47 [ 4, 408]. Pisma sveeniku, IV, 17. itav sveanj prijevoda
pod naslovom Povijest Reda sauvan je u Makarskom franjevakom arhivu, bez signature.
316
Anti I. Juriu, Zagreb, 16. IV. 1957. AP, I/21, 43 [ 4, 403], Pisma sveeniku, IV, 15.
317
Anti I. Juriu, Zagreb, 16. i 26. XII. 1957. AP, I/21, 44 i 45 [ 4, 404-405], Pisma sveeniku, IV, 15.
318
Anti A. Kujundi, Zagreb, 22. V. 1957. AP, II/19, 71 [ 5, 438]. Vjerojatno je to neka preradba.
Sestri Dolorozi, koja mu je za njih pravila crtee, naloio je da njemaka imena mjesta zamijeni hrvatskim, npr. umjesto Mnchen Zagreb. Anti B. Milain, Split, 24. IX. 1957., AP, II/26, 10 [ 5, 683].
319
A. Anti, Franjevake misije, Predgovor [str. II].
320
Prva sjednica Profesorskog zbora odrana je u Makarskoj 24. IX. 1957. Usp. AFTM, Zapisnik
sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu i Makarskoj, str. 60. No ini se da je Anti i kasnije pomiljao na proirenje svoga prirunika jer mu je fra Bazilije Pandi priskrbio Almanah Svete
Zemlje. Anti I. Juriu, Zagreb 10. I. 1958. AP, I/21, 46 [ 4, 407].
321
Usp. AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sastanaka, sv. III, bez folijacije [9. VIII.
1958], Tabula dislocationis. Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982, str. 3. [8. X. 1957]. Usp. Anti . ajko, Zagreb, 4. IX. 1957. AP, II/6,
7 [ 5, 131].
322
Anti A. Kujundi, Split-Lovret, 30. IX. 1957. AP, II/19, 72 [ 5, 439-440].
314
315

3. U vremenu krvoprolia i komunizma

205

Uz profesorsku slubu Antiu je, naroito nakon premjetaja teolokog uilita


u Makarsku, ostajalo slobodnog vremena koje je mogao posvetiti duhovnom vodstvu klerika gimnazijalaca i osoba koje su traile njegovo vodstvo. Zauzet radom
i molitvom sve prisnije je ivio u Bojoj
joj nazonosti, to je u njemu pojaavalo
osjeaj zahvalnosti prema Bogu i elju za jo predanijim radom na slavu Boju.

ju.
Sve je vie vremena provodio u ispovijedanju, propovijedanju, duhovnom vodstvu, duhovnim poticajnim govorima asnim sestrama ili njihovim kandidaticama u
samostanu Gospe Lurdske ili po samostanima asnih sestara, do kojih je pjeaei
uivao u moljenju krunice, ili u moljenju brevijara vozei se tramvajem.323 Da bi
svoju ulogu duhovnog voe mogao to strunije obaviti, bavio se pedagokom
strukom skoro do smrti.324
ISPOVJEDNIK KLERIKA
Anti je trajno ostao povezan sa svojim gojencima. Pa i kad vie nije bio ni
magistar, ni profesor, brinuo se za njihov duhovni napredak, kao to je obeao
na zavretku svoje magistarske slube.325 elei iskoristiti njegovo dragocjeno
iskustvo, denitorij Provincije imenovao ga je ispovjednikom klerika.326 Tako je
Anti i nadalje zadrao duhovno vodstvo klerika sve do k. god. 1962/1963. kad
su se zadnja dva razreda gimnazije preselila iz Zagreba u Sinj.

Arhiv Vicepostulature, Antievi osobni zapisi [ 7, 178; prijepis 79].


Usp. Anti apkunu, Makarska, 24. VIII. 1961, AP, I/11, 46 [ 4, 147], gdje trai od apkuna da mu
poalje knjigu o odgojnoj metodi sv. Ivana Don Bosca.
325
Na primopredaji klerikata novom magistru fra Juri Radiu Anti je izrazio spremnost na svaku uslugu kojom bi mogao pripomoi studentima. Ovim se moja dua ne dijeli od naega Klerikata. Molit
u za njega i pripravan sam na svaku uslugu, kojom bih mogao posluiti. U Zagreb je za magistra
klericima-gimnazijalcima postavljen fra Jerko etka (Anti D. unjari, Zagreb 10. IX. 1957) no ini
se da je Anti trajno bio pri ruci za duhovne usluge.- Kad je mladomisnik fra Tomislav Duka izrazio
elju poi na praznike u Dalmaciju i moda malo sveanije proveseliti se kao mladomisnik sa svojom
rodbinom, Anti ga je opomenuo na siromatvo svjetovnih studenata koji i gladuju i tuni su i ne mogu
priskrbiti praznika. Anti Duki, Zagreb, 7. V. 1958. AP, I/14, 8 [ 4, 183].
326
U rasporedu osoblja 19. VII. 1961. Anti se navodi kao confessarius clericorum.
323
324

206

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

4. UITELJ DUHOVNOG IVOTA


eznite za viim darima! A evo vam puta
najizvrsnijega! [] A sada: ostaju vjera, ufanje i
ljubav - to troje - ali najvea je meu njima ljubav.
(1 Kor 12,31; 13,13)
POUAVATELJ PRIMJEROM
ivotopisci duhovnih velikana rado govore o strmenitom usponu njihovih
junaka prema vrhuncima savrenosti. Iako i neki Antievi ivotopisci rado istiu njegovu mladenaku estinu kako bi dobili kontrast njegove kasnije blagosti,
Antiev se lik ne uklapa u kliirane hagiografske okvire. Promatrajui Antiev ivot kako se ocrtava u izvorima ostajemo iznenaeni naravnou njegova ivotnog
toka u kojem se Anti, odgajajui studente i duhovno vodei vjernike, sveenike i
redovnike eljne duhovnog napretka, kroz duge godine, iz dana u dan, askezom i
dugotrajnom molitvom i sam preobraavao,1 tako da se o njemu proirio glas kao
o svetom redovniku.2
Iz vrela koja su nam na raspolaganju, ipak se odmah zapaa da se Anti
nije pretjerano muio da bi se vlastitim snagama uspeo na vrhunce savrenosti.
Dobivamo dojam kako je predosjeao da ga Krist ne oekuje izmorena i oznojena
na vrhuncu kako bi mu pokazao ljepote spasenja, ve se spustio k njemu na put
da bi mu postao ivotni vodi, jo vie, put i ivot, uinivi od njega navjestitelja
i svjedoka.

Vidi podnaslov Duhovni uspon u poglavlju 2.


ivot i rad izmeu dva svjetska rata.
[] poznajem i ula sam za Vau asnu Provinciju S. Otkupitelja i Vae asne i svete Oce odgojitelje i na glasu velike teoloke uenosti. Va sv. Ante Anti i drugi formirani sv. ljudi P. Bai [],
M. Petkovi Baliu, Caseres [Argentina] 26. III. 1947. AFPPOS, Bali, Dopisi, k. 7 f. 551v; Antonio
Anti, maestro dei chierici, vir sanctitatis fama gaudens, Grabi nunciju Patriku Hurleija, Split 12. V.
1947. AFPPOS, Bali, Dopisi k. 7. f. 310.
1

4. U
Uitelj duhovnog ivota

207

DUHOVNOST GRAENA NA VRSTOM TEMELJU VJERE


itava Antieva duhovnost i njegove duhovne pouke temelje se na shvaanju
krsne milosti. Krtenjem je ovjek, po milosti, postao dijete Boje
je i ta injenica od
njega trai da zahvalno odgovori tom neizrecivom daru i sauva krsnu nevinost.
Anti dodue ne istie esto krsnu milost u svojim pismima,3 ali bez te pretpostavke nije mogue shvatiti njegov ivotni put. Zapravo itavi Antiev ivotni put
i nije se sastojao u niem drugom nego upravo u njegovanju krsne milosti.4 Zbog
toga ga je Duh Boji,
ji, obilnije od drugih, nagradio svojim darovima, vjerom, ufanjem i ljubavi5 s kojima je ne samo posvjedoio da se u njemu nastanio, nego se
preko njega Oeva i Sinova ljubav nastavila razlijevati potrebnim ljudima.
Jo od mladenakih dana Anti je bio ne samo uvjeren da je vrsta, jaka i
nepokolebljiva vjera zalog uspjeha,6 ve je postao i duboko svjestan da je ona
temelj svega duhovnog ivota,7 koja ovjeku prua ivotno rasvjetljenje8 i tako
mu postaje pravilo ivljenja.9 Vjera ovjeka privodi Bogu. Udahnjuje mu pouzdanje i ini da u svemu gleda Boga i sve prima iz ruke Boje.
10 Ona je oganj
je.
11
koji raspaljuje duu prema svemu to je plemenito. Tjera malodunost.12 Daje
utjehu u naporima i tekoama.13 Prua ovjeku spoznaju da u njemu po milosti
boravi samo Presveto Trojstvo i da je upravo u tome najvie dostojanstvo i prava
veliina svakog ovjeka.14
Trebalo je oito mnogo oslukivanja i pozornosti da bi Anti, poput uenika
na putu u Emaus, mogao prepoznati Gospodina, trebalo je sjediti do njegovih nogu
da bi upio njegove savjete koje je osjeao u dui. Trebalo je moliti: Umnoi mi,
Gospodine, vjeru, ufanje i ljubav!15 Godinama se u tom oslukivanju i pozornosti
izvjebao i u molitvenim susretima preputao prosvjetljenju. Putao je da sokovi
Usp. Anti Cikojeviu, Zagreb 30. XI. 1946. gdje istie da je Anka Stanii sauvala krsnu nevinost.
Gledao sam da u svemu pazim na glas milosti i da ga slijedim, Franjevaki arhiv u Makarskoj, fasc.
XI. Anti Cikojeviu, Zagreb 3-11. VI. 1947.
5
Iz milosti izvire vjera ufanje i ljubav, Anti G. mit, Zagreb, 18. VI. 1963. AP II/34, 15. [ 2,
612].
6
Usp. tekst u poglavlju 2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata, uz b. 356.
7
AS, I,8 Uzgoj u naim klerikatima, [ 7, f 56]. Usp. takoer M. KEMIVE, Vjera, ufanje i ljubav u
posveenom ivotu kod fra Ante Antia, Posveeni ivot i sluga Boji
ji o. fra Ante Anti, Zagreb 1996,
205.
8
Koliko u Vama bude rastao duh vjere, toliko ete biti rasvijetljeni u cijelom svom duhovnom ivotu,
Anti B. Horvat, Zagreb 23. V. 1961. AP II/11,11 [ 1, 593].
9
Pravilo, koje Vas vodi i ravna jest sveta vjera. Nje se morate drati, Anti M. Krelj, Zagreb 16. V.
1959. AP III/17,18 [ 1, 1109].
10
Anti I. Muiu, Vrhovac 17. VIII. 1964. AP, III/22, 2; AS, I,8, Uzgoj u naim klerikatima, [ 7, f
56].
11
AS, I,8, Uzgoj u naim klerikatima [ 7, f 56]. Usp. takoer M. KEMIVE, Vjera, ufanje i ljubav,
205.
12
Usp. Anti S. Mavrak, Zagreb, 19. XII. 1951. AP II, 24,19 [ 5, 476].
13
Anti K. Juki, Makarska 1. IX. 1936. AP III/13, 5 [ 2 f. 667].
14
AP III/17,18, Anti M. Krelj, Zagreb 16. V. 1959. AP III/17,18 [ 1, 1109].
15
Usp. Antiev savjet G. mit, Zagreb, 18. VI. 1963. AP II/34, 15. [ 2, 612]; i S. Mavrak, Zagreb, 19.
XII. 1951. AP II, 24,19 [ 5, 476].
3
4

208

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

vjere struje njegovim ilama zahvaljujui Gospodinu na izljevima boanske ljubavi. Njegova je vjera jaala, pa iako nije premjetala gore, njezina udesna mo
se oitovala time to se sam Anti na neki nain, u vjeri, preobraavao u Krista. A
tu su udesnu mo osjeali i brojni ljudi koji su se s njim susretali. A on im je taj
nauk predavao kao temelj duhovnosti.
Ne ivimo vie mi nego Isus u nama. Budimo uvijek u Njegovoj svetoj prisutnosti puni vjere, puni ufanja, puni ljubavi, puni svetog straha Bojega, puni ljubavi
do naih blinjih []. Traimo ono to je Boje a ne to je nae. Neka nas Duh Sveti
uvede u veliku tajnu Presvetog Trojstva. Neka se ivot Boanske Zajednice u nama
pokae, oituje i na ivot neka bude vjena slava i hvala Njegova.16
U takvom uvjerenju usmjeravao je svoj ivot i rad prvenstveno na njegovanje
vjere, nastojei da i njegova duhovna djeca, posebno klerici, sve gledaju u duhu ili
oima vjere17. Poticao ih je da mole za dar vjere.18 Sam se u vjeri nastojao sjediniti
s Presvetim Trojstvom, i na taj nain ivjeti boanski ivot, a to je savjetovao i
drugima. Svagdje se vladati kako dolikuje Presvetom Trojstvu,19 odnosno kako
bi se Isus vladao kad bi bio na tom mjestu,20 bilo je njegovo osnovno pravilo proisteklo iz vjere. Poticao je osobe da uvaju ivu vjeru.21 Traio je djetinju vjeru22
i sam djetinje vjerovao.23 U trenucima neuspjeha, iskuenja i duhovne sue, kad
su osobe gubile snagu i dolazile u opasnost da klonu, posebno je naglaavao da
sauvaju vjeru.24
Ono to Antievu vjeru ini drukijom od vjere veine krana to je potpuno
poistovjeenje s Kristom, koje je s vremenom postajalo sve dublje. Ono se ne
oituje samo u njegovu udnovatom potpisu, koji se u prvi mah moe uiniti bogohulnim, ve se oituje i u najobinijem njegovu ivotu. Bio je uvjeren kad ini
Anti M. Ostrognaj, 17. IX. 1964. AP II/30, 26.
Uvijek gledajte oima svete vjere. Prosite Gospodina neka Vam umnoi vjeru. Svaki dan kod svete
mise i svete priesti vrue molite Boansko srce i Preisto Srce Marijino da Vam udijele milost svete
vjere, Anti S. Mavrak 19. XII. 1951. AP II, 24,19 [ 5, 476]; Anti M. Baturi, Zagreb 16. VI. 1961.
AP III/5,49). Da se mlado srce odvai na velike pothvate i zagrije za krepost, treba mu jake vatre,
vatre koje jedino ima vjera. Kod klerika treba uzgajati duh vjere, pobuivati ljubav i odanost prema
vjeri. Uiti ih da sve gledaju u svijetlu vjere. Koga vodi to svijetlo, on je sposoban za sve i podesan
da u njemu milost najbujnije djeluje i svoje plodove proizvede, Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi,
A. Anti, Uzgoj u naim klerikatima obzirom na mjesta i druge okolnosti [7, 56], KEMIVE, Vjera,
205.
18
Anti S. Mavrak, Zagreb, 19. XII. 1951. AP II, 24,19 [ 5, 476].
19
Anti M. Krelj, Zagreb 16. V. 1959. AP III/17,18 [ 1, 1109]. Prema edomili ajko kad je govorio
o Presv. Trojstvu duh mu se zanosio i gubio u blaenstvu. . AJKO, Moja sjeanja na o. Antia, Arhiv
Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 114, 6.
20
Anti B. Horvat, Zagreb 28. XI. 196O. AP II/11, 6 [ 1, 587]. Anti G. mit, Zagreb, 19. VI. 1959.
21
Anti M. Ostrognaj, 7. X. 1963. AP II/30, 13 [ 2, 570].
22
Usp. biljeku 17.
23
edomila ajko tvrdi da joj je rekao da on u svom ivotu najvie vjeba vjeru, ufanje i ljubav. .
AJKO, Moja sjeanja na o. Antia, Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 114, 5.
24
Anti D. Vojvodi, Zagreb, 9. VII.1957. AP II/43, 8 [ 5, 979]. Usp. takoer i M. KEMIVE, Vjera,
ufanje i ljubav u posveenom ivotu kod fra Ante Antia, Posveeni ivot i sluga Boji
ji o. fra Ante
Anti, Zagreb 1996, 197-211.
16
17

4. U
Uitelj duhovnog ivota

209

neto drugome da to ini Isusu, prema Kristovoj rijei sve to uinite jednom od
ovih najmanjih, meni ste uinili. Ali mu je jednako uvjerljiva bila i misao da on
i sam predstavlja Isusa. Njegovi su penitenti vrlo dobro zapazili da se radovao
svakoj usluzi i svakoj panji. No, ini se da im je ostala skrivenija injenica da je
Anti darove, usluge i pomo primao kao da su poklonjeni samom Isusu. On je o
njima razgovarao s Bogom. Osjeao je da i Krist sve to prima kao da je njemu uinjeno, to esto ponavlja u svojim pismima.25 Anti je ak i u injenici da se oko
njega okuplja dosta enskog svijeta gledao slinost s Kristom. U tim enama vidio
je svete evaneoske ene koje su se skrbile za Kristove tjelesne potrebe, drei da
i njihove skromne darove Isus prima kao da su njemu dani.26 Upravo zbog takvog
naina Antieva ivota, njegovi su penitenti mogli zakljuiti da mu je vjera bila
iva kao gledanje.27
POUZDANJE U BOGA, POTPORANJ DUHOVNOSTI
Ve i u letiminim susretima Anti je odavao skromna, siromana i strpljiva
redovnika. Sve tri znaajke proisticale su iz njegova pouzdanja u Boju
ju dobrotu i
predanja u Boju
ju volju. Ta ako je Bog njegov branitelj, to mu se moe dogoditi?
Pouzdanje u Boga je pak proizlazilo iz njegove ive vjere, premda ima naznaka da
je u mladim danima u nadi traio sigurnost zbog zabrinutosti za vjeno spasenje.
Tako bi moda mogli protumaiti izjavu iz studentskih dana, koja mu je pripisivana, prema kojoj je strah temelj nade.28 U kasnijim pismima i spisima Anti
govori o ufanju, uglavnom u sklopu triju bogoslovnih kreposti koje su dragocjeni
Boji
ji dar te ih ovjek treba cijeniti i moliti od Gospodina.29 Inae je redovito
radije govorio o nadi ili o pouzdanju u Boga. No pozdanje je tako usko spojeno s
vjerom, o njoj ovisi i s njom pada, pa je osobe u ivotnim iskuenjima hrabrio da
sauvaju te dvije kreposti i opominjao ih da dobro promotre svoj prethodni ivot
iz kojeg se mogu uvjeriti da im Bog zapravo nije nikada uskratio svoju podrku i
da, prema tome, On nee zakazati.30 Nada u Boju
ju providnost ulijevala je Antiu
smirenost posebno u vrijeme II. svjetskog rata i nakon njega kad su otanali ivci
i uzornih redovnika, pa je njegova smirenost i predanje u Boju
ju volju mnogim
osobama dolazila upravo kao melem.
Iz pouzdanja u dobrog Boga koji svojim milosrem sve rasporeuje ljudima
i anelima, iz uvjerenja da e Bog providjeti sve na dobro, proistekla je Antieva
skromnost kojoj je bilo strano svako isticanje, strpljivost koja je bila uvjerena da
25
Usp. Anti M. Mikuliu, Makarska, 19. IX. 1939. AP, I/30, 4 [ 4, 531]; Anti S. Mavrak, Zagreb,
25. VI. 1964. AP, II/24, 148 [ 5, 626]. Lijepo je od Vas da pomaete Gospodinu u duhovnom ocu
[], usp. Anti M. Greguri, Zagreb, 17. IV. 1960, AP, III/12, 24 [ 6, 164] i 1. 1. 1961. AP, III/12,
25 [ 6, 166-168].
26
Anti M. Greguri, Zagreb, 10. VII. 1953. i 17. IV. 1960, AP, III/12, 8 i 24 [ 6, 147 i 164].
27
Usp. A. KUJUNDI, Harmonija ivota i smrti, VFPPO, 14 (1965), Prilog br. 5-6, str. 20.
28
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, II, sjed. 10. XII. 1930.
29
Tako M. Ostrognaj preporuuje da se ispita o svojim bogoslovnim krepostima, Zagreb, 18. XI. 1963.
AP II/30, 14 [ 2, 566]; II/34.
30
AP I/49, 2; II/43, 8.

210

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Gospodin nee zakazati ili da ima svoje razloge ako ne postupi po ljudskim oekivanjima, i zahvalnost za sve to je primao iz dobre ruke Boje.

je.
Uvjeren da e Bog sve providjeti, ivio je toliko skromno da je ponekom moglo izgledati da zanemaruje i dobar ukus. Tako mu je u Makarskoj soba bila skoro
prazna a na zidu je imao razbijeno zrcalo pred kojim se brijao.31 Tunika koju je
nosio ispod habita, prema svjedoanstvu njegova uenika fra Nikole Gabria, bila
je toliko trona da ju je bilo nemogue estetski zakrpati, i malo je koji siromah
nosio tako tronu odjeu.32
LJUBAV TRAJNIJA OD SVEGA
Ako bismo pokuali shvatiti Antieve postupke iz savjeta koje je savjetovao
drugima, onda bi sr njegova shvaanja duhovnog ivota bila u tome da se sav
duhovni ivot sastoji u savrenoj ljubavi prema Bogu i blinjemu. Kad je ljubav u
dui ona duu potie na sve kreposti33 Ne radi se dakle o nikakvom Antievu otkriu. Ta Pavao je davno upozorio da je ljubav sveza savrenstva.34 Anti je Pavlov
nauk jednostavno pokuavao ostvariti u vlastitom ivotu dajui tako uvjerljivost
vlastitom govoru i ivotu.
Iz ivota u vjeri u kojem se osoba poistovjeuje s Kristom navire sama od sebe
ljubav i molitva: ivim, ali ne vie ja, nego ivi u meni Krist. A to sada ivim u
tijelu, u vjeri ivim u Sina Bojega
jega koji me ljubio i predao samoga sebe za mene
(Gal 2,20).35 Istinski je odgovor due na takvu ljubav samo jedan, elja za sjedinjenjem s Ljubljenim i potpuni nestanak u Ljubljenome.36
Propeta Ljubav, kako je Anti nazivao Krista,37 bila je njegov ivotni put i
taj je put savjetovao osobama koje su mu se duhovno povjeravale. Njegove su se

31
Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 31 [ 9, 87]; V. VRI, Na
Na magistar,
Vrgorac 1977, 20. Dio zrcala sauvan je i u njegovoj sobi u Zagrebu.
32
Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 108, N. Gabri, Siromatvo o. Magistra njegova tunika. Skupe vunene tunike, za svoje studente, pokuao je pred II. svjetski rat zamijeniti
runom izradom posebnih vunenih potkoulja zbog ega se 1940. obraao svom duhovnom ueniku
fra Nikoli Gabriu. (Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 32. [Anti
provincijalu 18. X 1937. spis nedostaje]. A. ANTI, Pisma sveeniku I [30/54] 94; [30/58] 98).
33
Anti D. Balaji, Zagreb, 5. II. 1945. AP, II/2, [ 5, 32 i 33]. Nikada, Sestre, ne emo doi do savrenosti u duhovnom ivotu nego po savrenoj ljubavi, Anti Sestrama sv. Kria, Zagreb, 14. II. 1959.
AP, II/46, 4 [ 5, 1103].
34
Kol 3,14.
35
Anti M. Baturi, Makarska, 11. XI. 1947. AP III/5, 23 [ 6, 62].
36
Vas nema i na Vae mjesto natupa Isus, Anti a B. Horvat, Zagreb, 28. XI. 1960. AP II/ 11. 6
[ 2, 368, cfr. anche, 16. XII. 1962 AP, II/11, 14 [ 2, 385]; [] sva se predajte, izgubite u ljubavi
Presvetog Srca i sv. rana klanjanjem, poniznou, ljubavlju i zaboravom sebe i svoga ivota ivei u
Isusu, sa Isusom i za Isusom, Anti S. Mavrak, AP, II/24. 117 [ 2 519]. [] sva se bacite u presveto
Srce Isusovo, Anti a S. Mavrak, 4. IX. 1951. AP 10 [ 2, 466]; 2. V. 1964. AP, II/24, 135 [ 2 520];
Nije vie Martinka Sestra, nego Isus u Sestri Martinki ive (!), ljubi, rtvuje se, predaje, vri volju
Oevu i sve vodi k Ocu, proslavljuje Oca, spasava due, svijet, Anti M. Ostrognaj, 7. X. 1963. AP
II/30, 13 [ 2, 570].
37
Usp. Anti M. Baturi, Makarska, 8. VIII. 1948. AP III/5, 31 [ 6, 70].

4. U
Uitelj duhovnog ivota

211

duhovne upute sastojale u tome da sve treba vriti iz ljubavi, sve trpjeti iz ljubavi
i sebe se odricati iz ljubavi.
Uzeti na se kri svaki dan i poi za Isusom, mirno i utke vriti dnevne dunosti
i svoje posle, ne odgovarati na razne upadice i zafrkavanja, na nikoga se ne tuiti, svakomu pomoi, ne putati se osjetljivosti i raspoloenju - eto mira u kui, u zajednici,
eto vedrine, veselja i radosti. Kada mi uzljubimo kri i ponesemo ga za Isusom i sa
Isusom, mi onda najvie radimo na naem duhovnom ivotu, mi najvie tada radimo na
naoj redovnikoj savrenosti i slinosti sa Isusom. Kada pouzdano i predano uzmemo
i nosimo svaki dan na dnevni kri, tada mi ravno slijedimo Isusa i postajemo Njegovi
pravi uenici i ljudi po srcu Bojemu.38
E
E
E
NJOM
NJOM U NEBU
Mistino sjedinjenje s Kristom i drugovanje s Presvetim Trojstvom fra Ante je
neprestano isticao kao cilj i ideal. Iako je i sam znao da velik broj njegove duhovne
djece ne dosee tu razinu, nije im zbog toga prestajao buditi ponovno elju. Put
do tako uzvienog susreta, u kojem se s Gospodinom razgovara licem u lice, i nije
zapravo tako nedostian kao to se ovjeku moe uiniti jer se sam Bog sputa k
ovjeku svojom rijeju
ju pouke i u obliku hrane i pia i sjedinjuje se ivotno s njim.
Zbog toga je Anti elio uiniti euharistiju sreditem ivota svoje duhovne djece,
naroito sveenika i redovnika: Sveta misa neka bude tvoje sunce, jedino blago,
sve na svijetu, pie jednom sveeniku preporuujui mu da je obavlja ivom vjerom, ljubavlju i pobonou kao aneo.39 Kad Vas sve ostavi i tama noi nastupi
u dui, preporuivao je drugome, a Vi odmah Presv. euharistiji i kucajte i vapite
i molite prikazujui Boanskom srcu sve svoje bijede i terete.40 Zbog toga je
euharistija, poput ivog ognja, trebala biti u svakoj redovnikoj kui kako bi se
lanovi mogli zagrijavati Kristovom ljubavlju. Zbog toga je poticao i redovnice da
mole dozvolu za uvanje euharistije u njihovim redovnikim kapelama,41 kako bi
se Kristu u euharistiji mogle ee klanjati. A za sebe je sam kazao:
[] srce je moje u Presvetom Oltarskom Sakramentu. Kad god mogu preko dana
ne proputam da Mu se poklonim, doem u kapelu i ostanem kod Njega, koliko samo
mogu. Sve svoje molitve elio bih obaviti pred Njim. Svetu Misu elim slaviti najbolje. Sv. ocije, sv. misu elio bih svaki dan sluati, prisustvovati, pa bilo u koje vrijeme,
samo ako sam slobodan. Posebnu pobonost imam prema sv. misi.42

Anti K. Bai, Zagreb, 3. III. 1959, AP. II/1, 17 [ 5, 13-14].


Anti M. Mikuliu, Makarska, 25. XI. 1946. AP, I/30, 27 [ 4, 577]. Preporuke tovanja euharistije i
klanjanja pred presvetim nalaze se u brojnim Antievim pismima. Usp. takoer, N. VUKOJA, Otac Anti
molitelj - uitelj molitve, Antieva
eva Ba
Batina, 222-223.
40
Anti Bakotinu, Zagreb 16. VI. 1964. AP, I/3, 1 [ 4, 10-12].
41
Tako je davao upute asnoj majci Sestara Nae Gospe da trai doputenje od nadbiskupa, a provincijalku Anelinu Kujundi, uvjeren da e uspjeti, svjetovao je da moli od Isusa: Daj mi milost, molim
Te iz sv. posluha, da Ti se prva poklonim i rtvujem u ovoj Tvojoj i mojoj kui, gdje Ti slue tvoje
Zarunice,Anti A. Kujundi, Zagreb, 26. VI. 1956, AP. II/19, 67 [ 2, 435].
42
Anti . ajko, Zagreb, 15. I. 1963. AP, II/6 33 [ 1, 542].
38
39

212

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Uz Presveto Trojstvo Antieva je misao neprestano bila usmjerena prema


Bogorodici Mariji pod ijim je okriljem nalazio sigurnost. Ve je spomenuto da je
odrastao u okruenju u kojem je Bogorodica posebno aena. U ast Bogorodice
na zavjetovanju se nazvao Marija. Kako je to ime u hrvatskom jeziku smatrano
enskim imenom,43 ini se da se Anti njime nije nikada sluio, no ljubav prema
Bogorodici nije zbog toga bila umanjena. Bogorodici je posvetio samoga sebe i
svoj odgojni rad. Njoj je preporuivao svoju duhovnu djecu i njima preporuivao
da ljube i tuju Mariju. Primjere bi bilo suvino nizati jer skoro i nema pisma u
kojem ne preporuuje predanje i molitvu Mariji.44 U jednom kratkom tekstu kao
da je saeo sve svoje osjeaje:
Volim, ljubim moju nebesku Majku onako kako Ju ljubi, voli, potuje, hoe Isus.
Molim i hou sve raditi s Marijom, u Mariji, za Mariju i po Mariji. elim i htio bih, da
ju svatko ljubi, voli, nasljeduje, a najvie mi sveenici, redovnici, sve asne sestre i svi
krani, jer je mi pravo jedino poznajemo. elio bih, da se svi natjeemo u hvalama,
slavama, proslavama, revnou za uzveliavanje i nasljedovanje nae nebeske Kraljice
i Majke.45
Prema svjedoanstvu edomile ajko, znao je rei da je sav Marijin.46 Ipak
je, kao to je ve spomenuto, bio veoma oprezan prema prianju o ukazanjima, a
fra Stanku Petrovu je ak savjetovao da u svojoj knjizi o fatimskim ukazanjima,
udo XX vijeka, ne spominje obraenje Rusije.47 ini se da je meu obinim

svijetom rado irio i pobonost kapulara, jer je samo u jedan mah naruio 1000
kapularskih medaljica.48
Sudei prema spisima, Antieva je pobonost prema svecima trijezna i odmjerena. U svecima promatra uzore i zagovornike u ostvarenju ivotnih ideala. U
svojoj Posveti ivota i kasnijim spisima uz Bogorodicu spominje nekoliko svetaca. Posebno je bio poboan sv. Josipu, a tu je pobonost preporuivao i svojoj
duhovnoj djeci.

Tako se Antiev stariji subrat svete uspomene Josip Glunevi latinski i talijanski potpisivao Marija,
a hrvatski nazivao Marijan.
44
Anti Baliu, Zagreb, 22. XI. 1946. AP, I/4, 9 [ 4, 31]. - Isus i Marija i Crkva neka uvijek budu Vae
sve. Anti Baliu, Zagreb, 10. III. 1959. AP, I/4, 20 [ 4, 50]. Svaki dan itaj i razmiljaj barem 5 asa
o neb(eskoj) Majci, molim Te. Neka je svaki dan 5 asa o Mariji, ja sam zadovoljan uz drugo obiajno
duhovno tivo. Anti Baliu, [bez datuma] AP, I/4, [36] [ 4, 75]. Usp. takoer, Anti Baliu, Zagreb,
1. VII. 1964. AP, I/4, 32 [ 4, 70]. - Preporuuje pobonost boanskom Srcu i boanskoj Majci. Anti
M. Mikuliu, Makarska, 21. XII. 1944. AP, I/30, 23 [ 4, 568]; 25. XI. 1946. AP, I/30, 27 [ 4, 577];
2. I. 1964. AP, I/30, 50 [ 4, 623].
45
Anti . ajko, Zagreb, 15. I. 1963. AP, II/6 33 [ 1, 542].
46
. AJKO, Moja sjeanja na o. Antia, Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 114,
8.
47
Usp. Anti Petrovu, Makarska 5. VIII. 1943. AP, I/34, 27, [ 4 663]. Pisma sveeniku, III, 20/22,
41; Anti Grabiu, Makarska, 12. IV. 1943. AP, I/47 6 [ 4, 890]; signatura provincijalata 501/43.
Petrovljeva knjiga
udo dvadesetoga vijeka, izila je u dva izdanja, Zagreb 11942, 21943. Bratsko
pismo [] o posveti Provincije Presvetog Otkupitelja Bla
Blaenoj
enoj Dj. Mariji, Split 1943.
48
AFPPOS, Spisi I. Juria, Anti Juriu, 18. VI. 1949.
43

4. U
Uitelj duhovnog ivota

213

Poslije Marije, ljubim, volim, astim i sav sam se stavio pod zatitu sv. Josipa.
Svaki se dan njemu predano molim za razne potrebe i za svetu smrt.49
Kad se na provincijskom kapitulu,26. svibnja 1937. raspravljalo o tome da se
sv. Josip proglasi zatitnikom Provincije, Anti je izrazio elju da se u svakom
samostanskom refektoriju dri slika sv. Josipa i svake srijede dre zajednike molitve sv. Josipu.50
Meu ostalim svecima koje Anti esto spominje i u ije se molitve preporuuje, istiu se Petar i Pavao uzori apostolskog ivota, Ivan apostol, uzor djetinje
odanosti Bogorodici, i napose, odmah uz sv. Josipa, Franjo Asiki, uzor redovnitva, Ante Padovanski, Klara Asika i Terezija od Malog Isusa.51 Kad pie u Rim,
redovito se preporuuje u molitve na apostolskim grobovima i grobovima muenika.52 Osobno je bio poboan sv. Tereziji Avilskoj. itao je, prevodio i citirao
njezina djela.53 Promicao itanje meu svojom duhovnom djecom i preporuivao
onima koji su posjeivali njezin grob da se za nj pomole.54 Jednako je bio zainteresiran za slavu blaenoga Ivana Duns Skota,55 no nije poznato da li mu se molio.
Preporuke ostalim svecima su rjee. Tako fra Ivanu Juriu preporuuje da
se moli sv. Margareti da mu isprosi obnovu od presvetog Srca.56 Rijetko se moe
zapaziti da se proporuuje nekom domaem blaeniku, kao npr. u vrijeme pokretanja postupka za proglaenje blaenim sv. Nikole Tavelia. No i tu kao da je
njegova preporuka opatici klarisa donekle uvjetovana upravo tom zgodom. Jer
za kanonizaciju treba imati udesa, a Nikola to moe uiniti kao svojoj sestri.57
Kasnije mu je molio devetnicu da mu isprosi milost od Boga kako bi uvijek mogao
Anti . ajko, Zagreb, 15. I. 1963. AP, II/6 33 [ 1, 542]. Usp. takoer Anti M. Mikuliu, Makarska,
21. XII. 1944. AP, I/30, 23 [ 4, 568], i Anti G. mit, Zagreb, 23. IV. 1959. i 19. VI. 1959. Anti K.
Bai, Zagreb, 3. III. 1959, AP, II/1, 17 [ 5, 17].
50
Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II, 186.
51
Arhiv Vicepostulature, Osobni [duhovni] spisi sluge Bojega
jega o. fra Ante Antia, 19; Anti . ajko,
Zagreb, 15. I. 1963. AP, II/6 33 [ 1, 542].
52
Usp. npr. Anti I. Juriu, 11. XII. 1951 i 5. II. 1952. AP, I/21, 31-32 [ 4, 392-393]; Zagreb, 24.
IV. 1953. AP, I/21, 37 [ 4, 397]; Zagreb, 10. I. 1958 [ 4, 407]. Pisma sveeniku, IV, 11; 16; Zagreb
16. XII. 1962. AP, I/21, 75 [ 4, 434]; AFPPOS, Spisi I. Juria, Anti Juriu, 20. V. 1954: Anti M.
Mikuliu, Makarska, 17. III. 1944. AP, I/30, 24 [ 4, 570].
53
Usp. Anti Petrovu, Zagreb, 26. VI. 1949. AP, I/34, 53, [ 1 436]. Pisma sveeniku, III, 20/46, 64.
Prema nesauvanom iskazu F[ranje] C[areva] u Zagrebu je u sobi drao na zidu Terezijinu sliku, a u
predavanjima ju je uvijek nazivao Majka Terezija. V. VRI, Na
Na magistar, Vrgorac 1977, 67.
54
Fra Karla Balia je molio da bi mu nabavio svetiinu sliku i da njegovi pomonici pou na grob
svetice i na njegovu odluku prikau jednu sv. misu. Anti Baliu, Zagreb, 22. XI. 1946. AP, I/4, 9 [
4, 30]. - Slino je molio i fra Milana Mikulia da prikae misu ako ga put nanese u panjolsku. Anti
M. Mikuliu, Makarska, 25. XI. 1946. AP, I/30, 27 [ 4, 577]. - Za jednu asnu sestru koja je studirala
panjolski molio je od Balia ivotopis i djela sv. Terezije na panjolskom. Anti Baliu, Zagreb, 22.
XI. 1946. AP, I/4, 10 [ 4, 33], a fra Pavlu Meladi je izrazio elju da mu Terezija omili i da po njoj ivi
i radi. Anti I. Juriu, Zagreb 14. III. 1952. AP, I/21, 33 [ 4, 379] .
55
Anti Baliu, Zagreb, 13. IV. 1943. AP, I/4, 5 [ 4, 22].
56
Anti I. Juriu, Sarajevo, 10. VIII. 1939. AP, I/21, 2 [ 4, 340], i Makarska, 11. VII. 1939. AP, I/21,
24[ 4, 345]. Slino je savjetovao i edomili ajko da joj isprosi Ljubav prema Isusu i prema kriu. .
AJKO, Moja sjeanja na o. Antia, Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 114, 8.
57
Anti opatici klarisa, Visovac, 26. VI. 1956. AP, II/47, 29 [ 5, 1164].
49

214

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

slijediti vodstvo Duha Svetoga.58 Marici Baturi preporuio je da se kroz tri dana
moli bl. Leopoldu Mandiu po njegovoj nakani,59 a Bernardi Sotler da po njegovoj
nakani izmoli devetnicu kardinalu Alojziju Stepincu, jo prije nego je proglaen
blaenim, i da posjeti njegov grob u katedrali.60
U potrebama preporuuje i molitvu duama u istilitu,61 na to se ini da je
utjecao i neki osjeaj uinkovitosti jer sv. due u istilitu za koje se bude molilo
nee ostati bez svoje velike zahvalnosti i to e bogato naplatiti.62
Pojedine svece kao sv. Ivana od Kria i sv. Karla iz Sezze, Anti je posebno
cijenio kao duhovne uitelje, a naruivao je djela i sv. Katarine Sijenske63 pa je iz
tovanja mogue pretpostaviti da se i njima molio, premda za to u spisima nema
potvrde.
VRSTO UGRAEN
EN U CRKVU

Premda je Antiev pogled trajno bio usmjeren prema nebu, pri susretu nije
plaio nedostinou, dapae se stjecao dojam ovjeka koji vrsto hoda zemljom
i shvaa zemaljske nevolje, uvijek spreman s njima se suoiti. U takvom stavu
pomagalo mu je shvaanje Crkve u kojoj je promatrao produetak Kristove prisutnosti na zemlji.64
Ljubav prema Crkvi naglaena je esto i osjeajno u Antievim pismima. U
njegovu ivotu oitovala se napose u ljubavi prema papi kao Kristovu namjesniku
na zemlji i prema biskupima kao nasljednicima apostola. Uz prijevode svetakih
spisa najvie je davao prevoditi enciklike papa i spise crkvenog uiteljstva.65 Sa
studentima je pripremao akademiju u poast papi Piju XI.66 Primjerom je poticao
na tovanje rimskog prvosveenika,67 iji je blagoslov preko radija primao na koljenima. tovao je biskupe i rado ih posjeivao, pa je i od njih na koljenima znao
zatraiti blagoslov.68 Preporuivao je molitve za sveenike.69 A kad su zapoele
Anti . ajko, Zagreb, 15. I. 1963. AP, II/6, 33 [ 2, 341].
Usp. Anti M. Baturi, Zagreb, 3. II. 1950, AP, III/5, 36 [ 6, 77].
60
Izvanprocesualna svjedoanstva, 109. Stepinac je tek 1998. proglaen blaenim.
61
Anti M. Mikuliu, Makarska, 21. X. 1942. AP, I/30, 19 [ 4, 563]; 10. XI. 1942 AP, I/30 21 [ 4
565].
62
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 2. I. 1964. AP, I/30, 50 [ 4, 622].
63
Usp. Anti I. Juriu, Zagreb 24. X. 1958. [ 4, 410].
64
Ah , sv. majka Crkva, dobro bismo je morali poznavati, ljubiti, voljeti i za nju se rtvovati i sve
doprinaati da ona bude Isus meu nama, u svijetu vidljiv i oigledan, Anti apkunu, Zagreb, 12.
VII. 1961, AP, I/11, 43 [ 4, 144].
65
Uz sauvane rasprave o kojima je govor u sljedeem poglavlju treba jo spomenuti nesauvani prijevod Balieva djela De doctrina philosophica et theologica Pii Papae XII eiusque momento (Ad Claras
Aquas 1949, str. 116) koji je Antiu preveo fra Bernardin Biloeri. Usp. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 18.
X 1953. AP, I/19, 16 [ 4, 310].
66
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, V, str. 243. [30. V. 1936].
67
Usp. svjedoanstvo fra Vladimira Tadia u Karizme, lik i djelo sluge Bojega
jega o. Ante Antia [zbornik], Zagreb 1991, 198-199.
68
Usp. Izvanprocesualna svjedoanstva, 67. Lj. onje.
69
Anti M. Baturi, Makarska, 11. XI. 1947. AP III/5, 23 [ 6, 62]. Molim Vas da svako jutro i vee
izmolite jednu Zdravo Mariju sa uzdahom: Poalji, Gospodine, Crkvi svojoj svetih sveenika.
58
59

4. U
Uitelj duhovnog ivota

215

pripreme za II. vatikanski sabor, preporuivao je molitve za njegov uspjeh, elei


da Duh Sveti raspali sve vjernike svojim arom i pretvori ih u Kristove apostole.
Jednom rijeju,
ju, bio je dijete Crkve, to je savjetovao i drugima.70
Redovnitvo mu se inilo u neku ruku simbolom svetosti Crkve, jer ono zavjetima titi krsnu nevinost, pa je u njegovim govorima ili spisima naglaen taj
odnos prema svetomu. Redovnika je zajednica za nj sveta redovnika zajednica71
ili sveta obitelj, provincija je sveta provincija72 kongregacija sveta druba73 a samostan je sveti samostan.74
Uz ljubav prema Franjevakom redu, kojem je pripadao, izraavao je i ljubav prema vlastitoj Provinciji, o ulozi koje je, usprkos nedostacima, imao visoko
miljenje,75 i koju je svojim radom elio duhovno podii i obogatiti. Pohaao je
vie puta odgojne zavode, naroito novicijat. U vrijeme kad je, zbog komunistike
vlasti, vladala nestaica duhovnih knjiga, prireivao je prijevode, davao ih prepisivati i dostavljao samostanima za razmatranja i pobudne nagovore,76 naglaavajui osobama kojima je povjeravao taj posao da e tako upotrijebiti svoje vrijeme
najsvetije radei za Boga i za svoju Brau(!).77
Predlagao je za postidiplomski studij sposobnije studente, a ako meu studentima nije bilo dovoljno sposobnih, preporuivao je da se uzmu sa upa ve prokuani, radije nego da se alju nesposobni, pazei pri tom da se ne alju masovno niti
iz jednoga kraja kako se ne bi poremetio bratski sklad i stvorio kampanilizam.78

Isus i Marija i Crkva neka uvijek budu Vae sve! Anti Baliu, Zagreb, 10. III. 1959. AP, I/4, 20 [
4, 50]. Usp. Anti G. mit, Zagreb, 22. VI. 1962. AP, II/34, 13 [ 2, 609]; Anti I. Juriu, Zagreb 29. X.
1962. AP, I/21, 74 [ 4, 433]; Anti M. Baturi, Makarska, 28. IV. 1959. AP III/5, 47 [ 6, 90].
71
Anti A. Kujundi, Zagreb, 16. VIII. 1954. AP. II/19, 44 [ 2, 430], Zagreb, 3. III. 1955. AP, II/19,
57 [ 2, 433]; Anti S. Marini, Samobor, 22. VIII. 1961. AP, II/22, [ 5, 454];
72
Anti Damjanoviu, Zagreb, 6. VII. 1964. AP, I/12, 14 [ 4, 164],. i 14. VII. 1964 AP, I/12, 15 [
4, 165].
73
Anti A. Kujundi, Zagreb, 22. X. 1952. AP, II/19, 26 [ 2, 420]; Sinj, 12. IX. 1955. AP, II/19, 61 [
5, 428]; 2. X. 1956. AP, II/19, 69 [ 2, 436].
74
Anti . Atlagi, Zagreb, 18. II. 1947, AP, III/3, 2 [ 6, 24]. Kad Anti upotrebljava druge slike, ini
se da je njihova upotreba prilagoena osobama kojima su upuene. Tako dominikanki s. Ksaveriji Oreb
usporeuje Red s duhovnom bolnicom, no u istom pismu on je umiruje i zbog toga to je poglavari
nisu uputili u medicinsku kolu (AP II/29 15 Anti K. Oreb, bez datuma [2 542]); iz kasnijeg pisma je
razvidno da je Ksaverija radila u ambulanti (AP, II/29, 13 Anti K. Oreb, Zagreb 28. I. 1961 [2 556]).
O Redu kao bolnici usp. . Marasovi, Fra Ante Anti i franjevatvo, Antieva
eva ba
batina u duhovnoj
obnovi Hrvatske, Zagreb 1994, 207-210. ini mi se da je tu sliku bolnice za grijehom ranjeno ovjeanstvo pogreno shvatiti uopeno kao da ujednaavala sve redove. Sam slikoviti govor trai dapae
specijalizirano osoblje.
75
To je naglaeno i u estitki provincijalu Cikojeviu, u kojoj mu Anti eli da vodi Provinciju u
njezinoj uzvienoj slubi. Spisi provincijala, sveanj 138, br. 51/31, Anti Cikojeviu Makarska 28.
XI. 1931.
76
Anti Petrovu, Zagreb, 25. VI. 1955. AP, I/34, 83, [ 4 721-725]. Pisma sveeniku, III, 20/63, 85-86.
77
Usp. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 16. I. 1953. AP, I/19, 12 [ 4, 303-305].
78
Anti Grabiu, Makarska, 19. XI. 1943. AP, I/47 17 [ 4, 877-876]; signatura provincijalata 1096/43.
70

216

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

No, Anti se nije zatvorio samo u svoj Red. Bio je podjednako na raspolaganje
lanovima svih redova i redovnikih druba koji su pred njim u sakramentalnoj
ispovijedi izlijevali duu ili mu traili duhovne savjete.
O osjeajima naravne ljubavi jedva je kod Antia mogue nai tragove, jer
on svjesno trajno nastoji da pokreta svih njegovih osjeaja bude Boja
ja ljubav.
Dobiva se dojam da i u ljubavi prema rodbini svjesno izbjegava svaku njenost,
tako da iz njegovih pisama izbija na vidjelo samo skrb iza koje se skriva ljubav.
Tek se rijetko izriito spominju, ali trajno pretpostavljaju, dvije druge Antieve
naravne ljubavi: domovina i narod.79
PREPOZNAVATELJ KRISTOVA LIKA U BRAI

I
Jedna od najizrazitijih Antievih vrlina bila je bez sumnje gledanje Krista u blinjemu. Tu je vrlinu nastojao usaditi i svojim gojencima80 drei da je ovjek Bogu
drag upravo toliko koliko nastoji obdravati njegovu zapovijed ljubavi.81 Pozivajui
se oito na evanelje, upozoravao je svoje duhovne sinove i keri da e biti sueni
po tome koliko budu iskazivali ljubavi prema blinjemu.82 A ljubav se pokazuje
djelima po primjeru Uitelja, naroito djelima milosra. Po primjeru Uitelja Crkva
je uvijek smatrala karitativnu djelatnost jednom od oznaka kranstava. Tim su se
oduvijek isticali i redovnici, a Anti je tokom ivota stekao uvjerenje da su Redovi
utoita svake nevolje, bijede i pomagai siromanih i potrebnih.83
U skladu s takvim uvjerenjem sam je nastojao pomagati potrebnima i na to
je poticao druge, znajui da i sam moe biti dobroinitelj jedino kao posrednik
tue dobrote jer nikakvim vlastitim sredstvima nije raspolagao. Ljubi siromahe i
uvijek im podaj barem neto, pisao je 1941. fra Nikoli Gabriu.84 Od provincijala
Nole oekivao je neto i za siromahe.85 Zbog dobrotvornosti se vie puta obraao
molbama svojim bivim studentima koje je Providnost i vihor rata rasturio svijetom. asne sestre molio je za iskaze dobrote prema njihovim mogunostima, uglavnom za instrukcije siromanim studenticama86 ili za pruanje prenoita osobama
Usp. Anti K. Juki, Makarska, 1. IX. 1936. AP. III/13, 5 [ 2, 667]; Anti M. Baturi, Makarska,
11. XI. 1947. AP III/5, 23 [ 6, 63].
80
Anti J. etki, Zagreb, 20. II. 1964. AP, I/37 [ 4, 763]. [] smatram da je to [ljubav prema blinjemu] jedna od najglavnijih kreposti koju klerici moraju ponijeti iz klerikata.
81
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 2. I. 1964. AP, I/30, 50 [ 4, 623]; Najvie Ti preporuujem i naglaavam ljubav k blinjemu, jer to je zapovijed Gospodnja i o njoj sve ovisi (?, koliko (?) je ona u nama
toliko smo dragi Bogu.
82
Anti . Atlagi, Zagreb, 29. I. 1961, AP, III/3, 6 [ 6, 29]. Po ljubavi prema blinjemu bit emo
sueni. Anti je oito imao na umu Kristovu izjavu: to god ste uinili jednom od ovih najmanjih,
meni ste uinili. Doite Odlazite.
83
Anti Baliu, Samobor, 24. IX. 1962. AP, I/4, 29 [ 4, 62-63]. Iste se rijei ponavljaju i u pismu fra
Ivanu Juriu, Samobor, 24. IX. 1962. AP, I/21, 73 [ 4, 431]. Sveta Majka Crkva i svi Redovi utoita
su i bijednih i nevoljnih i potrebnih.
84
Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I [30/67] 111.
85
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Izvjee o klericima, Zagreb 17. XII.
1950.
86
Usp. Anti S. Mavrak, Zagreb, 29. I. 1953. AP. II/24, 32 [ 2, 478].
79

4. U
Uitelj duhovnog ivota

217

na putovanju ili strunom usavravanju. No, nije se zaustavljao na materijalnoj


pomoi. Preko zemaljskog elio je stii nebeskom (per terrestria ad coelestia)
pa je sveenike molio za odravanje duhovnih vjeba redovnicama i za prijevode
duhovnih tekstova.87
Antieva karitativna skrb poinje od njegovih
mladenakih dana. Prije svega njegov zagovor je
trebao njegovoj vlastitoj obitelji koja je osiromaila, a kasnije naroito sestri koja je oboljela.88
Podrka a i materijalna pomo trebala je i njegovim bivim gojencima koji su se kao mladi sveenici rasprili po siromanim i zaputenim upama
Dalmatinske zagore, u kojima je ponegdje nedostajalo i najobinije crkveno ruho, koje sveenici
zbog siromatva nisu uspijevali nabaviti. Vjernici
su im malo mogli pomoi jer su bili toliko siromani da roditelji nisu uspijevali kupiti djeci ni katekizme. Zbog toga su se na takvim upama neki
sveenici pokatkad osjeali osamljeni i zaputeni
kao u pustinji.89 Anti je takvim siromanim sveenicima esto slao razliite tekstove za pouavanje djece u ministriranju, tekstove za recitale
Antiev brat Lovre i sestra Iva
ili razliite knjige i molitvenike.90 Moljakao je za
njih na razliite strane nastojei ih obradovati u
njihovoj osamljenosti i zaputenosti, a kad kojiput, nakon opetovanih pokuaja, ne
bi uspio, upuivao im je dirljive rijei o pouzdanju u Boga.91
U vrijeme rata proirio je svoju karitativnu djelatnost i izvan svoje redovnike
zajednice. Kad je u Splitu bombardiran nadbiskupski dvor, Anti nekoliko puta alje poklone ivenim namirnicama biskupu Bonefaiu. Don Nedjeljku Subotiu
vie puta alje razliite hrane. Nikica Petrov, sestra uglednog fra Stanka Petrova,
uiteljica u Sinju, iako je imala brata, opet se, kad su joj stanodavci dali otkaz,
potuila Antiu koji ju je uputio na fra Ivana Glibotia da joj pomogne osigurati
Tako je fra Stanko Petrov prevodio tekstove za karmelianke u Brezovici. Anti Petrovu, Zagreb,
31. VII. 1950, 28. I. 1951, 15. V. 1952. i 2. XII. 1952. AP, I/34, 56, 57, 68 70 [ 4 688-689, 701, 703].
Pisma sveeniku, III, 20/48, 66-67, 77-78.
88
Anti Jadrijeviu, Zagreb, 26. III. 1947. AP, I/19, 2 [ 4, 290], i 27. IV. 1948. AP, I/19, 5 [ 4, 293;
J. upi, Susret s fra Antinom sestrom], DOA, 4 (1974), br. 2-3, str. 10-12.
89
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, fra Boo Vugdelija
Antiu, Drni, 26. IX. 1938. Kad sam bio zadnje godine u Makarskoj, vidio sam kako Vi preko dobrih
dua nabavljate katekizme za siromanije upnike i njima ih darivate, da dijele djeci. Zato bih Vas i
ja molio, ako budete ikako moi barem dvadesetak komada da mi poaljete, jer imam i ja sirot[in]je
u koli.
90
Usp. Anti M. Mikuliu, Makarska, 19. IX 1939. AP, I/30, 4 [ 4, 532]; 13. X. 1939 [ 4,533]; 5. V.
1940 [ 4 539]; 18. XII. 1941 [ 4 561].
91
Usp. Anti Mandacu, Zagreb, 15. III 1955. AP, I/28, 4 [ 4, 520].
87

218

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

stan.92 Vie puta obraala su mu se i subraa franjevci da im providi ovu ili onu
potreptinu, ali su mu oni za usluge, ini se, i uzvraali protuuslugama.93 No Anti
primljeno nije zadravao za se, dijelio ga je potrebnima, a sam je toliko obazrivo
ivio prema zavjetovanom siromatvu da je ak pazio da mu ni pismo ne prijee
odreenu teinu.94
Nakon preseljenja u Zagreb Anti se zauzimao za siromane obitelji i pojedince i nabavljao im lijekove i knjige,95 kine kabanice, kapute, arape, dempere96
i ostale potreptine. Pomagao im je doi do lijenika.97 U Zagrebu se, kao traeni
ispovjednik i duhovnik, upoznao s asnim sestarama u vie samostan. Mnoge su
od njih ivjele teko i oskudno, a naroito se to moe rei, ini se, za asne sestre
klarise i sestre Nae Gospe, pa se Anti za njih posebno zauzimao.
Dvije sestre klarise dole su, naime, 1944, u vrijeme estokog rata i neimatine, iz Splita u Zagreb98 gdje im je Hrvatska franjevaka provincija sv. irila i
Metoda ustupila u Samoboru dva krila samostana u kojemu su sestre godinu dana
kasnije osnovale svoju zajednicu. Na preureenju samostana radio je, vjerojatno
na Antievu preporuku, njegov redovniki subrat fra Bernardo Buljevi, a Anti
je za klarise traio tkaninu za habite i velove i opremu za kapelu, uz obeanje da
e se one moliti i rtvovati za dobroinitelje.99 Zagovor vjerojatno nije bio uzaludan. Iz sauvanih spisa poznato je da je iz Rima dobio relikvije sv. Franje i sv.
Klare.100
Sestrama Nae Gospe koje su takoer ivjele siromano, moda siromanije
od svih drugih redovnikih zajednica u Zagrebu, jer nijedna sestra nije bila slubeno zaposlena na radnom mjestu od kojeg bi dobivala plau, Anti je posebno nastojao pribaviti najnunija sredstva za ivot. Treba im pomoi, ako se moe, pisao
je fra Anti Jadrijeviu101 kojemu su sestre pretipkavale neke tekstove. Potanske
karte s boinim slikovnim prikazima, koje su sestre izraivale da bi se mogle
ivotno odravati u tom tekom vremenu, nudio je svome gvardijanu i provincijalu za odgojne zavode, te franjevcima u Sarajevu. Za sestre je traio i pomo iz
inozemstva odakle je uspio dobiti vie od deset paketa hrane.102 Istoj je zajednici,
Anti Nikici Petrov, Makarska 21. I. 1943. AP. III/25, 3 [ 2, 759].
Arhiv Vicepostulature, . Vrcan Antiu, Visovac 16. II. 1946; J. Ramljak Antiu, Siveri, 22. II.
1946.
94
Da ne bude teak list i prijee odreenu tarifu, piem Ti na ovom. Oprosti i ne zamjeri, Anti
Baliu [1934/1935], AP, I/4, bez br. [ 4, 74].
95
Usp. Anti M. Mikuliu, Zagreb, 14. VI. 1948. AP, I/30, 36 [ 4, 600]. Meu obiteljima spominje
se obitelj Lonarevi. Usp. Anti I. Juriu, Zagreb, 22. X. 1950. AP, I/21, 25 [ 4, 385]. Usp. Anti
Mandacu, Zagreb, 9. IX 1952. AP, I/28, 1 [ 4, 514].
96
Anti lanovima Provincije u Rimu, Zagreb, 10. X. 1941. AP, I/48, 7 [ 4, 905].
97
Anti Anuiu, Makarska, 15. VIII. 1946. AP 1/1, 2 [ 4, 3].
98
M. od Presvetog Srca [Petrievi], Red Klarisa - Split i Zagreb, Franjo meu Hrvatima, Zagreb
1976, 178.
99
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 18. III. 1947. AP, I/30, 29 [ 4, 580];.
100
Anti lanovima Provincije u Rimu, Zagreb, 10. X. i 31. X 1941. AP, I/48, 7 i 8 [ 4, 905-906].
101
Anti Jadrijeviu, Zagreb, 3. IV 1955. AP, I/19, 18 [ 4, 314].
102
Anti A. Kujundi, Zagreb, 21. XI. 1950. i 19. XII. 1952, AP. II/19, 5 i 28 [ 2, 409 i 422].
92
93

4. U
Uitelj duhovnog ivota

219

za novac to mu ga je dao provincijal i gvardijan, i sam dao nabaviti hranu, prekrivajui vjerojatno pravi razlog, sestarsko siromatvo, uslugama to su mu ih sestre
inile u prevoenju i pretipkavanju.103 A bio je posrednik i tuih poklona.104 Uz
pomo u odjei i ivenim namirnicama nastojao je osobama priskrbiti i neto to
e ih duhovno uzdizati, kao relikvije,105 sliice106 i medaljice.107 Naroito se brinuo
za zajednice asnih sestara, o emu e jo biti govora u sljedeem poglavlju.
Subrai sveenicima i katolikim intelektualcima posredovao je u nabavljanju duhovne literature iz inozemstva, odakle je knjige bilo vrlo teko dobiti.108
Katolici kojima je trebalo struno usavravanje, a nisu se mogli nadati pomoi
od komunistikih dravnih ustanova, takoer su se vie puta obraali Antiu da
bi im on pripomogao svojim vezama koje je imao sa svojim bivim uenicima,
posebno u Rimu na elu s fra Karlom Baliem.109 i u Mnchenu s fra Dominikom
unjarom.110 I Antievo zauzimanje uglavnom nije ostajalo bez uinkovitosti.
Brinui se za siromane, Anti nije zaboravljao ni svoju siromanu rodbinu i
svojtu, pa su provincijali Cikojevi i Grabi povremeno pomagali Antievoj maj-

Anti A. Kujundi, Zagreb, 11. XI. 1954. AP. II/19, 52 [ 2, 431].


Anti A. Kujundi, Zagreb, 9. II. 1955, 3. III. 1955. i 26. VI. 1956. AP. II/19, 55-56 [ 2, 432 datum
na pismu je popravljan pa se moe itati kao 1 ili 9].
105
Usp. Anti I. Juriu, Zagreb, 24. IV. 1953. AP, I/21, 37 [ 4, 396].
106
Anti I. Juriu, Zagreb, 15. II. 1955. AP, I/21, 39 [ 4, 399], Pisma sveeniku IV, 12. AFPPOS, Spisi
I. Juria, Juri Antiu, 22. IV. 1955; 6. III. 1955.
107
AFPPOS, Spisi I. Juria, Anti Juriu, 18. VI. 1949.
108
Usp. Anti I. Juriu, Zagreb 14. III. 1952. AP, I/21, 33 [ 4, 378]. Anti je ini se intelektualcima
rado posuivao duhovne knjige za itanje, pozajmljujui ih ponekad i od drugih. Ponekad mu ih neki
nisu ni vratili nakon dueg niza godina pa ih je Anti trebao ponovno nabavljati (usp. Anti I. Juriu,
bez datuma, 1961. AP, I/21, [ 4, 448]. Drugima je jednostavno posredovao pri nabavljanju, kao npr.
uglednom teologu Jordanu Kuniiu, od kojeg je vie puta traio savjete (Anti Baliu [pogreno
pripisano apkunu], 10. I. 1958, AP I/11, 38 [ 4, 139]. Nekima je knjige elio i pokloniti. Tako je za
jednog lijenika, vjerojatno dr. Kaimira Trogrlia, traio na latinskom Augustinovo djelo De civitate
Dei. Usp. Anti I. Juriu, Zagreb 29. I. i 12 III. 1962. AP, I/21, 66 i 68 [ 4, 424 i 426].
109
Lijenicu Tatjanu Gruji preporuivao je fra Petru apkunu da joj bude na usluzi. (Anti apkunu,
Makarska, 20. I. 1958, AP, I/11, 39 [ 4, 140]). Za neku apsolventicu medicine traio je mjesto i molio
generalnu poglavaricu Keri milosra Julijanu Franulovi i generalnu poglavaricu kolskih sestara na
Farnesini da joj pronau mjesto gdje bi mogla prakticirati tbc (Anti apkunu, Makarska, 5. V. 1961.
i 7. VIII 1961. AP, I/11, 42-44 [ 4, 143-145]. Zahvala u skupnom pismu svim lanovima Provincije
to su uinili za Tinu, Zagreb, 10. X. 1961. AP, I/48, 7 [ 4, 905]). Slino se zauzimao za studenticu
Maristelu Vukovi (Anti lanovima Provincije u Rimu, Zagreb, 23. III. 1964. AP, I/48, 18 [ 4, 920]),
i za studenta Stanka Ilia da bi mu pronali mjesto na nekoj klinici u Rimu gdje bi bio na praksi (Anti
lanovima Provincije u Rimu, Zagreb, 4. XII. 1962. AP, I/48, 12 [ 4, 911]; Anti I. Juriu, Zagreb 8.
I. 1963. AP, I/21, 77 [ 4, 436]); i za neku profesoricu da bi joj pronali mjesto u Rimu gdje bi mogla
studirati talijanski (Anti lanovima Provincije u Rimu, Zagreb, 16. V. 1963. AP, I/48, 15 [ 4, 914]),
i druge kojima je bila potreba odlaziti u Rim (Anti lanovima Provincije u Rimu, Zagreb, 4. X. 1963.
AP, I/48, 16 [ 4, 916]). Svoje nekadanje uenike u Rimu moli da bi pronali negdje stan za jednog
kipara (Anti I. Juriu, Zagreb, 12. III. 1962. AP, I/21, 68-69 [ 4, 426-427]. Pisma sveeniku, IV,
25-26).
110
unjari je preporuivao jednog desetogodinjeg djeaka (Zagreb, 25. IV. 1955) i neku djevojku
(21. III. 1957).
103
104

220

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

ci.111 Naroito se Anti brinuo za sestru Ivu koja je ostala neudana i oboljela112 te
brata Lovru.113 Iz jednog pisma je vidljivo da je za njih posebno nalazio razumijevanje kod provincijala Grabia.114 Zauzimao se za Boenu ivkovi, zarunicu
svoga sinovca Drage, kako bi joj olakao stjecanje osnova talijanskog i njemakog jezika.115 Neakinji Anki preko provincijala Hrvatske franjevake provincije
sv. irila i Metoda fra Karla Kajia pribavio je stroj za ivanje, koji su preko fra
Milana Mikulia isplatili dobroinitelji iz Sjedinjenih Amerikih Drava.116 Drugu
neakinju [Mariju], kad je skupljala podatke za diplomski ispit, preporuivao je,
kroz 2-3 dana, za stan i hranu franjevcima na Dobromu u Splitu.117
Treba ipak upozoriti da je Anti bio vrlo osjetljiv kad se radilo o rukovanju
materijalnim dobrima, pa ak i onima s kojima je drugima pomagao, pa je traio
od poglavara doputenje da smije pitati od onih koji su imali kako bi pomogao
siromanima.118
Vrijedno je upozoriti i na Antieve izraaje ljubavi prema bolesnim osobama.
Imajui na umu Kristovu izjavu bio sam bolestan, Anti se nastojao nai meu
onima koji ga pohaaju. Dodue, osim ve navedenih svjedoanstava o pohaanju

Spisi provincijala, fascikl 109, neprotokolirani dopis, iza br. 3142, Anti Cikojeviu Makarska 17.
X. 1925. Grabi joj je po Crnici poslao 300 dinara. Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Zagreb 11.
X. 1945.
112
Usp. Anti M. Mikuliu, Zagreb, 29. X. 1947. AP, I/30, 31 [ 4, 59]; 16. III. 1948 I/34 [ 4 596];
5. VI. 1948. I/30, 35 [ 4 598]; 17. XII. 1954. AP, I/30, 38 [ 4, 606]. Anti Grabiu, Makarska, 1. X.
1945. AP, I/47 34 [ 4, 854]. Usp. takoer UPI, Susret s fra Antinom sestrom, 10-12.
113
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 10. XII. 1948. AP, I/30, 37 [ 4, 602].
114
Anti Grabiu, Makarska, 10. X. 1945. AP, I/47 35 [ 4, 855].
115
Anti je najprije pokuao da bi je smjestio kod kolskih sestara na Farnesini u Rimu. Kad je generalna poglavarica Terezija Vidan odbila molbu, izgovarajui se da joj uskoro zavrava sluba, Antiev
je sinovac predloio razmjenu ferija s nekim od mladih Talijana (Anti I. Juriu, Zagreb, 13. V. 1962.
AP, I/21, 70 [ 4, 428-429]. Pisma sveeniku, IV, 25-26). Kako je Terezija Vidan ponovno izabrana za
generalnu poglavaricu, Anti je uporno molbu obnovio. Meutim ni opetovana molba Petra apkuna
a
apkuna
nije uspjela pridobiti generalnu poglavaricu kojoj je bilo teko primiti civilnu osobu u kuu (usp. Anti
apkunu, Makarska, 22. VI. 1962, AP, I/11, 47 [ 4, 148]). Anti se tada preporuio fra Karlu Baliu
pa su kolske sestre na Farnesini, na Baliev zagovor, primile Boenu (usp. Anti Baliu, Zagreb, 24.
IX. 1962. AP, I/4, 29 [ 4, 62-63]), nakon ega se Anti ponovno obratio Juriu i apkunu da Boeni
pomognu da se snae u Rimu, a generalnoj poglavarici se ispriavao zbog svoje drske upornosti
(Anti I. Juriu, Zagreb, 18. IX. 1962. AP, I/21, 72-73 [ 4, 430-432]. Pisma sveeniku, IV, 28). Boeni
je savjetovao ako ne pronae tu osobu koja bi je pouavala da se obrati Kerima milosra ili, ako ne
uspije ni tu, Sestrama milosrdnicama. A kolskim sestrama je preporuio da prime 2-3 dana hodoasnicu Mariju Grguri. Sljedeeg ljeta Boenu je preporuivao i fra Dominiku unjari u Mnchenu, ali
bez neke obveze: Pomozi joj to moe i ime moe.(Anti D. unjari, Zagreb 4. VI. 1963).
116
Anti M. Mikuliu, Samobor, 29. X. 1962. AP, I/30, 42 [ 4, 611-612]. Usp. takoer Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 24. X. 1962. AP, II/45, 8 [ 5, 1067]. Usp. Anti M. Mikuliu, Zagreb, 4. XII.
1962. AP, I/30, 43 [ 4, 613]. Anki i Boeni pomae u Zagrebu i neka krojaica koja je na Antiev
zagovor izradila studentici Nadi kaput (Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 15. III. 1963. AP, II/45, 11 [
5, 1071]). Moda je Anti zbog pomoi bio povezan i s rodbinom dvaju Mikulia (usp. Anti M.
Mikuliu, Zagreb, 30. III. 1963. AP, I/30, 46 [ 4, 616]), dok o rodbini drugih franjevaca ne nalazimo
spomena u Antievim pismima.
117
Anti R. Tomiu, Zagreb, 12. II. 1965. AP, I/40 [ 4, 782].
118
Usp. Anti L. Markoviu, Zagreb, 15. X. 1963, AP. I/29, 2 [ 2, 216].
111

4. U
Uitelj duhovnog ivota

221

i skrbi za bolesnu redovniku subrau, nema puno svjedoanstava koja bi govorila


o Antievu obilasku bolesnika po njihovim kuama. Ipak se sauvalo nekoliko
pisama koja odaju njegovu skrb za osobe koje su trpjele i patile.119 Za njih je Anti
vie puta traio pomo za nabavu lijekova. A osjeaji kojima je molio dobroinitelje katkada su upravo dirljivi.120 Bolesnike je hrabrio da ne klonu duhom.121
Umiruim osobama, u njihovim posljednjim trenucima ovozemaljskog ivota, pristupao je uvjeren da im je u tim trenucim u pohodu sam Gospodin. Kao to je dok
je bio magistar pokazivao razumijevanje i panju prema bolesnim klericima, tako
je i kasnije rado dvorio duhovno brau, pa i na smrtnom asu i pozivao subrau da
mole za pokojne.122
JEDNOSTAVAN, RAZBORIT I UMJEREN
Savjete koje je davao drugima Anti je i sam provodio u djelo. Svjestan da mu
je, slabu i nevrijednu, Bog, udijelio neshvatljivo dostojanstvo sveenitva i boansku mo i vlast nastojao je biti vjeran prevelikoj dobroti i ljubavi Bojoj
.123
joj
Njegova naravna i jednostavna ljubav, nenapuhana i bliska, dijeljena poput kruha
sa suputnikom na putu, inila je Antia privlanim redovnikom i poeljnim duhovnim uiteljem. A njegove su pouke bile naravne i lako razumljive, bilo da su
izreene rijeima ili pokazane ivotom. Te pouke su polazile od naravne spoznaje
da je ovjek ogranieno bie i da treba ograniiti svoju djelatnost na izvrenje
Boje
je volje i ne brinuti se pretjerano za suvine brige.124 Smatrao je da itava
duhovnost poiva na poniznosti125 i da zbog toga u ivotu treba biti naravan i je119
Usp. Anti Anuiu, Z[agreb], 8. VII. 1953. AP 1/1, 3 [ 4, 4]. Franjevaki arhiv u Makarskoj, kutija
XI. Anti Cikojeviu, Zagreb 30. XI. 1946.
120
Za neku plunu bolesnicu pie: Zato Te molim da, ako moe uine (!), jer se ne bavi politikom
nego samo zdravlje i znanje. Anti D. unjari, Zagreb 26. I. 1956. Traei lijekove za sveenika
Kaimira Kelia, upnika u Privlaci kod Vinkovaca, pisao je: Molim Te uini mu ovu uslugu, vrlo je
dobar i revan pastir, zasluuje da mu se stvar uini. Trpi mnogo od raznih bolesti i zato mu se pokai
uprav velikoduan i spreman, Anti D. unjari, Zagreb 1. VII. 1957. Iste godine molio je za lijekove
asnoj majci u Brezovici uz obeanje da e sestre karmelianke moliti za nj. Anti D. unjari, Zagreb
10. IX. 1957.
121
Anti Bajiu, AP 1/2, 1 [ 4, 7-8].
122
Eksprovincijalu je Krelji u zadnjim trenucima nudio da uzme malo mlijeka to je bolesnik odbio
rijeima da ne treba jer e on sutra u sjaju sunca poi gore na nebo. Tiskana Osmrtnica Mn. o. fra
Koste Krelje. AFPPOS, Spisi provincijala, (129) br. 777/1930. - No, kad je god. 1938. umro fra Jure
Boitkovi, kojega je Anti drao za dobroga i svetoga ovjeka, u sauvanim pismima ne nalazimo
za nj poziv na molitvu. Usp. Anti I. Juriu, Makarska, 17. XII. 1938. AP, I/21, 22 [ 4, 373]. Kad se
nije moglo ustanoviti jesu li u vrijeme rata ubijeni franjevci, s kojima su nastradale i upne knjige,
udovoljili svoje misne obveze, poticao je provincijala da bi od Svete Stolice za mogue neizgovorene
mise isposlovao sanaciju. Anti Grabiu, Makarska, 10. X. 1945. AP, I/47 35 [ 4, 855].
123
Usp. Anti S. Mavrak, Brezovica-Karmel, 29. VII. 1953. AP, II/24, 44 [ 2, 480].
124
Anti Anuiu, Zagreb, 2. I. 1963. AP 1/1, 4 [ 4, 5].
125
Cijela ova duhovna zgrada poiva na poniznosti, Anti LJ. Jureti, Zagreb, 19. XII. 1963. AP,
II/15, 12, str. 3 [ 5, 336]. Uz svetu molitvu sjedinit u sv. poniznost kao glavnu moju krepost, kao
temelj na kome mora se dizati sva zgrada redovnikog ivota. S poniznou hou stei milosre, oprotenje kao carinik; hou predobiti Bo(ansko) Srce Isusovo, da mi sve oprosti, zaboravi i primi me u
se. Poniznima daje milost Poniznou dobit u svaku milost, Anti S. Mavrak, Brezovica-Karmel,

222

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

dnostavan.126 Ne dolaziti u sukob s drugima i ne ii prsi u prsi, nego diplomatski,


po vezama, po nekoj duhovnoj strategiji. Strategija je obuhvaala prije svega
nenametljivost. Vladati se mudro i jednostavno.127 Biti strpljiv.128 Taktiki i pronjeno pronai osobe koje e prihvatiti odreeni posao kao svoje djelo. Sakriti se
na neki nain iza drugoga. Za uspjeh je trebalo pronai prijateljstva, raditi preko
veza, biti n, otmjen, diplomat i s protivnicima.129
Na takvoj naravnoj razboritosti Anti je izgraivao dalje svoje stavove koji su
odavali uravnoteena ovjeka,130 paljiva do skrajnosti, ali bez pretjeranosti. Ako
je koji put namjerno bio uporan, skoro dosadan, toliko se ispriavao da je osoba
kojoj se obraao prihvaala tu njegovu upornost i ispunjavala mu molbe znajui da
one ne potjeu ni iz kakvih sebeljubnih nego iz istih religioznih motiva.
ini se da su Antievi postupci bili voeni razboritou ve od njegovih mladih sveenikih dana, kad je jo bio pomonik u magistarskoj slubi fra Petru
Grabiu. Moe se naime naslutiti da su klerici kod njega nalazili razumijevanje i
obraali mu se i onda kad bi koji put doli u sukob s magistrom Grabiem,131 to je
bilo i razumljivo jer je Anti prema studentima pokazivao razumijevanje.
U svojim razliitim pothvatima on se doista, vie puta, krio iza osoba s autoritetom raunajui na bolji uspjeh pothvata. Nije to bio samo izraz poniznosti
nego uvjerenje da e tako lake uspjeti u pothvatu. U tom smislu treba shvatiti i
njegovo navoenje tuih miljenja koja su trebala potkrijepiti opravdanost nekog
postupka.
Zbog istog razloga i u skladu s tadanjim shvaanjima ni u prireivanju knjiga
nije navodio svoje ime. Tako su ne samo njegovi liturgijski kalendari bili bez naznake prireivaa ve je i Konstitucije Reda, iji je prijevod mukotrpno prireivao
sa suradnicima, elio izdati pod imenom Provincije da vatra prodire iz svetita
- iz centruma i da se iri i zahvaa sve krajeve i cijelu zajednicu.132 Takoer i
Carevljevu knjigu Dragocjeno zrno biserovo o otajstvima krunice elio je izdati

29. VII. 1953. AP, II/24, 44 [ 2, 480]. - Usp. takoer PIUS XII, Menti nostre (adhortatio ad clerum
universum, 23. IX. 1950), Enchiridion clericorum, n. 2201. p. 830, Christianae autem perfectionis
initium ex humilitatis virtute oritur; R. GARRIGOU - LAGRANGE, Le tre et della vita interiore preludio
di quella del cielo. Trattato di ascetica e mistica III, Torino, 146.
126
Anti D. Balaji, Zagreb, 5. II. 1945. AP, II/2 [ 5, 32 i 33].
127
Usp. Mt, 10,16.
128
U jednom studentskom interventu o ulentinu predavanju Na stazi ivota Anti je rekao da je
strpljivost potrebna za ustrajnu borbu. Arhiv Franjevakog samostana Makarska, Zapisnik Zbora
Milovan god. 1923-1925. Sv. IX. etvrta redovita. sjednica, 3. II. 1924.
129
Usp. Anti M. Mikuliu, Zagreb, 27. V. 1964. AP, I/30, 54 [ 4, 629].
130
Jedna od Antievih pouka bila je: uvati duhovni ekvilibrij - ravnoteu - u svakom duevnom
stanju, Anti G. mit, Zagreb, 19. VI. 1959. AP II/34, 9.
131
Tako klerik fra iril Juri u veljai 1919. ureuje svoje odnose preko fra Ante. AFPPOS, Spisi
provincijala F. Lulia Fascikl, IV, br. 2789/1919. i br. 2832.
132
Anti Petrovu, Makarska 11. V. 1942. AP, I/34, 14. Pisma sveeniku III, br.20/11, str. 27; Anti
Grabiu govori o prijevodu bula papa koje bi trebalo tiskati s napomenom: Priredila i izdala Provincija
Presvetog Otkupitelja. Anti Grabiu, Makarska, 6. XI. 1942. AP, I/47 [ 4, 894]; signatura provincijalata 1187/42.

4. U
Uitelj duhovnog ivota

223

pod imenom Provincije.133 Kad je poeo skupljati potporu za knjigu o sv. Karlu
Secijskom, skupljao ju je radi asti sveca i ugleda Provincije kojoj je namjeravao posvetiti prijevod.134
Blagi i povueni Antiev karakter oito mu je olakavao kontrolu nad osjeajima, samosvladavanje i prilagodljivost. Te vrline kao i traenje savjeta od drugih
osoba, naroito od poglavara, upuuju na Antievo uporno traganje za razboritou. No, lako je zapaziti s kojom se lakoom Anti snalazio u mnogovrsnim
problemima s kojima su bile optereene osobe koje su mu dolazile traiti savjete,
tako da se dobiva dojam da je Anti uz steenu razboritost bio obdaren nekom
posebnom jednostavnom duhovnom razboritou.
Pozornost koju je Anti pokazivao i prema najsitnijim crkvenim propisima,
bez upadanja u zakonski formalizam, jednostavnost savjeta u njegovim pismima,
upravo zapanjuje. Nema tu uenih teolokih razglabanja. Nema napuhanih ni pretjeranih opominjanja da se sauvaju religiozne vrijednosti, iako su opomene stalno
prisutne. Opomene se ne doivljavaju kao prijekori ve kao poticaji skromnog
ovjeka, uzdignutog milou Bojom,
jom, na ivot bliskiji Kristu, Bogu Ocu i Duhu
Svetome. To su poticaji na molitvu zahvale Bogu koji je uzljubio ovjeka.
PROMICATELJ PRAVEDNOSTI
Kako je itatelj mogao zapaziti iz opisa Antieva ivota i rada, naroito sa
studentima, Anti je prema svima nastojao biti pravedan. Njegova pravednost bila
je nadahnuta Bojim
jim dobroinstvima koja je osjeao i za koja nije htio ostati nezahvalan, ve je osjeao da je dostojno i pravedno da na njima zahvalnou uzvrati
Gospodinu. Tako se vladao u itavom ivotu.
Pravednost je od njega traila prvenstveno zahvalnost, odanost, poslunost
i velikodunost prema samome Bogu zbog toga to Bog djeluje u njegovoj dui.
Pravednost je traila vjernost obeanjima izraenim na zavjetovanju. Pravednost
je traila sluanje Bojih
jih poticaja. Zbog toga postaje i razumljivo kad Anti i poglavarima pie da budu posluni.135
Provinciji je nastojao uzvratiti na iskazanom dobroinstvu to ga je primila
u svoje krilo, prvenstveno molitvama koje je upravljao za njezinu dobrobit136 i
preporuujui Provinciju i naroito klerike kojima je on bio magistar u molitve
svojih duhovnih uenika137 te nastojanjem da svoj pismeni rad posveti Provinciji.
Iz zahvalnosti Bogu na njegovim dobroinstvima proizlazila je i njegova odanost

Anti Petrovu, Makarska, 27. V. 1943. AP, I/34, 25, [ 4 660]. Pisma sveeniku, III, 20/22, 40.
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 2. IX. 1964. AP, I/30, 55 [ 4, 630].
135
Usp. Anti K. Bai, Zagreb, 29. I. 1954, AP. II/1, 11 [ 5, 8].
136
Zanimljiva je u tom smislu njegova molitva zapisana u Spomen-knjizi - Karmel Brezovica, 8. V.
1949. upuena sv. Tereziji: Sveta Majko Terezijo, uvaj, brani, titi Provinciju Presvetog Otkupitelja,
njezinu serafsku mlade i njezine uitelje, odgojitelje.
137
Vaa nakana neka bude za cijelu sv. Crkvu, za na narod i za nau (posebno) Provinciju, Anti
M. Baturi, Makarska, 11. XI. 1947. AP III/5, 23 [ 6, 63]. Usp. takoer Anti K. Juki, Zagreb, 7. XI.
1947. i 23. VI. 1949, AP, III/13, 34 i 37 [ 6, 200 i 202].
133
134

224

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Crkvi i crkvenim poglavarima, koja se pokazivala ponekad u poklonima, ee


u sjeanju u razliitim ivotnim prigodama i u njegovoj podlonosti

nosti
odlukama
Crkve i crkvenih poglavara. Ta je pravednost dolazila do izraaja i u ublaivanju
preotrih kritika. Kad mu se inilo da pojedinci pretjerano prosuuju pojedinu
subrau, nastojao je kritike ublaiti. A katkada je, moda, nastojao ublaiti i opravdane prosudbe, nastojei da se ne ugasi plamiak stijenja koji tinja.138
Ako je nekoga molio za uslugu, Anti je redovito sa zahvalnou uzvraao duhovnim vrijednostima, obeavajui molitve. Ponekad su takva obeanja izgledala
kao cjenkanje. Kad je Petrova molio da mu prevede itanja druge nonice iz asoslova na Tijelovo, obeavao mu je za svako itanje sat klanjanja, s pripomenom, tri
itanja tri sata klanjanja.139 Drugom mu je zgodom ponudio za svaku stranicu krunicu, litanije Presvetom Srcu i Litanije BDM.140 Takav postupak na jednom mjestu
sm pojanjava kad pie: Budimo evaneoski trgovci, koji sve prodaju, da kupe
sakriveno blago u polju, da kupe dragocjeni biser. To je blago kranska savrenost, sjedinjenje s dragim Bogom, zajednica s Ocem, Sinom i Duhom Svetim.141
Zbog uznemiravanja, naroito u prevoenju, esto se ispriavao i obeavao da
vie nee smetati, meutim u tomu nije odravao rije i prvom prigodom molio je
ponovno usluge za koje se ponovno ispriavao.142
Poglavare je tovao kao Boje
je namjesnike. Redovito je, kroz itav ivot, i za
rjeavanje malih sitnih potreba traio pristanak poglavara. Veina je njegovih pisama provincijalu pisana u kondicionalu: ako tako mislite, ako vam tako odgovara
itd. Jednom je zgodom, kao magistar, ak traio da provincijal doe u Makarsku i
donese odredbe na licu mjesta.143 Poglavarima je uzvraao ljubavlju, zahvaljivao
sinovski na dobroinstvima koja su mu iskazali i obeavao im zauzvrat molitve,
traio oprotenje kad mu se uinilo da im je prouzrokovao nelagodnosti144 i zbog
toga je stjecao njihovo povjerenje.
Rodni dom i domovina ne spominju se esto u Antievim pismima. Njihovim
isticanjem inilo mu se da bi isticao samoga sebe, a to nije ulazilo u okvir njegova
duhovnog stava. Pravednost je ipak traila da uzvrati na ljubav koju je primio u
rodnome domu i prihvaanju koje je doivio meu svojim narodom u domovini.
On je to i inio, nezapaeno i bez isticanja. Pokuavao je napose olakati ivot

Kad je jednom zgodom u radu Studentskog zbora Milovan fra Pako Bari kritizirao fra Franju
Stefania da u predavanju nije dao nita nova, Anti je ustvrdio da je fra Franjo stvari lijepo prikazao
te da je potom i uspio jer kad bi se ovjek drao one fra Pakine mogao bi slobodno slomiti pero,
osobito poetnici. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, II, Prva sjed. 25. XI. 1931.
139
Anti Petrovu, Zagreb, 26. VI. 1952. AP, I/34, 69 [ 4 702]. Pisma sveeniku, III, 20/59, 77.
140
Anti Petrovu, Zagreb, 10. V. 1954. AP, I/34, 74 [ 4 709]. Pisma sveeniku, III, 20/63, 81.
141
AP, III/35, 48, Anti M. i F. Stipeti, Makarska, 5. V. 1946 [6. 821].
142
Usp. Anti Petrovu, Zagreb, 10. V. 1954. AP, I/34, 74, [ 4 709]. Pisma sveeniku, III, 20/63, 81.
143
Tako npr. poziva provincijala Grabia da doe i odredi gdje i kakava bi trebala biti bolnika soba
u klerikatu. AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 136, br. 1215/31, Anti Grabiu, Makarska 16. VIII.
1931.
144
Usp. Spisi provincijala, sveanj 138, br. 58/31. Anti Cikojeviu Makarska 13. XII. 1931; 100/31,
18. XII. 1931. 123/1931 23. XII. 1931; 2454/34, 24. XI. 1934.
138

4. U
Uitelj duhovnog ivota

225

majci i sestri, a kako je ve spomenuto, u potrebi nije zaboravljao ni rodbinu. Sav


njegov rad u irem znaenju bio je na dobrobit narodu i domovini u kojoj je ivio,
premda se u spisima hrvatski narod i domovina spominju rijetko, uglavnom uz
velike patnje koje su Hrvatsku zadesile tijekom II. svjetskog rata ili je spominjanje
povezano uz odgoj mladih narataja.
OVJEK DUHOVNE JAINE
Antieva jakost proizlazila je iz njegove postojane vjere i gorljive ljubavi prema Bogu Ocu koji ga je obdario dobroinstvima, Kristu koji je za nj prepatio bolove kria i Duhu Svetom ija se ljubav razlila u njegovu srcu. Upravo vjerujui
postojano u Boju
ju ljubav, mogao se junaki odrati u kunjama, duhovnoj sui,
tami, muci i boli, kad Boju
ju ljubav nije doivljavao osjetno, i jednako mu sauvati svu ljubav, svu vjernost, sve predanje i ostati s Marijom u alosti, boli, ispod
kria, vrei svaku dunost, posao i slubu.145
Zakopati talenat - isticao je - ne priznati primljeno dobroinstvo, ne uvaavati, ne cijeniti ponuene milosti i Boansku ljubav to je kukaviluk, nezahvalnost
i prostota. Zbog toga nije doputao zaustavljanje na duhovnom putu, kolikogod
ono bilo teko.146 U tekoama je uzdizao pogled propetom Isusu. Propetog Isusa
isticao je kao ivotni put svakom Kristovu ueniku, pa taj put nije ni sam mogao
mimoii. Kristu biti slian po kriu i s njim biti propet na kriu, bio je ideal njegova ivota.147 U praktinom ivotu to vjebanje u nasljedovanju propetog Isusa
obuhvaalo je, uz neke asketske vjebe, sjedinjenje s voljom Bojom,
jom, podlaganje
Bojoj
joj volji, prihvaanje potekoa, neugodnosti i trpljenja. Znailo je piti kale
ivotnih potekoa, kao to ga je ispio Isus, vrei volju Oca nebeskoga. Premda
su ivotopisci ponekad isticali Antia i kao asketa, sudei prema njegovim poukama, Anti nije nipoto teio prema nekim herojskim asketskim vjebama. Dapae,
asketske vjebe za njega su imale vrijednost kao znak podlaganja Bojoj
joj volji.148
149
Naroito se meu tim vjebama esto spominje radosna strpljivost.
Odriui se ugodnosti i sebeljublja, nasljedujui Krista u siromatvu, inei
pokoru, Anti je jaao svoju volju i svoju izdrljivost, te tako postajao athleta
Christi koji je mogao ostati vjeran u kunjama, nepokolebljiv u vjeri, jak u ljubavi
i postojan u molitvi.
Po naravi mekan, Anti se morao dosta vjebati da bi postigao odlunost i
jakost potrebnu u radu s odgajanicima ili da bi se ponekad mogao oprijeti shvaa-

Usp. Anti, G. mit, Zagreb 19. VI. 1959. AP II/34, 9 [ 1, 949]: Anti M. Antolovi, 3. VIII. 1964,
AP III/2, 11 [ 6, 20]: U tim asovima pogledajmo Isusa u Getsemaniju, na kriu, kad je bio od svakoga ostavljen i dapae naputen od svoga Oca Nebeskoga. U tim asovima On jednako moli, jednako
ljubi, vri volju Oca Nebeskoga i Boga zove svojim Ocem i u ruke njegove polae duh svoj.
146
Usp. Anti M. Baturi, Makarska, 26. IV. 1946. AP III/5, 6 [ 6, 41].
147
Usp. Anti M. Antolovi, [Duhovne upute] bez datuma, AP III/2 [ 6, 6]; Anti M. Baturi,
Makarska, 9. VII. 1947. AP III/5, 21 [ 6, 60].
148
Anti M. Antolovi, 3. VIII. 1964, AP III/2, 11, [ 6, 19].
149
Anti M. Baturi, Makarska, 17. II. 1948. AP III/5, 27 [ 6, 68]; 8. VIII. 1948. AP III/5, 31 [ 6, 70].
145

226

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

njima neke starije subrae pa ak i poglavara u pojedinim prilikama, kad je nazrijevao da njihovi pretjerani zahtjevi mogu biti na duhovnu tetu subrai. Ustrajno
se izgraujui, uspijevao je bez povrede poglavara provesti vlastite stavove za
koje se naknadno pokazalo da su bili opravdani. Njegova jakost sastojala se u poniznoj upornosti kojoj se doslovno bilo nemogue oprijeti. Podlaui se strpljivo,
izrastao je u jaku duhovnu osobu.
Antieva nenametljivost i duhovna pronjenost pribavili su mu u oima poglavara izvjesne prednosti. Vjerojatno zahvaljujui umiljatosti prema poglavarima
i poglavari su bili skloniji uvaavati njegove potrebe.150 ak bi se naizgled nekomu moglo priiniti da je u ivotu nailazio na manje potekoa nego ostali redovnici. No potekoa je bilo. One su proistjecale iz slabosti ljudske naravi i Anti se s
njima morao hvatati ukotac i zbog toga mu je trebalo dosta duhovne jakosti.
Nju je postizao vjebajui se u poniznosti. Neki njegovi izrazi poniznosti u
dananje vrijeme mogu se initi, na prvi mah, da odudaraju od shvaanja dostojanstva ljudske osobe. Anti ih je meutim shvaao duboko religiozno i iza sjene
poglavara promatro je tvorca vlasti.151 Sebe je esto nazivao nevrijednim slugom
Gospodnjim, najzadnjim i beskorisnim.152 Potpisivao se posluni podlonik,153 a
dvadesetih i tridesetih godina, vrlo esto, pokorni fra Ante. ak je i osobna
pisma vie puta slao preko Provincijalata.154 Kad mu je majka pisala, i uz to jo
poruila da doe kui, on je pitao savjet u provincijala i podloio se njegovoj
odluci.155
Ponekad se takvo njegovo izraavanje odanosti i poslunosti i obeavanje
molitava ini naivna captatio benevolentiae,156 no poglavari to nisu shvaali kao
ulizivanje jer su bili uvjereni da Anti zaista tako i osjea. Uza sve to u provianju
vlastitim potrebama, premda je Anti moda prolazio bolje od veine ostalih redovnika, nije do kraja uspio svladati svu naravnu teinu osjeaja koji se pojavljuju u
Moda se to moe vidjeti i prilikom njegova putovanja u Rim 1925. za koje su mu poglavari bili pri
ruci dok su molbe dr. fra Ante Crnice, koji se nije politiki slagao s provincijalom Cikojeviem, da bi
poao u Rim ostale uzaludne (usp. Spisi provincijala, fascikl 109, br. 1764/1925, Crnica Cikojeviu,
Makarska, 21. VIII. 1925).
151
Tko se dri svojih starijih, on Boga slua i ivi po njegovoj svetoj volji Anti . Atlagi, Zagreb
14. X. 1946, AP III/3, 1 [ 6, 23]. Usp. III/3, 2. [ 6, 24].
152
Usp. Anti M. Baturi, Makarska, 25. VI. 1946. AP III/5, 9 [ 6, 47]; 11. XI. 1947. AP III/5, 23 [ 6,
63]; Anti M. Greguri, Zagreb, 5. I. 1957. i 26. VII. 1957. AP, III/12, 14 i 16 [ 6, 154-155].
153
Pismo od 12. VIII. 1919.
154
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 103, 2101/1923. Anti Cikojeviu, Makarska, 9. XII. 1923
[izvornik]. Piem sestri i Klarisama pa kako Vam se vidi uinite, Spisi provincijala, fascikl 109, br.
1749/1925, Anti Cikojeviu, S. Maria degli Angeli, 17. VIII. 1925.
155
Molim Vas, ne znam bi li bilo potrebito, da poem 1-2 dana kui, jer mi je majka pisala i poruila da
doem. to vi odluite uinit u, AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 106, bez broja [iza 1622/1924].
Anti Cikojeviu, Vrlika 25. IX. 1924 [izvornik].
156
Tako u pismu Cikojeviu dok mu estita imendan pie: Neka Vam [dobri Bog] naplati Vau oinsku portvovnost i dobrotu, koju ste vazda prema meni nevrijednom pokazivali! Ja u za Vas moliti i
nastojati da Vam budem posluan i zahvalan. - Ako bi mi mogli dozvoliti, elio bih za sv. Antu darovati
svim klericima ivot sv. Ante od o. Petrova, AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 140, br. 769/1932,
Anti Cikojeviu, Makarska 10. VI. 1932.
150

4. U
Uitelj duhovnog ivota

227

ljudskoj psihi te je i njemu ponekad bilo teko moliti gvardijana za potreptine, pa


je traio zaobilazni nain.157
Slijepu poslunost prema poglavarima traio je i od svojih duhovnih voenika.158 Pa ipak Anti nije bio slijep kad poglavar nije bio dalekovidan. Dapae
je poglavare viekratno i uporno znao uvjeravati. injenica je da ga ni revnosnici,
premda im se pokoravao, nisu uspijevali promijeniti, pa se ak inilo lake za
magistarsku slubu pronai drugu osobu.
Moemo pretpostaviti da su plaljivost, povuenost i kolebljivost nestajale
upravo pred njegovom ivom vjerom.159 Na krilima jake jednostavne vjere njegova dua uzdizala se iznad same sebe i iznad svega zemaljskoga teei jedino za
savrenom Bojom
jom ljubavi.160
DUHOVNI VOA
Vjerojatno je Anti od svojih mladih dana razmiljao kako duhovno voditi
ljude. Kad je mladom asketi 1922. povjereno predavanje ascetike na Franjevakoj
bogosloviji u Makarskoj, vjerojatno je vie puta uo prigovor kako je uenje ascetike suvino jer u Hrvatskoj, toboe, nema dua koje bi trebale posebno duhovno
vodstvo. To je u njem jo jae potaklo elju da bi se odgojile duhovne osobe koje
bi osjetile potrebu viega duhovnog ivota.161 ivotni put magistra vodio ga je
dalje u tom smjeru pa je s vremenom postao vrsni duhovni voa.
Antievo duhovno vodstvo sastojalo se naroito u voenju duhovnih vjeba,162 u ispovijedanju i u duhovnom savjetovanju osoba, posebno kad su se o
njemu poeli pronositi glasovi meu obinim svijetom i nakon to je razrijeen
magistarske slube, pa su mnogi poeli opsjedati samostan Majke Boje
je Lurdske
u Zagrebu i mjesta u kojima je boravio.163 Anti je u sebi osjeao poziv upravo

Anti Jadrijeviu, Zagreb, 28. IV. 1948. AP, I/19, 5 [ 4, 293].


Slijepu poslunost vazda pokai prema ocu Starjeini, pisao je fra Nikoli Gabriu. A. ANTI,
Pisma sveeniku I, [30/36] 70.
159
Nemojte plakati, nemojte tugovati, nemojte se nikomu tuiti. Sve Gospodin vidi, sve zna, sve od
Vas prima, pisao je Anti M. Baturi, Makarska, 29. IX. 1960. AP III/5, 48 [ 6, 91];
160
Usp. Anti M. Ostrognaj, Zagreb, 9. VIII. 1963. AP, II/30, 10 [ 2, 564].
161
Uz izlaganje fra Jerka Stuparia Mo rijei Boje
u Zboru Milovan zapisniar je pribiljeio: O.
je
fra Ante Anti veli, da je on esto uo, da nae uenje asketike nema nikakve vanosti, jer u naem
narodu nema dua, koje bi trebale posebnog voenja. On se je sam htio o tom uvjeriti, pitajui razne
due, i vidio je, da je to istina. Tome nepoznavanju duhovnog ivota krivo je slabo propovijedanje.
Zato je potrebno dobro propovijedati i katekizirati, i tada emo odgojiti due, koje e utjeti potrebu
vieg duhovnog ivota, AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1923-1925. Sv. IX. etvrta redovita.
sjednica, 1. II. 1925.
162
Traei mu knjige za duhovne vjebe, Venceslav Gugi pie: Znam Vi svake godine vodite duhovne vjebe pa ete imati knjiga na raspolaganju. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata
Makarska, izvan protokola, Kuna 17. III. 1939.
163
Kamo god se kretao, Antia su traili mnogi penitenti, pa ih je on primao ne samo u svom samostanu
nego i kad se nalazio na odmoru ili zbog slube u samostanima drugih provincija ili redova. Sluavka
Malog Isusa Helena Kanjo pie: Kad bi o. Anti due boravio kod Klarisa u Samoboru, dolazili bi
157
158

228

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

za vodstvo takvih osoba. To se vidi iz njegova pisma upravljenog, potkraj ivota, 1959. Anelini Kujundi, u kojem ju je zamolio da obavi devetnicu u ast
Presvetog Trojstva da uzvisi na oltar Pija XII, a njemu pokloni zdravlje i milost
da bude ispovjednik i duhovni otac po posebnoj milosti Duha Svetoga na slavu
Presvetog Trojstva i za spas dua.164
Brojne osobe s kojima se dopisivao Anti esto naziva svojom duhovnom
djecom oslovljavajui se sam, vie puta, duhovnim ocem. U njegovo vrijeme katolici su u Hrvatskoj redovito oslovljavali redovnika sveenika rijeju
oe, pa se
ju
moe pretpostaviti da sva pisma upuena Antiu u kojima je oslovljen kao duhovni otac165 ne moraju oznaavati trajnije duhovno vodstvo. No, iz pisma kolske
sestre Vjekoslave Kovaevi, predstojnice u Trpnju, u kojem se izriito ona naziva
njegovaduh[ovna] ki, moe se pretpostaviti da je Anti166 ve tada neke osobe
na poseban nain ukljuio u svoje duhovno vodstvo.
Premda su sveenici prihvatili i pogodovali irenju naziva duhovni otac, zanimljivo je promotriti tu uporabu kod Antia. Stjee se dojam da je u mlaim godinama Anti tu rije za sebe rijetko upotrebljavao. On i svoje vjerne sljedbenice
Anku Bebi i sestre Stipeti oslovljava sa gospoice ili sa sestre u sv. Franji. Rije
duhovni otac postaje u njegovu rjeniku ea negdje od II. svjetskog rata, to je
vie odmicao u godinama i to se vie posveivao duhovnom vodstvu. Uporaba te
rijei u Antievim dopisima ini se da je donekle ovisila i o drutvenom poloaju
osoba koje je duhovno vodio. Prema nekim osobama koje su mu u redovnitvu
bile pretpostavljene, imale vlast u Crkvi ili uivale ugled i bile naroito cijenjene,
Antiu se naziv duhovnog oca oito inio neprikladan i neumjestan. Ta te su osobe zapravo ve u odreenom smislu bile duhovne ili svjetovne voe. Ne bi li bilo
preuzetno smatrati se voom voama? Izbjegavanje neumjesnog naziva nije,
meutim, puno mijenjalo stvarnost. Tipian takav odnos moe se zapaziti prema
uvaenom i u to vrijeme cijenjenom fra Stanku Petrovu,167 u kojem Petrov Antia
oslovljava sa Ti, a Anti Petrovu skoro nalae, oslovljavjui ga sa Vi.
Naziv duhovnog oca Anti rabi uglavnom u pismima jednostavnim osobama
koje je duhovno vodio, a koje redovno nisu imale neke vlasti ili naroitog ugleda u
drutvu. Bili su to obini vjernici, intelektualci eljni dubljeg religioznog iskustva,
poneki zbog svog kranstva i na rubu drutva zadojenog komunistikim idejama,

mnogi ljudi iz okolice i Zagreba, razliitih uzrasta i stalea [] (Izvanprocesualna svjedoanstva,


115). Slino svjedoi i Adela Starc: V Samoboru kamor so ga predstojniki poslali na oddih ga duhovni otroci nisu pustili pri miru. Bila sam pria kako so prihajali in odhajali. Isto se dogaalo i u
Brezovici, Vrhovcu, estinama itd.
164
Anti A. Kujundi, Zagreb, 29. III. 1959. AP. I/19, 75 [ 2, 437].
165
Tako je oslovljen u pismu s. Angeline [Galun] Antiu, Knin 129. XII. 1944. i neke Monike koja
je bolesna i koja bi imala svega priati Antiu, B[aka?] V[oda?], 10. II. 1945, o kojima kasnije u
prikupljenoj arhivskoj grai u Arhivu Vicepostulature nema spomena.
166
Arhiv Vicepostulature, Vjekoslava [Kovaevi] Antiu, Trpanj 15. IV. 1946.
167
O Petrovu usp. monograju: Mp. o. dr. fra Stanku Petrovu in memoriam, Sinj 1963. i D. ANKO,
Svjedoci, Izabrani eseji, prikazi, sjeanja (Knjinica Hrvatske revije), Barcelona-Mnchen 1987, 253262.

4. U
Uitelj duhovnog ivota

229

sveenici, redovnici i redovnice pa i poglavarice redovnica koje ponekad oslovljava s asna majko i duhovna keri.
U upotrebi samog naziva duhovni otac nije jednostavno pronai neki odreeni klju jer se Anti s nekim osobama dopisivao vie godina i napisao na desetke pisama potpisujui se jednostavno fra Ante ili nevrijedni i beskorisni sluga u
Gospodinu, da bi tek nakon vie godina upotrijebio rije duhovni otac.168 Drugima
je on duhovni otac od prvih sauvanih pisama, ali nije poznato otkada vodi te
due.169
Svoju ulogu duhovnog oca Anti je shvaao vrlo odgovorno. Duhovni otac
mora vriti volju Boju.
Kao takav elio je i molio da njegova duhovna djeca
ju.
kad dou k njemu i nau u njemu Duha Svetoga. Za duhovnu se djecu rtvovao i
molio,170 pomagao ih materijalno, savjetima i preporukama, upozoravao ih na vrijeme u koje slavi misu kako bi se i odsutni mogli ujediniti molitvom s rtvom koju
je prinosio Bogu.171 Ulagao je svu pomnju da ih privede sjedinjenju s Bogom.172
Pisao im je pisma po volji Bojoj
,173 pogaajui u sr problema duhovnog ijoj
vota.174
DUHOVNOST PO MJERI
Osnovica svega Antieva duhovnog vodstva sastojala se u predanju Bogu,
podlaganju Bojoj
joj volji i ivljenju u Bojoj
joj nazonosti. Kad osoba preda srce
potpuno Bojoj
joj ljubavi, mogu nasrnuti napasti, nadirati sumnje, bjesnjeti strasti, ona ostaje vrsta poput graevine sazdane na vrstom temelju. Kad je srce u
Gospodinu, on ga brani uva i vodi.175 Ta Bog nas sve voli i ljubi. U tom uvjerenju
osoba jednom predana Bogu treba uvati mir i sabranost, odazivati se trajno glasu
milosti, stalno hoditi u Bojoj
joj prisutnosti i biti s Bogom sjedinjena.

Sestra ema Biki je tek nakon tri godine dopisivanja nazvana duhovna ker. Usp. Anti . Buki,
Zagreb, 19. V. 1954. AP. II/3, 5 [ 2, 330]. Marica Baturi nakon dvije godine u 18. pismu u kojem se
takoer potpisuje nevrijedni i beskorisni sluga u Gospodinu. - Anelini Kujundi se tek u 74. sauvanom pismu potpisuje kao duhovni otac. Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 25. II. 1959. AP, II/19,
74 [ 5, 442].
169
Usp. Anti B. Horvat, Zagreb, 7. I. 1960. AP. II/11, 1 [ 2, 354].
170
AP, II/21, 2 [ 2, 451].
171
AP, II/34, 9 [ 2, 604].
172
Siam se da ste me pitali koji je uzrok da sam Vas izabrao za duh[ovnog] vou (ne ja nego dragi
Bog) ali nisam odma imao na to odgovoriti ali sad Vam piem da u naoj Provinciji nema sveenika
koji bi svu pomnju uloia oko jedne due, koja se iskreno eli Bogu predati, da je podpuno otrgne od
zemaljtine i privede k poniznome ujedinjenju Bojem,
jem, kao to je moj duh. Otac. Fala dragome Bogu
koji mi je tu priveliku milost udilio! A ja iskreno i ponizno priznajem da nisam ni vridan ni dostojan te
milosti ali dragi Bog me je priklonio k Vama da me Vi dovedete k Njemu. Fra L. [Bazo] Antiu, 1. XI.
1938. Uredovni spisi klerikata izvan protokola. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
173
Anti P. Vukoviu, Zagreb, 30. I. 1958, AP. I/43, 10 [ 2, 294].
174
Usp. Fra Frano Nimac Antiu Makarska 25. VIII. 1938. Uredovni spisi klerikata. Arhiv
Vicepostulature. Izvornik.
175
Anti F. i M. Stipeti, Zagreb, 11. VII. 1961, AP, III/35 120 [ 6, 466-467].
168

230

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Iz toga proizlazi da duhovne osobe trebaju uvati zdravlje, kao posebni Boji

ji
dar, i to bolje upotrijebiti svoje zike snage na slavu Boju,
176 biti uvijek vesele
ju,
i s pouzdanjem pristupati Bogu. Ne smiju se preputati mislima koje prouzrokuju
smetnje u duhovnom ivotu. Moraju se kloniti malodunosti, uvati potitenosti,
melankolije i oaja. Duhovno veselje ne smije im poremetiti nikakva tjeskoba,
muka ili kri, jer osobama koje pripadaju Isusu nitko ne moe nauditi kad ih on
brani, uva i nad njima bdije.177 Dapae, jedan od najsavrenijih oblika iskazivanja ljubavi prema Bogu Anti je gledao u noenju vlastitog kria po primjeru
Isusovu.178 Bogu valja sluiti veselo, predano i potpuno.179 Da bi to uspjelo, treba
biti ponizan jer poniznost je temelj duhovnog savrenstva i jedini uvjet da Bog
ovjeku dadne svoje milosti.180
Anti je duboko bio svjetan da je za ljudske nevjernosti spasonosni lijek ispovijed. Veliki dio svoga ivota utroio je upravo u ispovjedaonici. No, ono to ga je
razlikovalo u postupku od nekih drugih ispovijednika bilo je shvaanje da ispovijed nije samo sredstvo opratanja grjenom ovjeku, i prema tome nije namijenjena samo onima koji su osjetili teret grijeha na savjesti. Ona je milosni susret Boga
i njegova ljubljenog djeteta, te joj je Anti zbog toga pridavao obiljeja
ja pobonosti
i radosti. To objanjava zato se sam esto ispovijedao. A ispovijed je prireivao
i za druge, upravo uz razliite radosne zgode u ivotu, naroito prije blagdana ili
znaajnijih datuma, kao to su imendani, roendani i obljetnice.181
Openito je drao dobrim da i svjetovnjaci imaju svoga duhovnog vou,
odnosno stalnog ispovjednika kojega trebaju sluati smatrajui ako se dua na
vie strana razlijeva onda manje slua onoga po kojemu je Bog vodi.182
S takvim shvaanjima Anti se predao ispovijedanju i duhovnom vodstvu.
Na ispovijed su mu dolazili nenajavljeno i bez rasporeda. Svoje stalne duhovne
penitente primao je ve od pedesetih godina po dogovoru, iako se to iz njegovih
pisama vidi samo nekoliko puta,183 a due s kojima je osobno bio povezan primao
je im budu mogli ili kad Gospodin dade.184
Anti apkunu, Makarska, 12. I. 1935. AP, I/11, 10 [ 4, 122]; Anti M. Mikuliu, Zagreb, 4. IV.
1964. AP, I/30, 53 [ 4, 627-628].
177
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 3. I. 1935, AP, III/35 2 [ 6, 377]. Anti M. Stipeti, Makarska, 12.
9. 1935, AP, III/35 4 [ 6, 381]. F. i M. Stipeti, Makarska, 27. II. 1940, AP, III/35 15 [ 6, 389]. - Anti
nepoznatoj osobi, Zagreb, 7. VIII. 1950 (?), AP, III/41 5 [ 6, 488]; Anti J. Bakotinu, Zagreb, 16. VI.
1964. AP. I/3, 1 [4. 11-12].
178
U naem ivotu kri nas najvie izgrauje, pribliuje Bogu i ini slinim Isusu i Mariji, Anti F. i
M. Stipeti, Zagreb, 11. VII. 1961, AP, III/35 120 [ 6, 466-467].
179
Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 13. VII. 1950, AP, III/41 4 [ 6, 487].
180
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 18. III. 1940, AP, III/35 16 [ 6, 391]. Anti J. Bakotinu, Zagreb,
16. VI. 1964. AP, I/3, 1 [4. 11]: Kad Vam se priini, da u Provinciji nema nita dobra, sveta, ponizite
se i prikaite Isusu u presv(etom) oltarskom sakramentu sebe, svu sakrivenu dobrotu, ljubav, pokoru,
trpljenje to u Provinciji tinja, tajno se prikazuje i rtvuje Gospodinu a da nitko ne vidi ili uje.
181
Ako moete, izvolite doi na sv. ispovijed, pie Saleziji Mavrak za imendan 1964. AP, II/24, 117
[ 2, 519].
182
Anti . Atlagi, Zagreb, 17. VI. 1964, AP, III/3, 7 [ 6, 30].
183
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 2. IX. 1953. i 16. II. 1954. AP. II/19, 33 i 40 [ 2, 427-428].
184
Anti A. Kujundi, Zagreb, 6. VI. 1959. AP. II/19, 76 [ 2, 438].
176

4. U
Uitelj duhovnog ivota

231

U vladanju prema onima koji su mu dolazili kao duhovnom savjetniku i ocu


bio je naravan. Iako u svojim pismima rijetko govori o sebi, nije krio zadovoljstvo na iskazanoj mu panji i poasti i srdano je zahvaljivao na estitkama i
poklonima,185 to je na one koji su mu dolazili ostavljalo ugodan dojam.186 Osobu
je znao pohvaliti kad je bio uvjeren da je dobro obavila posao.187 Ispriavao se ako
se nije odmah zbog nekih razloga zahvalio ili pokazao dunu poast prema pojednoj osobi,188 pa ak i zbog toga to mu se pismo meu ostalim papirima zguvalo
ili otetilo.189 Preporuivao se u molitve za svoje vlastito zdravlje.190 Osobama s
kojima je bio dublje povezan znao je koji put oitovati i vlastito ziko stanje i
tegobe da bi ih potakao na prihvaanje ivota i da bi tako od ivotnih nedaa izvukao duhovnu korist. Javljajui tako fra Nikoli Gabriu da je ve dva dana bolestan
i da ima ognjicu, iskoristio je priliku ne samo da bolest prikae Gospodinu ve da
i Nikolu potakne da sve prikau Gospodinu jer Gospodin hoe sve nae.191
U govoru je nastojao biti jednostavan i razumljiv. Vie puta se ponavljao192 i
nije bio do kraja metodian u rasporedu grae. ak i u okrunicama generalnih ministara nije mu se sviala uenost, ve je vie volio da generalni ministri piu okrunice koje bi mogao razumjeti svaki brat laik.193U tom je pogledu zanimljivo jedno
njegovo hrvatsko-slovenski mijeano pismo, upueno jednoj Slovenki, u kojem u
hrvatskom tekstu kljune pojmove pie slovenskim jezikom.194 No, pismo ujedno
slui i kao dokaz koliko je spontano prihvaao raznolikost jezika u komuniciranju,
pokazujui djelom da sve Kristove uenike prihvaa jednakom ljubavlju u Kristu.
Zbog udaljenosti, potekoa koje su oteavale osobne susrete, ili zbog lakeg
prodora u nutrinu osobe Anti je briljivo njegovao dopisivanje kao poseban oblik
duhovnog vodstva i u njem je bio uporan. Koristio je razne prigode kao imendane,
reenja, prve mise i obljetnice da bi uputio duhovne savjete svojim duhovnim
sinovima i kerima. Nerijetko je za takve zgode preporuivao razliite duhovne
vjebe.195 Svoja duhovna pisma esto je pisao s putovanja iz Splita, Sarajeva,
Kamnika, Sinja, ili ak i s parobroda.196
Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I, [30/22] 41; [30/27] 50; [30/41] 75; [30/49] 89; [30/64] 108;
[30/67] 110; AP, II/24, 51 [ 2, 485]. Anti Damjanoviu, Zagreb, 21. I. 1963. AP, I/12, 12 [ 4, 161].
Zahvala za poklonjeni plat.
186
Usp. svjedoanstvo sestre Imakulate Malinke, Antieva batina, 249.
187
Svojim tipinim govorom ponavljanja on e .s. Saleziji napisati Hvala dragom Bogu ja sam Vaim
radom zadovoljan potpuno, potpuno, potpuno i u svemu, AP, II/24, 137 [ 2, 522].
188
AP, II/24, 21 [ 2, 470].
189
AP. II/24, 114 [ 2, 517].
190
AP, II/21, 5 [ 2, 457].
191
Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I, [30/23] 41.
192
Usp. ve navedenu biljeku: Hvala dragom Bogu ja sam Vaim radom zadovoljan potpuno, potpuno, potpuno i u svemu, AP, II/24, 137 [ 2, 522].
193
Anti Baliu [pogreno arhivirano kao I. Juriu], Zagreb, 27. VI. 1950. AP, I/21, 24 [ 4, 382].
194
Anti Adeli Starc, Zagreb, 17. II. 1959. AP. III/34, 1 [ 2, 778]. To su rijei: Kristus, Odreenik =
Otkupitelj, obhajilo = priest, premiljevanje = razmatranje, roni venac = krunica itd.
195
Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I [30/18] 30; [30/26] 48; [30/40] 75. Arhiv Vicepostulature Antieva
pisma II/21, 1 [ 2, 449]; II/21, 3 [ 2, 453]; II/24, 1 [ 2, 462]; AP. II/24, 108 [ 2, 512]. i mnoga druga.
196
Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I, [30/20] 33-37. [30/38] 71-72.
185

232

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

ini se, ak, da je Anti esto prvi zapoinjao dopisivanje, kako bi mogao nastaviti duhovno vodstvo osoba koje su kod njega potraile savjet. Kao duhovni zaljubljenik, pisao je kad je dobio nutarnji poticaj, ili napose kad je boravio u nekom
samostanu na odmoru. Neke osobe kojima je pisao nisu mu uzvraale na pisma, jer
jednostavno nisu imale sklonosti prema pisanju. No, on je pisao i kad nije dobivao
odgovor, a ponekad ak i ne ekajui na nj.197 Katkada se sluio nekom vrstom
okrunica, jednakih pisama za razliite osobe. No, ini se da takve okrunice nisu
bile uvijek primane s oduevljenjem. U pismima je ponekad traio, posebno od
duhovnih keri, da mu opiu svoje duevno stanje, povijest due.198 Te je opise
kasnije zbog diskretnosti unitio, no sauvalo se nekoliko spisa koji omoguavaju
praenje fenomena njegova duhovnog vodstva. Od nekih svojih penitenata traio
je i da vode duhovni dnevnik i biljee pohode Gospodnje i svoje duhovno
raspoloenje i to mu dostavljaju.199
Molitve ili neke od duhovnih vjeba koje je Anti savjetovao ili zahtijevao od
svoje duhovne djece danas se mogu initi prezahtjevne ili neobine, kao npr. devetnice, viesatno klanjanje, prostracije,200 strogo obdravanje sata utnje u obitelji.
Neke se ak ine udnima i da odudaraju od Evanelja, kao npr. kad nalae jednoj
osobi da obori oi preda se i da ni s kim ne govori dok ujutro ide u crkvu,201 to
se ini oito u suprotnosti s Kristovim savjetom: Vi naprotiv kad postite... No,
kad se bolje pronikne tekstualni smisao, zapravo se vidi da se umjesto o strogoj

Milanu Mikuliu pisao je tri puta i sva tri puta ostao bez odgovora, no to ga nije obeshrabrilo da ga i
etvrti put zamoli da se javi. Anti M. Mikuliu, Zagreb, 4. IV. 1964. AP, I/30, 53 [ 4, 627]. Bernardina
Horvat priznaje Antiu da odgovara tek na tree njegovo pismo, Arhiv Vicepostulature, Bernardina
[Horvat] Antiu, Zrenjanin, Tijelovo 1961. Usp. takoer Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 13. VII.
1950, AP, III/41 4 [ 6, 487].
198
S. Bernardina [Horvat] mu zamjera na zajednikom duhovnom vodstvu. ini se da bi kojiput znao
i prepisati neke upute i poslati ih razliitim sestrama. To bi se dalo zakljuiti po tome to je u arhivu,
ukoliko nije pogreno arhivirana, sauvana uputa jednoj kolskoj sestri koja je vjerojatno pisana za
milosrdnice, jer se na kraju preporuuje pobonost sv. o. Vinku, a ne navodi se pobonost Kristu Kralju
ili Srcu Isusovu kojima je posveena zajednica tih sestara. Anti Am. Klape, Zagreb, 10. III. 1955. AP.
II/16, 2 [ 2, 398]. - Opise vlastitog duhovnog stanja vie puta mu je slala S. edomila, a s. Bernardina
mu je priloila Povijest, koja je ve godinu dana u radnom programu. Usp. Arhiv Vicepostulature,
Bernardina [Horvat] Antiu, Zrenjanin, Tijelovo 1961.
199
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 2. IV. 1946. AP. III/35, 47 [ 2, 819]; usp. i Arhiv Vicepostulature,
Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb], 27. XI. 1959.
200
Anelini Kujundi, asnoj majci, traio je 1950. tri dana kao pripravu za Krista kralja dva sata
razmatranja, osim propisanog pravilima, svaki sat poljubiti zemlju, svakog treeg sata izmoliti kleei
6 oenaa Svaku veer u sobi uiniti prostraciju etvrt sata. Anti A. Kujundi, Zagreb, 26. X.
1950. AP. II/19, 2 [ 2, 408]. Mjesec dana kasnije joj je savjetovao da izmeu ponoi i jedan sat uini
etvrt sata adoracije u kapeli. Anti A. Kujundi, Zagreb, 21. XI. 1950. AP. II/19, 5 [ 2, 409]. Od
s. Salezije Mavrak moli 7 sati klanjanja po njegovoj odluci. Anti S. Mavrak, Zagreb, 6. XII. 1952, AP.
II/24, 31 [ 2, 476]. Iz Zagreba sestri emi da obavi 7 sati klanjanja po njegovoj nakani. Anti .
Biki, Zagreb, 23. XI. 1952, AP. II/3, 2 [ 2, 326]. Godinu dana kasnije joj trai tri devetnice. Anti .
Biki, Zagreb, 8. X. 1953, AP. II/3, 4 [ 2, 329].
201
Anti M. Baturi, Zagreb, 17. II. 1948, AP, III/5, 27 [ 6, 68]. Nekada u korizmi to su mogla biti i
dva sata utnje, jedan dopodne drugi popodne. Usp. Anti S. Razum, Zagreb, 9. IX. 1960, AP, III/27,
1 [ 6, 290].
197

4. U
Uitelj duhovnog ivota

233

utnji radi o odravanju sabranosti i o izbjegavanju brbljavosti.202 Onima kojima


zdravstveno stanje nije doputalo duge molitve preporuivao je vie puta na dan
po etvrt sata razmatranja.203
Osobama koje su prihvatile njegovo duhovno vodstvo Anti je prije svega
savjetovao mir, predanje u volju Boju,
ju, poniznost, svladavanje sebe. Iako njegove
pouke nisu metodiki razgraene, jer njegova pisma uglavnom slijede poticaje
duha, i premda se ponavljaju, ponekad desecima i desecima puta, ipak bi te pouke
mogli svesti na nekoliko stupnjeva, od pouka koje spadaju na obini ivot204 i
uljudbu,205 do visoko duhovnih mistinih savjeta.
Duhovni ivot svoje duhovne djece nastojao je uglavnom izgraivati na sakramentalnom ivotu, na molitvi (pobonosti prema BDM, a neke je osobe upuivao
napose i na pobonost sv. Josipu i Anelu uvaru) duhovnom itanju, razmatranju,
ispitu savjesti, na samoodricanju i pokori i obavljanju svakodnevnih duhovnih
vjeba.206
Kroz korizmu je savjetovao svakodnevno obavljanje krinog puta, duhovna
itanja i razmatranja, ispit savjesti.207 Ako osoba nije mogla obaviti pobonost sat
klanjanja u Crkvi, traio je, ako je mogue, da se sline molitve obave kod kue.208
Osobe koje su doivljavale dosadu u duhovnom ivotu poticao je da nastave duhovni ivot usprkos osjeaju dosade.209
Ako nas Bog kara i pohaa kunjama, to je uvijek za nae dobro, drao je
Anti210 upozoravajui da se u patnji pokazuje prava ljubav i savrena vjernost.211 Ta Krist je i sam ispio gorki kale koji nam nudi. Dapae on ga je posvetio i
zasladio.212 Anti je pozivao svoju duhovnu djecu da iskoriste za svoje duhovno
dobro ili za dobro svojih dragih sve to trpe.213 A da bi im tekoe bile lake, ugodnije i podnosivije, savjetovao je da svaki trn koji ih ubode umoe u boansko
Srce Isusovo.214
Tjeio je osobe koje su trpjele i hrabrio ih da ne klonu duhom, upozoravao ih
na Boju
ju ljubav i blizinu, istiui da je Bog najblii onima koji iz ljubavi prema

ini se naime da je dotina osoba kojoj je upuen zahtjev bila dosta govorljiva. Usp. Anti M.
Baturi, Zagreb, 11. IX. 1948, AP, III/5, 32 [ 6, 72]. Dosta ste i govorili to nije trebalo.
203
Anti Grafu, Zagreb, 27. XI. 1962. AP, I/18, 7 [ 4, 287].
204
Redovnice je poticao da se struno usavravaju. Anti A. Kujundi, Zagreb, 11. XI. 1954. AP. II/19,
52 [ 2, 431]
205
Kao npr. nikada ne presijecati drugoga ni upadati mu u rije, pa bilo to i u domaem drutvu. Anti
M. Baturi, Zagreb, 6. XII. 1947, AP, III/5, 24 [ 6, 64].
206
Usp. Anti E. Magdi, Zagreb, 9. II. 1959, AP, III/21, 13 [ 6, 259]; F. i M. Stipeti, Makarska, 27.
II. 1940, AP, III/35 15 [ 6, 389-390].
207
Anti M. Baturi, Makarska, 9. III. 1947, AP, III/5, [ 6, 56-59].
208
Anti M. Krelj, Zagreb, 20. XII. 1957, AP, III/17, 1 [ 6, 234].
209
Anti F. Stipeti, Brezje, 12. IX. 1935, AP, III/35 3 [ 6, 379].
210
Anti J. Baljak, Zagreb, 15. I. 1961, AP, III/4, 2 [ 6, 34].
211
Anti M. Baturi, Zagreb, 6. XII. 1947, AP, III/5, 24 [ 6, 65].
212
Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 13. VII. 1950, AP, III/41 4 [ 6, 487].
213
Anti J. Baljak, Zagreb, 25. I. 1961, AP, III/4, 3 [ 6, 36].
214
Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 13. VII. 1950, AP, III/41 4 [ 6, 487].
202

234

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

njemu trpe i mue se. Upozoravao ih je da je Krist svojim bolima posvetio bol i
kri i da je svaka tekoa oroena dragocjenom krvlju Sina Bojega.
jega. Poticao ih je
da mole poput Krista kako bi mu postali slini, a to je najvea milost. On vidi i
Vae boli i broji Vae suze, znao je rei svojim penitentima, dozivajui im tako
slikovito lik svemonog Boga kao ljubljenog prijatelja koga pogaaju prijateljeve
boli.215 Da bi osobe pribliio to vie trpeem Kristu u ovjeku, savjetovao je pojedinim osobama da posjete neke od bolesnika koje je on sam duhovno vodio.216
Plaljive i psihiki slabije osobe upozoravao je da ih Bog ljubi i eli da budu
svete.217 Uvjeravao ih da im je dovoljno opsluivati Boje
je zapovjedi i da mogu
ivjeti bez straha. Jer te su zapovijedi poput kolosijeka po kojem vlak sigurno klizi
svijetom i sigurno se vraa u postaju odakle se uputio.218 Od bojaljivih je osoba
traio zbog toga bezuvjetnu poslunost ispovjedniku.219 Katkada ih je pozivao da
dou na ispovijed, jer ih eka Isus.220 Da bi ih u potpunosti umirio, ponekad je
izjavljivao da on preuzima njihove grijehe i da e za njih izvriti pokoru.221 No
kad se radilo o bolesnim osobama koje su imale probleme savjesti, upuivao ih je
lijeniku ili psihologu.222
DUHOVNA SKRB ZA CRKVENE OSOBE
Antieva ljubav prema Crkvi oitovala se u njegovoj ljubavi prema papi,
biskupima, sveenicima, redovnikim poglavarima, redovnicima, redovnicama,
njihovim pripravnicima i svim lanovima Crkve, prema crkvenim obredima, crkvenim graevinama. Ipak je svoje posebno podruje
je rada u Crkvi Anti vidio u
pomoi crkvenim osobama, posebno sveenstvu i redovnitvu, drei da o njihovoj duhovnoj izgradnji ovisi donekle i izgradnja mistinog tijela Kristova. A u duhovnoj izgradnji mladih sveenikih i redovnikih narataja gledao je djelomino
i budunost Crkve, premda je duboko bio svjestan da Crkva, kao Boje
je djelo, ne
ovisi o svojim slubenicima.
SKRB ZA SVEENI
ENI
ENI
ENI
KE
KE I REDOVNI
REDOVNI
KE

KE PRIPRAVNIKE
Kod sjemenitaraca i novaka Anti je nastojao razbuditi elju za sveenitvom
obavjetavajui ih preko njihovih prefekata i magistara o reenjima, traei da
mole za reenike a pokatkada i aljui tekstove odgojiteljima novaka da im ih

Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 7. VIII. 1950. (?), AP, III/41 5 [ 6, 488] 1. IV. 1952, AP, III/41 6
[ 6, 489].
216
Usp. Anti F. i M. Stipeti, AP, III/35 [ 6, 382].
217
Anti M. Krelj, Zagreb, 27. I. 1959, AP, III/17, 15 [ 6, 244]. - Anti K. Lovri, Zagreb, 24. I. 1961,
AP, III/20, 3 [ 6, 251].
218
Anti M. Krelj, Zagreb, 9. V. 1964, AP, III/17, 19 [ 6, 245].
219
Anti M. Krelj, Zagreb, 16. XI. 1958, AP, III/17, 13 [ 6, 243].
220
Anti E. Magdi, Zagreb, 14. i 31. I. 1959, AP, III/21, 10 i 11 [ 6, 256].
221
Usp. Anti K. Juki, Zagreb, 1. VIII. 1963, AP, III/13, 54 [ 6, 219].
222
Usp. Anti nepoznatom lijeniku, Zagreb, 21. III. 1963, AP, III/41 13 [ 6, 499]. Anti A. Kujundi,
Zagreb, 16. II. 1954. AP. II/19, 40 [ 2, 428].
215

4. U
Uitelj duhovnog ivota

235

proitaju.223 No, Anti se dopisivao i sa samim novacima i sjemenitarcima, savjetovao ih i ohrabrivao da mogu postati vrijedni sveenici.224
Nakon to je 1956. razrijeen magistarske slube u Zagrebu, Anti je, kako
je ve spomenuto, kao iskusni poznavatelj dua, i nadalje ispovijedao i duhovno
vodio klerike, do premjetanja bogoslovnog studija u Makarsku (1957) i gimnazijskog studija u Sinj (1961), dok su magistri uglavnom pazili na stegu i materijalne
potrebe klerika.
Na poziv magistra novaka, ili po nalogu provincijalnog ministra, kroz ljeto
1957. posjetio je novicijat na Visovcu gdje je svakom novaku rekao ono to je
pred Gospodinom spoznao i smatrao da odgovara svakom pojedinomu.225 Pred
Uskrs 1958. bio je ponovno tri dana na Visovcu, gdje ga je vjerojatno uputio provincijal da bi obiao novake i dao im svoje savjete.226
U Zagrebu su mu osim studenata iz samostana u kojem je boravio dolazili i
drugi studenti teologije kojima je Anti rjeavao duhovne probleme i davao duhovne savjete.227
DUHOVNI VO
VO
A

A REDOVNIKA I SVEENIKA

S nekadanjim studentima, koje je duhovno vodio, Anti je esto ostajao povezan u molitvi i kad su postali sveenici, a oni su mu uzvraali privrenou.
Molio je za mnogobrojne koji su mu se preporuivali i koji su kod njega nalazili
razumijevanje. Hrabrio je mlade sveenike koji su mu pisali s odsluenja vojnog
roka ili kao mladi kapelani i upnici. Vihor ivota odvlaio je te ljude u okolnosti
koje u maloj Makarskoj sredini nije bilo mogue predvidjeti ili na njih nije svraana pozornost.228 esto su promjene bile vrtoglave. No, veina je studenata ponijela
sobom duhovno obogaenje steeno u malom zatvorenom makarskom prostoru,
ponijela je radne navike i samodisciplinu, koje e preoblikovane u drugim uvjetima donijeti plodove.
Kao odgojitelj mnogih narataja, Anti je desetljeima brino pazio na svoje
bive studente, koji su postali redovnici-sveenici, i nastojao ih bodriti da ive
Bojim

jim
ivotom. Poticao ih je i opominjao. Pozivao ih na molitvu i obavljanje

Usp. Anti Novicijatu u Visovcu, Zagreb 11. IV. 1951.


Arhiv Vicepostulature, Kamenjarin Antiu, Visovac 11. X. 1941; Ljubo Ivanevi Antiu [Sinj] 19.
X. 1941.
225
Arhiv Vicepostulature, Anti novacima u Visovcu, Brezovica, 24. X. 1957. AP, I/48, 5 [ 4, 902].
226
S puta se javio Anelini Kujundi. Anti A. Kujundi, Drni-Visovac, 12. III. 1958. AP, II/19, 73
[ 5, 441].
227
Usp. Arhiv Vicepostulature, N. Roi Antiu, Rim, 11. XI. 1962.
228
Kako je sve obratno ovdje; to su vjerni ovdje najvei bogatai, nii stale je pak vrlo zanemaren,
pisao je Antiu nekadanji njegov student i kasniji duobrinik u Buenos Airesu fra Gabrijel Arko,
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Dopis izvan protokola. Arko Antiu,
Buenos Aires 20. XI. 1939. Jo je turobniji bio dojam nemirnog lutalice i vjenog tragatelja kasnijeg
knjievnika Dinka tambaka. Moj Magistre, svijet je, kako sam i vjerovao, veliki svinjak sa mnogo
svinja. I svi se moramo snalaziti i vrtjeti, pa i ja. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata
Makarska. Dopis izvan protokola. tambak Antiu, Imotski 11. VI. 1937.
223
224

236

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

pobonosti,229 duhovnu obnovu u razliitim prigodama, upozoravao na godinjice


zavjetovanja, kako bi spomen na zavjetovanje proveli to sabranije, upuivao na
tekst obrasca zavjetovanja, koji je uvrstio u liturgijski kalendar provincije, i slao
im napisana razmatranja,230 a starjeinama samostana, ponekad, crkvene dokumente da se proitaju u blagovaonici.231
Mladim je sveenicima, ini se, davao savjete za propovijedi232 i upuivao
ih u nabavljanju duhovne literature.233 Ponekad je nekima od njih poslao poneku
knjigu da bi im pomogao u njihovu sveenikom radu i nadopunio to je propustio
u odgoju.234 A ponekog je poticao da i sam pie propovijedi i dotjeruje ih svake
godine te da ih objavi kad bude bogatiji i krepou i iskustvom.235 Kad nije
uspijevao pisati svakom napose, da bi utedio vrijeme, pisao je skupna pisma u
obliku okrunica.236
upnicima je savjetovao da ive sakramentalnim ivotom, vole svoju upu,
vjeronauk ue po novim metodama; da promiu redovnika i sveenika zvanja,
dre duhovne vjebe djeci i mladei, pouavaju vjernike da se pravilno i pobono
ispovijedaju;237 da budu uporni u radu ali da ne nagle i ne misle da e sve preko
noi obratiti i popraviti. Savjetovao je da budu blagi prema pogrekama vjernika,
naroito ako su isto pravne naravi i povrjeuju samo crkveno zakonodavstvo koje

Usp. pismo fra Ante iz Drnia 28. IX. 1923. Moli se, budi strpljiv, dri se bl. Gospe, pisao
je fra Stanku Milanoviu, i poticaj je urodio da mu je Milanovi zatraio knjigu Stopama Bogorodice
koju mu je Anti odmah sutradan po primitku pisma posalo. Fra Stanko Milanovi Antiu, Sinj, 9. X.
1936. Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
230
Usp. Arhiv Franjevakog samostana u Visovcu, Pismo subrai Zagreb, 11. IV. 1951.
231
Usp. Arhiv Franjevakog samostana u Visovcu, Pismo gvardijanu, Zagreb 23. VI. 1951.
232
Usp. Anti A. Ribiiu, Zagreb, 15. III. 1955. AP, I/35, 1 [ 4, 753],. gdje mu daje sugestiju za
propovijed o blagdanu Marijina navjetenja. Pismo je tipkano i naslovljeno Dragi brate, to daje
pretpostaviti da je bilo umnoeno u vie kopija, od kojih je Ribiiu bila upuena prva.
233
Iz pisma fra Boidara Jelinia od 29. IX. 1923. razabire se da ga je savjetovao i davao mu preporuke. Preporuke su se odnosile na duhovne asketske knjige, to se vidi i iz pisma fra Ante iz Drnia, kojih
je nekoliko skupa s Jeliniom nabavio (usp. 28. IX. 1923) ili iz pisma fra Metoda Rudana kojemu
Anti preporuuje Iskrice svetotajstvenom Isusu i Euharistija ivot i dua
aa na
naa
a, ibenik, 27.IX. 1923.
A iz pisma fra Ivana Romca vidi se da ga je magistar pismeno i opominjao, premda je teko znati na
to se te opomene odnose. Fra Ivan Romac Antiu, Promina 17. IV. 1924.
234
Tako je 1958. svim mladomisnicima poslao neku knjigu. Usp. Anti Duki, Zagreb, 21. XII. 1958.
AP, I/14, 9 [ 4, 178]. Zadarskim klericima poslao je, nakon to su otili iz Makarske, knjigu
Naprijed za kriem na kojoj je napisao dva naela koja je esto ponavljao svojim klericima i nastojao
im ih usaditi u duu: Sacerdos alter Christus i Per Mariam ad Iesum. Klerici Prov. sv. Jeronima Antiu
Poljud, 24. XI. 1935. Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
235
Usp. Anti Duki, Zagreb, 20. XII. 1959. AP, I/14, 10 [ 4, 175-176].
236
U takvim su pismima savjeti opomene nuno bili uopeni, to je ponekad moglo dovesti i do nesporazuma. Tako je 17. III. 1937. pisao osmorici klerika u Sinj. Odgovorio je samo jedan. Oito se osjetio
nepravedno pogoenim. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez broja
17. III. 1937. Stanko Milanovi Antiu, Sinj, 14. IX. 1937. Dva dana kasnije uputio je jednak obrazac pisma estorici sveenika za njihovu prvu obljetnicu reenja u kojemu im na temelju knjige Srce
Isusovo i sveenstvo izlae mistine zaruke s Crkvom. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog
klerikata Makarska, bez broja Makarska 19. III. 1937.
237
Anti P. Sikavici, Zagreb, 27. III. 1963. AP, I/36, 6 [ 4, 761].
229

4. U
Uitelj duhovnog ivota

237

vjernici ne poznaju. Mlae je sveenike, ini se, upozoravao naroito da se paze da


ne postanu predmet enske mrnje.238
Sveenici su mu se obraali za razliite potrebe: knjige, najrazliitije savjete,
u skrupulama, kako odrati duhovne vjebe asnim sestrama itd. Odgojitelji su
mu traili da ih savjetuje kako praktino postupati s mladim odgajanicima,239 ili
ga molili da im poalje prijevode koje je pripremao o odgoju.240 No njegove su
savjete cijenili kao dragocjene i sveenici sveuilini profesori.241 Pa i sveenici
stariji od njega kao nekadanji provincijal fra Stanko Petrov osjeali su njegovu
duhovnu nadmo.242 Osobe u krizi obraale su se Antiu pismima punim oaja,
koji je ponekad imao psiholoko bolesne naboje.243
Na traenje usluga Anti je odgovarao revno. Za malodune i bojaljive uvijek
je nalazio rije ohrabrenja, za alosne rije utjehe, za skrupulozne rije umirenja,
za iscrpljene rije okrepe, nesigurnima je pruao sigurnost, otvarajui svima beskrajna obzorja boanske ljubavi.
Antievi su savjeti bili jednostavni, bez uenosti, ali proizlazili iz due za
koju se inilo da je u dodiru s Bogom, pa su se esto duboko utiskivali u srce onih
kojima su bili upueni i inilo se da je u njima zgusnut program itavog ivota,
kao to se moe vidjeti iz sljedeeg teksta koji je Anti uputio jednom sveeniku,
svom bivem studentu.
Molim te revno nastoj oko svoga duhovnog usavravanja. Ljubi posebnom ljubavlju Presv. Euharistiju. Promatraj je, ui je, ivi s Njome i u Njoj i za Nju. esto
budi (?) kod Nje. Na oltaru budi aneo, u ispovjedaonici milosrdni samaritanac, na
238
Anti M. Mikuliu, Makarska, 19. IX. 1939. AP, I/30, 4 [ 4, 531]: Pazi da ne bi postao predmet
mrnje enske, jer ensko je pa neka je dobronamjerno (?) - okrutno u svojoj pobonosti i vjeri prema
drugomu.
239
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez br. Fra Jerko Lovri i fra Karlo
Kosor Antiu, Sinj, 5. XII. 1939.
240
Magistar novaka s Visovca traio mu je spise o disciplini, prijevod Konstitucija i Speculum discipline. Arhiv Vicepostulature, J. Lovri Antiu, Visovac, 10. IX. 1941.
241
Usp. Arhiv Vicepostulature, I. Fuek Antiu, Zagreb 19. VII. 1963.
242
Kad je Petrov 1940. odbio slubu duhovnika u sjemenitu u Sinju, uvjeren da ta sluba nije za nj,
na jednom susretu u Splitu ree mu Anti: Vratite se u Sjemenite kao duhovnik. Petrov se nije
vie mogao osloboditi tog dojma. Na koncu se prepustio Gospodinu: Ako me ovdje hoe, udesi da
poem. Poznajui Petrovljevu osjeajnu narav, provincijska ga je uprava ostavila na miru i Petrov je
bio uvjeren da je to dobro. Poeo je moliti za sjemenitarce. Istoga jutra kad je slubu preuzimao
novi duhovnik fra imun Jelini, Petrov je poao u sjemenite, pao i ozlijedio se. Nekoliko se dana
nije mogao kretati. U uima su mu odzvanjelae Antieve rijei: Vratite se u Sjemenite, pa je i svoj
kri namijenio za novog duhovnika i dobro sjemenitaraca. (Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog
klerikata Makarska, Petrov Antiu, Sinj 27. I. 1940.) Od 1941. ponovno je primio slubu duhovnika.
Otada i njegova povezanost s Antiem postaju vra. Profesor se preputa duhovnom vodstvu svoga
nekadanjeg uenika potpuno uvjeren da je u duhovnom znanju mnogo vjetiji od njega i doslovno,
kako sam kae i kako se oituje iz njegove prjepiske, guta Antieve savjete i napomene. (Usp. Arhiv
Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 16. VIII. 1942.)
243
Tako mu je jedan unesreeni sveenik, kako se sam potpisao nazvavi se tragikominim djearcem
od 30 godina, pisao: Ne udite se zaklinjem Vas to ovako govorim. Teko je, teko je - ne mogu vie!
Ta moete bar Vi imati malo uviavnosti i sauea u mojoj golemoj nesrei. Arhiv Vicepostulature,
Unesreeni Antiu, ibenik 18. X. 1941.

238

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

propovjedaonici apostol, meu povjerenim stadom dobri pastir, a za brau i blinje


kao hostija - Isus u hostiji, u muci i kriu budi propeti Isus. Sve svoje dnevne duhovne
vjebe obavljaj revno, gorljivo, pomljivo. Posebno duhovno tivo i sv. razmatranje.
Vri apostolat. uvaj se u svemu kao pravi apostol Kristov vas (=sav) posveen slubi
Bojoj i spasu blinjega. Bjei od politike niti se stavljaj u takva pitanja, jer Ti slui
veim interesima Bojim rijeima. Ljubi nebesku Majku posebnom ljubavlju i iri
njezinu pobonost svugdje.244
Od poglavara je Anti traio pozornost prema poticajima Duha Svetoga.
Zalaganje za Boga, Crkvu i kranski puk. Potivanje i prihvaanje opravdanih
prijedloga subrae kad se radilo o redovnikim poglavarima. Traio je irinu i savitljivost u postupcima, rtvu, poniznost i susretljivost. Kad negdje nastanu problemi, kad se duhovi smute, kad se ne ostvari kako je poglavar planirao, zahtijevao je
da poglavar pristupi osobama s problemima i moli ih da pomognu rijeiti problem
i pridonesu svoj obol za dobro zajednice u kojoj ive. Ideal mu je bio poglavar
koji prosi, moli, sve upotrebljava, da osvoji srca svojih podlonika, da ga shvate
i velikoduno se podloe odluci njegovoj.245 Sam se prema provincijalima vladao
ustrpljivo i susretljivo, pa su oni kojiput, prema priznanju provincijala kunce,
znali i koristiti tu njegovu dobrotu.246 ini se kao da je saaljevao poglavare pa im
je esto i nezatraen nudio svoje svjete, kad je smatrao da e biti korisni.247 Vrlo
esto, u skladu sa svojim stavom da to bude nenametljivo, savjete je izlagao kao
da oni dolaze od drugoga, to nije bilo ni iskljueno.
Anti se meutim nije zaustavio samo na svojim savjetima, pomaganju i rtvama. Uvjeren u snagu molitve Crkve, razvio je i posebni apostolat za sveenika
i redovnika zvanja te pronalazio osobe koje e se, po njegovoj nakani, za njih
moliti i rtvovati.248 Za njih je napisao i posebna pravila: Smjernice za svagdanji
ivot dui koja eli biti rtva za sveenike.249
SKRB ZA
ASNE SESTRE
U vrijeme Antieve mladosti na podruju
ju Provincije Presvetog Otkupitelja
bilo je nekoliko samostana asnih sestara tjenje povezano uz Provinciju, kojima
je Provincija pruala duhovne usluge. Jedan od njih bio je i samostan sv. Klare u
Splitu. Premda su klarise bile pod jurisdikcijom splitskog nadbiskupa, u tekim

Anti M. Mikuliu, Zagreb, 6. VI. 1947. AP, I/30, 30 [ 4, 585].


Anti Fueku, Zagreb 25. VII. 1962. AP I/16, 1[ 4, 192-193]; Anti Lovriu, Zagreb, 26. XI. 1958.
AP I/26 4 [ 4 479-480.
246
Usp. provincijal B. kunca Antiu Split-Poljud. 30. VI. 1933. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
247
Tako pie provincijalu Noli da je jedna njegova odredba neugodno djelovala na fra Karla Kosora
pa da to zgodno ublai i pokae se prema njemu kao pravi otac i tako ga razorua u njegovu miljenju.
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 214/1948. Anti Noli, Zagreb, 26. VII. 1948. ad nomen Anti.
248
Usp. Anti M. Baturi, Makarska, 8. VIII. 1948. AP III/5, 31 [ 6, 70]. Milena Bebi u svojoj
izjavi kae: Teta Anka je rtvovala svoj ivot za sveenike. Izjava s. Milene Bebi sestre sv. Kria,
Zagreb, Vrhovac 43.
249
Knjiica je bez naslova (11 str.). Antiev autograf. Naslov koji je ovdje upisan nadodao je katalogizator u daktilografskom prijepisu. Usp. AS 4. [ 7, 33-43].
244
245

4. U
Uitelj duhovnog ivota

239

godinama poslije Prvoga svjetskog rata franjevaki provincijal zauzeo se i materijalno za opskrbljivanje sestara, koje su agrarnom reformom bile teko pogoene. Nije poznato, meutim, zbog ega su odnosi ubrzo zahladnjeli. Provincijal
Cikojevi dao je naslutiti sestrama, ili su one barem tako shvatile, da ih poslije
tolikih dokaza [] oinske ljubavi smatra neharnima. Zbog toga se opatica
Anelika Mikai nije odmah ni usudila, kako ona kae, zatraiti za redovitog
ispovjednika cijenjenog i produhovljenog sveenika Venceslava Biluia, no ipak
ga je zatraila neto kasnije.250 Zato Cikojevi nije ispunio elje sestara nije poznato, no on je 30. I. 1925. uruio Antiu imenovanje za ispovjednika klarisa.251
Nije poznato to je Anti napisao u prvom svom pismu opatici Mikai i je li
Cikojevi to pismo proslijedio, no on se oito elio pojaviti s darom koji je trebao
potaknuti duhovni napredak sestara pa je zamolio o. Nakia da bi im darovao jedan kyrijal.252 Uskoro im je Anti poslao ivotopis bl. Krescencije Hss.253 No, u
to vrijeme poinje i njegovo traenje protuusluga koje e potrajati do smrti. Nisu
to bile protuusluge materijalne naravi, ve sat klanjanja pred Isusom,254 molitve
koje e Anti unaprijed esto traiti od svojih duhovnih voenika.
Kad je Grabi potkraj 1925. postao provicijal, prihvatio je i slubu redovitog
ispovjednika asnih sestara klarisa u Splitu. Vjerojatno je upravo on preporuio
biskupu Bonefaiu Antia kao izvanrednog ispovjednika,.255 i tu e slubu Anti
obavljati, ini se, itavo vrijeme dok je bio u Makarskoj.256 U oujku 1928. drao
je klarisama i duhovne vjebe.257 Vjerojatno se upravo na klarise odnosi i Antiev
poticaj kasnijem provincijalu Cikojeviu da bi drao sestrama svake nedjelje duhovni govor jer bi time preporodio samostan.258
God. 1929. Anti je imenovan izvanrednim ispovjednikom i sestara milosrdnica u Makarskoj,259 pa se tako njegovo iskustvo i poznavanje sestara proirilo.
Uvidio je koliko je potrebno duhovno vodstvo tim osobama esto preputenima
samima sebi. Vjerojatno je ubrzo uvidio da samo svojim govorima ne moe prepo-

Spisi provincijala sveanj 106. Anelika Mikai Cikojeviu, Split 22/XII. 1924 [neprotokolirani
izvornik ispred broja 2042/1924].
251
Urudbeni zapisnik, 169/1925 [koncept nedostaje].
252
Spisi provincijala, sveanj 107, Anti Cikojeviu, Makarska 7. II. 1925 [neprotokolirani izvornik
izmeu broja 299-300/1925].
253
Vjerojatno se radi o knjizi F. JEILER, Vita della beata Maria Crescenzia Hoess, Quaracchi 1900.
254
Spisi provincijala, sveanj 107, br. 536/1925. Anti Cikojeviu, [Makarska, 16. III. 1925, izvornik].
255
U Grabievu imenovanju kojim ga biskup Bonefai imenuje redovitim ispovjednikom (br. 3647/18. XII. 1926 u AFPPOS, Spisi provincijala 133, poslije br. 2065/30. kae se da e ga u sluaju
zapreke zamjenjivati izvanredni ispovjednik o. Ante Anti, franjevac.
256
Neto kasnije 1932. imenovan je i izvanrednim ispovjednikom sestara klarisa u Splitu. Sljedee
godine 25. I. 1933. dobio je novo imenovanje za vanrednog ispovjednika samostana klarisa u Splitu
(Bisk. ord. Split, br. 329/33; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.
3/1933).
257
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 5. III. 1928.
258
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 140, br. 685/1932, Anti Cikojeviu, Makarska 22. V. 1932.
259
Split, br. 3446/1929.
250

240

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

roditi samostane pa je poduzeo i prireivanje razliitih prirunika koji bi sestrama


mogli pomoi u njihovu duhovnom napredovanju.
Godine 1936. priredio je posebni priruni ceremonijal za sestre klarise u Splitu
i poslao im na hrvatskom ivotopise svetih sestara da ih mogu itati u blagovaonici.260 Uposlio je i sestere da mu pomognu u prevoenju nekih spisa.261 Tu e praksu
kasnije naveliko proiriti najvjerojatnije zbog toga da bi privukao pojedine osobe
da se na taj nain vie posvete duhovnom radu.
Drugi svjetski rat odvukao je Antievu pozornost jae prema problemima u
vlastitoj Provinciji. Pismene su veze bile oteane pa je vjerojatno i njegov kontakt
sa sestrama bio rjei, no on ih nije zaboravljao Za kolske sestre na Lovretu u
Splitu sastavio je 1944. Ispit savjesti koji je pregledao fra Stanko Petrov .262
Ako je rat donio sobom probleme, ini se da problema nije bilo puno manje
ni u prvim poratnim godinama komunistike vladavine. No potanski se promet
odvijao dosta uredno. To je Antia potaklo da od 1945. uspostavi ee kontakte s
redovnicama koje su mu se obraale zbog razliitih problema263 i kod njega nalazile potporu. No i povezivanje sa zajednicama postaje vre, naroito zbog toga
to sve vie preuzima voenje duhovnih vjeba.264
Skupina sestara klarisa, koja nakon rata prelaze iz Splita u Samobor i nastanjuje se u blagovanici franjevakog samostana u skrajnje siromanim uvjetima,
poziva ga na odmor u Samobor.265 I zaista, Anti je sestre zagonetnim putem
providnosti slijedio, premjestivi se u Zagreb, i pruao im dragocjenu pomo i
potporu.266 Zauzimao se za njih i kad su, ini se, dole u nesporazum s Hrvatskom
franjevakom provincijom sv. irila i Metoda koja ih je primila u svoj samostan u
Samoboru,267 pa su iz Samobora preselile u zagrebako predgrae Mikulie. Tu su,
prema Antiu, jo 1964, kad je po Europi vladalo blagostanje, bile gladne i puno
Anti klarisama, Makarska, 2. I. 1936. AP, II/47, 10 [ 5, 1142].
Anti klarisama, Makarska, 30. IX. 1937. AP, II/47, 13 [ 5, 1145].
262
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 22. IX. 1944.
263
Jedno od prvih sauvanih pisama je pismo s. Slavke Vrsalovi iz Postira tada u Splitu, Marjanska
cesta 9. Arhiv Vicepostulature, Vrsalovi Antiu, Split, 10. VII. 1945.
264
Krajem 1945. ini se da vodi duhovne vjebe sestrama na Lovretu i poetkom 1946. klarisama u
Splitu. Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Split, 20. XII. 1945 [kopija Provincijalata br. 366/45].
Od biskupa Bonefaia dobio je na zamolbu kolskih sestara doputenje da 7. I. 1946. moe obaviti
obred primanja prvih zavjeta dviju novakinja (NAS, S-M, Spisi 1784/1945). Poetkom sijenja
dri duhovne vjebe asnim sestrama u Makarskoj, a potom polovicom mjeseca sestrama klarisama
u Splitu. Anti Petrovu, Makarska 5. I. 1946. AP, I/34, 38, [ 4 673]. Pisma sveeniku, III, 20/34, 52.
A ini se da je i u oujku 1946. drao neke duhovne vjebe u Splitu. Usp. Anti K. Juki, 29 II [=III]
1946, AP III/13, 29 [ 2, 681].
265
Arhiv Vicepostulature, Klarise Antiu, Samobor 30. IV. 19[46].
266
U ljetopisu samostana spominje se da im je fra Boo Vuco isposlovao pomo iz Amerike i da ih
je fra Jozo Mikuli povezao s Klarisama u New Yorku, vjerojatno je Anti bio posrednik u jednom i
drugom sluaju. Usp. Arhiv samostana sv. Klare u Zagrebu, Povijest samostana sv. Klare Bezgrjenog
Srca Marijina, Samobor-Zagreb (bez paginacije) uz god. 1948. O Antievu pomaganju klarisama svjedoi i Vlado Poljak. Izvanprocesualna svjedoanstva i sjeanja na o. fra Antu Antia, str. 6. [ 9, 80].
267
To bi se dalo zakljuiti iz Antieve preporuke provincijalu Damjanoviu da njegova oinska ljubav preko svega proe. Anti Damjanoviu, Zagreb, 10. XII. 1964. AP, I/12, 17 [ 4, 168].
260
261

4. U
Uitelj duhovnog ivota

241

trpjele, pa je Anti zamolio odvjetnika Muia da bi im on pomogao.268 Vjerojatno


je Mui i odgovorio pozivu jer ih Anti u sljedeem pismu uz ponovne preporuke
naziva njegovim tienicama.269
Bilo je naravno da u krug njegova zanimanja, u Zagrebu, uz klarise, koje
je poznavao iz Splita, najprije dou kolske sestre, koje je takoer poznavao iz
Splita, a u samostanu u kojem je boravio obavljale su razliite slube. Kad je
doao u Zagreb, Anti je ve zatekao sestre u samostanu. One su naime tu dole
1945. i ini se da ih je duhovno vodio fra Albert Buki.270 Kad je Buki 1947. zatvoren, generalni vikar Franjo Salis-Seewis (nadbiskup Stepinac je bio u zatvoru)
imenovao je fra Antu na preporuku redovnikih poglavara redovitim ispovjednikom kolskih sestara u samostanu Majke Boje
je Lurdske i on e ih voditi duhovno
sve do pred smrt.271
Uz duhovne nagovore, i duhovne vjebe koje poinje drati u samostanima
asnih sestara,272 Anti za njih pie i razmatranja,273 a ini se da ga sestre sve vie
poinju traiti i za samostanskog ispovjednika. Tako je 21. VI. 1951. postao redovitim ispovjednikom novakinja sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga i ispovjednikom, u izuzetim sluajevima, za ostale sestre u kui matici na tri godine.274

Anti Muiu, Vrhovac, 29. IX. 1964. AP. III/22, 4 [ 2, 745].


Anti Muiu, Zagreb, 18. XII. 1964. AP. III/22, 10 [ 2, 747].
270
Usp. B. R. Nazor, Lovretske sestre, Split 1986, 166.
271
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Samostanski spisi 104/1947. B. Bori, Nadbiskupskom
duhovnom stolu, bez datuma. Obavijest Nadbiskupskoga duhovnog stola (br. 4918/47) o imenovanju od 13. IX. 1947. Arhiv Vicepostulature, Antievi osobni dokumenti, 11. I. 1954, odlukom
Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu br. 6043-1953 (!), koju je potpisao ordinarij sede impedita
Josip Lach, imenovan je redovitim ispovjednikom za tree trogodite asnih sestara Treeg reda sv.
Franje. - 28. II. 1958. imenovan je na etvrto trogodite, br. 1436-1958. Potpisao generalni vikar Josip
Lach. Izvornici u Vicepostulaturi.
272
Uz kolski rad i vodstvo studenata Anti je poklanjao dosta vremena vodstvu sestara, ne samo duhovnim govorima, ispovjedanjem i duhovnim savjetima ve i odravanjem duhovnih vjeba. Istraiti
gdje je sve i kada odrao duhovne vjebe prelazi okvire ovog rada. Ipak mi se ini korisnim upozoriti
barem na neke od tih duhovnih vjeba. Tako Anti pie Noli da su ga zamolile asne sestre Malog
Isusa da im odri 4 dana duhovne vjebe pa se preporuuje Noli da se moli da bi to i njemu bilo na duhovnu korist. AFPPOS, Spisi provincijala, br. 309/1948. Anti Noli, Zagreb, 26. VII. 1948. ad nomen
Anti. Subota pred 21. studenoga ima duhovne vjebe kod nekih asnih sestara. (II/16, 321). Tako
mu na njegovu molbu provincijal Lovri doputa da dri duhovne vjebe asnim sestrama klarisama. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu,
Split, 16. VIII. 1956. Nakon toga drao je duhovne vjebe kolskim sestrama na Lovretu u Splitu.
Potkraj rujna drao je duhovne vjebe asnim sestrama na Lovretu u Splitu. Anti B. Milain, Split,
24. IX. 1957, AP, II/26, 10 [ 5, 682]. Njegova pisma iz mjesta gdje su boravile asne sestre takoer
upuuju da im je bio na usluzi. Tako se iz Samobora, gdje su boravile klarise, javio fra Anti Jadrijeviu
(Anti Jadrijeviu, Samobor, 9. X. i 11. XI 1957. AP, I/19, 20 i 21 [ 4, 317-318]), a iz Brezovice, gdje
je samostan karmelianki, uputio je opseno pismo novacima u Visovcu (Brezovica, 24. X. 1957. AP,
I/48, 5 [ 4, 902]) a u Zagrebu fra Pavlu Grafu posuuje predavanja za ake. Anti P. Grafu, Zagreb,
17. XI. 1957, AP. I/18, 1 [ 2, 185].
273
Usp. Anti K. Bai, Zagreb, 16. IX. 1948, AP. II/1, 5 [ 5, 3].
274
Imenovanje je potpiso generalni vikar D. Hren. Dopis pod br. 3182-1951. Izvornik u Vicepostulaturi.
Usp. takoer B. Vrai - A. Kovai, Sestre Milosrdnice I, Zagreb 1996, 110.
268
269

242

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Potom je 19. IV. 1956. imenovan pomonim ispovjednikom (confessarius suplementaris) sestara milosrdnica u kui matici u Zagrebu .275 Uslijedilo je potom 26.
IX. 1957. imenovanje redovitim ispovjednikom sestara sv. Kria na enskoj klinici u Zagrebu za prvo trogodite,276 i 25. II. 1958. imenovnje izvanrednim ispovjednikom (confessarius extraordinarius) sestara sv. Kria za petogodite.277
Vjerojatno su ta imenovanja utjecala da je Antievo zanimanje sve vie postajalo usmjereno u pravcu duhovnog voe. Na to upuuje njegovo sve vee zauzimanje za rjeavanje razliitih pitanja koja su muila zajednice redovnica;278
njegove molitve za sestre i za one koji su im odravali duhovne vjebe;279 njegov
duhovni rad i poticanje na razliite pobonosti;280 sve opsenije zanimanje za duhovnom literaturom koja mu je bila potrebna za voenje dua, odravanje duhovnih nagovora i voenje duhovnih vjeba;281 tjenje povezivanje s poglavaricama
pojedinih samostana i drub te svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja.282
Zbog toga su ga redovnice smatrale prijateljem njihovih druba koji je spreman
da potakne sestre svakom zgodom na dobro. Tamo gdje nije uspijevao stii osobno, posluio se pisanom rijeju,
ju, u nedostatku vremena esto umnaajui isti tekst
razliitim osobama, kao to je to ve ranije provodio u praksu sa svojim bivim
studentima.283
U svom duhovnom vodstvu Anti je, ini se, posebnu vanost pridavao poglavarima kao Bojim
jim namjesnicima. Redovnica se treba predati potpuno u ruke
Boje.
je. Ne smije traiti svoju volju ve Boju
ju volju. Ali kako u pojedinim sluajevima znati to je Boja
ja volja? Tko se dri starijih, on Boga slua i ivi po njegovoj
volji, tvrdio je Anti.284 esto je zbog toga traio da njegovo duhovno vodstvo
bude pod nadzorom poglavara kojima je pripadala duhovna skrb za njegove peni-

Pod br. 2329-1956 Imenovanje do opoziva potpisao nadbiskup koadjutor Franjo eper. Izvornik u
Vicepostulaturi.
276
Pod br. 4747-1957. Izvornik u Vicepostulaturi.
277
Pod br. 1386. Potpisao Lach. Izvornik u Vicepostulaturi.
278
Anti Damjanoviu, Zagreb, 5. VI. 1958. AP, I/12, 3 [ 4, 152].
279
Tako pie fra Damjanu Damjanoviu: Dok ste drali sv. duhovne vjebe u Blatu svaki sam dan
posebno molio za Vas i za Sestre.Anti Damjanoviu, Zagreb, 4. X. 1958. AP, I/12, 4 [ 4, 153].
280
Prema udijeljenim mu ovlastima i prema propisima Kongregacije za oproste od 10 V. 1742 i dekretu
Apostolske Penitencijarije od 12. III. 1938. ini se da je 12. III. 1960. podigao krini put u samostanu
Karmel-Brezovica. Potpisani koncept u Vicepostulaturi.
281
U tom okviru treba promatrati i njegovo zanimanje za hrvatski prijevod enciklike Pija XI. Mens
nostra od 20. XII. 1929. o duhovnim vjebama kako bi se mogao okoristiti u vlastitom radu. Usp.
Anti Damjanoviu, Zagreb, 15 i 16 . XII. 1957, AP, I/12, 1-2 [ 4, 150-151].
282
Usp. pisma Anti starjeici M. ovi, Zagreb, 11. I. 1962 - 14. II. 1963, AP, III/8, 1-4 [ 6, 121127].
283
Takve okrunice nisu bile upuene samo redovnikim zajednicama ve i pojedincima, usp. npr.
pismo od 28. XII. 1963. Arhiv Vicepostulature, AP, II/38 24 [ 5 929]; II/44, 6 [ 5, 1057]; II/47, 53 [
5, 1192]; II/48, 16 [ 5, 1234]; II/49, 2 [ 5, 1238]. To su pismo sestre milosrdnice u Frankopanskoj u
Zagrebu prepisale i u svoj ljetopis uz datum 29. XII. 1963. Pisma je slao prigodom veih blagdana i
poetkom svakog crkvenog vremena (Kronika sestara sv. kria - Zagreb, Vrhovac 43, 1965).
284
Anti . Atlagi, Zagreb, 14. X. 1946, AP, III/3, 1 [ 6, 22-23].
275

4. U
Uitelj duhovnog ivota

243

tente. Iz pisama asnih sestara moemo vidjeti da su im poglavarice dale dozvolu


za dopisivanje s njim kao s duhovnim voom.285
Od svojih duhovnih keri traio je da se mole i rtvuju za nj kao duhovnog oca
da mu Isus da nebesku mudrost, istou i poniznost, da im uvijek zna pokazivati
volju Boju
ju i voditi ih po Duhu Svetomu, a on ih je svaki dan preporuivao dok je
slavio misu na oltaru i molio za njihovu svetost.286
Iz osobnog i tueg iskustva Anti je vrlo dobro znao da se ivot u samostanu
sastoji od zbira manjih ili veih duhovnih i tjelesnih radosti i brojnih veih ili manjih potekoa. Svojim vodstvom i savjetima prve je pokuao oplemeniti a druge
olakati, pa ak ih pretvoriti u nasladu. Radost je svakidanja priest i elja da se
ujedini s Kristom; radost je prisutovati s ljubavlju sv. misi; radost je pohaanje
Isusa u Presvetom sakramentu. Radost je tovati BDM i nju nasljedovati, radost
je preoblikovati se u Isusa, pa ak i trpei i nosei svoj kri. No Anti ne odbija
ni druge manje svakidanje ljudske radosti rodbinske, prijateljske, drugarske, u
uspjehu, napretku, zdravlju, na poloaju, dobru drutvu i slino.287 On od svojih
duhovnih keri trai i odmor kao volju Boju,
ju, da poslije mogu bolje vriti svoje
poslove.288 Ipak samo one prve, duhovne radosti produhovljuju, suobliuju osobu
Bogu i pripravljaju za jedinstvo s njim.289 Neke isto afektivne radosti odbijao je
smatrajui da one mogu postati pogibeljne te zbog toga npr. nije redovnici doputao zagrliti i milovati djecu koju pouava.290
Redovnitvu je, prema njegovu miljenju, pripadalo nepregledno polje raznolikog duhovnog rada. Odgojen u redovnikoj provinciji u kojoj je veina redovnika ivjela samakim ivotom i kojoj je bila strana jednolinost, Anti je prihvatio
kao neto normalno raznolikost redovnitva i duhovni razvoj osobnosti unutar
njega.291 On se donekle trudio da svakoj redovnikoj drubi priblii najshvatljiviji oblik vlastitog poslanja. U pismima esto spominje osnivae ili zatitnike
pojedinih drub. ak je prevodio razmatranja i lanke koji se odnose na razliite
drube,292 no nije bio sklon pripisivati redu ili drubi odluujuu spasenjsku ulogu
da ne bi time zasjenio ulogu Kristovu; osniva reda ili drube uvijek mu ostaje
samo uzor, red ili druba pomo u ostvarivanju duhovnih ideala, a suoblienje s
Kristom konani cilj osobe.
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb], 21. VIII. 1955. .
Predstojnica mi je dala dozvolu, da Vam odgovorim na pismo ako hou.
286
Anti B. Horvat, Zagreb, 16. XII. 1962. AP. II/11, 14 [ 2, 385]
287
Usp. Anti klarisama, Zagreb, 11. VI. 1958. AP, II/47, 34 [ 5, 1170-1071].
288
AP. II/30, 22 [ 2, 576]. - Anti A. Kujundi, Zagreb, 14. IV. 1955. AP, II/19, 67 [ 2, 435].
289
Anti klarisama, Zagreb, 11. VI. 1958. AP, II/47, 34 [ 5, 1170-1071].
290
AP, II/32, 1 [ 2, 584].
291
Bilo bi krivo zbog te irine Antieva stava shvatiti da su mu svi redovi jednako vrijedni, ili da mu
je redovnitvo samo neka vrsta bolnice za zaraenike grijehom. Istina, ta se slika nalazi u Antia: Mi
smo u redu kao u jednoj spasonosnoj duh[ovnoj] bolnici AP, II/29, 15 [ 2, 542]. No taj je opis upuen sestri koja je radila u ambulanti (usp. AP, II/29, 13 [ 2, 556]) i zbog toga njezino znaenje nema
apsolutnu ve samo metodoloku vrijednost.
292
Dominikanki . s. Ksaveriji Oreb alje npr. neki prijevod sv. Katarine da bi preko njega osjetila
zagovor i pomo velike Majke. AP, II/29, 12 [ 2, 555]. O Ostalim prijevodima usp. poglavlje 5.
Prireiva
prirunika
iva
nika za duhovni ivot.
285

244

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

SAVJETNIK VJERNICIMA
Uz odgoj klerika Anti se ve kao mladi misnik poeo baviti i duhovnim
vodstvom vjernika nastojei u Crkvi odgojiti produhovljene krane. U poetku
je okupljao uiteljice eljne dubljega duhovnog ivota i djevojke iz Makarskog
primorja, a zatim od dolaska u Zagreb 1946, uz vodstvo sveenika i redovnika
odnosno njihovih pripravnika, sve vie se posveivao i vodstvu vjernika laika.
Tome su pridonosile i pobonosti koje je predvodio i s kojima su vjernici ostajali
oduevljeni. Tek jedan manji dio vjernika, koji su u Antiu otkrili prijatelja, odravao je s njim pismene veze, a prikupljeni podaci upuuju na Antievu karitativnu
pomo i posebno duhovno vodstvo.293
UITELJICE
U
ITELJICE
Prvo Antievo zanimanje za uiteljice ini se da poinje jo iz vremena kad
je kao mladi sveenik boravio na oporavku u Imotskom. Tu je upoznao uiteljicu
Korneliju Murvar, koja je pod njegovim utjecajem stupila u samostan klarisa kao
sestra Stefana od sv. Kria, a kasnije e postati jedna od utemeljiteljica samostana
klarisa u Samoboru i Zagrebu.294 Iz Antieva pisma provincijalu Cikojeviu vidi
se da je ve 1931. godine pozvao na duhovne vjebe katolike uiteljice. ini
se da je to bio poetak rada s uiteljicama. Sljedee godine namjeravao je ponovno odrati duhovne vjebe uiteljicama u Splitu kod sestara slubenica milosra.
Zamolio je fra Stanka Petrova da bi im on odrao te duhovne vjebe. Vjerojatno
zbog svojih planova, fra Stanko nije bio oduevljen pozivom, pa se Anti obratio
provincijalu ne bi li ga on svojim autoritetom pripomogao nagovoriti.295 Cikojevi
je dodue preporuio Petrovu Antievu molbu,296 ali on nije mijenjao odluku.297
Posao uiteljica Anti je promatrao kao uzvienu slubu, jer njima je povjereno da vjeno pomlauju stablo naroda, da od djece stvore uzdanicu naroda
i domovine. Upuivao ih je da ne rade samo oko umnog uzdizanja ve i oko
oplemenjivanja srca, da usauju djeci plemenite osjeaje i ljubav prema Bogu, blinjemu i domovini.298 U neku ruku njihov je rad promatrao kao nastavak Kristova
Tako mu se 1954. javlja Marija Perovi da je molila golgotskog muenika da mu udijeli sve milosti.
Arhiv Vicepostulature, M. Perovi Antiu, Arb[anasi]-Zadar, 18. IV. 1954. Nekoliko pisama svjedoi i o povezanosti obitelji Stjepana i Franjke Tomii s Antiem. Arhiv Vicepostulature, Stjepan i
Franjka Tomii. Antiu, Senj 17. IX. 1955.
294
Usp. Arhiv samostana sv. Klare u Zagrebu, Povijest samostana sv. Klare Bezgrjenog Srca Marijina,
Samobor-Zagreb, [str. 3]. V. VRI, Na
Na magistar, Vrgorac 1977, 13-14.
295
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 140, br. 769/1932, Anti Cikojeviu, Makarska 10. VI. 1932.
296
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 140, br. 772, izvan protokola, Cikojevi Petrovu, 12. VI.
1932.
297
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 140, br. 781/1932, Petrov Cikojeviu, Sinj, 14. VI. 1932.
Mene se fra Ante Anti ove godine ba junaki dovezao. [] Moda je slutio da u mu odbiti, pa je
valjda htio da me poklopi Vaim auktoritetom. Provincijalu je preostalo jedino da pokua utjeiti
fra Antu na svoj nain. Kako bi ga se lake rijeio, usporedio je Petrova sa izbirljivim ovjekom koji
reda slova u govoru i oko svakoga izgubi pol sata kao to izbirljivac gubi vrijeme u jelu. AFPPOS,
Spisi provincijala, sveanj 140, br. 791/1932, Cikojevi Antiu, Split, 16. VI. 1932.
298
Anti uiteljicama, Makarska, 23. IX. 1938, AP, III/42 2 [ 6, 508].
293

4. U
Uitelj duhovnog ivota

245

uiteljskog djelovanja meu djecom. Zbog toga ih je poticao da rade oko obnove
Kristova kraljevstva, posebno kod djece, ali i kod svih onih s kojima dolaze u doticaj.299 Uiteljicama je naglaavao da u koli trebaju prema svakomu pokazivati
iskrenu i neiscrpljivu ljubav, dobrotu, ustrpljivost i elju svakomu koristiti, pomoi koliko se moe.300 Hrabrio ih je i jaao da ne klonu zbog teine i kojiput moda
dosade svakodnevno tekog zadatka i poticao da, s predanjem u Boju
ju volju, vre
svoje dunosti krijepei se molitvom i sakramentima.301 Postajao je i njihov kuni
prijatelj i uskoro predobivao i njihove ukuane.302
Pripremao im je ak i predavanja koja bi se moglo preurediti i izrei za poetak kolske godine,303 ili za neke druge zgode traei da ih prilagode djeci.304
Pokazivao se irok s obzirom na stjecanja obrazovnih i ivotnih iskustava pa je ne
samo odobravao ve i savjetovao sudjelovanje na razliitim katolikim skupovima.305
Premda u slubenom dopisu 1938. Anti iznosi kako je s Leonardom Bajiem
nakanio drati duhovne vjebe za puke uitelje u sjemenitu u Sinju, pa je zato
traio doputenje od provincijala i kustoda, to je ovaj nazvao znamenitim i hvalevrijednim pothvatom,306 najvjerojatnije se radi o samim uiteljicama. Takvu pretpostavku, ini se, potvruju Antievi daljnji koraci u organiziranju uiteljica. Da
bi naime to bolje organizirao uiteljice, Anti je zatraio obavijesti od Velikog
vijea enske mladosti talijanske katolike
ke akcije (Consiglio superiore giovent
giovent
feminile di azione cattolica italiana) na to mu je Maria Carosi poslala traene obavijesti.307 Najvjerojatnije su se uiteljice sastale negdje potkraj 1938. godine. Anti
tu skupinu spominje kao drutvo koje je imalo cilj promicati kranske poglede
na svijet i osjeaj kranskog poslanja, te ouvanje uiteljic od razornog utjecaja
protucrkvenih naela. No, prema dopisu se ini da se radi samo o treoredskoj
drubi prilagoenoj skupini uiteljica. Drutvo je djelovalo u irokom okviru
evaneoskih naela i oito nije dobilo nikakva posebna pravila. Trebalo je ivjeti
u svijetu i snalaziti se, ali samo ne okaljati se njegovom rugobom.308
Anti K. Juki, Zagreb, 30. I. 1941, AP, III/13, 14 [ 6, 181].
Anti M. Baturi, Makarska, 9. III. 1947, AP, III/5, [ 6, 57].
301
Anti uiteljicama, Makarska, 23. IX. 1938, AP, III/42 2 [ 6, 508].
302
Kad se sestra Antieve duhovne keri Anke Bebi kod njega htjela ispovjediti u vrijeme Ankine
bolesti, ali nije bilo ispovjedaonice, Anti joj je rekao Kate, sjedi ovdje kraj mene. Tvoja je kua
ispovjedaonica i crkva. Katina ki Milena kae da se Kata osjeala kao u nebu. Arhiv Vicepostulature:
Izjava sr. Milene Bebi sestre sv. Kria, Zagreb, Vrhovac 43.
303
AP. III/13, 7 [ 2, 671].
304
Anti K. Juki, Makarska, 24. XI. 1938, AP, III/13, 9 [ 6, 176]. - Anti uiteljicama, Makarska, 18.
IV. 1940, AP, III/42 4 [ 6, 511].
305
Katici Juki Anti ne samo odobrava ve i savjetuje odlazak na kongres u Ljubljanu 1935. drei da
se na takvim manifestacijama pokazuje uzvienost i veliina vjere i Crkve. Anti K. Juki, Makarska,
10. VII. 1935, AP, III/13, 4 [ 6, 174].
306
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br 20/38. Anti Grabiu, Makarska,
17. VI. 1938; Grabi Antiu, Preov 21. VI. 1938; br. 22/38, Anti kustodu Vjenceslavu Nakiu,
Makarska 25. VI. 1938; br. 23/38 Naki Antiu Sinj 26 [25] VI. 1938.
307
Milano 7. VII. 1938. Uredovni spisi klerikata, izvan protokola. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
308
Anti uiteljicama, Makarska, 20. I. 1939, AP, III/42 3 [ 6, 506].
299
300

246

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

S kakvim je osjeajima, ak i nekom vrstom zanosa, Anti pristupao duhovnom vodstvu uiteljica moe se vidjeti iz njegova pisma koje je uputio uiteljicama za korizmu 1940. gdje u duhu gleda obnavljanje Kristove muke, a uiteljice
kao jeruzalemske ene koje se ne plae pogrda koje neprijatelji upuuju Isusu.
One smjelo idu za boanskim uiteljem premda ih drugi, pa ak i neke kolegice
prezirno gledaju i rugaju im se te ih hrabri da poput Veronike nastave svaki dan
brisati Kristovo znojno i okrvavljeno lice na brai ljudima.309
Kad je II. svjetski rat zahvatio i Antievu domovinu, on nije ispustio iz vida
uiteljice koje je uputio za Kristom. Slao im je razmatranja i pouke kako se snai
u opoj klaonici u kojoj se ljudi meusobno mrze i ubijaju. Hrabrio ih je i bodrio
da se oslone na Boga koji ostaje dovijeka i na Crkvu, jer nju ni vrata paklena
nee nadvladati. Pouavao ih je da ivotom vre apostolat, naroito kod djece i u
okolini gdje ive, da molitvom pruaju Bogu zadovoljtinu za grijehe naroda, da
mole za umirue na bojitima da se spase, za gladne i siromane da ne izgube pouzdanje u Boga, za zavedene bezbonim naelima da se obrate te za vlastiti narod
da ostane vjeran Bogu i Crkvi,310 ali se zanimao i za ivene namirnice koje bi im
mogle ustrebati.311
I kad je u razdoblju komunistike vladavine vjernicima postajalo sve tee,
Anti se nastavlja skrbiti za svoje duhovne keri. I premda poratno vrijeme u komunistikoj zemlji nije bilo prikladno za vjerske skupove, videi opasnost kojima su izloeni mladi narataji, organizirao je 1946. trodnevne duhovne vjebe za
uiteljice u Makarskoj na troak samostana.312 Do odlaska iz Makarske u Zagreb
nastavio je osobno i pismenim putem duhovno voditi uiteljice,313 Slao im je prijevode duhovnih spisa,314 a pomagao im je i razliitim preporukama.315 I kad se jedna uiteljica, uslijed komunistikih ideolokih pritisaka koji su na nju vreni, ve
umorila, Anti je zahtjievao da ostane i dalje u slubi, sokolei je da joj nee nitko
nauditi i uvjeravajui je da Bog hoe da svjedoi za njega, a u borbi e se oeliiti.316 Pa i kad se kroz due razdoblje problemi, ini se, oko njezina stana nisu sredili, Anti je ponovno hrabri da trpi s Kristom, Blaenom Djevicom i s Crkvom.317

Anti K. Juki, Makarska, 16. III. 1940, AP, III/13, 12 [ 6, 178-179]. - Jedna kopija pisma uiteljicama sauvana je nedatirana, AP, III/42 5 [ 6, 512-513].
310
Anti K. Juki, Makarska, 30. III. 1942, AP, III/13, 18 [ 6, 185].
311
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 27. V. - 11. VII. 1945, AP, III/35 31-44 [ 6, 398-405].
312
Anti M. Baturi, Makarska, 5. VIII. 1946, AP, III/5, 12 [ 6, 50-51]. Usp. AP. III/5, 10 [ 2, 624].
Kako se hrana u to poratno vrijeme mogla nabavljati samo uz kupone, koje je samostan dobivao u
iznimno maloj koliini, i sama prehrana uiteljica predstavljala je potekoe, pa im je preporuio da
same ponesu neto hrane. Anti K. Juki, Makarska, 5. VIII. 1946, AP, III/13, 31 [ 6, 195]. Duhovne
vjebe su trebale poeti 9. VIII. 1946. One su, ini se, zaista i odrane. Usp. K. Juki, Zagreb, 25. X.
1946. AP, III/13, 31a [ 6, 196].
313
Usp. AP, III/13, 29 [ 2, 681].
314
Anti M. Baturi, Makarska, 15. VII. 1946, AP, III/5, 11 [ 6, 49]. alje spis o poniznosti.
315
Usp. Anti Anuiu, Makarska, 15. VIII. 1946. AP, I/1a, 2 [ 4,3].
316
Anti K. Juki, Zagreb, 4. IV. 1952, AP, III/13, 40 [ 6, 204].
317
Anti K. Juki, Zagreb, 2. XII. 1956, AP, III/13, 42 [ 6, 206].
309

4. U
Uitelj duhovnog ivota

247

No, on ne ostaje samo na pukim rijeima i ohrabrenjima ve djelotvorno trai u


Zagrebi vezu kako bi pomogao dotinoj uiteljici za pristojan smjetaj.318
DJEVOJKE
Uz savjete koji se odnose na temelje kranskog ivota i koji vrijede za sve
stalee, djevojkama je savjetovao da budu naravne, ozbiljne ali vedre i ljubazne,
otmjene, da izvravaju dunosti; da visoko cijene svoje djevojako dostojanstvo,
potenje, ast i nevinost; da se uvaju fantaziranja i izbjegavaju povjerljivost jer ih
ona moe odvesti u grijeh; da se mole Blaenoj Djevici Mariji za istou i ustrajnost u njoj. Na taj nain pribavit e potivanje i duno odstojanje to e ih uvati
od pogibli.319
Njegove su rijei pune potovanja kad govori o ljudskoj ljubavi mladia i
djevojke, upuujui ih najprije na ljubav prema Bogu, Isusu, Mariji i Crkvi. U neiskvarenoj ljudskoj ljubavi on promatra djelo Providnosti u kojoj se iste, dobre,
plemenite due jedna drugoj pribliuju, bolje upoznaju, razume, vole i ljube. A
za to je potrebno potpuno meusobno potovanje, krepost kranske ednosti istoe, duhovnost, Boja
ja milost i ivljenje u Bojoj
joj prisutnosti. On se ne ustruava
napisati mladoj nepoznatoj djevojci: Dijete Boje,
je, Vae iste i cijenjene grudi
neka budu crkva.320
Nije poznato kada je i kako Anti poeo razvijati svoje duhovno vodstvo osoba koje su eljele ivjeti trajnim djevojatvom. Za vrijeme duhovnih vjeba 1933,
koje je Anti drao uiteljicama, jedna od njih mu je zatraila ivotna pravila.321 Istina, bila je to ve udana osoba,322 no nije iskljueno da ga je to navelo da
pone razmiljati i o pravilima koja bi mogao dati djevojkama kako bi u svijetu
bolje ivjele svoje kransko poslanje. Djevianski ivot u vlastitoj obitelji Anti
je drao uzvienim i lijepim, ali da se jedna dua odlui za taj krasni, aneoski
ivot u svojoj familiji, treba da zato ima dar Boji,
ji, poziv, posebnu milost i zvanje
Boje
,323 pa je zbog toga odvraao od takvog naina ivota osobe za koje je drao
je
da nemaju takav poziv. Nekima je dopustio da uine zavjet djevianstva, ali nije
poznato je li ih osobno na to potaknuo ili su to one uinile svojevoljno.324 ini se
da su taj privatni zavjet polagale na godinu dana, a mogle su ga i obnoviti,325 ali
ih je odbijao da stupe u samostan.326 Anti ih je potom ukljuio u svoj apostolat,
Anti K. Juki, Zagreb, 15. IV. 1957, AP, III/13, 44 [ 6, 209].
Anti Lj. Obrovac, Zagreb, 17. IV. 1960, AP, III/24, 3 [ 6, 275].
320
Anti nepoznatoj Alisi, Zagreb, 4. X. 1963, AP, III/26 [ 6, 286-287].
321
Anti K. Juki, Makarska, 17. X. 1933. AP. III/13, 1 [ 2, 664].
322
Usp. Izvanprocesualna svjedoanstva, 56.
323
Anti Z. Sikavici, Zagreb, 12. III. 1947, AP, III/31, 3 [ 6, 336].
324
Anti Cikojeviu, Zagreb 30. XI. 1946. Bila je [Anka Stanii] nevina, djevianska dua. Sauvala
je s pomou Bojom
jom i posvetila dragom Bogu krsnu nevinost i djevianstvo sv. Zavjetom. Usp. Anti
K. Lovri, Zagreb, 24. XI. 1960, AP, III/20, 1 [ 6, 250]. - Anti S. Razum, Zagreb, 15. I. 1961, AP,
III/27, 4 [ 6, 298]. 20. V. 1961, AP, III/27, 7 [ 6, 303].
325
Anti M. Baturi, Makarska, 17. i 25. VI. 1946, AP, III/5, 8 i 9 [ 6, 46-48].
326
Anti M. Baturi, Makarska, 9. III. 1947, AP, III/5, [ 6, 56].
318
319

248

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

bilo u Treem redu, bilo da ih je vodio samostalno, te su se posvetile kao rtva


boanskom Srcu Isusovu za sveenike.
ini se da su meu takvim osobama bile Anka Bebi, Nikica Petrov327 i Anka
Stanii,328 koje su kao uiteljice i meusobno prijateljevale,329 te uiteljica Marica
Baturi330 i sestre Stipeti. Iz Antievih pisama moe se ustanoviti da su jo neke
osobe koje su ivjele u vlastititm obiteljima zavjetovale djevianstvo.331 Neke od
tih osoba, ini se, i kasnije su obavljale godinje duhovne vjebe.332 Neke su od
njih, iako su ivjele u svijetu, ini se, molile i asoslov.333 Od njih je vie nego od
ostalih traio svetost zbog toga to je svet Zarunik kojemu su se predale, sveta
Crkva u koju su se na poseban nain ukljuile, sveta vjera koju ispovijedaju, svet
stale djevianstva koga su odabrale i sveto zvanje kojem su se predale. Nije im
doputao biti tunima ni zlovoljnima niti se okretati natrag,334 ali mu se inilo da
barem nekima od njih nije mjesto ni u samostanu ve upravo da trebaju djelovati
poput kvasca u svijetu u kojem ive.335 Premda su same trebale ivjeti nezapaeno,
drao je da njihova dobra djela ne mogu ostati nezapaena, ne samo u Bojim
jim nego
i u ljudskim oima. Uzalud se ljubica krije u drau, njen miris je brzo odaje.336
S tom skupinom izabranih keri ini se da se Anti uz neke asne sestre najvie dopisivao. Upuivao ih je u svakodnevni duhovni ivot i pozivao da obdravaju
dnevni red, kako ga je on nazivao. A taj se dnevni red sastojao u razliitim
duhovnim vjebama koje je osoba vrila preko dana. U to je bilo ukljueno: ustajanje u odreeno vrijeme s milju na Boga i pobonim uzdasima, iskazivanje, preko dana, savrene ljubavi prema Presvetom Trojstvu, napose Isusu Kristu, kojega
Anti redovito naziva boanskim Zarunikom, Blaenoj Djevici Mariji i blinjima, vjebanje u nazonosti Bojoj,
joj, postojanost u razmatranju i duhovnom tivu,
koja su trajala oko etvrt sata dnevno, moljenje krunice, samoodricanje, nadvladavanje sebeljublja, veernji ispit savjesti i pristupanje na ispovijed i priest jednom
tjedno. No, uz to nije bio zaboravljen ni sat odmora dnevno337
Anti N. Petrov, Makarska, 21. III. 1942, AP, III/25, 2 [ 6, 278-280].
O Anki Stanii sauvana su dva izvjetaja sestara milosrdnica bolniarki (izvornici u fra Nikole
Radia u Makarskoj). Uz ljubav prema Bogu oba izvjetaja istiu njezino djevianstvo i potivanje sveenikog stalea, a jedan se izvjetaj opirno osvre i na njezina duhovnog vou (S. Benigna. Izvjetaj
16. II. 1947).
329
Usp. Ljetopis Sestara sv. Kria na Rebru.
330
Usp. Anti M. Baturi, Makarska 25. VI. 1946. i Zagreb 9. VII 1953 [ 6, 47 i 85].
331
Usp Anti S. Razum, Zagreb 20. V. 1961. AP III/27, 7 [ 6, 303]
332
Usp. Anti S. Razum, Zagreb, 29. IX. 1960, AP, III/27, 2 [ 6, 291].
333
Usp. Anti M. Baturi, Zagreb, 11. XI. 1947, AP, III/5, 23 [ 6, 63].
334
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 20. IV. 1944, AP, III/35 28 [ 6, 396-397].
335
Ne mislite na samostan niti na se ve na Bo(anskoga) Zarunika kako ete Mu savrenije ugoditi
i potpunije nasljedovati Njegov sveti ivot ivei Njegovim Bo(anskim) ivotom, osobito euharistinim ivotom. Anti M. Baturi, Makarska, 9. III. 1947, AP, III/5, [ 6, 56].
336
Anti A. Bebi, Makarska, 12. X. 1938, AP, III/6, 6 [ 6, 103].
337
Anti M. Baturi, Makarska, 9. III. 1947, AP, III/5 [ 6, 57]; Anti M. Baturi, Zagreb, 17. II. 1948,
AP, III/5, 27 [ 6, 68]. - Anti K. Vukov, Zagreb, 3. I. 1960, AP, III/35 [ 6, 477]. Uz razmatranje
i duhovno itanje sestre Stipeti obvezao je i na sat utnje, naroito u doau i korizmi. Anti F. i M.
Stipeti, Zagreb, 2. VII. 1952, AP, III/35 80 [ 6, 431] i 25. XI. 1952, AP, III/35 84 [ 6, 434]. Poboni
327
328

4. U
Uitelj duhovnog ivota

249

Pouavao ih je duhovnom ivotu, napose kako obaviti mjesenu duhovnu sabranost, hrabrio ih, savjetovao im kako obaviti posvetu Blaenoj Djevici Mariji i
slao im je knjige duhovnog sadraja.338 Posebno je pazio da im sveta misa bude
stoer njihova duhovnog ivota.339 Preporuivao im je itanje liturgijskog izdanja
ivot s Crkvom, upuivao ih da proivljavaju bogoslune obrede, da budu euhari
stijske due.340
Duhovni put tih svjetovnjaka vodio ih je zapravo ipak prema nekoj vrsti zajednikog ivota, zbog meusobnog potpomaganja i potrebe ljudske osobe za zajednitvom. I zaista iz jednog Antieva pisma razabiremo da su za te osobe bila
u pripremi pravila za svjetovnu zajednicu. Pravila je ureivala neka Marica koju
Anti naziva asnom sestrom i trebala ih je dati na odobrenje.341 Vjerojatno se radi
o Marici Stankovi. Koliko je Anti sudjelovao u sastavljanju tih pravila, danas je
teko rei, no Antieve upute u 7 toaka upuuju i na njegovo sudjelovanje u izradi
pravila Suradnica Krista Kralja.342
OBITELJI
Vodei duhovno pojedince, Anti je esto pokuavao proiriti svoje vodstvo
na ostale lanove tjelesne ili redovnike obitelji onih koje je duhovno vodio. To se
oituje iz njegovih pisama u kojima se zanima ak i za razliite godove tih lanova,
kako bi im se mogao javiti da i oni osjete da na njih misle djeca Boja
ja kod svoga
Oca nebeskoga.343 Takav stav pridonijet e oito da se u Antievo vodstvo vie
puta ukljuuju osobe iz iste obitelji, braa i sestre, mu i ena ili itava obitelj.
O svetosti kranske obitelji za Antia nije moglo biti sumnje jer je obitelj po
Bojoj
joj volji predodreena za odranje ljudskog narataja, a u obitelji se rodio i
ivio i sam Boji
ji Sin. Vrijednost pojedinog stalea u Crkvi Anti gleda iskljuivo
u odgovoru na Boji
ji poziv. Bog, gospodar ivota, odreuje svakomu svoj put i
zvanje i ovjek je duan slijediti pravac koji mu je Bog zacrtao.344 Kao to netko
na Boji
ji poziv izabire djevianstvo, drugome ostaje dunost odgovoriti na Boji

ji
uzdasi koje je redovito preporuivao takoer su mogli biti vrlo brojni. Tako je sestrama Stipeti naloio da dnevno izreknu molitvicu Boe
e moj, ja te ljubim onoliko puta koliko imaju godina plus godine
zavjeta. F. i M. Stipeti, Zagreb, 9. III. 1953, AP, III/35 86 [ 6, 436].
338
Anti M. Baturi, Bez datuma. i Makarska 10. VII. 1945, AP, III/5, 3 [ 6, 38-39]. - Baturi je moda
bila uiteljica u Puiu. Usp. Anti M. Baturi, Samobor, 12. VIII. 1961, AP, III/5, 50 [ 6, 92], gdje
se kae da pismo nosi u Puie studentica Nada Vojnovi. Iz drugoga se pisma saznaje da je stanovala
na Gripama u Splitu (Anti F. i M. Stipeti, Zagreb, 18. IX. 1951, AP, III/35 72 [ 6, 425]).- Anti F. i
M. Stipeti, Makarska, 1. X. 1942, AP, III/35 26 [ 6, 394-395].
339
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 18. XII. 1944, AP, III/35 42 [ 6, 403].
340
Anti M. Baturi, Makarska, 26. IV. 1946, AP, III/5, 6 [ 6, 42].
341
Usp. Anti M. Baturi, Zagreb, 9. VII. 1953, AP, III/5, 42 [ 6, 84]. Usp. takoer usp. Anti M.
Baturi, Zagreb, 6. VII. 1954, AP, III/5, 43 [ 6, 86].
342
Usp. Anti M. Baturi, Zagreb, 28. IV. 1959, AP, III/5, 47 [ 6, 89-90].
343
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 16. VIII. 1954. AP, II/19, 44 [ 2, 430]: Ako imate kakav god
u ivotu gospoe majke npr. Imendan, roendan, izvolite oznaiti i tada emo se sjetiti njih, da i oni
osjete da na njih misle djeca Boja
ja kod svoga oca nebeskoga.
344
Usp. Anti Z. Sikavici, Zagreb, 12. III. 1947, AP, III/31, 3 [ 6, 335].

250

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

poziv i stupiti u branu zajednicu. Mladi i djevojka koji se odluuju u enidbeni


stale iz ljubavi prema Bogu, Anti e ak rei iz posluha, ispunjavaju volju
Boju
ju i njega proslavljuju, a njihova meusobna ljubav ukljuuje se u veliku
boansku ljubav.345
Brani ivot je za Antia nain slavljenja Boga i slui za posveenje supruga, njihova potomstva i na dobro Crkve i naroda.346 Osobe stupanjem u brak ne
gube djevianstvo ve ga kao ures donose pred Boji
ji oltar i u sakramentu enidbe
zamjenjuju ga branim vezom kako bi ispunili volju Boju
ju i branim ivotom
proslavile Boga.347
Kao polazite za svoju duhovnu teologiju braka Anti uzima primjer starozavjetnih supruga Tobije i Sare (Tob 3, 16-18)348 dopunjujui potom i razraujui
svoju duhovnu teologiju na evaneoskim naelima. Od branih drugova je traio
da budu savjesno podloni volji Bojoj
joj i primaju od Boga djecu koju im dade.
Naglaavao je da budu obazrivi, usluni i strpljivi.349 Zahtijevao je da supruge
budu podlone i poslune muevima.350 Drao je naime da takva podlonost moe
istjerati iz njihovih srdaca svaku samovolju i samodopadnost, a da ih Duh Sveti
na taj nain ispunjava svojom milou i krepostima.351 Savjetovao je srdanost,
spremnost na uslugu da bi se osigurala brana harmonija i dobro obitelji, znajui
da se tim stie meusobna ljubav i zadovoljstvo.352
DUHOVNI VEZ
Izmeu Antia i osoba koje je duhovno vodio stvarala se neka naroita duhovna povezanost. Prvi stupanj te povezanosti doivljavao je Anti kao osjeaj dunosti.353 No u svom duhovnom vodstvu on nije ostajao samo na dunosti i odnosu
voe i voenoga. Iz njegovih pisama nije teko osjetiti da se u pojedinim pismima
osjea duhovna bliskost. Ta je bliskost izvirala iz Antieve osobe i iz njegova naina duhovnog vodstva, ali je ovisila vrlo mnogo i o osobinama onih koje je duhovno
vodio. Duhovna navezanost na Antia kao duhovnog oca bila je osjeajnija kod
osoba koje su osjeajnije doivljavale pobonost. To se zapaalo ve u Antievu
magistarskom radu,354 a i kod nekih osoba koje je kasnije duhovno vodio.
Anti Z. Sikavici, Zagreb, 16. I. 1947, AP, III/31, 1 [ 6, 325]. - 10. IV. 1947, AP, III/31, 4 [ 6,
333].
346
Anti M. Karaman, Zagreb, 26. IV. 1956, AP, III/16, 3 [ 6, 232].
347
Usp. Anti Z. Sikavici, Zagreb, 16. I. 1947, AP, III/31, 1 [ 6, 324].
348
Anti M. Dami, Makarska, 7. II. 1946, AP, III/9, [ 6, 129-130]. - Anti Z. Sikavici, Zagreb, 16. I.
1947, AP, III/31, 1 [ 6, 325].
349
Usp. Anti M. Baturi, Zagreb, 11. IX. 1948, AP, III/5, 32 [ 6, 72].
350
Usp. Anti Z. Sikavici, Zagreb, 4. I. 1950, AP, III/31, 9 [ 6, 350].
351
Anti K. Juki, Makarska, 25. XI. 1941, AP, III/13, 17 [ 6, 184].
352
Anti K. Juki, bez datuma, AP, III/13, 45 [ 6, 207]. 353
Svetu u molitvu prikazivati za Vas i uvijek Vas se sjeati po svojoj dunosti. Anti K. Bai,
Zagreb, 3. III. 1959, AP. II/1, 17 [ 5, 12]. Rado u sve uiniti po svojoj dunosti i za Vae vee dobro,
mir i napredak. Anti Z. Sikavica, Zagreb 16. I. 1947, AP III/31, 1 [ 6, 323].
354
Tako je Nikola Gabri doivljavao maloga Isusa ini se i osjetno grlei ga kao dijete a propetog
Isusa je doivljavao u svojoj nutrini ljubio mu sv. Rane ruke i presv. Lice s najveom njenou. N.
345

4. U
Uitelj duhovnog ivota

251

Taj je osjeaj s vremenom mogao prerasti u poseban vez duhovnog oca i duhovnog djeteta. Anti ga je ponekad podravao pismenim, a vjerojatno i usmenim,
izjavama da dotinu osobu nije zaboravio, da svaki dan s njom uzlazi na Kalvariju,
da je ona u njegovu sveenitvu, u njegovoj rtvi, u njegovoj patnji, da je on uza
nju s hostijom i kaleom svako jutro, da moli nad cijelim njezinim biem posveujui ga Isusu. Bilo je naravno da veina tih osoba prihvati Antievo duhovno
vodstvo kad su znali da se on s njima iskreno raduje, klanja Bogu i zahvaljuje mu.
Mnogima od njih nije ni padalo na pamet da bi se oteli vodstvu Bojeg

jeg
ovjeka
koji ih je nazivao keri moja ili sinko, obeavajui za njih moliti, trpjeti i sjedinjivati se s Gospodinom za njihovu svetost355
Duhovnu je djecu u molitvi doavljavao blisko. Dolazili su mu pred oi dok je
molio, a molio je dugo i u molitvi za druge bio velikoduan.356
Od svojih duhovnih keri Anti je ak traio da mu napiu odluke svojih duhovnih vjeba kako bi ih mogao drati u brevijaru357 i podrati svojim molitvama.
ini se da su mu penitenti katkada pisali i u kapeli, dok su moda ekali na red
za ispovijed. A i on je, barem ponekad, u kapeli itao njihova pisma predajui ih

Gabri, Dnevnik, f. 8v, 15v. On je takoer s puninom osjeaja proivljavao i Antievu bolest dok je
Anti bio u Zagrebu zbog operacije hernije, kako se vidi iz pisma u kojem mu je pisao: A to onda ako
Vas izgubim? Iza Vas to bi mi na svijetu ostalo? Zar bi mi se mililo ivjeti? Va gubitak zar ne bi bio za
me najvei gubitak? Tko mi je dobro uinio kao Vi, tko mi je dobro elio, tko me je oinski ljubio kao
Vi? Tko bi mi mogao Vas nadoknaditi? Kakav bi bio moj ivot, kakav svretak bez Vas? Pretjerano
ili ne, fra Nikola je molio i plakao, ustajao nou i odlazio pred svetohranite moliti Krista za Antievo
ozdravljenje. Dapae, pie Antiu da je rekao Gospodinu: Ako si odluio uzeti ivot O. Magistra evo
onda dajem svoj ivot. Ako hoe da O. Magister jo tee oboli evo ti za nj rtvujem moje zdravlje.
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska. Dopis bez broja. Arhiv Vicepostulature.
N. Gabri Antiu, itluk, 23. II. 1941.
355
Usp. Anti M. Ostrognaj, Zagreb, 18. XI. 1963, AP. II/30, 14 [ 2, 566 i 568].
356
Usp. Anti S. Mavrak, Brezje 30. VIII. 1951, AP, II/24, 9 [ 2, 463]. ee puta u svetoj molitvi,
pred udotvornom Majkom doete Vi pred oi i molim neb. Kraljicu da Vas rasvijetli, pomogne i
uva. Kad god bi uzeo u ruke knjigu o Blaenoj Djevici Mariji, koju je posudio od srestre Salezije
Mavrak, on bi za Saleziju izmolio 3 Zdravomarije, a naknadno je nadodao itavi niz molitava i pobonosti. Anti S. Mavrak, Zagreb 22. III. 1954, AP, II/24, 58 [ 2, 487]. Za sestru Saleziju on prikazuje
misu, prisustvuje misi, moli sva tri dijela krunice, krini put, a sutradan je prikazuje u svim duhovnim
vjebama, Anti S. Mavrak, Zagreb 1. XI. 1954, AP, II/24, 79 [ 2, 500]. U posebnim je prigodama,
kao za Salezijin zlatni jubilej, bio jo dareljiviji: 50 puta kroz 50 dana sedam pokornikih psalama; 50
puta kroz 50 dana krini put; jedna misa na oltaru Gospe Lurdske, jedna na oltaru udotvorne Gospe
Sinjske, jedna na oltaru Gospe od Zdravlja u Splitu, Jedna na oltaru Majke od Milosti u ibeniku i
jedna na oltaru Gospe od Milosti na Visovcu. A kroz to vrijeme i posebne molitve u misi i asoslovu.
Anti S. Mavrak, Zagreb 30. XI. 1963, AP. II/24, 114 [ 2, 516]. Jo pred samu smrt 1965. za
Salezijin imendan dao je prikazati tri sv. mise, sjedinjujui s Isusom sav svoj ivot i rtve, sat klanjanja
pred svetotajstvom, sedam pokornikih psalama, velike litanije, krini put i krunicu. Anti S. Mavrak,
Zagreb 28. I. 1965, AP, II/24, 163 [ 2, 534]. O Saleziji je fra Ante drao da je to vrlo pametna,
staloena, naravna redovnica, pa je Baliu preporuio kao poglavaricu milosrdnica, ak da bi je, ako
to dolikuje, otpratio na sv. Kongregaciju i isposlovao joj audijenciju kod svetoga Oca. Anti Baliu,
Zagreb, 1. XI. 1960. AP, I/4, 22 [ 4, 53-54]. Preporuka je barem donekle bila uvaena i Salezija je
bila zadovoljna panjom koju joj je Bali poklonio. Anti Baliu, Zagreb, 26. XII. 1960, AP, I/4, 23
[ 4, 55].
357
Anti A. Kujundi, Zagreb, 8. XI. 1953, AP, II/19, 34 [ 5, 400].

252

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

na taj nain Gospodinu, a kada bi mu se srce razdragalo, izmolio bi i Tebe Boga


hvalimo.358
Ve je i sama Antieva prisutnost poticala osobe na sabranost.359 Iznenaujue
je da su neke osobe, to ih je Anti duhovno vodio, i kad su bile daleko od njega,
osjeale njegovu prisutnost. Antiev nekadanji student fra Nikola Gabri zabiljeio je u svom dnevniku da su mu, nakon to je zareen za sveenika i otiao
iz Makarske, iskrsavale pred oima slike u kojima je vidio magistra sabrana i
poboana, kao to ga je vidio u koru za vrijeme svoga boravka u Makarskoj, ili
da mu daje poljubac kao to je uinio na rastanku kad je odlazio iz klerikata.360
Anka Zidari je na svakom mjestu osjeala njegovu prisutnost,361 a to su ponekad
doivljavale i druge osobe.
Antievu plemenitost ipak su najdublje doivljavale osobe kojima je trebao
vrst duhovni oslonac. A Anti je bio vrst oslonac pun razumijevanja i duhovne
njenosti onima kojima je trebao duhovni otac. Sestra je Slavka imala problema,
ogorenja i nerazumjevanja. Na mjestu koje su joj dodijelili poglavari inilo joj se
da troi vrijeme uludo. Osjeala se kao riba bez vode. Jednom rijeju.
ju. Strano!
U pokuaju da nadvlada nesnosno stanje i iz njeg pronae izlaz, Anti joj je bio
Boji
ji dar, pa je zahvaljivala velikom Bogu to joj je dao tako dobrog plemenitog
oca koji se brine za njezin duhovni napredak, i molila se da se prije smrti ispovijedi kod dobroga fra Ante.362 Premda je Anti za nju molio i tjeio je, ivot
joj se inio oaj i nita drugo. Ipak je smogla snage predati se Bojoj
joj volji,363 a
Anti joj je u tom bio velika potpora. Sestra Dionizija je bila preosjetljiva i skoro
skrupulozna. Hvatao ju je strah da je grjena. Ponekad bi od straha poblijedjela te
se inilo da nema kapi krvi. Plakala je, muila se i bila kao voda o bregove od
sveenika do sveenika da joj Bog oprosti. A onda je susrela Antia u kojem je
vidjela sveenika koji voli njezinu duu. Kad je dobila njegovo pismo, zaplakala
je od sree: jer ste uvijek milosrdni kao Spasitelj sa svojim uenicima, napisala

Anti M. Ostrognaj, Zagreb, 7. X. 1963, AP. II/30, 13 [ 2, 569].


Putujui iz Splita preko Omia za Makarsku. fra Nikola Gabri pie kako se osjeao rastresenim,
ali im je ugledao magistra, ve se sabrao, a jo vie kad mu se pribliio potpuno se promijenio. N.
Gabri, Dnevnik, 7v-8r.
360
U ovom poljubcu vidio sam poljubac mog Bo(anskog) uitelja jer mu ga je sigurno njegova ljubav
nadahnuula. Otac nebeski rekao je Spasitelju Isusu da mu je on preljubazni Sin u kojem se je potpuno
nasladio. Poljubac Oca Magistra za me je znaio, da se je njegovo srce nasladilo u meni Plakao sam
od uzbuenja, a ljubav i zahvalnost bila je plod tih sretnih asova, N. Gabri, Dnevnik, f. 33r-v. Da se
ne radi o jednostavnoj doivljaju studenta prema magistru, moe se razabrati iz kasnijeg Nikolina pisma u kojem mu pie: Poslije Boga Vi zauzimljete prvo mjesto u mome srcu i prema nikome na zemlji
nemam takovih osjeaja ljubavi, naklonosti i potovanja kao prema Vama, Arhiv Vicepostulature, N.
Gabri Antiu, Sinj, 28. VII. 1958. Slinu tvdnju ponavlja i neto kasnije da je mnogo puta iskreno ponudio Gospodinu da uzme od njegova zdravlja i ivota a da ga pokloni Antiu, kojemu on daje prednost
u zdravlju i ivotu. Arhiv Vicepostulature, N. Gabri Antiu, Sinj, 11. IV. 1960.
361
Nikada se ne osjeam sama uvijek i na svakom mjestu osjetim Vau prisutnost, Arhiv
Vicepostulature, Anka Zidari Antiu, Zagreb 26. XI. 1964.
362
Arhiv Vicepostulature, S. Slavka Antiu, 15. VIII. 1945.
363
Arhiv Vicepostulature, S. Slavka Antiu, Split 20. XI. 1945.
358
359

4. U
Uitelj duhovnog ivota

253

mu je u pismu.364 I Gracijela, koja ga je tek upoznala, kae da e mu biti do groba


zahvalna.365 No ini se ipak da Antieve reakcije nisu bile uvijek tako hitre i spaavajue jer mu je sestra Bogomila pisala po trei put, opominjui ga da sigurno ne
zna kako je biti ostavljen od svakoga.366
Kad se o Antiu pronio glas kao o ispovjedniku koji ponire u duu,367 brojne
osobe su poele okruivati njegovu ispovjedaonicu. Neke su dolazile i sa zebnjom
u srcu, to e im rei vidovnjak, no u njemu su redovito nalazile blagoga duhovnog
oca od kojeg su poslije ispovijedi odlazile smirene u dui.368 Obradovana dua
prenosila je radosnu vijest drugoj. Tako se i novakinja sestra Anuncijata poela
naroito zanimati za Antia, ali joj je teko bilo pitati doputenje u uiteljice novakinja sestre Lidije da mu moe pisati.369 Uskoro se meutim i sama uiteljica
novakinja sestra Lidija zaplela u duhovnu mreu to ju je bacio Anti. A Anti je
novakinjama drao pouke o redovnikom ivotu.370
Studentica Nada je od djetinjstva bila osamljena. Majka joj je, iako boleljiva, morala raditi danju i nou da bi prehranila djecu. Nije pokazivala njenosti i
inila joj se veoma stroga pa joj se zbog toga nije povjeravala. Ne sjea se da ju
je majka ikada poljubila ili pogladila po kosi. Zbog toga je prema mami osjeala
samo strah.371 Sanjarila je kako bi bilo lijepo kad bi se mogla po drugi put krstiti
i biti ista za Gospodina.372 Kad se prvi put ispovjedila kod Antia, nije osjetila
nita posebno. Anti joj je na kraju rekao: Moe doi ovamo kad god to zaeli.
Dola je odmah sljedee subote i osjetila da je Anti drukiji nego ostali sveenici.
S toliko topline i blagosti jo joj nitko nikada nije tako govorio. Iako su rijei bile
blage one su se zasijecale snano u duu da ih se vie nije mogla otresti. Potpuno
su je zarobile. Otada ju je svake subote neto vuklo. Kad je jedne subote dola
i nije nala Antia kleknula je pred kip Majke Boje
je i plakala. Vratila se i kui
plaui. Antieve rijei odzvanjale su joj stalno u uima. Osjeala je njegovu blizinu. ula ga je kako joj govori. Premda je bila svojeglava, kako sama priznaje, i
nikoga nije mogla sluati, Antia je jednostavno morala sluati.373 U njegovoj

Arhiv Vicepostulature, S. Dionizija Antiu, 20. XII. 1945.


Arhiv Vicepostulature, Gracijela Juki Antiu, Split 29. IX. 1945.
366
Arhiv Vicepostulature, S. Bogomila [Gizdi] Antiu, Split, 4. I. 1945.
367
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb], 21. VIII. 1955. Neka je
blagoslovljen veliki Bog koji vam je udijelio taj osobiti dar, da moete proniknuti moju duu [] . A
sve drugo to mi piete, podudara se tono s onim, to ja znadem o mojoj dui. Hvala Vam to ste mi
to napomenuli i tako me uveli u moju nutarnjost i sabranost a po ovoj blie Bogu. O kako ste dobro
vidjeli, da u dui odjekuje: rtva, posluh, svetost.
368
Usp. Arhiv Vicepostulature, god. 1963. Prvi susret s mojim duhovnim Ocem! Kratki tekst na koji je
Anti nadodao: Nastavnica vie pedagoke B. god. 1963. Kapela M. B. Lurdske.
369
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb], 18. IX. 1959. U tom
pismu je s. edomila dostavila i adresu s. Lidije Tomi.
370
Usp. Vez ljubavi u tkanju jedne povijesti, Zagreb 1990, 224.
371
Arhiv Vicepostulature, Nada, Zagreb 12. VIII. 1963.
372
Arhiv Vicepostulature, Pisma Antiu Nada Isusova, Zagreb 24. III. 1961.
373
Arhiv Vicepostulature, Pisma Antiu 1961. Nada [nedatirano pismo na kojem je Anti napisao:
Ovo je najprvo pismo studentice ekonomije Nade: ili god. 1960 ili 61.
364
365

254

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

prisutnosti, dok je sjedio u kapeli, osjetila je da joj govori Isus.374 Dok je nekom
zgodom prisustvovala misi, osjeala je Antia kraj sebe, tonije, rei e ona, bili
smo jedno. A Antiu je napisala kako je osjetila da se on razbolio, nekoliko dana
prije nego joj je to itko rekao, dapae da je s njim i psihiki trpjela. No Nadino
psihiko stanje bilo je vrlo promjenjivo pa je tako znala postati ravnoduna prema
svemu, a nestajalo je u tim trenucima i osjeaja povezanosti s duhovnim ocem.375
No ta je ravnodunost brzo prolazila i ona se s ispriavanjima ponovno obraala
za savjete i upute.
Sestra Martinka poslije razgovora u kojem joj je Anti, u ispovijedi, sve razotkrio, kliktala je od radosti drei ispovjednika vidljivom kopom koja ju vee
s Gospodinom. Na Antiev prijedlog ona je odmah prihvatila postati rtva u njegovim sveenikim rukama na velike i svete nakane. U tom je vidjela najljepi
i najuzvieniji smisao svoga redovnitva.376 Kao dijete se u aru ljubavi predala
Gospodinu, kao rtva za svetost dragog i potovanog Oca, uvjerena da Presveto
Trojstvo obasiplje njihovu sestarsku zajednicu darovima i milostima zbog naklonosti prema njihovu duhovnom Ocu.377
I sestra Slavimira je bila, ini se, osjeajno stvorenje. Radost joj je bila imati
brau i sestre u Kristu. A Krista je pjesniki promatrala u liku bijelog jaganjca koji
ju je vodio meu rue i on joj ih je brao. Meutim uskoro ju je on, bijeli jaganjac,
poveo u crnini prema Kalvariji. I kada se njezin odnos s poglavarima oteao,
utjehu je potraila kod Antia kao duhovnog oca. Bez susreta s njim, inilo joj se,
ne bi imala nikakve snage.378
S. Barbara Antiu nije uzvraala na pisma, jer jednostavno nije imala sklonosti prema pisanju. Ali osjeala je s njim neko jedinstvo i zajednicu i tako rei
blizinu jer ono [to] je Duh Sveti povezao ne dolazi na manje.379
Posebno je nastala duhovno bliska veza izmeu Antia i sestre edomile.
Susreli su se 1949. u maksimirskoj kapeli gdje je Anti dolazio sestrama drati
duhovne nagovore. O Antiu su neke sestre tada ve govorile kao o svetom ovjeku, na to je edomila reagirala Kad je svetac, onda ja nejdem (!) k njemu.
Na nagovaranje drugih ipak je pola a od 1950. su se susretali svakog mjeseca.380
edomila koja se otimala poela je prihvaati duhovno vodstvo, a na Duhove
1954. prikazala se kao rtva ljubavi za duhovnog oca.381 Poput priprostog djeteta povjerila se Antievu duhovnom vodstvu nazivajui se u pismima koja mu je
pisala njegovim nevrijednim i najmanjim djetetom te duhovnom keri. Kako je
Anti, vjerojatno vie puta, od nje zatraio da svaki dan pribiljei milosti koje joj
Arhiv Vicepostulature, Nada Isusova Zgb 9. XII. 1961.
Arhiv Vicepostulature, Nada Isusova Antiu, akovec, 24. VII. 1963; Zagreb, 12. VIII. 1963.
376
Arhiv Vicepostulature, S. M. Antiu, R[ebro, Zagreb] 11. VI. 1963.
377
Arhiv Vicepostulature, S. Martinka Antiu, Rebro [Zagreb] 18. IX. 1964.
378
Arhiv Vicepostulature, S. Slavimira Antiu, Osijek 2. XI. 1964.
379
Arhiv Vicepostulature, Barbara [emekar ?] Antiu, 6. II. 1962.
380
edomila ajko, Moja sjeanja na o. Antia, Stenjevac 1970. Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna
svjedoanstva, 114, 1.
381
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Posveta Kristu, 1954].
374
375

4. U
Uitelj duhovnog ivota

255

Gospodin udijeli,382 premda svi spisi nisu sauvani, Antievo je duhovno vodstvo
ponekad do u tanine ostalo dokumentirano.
U svom duhovnom ivotu edomila je doivaljavala neposrednu Boju
ju blizinu, ali je ponekad osjeala i Boju
ju odsutnost. inilo joj se da je i Bog otvrdnuo
i gazi je kao crva.383 U susretu s Antiem osjetila je boanski dodir. inilo joj
se da kroz Antia govori sam Isus, a ona u miru i zahvalnosti prima sve kao dragocjeno blago.384
Kad se 1958. proulo se da bi Anti, zbog bolesti, mogao poi iz Zagreba u
Dalmaciju, edomila je ne samo proplakala, to je svojstveno enama, ve je i
trpjela s njim u njegovoj bolesti, spremna dati ivot, kada bi to bilo mogue, da sauva Antiev.385 itavu 1959. osjeala je trenutke Boje
je bliskosti, ali jo ee duhovne tjeskobe. No ono to je udnije, kao da je i Anti svojim duhom zahvaao u
njezino proivljavanje, to se, ini se, moe zakljuiti iz pisma koje joj je pisao:
Duhovna keri!
Ljubav Boja neka Vas u svemu vodi i oduevljava.
Jutros nije sve bilo kako ste elili i oekivali. Gospodin je htio i od Vas i od svoga
nevrijednog sluge jednu rtvu. Hvala Mu. - Dua se nalazi u duhovnoj tami. Nita ne
moe rei ni protumaiti. Trpi i boli je sve. Na sebi vidi samo bijedu i nemo potpuno
osjea i proivljuje. Na nita niti se moe niti smije da se osloni ili zaustavi. Sve joj
izmie ispod nogu i ne osjea niti nalazi u niemu oslona, uporita. Samo je jednoga
svjesna: u dui osjea da je netko drugi njezin Gospodar, da je ona u njegovoj vlasti i
slubi i da je On ne ostavlja. Njega osjea iznad sebe, iznad svega to se u njoj zbiva,
dogaa i dua je sva proeta ovom svijeu, da je u njegovim rukama, da mu mora
biti pokorna i posluna pa nita ne vidila, nita ne razumjela, nita ne osjeala. To je
dvostruki ivot. Keri moja, to je posebna milost i dar Duha Svetoga. Propeti ste u
svojim osjetilima, duevnim moima, tjelesnim raspoloenjima, u svojoj osjeajnosti i
duevnom lijepom, ugodnom proivljavanju. Dua je sva okrenuta k unutarnjoj svojoj
strani, gdje je sve u duhovnom mraku kao da oekuje, gleda, nada se, eli da je obasja
drugo sunce, drugo, neoekivano svjetlo za kojim sve vie i vie ezne. Na momente se
osjea zapaljenom, ueenom i uzdignutom nad samu sebe, nad sve zemaljsko, osjetno
i duhovno kao da u samoj vjeri ivi i hoda. To malo traje, ali ona to zapaa i proivljuje.
Drugi put sve joj se ini maleno, neznatno prema sili ljubavi koja je od svega rastavlja.
Ona slii malom djetetu, koga veliki junak i snaan div uzme i die u vis, u zrak i ono
- dijete - ne zna kamo ga taj silni div nosi. Nato se opet povraa u svoju bol i tamu gdje
trpi svoju slabost, nemo i veliko duevno siromatvo. Htjela bi nekome povjeriti svoje
stanje, ali niti moe niti nalazi tko bi htio s njome nositi silni teret njezinih slabosti,
Usp. Anti . ajko, Zagreb, 27. XII. 1959, AP, II/6, 17 [ 5, 153]; 28. XI. 1962, AP, II/6, 31 [ 5,
196].
383
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, 2. II. 1955; Cerje, 25. VIII. 1957; Ksaver
[Zagreb] 23. VII. 1958; Ksaver 19. III. 1959. Rekla sam Mu: Boe ako me i ubije, uzdat u se u te,
ali On kao da je otvrdnuo i gazi me kao crva i dr.
384
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb], 23. VII. 1958.
385
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb] 14. VII. 1958. Ali sada
kad ujem da trpite vie, trpim i ja. O kako sam molila dragog Boga, da uzme radije moj ivot, koji je
i onako beskoristan, a da Vas ostavi, ali neznam
382

256

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

nevienih pogreaka, nevienih, neopaenih sklonosti. To trpljenje nije od nae naravi


nego je duhovno trpljenje i samo ga Gospodin moe povui i lijeiti. Zato, Keri moja,
budite vrlo razboriti, oprezni i ne dao dragi Bog da biste pogrijeili i traili utjehu,
razonodu, olakicu kod ljudi, stvorenja, u prolaznim stvarima ili poputanju rastreenosti, osjetnim raspoloenjima. To ne smijete niti je to lijek na Vau ranu, na Vau
bol. Pouzdanje, predanje u ruke Boje, pouzdanje u dobrotu i milosre Boanskog
Srca. Vjernost svetoj volji Bojoj. Ostati u ovoj duhovnoj suhoi, tami ali pogledom
okrenutim na Gospdina, koga dua iza nutarnjih zavjesa svoje tame osjea u sebi, nosi
u sebi, posjeduje u sebi i Gospodin se nad duom tako die, ali i oekuje, da je dua
kao zapaljena vatrom Njegove boanske ljubavi, prisutnosti i blagonaklonosti, kojom
je On vodi, uva i zakriljuje i daje joj se osjetiti sjedinjujui je sa sobom.
Keri moja, to je dokaz posebne zatite, posebne ljubavi i vodstva u Vama. Iz
svega Mu srca zahvaljujte, predajte Mu se novim srdanim i potpuno velikodunim
predanjem. U vjeri, poniznosti, siromatvu, pouzdano ekajte na nove, obilnije izljeve
Njegove ljubavi i savrenijega jedinstva.
U ovoj duhovnoj tami, duhovnom nutarnjem mraku od svega osjetnoga i zemaljskoga i ljudskoga, dua e se uzdignuti nad samu sebe i nad sve stvoreno i gledat e
Gospodina u vjeri obasjanom svjetlom i mudrou Duha Svetoga i bit e ponesena u
Boanski ivot, u onu blaenu i neizrecivu i Boansku zajednicu Oca, Sina i Duha
Svetoga koliko je mogue u sadanjam stanju nas putnika u vjenu domovinu.
Kad Vam, Keri, to udijeli Gospodin, onda ete postati novo stvorenje u Isusu
Kristu. Onda Vi neete vie ivjeti nego Isus u Vama. Onda vie neete ivjeti svojim
ivotom nego Njegovim. Onda ete sve gledati u Njegovom svjetlu i u njemu ete hodati. Vie ete biti nebeski nego zemaljski. Tako e biti Bog u Vama sve. To Vam elim,
to Vam molim. To neka bude plod duhovnoga vodstva, svih opomena, savjeta, pravila,
uputa, koja ste primili od Gospodina preko nevrijednoga i nedostojnoga duhovnoga
oca, koji Vas blagoslivlja u Presvetom Trojstvu i sa Presvetim Trojstvom.386
Kako svaki tekst govori o autoru koji ga je pisao i iz ovog teksta bi se dalo
zakljuiti da je i sam Anti iskusio trenutke o kojima pie u pismu. A kako su
edomilini doivljaji postajali sve snaniji i dovodili je blizu oaja,387 rasla je i
povezanost s duhovnim ocem, dok nije prerasla u neko nelako objanjivo duhovno
sjedinjenje, kako se moe razabrati iz pisma koje je edomila pisala Antiu:
Oe! Dragi Bog hoe, da moju siromanu duu sjedini s Vaom. Vi ste mi to ve
govorili, a sada i ja to sve jasnije upoznajem. I ja to u momentima Bojeg pohoda i
molim, ali mogu rei, da to nije po mojoj volji i elji, nego to dolazi savim spontano,
ponukana sam da tako molim, da moje srce u Srcu Isusovu bude jedno s Vaim. Da nas
Njegova ljubav sjedini u Njemu.388

Anti . ajko, Zagreb, 15. XI. 1959, AP, II/6, 16 [ 1, 562-565].


Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb], 13. XII. 1959.
388
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb], 15. XII. 1959.
386
387

4. U
Uitelj duhovnog ivota

257

Jednom zgodom, dok je bila kod Antia, osjetila je da Bog preko njega ulijeva
u njezinu duu svijetlo i jakost, neto Boanskoga, a ona je stajala pred njim
kao otvorena posuda u koju mirno teku preko njega Boji
ji darovi.389 Drugi put je
osjetila kako se iz njegove due prelijeva u njezinu neka sveta milina, mir duboki,
sabranost u Bogu. To ju je tako obuzelo da je sutradan osjetila Isusovu blizinu
i jedinstvo s Isusom, a sve u vezi sa duhovnim Ocem o kojem je osjeala neodoljivu potrebu govoriti Gospodinu.390 Sljedee godine, dva dana prije Antieva
imenadana, 11. VI. 1961. obuhvatilo ju je neko udno uvstvo. Osjeala je da ju
je Gospodin pribliio Antievoj dui i molila je da bi se ona i Anti nali zajedno u Kristovu boanskom srcu.391 Taj se psiholoki osjeaj duhovnog jedinstva
pojavio i u edomilinu doivljaju Boje
je nazonosti, dok je bila u bolnici, kad je
s Antiem komunicirala samo pismima.392 A on je izrastao na rijeima Antieve
raspjevane due oduevljene Bogom. Posebno u trenucima, koje edomila naziva
Bojim
jim rasvjetljenjem, inilo joj se da joj postaje jasno da Bog hoe tu povezanost njihovih dua. I zbog toga je i njoj kao i fra Nikoli Gabriu dolazila na pamet
pomisao da Gospodinu ponudi svoj ivot za Antia.393
Povezanost se, ini se, jo vie poveala kad je nakon izlaska iz bolnice Anti
na nju poloio ruke i molio rijeima obrednika za njezino ozdravljenje. Iz njegovih
ruku edomila je osjetila da izlazi sila. I zaista, kad su joj na prvoj lijenikoj
kontroli rekli da su joj plua zdrava, ona je bila uvjerena u udesni Boji
ji zahvat
koji se zbio polaganjem Antievih ruku.394
Dok je jednom ekala u kapeli u Vrbanievoj da bi je Anti mogao primiti,
edomila opisuje da je osjetila ziku slabost i nastavlja:
[] poela sam traiti veliku Boju ljubav za Oca i odmah se ta ljubav ista kao
kristal poela izlijevati u moju duu. Otac [tj. Anti] mi se uinio kao velika i sveta

Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Zagreb-Stenjevec, 11. II. 1960. ini se da
bi se na taj dogaaj mogle odnositi rijei iz Antieva pisma: Na odlasku i povratku kui osjetili ste
novu snagu, posebnu pomo i ruku Gospodnju nad sobom. I to je znak njegove providnosti.Anti .
ajko, Zagreb, 9. II. 1960, AP, II/6, 19 [ 5, 158].
390
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec 10. VII. 1960. Slinim rijeima
opisati e taj doivljaj i nakon dvije i pol godine: to sam ovih dana u dui proivljavala neznam (!)
Vam opisati, kako je Gospodin u njoj djelovao, ne moe se izrei. Znam da Vi to osjeate, kao da hoe
da prelije Vau duu u moju i s njom je zdrui u jedno. Kako bi ja to ikada mogla pomisliti ili poeliti
da on nije pokazao, da je to njegova volja i odredba. Isto, Stenjevac-Zagreb, 22. I. 1963.
391
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec 11. VI. 1961.
392
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Novi Marof 6. IX. 1962. Kad sam primila
i itala Vae cijenjeno pismo, utila sam nazonost Gospodinovu, kao i sada dok piem ove redke. U
svojim sjeanjima edomila pie da je u bolnici bila 1961. no sjeanja se poklapaju s pismima iz 1962.
393
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Novi Marof 6. IX. 1962. Molim i za vae
zdravlje, pa ako bi Gospodin tako htio, da meni moje oduzme.
394
edomila ajko, Moja sjeanja na o. Antia, Stenjevac 1970. Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna
svjedoanstva, 114, 6. O nekom posve izvanrednom ozdravljenju u ovom se sluaju ipak ne moe govoriti ve samo o ubrzanom, jer i prethodna edomilina pisma govore o poboljanju njezina zdravlja.
389

258

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

posuda koja tu ljubav prima tako obilato, da se nuno prelijeva na nae due. Kako
sam se u asu promijenila. Gospodin je izlijeio svu moju slabost. - A to da reknem
o susretima s Ocem? Znam, oe, da Vam to nije sakriveno, kako se Vaa milost prelijevala na mene.395
Anti se radovao toj promjeni, i zahvaljivao nebeskom Ocu to je posebno
vodi, rasvjetljuje i divno pomae. Ushien nad tom pojavom, u pismu je umjesto
dotadanjeg oslovljavanja Vi kako je oslovaljavao edomilu, upotrebio plural mi,
to e poslije toga esto upotrebljavati u kasnijim pismima edomili.396 Teko da
bi ikakav itatelj tome pridao naroitu vanost smatrajui to jednostavnim pluralom uljudbenosti (pluralis modestiae). edomila je, meutim, moda potaknuta
jo nekim tadanjim susretom s Antiem zakljuila da joj je Anti ponovno otkrio
svoju duu, s njom se poistovjetio, obeao se za nju moliti i rtvovati, pouavati
je i rasvjetljivati.397 To ju je oduevilo i ona je obuhvaena osjeajima ushieno
molila Isusa:
Ne gledaj na moju nevrijednost, primi vrue molitve i rtve moga duh[ovnoga]
Oca, primi i mene u svoju sv. Zajednicu gdje je On-Otac. Posveti me onom svetou
kojom si njega posvetio, ujedini nas podpuno i savreno sa sobom. []398
Iz zahvalnosti za ono to je proivjela, zaeljela je biti rtva za svog duh(ovnog) Oca, da on bude svet.399 Pisma joj sve vie odraavaju neki misticizam
koji nije jednostavno oditati. U taj njezin misticizam uronjen je potpuno i njezin
duhovni voa, kako se vidi iz sljedeeg odlomka.
Na osobiti nain sam osjetila jedinstvo sa Ocem u Gospodinu, mislim kao nikad
prije. Juer kod sv. Mise razmiljala sam ime da usporedim i to je to to nam
Gospodin daje kad smo blizu. Duh Sv[eti] odmah mi je taknuo duu i razumjela sam
da je to zato jer se napajamo na istom istom izvoru, koji tako obilato tee iz Njegova
Bo[anskog] Srca. Ta bistra i ista voda pere nas i isti, da budemo dostojni Njega.
Molila sam i molim, da nas jo vie opere i oisti. To je Njegova sv. ljubav. O da nas
posvema prome i raari silnim arom, da nam udijeli to prije da budemo podpuno
s Njime sjedinjeni. Oe, ovo zadnje vrijeme tako ivo osjeam to sveto jedinstvo
s Vama u Gospodinu, koje me tako posveuje, ini me iom i nevinijom i svu me
okree k Isusu. Tako sam postala jednostavna prema njemu kao dijete. A kad sam god
s njime, uvijek ste i Vi Oe sa mnom. Nemam ja dara koji Vi Oe imate, da vidim
Vau duu, nego samo mi Gospodin daje da osjetim da smo u Njem sjedinjeni i ja da
nisam sama, i moga nita da ne pripada meni i to god je Oe Vae, Molim (!) Isusa,
da to bude i moje. Osjeam da me hranite istom hranom ili bolje: Isus mi preko Vas
daje istu hranu i pijemo zajedno na istom Boanskom vrelu. Vae molitve i duhovne
elje, koje ste mi zadnje vrijeme saopili u pismima tako su prionule za moju duu, kao
da ih je Gospodin meni dao i ja se njima sluim kao sa svojima.400
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila ajko Antiu, Stenjevec, 9. VII. 1964.
Anti . ajko, Zagreb, 9. IX. 1964, AP, II/6, 40 [ 5, 213-216].
397
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec, 13. IX. 1964.
398
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec 4. X. 1964.
399
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko: Iz dnevnika] 6. XI. 1964.
400
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec, 15. XI. 1964.
395
396

4. U
Uitelj duhovnog ivota

259

Dapae i svoje potpuno predanje Kristu edomila je posveivala preko


Antievih ruku. A kako bi i Otac mogao prikazivati rtvu, koja nije ista.401
Takav izljev osjeaja, u kojima se i sam Anti naao okruen uvstvima religioznosti ene, ukoliko nije podvojio Antievu duhovnu sigurnost o mistinim
pojavama, vjerojatno je utjecao na nj da o njoj ostavi svjedoanstvo. Njegov tekst
pisma kojim je uzvratio edomili divna je pjesma Bojeg
jeg zaljubljenika u iekivanju nebeske domovine.402 No, isti dan obratio se Anti i svom duhovnom voditelju
s nakanom da s njim povee tu neobinu enu i preda mu njezina pisma i opise
pohoda milosti da on prosudi radi li se o mistinom ivotu.403
ini se da ni Antiev duhovnik nije odmah odgovorio na Antievo traenje,
jer je sva pisma i izvatke iz dnevnika tek poslije Antieve smrti vratio samostanu
kao relikvije.404 to su sve obuhvaale omotnice s tim relikvijama predane duhovniku, nije u potpunosti jasno jer su pri sreivanju Antieva arhiva spisi razvrstani kronoloki. Nepoznato je i kakav je bio duhovnikov sud o tom mistinom
fenomenu. Susreti izmeu Antia i edomile nastavili su se jo samo kratko. Ipak
iz edomilina pisma izbija jasno da je Antieva duhovna povezanost doivjela
promjenu. I jedno i drugo, ini se, napredovali su prema trpljenju. Svi oni lijepi
doivljaji, sve je prolo, kao da nikad nije ni bilo. edomila se nije ni usudila k
Antiu nemajui nita lijepoga da mu donese ili kae. inilo joj se da je Anti
njezina rtva. Bilo joj je teko pri dui i nije se usuivala za nj ni moliti, osim da
mu Gospodin radi nje ne uskrati milosti i ne dodijeli trpljenja.405 Ipak je jednom
zgodom iskoristila dolazak u kupovinu u Zagreb da posjeti duhovnog oca i da s
njim porazgovori. Antia je nala bolesna. Osjetila je Antievo trpljenje i pomislila je da trpi zbog njezina pisma. eljela se zadrati, ali je morala u kupovinu. To
stanje ju je muilo i u molitvi je tjeskobno plakala drei da je Gospodin odvratio
svoje lice od nje i molila je u Antia ohrabrenje.406 Iz dnevnika se razabire da je
jo jednom bila u samostanu, dok je Anti bio teko bolestan, iako nije jasno je li
bila i kod Antia. U kapeli je osjetila veliku estinu i unutarnji ar koji nije znala
opisati i molila je Isusa da Antia primi u svoj zagrljaj.407

Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec, 15. XI. 1964.
Tekst pisma je donesen u sljedeem poglavlju.
403
Arhiv Vicepostulature, Anti Markoviu, Zagreb 21. XII. 1964. doslovno pie: aljem Vam ovo
pismo one . Sestre s kojom sam duhovno povezan. Na zadnje pismo tek sam joj odgovorio jutros,
ponedjeljak. Navedeni datum potvruje pretpostavku da se upravo radi o edomili ajko.
404
Markovi je 26. I. 1965. potvrdio Antiu da je primio poslana pisma i to sva ona u velikoj koverti
kao i druga u dvije plave koverte. A na kartici bez datuma popratio je vraanje Antievih spisa rijeima: U ovim kovertama su bila razna pisma koja su o. Anti pisale: redovnice, Civilne osobe, redovnici
- sveenici. O. Ante je sve poslao meni kao svome duhovnom ocu. Vraam pisma u oveoj koverti
kao relikvije. O. Ladislav Markovi. Arhiv Vicepostulature, ad an. 1965.
405
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec, 29. XI. 1964.
406
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec, 13. XII. 1964.
407
Arhiv Vicepostulature, [edomila ajko Iz dnevnika] 15. I. 1965.
401
402

260

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

I kad ga je bolest ve bila potpuno uhvatila, Anti je rado mislio na svoju


duhovnu djecu. ini se ak da je i samu bolest ponekad promatrao u svjetlu duhovnog ienja od vlastitih elja, pa i u tom da mu Gospodin ne doputa da pie
duhovnim kerima kako bi elio. To ga ipak nije uznemiravalo jer je bio uvjeren
da u tom sluaju njegovu duhovnu djecu pomae, uva i vodi sam Gospodin, ne
umanjujui nipoto duhovnu povezanost, tako da je Bernardini Horvat mogao napisati: Stalno ste sa duhovnim ocem i pred njegovim oima.408
VIDOVITOST
O Antiu se prialo da ita due. Prvi takav nagovjetaj susree se u dnevniku
Nikole Gabria 6. XII. 1932. godine. Nastavljajui opisivati svoj prekinuti razgovor o poslunosti, koji je vodio s Antiem dva dana ranije, Nikola pie:
Iako mu o tome nijesam nikada govorio ipak mi je tono iznio sve razloge radi
kojih ja ne sluam uvijek spremno, i dodaje: Muao sam, ali sam u sebi mislio, da
nije potrebno da mu to spominjem, kad on zna sve to se u meni dogaa, pa to je
najudnije i one stvari o kojima mu ja nisam nikada govorio, i one stvari koje su davno
bile i prole i to bistro, potanko i jasno.409
Tu Antievu vidovitost Nikola opisuje u dnevniku i pod nadnevkom 19. XII.
1932. kad ga je Anti iznenadio prorokim upitom i zrenjem, upitavi ga osjea
li se sjedinjen s Gospodinom.410 A i sljedee godine Nikola je imao slian doivljaj
na duhovnom razgovoru.411
Jedan drugi takav nagovjetaj Antieve vidovitosti spominje se takoer jo
prije II. svjetskog rata u pismu Serana Raia koji Antiu pie iz Skoplja sjeajui
se svojih razgovora s njim na etnji i u sobi: Kad sm ne bih znao to mi je i kad
ne bih imao u sebi gotovo nikakva zadovoljstva Vi ste mi razotkrili unutranjost,
Vi ste mi povratili zadovoljstvo.412 Vjerojatno u tom razotkrivanju studenti jo
nisu mislili na neku posebnu karizmu Antieve vidovitosti ve na njegovo razumijevanje problema. U tom smislu fra Paulin Vukovi pie da je jedino Anti
Anti B. Horvat, Zagreb, 29. X. 1964, AP. II/11, 17 [ 2, 388]. O sestri B. Horvat usp. I. B, Horvat
Ljubica s. M. Bernardina, DOA, [7] (1977) br. 3-4, str. 7-9.
409
N. Gabri, Dnevnik, f. 5v-6r.
410
N. Gabri, Dnevnik, f. 7v.
411
U Dnevniku 24. III. 1933. izmeu ostalog je zapisao: I zbilja tako mi je u tanine iznio sve moje
misli i uvstva kroz zadnje vrijeme te mogu rei da nije ni trebalo da idem k njemu da ja kaem njemu,
nego vie on meni. S udivljenjem sam danas kao i drugi puta sluao kako upravo intuitivnim svijetlom
vidi moju duu te mogu s pravom zakljuiti da je Duh Sveti njegov voa, koji mu otkriva tajne moje
due jer ni po ispovijedima, ni po vanjtini, ni po mome kazivanju on ne bi mogao da doe do onoga
to zna o meni, bez sudjelovanja Duha Svetoga. N. Gabri, Dnevnik, f. 17v. Dana 16. IV. 1933. kad
je Nikola, kako sam kae, elio izraziti sud o korizmenom propovjedniku Anti mu je to zabranio i
tako ga razoruao. Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 24r. Nikola tvrdi da mu je isto tako govorio o molitvi:
Govorio mi je tako jasno, tono i bistro kao da me gleda u duu. On to nije mogao po sebi upoznati
nego samo pomou vrhun[aravnog] prosvjetljenja koje mu Gosp[odin] daje radi njegove duh[ovne]
istoe i svetosti. Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 25v.
412
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Seran Rai Antiu,
Skoplje 16. IX. 1938.
408

261

4. U
Uitelj duhovnog ivota

pogodio uzrok mnogim njegovim neraspoloenjima. Ali upravo je to pogaanje na


Paulina djelovalo da mu se potom otvori.413
Nije jednostavno do u tanine shvatiti Antievu vidovitost jer je Anti dugogodinjim duhovnim vodstvom i dopisivanjem do u tanine upoznavao pojedine
due i njihovu nutrinu, a nedostaju nam sva pisma da bismo ih mogli meusobno
usporediti. No ipak ima nekih dojmova da je on prodirao duboko u samu psihu.
Sam fra Nikola na Antievo pismo od 23. III. 1942, u kojem mu Anti opisuje
njegovo duevno stanje i pogreke, priznaje mu da je dobro zagledao u duu,414 ali
Antievoj vidovitosti ne pridaje nikakvo udesno znaenje.
S druge strane, kad se dobro promotre Antieva pisma, odmah se moe zapaziti da se njegove opomene ponavljaju, kao to se i ljudske navike ponavljaju,
pa bi njegovo vienje nutrine u mnogim sluajevima moglo biti uopeno ili samo
prodornost iskusnog ispovjednika i duhovnog voe.
Opet ste se rastresali. Dosta ste i
govorili to nije trebalo. Bili ste osjetljivi
i nemirni. AP, III/5, 32 [ 6, 72].
Neki dan si se odve i jako naljutio,
a nije trebalo. 30/60 str. 102.

neki dan si se puno naljutio,


uznemirio i sebe zaboravio. 30/72 str.
120

Drugi si put opet previe govoriodangubio. 30/60 str. 102.

Drugom zgodom
govorio 30/72 str. 120

puno

si

Suvino ste priali, razgovarali i


nadodavali i opet ste htjeli priati a sve
nije na slavu Boju.
ju. Bili ste u sebi vie
puta nervozni i ljutiti i nestrpljivi. AP,
III/27, 3 [ 6, 296].
Nekako ste svi popustili u aru
rtve, ljubavi i prema svome Kralju
i prema blinjemu. I meu vas se je
uvukao svijetski duh egoizam i neka
polovinost AP, III/8, 2 [ 6, 124].
Takoer se mogu zapaziti i uopene tvrdnje, sline kao jaje jajetu, u duhovnim
nagovorima upuenim razliitim zajednicama gdje svi lanovi zajednice ne bi trebali imati iste vrline i mane.
Uredovni spisi klerikata, dopis izvan protokola, Vukovi Antiu, ivogoe 31. VIII. 1939.
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, itluk 2. IV. 1942. U malo rijei opisali ste lijepo moj nut[arnji] poloaj.
413
414

262

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Ipak se mora priznati da je takav govor zbog nabrajanja konkretnih pogreaka


neobian i u arhivskim dokumentima vrlo rijedak. Sam fra Nikola Gabri, iako
ve odavna naviknut na takve opomene, pie Antiu pred Boi 1942. da mu je
bilo teko otvoriti njegovo pismo jer je oekivao u njemu ukore, kako se i dogodilo. Vi koji vidite moju nutarnjost nijeste mogli vidjeti nego vie manje nedostatke
u mojoj dui. Svi su ukori na mjestu, zasluio sam ih i primio ih srcu.415 Sljedee
Antievo pismo416 osvre se samo na pogrjeke na koje je Nikola upozorio Antia
u gore spomenutom pismu, pa je tako i zakljuak o Antievoj vidovitosti u ovom
sluaju nesiguran.
Sam Anti govori o gledanju u duhu.417 No, rije duh je pisana malim slovom
i ne govori nedvojbeno o svrhunaravnoj vidovitosti. Ipak je injenica da je Maricu
Baturi opomenuo da mu ne skriva svoje osjeaje, a pismo daje naslutiti da je u
te njezine osjeaje zaista ponirao,418 iako se ne moe sa sigurnou utvrditi Je li to
poniranje zaista bilo svrhunaravno.
Njegovo duhovno vodstvo sestre edomile izaziva posebnu pozornost. Ve
u drugom sauvanom pismu iz te godine pisao joj je Anti: S pomou Bojom

jom
sada u Vam rei kakvi ste bili kroz ovo vrijeme, i potom slijedi dugo nabrajanje
o stanju njezine due i njezinim vrlinama i nedostacima.419 Suradnja raa plodom
i dvije godine kasnije Anti joj ponovno s pomou Bojom

jom
otkriva do u tanine
njezino duevno stanje i duhovnu promjenu na bolje.420 Prisjeajui se tih dana,
edomila istie da je brzo poela zapaati posebni Boji
ji zahvat u svojoj dui i
vrhunaravnu, neshvatljivu intuiciju kojom je Anti ponirao u njezinu duu,421 a taj
osjeaj odaju i njezina pisma. Bila je uvjerena da mu je sve otkriveno u njezinoj
dui.422 Ta da ga ne vodi Duh Sveti, on joj ne bi mogao tako pisati.423 Iako joj se
inilo da on sve vidi, ipak mu je potanko otkrila svoje duhovno stanje.424 Dapae,
usudila se i zapitati, nakon to joj je Anti otkrio tako divnih stvari o svojoj dui,
kako je on do tog doao.425 Fra Ante je preutio to radoznalo pitanje, ali je i njoj

Arhiv Vicepostulature, N. Gabri Antiu, Sinj, 23. XII. 1942.


Anti Gabriu, Sinj, 19. I. 1943. Pisma sveeniku, 30/74, str. 121.
417
Anti . ajko, Zagreb, 13. IX. 1962, AP, II/6, 30 [ 5, 192]. Kad Vas gledam u duhu gdje u Vama
Presveto Trojstvo poveava svoj najvei dar, onda Mu iz svega srca zahvaljujem da Vas je udostoja[l]o
pozvati na svoju boansku gozbu.
418
Anti M. Baturi, Makarska, 9. III. 1947, AP, III/5, [ 6, 58].
419
Anti . ajko, ivogoe, 15. VIII. 1955. AP, II/6, 2 [ 5, 117-119].
420
Anti . ajko, Zagreb, 29. VIII. 1957, AP, II/6, 6 [ 5, 123-125].
421
edomila ajko, Moja sjeanja na o. Antia, Stenjevac 1970. Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna
svjedoanstva, 114, 1.
422
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec, 10. VII. 1960.
423
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Novi Marof 18. I. 1963. A za ono drugo
to ste mi po volji Bojoj
joj napisali posebno Vam zahvaljujem. Znam da Vas je Duh sv. vodio, ne biste
mi drukije Vi ono sve napisali.
424
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Novi Marof 6. IX. 1962. Vidim oe da
Vam Gospodnin nita ne sakriva u mojoj dui, pa mislim da nije potrebno, da Vam vie nabrajam moja
zapaanja.
425
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Novi Marof 18. I. 1963.
415
416

4. U
Uitelj duhovnog ivota

263

postajao jasan odgovor,426 a iz Antievih pisama se takoer jasno razabiralo kako


je on sam bio uvjeren da njegovo znanje potjee od Gospodina.427
I ve spominjanu studenticu Nadu zapanjivalo je Antievo poznavanje njezine
due.
Kad mislim, da Vam neto moram rei, pa sve smiljam kako da Vam kaem,
a kad doem tamo, Vi me upravo to pitate. Ali to nije sve. Kad s Vama razgovaram,
ne mogu rei da pogaate, nego da itate ono to osjeam! Kako ste Vi samo mogli
znati, to se u meni zbiva? To mi naprosto ne ide u glavu. Bez Boga se to ne moe
protumaiti.428
Student Nikola, i kad je otiao iz Zagreba na daljnje studije u inozemstvo, elio je
da mu Anti i nadalje bude savjetnikom jer je toliko puta ivo osjetio da je Antiu
dano prebirati po njegovoj dui kao to po klaviru svira prebire tipke.429
Sestra je Martinka itavi svibanj molila Duha Svetoga da Antiu dadne rasvjetljenje za njezinu duu da je upozna i vodi po volji Bojoj.
joj. Kad je 3. VI. 1963. dola
Antiu na razgovor, on je itao dubine njezine due, otkrivao joj nevjere i pogreke
prema Gospodinu. Pratila je napeto Antiev iskaz i mislila kada je ona to poinila.
Otkrivala je da je to zaista bilo tako kao to joj je Anti govorio i to ju je prenerazilo. Da sam se sama ispitivala napisat e tjedan dana poslije njihova susreta
Antiu ne bih nikada tako tono na sve naila. Po tom je zakljuila: Sa svime
to ste mi rekli, Potovani, u svemu se potpuno slaem i zahvaljujem Gospodinu,
to me je Vama povjerio. Potovani, Vi ste svetac Boji.
I sestra Elza je doivjela
ji.
Antievo pismo kao da je imao otvoren itav njezin ivot.430 Vjerojatno je slino
otkrie doivjela i sedamdesetogodinja Stanka Petkovi, pa je, u pomalo udnoj
molitvi, molila sv. Josipa da Anti postane svecem Franjevakog reda.431
Dominikanac o. Anelko Huljev pisao je fra Anti da sigurno uz rasvjetljenje
Duha Svetoga zna bolje od njega samoga njegove vrline i mane, no to priznanje
ipak izgleda vie ljubazni nain pisanja nego namjera davanja svjedoanstva, jer je
Anelko u jednom kasnijem pismu, kad mu je Anti opisao prikaz njegova ivota,
zaelio: Kamo sree kad bi to bila prava realnost.432 Uvjeren da mu Bog progovara preko Antia i ne shvaajui odakle mu te spoznaje, Anelko ga je i upitao:
Kako Vi to znate?, na to mu je Anti, kae, odgovorio: Bog mi je objavio.433
A to da reknem o susretima s Ocem? Znam, oe, da Vam to nije sakriveno, kako se Vaa milost
prelijevala na mene. Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila ajko Antiu, Stenjevec, 9. VII. 1964.
427
S pomou Bojom
jom rei u Vam kako ste proli kroz ovo zadnje vrijeme, pisao je S. edomili 2.
X. 1964. [ 2, 346].
428
Pismo bez datuma na kojem je Anti nadodao: Ovo je najprvo pismo studentice ekonomije Nade ili
god. 1960 ili 61.. Drugo pismo je datirano Zb, 24. III. 1961. i potpisano Nada Isusova.
429
Arhiv Vicepostulature, N. Roi Antiu, Rim, 11. XI. 1962.
430
Arhiv Vicepostulature, Elza Antiu, Gorski kotar 21. VII. 1964. Ono to ste pisali napisano je tako
kao da ste imali otvoren moj ivot i napisali ono to treba.
431
Arhiv Vicepostulature, S. Petkovi Antiu, Bakar, 9. X. 1964.
432
Arhiv Vicepostulature, A. Huljev, Bol, 29. I. 1964. i 4. III. 1964.
433
Izvanprocesualna svjedoanstva, 104. Slina je izjava i sestre Gonzage mit: [] kad sam ga
koji put pitala: Oe pa kako znate to?, odgovorio mi je: Kerce to mi dragi Bog daje za tvoje dobro
(Izvanprocesualna svjedoanstva, 110).
426

264

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Tu njegovu vidovitost posvjedoilo je kasnije vie svjedoka.434 Iz Antieve


se korespondencije ipak ini da je on svoje duhovne savjete rijetko zasnivao na
temelju dara otkrivanja dua, a u redovitom se duhovnom vodstvu vodio evaneoskim poukama.435 U svojim pismima on katkada izraava i elju da bi pisao nekom
penitentu o njegovu duhovnom ivotu, ali da to ne moe, pa obeajva da e pisati
kad Gospodin dade ili dopusti,436 to se ini da ne treba shvatiti o vremenskom
ogranienju, ve upravo o Bojem
jem nadahnuu.

Usp. svjedoanstva o. Franje Vlaia, AP, Izvanprocesualna svjedoanstva, 5 [f. 11] i kirurga Joka
Pinjatele 88 f. 2; fra Jakov Vrdoljak, prisjeajui se svojih studentskih dana prije II. svjetskog rata, tvrdi
da mu je jednog dana, na njegovo zauenje, govorio o svemu to se tih dana dogaalo u njegovoj dui
(Izvanprocesualna svjedoanstva,.63). Sestra Marina istie da je kod prvog susreta vidjela da ita due
i da joj je otkrio neto to nije mogao drukije spoznati nego nadahnuem Bojim (Izvanprocesualna
svjedoanstva, 23a); i sestra Nives se uvjerila da Anti sve znade (Izvanprocesualna svjedoanstva,
89); kaem da je on sve znao to se oko mene samnom zbiva (109. sestra Bernarda Sotler); esto
mi je pogaao misli [] (110. Sestra Gonzaga mit); Vladimir Kue istie da ga se dojmilo to je
Anti znao njegove poroke i to ga je u duhovnim razgovorima na njih upozorio itajui njegovu duu (Izvanprocesualna svjedoanstva, 70). Terezija Neme, premda nije znala hrvatski, tvrdi da
ga je 1954. dobro razumjela i vidjela da on zaista vidi njezinu duu kakva jest (Izvanprocesualna
svjedoanstva, 60); sestrama Stipeti, koje su ga dole zatraiti savjet, rekao je da zna zato su dole
(Izvanprocesualna svjedoanstva, 57, 6), Sreko Majstorovi je iz vlastitog iskustva, koje je u izvjetaju teko provjeriti, uvjeren da je Anti imao dar itanja duhovnog stanja osoba i predvianje budunosti
(Izvanprocesualna svjedoanstva, 61); sestra Helena Kanjo izjavljuje da mu na ispovijedi nije stigla
gotovo nita rei a da joj je on s tri rijei pokazao da sve zna (Izvanprocesualna svjedoanstva, 115);
sestra Dobroslava Gregov kae da se nikada nisu susreli a da joj je u ispovjedaonici opisao njezino
duhovno stanje (Izvanprocesualna svjedoanstva, 122); sestru Soju Juki je najvie iznenadilo to
je znao zato je dola k njemu (Izvanprocesualna svjedoanstva, 140); o vidovitosti svjedoe takoer
Josipa ajko i Marija Horvat (Izvanprocesualna svjedoanstva, 130 i 142); Milka Talijani iznosi da
je predskazao smrt njezina brata. M. JURII, O. fra Ante Anti, 65, a fra Pako Andri tvrdi da je jednoj
skupini bogoslova koji su potkraj rata bili dignuti u vojsku ustvrdio da nitko od njih nee poginuti, to
se i ostvarilo. M. JURII, O. fra Ante Anti, 71. Slino svjedoi i fra Ivon Menui da je ustvrdio trojici
studenata da ih nee uhititi partizani.
435
Fra Ivana Juria je evaneoski pripremao na smrt rijeima: Ne zna ni sam niti tko moe predvidjeti, kad bi te mogao Gospodin pozvati Sebi. A fra Ivan je poslije toga jo ivio vie od 40 godina. Usp.
Anti I. Juriu, Makarska 5. V. 1940. AP I/21, 7 [ 4, 351].
436
Usp. Anti apkunu, Makarska, 29. X. 1935, AP, I/11, 15 [ 4, 124]; 21 [ 4 126].
434

265

5. PRIREIVA PRIRUNIKA ZA DUHOVNI IVOT


A tko ih bude vrio [tj. zapovijedi] i druge uio,
taj e biti velik u kraljevstvu nebeskom. (Mt 5, 19)
UPUTE U REDOVNITVO
Mladi ljudi imaju svoje snove. Jedan od Antievih snova nastao je u njegovoj
zamisli dok je jo bio student. Tada mu je magistar fra Ante Cikojevi, kasniji provincijal, priao da je starjeinstvo bilo neodluno treba li ga primiti u novicijat ili
ne zbog njegova slabog zdrastvenog stanja. Ipak je prevladalo miljenje da ga se
primi. Kako je Anti tada bio u bogosloviji, gdje je njegovo glavno zanimanje bila
knjiga i duhovni ivot, odluio je svoje spise, ukoliko ikada neto napie, posvetiti
Provinciji kao znak zahvalnosti to ga je primila u svoje krilo.1 U njegovu daljnjem duhovnm rastu ta ga je zamisao sve vie zaokupljala. ini se da u poetku
nije imao do kraja zaokruen pojam to uiniti, premda sam tvrdi, a to mu se moe
vjerovati, da je od mladosti, iz bogoslovije, prieljkivao da bi sastavio prirunik
franjevakog duhovnog ivota.2
Kao proelnik asketskog odsjeka Studentskog zbora Milovan u Makarskoj
elio je da bi se asketski odsjek sustavno bavio djelima franjevakih pisaca, njegovao franjevaki duh i pratio u asopisima franjevaku literaturu,3 a u tom je
smjeru djelovao i kasnije. Vrei Kristovu zapovijed ljubavi, sve vie je u njemu
rasla elja da i druge u njoj pouava, drei, prema Kristovoj pouci, da upravo
na taj nain ispunjavati potpunije Boji
ji poziv.4 Pisana mu je rije bila nadopuna
govornoj rijei tamo gdje je elio pronosti Kristovu ljubav a tjelesnom prisutnou
1
Anti Petrovu, Makarska 16. I. 1942, AP, I/34, 9. Pisma sveeniku III, br. 20/7, str. 21-22. Predgovori
rukopisu Serafske iskrice, Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi, br. 23.
2
Anti Petrovu, Makarska 16. I. 1942, AP, I/34, 9. Pisma sveeniku III, br.20/7, st. 21-22.
3
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, II, Sjed. 16. IV. 1934.
4
Uz navod iz Evanelja, na poetku ovog poglavlja (Mt 5, 19), usp. takoer Dan 12,3: [] koji su
mnoge uili pravednosti [blistat e] kao zvijezde navijeke, u svu vjenost.

266

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

nije mogao dospjeti. Apostolat pisane rijei bio mu je iznimno vaan. Duhovnoj
je djeci pisao po volji Bojoj.
5 Odatle njegova obilna duhovna pisana vodstva.
joj.
Odatle zanimanje za prijevode i traenje suradnje. Odatle zauzimanje za ciklostilsko umnoavanje knjiga o redovnitvu.
Kao sveenik i dugogodinji magistar osjetio je to znai prava vrijednost
knjige. Zbog toga je revno nabavljao knjige6 i briljivo nastojao knjinicu opskrbiti vrijednim teolokim djelima.7 Magistarska sluba i pomanjkanje iskustva u
pisanju knjiga ini se da su odgaali njegov mladenaki izdavaki san.8
OSNOVE REDOVNIKOG IVOTA
Bavei se itav ivot odgojem, kao magistar i profesor ascetike, a kasnije i
pedagogije i misiologije, nije bilo nita udno to je Anti i pismenu djelatnost
5
Anti . ajko, Zagreb, 2. VIII. 1957, AP, II/6, 4 [ 5, 120]: Piem Vam jer Gospodin hoe. Hvala
mu. Usp. takoer Anti P. Vukoviu, Zagreb, 30. I. 1958., AP. I/43, 10 [ 2, 294].
6
Anti se za knjige obraao na razne adrese. Bujas mu je trebao nabaviti LOUIS CLAUDE FILLION, Vie de
N.-S. JJsus-Christ
sus-Christ [Paris 1922], u tri sveska i JULES PAYOT, Leducation de la volont [Paris 1910]. Od
fra Stanka Milanovia je traio
ive
ive sestre sv. T. od M. I. o njoj (S. Milanovi Antiu, Sinj, 3. XII. 1936.
Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature. Izvornik). U Rimu mu je fra Ambroz Budimir trebao
pribaviti FRANZ TER HAAR, Casus conscientiae de praecipuis huius aetatis vitiis eorumque remediis
[Taurini 1936]. (Anti apkunu, Makarska, 27. XII. 1936, AP, I/11, 1 [ 4, 116]; Pismo je u katalogu
Vicepostulature pogreno datirano godinom 1930. dok je apkun jo bio u Makarskoj. Pisano je zapravo 1936. kad je apkun bio u Rimu, a Budimir, kojeg Anti spominje da e doi u Rim, tada je ve bio
mladomisnik.) Fra Petar apkun razliite prirunike za studij duhovnosti i za razmatranja i duhovne
vjebe. (Anti apkunu, Makarska, 29. X. 1935, AP, I/11, 15 [ 4, 123]). Iz Rima su mu slali knjige
fra Karlo Bali i fra Ivan Juri. (U jednom se pismu spominje: Sacerdos rite instructus i Gubertova
Ascetika. Vjerojatno se radi o knjizi ADOLPHE PETIT, Sacerdos rite institutus piis exercitationibus menstruae recollectionis, Brugis 1932. i GUIBERTUS TORNACENSIS, Tractatus de pace, auctore fr. Gilberto
de Tornaco [edidit E. Longpr] (Bibliotheca Franciscana scholastica Medii Aevi), Ad Claras Aquas
(Quaracchi) 1925. Juri Baliu (?), Roma 18. XII. 1937. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola.) Fra Bernardin [Bebi] mu je od jednog karmelianina pribavio ve
upotrebljavana djela sv. Terezije. (Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez
br. Fra Bernardin [Bebi] Antiu, Rim 6. VI. 1937.) Kasnije se (1953) obraao s. Anelini Kujundi za
knjiicu BEDA RIGAUX, OFM, Aux sources de la vie Franciscaine, Bruxeles, Edition du Chant doiseau.
(Anti A. Kujundi, Zagreb, 26. IV. 1953, AP. II/19, 32 [ 2, 426.]. Fra Mijo Brlek mu je savjetovao za
povijest liturgije RIGHETTI Manuale di storia liturgica, kojim je Anti ostao oduevljen. (Anti Brleku,
Zagreb, 13. XII. 1955, AP, I/8, 4 [ 4, 98]. Vjerojatno se radi o primjerku iji se svesci [II, 1955; III,
1949; IV, 1953] danas uvaju u Franjevakoj knjinici u Makarskoj a II. svezak je protokoliran na
Franjevakoj visokoj bogosloviji u Zagrebu, 15. I. 1956.)
7
Anti Petrovu, Zagreb 15. V. 1952, AP, I/34, 68. Pisma sveeniku III, br.20/58, st. 76.
8
Iako je Franjevaka teologija u Makarskoj objelodanjivala veoma cijenjeni asopis Novu reviju,
Anti nije u njoj suraivao. Za kongres slavenskih lektora trebao je, po Grabievoj preporuci, nastupiti s predavanjem De probata vitae castimonia in professione religiosa fratrum clericorum requisita
(Uredovni spisi klerikata 44/38, kopija bez broja provincijskog ureda). Provincijal Antiu Split 31. X.
1938. Br. prov. ureda 1762. Arhiv Vicepostulature, Grabi Baliu, 29. X. 1938, AFPPOS, br. 1750/38/
Bali. Presjednitvo je to i prihvatilo, Bali i Jelii Grabiu, 29. XII. 1938, AFPPOS, br. 1703/38/
Bali; Bali, Dopisi, k. 3, p. 611. Zbog toga se Anti obratio fra Ivanu Juriu da mu nabavi knjigu
koju je pod tim naslovom objavio franjevac Sebastian Krebs i Enchiridion clericorum [Roma 1938].
(Anti I. Juriu, Makarska 25. IX. 1939. i 6. VI. 1940, AP, I/21, 3 i 8 [ 4, 344 i 349]; Uredovni spisi
franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, 28. IX. 1939.) No, ni to se predavanje nije pojavilo.

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

267

usmjeravo u tom pravcu. Htio je odgojiti mlade klerike kao istinske Kristove sveenike. Nauiti ih da oplemenjuju um na istim izvorima Svetoga pisma i crkvenih
otaca i srce u molitvenom susretu s Presvetim Trojstvom. Prevoanje duhovnih
tekstova smatrao je sredstvom oplemenjivanja svojih studenata jer su studenti na
taj nain sami ulazili dublje u duhovni ivot. A tekstovi mistik inili su mu se zgodni za uenje molitve i bliskog pristupa Bogu. Ve je u tom pravcu bilo usmjereno
pripremanje Krizostomova djela O sveeni
eni tvu i
eni
ivoti svetaca koje je Studentski
zbor Milovan poeo pripremati za 25. obljetnicu osnivanja Zbora, koja se trebala
proslaviti 1935. Pa premda ta djela nisu nikada objavljena,9 baeno sjeme je klijalo
i plodovi su se vraali sijau u bujnijem duhovnom ivotu studenata, a Antiu su
pojaavali elju da i pisanom rijeju
ju pribliava ljude Bogu.

Meunarodni skotistiki kongres u Zagrebu 1938. Anti u prvom redu drugi slijeva.

Nemogue je iz opsene grae sauvane u Antievoj ostavtini, razabrati to


mu je sluilo samo kao pomo u radu sa studentima a to je prikupljao kao moguu
grau iz koje bi satkao prirunike duhovnog ivota. To je tim tee odrediti zbog
toga to su Antievi spisi u arhiv dospjeli bez ikakvih naznaka i izvornih natpisa.
Jo je tee predoiti Antievu zamisao koja bi, da je bila ostvarena, vjerojatno,
tokom rada doivljavala promjene kako se to s takvim djelima dogaa. Nije iskljueno da je Anti tek djelomino priopavao drugima svoje namjere o pripremanju
prirunika duhovnog ivota, preputajui im da s vremenom i kod njih sazri misao
Pod stare je dane kanio objaviti neki lanak u glasniku Marija (Anti Beati Milain, Zagreb, 2. III.
1963, AP II/26, 30 [ 5, 706]), ali se ni to nije ostvarilo. Iz svega se zapravo ini da Anti nije ni bio
nadaren za pisanje sustavnih rasprava.
9
Usp. II. poglavlje Upravitelj Studentskog zbora Milovan.

268

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

o potrebi takvih djela, kako bi spremnije prihvatili njegove planove. U svakom


sluaju prikupljena graa odaje podruje
je njegova zanimanja: odgojiti mlade franjevce u Franjinu duhu vrso uprte na stijenu crkvenog uiteljstva.10
Uvjeren da se franjevaki ivot po svom osnivatelju sv. Franji i po franjevakom pravilu pribliuje i upriliuje Kristu, Anti se, ugledajui se upravo, na
Franju, elio to tjenje priljubiti uz Krista. Za to mu se inilo potrebnim upoznati
dobro studente s Pravilom i franjevakim Opim uredbama. Upoznati Pravilo
i Uredbe znailo je uiniti ih razumljivim i esto se na njih podsjeati. Zbog
toga je meu svojim prvim pothvatima knjike naravi poduzeo prevoanje Opih
uredaba da bi ih studenti dobro upoznali, ve iz mladih dana, i da bi se Uredbe
mogle itati, na ivom jeziku, u blagovaonici pred itavom zajednicom.11 ini se
da je za prijevod Franjevakog
kog pravila i Konstitucija, zamolio 1936. fra Dominika
ulentu, meutim on je odbio ponueni posao.12
Sve da je ulenta i prihvatio prevoanje na prijevod bi trebalo ekati due
vremena. U brizi da bogoslovima to prije prui ne samo duhovno tivo i razmatranja13 ve i smjernice odgoja, Anti je, ini se, posegao za gotovim prijevodima.
Uvjeren da djelo Speculum disciplinae (Ogledalo stege) moe posluiti za unapreenje odgoja u vlastitoj provinciji i svim hrvatskim provincijama, a da se s
njim mogu okoristiti i svi ostali redovnici i redovnice,14 zauzeo se kako bi to djelo
pruio hrvatskim redovnicima i redovnicama. Pronaao je ve dva gotova prijevoda, jedan nepoznatog nam franjevca bosanske franjevake provincije15 i drugi
fra Klementa Buia,16 te je za suradnju u prevoenju tog djela zatraio pomo
To meu ostalim dokazuje i injenica da je Anti jo kao mladi odgojitelj pokuao ili dao prevesti:
govor pape Pija XI. o klerikom dostojanstvu (Arhiv Vicepostulature, ADS br. 301. Papa Pio XI: Ime
klerik [[iz
iz govora
govora]],
], str. 1. Usp. Enchiridion Clericorum, 1975, str. 581, br. 1635.); okruno pismo
Pija XI. Ad catholici sacerdotii (Acta Apostolice Sedis, 28/1936, 5-53 i Acta Ordinis, 55/1936, 25-32,
49-57, 81-89) i Kongregacija za redovnike, Instructio ad supremos religionum et societatum clericalium moderatores: de formatione clericali et religiosa alumnorum ad sacerdotium vocatorum, deque
scrutinio ante ordinum susceptionem peragendo (Acta Apostolicae Sedis, 24 (1932), 74-81).
11
Anti Petrovu, Makarska 13. I. 1942, AP, I/34, 8. Pisma sveeniku III, br.20/6, st. 20. - Ustanove su
mu prepisivale sestre Stipeti. Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 9. VI. 1946, AP, III/35 50 [ 6, 407].
12
ulenta Antiu, Sinj 15. X. 1936. Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
13
S tim je ciljem provincijalu ponudio da priredi neke meditacije, ali se on nije prihvatio. Arhiv
Vicepostulature. Uredovni spisi klerikata izvan protokola. Provincijal Antiu, 2. V. 1938.
14
Usp. Anti Petrovu, Makarska 15. VI. 1937, AP, I/34, 2 [ 4, 645-646]. Ovo pismo nije objavljeno u
Pisma sveeniku III, Zagreb 1985. pa je dolo i do pomicanja brojeva signature arhivskih spisa. Usp. takoer i Antievo pismo provincijalu 18. X. 1937. u kojem mu pie da na temelju tog spisa eli odgajati
bogoslove. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 32 [spis nedostaje].
Speculum disciplinae Anti je mogao imati u talijanskom prijevodu koji je nekoliko godina ranije
na temelju kritinog izdanja djela sv. Bonaventure objavio Istranin Giuliano Palazzolo. BERNARDO DA
BESSA, Specchio di disciplina ossia precetti e ammaestramenti di urbanit e di ascetica utilissimi ai
novizi dellOrdine Francescano, nonch ai giovani di qualunque altro religioso istituto, per regolare
la condotta esteriore, Vicenza 1930.
15
Ogledalo discipline za novake u prijevodu nekog bosanskog fratra poslao mu je magistar novaka
fra Albert Buki. (Buki Antiu, Visovac 21. X. 1936. Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature.
Izvornik.)
16
Fra Klement Bui (1865-1935) bio je pjesnik i pisac (usp. Hrvatski biografski leksikon 2, Zagreb
1989, 529-530. Buiev prijevod sauvan je u knjinici Franjevakog samostana u Omiu, rkp. 25.
10

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

269

od ve spominjanog fra Gapara Bujasa,17 fra Ivana [Abrusa],18 fra Bernardina


Biloeria19 i klarise sestre Stefane [Murvar] i predloio provincijalu da se djelo
objelodani tiskom. Provincijal je pristao na izdavanje ukoliko fra Stanko Petrov
posvjedoi da je djelo dobro prevedeno, pa je Antia uputio na Petrova, nakon
ega je Anti zamolio Petrova da popravi prijevod tekstova.20
Zamisao prijevoda Ogledala stege ipak se dugo razvlaila, a u to je buknuo i
II. svjetski rat. Trokovi tiskanja su rasli a na prodaju knjige moglo se raunati sve
slabije. Ni Antiu se vie nije previe urilo. U njemu je ve sazrijevala namisao o
izradi posebnog franjevakog prirunika ili Vademecuma, kako ga je on nazvao.
A za to je opet trebalo vremena. Da bi barem djelomino doskoio potrebama,
moda je preporuio subratu fra Leonardu Bajiu da bi preveo knjigu Giuseppea
M. Camele Odgoj klera (Zagreb 1942),21 za koju se moglo oekivati vee trite.
Tijekom rata stega redovito opada. Dogodilo se to vjerojatno i u Makarskoj
teologiji pa su neki sveenici prigovarali magistru da studentima nedostaje stege
i uglaenosti. Tu priliku Anti je iskoristio da ponovno potakne Petrova da bi
pregledao Ogledalo kako bi ga studenti mogli itati u blagovaonici.22 Petrov, prezaposlen svojim poslovima, nije drao da bi ba morao troiti previe vremena na
Ogledalo, to vie to je u Makarskoj bilo profesora koji su to mogli dobro obaviti,
a nabacio je i sumnju da posao ne bi donio onolike koristi kolikoj se Anti nadao.
Vratio mu je Ogledalo, samo letimino pregledano, i predloio mu da on sam u
godinu dvije izradi na temelju Speculuma, konstitucija, ceremonijala, uljudnika i
na temelju vlastitog iskustava novi Speculum za nae prilike i za dananje ljude,
laganim i jednostavnim stilom.23
Anti se nije dao smesti. Ponovno je zamolio Petrova da mu pregleda bar
neto jer ne moe izai pred klerike koji e mu zamjeriti to su se uope muili
i drugi put e tee prihvatiti prevoenje.24 Nesklon prihvatiti obvezu koja bi mu
Kad je zamolio Bujasa da mu neto prevede iz sv. Bonaventure, Bujas se izgovarao da mu zbog studija
ne moe udovoljiti. Usp. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Bujas Antiu
Zagreb 20. XII. 1937. U njegovoj ostavtini u Franjevakoj knjinici u Sinju, fasc. XXXVI/7, sauvala
se ipak graa o ivotu Isusa Krista prema sv. Bonaventuri, to bi se moglo pripisati Antievu utjecaju.
18
Abrus Antiu, bez datuma, pismo poslije primljeno 31. III. 1937. Abrus je bio upni pomonik u
Drniu 1. V - 31. XII. 1936, a zatim u Lovreu do 31. VII. 1937. AFPPOS, Duobrinika knjiga, 1.
19
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez broja. Fra Bernardin [Biloeri]
Antiu 28. VI. 1937. ini se da se taj prijevod izgubio, pa je Bernardin prevodio i kasanije. Arhiv
Vicepostulature, Bernardin [Biloeri] Antiu, Visovac, 10. III. 1943. Arhiv Vicepostulature, Bern.
[Biloeri] Antiu, Visovac 1. VI. 1943.
20
Usp. Anti Petrovu, Makarska 15. VI. 1937, AP, I/34, 2 [ 4, 645-646].
21
Baji u svom prijevodu izriito navodi (str. 8) da je kao profesor na preporuku jednog subrata proitao knjigu G. M. CAMELE, La formazione del clero (Bologna 1929). Kako je Baji bio u Makarskoj
profesor 1937-1942, s pravom se moe pretpostaviti da mu je to preporuio Anti koji je tada u
Makarskoj bio magistar bogoslova i po dunosti se bavio odgojem.
22
Anti Petrovu, Makarska 12. I. 1943, AP, I/34, 22, [ 1, 399-402]. Pisma sveeniku III, br. 20/20,
str. 38.
23
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 30. VII. 1943.
24
Anti Petrovu, Makarska 5. VIII. 1943, AP, I/34, 27, [ 4 663]. Pisma sveeniku III, br. 20/24, str.
41-42.
17

270

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

odnosila dragocjeno vrijeme, Petrov je uvjeravao Antia da je posao ve dobro


obavljen i da neke daktilografske pogreke mogu popraviti vrlo dobro i drugi, a
pregladati i netko od makarskih profesora. Uostalom, drao je Petrov, nastojei se
izvui iz posla, tekst se i takav mogao itati u blagovaonici pred studentima.25
26
Kad se 1943. pojavilo Tanderinijevo djelo Franjevaka
ka uglaenost,

Petrov
je savjetovao Antiu da prevede i preudesi to djelo za hrvatske prilike a Ogledalo
stege da poloi u Arhiv kao uspomenu rada i truda.27 Uz to miljenje priklonio
se i fra Jerko etka28 koji je Antiu ve bio pregledao itavi rukopis.29 Anti je
prihvatio novi prijedlog pa mu je, dodue dosta kasnije, neka uiteljica prevela
30
djelo Franjevaka
ka uglaenost,

ali nije zabacio Ogledalo stege. Zatraio je od


sestara Fine i Marije Stipeti, koje su ve ranije pretipkavale djelo, da li bi ga mogle ponovno pretipkati. Kako dvije sestre nisu imale pisai stroj, a u uredu gdje su
radile vjerojatno se nisu usuivale tipkati, ini se da je namisao o objelodanjivanju
Ogledala stege kao samostalnog djela s tim bila i dokrajena.31 Bolje rei, namisao je ve odavna prerasla u opsenije djelo.
Ve potkraj 1940. Anti se, naime, obratio fra Ivanu Juriu u Rimu da bi mu
pobrao iz neke knjige glavne znaajke Franjevakog reda. Iz pisma se razabire
i cilj djela za koje su pobrane misli trebale posluiti. Antievo je djelo imalo namjeru prikazati mladom franjevakom kleriku to je njegov Red uinio na svim
podrujima
jima djelovanja za dobro Crkvi i ljudima.32
Pismo je bilo upueno mladom ovjeku i postavljen cilj prikazati Red mladim
ljudima. Ipak se ini da je Anti tu simpatinu metodoloku postavku osobno ve
bio prekoraio. Ratni udarci kao da su mu otkrivali nove pukotine u redovnikom
ivotu koje je trebalo to vre uglaviti to je opasnost raspadanja bila vea. Teko
je rei je li se njegov nacrt o spomenutom priruniku samo usavravao ili se i preobraavao. Radei na prijevodu Ogledala stege, Anti se sve vie uvjeravao da je
potrebno pripremiti nekakav Vademecum franjevca koji bi posluio kao putokaz
redovnicima njegove Provincije. U nj je mislio skupiti dotadanje svoje prijevode
Pravila, Uredaba, i druge razliite upute.33 Sudei prema sadraju djelo je, iako
predvieno za klerike, oito moglo izvrsno posluiti i subrai koja su ve due bila
u redovnitvu.
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 9. VIII. 1943.
F. TANDERINI, Urbanit seraca, Ed. Commissariato prov, per il T.O.F., Vicenza 1943.
27
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 6. I. 1944.
28
Arhiv Vicepostulature, Jerko [etka] Antiu, Sinj 7. i 14. I. 1944.
29
Arhiv Vicepostulature, Jerko [etka] Antiu, Sinj 3. III. 1944. Fra Ante Jadrijevi mu je takoer pregledao prvih est glava Ogledala stege. Anti Petrovu, Makarska 27. I. 1944, AP, I/34, 32 [ 4. 669].
Pisma sveeniku, III, 20/29, 46-47. Nepotpun primjerak prijevoda Ogledala redovnike
ke stege nalazi se
u Franjevakoj knjinici u Sinju (fasc. XXV/11).
30
Anti Petrovu, Zagreb, 11. I. 1949. AP, I/34, 51, [ 1 432]. Pisma sveeniku, III, 20/44, 60.
31
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 25. VI. 1944, AP, III/35, 32 [ 2, 805].
32
Anti I. Juriu, Makarska, 15. X. i 11. XI. 1940, AP, I/21, 8b i 10 [ 4, 353-354 i 356]. Savjetujui ga
kako treba postupiti pri izradi, Anti pie: Pomisli da ima odatle sastaviti neki prikaz za jednu prirunu knjigu - Vademecum - franjevakog klerika []. To bi bilo za nas i za nae potrebe. Ibid. 354.
33
Usp. Arhiv Vicepostulature, Bali Antiu 10. IV. 1942.
25
26

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

271

Zbog toga se Anti ponovno vraa prijevodu Pravila i Uredaba. God. 1940.
obratio se tri puta s molbom za prijevod fra Stanku Petrovu, ali ga nije uspio nagovoriti da se prihvati prevoanja. Petrov je inae mnogo drao do Antievih molitava, pa mu nije imao snage uskratiti ni velike poslove. Jednostavno je oklijevao
pred poslom u iju korist nije puno vjerovao.34 Iako zakraen u pomoi, Anti nije
klonuo. Zapoeo je prevoditi Ope ustanove porazdijelivi razliita poglavlja klericima, raunajui oito da e mu Petrov prevesti barem Pravilo. Ubrzo se i Petrov
predomislio35 i pruio mu dragocjenu pomo u stilskom ispravljanju tekstova koje
su prevodili studenti.36
Ni u punom jeku rata Anti nije odustao od zamisli prireivanja prirunika pa
je traio od fra Karla Balia da bi mu poslao Bianchinijevo tumaenje Pravila.37
Od Petrova je dobio prijevod triju poglavlja Pravila i nadao se da e mu Petrov
nastaviti prevesti itavo Pravilo. Obratio mu se stoga ponovno s molbom da mu
pregleda prijevod Ustanova i da prevede Pravilo ili, ako ne bi mogao, da barem
pregleda prijevod koji bi preveli studenti.38
Premda se provincijal pokazao spremnim objaviti djelo netom bude dogotovljeno, u tijeku pripreme dolo je do proirenja plana. Anti je, naime, u meuvremenu stvorio zamisao o zaokruenom djelu o redovnikim
kim
kim du
dunostima
nostima koje bi
trebalo posluiti za duhovnu obnovu Provincije.39 Sastojalo bi se od tri dijela i
trebalo je obuhvatiti: I. Razja
Razjanjenja
njenja o Pravilu Nikole III, Klementa V. i Inocenta
XI; II. Pravilo i Generalne ustanove s kratkim uvodom o redovnikom duhu
i Ustanovama; III. Spis est serafskih krila40 i raspravu o razmatranju sv. Petra
Alkantarskog41
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez broja. Petrov Antiu, Sinj 27. X.
1940.
35
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez broja. Petrov Antiu, Sinj 8. XI.
1940.
36
Prijevod Opih konstitucija Reda sastavljenih za generala fra Bernardina Klumpera (1921) sauvao
se u Franjevakoj knjinici u Sinju (fasc. VII/5).
37
Usp. Anti Baliu, Makarska, 30. XI. 1944, AP, I/4, 6 i 7 [ 4, 24 i 25]. Radi se o knjizi E. BIANCHINI,
La Regola de Frati Minori, esposta con brevit in accordo ai sacri canoni. 5Firenze. Quaracchi, Tip.
Coll. S. Bonaventura, 1943.
38
Ispred Ustanova trebala je biti rasprava fra Karla Nole o vrenju i cijeni Ustanova. Anti Petrovu,
Makarska 24. X. 1941, AP, I/34, 5 Pisma sveeniku, III, br. 20/3, str. 16-17. - Jednu Antievu malu
biljenicu, vjerojatno iz tog doba, pod naslovom Tumaenje
enje
enje na
naih generalnih ustanova pronaao sam
u samostanskom arhivu u Makarskoj. Sada je pohranjena u Vicepostulaturi. - Petrov je zaista i preveo
Pravilo i ono se italo u blagovaonici. Anti Petrovu, Zagreb 30. VII. 1954. i 7. III. 1955, AP, I/34, 75
i 79. Pisma sveeniku, III, br. 20/64, str. 82 i br. 20/68, str. 84.
39
Usp. Anti Petrovu, Makarska 16. I. 1942. AP, I/34, 9. Pisma sveeniku III, br. 20/7, str. 21-22. Djelo
je najvjerojatnije trebalo nositi naslov Na
Na e redovnike
ke
ke du
dunosti.
nosti. Uz navedeni dokumenat usp. takoer
Pisma sveeniku III, br. 20/11, str. 27.
40
De sex alis seraphim, S. BONAVENTURA, Opera omnia, VIII, Ad Claras Aquas (Quaracchi) 1898,
131-151.
41
Vjerojatno se radi o Traktatu o razmiljanju koji sa svom vjerojatnou pripada sv. P. Alkantarskom
(Tratado de la oracon
on y meditacon),

to su ga preveli novaci a pregledao fra Albert Buki koji ga je


ponudio Antiu da ga umnoi (Buki Antiu, Visovac 21. X. 1936. Uredovni spisi klerikata. Arhiv
Vicepostulature. Izvornik), vie nego vjerojatno Petru Alkantarskom.
34

272

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Otkrivi Petrovu tajnu da na to djelo misli od mladenake dobi, od bogoslovije, zamolio ga je da bi mu ispravio tekstove i preveo est serafskih krila. Petrov je
pregledao tekstove, i sam preveo Oporuku te 24. III. 1942. dovrio pregledavanje
Ustanova. Zadovoljan prijevodom, pohvalio je prevoditelje,42 ali se nije prihvatio
prevaanja est serafskih krila.
Prvi dio spomenutog djela, tj. papinska razjanjenja o Pravilu, prevodili su
uglavnom Antievi studenti, a tea je mjesta Anti slao na ispravljanje u Rim bivim studentima fra Ivanu Juriu i fra Petru apkunu, molei istodobno pravnika
fra Vitomira Jeliia, profesora na Papinskom ateneju Antonianumu, da pregleda
tekstove.43 U Antievim naporima pomagao mu je djelotvorno fra Stanko Petrov, a
ohrabrivalo ga je vie franjevaca, kao fra Jerko etka,44 fra Gabrijel Nikoli45 i fra
Jerko Lovri, jer su im ti spisi sluili u odgoju.46
Kad je itav rad skoro ve bio gotov, Anti je o njemu obavijestio i fra Karla
Balia molei ga za pomo. No, tada se stvar zaplela oko drugog dijela knjige.
Bali je upozorio Antia na miljenje pravnika Jeliia, koji je upravo u to vrijeme vodio disertaciju Elmara Wagnera o Konstitucijama. Prema tom istraivanju,
Konstitucije su smjesa bez kompaktnosti i bez pravne logike, pa je Jelii mislio
da e poslije tog istraivanja doi do izrade novih Konstitucija. Isto je drao i
Dominik Mandi, pa je Bali priopio Antiu Jeliievo i Mandievo miljenje da
nema smisla tiskati na hrvatskom jeziku Konstitucije koje e biti izmijenjene. Sam
Bali nije Antia odvraao od izdavanja drei da moda i nee biti nekih velikih
promjena.47 Ipak je ini se nakon toga Anti predloio provincijalu da se tiskaju
samo papinska tumaenja Pravila i Ogledalo stege, to je provincijal Grabi, ne
itajui djela, i odobrio.48
Kroz to su vrijeme partizani prekinuli dovod struje u ibenik. Franjevaka tiskara Kai prestala je raditi. Grabi je ipak, u nadi da e se prilike popraviti, namjeravao djelo tiskati, iako nije bio zadovoljan prijevodom papinskih bula, jer mu
se inilo da je prijevod tih srednjovjekovnih papinskih isprava modernom itatelju
teko razumljiv.49 Skoro u isto vrijeme pisao je Antiu i njegov vrijedni suradnik
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj 21. XI. 1941; 12. III. 1942; 16. V. 1942. i 24. III. 1942.
Kako je Petrov u Pismu od 16. V. 1942. i 22. VIII. 1942. zatraio da mu sauvaju prijevod s ispravcima,
to moemo s velikom vjerojatnou tvrditi da su rukopis Konstitucija u Franjevakoj biblioteci u Sinju
fasc. LXIV/8; Uredbe i obiajnik,

ajnik,
XLIX/14, i Knjiica est seranskih krila, LXIV/9, pripadala
spisima koje je Anti prireivao za tisak.
43
Arhiv Vicepostulature, Juri Antiu, Rim, 16. IV. 1942.
44
etka mu je pregledao Razjanjenje Klementa V. i pohvalio prijevod, usp. Arhiv Vicepostulature,
etka Antiu, Sinj, 6. XI. 1942. Tumaenje Pravila Male Brae pape Klementa V sauvalo se u
Franjevakoj knjinici u Sinju (fasc. XLIX/12).
45
Arhiv Vicepostulature, Gabrijel Nikoli Antiu, Sinj 27. X. 1941.
46
Arhiv Vicepostulature, J. Lovri Antiu Visovac, 29. V. 1942. Lovri mu pie da ga je sam Bog nadahnuo da poduzme prijevod Konstitucija.
47
Arhiv Vicepostulature, Bali Antiu, Rim [lipanj 1942] Wagnerovo djelo, Historia CC. GG. OFM.
Anti je dobio tek 1955. Usp. Anti I. Juriu, Zagreb 8. VII. 1955, AP, I/21, 41 [ 4, 401]. Usp. takoer.
AFPPOS, Spisi I. Juria, Juri Antiu, 1. I. [1955].
48
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, br. 1193/42, Split 10. IX. 1942.
49
Arhiv Vicepostulature, Provincijalat Antiu br. 1210/1942, Split 17. XI. 1942.
42

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

273

i nekadanji uitelj Petrov pitajui se ima li smisla odmah tiskati knjige jer se u
Hrvatskoj u to vrijeme promijenio pravopis, a i papir je bio veoma skup.50
Grabiev je sud smeo Antia pa je elio uti sud jezikoslovca fra Stanka
Petrova, drei ako prijevod nije uspio, da bi ga bilo nezgodno objelodanjivati.51
Moda i da utjei Antia poslije mnogo uloenog truda, Petrov mu je odgovorio
da mu se provincijalov sud ini preotar i netoan. Tjeio je Antia da prijevod
nije nimalo gori od izvornika, no utjeha je bila slaba jer je i Petrov stao na stajalite da se poslije takvog provincijalova miljenja tekst ne smije tiskati.52
Sljedee je godine Petrov jo uvijek predlagao da se tiskanje odgodi,53 pa do
tiskanja nije ni dolo. No, tekstovi Pravila i Konstitucija umnoeni su pisaim
strojem pod naslovom Na
Na e obe redovnike
ke ustanove Uredbe i obiajnik
ajnik Male
braee Redodr
Redodrave
ave Presvetog Odkupitelja u Dalmaciji, Priredila ista Redodrava,
Split-Dobri 1942. i itali su se u blagovaonicama samostana.54 U poetku je bilo
pribacivanja, javlja etka Antiu, kasnije manje.55 Poslije rata, kad se vie nije
moglo doi do duhovnih knjiga, u vrijeme komunizma ti su prijevodi dobrodoli,
pa je Anti jo 1954. davao pretipkavati est serafskih krila.56
Videi da opseno djelo o redovnikim dunostima nee uskoro biti dovreno, Antiu se 1951. ponovno vratila davna elja da sastavi posebni Vademecum
samo za klerike.57 Namisao je mogao ostvariti samo u obliku ve spomenute daktilografski umnoene knjiice Mali prirunik
nik franjevakom kleriku za njegov duhovni uzgoj, bez naznake mjesta i godine umnoavanja. U njem je donio obrasce
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 21. XI. 1942.
Anti Petrovu, Makarska 4. XII. 1942, AP, I/34, 21. Pisma sveeniku III, br. 20/19, str. 35.
52
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 20. XII. 1942.
53
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 30. VII. 1943.
54
Tekst prijevoda Konstitucija i Ordinacija u daktilografskom prijepisu i tvrdom uvezu pronaao
sam meu Antievim knjigama u njegovoj redovnikoj sobi i prenesen je u Arhiv Vicepostulature.
Jedan primjerak Uredbe i obiajnik
ajnik
ajnik Redodr
Redodrave
ave Male Brae Presvetoga Otkupitelja sauvan je i u
Franjevakoj knjinici u Sinju (fasc. XLIX/14). Uz prijevod Generalnih konstitucija Anti je poslao
magistru novaka Lovriu jo i tekstove: Osobni ivot redovnika, ivot Redovnika s braom [Spisi 53],
ivot redovnika izvan samostana [Spisi 54 i 101], O lijepom vladanju u refektoriju; Opa pravila o
vladanju u govoru, panja na istou odijela i Pismo sv. Bonaventure o uzgoritom novaku (Epistola ad
quendam novitium insolentem et instabilem, S. Bonaventura, Opera omnia VIII
VIII, Quaracchi 1898, 663666). Premda se neka djela nisu sauvala, od fra Jerka Lovria saznajemo da su gotovo izvaena
iz generalnih konstitucija. Arhiv Vicepostulature, Lovri Antiu, Visovac, 29. I. 1942; Lovri Antiu
Visovac 29. V. 1942. Fra Jerku etki Anti je poslao svoj sastav o (posebnim) dunostima redovnika.
Arhiv Vicepostulature, J. etka Antiu, Sinj, 26. III. 1942. ini se da su se tektovi poeli itati u blagovaonici u Sinju tek potkraj 1942. godine. Usp. Arhiv Vicepostulature, J. etka Antiu, Sinj, 24. XII.
1942. Usp. takoer Anti Petrovu, Sinj 4. XII. 1942, AP, I/34, 21 i AP, I/34, 21. Pisma sveeniku, III,
20/19, str. 35.
55
Arhiv Vicepostulature, J. etka Antiu, Sinj, 25. XI. 1942. Moda je fra Stanko Petrov zbog tog nezadovoljstva i kasnije preraivao prijevod Pravila, ali su neka subraa, kako pie Anti, bila nezadovljna
Petrovljevim prijevodom. Arhiv Vicepostulature, Anti Petrovu, Zagreb, 29. XII. 1961, AP, I/34, 107
[ 4 749]. Pisma sveeniku, III, 20/95, 100; Petrov Antiu, Sinj, 4. I. 1962.
56
Anti A. Kujundi, Zagreb, 6. XI. 1954, AP, II/19, 51 [ 5, 420].
57
Anti I. Juriu, Zagreb, 11. XII. 1951, AP, I/21, 31 [ 4, 391]. Ako dragi Bog dade elio bih sastaviti
Vademecum za nae klerike []
50
51

274

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

dnevnih pobonih vjeba i molitava od prvog buenja do nonog poinka i razliite duhovne savjete.58 Taj e se prirunik tokom vremena mijenjati i preoblikovati.
Tako 1953. Anti pokuava poslije veernje molitve uvesti pjevano Ultima in mortis hora, za to je zamolio asne sestre da mu pronau melodiju.59
Kako bi Prirunik
nik bio pristupaan studentima, drugo je izdanje izraeno prenik
ma praktinim potrebama, Franjevakim
kim ustanovama i savjetima duhovnih pisaca
te umnoeno pisaim strojem u vie primjeraka, pod naslovom Dnevni red, u
Zagrebu 8. X. 1954. Prirunik je mnogo opirniji i detaljniji, opisan do u sitnice,
no u biti se nije promijenio. Vodei se naelom mens sana in corpore sano, donesena su i higijenska pravila, koja se odnose na osobnu istou i istou studentskih
prostorija koje su studenti sami ureivali. No najvei dio prirunika ipak zauzimaju obrasci molitava koje su studenti imali tako skupljene na jednom mjestu.
Dnevni red je kasnije nadopunjan uz jutarnje i veernje molitve jutarnjim vjebama, molitvama koje bi klerici molili prije i poslije priesti,60 molitvom sv. Franji,
obrascem za obnovu redovnikih zavjeta, pjesmom i poklonom franjevakih klerika
Presvetom Otkupitelju, i obrascem za Capitulum culparum, kako bi klericima mogli
posluiti i kasnije u ivotu kao kapelanima i upnicima.61 Taj Dnevni red koji je
Anti strpljivo slagao pretipkala je sestra Nae Gospe Dolorosa Tomurad, pa se na
Novu godinu 1956. ve nalazio na svom mjestu i klerici su ga itali,62 a uskoro je
uruen svakom kleriku.63 Pa i onda kad je Anti prestao biti magistar sudjelovao je u
unoenju nekih promjena,64 a Dnevni red je u Zagrebu praktino bio na snazi sve do
1961. kad su dva zadnja razreda gimnazije premjetena iz Zagreba u Sinj.
Antievo zanimanje za Pravilo nije ni tih godina prestajalo.65 Kad je, svojoj
elji uprkos, ipak vidio da od njegovih davnih planova da priredi prirunik za
redovnike franjevce nema nita, a moda i zbog toga to se nije mogao nadati da
bi ubrzo mogao pripremiti razmatranja o franjevakom pravilu, na koja je takoer
pomiljao, odluio se za prijevod knjige Lothara Hardicka Das Werkbuch zum
Regel des Heiligen Franziskus (Werl/Westf. 1955), koja je 1961. prevedena pod
naslovom Prirunik
nik Pravila svetog Franje, a prijevod je pretipkavala neka starija
gospoa.66 Petrov, kojemu se Anti esto obraao zbog prijevoda, nije pokazao,
ini se da je sauvani primjerak Malog prirunika

nika
nepotpun jer mu nedostaju veernje molitve, a
moda i jo neki tekstovi.
59
Anti S. Mavrak, Zagreb 16. X. 1953, AP. II/24, 48 [ 2, 481].
60
Anti A. Kujundi, Zagreb, 1. I. 1956, AP, II/19, 63 [ 5, 430].
61
Anti A. Kujundi, Zagreb, 28. i 29. I. 1956, AP, II/19, 64 i 65 [ 5, 431-433].
62
Anti A. Kujundi, Zagreb, 1. I. 1956, AP, II/19, 63 [ 5, 430].
63
Anti A. Kujundi, Zagreb, 28. i 29. I. 1956, AP, II/19, 64 i 65 [ 5, 431-433].
64
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 5. IX. 1956, AP, II/19, 68 [ 5, 435-436].
65
To dokazuje i njegova narudba knjige ARMANDA QUAGLIE: Loriginalit della Regola Francescana,
Sassoferrato 1959. Anti I. Juriu, Zagreb 24. X. 1960, AP, I/21, 57 [ 4, 417].
66
Anti Petrovu, Zagreb, 12. I. 1961, AP, I/34, 105 [ 4 747]. Pisma sveeniku, III, 20/93, 99. Prijevod
je sauvan meu Antievim duhovnim spisima pod br. 49. O. dr. LOTHAR HARDICK OFM: Prirunik
nik pravila svetog Franje I, II. i III
III, str. 158. Hardickovu knjigu Werkbuch zur Regel des Heiligen Franziskus,
Werl in Westf. 1955. poslao je Antiu najvjerojatnije fra Dominik unjara, od kojega ju je bio zatraio. Usp. Anti D. unjari, Zagreb 28. i 29. V. 1957.
58

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

275

moda i zbog bolesti, naroito oduevljenje za to djelo, ali je ipak savjetovao da se


ciklostilski umnoi kad je ve prevedeno.67
Za asne sestre Anti se pobrinuo preko fra Ante Jadrijevia da se prevede
djelace sv. Bonaventure O savr
savrenosti sestrama, za koje je fra Stanko Petrov napisao prilog o sveevu ivotu. Anti je djelo dao na itanje klarisama u Samoboru
i karmeliankama u Brezovici68 i namjeravao ga tiskati, zbog ega je u Petrova
traio doputenje,69 ali mu se ni ta elja nije ispunila.
PRIRUNIK DUHOVNOG IVOTA BRATA LAIKA
Anti je pomiljao i na posebni prirunik-molitvenik za brau laike pa se u
vrijeme II. svjetskog rata zanimao preko svog nekadanjeg pomonika fra Petra
apkuna moe li se neto slino nai u Italiji. Kako nije mogao pronai takav
molitvenik na talijanskom, apkun je naao u Grottaferatti kod brae laika iz
Saksonske provincije molitvenik tiskan za brau, no nije poznato je li ga poslao
Antiu jer nije mogao pronai nijedan suvian primjerak.70
Nakon propasti Nezavisne Drave Hrvatske i dolaska komunista na vlast, nije
se vie ni pomiljalo na molitvenik za brau. Na nagovor gvardijana fra irila
Vrcana Anti je dao odvjetniku Marinu Jurasu da mu prevede neke tekstove iz
djela Aureola seraca, o franjevakim svecima i blaenicima koji bi mogli posluiti kao uzori brai laicima.71 No, i meu vjernicima je nastala prava potranja
za bilo kakvim molitvenikom. elei nadoknaditi nestaicu, fra Ante Jadrijevi
je zatraio Antievo miljenje o objavljivanju molitvenika za vjernike. Antiu se
uinilo da ne bi bilo ni zgodno ni uputno tiskati molitvenik ciklostilom. A kako
se tada u Hrvatskoj nijedna tiskara nije usuivala tiskati molitvenik, Anti je preporuio da bi se to uinilo u Srbiji, u dogovoru s biskupom Ujiem i urednitvom
Blagovesti.72 Trebat e ipak jo pune tri godine da se molitvenik pojavi i on je,
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 8. II. 1961. Nisam mogao pronai nijedan primjerak tog
djela.
68
Usp. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 12. XII. 1949, AP, I/19, 6 [ 4, 295]. Prijevod djela De perfectione
vitae ad sorores (S. BONAVENTURA, Opera omnia VIII
VIII, Quaracchi 1898, 107-127) popravljao mu je fra
Stanko Petrov. Anti Petrovu, Zagreb, 28. I. 1951. i 14. III. 1951, AP, I/34, 57, i 58 [ 4, 689 i 1 439].
Pisma sveeniku,
eniku, III
III, 68, 71 i 72-73.
69
Djelo je namjeravo tiskati skupa s djelacem De quinque festivitatibus pueri Iesu, koje mu je preveo
fra imun Jelini. Anti Petrovu, Zagreb, 13. XI. 1951, AP, I/34, 64 [ 1 446]. Pisma sveeniku, III,
20/54, 73. O Jelinievoj suradnji s Antiem usp. M. ANUI, O. fra imun Jelini, Sinjska spomenica 1715-1965, Sinj 1965, 346-347.
70
Arhiv Vicepostulature, apkun Antiu Rim, 5. VI. 1942. Nije iskljueno da mu je fra Jerko etka
upravo za taj molitvenik za brau predlagao put kria. Arhiv Vicepostulature, J. etka Antiu, Bez
datuma [1945].
71
Aureola seraca. Vite dei santi e beati dei tre Ordini di s. Francesco. Usp. Anti Baliu, Zagreb, 28.
X. 1952, AP, I/4, 14 [ 4, 38]; 3. XII. 1952, AP, I/4, 15 [ 4, 41]; Anti I. Juriu, Zagreb 24. IV. 1953 [
4, 396], 8. VII. 1955, AP, I/21, 41 [ 4, 401]; Anti Belamariu, Zagreb, 21. I. 1965, AP, I/6, 7[ 4, 92].
Djelo mu je poslao iz Rima fra Ivan Juri. Usp. AFPPOS, Spisi I. Juria, Juri Antiu, 16. XII. 1952;
21. III. 1953; 3. V. 1953; 1. IV. 1954; 6. III. 1955.
72
Anti Jadrijeviu, Zagreb, 9. X 1957. AP, I/19, 20 [ 4, 317]. U popisu Antievih pisama pogreno je
navedeno 9. XI. 1957, umjesto pravilno 9. X. 1957.
67

276

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

kako je fra Ante predlagao, tiskan u Beogradu jer ga se nijedna hrvatska tiskara
nije usudila objaviti.73
Kad je komunizam poeo otupljivati svoju otricu, Anti se ponadao da bi
mogao tiskati priruni molitvenik za brau laike. Iz jednog pisma Saleziji Mavrak
saznajemo da je u tom priruniku namjeravao obraditi duh(ovni) ivot - askezu
- za brau laike.74 Koji su sve tekstovi iz njegove opsene pismene ostavtine
trebali biti uvrteni u taj prirunik, danas je teko dokuiti. Moda i neki tekstovi
iz Aureola seraca? Iz pisama se saznaje da je sestri Saleziji Mavrak poslao
literaturu i predloio joj da bi mu sastavila razmatranje Bog je cilj ovjeka

za
brau laike s kojim je elio upotpuniti svoje dotadanje radove.75 Saleziju je zamolio da mu priredi poglavlje o brai laicima i jedno razmatranje prema Mihovilu
Schmaussu De novisimis za taj prirunik.76 Predosjeajui moda da nee uspjeti
ostvariti svoju davnu elju, namjeravao je papire ostaviti sestri Saleziji da ona
priredi i izda knjigu ili da je spremnu za tisak preda gvardijanu fra Roku Tomiu
da bi je on izdao.77 Knjiga se, meutim, nije nikad pojavila iz tiska a i graa se s
vremenom razasula.78
RAZMATRANJA
Antievi su prijevodi nastali velikim dijelom iz elje da moe studentima
odravati razmatranja i da u komunistikom razdoblju, kad je u Hrvatskoj bilo
iznimno teko, gotovo nemogue, objavljivati tiskom religiozne tekstove, pribavi
potrebnu literaturu za duhovne vjebe ili duhovne govore magistrima,79 ali isto
tako i iz ljubavi prema subrai da bi im dao potrebnu hranu za njihova duhovna
razmatranja,80 te iz skrbi da bi se redovnicama koje nisu poznavale strane jezike
dali u ruke prijevodi redovnikih Ustanova81 i tekstovi razmatranja. Da bi to postigao, nije se zaustavio na franjevakoj duhovnosti, ve se svom duom dao na
organiziranje ire prevodilake djelatnosti. Zbog toga su se njegovi tekstovi irili,
ini se, naroito zagrebakim samostanima.82

Gospi od Zdravlja [Mali molitvenik, priredio Ante Sekelez; izdao Samostan franjevaca Split].
Beograd 1960.
74
Anti S. Mavrak, Zagreb, 24. IV. 1964, AP, II/24, 133 [ 5, 611].
75
Anti S. Mavrak, Zagreb, 26. II. 1964, AP, II/24, 122 [ 5, 591-592].
76
Anti S. Mavrak, Zagreb, 14. III. 1964, AP, II/24, 123 [ 5, 593-594]. Usp. M. SCHMAUSS, Katolische
Dogmatik, IV/2. Von den Letzten Dingen 1959.
77
Anti S. Mavrak, Zagreb, 21. III. 1964, AP, II/24, 124 [ 5, 595-597].
78
Prijevode iz Aureola seraphica Anti je poslao u novicijat na Visovac. Anti Belamariu, Zagreb,
21. I. 1965, AP, I/6, 7[ 4, 92].
79
Usp. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 27. XII. 1952, AP, I/19, 11 [ 4, 302].
80
Usp. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 16. i 27. I. 1953, AP, I/19, 12-13 [ 4, 303-306].
81
Tako se Anti zauzimao za prijevod Ustanova (Konstitucija) sestara bazilijanki. Anti S. Mavrak,
Zagreb, 21. II. 1952, AP, II/24, 23 [ 5, 481].
82
Usp. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 18. X. 1953, AP, I/19, 16 [ 4, 309-310], gdje Anti sokoli Jadrijevia
na rad jer e ne samo redovnice itati njegov popravak ve i mnogo sveenika.
73

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

277

Ve je spomenuto da se Anti bavio milju o prevoenju razmatranja i prije


II. svjetskog rata. Poslije rata prevodio je Meditacije sv. Ivana Eudesa o kreposti poniznosti,83 pronaavi za lektoriranje vrijednog suradnika u don Nedjeljku
Subotiu.84
Radionica Antievih duhovnih tekstova velikim dijelom povezana je uz sestre Nae Gospe koje su, ini se upravo na Antiev poticaj i uz njegovu pomo,
otvorile pravu malu izdavaku kuu duhovnih tekstova.85 Negdje oko 1950. Anti
je upoznao vrlo sposobnu i radinu sestru Anelinu Kujundi koja e mu postati
pravi oslonac u njegovu radu,86 a njihova e suradnja ubrzo prerasti u suradnju franjevakog samostana u Vrbanievoj i Drube sestara Nae Gospe. Anti je, naime,
brzo morao uoiti skromne gospodarske mogunosti sestara pa ga je to vjerojatno
ponukalo na jo tjenju suradnju.87
Uz sestru Anelinu, koju je uposlio u prireivanje i ispravljanje tekstova, ini
se da je neku drugu sestru uposlio u umnoavanje. Odredio je jednog svoga studenta koji je imao iskustva u radu s ciklostilom da poui sestru u radu88 i na taj
je nain njihovu skromnom prihodu pridruio jo po neku mrvicu. Njihov samostan pretvorio se tako, i bez Antieve namjere, u prvu katoliku tiskarsku kuu
u komunistikoj Hrvatskoj. Sestre su umnoavale i prva godita katolikog lista
Glas Koncila, koji je kasnije prerastao u katoliki tjednik. Ali to je bilo mnogo
vanije, Anti je na taj nain ponudio sestrama duhovnu hranu koja im je davala
snagu izdrljivosti.

U jednom kasnijem pismu (AP, II/19, 1 [ 5, 374]), Anti spominje djelo pod naslovom Meditations
de saint Jean Eudes. Ne mogavi ustanoviti o kojem se izdanju radi, navodim naslov izvornika: Le
Meditations sur lhumilit et entrtiens intrieurs de lme avec son Dieu, Caen 1663. Usp. Arhiv
Vicepostulature, Antievi spisi br. 204. Sv. I. Eudes: Meditacije o poniznosti, str. 41; N. Suboti
Antiu, Janjina 12. II. 1946.
84
Lektoriranje 17 meditacija prihvatio mu je don Nedjeljko Suboti. Arhiv Vicepostulature, Suboti
Antiu, Trpanj 1. II. 1946.
85
Tu Antievu pomo u svladavanju tehnikog umijea umnoavanja moemo nazrjeti u pismu A.
Kujundi, Zagreb, 21. IX. 1955, AP, II/19 [ 5, 429], u kojem joj pie: Sutra u poslati jednoga
naega klerika koji e . sestri pokazati kako e raditi na apirograf - umnoavati primjerke sa stroja.
Usp. takoer B. MILAIN, Otac fra Ante Anti idejni utemeljitelj nae tiskare, Majka Beata Mila
Milain
(1916-1996)
ivot, zapisi i sjeanja, Zagreb 1997, 60-63.
86
Prvo sauvano Antievo pismo datirano je Zagreb, 6. X. 1950. i s njim Anti dostavlja Angelini
Meditations de saint Jean Eudes s upozorenjem na razmatranje o poniznosti (AP, II/19, 1 [ 5, 374]).
Ubrzo joj je potom poslao i hrvatski tekst, koji mu je ranije lektorirao don Nedjeljko Suboti, da ga
usporedi s izvornikom i zamolio ju je ukoliko bi ga htjela za se pretipkati da i za nj napravi jednu kopiju. (Anti A. Kujundi, Zagreb, 26. X. 1950, AP. II/19, 2 [ 2, 408]. Samo dva dana kasnije poslao joj
je i tekstove o poniznosti od Girauda (usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 28. X. 1950. AP, II/19, 3 [ 5,
375]. Vjerojatno se radi o izvatku iz SYLVAIN-M. GIRAUD, De lunion a N.-S. JJsus-Christ
sus-Christ dans sa vie de
victime, Paris 1919, ili iz knjige Prtre
tre et hostie, Notre-Seigneur JJsus-Christ
sus-Christ et son prtre
tre consid
considrs

s
dans lminente dignit du sacerdoce et les saintes dispositions de ltat, Paris 1924).
87
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 4. II. 1951. AP, II/19, 8 [ 5, 378]; 26. XI. 1951, AP, II/19, 19 [
5, 391]; 22. XII. 1951, AP, II/19, 20 [ 5, 392]; 26. IV. 1953, AP, II/19 32 [ 2 426]; 14. I. 1954, AP
II/19 38 [ 5 404]; 11. XI. 1954, AP, II/19, 52 [ 2, 431] itd.
88
Anti A. Kujundi, Zagreb, 21. IX. 1955, AP, II/19, 62 [ 5, 429]. - Kako su sestre Antiu ve pretipkavale tekstove (Anti Jadrijeviu, Zagreb, 12. IX. 1954, AP, I/19, 18 [ 4, 312]), kad su mu se neka
83

278

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Cijena rada nije se s Antiem utvrivala ugovorom, ve je najee bila u


obliku molitava89 i milodara.90 No da Anti nije iskoritavao sestre, moglo bi se
zakljuiti iz njegove sve jae povezanosti sa sestrama i iz injenice da su sestre na
troak franjevaca objavile vie od tridesetak svezaka duhovnih knjiga, a dugo su
umnoavale i Vjesnik Franjevake
ke provincije Presvetog Otkupitelja.91.
Najkasnije poetkom godine 1951. u prireivanje duhovnih tekstova ukljuila
se i asna sestra milosrdnica Salezija Mavrak,92 zatim s. Martina, s. Augustina i jo
neke nepoznate osobe. Sa Salezijom se Anti vjerojatno upoznao negdje krajem
1950. ili poetkom 1951. Najvjerojatnije je ona u njemu zapazila odmah izvrsnog
duhovnog vou i moda ga preporuila Nadbiskupskom stolu za ispovjednika novakinja i za ispovjednika ostalih sestara u izuzetim sluajevima.93 I suradnja je
odmah krenula.94 Salezija mu je prevodila neka razmatranja za duhovne vjebe95
koja su mu koristila u nedostatku literature.96 Premda je Anti prijevod hvalio kao
lijep i ugodan97 i po svoj prilici je nastavio s prevoenjem nekih franjevakih tekstova, nije ipak sigurno da je prijevod bio tako dobar jer je Anti, nakon to mu
je prijevod pregledao profesor hrvatskog jezika fra Jerko etka, naglo odustao od
daljnjeg prevoenja bez ikakava obrazloenja.98
Moda u to vrijeme, ili neto kasnije, ukljuila se u prevoenje i gospoa
Marija Lotterio, kasnija dugogodinja tajnica zajednice Franjevakog svjetovnog
treeg reda uz samostan u Vrbanievoj, koja je prevela brojne radove.99
subraa obraala da bi im pronaao daktilografe, on se obraao molbom sestrama. Tako je iz pisama
poznato da je molio s. Anelinu da Jadrijeviu pretipka molitvenik i Jegeru neke tekstove (Anti A.
Kujundi, Zagreb, 24. VIII. i 18. X. 1954, AP, II/19 [ 5, 413-414 i 416-417]).
89
Sv. molitvom nadoknadit emo za va trud i usluge, Anti S. Mavrak, Zagreb, 19. V. 1951. AP,
II/24, 6 [ 5, 466]. Sestri milosrdnici koja bi mu prepisala tri stranice notnog teksta nudi da e klerici
prikazati 2 sata klanjanja, 3 sv. priesti, 3 sv. mise, 3 krunice. Anti S. Mavrak, Zagreb, 31. V. 1953,
AP, II/24, 43 [ 5, 501].
90
Prema sjeanju sestre Aneline, Anti se zaista zauzimao za njih i esto bi rekao: Nemojte zaraunati nita, bolje ete proi. (Biljeka kod autora.)
91
Zakljuak potkrepljuje i Antievo pismo Anelini u kojoj joj javlja da je fra Ante Jadrijevi spreman
dati ak 2.000 dinara za pretipkavanje svoga molitvenika, uz opasku da on moe platiti (Anti A.
Kujundi, Zagreb, 24. VIII. 1954, AP, II/19, 47 [ 5, 413-414]). to je cijena kasnije neto umanjena,
najvjerojatnije znai da su sestre drale da su dovoljno nagraene za rad.
92
Anti S. Mavrak, Zagreb, 25. III. 1951, AP, II/24, 3 [ 5, 462].
93
Anti ju je obavijestio o tom imenovanju. Anti S. Mavrak, Zagreb, 30. VI. 1951. AP, II/24, 5 [ 5, 465].
94
Svjedok je te suradnje esta razmjena pisama kroz 14 godina, od kojih se sauvalo 168 Antievih
pisama Saleziji, premda su ivjeli u istom gradu i imali telefon. Vjerojatno ni telefonski pozivi nisu bili
rijetki. Usp. Anti S. Mavrak, Zagreb, 20. IX. 1951, AP, II/24, 13 [ 5, 472].
95
Anti S. Mavrak, Zagreb, 25. III. 1951, AP, II/24, 3 [ 5, 462]; Bez datuma, AP, II/24, 7 [ 5, 468].
96
AP, II/24, 16-25 [ 2, 467-473], passim.
97
Anti S. Mavrak, bez datuma. AP, II/24, 7 [ 5, 468].
98
Anti S. Mavrak, Zagreb, 1. VIII. 1952, AP, II/24, 30 [ 2, 474].
99
Anti S. Mavrak, Zagreb, 16. X. 1953, AP, II/24, 48 [ 2, 481]. ini se da u Antievoj ostavtini ima vie
njezinih prijevoda o razliitim pitanjima redovnikog i franjevakog ivota. Stanovala je u Zagrebu,
Bulieva 3/I. Od Balia je Anti za nju zatraio tri metra tamne tkanine, vjerojatno kao uzdarje ili pomo,
Anti Baliu, Zagreb, 7. XII. 1955. AP, I/4, 16 [ 4, 42], AFPPOS, Spisi I. Juria, Anti subrai u Rimu,
Zagreb 26. I. 1956; Anti Baliu, Zagreb 2. II. 1956; Antieva pisma koja joj je pisao sauvana su samo
iz zadnja dva mjeseca njezina ivota. Sprovod joj je odran 23. IV. 1962. Arhiv franjevakog samostana u
Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982, str. 116. [23. IV. 1962].

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

279

Uz brojne radove za koje nije mogue utvrditi vrijeme nastanka, Anti je tih
godina pripremao B. Rigaux: Na izvorima franjevakog ivota.100 Poslije toga u
Antievoj je korespondenciji manje obavijesti o radu na prevoenju duhovnih tekstova, pa taj rad postaje tee pratiti, no ini se da on nije splasnuo. Uostalom, ne
smije se smetnuti s uma da mu je pripremanje katehetskog i misijskog prirunika
od 1956. usporilo rad na ostalim duhovnim tekstovima.
Kako ga je bolest od 1959. sve vie privezivala uz samostansku sobicu,101 on
je ini se to vie, uz svoje duhovne penitente, provodio vrijeme itajui duhovne
knjige i pripremajui sa svojim suradnicima prijevode, pa su se i njegove molbe
za knjigama umnoavale. Zanimao se za svakovrsnu literaturu koja se odnosila na
iroko podruje
je duhovnosti.102 Neke lanke to mu ih je slao fra Karlo Bali sm
je Anti prevodio,103 a druge je dao prevesti raznim osobama i oni su se sauvali
u njegovoj pismenoj ostavtini.104 Neke je spise slao u razne samostane kako bi
mogli posluiti za itanje u dane sabranosti ili biti na duhovnu korist.105
Pa i kad je ve zalazio u godine i sve vie pobolijevao, osjeajui potrebu za
duhovnom literaturom, pokuao je odueviti fra Antu Jadrijevia da bi napisao
razmatranja bilo za vjernike ili za redovnike-sveenike.106 Ni potkraj sedmog desetljea ivota nije ga naputala skrb za promicanjem opsluivanja franjevakog
pravila. Iako je bio bolestan, jo uvijek je pomiljao na sastavljanje franjevakih
razmatranja o Pravilu kao knjizi ivota i molio Jadrijevia i Petrova da mu u tom
pomognu.107 Vjerojatno su mu za tu svrhu trebale posluiti i brojne knjige koje
je u to vrijeme naruivao iz Rima kao i ispis tekstova sv. Bernardina Sijenskog o
Pravilu, koji je traio od fra Ivana Juria.108 Tome su djelu trebali posluiti, ini se,
i tekstovi koje je davao prevoditi, kopije koje je slao magistrima u novicijatu na

Anti Petrovu, Zagreb, 10. V. 1954, AP, I/34, 74 [ 4 709]. Pisma sveeniku, III, 20/63, 81.
O toj bolesti pie Anti K. Juki, Zagreb, 18. IV. 1959, AP, III/13, 50 [ 6, 212], da je oslabio i zato
joj za Uskrs nije mogao pisati. Nema zla, kae lijenik, ali se moram jako jako uvati. U ruke Boje,

je,
pa kako on hoe.
102
Usp. Anti Baliu, Zagreb, 5. III. 1959, AP, I/4, 19b [ 4, 49] i Anti Grafu, Samobor, 27. VIII.
1959, AP, I/18, 4 [ 4, 283].
103
Usp. Anti Damjanoviu, Zagreb, 23. VIII. 1959, AP, I/12, 5 [ 4, 154]. Izvolite primiti na poklon
moj prevod.
104
Usp. Anti Baliu, Zagreb, 20. XI. 1959, AP, I/4, 21 [ 4, 51]. To su spisi: I, 28. Otac gvardijan
[Il padre Guardiano], str. 43 [Autore ANTONIO LUNARDI, Vita Minorum, 23 (1952) 13-16, 47-50,
103-106, 137-139, 175-178, 199-203, 24 (1953) 48-50, 99-102, 143-146, 171-175, 219-222, 25 (1954)
21-25, 64-68] i II/57. Znanstveni studij sastavna grana franjevakog apostolata [M. BRLEK, Lo studio
scientico coefcente dell apostolato Francescano, Spiritualit Francescana Collana diretta da P.
Alberto Ghinato O.F.M. Edizioni Vita Minorum Venezia 1959.] str. 28. Mijo Brlek pie Antiu 18.
IV. 1962. da je primio sa zahvalnou prijevod svoje rasprave.
105
Tako Damjanoviu alje svoj prijevod koji bi dobro doao za duhovne vjebe o poglavarima [radi se
najvjerojatnije o spisu Otac Gvardijan], no ujedno ga moli da bi i na njegovu nakanu izgovorio jednu
misu. Usp. Anti Damjanoviu, Zagreb, 23. VIII. 1959. AP, I/12, 5 [ 4, 154].
106
Anti Jadrijeviu, Zagreb, 31. I. 1960, AP, I/19, 28 [ 4, 325].
107
Anti Jadrijeviu, Zagreb, 4. XII 1960, AP, I/19, 29 [ 4, 326]; Anti Petrovu, Zagreb, 27. XII. 1959,
AP, I/34, 102, [ 4 745]. Pisma sveeniku, III, br. 20/91, str. 98.
108
Anti I. Juriu, Zagreb, 24. X. 1960, AP, I/21, 57 [ 4, 417]. Pisma sveeniku, IV, 21.
100
101

280

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Visovcu i Koljunu, te tekstovi fra Kajetana Eera, tada poznatog strunjaka za


franjevaku povijest i duhovnost.109 Radio je i na prijevodu knjige K. Esser - E.
Grau, Antwort der Liebe. Der Weg des franziskanischen Menschen zu Gott, no
nije poznato je li prijevod dovren.110
Teologa fra Bonaventuru Dudu molio je da priredi to vie franjevake litarature za hrvatske Provincije.111 Zna se da mu je neke tekstove o sv. Franji prevodio
fra Petar Grabi,112 dok se iz sauvane korespondencije za veliki dio franjevakih
tekstova ne mogu ustanoviti prevoditelji.113
Drei da bi kratke Prohaskine meditacije Die Liebe bis ans Ende pomogle
sveenicima, redovnicima i redovnicama i obrazovanim kranima kao priprava
za priest, pronaao je osobu koja bi ih prevela na hrvatski.114 Iako slab, pokuavao
je organizirati asne sestre na izdavanju razmatranja za sestre. U ljetu 1964, dok je
boravio kod sestara na Vrhovcu, zamolio je bivu . majku eslavu Andreis, dominikanku iz Korule, da napie razmatranja za sestre. eslava mu je zaista i poslala
barem neka razmatranja pa je Anti zamislio da bi sestra Anelina, nadstojnica
samostana Sestara Nae Gospe, s jo etiri uiteljice novakinja, iz razliitih druba
na temelju tih razmatranja priredila razmatranja za sestre.115 No bolest i smrt omele su ga u izvoenju tih nauma. Slino se dogodilo i s poukama o Treem redu za
upnike franjevce, koje mu je, kad je ve bio potpuno bolestan, zatraio duhovni
asistent Treeg reda fra Roko Tomi.116 Zbog bolesti posao vjerojatno nije ni zapoet, a nepuna dva mjeseca poslije fra Rokove molbe preselio se u nebo.

Anti Bariu, Zagreb, 12. II. 1960, AP, I/5, 1 [ 4, 77-78], i pismo bez nadnevka [ 4, 79]. Radi se
o knjizi K. ESSER Themes spirituels traduit de lalemand par le pre Luc Mly, Paris.
110
Knjiga je tih godina izila u dva izdanja (Werl/Westf., 1958. i 1960). Anti je, ini se, poeo pripremati njezin prijevod tek nakon drugog izdanja. Poglavaricu sestru Bernardinu Horvat molio je 20. IV.
1961. da bi njezine sestre, koje dobro vladaju njemakim, prevele tri prva poglavlja knjige od koje mu
je netko ve bio preveo pedesetak stranica. Anti B. Horvat, Zagreb, 20. IV. 1961, AP. II/11, 8 [ 1, 591;
2, 374]. U prijepisu pogreno 1962.
111
Anti Dudi, Zagreb, 8. IV. 1962, AP, I/13, 1 [ 4, 170].
112
ini se da je to rukopis sauvan u arhivu Vicepostulature pod br. 33. DANIJEL ROPS: Sv. Franjo savrena slika Kristova, str. 11. Usp. Anti Dudi, Zagreb, 22. V. 1962, AP, I/13, 2 [ 4, 171].
113
U prevoenju nekih duhovnih tekstova radila je i gospoa Biani, no oni nisu poimence spomenuti
u sauvanoj dokumentaciji. AP, III/7, 9 [ 2, 656].
114
Od sestre Bernardine Horvat traio je 5. I. 1964. ima li maarski izvornik knjige i bi li mu ga mogla posuditi za prevoenje. Anti B. Horvat, Zagreb, 5. I. 1964. AP, II/11, 16 [ 2, 387]. Nisam uspio
pronai ta razmatranja. No, da je Anti pratio suvremenu literaturu, uz Esserovu knjigu, pokazuje i
injenica da je Prohaska upravo u to vrijeme postao poznat po svoje dvije knjige o ljubavi: Autoritt
und Liebe, Wien [u. a.] 1963. i Liebe und Reifung, Wien [u. a.] 1963.
115
Anti S. Mavrak, Zagreb, 10. XI. 1964, AP, II/24, 153 [ 2, 531].
116
Premda teko bolestan, Anti je Tomievo traenje prihvatio ozbiljno i zamolio sestre Nae Gospe da
bi mu svaka od njih, a bilo ih je nekoliko, napisala prema toj knjizi po jedan poticajni govor, onako kako
bi ga odrala na upi Treem redu. Anti B. Milain, Zagreb, 5. I. 1965, AP, II/26, 35 [ 5, 714-717].
109

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

281

UPUTE ZA BOGOSLUJE
U skladu sa svojim shvaanjima da duhovni ivot i duhovni napredak ovisi o
molitvi, razmatranju i sabranosti117 i da je molitva poput duhovnih plua kojima
dua die i uzdie se svjea, jaka i krepka118, Anti je puno vremena i briljivosti
posvetio poukama o molitvi, pa ak i samoj tehnici moljenja, naroito u bogoslu
ju.
Razumijevanje sadraja molitvenih tekstova drao je prvim preduvjetom za
liturgijsku molitvu. Zbog toga se trudio da bi olakao shvaanje liturgijskih latinskih tekstova, posebno klericima, poetnicima u latinskom jeziku. Potaknut
naslovima iznad pojedinih psalama, koje je vidio u Liber psalmorum cum canticis
breviarii Romani [Romae 1945], u izdanju Biblijskog instituta u Rimu, pokuao je
zainteresirati fra Petra apkuna da bi uznastojao kako bi se u franjevaki brevijar
unijeli naslovi psalama i na taj nain olakali razumijevanje te potakli na pobonije moljenje asoslova.119 Kad to Red nije uinio, ostao je veoma iznenaen120 i
pokuao barem neke tekstove uiniti razumljivijima. Neke tekstove iz asoslova
i misala dao je prevesti, kao O caput cruentatum, himne sv. Franje iz asoslova, i
sekvenciju iz misala, kako bi ih klerici iz pobonosti mogli pjevati na hrvatskom s
veim razumijevanjem121 izvan propisanog bogosluja.

ja.
Da bi bogosluje
je bilo to sveanije, studenti su u pojedinim prilikama pjevali
pojedine dijelove asosolava, naroito veernju.122 Istom briljivou nastojao je
Anti ve odavna da bi se u itavoj Provinciji postiglo jednooblino posluivanje kod svetih obreda i recitiranja boanskog asoslova. Zbog toga je prema franjevakom ceremonijalu123 priredio, na hrvatskom jeziku, i dao umnoiti nain podvorbe (asistiranja) za ceremonijara, vatronou i svjeonoe kod sveane Veernje
i sveane mise (interce) te za akolite kod pjevane mise. Te je tekstove 17. sijenja 1937. razaslao s popratnim pismom u odgojne zavode Sinj i Visovac kako
bi se novaci i zavjetovani gimnazijalci uputili u skladno obavljanje bogotovnih
Jedno je potrebito. Dati prednost dui, duh. ivotu, sv. molitvi, sv. razmatranju, sabranosti to je najprvo. Kad bi ovo bilo, drugo bi sve dolo po sebi. Dok ovo ne shvatite ne moe se govoriti o duhovnom
napretku. Anti K. Oreb, Zagreb 1. X. 1960, AP II/29, 12.
118
Anti K. Oreb, Zagreb 2. III. 1959, AP II/29, 7 [ 1 869].
119
Anti apkunu, Makarska 12. VIII. 1940, AP, I/11, 32 [ 4, 133-134].
120
Anti I. Juriu, Zagreb, 15. VIII. 1949, AP, I/21, 23 [ 4, 374-375].
121
Tekstove je prevodio fra Stanko Petrov. Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj 29. I. i 26. II.
1946; Anti Petrovu, Makarska 23. IV. 1946, AP, I/34, 41. Pisma sveeniku,
eniku, III
III, 20/35, 53. - Vjerojatno
je zbog boljeg razumijevanja molio i fra Antu Jadrijevia i fra Stanka Petrova da bi preveli i priredili
izdanje novog psaltira (Anti Petrovu, Split-Lovret, 27. XII. 1945. i Zagreb, 11. I. 1949, AP I/34, 37 i
51. Pisma sveeniku, III, 62). Boljem razumijevanju trebao je vjerojatno posluiti i prijevod psalama
Edmunda Kalta Die Psalmen bersetzt
bersetzt und erkl
erklrt, koji mu je prevela neka uiteljica. Anti Petrovu,
Zagreb, 11. I. 1949, AP, I/34, 51 [ 1 432]. Pisma sveeniku, III, 20/44, 60. Petrov mu je preveo i drugo
itanje iz asoslova na Tijelovo. Anti Petrovu, Zagreb, 26. VI. i 2. XII. 1952, AP, I/34, 69 i 70, [ 4
702-703]. Pisma sveeniku, III, br. 20/59, str. 77-78.
122
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 31. XII. 1933; 1. I. 1934; 28-30. III. 1934.
123
28. VIII. 1816. nabavljen je za studentsku knjinicu veliki Caeremoniale Romano-Seraphicum
Ordinis Fratrum Minorum, Ad Claras Aquas (Quaracchi) 1908, In 8 709 p. Danas se nalazi u velikoj
samostanskoj knjinici.
117

282

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

obreda.124 Duhovnika fra Stanka Petrova nastojao je zagrijati da bi pitomci ve u


sjemenitu svake nedjelje i blagdana pjevali Veernju;125 provincijala je molio da
se zauzme kako bi se asoslov u itavoj Provinciji recitirao tono i koralno i da
se izradi posebni prirunik za kor;126 od biskupa fra Jeronima Milete traio je neka
razjanjenja iz obrednika,127 a moglo bi se naslutiti da je Antievo djelo i pjevanje
evanelja u koralnom tonu u blagovaonici prije jela u sveta vremena.128
VODII ZA BOGOSLUJE
Vjerojatno zbog Antieve briljivosti u bogosluju,
ju, Provincija mu je povjerila slubu kalendarista ili urednika liturgijskih vodia za bogosluje.
je. Istina, za
tu slubu nije pronaeno nikakvo slubeno imenovanje, no iz razliitih dopisa je
vidljivo da ju je Anti obnaao dugi niz godina.
Nije poznato kad je Anti preuzeo tu slubu, ali se sa sigurnou moe ustvrditi da je uredio Variationes in Kalendario Ordinis Fratrum Minorum pro anno
Domini 1935 ad usum Prov. SS. Redemptoris in Dalmatia. To moemo zakljuiti
iz pisma koje je uputio 9 studenog 1935, najvjerojatnije svim gvardijanima, u
kojem se ispriava za pogreke koje su se potkrale u liturgijskom kalendaru.129
Te Variationes su, naime, kako se to radilo zadnjih godina, pridodane opem liturgijskom kalendaru Franjevakog reda i izdane pod naslovom Ordo divini ocii
recitandi sacrique peragendi anno Domini MCMXXXV ad usum Fratrum Ordinis
Minorum almae prov. SS. Redemptoris in Dalmatia, Ad Claras Aquas 1934. Uz
liturgijske upute Anti je u tom kalendaru naveo i grijehe pridrane ordinariju u
splitsko-makarskoj, ibenskoj i dijelu zadarske nadbikupije, odredbe o oprostima
i molitvu Oratio quotidiana ad SS. Cor Iesu.
Ako se moe suditi po tisku i papiru liturgijskog kalendara za 1936, ini se da
je Provincija kupila odreeni broj neuvezanih opih liturgijskih kalendara, tiska-

Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 2-4/1937. Zanimljivo je, meutim, da je taj obrednik prireen prije nego je objavljen I. ZARDAN - F. TENDERINI, Picolo cerimoniale
Romano Seraco. Manuale dei ministri inferiori, dei coristi e del sacrestano. Vicenza, TerzOrdine
Francescano, 1942. In-8, 382 p. Premda sam tragao za Antievim tekstom, nisam uspio otkriti nijedan
njegov primjerak.
125
Anti Petrovu, Makarska 13. I. 1942, AP, I/34, 8. Pisma sveeniku III, 20/6, str. 20.
126
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 32 [Anti provincijalu 18. X.
1937. spis nedostaje]. To je Antiu bilo naroito potrebno zbog uvjebavanja studenata u obredima.
Usp. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 1. I. 1934.
127
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Dopis bez broja. Biskup Mileta
Antiu, ibenik 16. VIII. 1940.
128
Vjerojatno se odnosi na jednolikost koju je Anti predlagao na pitanje Bernardina [Bebia?] da
li uvesti koralni ton i u Crkvu gdje je dotada pjevan lokalni koral, ije su odranje zagovarali ak i
glazbenici kao fra Ivan Gliboti. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Izvan
protokola, Bernardin [Bebi] Antiu, Visovac, 19. XII. 1937.
129
Pismo sa zaglavljem Samostana u Makarskoj br. 208/35, Makarska, 9. XI. 1935. Arhiv Franjevakog
samostana u Visovcu, bez br.
124

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

283

nih u Quaracchiju, za koje je Anti priredio Variationes koje su s koricama tiskane


u franjevakoj tiskari Kai u ibeniku i potom uvezane u jedinstven svei.130
God. 1936. Anti je namjeravao poi u Rim, no zbog bolesti je odustao i poao u Betaniju kod Sarajeva, gdje se oporavljao, i tu je priredio raspored liturgijskih redovnikih molitava za 1937. godinu.131 Raspored je tiskan pod naslovom
Ordo Divini Ofcii recitandi Sacrique peragendi pro anno Domini MCMXXXVII
ad usum Fratrum Ordinis Minorum Provinciae SSmi Redemptoris (Dalmatia),
ibenik 1936, bez naznake tko ga je priredio.
Dokaz da je Anti bio prireiva toga
liturgijskog kalendara imamo u korespondenciji. Anti se naime pismeno obratio
fra Petru apkunu da zamoli o. Sartorija,
ukoliko priprema kalendar pisaim strojem za 1937, da mu poalje jednu kopiju.132 Drugo pismo, upueno Antiu iz
skotistike komisije u Rimu, bez potpisa, izriito navodi: Vi ste to ve jednom
tampali u Kalendaru Provincije (za god.
1937), jo dok je bio provincijalom o.
Stanko Petrov.133 U tom kalendaru vlastitosti Provincije vie nisu bile na kraju
knjiice ve su one unesene na odgovarajua mjesta, to e u kalendarima ostati do
1940. ukljuivo.
Da je Anti pripremio Kalendar i za
1939. godinu, moglo bi se zakljuiti iz
Antieva upozorenja kojim je poetkom
Naslovnica liturgijskog kalendara
1939. upozorio brau da slovo Martirologija
za 1937. godinu
za 1939. nije veliko K
K, kako je otisnuto u
Kalendaru, ve malo slovo k.134
Nema nikakvih pokazatelja da je sljedeih godina bio imenovan novi kalendarist u Provinciji pa se opravdano moe pretpostavljati da je i sljedee kalendare
ureivao fra Ante. Ratne potekoe uinile su ipak svoje pa je koncem 1941. bilo
lake nabaviti Ordo za 1942. iz Quaracchija i dodati mu Variationes i korice u
ibenskoj tiskari nego tiskati itav vlastiti kalendar.
Na koricama nije oznaena tiskara, a franjevaki grb na koricama koji se upotrebljavao u toj tiskari,
razliit je od grba na naslovnoj stranici Orda izdanog u Quaracchiju. Za razliku od opih kalendara
koji su ivani koncem, Tiskara u ibeniku ivala je opi kalendar i Variationes, a kasnije i kalendare
metalnim kopama.
131
AFPS, br. 1749/1936; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 32/36.
132
Anti apkunu, Makarska, 11. IV. 1936, AP, I/11, 20 [ 4, 125].
133
Arhiv Vicepostulature, Comissio scotistica Antiu, 8. III. 1943. Pismo je pisao fra Ivan Juri. Usp.
AFPPOS, Spisi I. Juria, Juri Antiu, 8. III. 1943.
134
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 1/39. Makarska 1. I. 1939.
130

284

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Pismo poznatog mariologa fra Karla Balia, kojim mu priopava da se pobrinuo da mu navrijeme stigne Kalendar ope Crkve i vlastitosti za Franjevaki
red,135 i fra Vjekoslava unjare, kojim ga moli da mu netom dou novi kalendari
providi jedan, upuuju na to da je Anti ureivao liturgijski kalendar za 1943.
godinu.136 Naalost, taj kalendar nisam uspio pronai.
Zbog ratnih je neprilika tiskanje liturgijskih kalendara postalo uvelike oteano, a
tiskani kalendari iz Quarachija nisu se mogli dobiti. Pa premda je Anti, uz potekoe, priredio za tisak itavi liturgijski kalendar i za 1944. godinu,137 Grabi je predloio da Anti sa studentima sam umnoi nekoliko kalendara koji bi bili razaslani po
samostanima ili da ih ipak poalje u franjevaku
tiskaru u ibenik.138 Da bi umanjio trokove tiskanja, Anti je predloio provincijalu da se kalendar skrati i da se unese samo ono to je najpotrebnije a da svatko zadri stari kalendar kako
bi u sumnji mogao pronai razjanjenje, to je
provincijal i odobrio.139 Tako skraeni kalendar
poslan je na tiskanje u ibenik, ali je samostan
u meuvremenu bombardiran a Antiev rukopis
je nestao140 pa je Anti umnoio kalendar samo
za sijeanj, u nekoliko primjeraka, u Makarskoj,
na obinom daktilografskom stroju, i poslao
provincijalu s prijedlogom da ih u Splitu umnoi neki daktilograf kojemu bi se moda moglo
platiti umnaanje i trokovi itom.141

Naslovnica liturgijskog kalendara za


1945. godinu

Za 1945. godinu kalendar je prvi put, ini


se pod Antievim vodstvom, prireivao kasniji
liturgiar fra Jure Radi,142 za kojeg je njegov
ratni predava fra Gabro Cvitanovi napisao

Arhiv Vicepostulature, Bali Antiu, Rim, 15. VII. 1942.


Arhiv Vicepostulature, V. unjara Antiu, Sinj 14. XII. 1942.
137
Anti je zatraio od Grabia broj Acta Ordinis Fratrum Minorum u kojem se nalazi liturgijski kalendar kako bi mogao navrijeme pripremiti Apendix i poslati u ibenik na tiskanje. Grabi mu odmah
poslao Acta Ordinis traei da mu povrati primjerak kad se poslui. Anti Grabiu, bez nadnevka,
AP, I/47 [ 4, 880]; signatura i datum provincijalata 1. IX. 989/43. Arhiv Vicepostulature, Uredovni
spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 21/43. Grabi Antiu, Split 2. IX. 1943; Anti
Grabiu, Makarska, 12. X. 1943, AP, I/47 [ 4, 879]; signatura provincijalata 1034/43.
138
Arhiv Vicepostulature, Izvornik i koncept iz Provincijalata, br. 1037. Grabi Antiu, Split 19. X.
1943.
139
Arhiv Vicepostulature, Anti Grabiu, Makarska, 22. X. 1943, AP, I/47 16 [ 4, 878]; signatura
provincijalata 1050/43; Grabi Antiu, Split 26. X. 1943, koncept iz Provincijalata, br. 1060. Uredovni
spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 24/43.
140
Arhiv Vicepostulature, Karlo [Nola] Antiu [Split 22. XII. 1943].
141
Anti Grabiu, Makarska, 30. XII. 1943, AP, I/47 20 [ 4, 873]; signatura provincijalata 16/44.
142
Arhiv Vicepostulature, J. Radi Antiu Baka Voda, 23. VII. 1944.
135
136

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

285

da liturgiku bolje zna nego mnogi koji knjige o liturgici piu.143 Premda se u
ibeniku uspjelo osposobiti neke strojeve i pronalo neto papira te je Ordo tiskan
u franjevakoj tiskari Kai, ini se da tiskani primjerci nisu uspjeli doi do provincijala u Zagrebu jer Grabi pie Antiu da se Zagrebaka samostanska obitelj
slui kalendarom Provincije sv. irila i Metoda. Antia je zamolio da bi pripremio
dodatak (Variationes) za kalendar za 1946. koji bi trebao biti tiskan u 200 primjeraka uz liturgijski kalendar Hrvatske provincije sv. irila i Metoda,144 na to mu
je Anti poslao rukopis Appendixa.145 ini se da se on brinuo za tiskanje barem
sljedee trogodite,146 a za nabavu moda i vie od desetljea.147
VADEMECUM SVEENIKA FRANJEVCA
Koliko god Anti drao redovnike kao sluge beskorisne koji do u tanine,
iz strahopotovanja prema Bojem
jem dostojanstvu, trebaju izvriti ono to im je naloeno, znao je dobro da od vjernoga Bojeg
jeg posluitelja postaje istinski Boji

ji
prijatelj. A prijateljstvo, koliko god nalazilo puninu u posluivanju, nalazi sreu u
susretu, zajednitvu i sjedinjenju. Trebalo je dakle krenuti dalje od dunosti i obreda te, uz zadovoljstvo u njihovu ispunjavanju, potraiti sreu u drutvu svetih.
Dok je prikupljao grau o redovnikim dunostima, ureivao liturgijski kalendar i pripremao ceremonijal, Anti je bez sumnje zapazio da je nemogue staviti u jedan svezak sve ono to bi bilo potrebno imati pri ruci sveeniku franjevcu.
Zapravo ve se moglo vidjeti da su u svesku o redovnikim dunostima trebale biti
obraene osnove redovnikog ivljenja, kao temelj redovnike duhovnosti. Uz to
je Anti, ini se, radio i na pripremi prikladne knjiice blagoslov i pobonost.
Grau za tu knjiicu je, na njegov prijedlog, pripravljao kapelan fra Jozo Jankovi
u Vrgorcu. upnik fra Ivan Gliboti izloio je plan provincijalu i provincijal je rad
odobrio,148 no ostvarenje je negdje zapelo.
Arhiv Vicepostulature, G. Cvitanovi Antiu, Soline, 19. VII. 1944; J. Radi Antiu Baka Voda,
21. VIII. 1944.
144
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Zagreb 20. VII. 1945, o 11. X. 1945. usp. takoer i Grabievo
pismo br. 366/45 Split 20. XII. 1945.
145
Anti Grabiu, Makarska, 1. X. 1945, AP, I/47 34 [ 4, 854].
146
Arhiv Vicepostulature, fra Lovro Ki Antiu, Zagreb 1. VII. 1946. Kalendare Anti dostavlja potom
i 1948. godine iz Zagreba. AFPS, br. 31/48, [omot: Anti fra Ante], Anti Noli, Zagreb 17. I. 1948. Nije
iskljueno da su ti kalendari na poti namjerno zagubljeni, pa je Anti provincijalu ponudio novu
poiljku kalendara Zagrebake provincije. AFPS, br. 70/48 [omot: Anti fra Ante], Anti Noli, Zagreb,
7. II. 1948. Fra Ivana Juria Anti je zamolio da bi pregledao statistike Reda koje je namjeravao
priloiti u Variationes liturgijskog kalendara. Anti I. Juriu, Zagreb, 15. VIII. 1949, AP, I/21, 23 [
4, 374-375]. Prema Jurievu brzojavu, ini se da su te Variationes za 1950. tiskane u Asizu. AFPPOS,
Spisi I. Juria, Juri Antiu,
147
Iz spisa je razvidno da je potraivao kalendare iz Rima za 1950, 1958. i 1961. god. i naruivao kalendare za 1957. Usp. Anti I. Juriu, Zagreb, 22. X. 1950, AP, I/21, 25 [ 4, 385]. Anti I. Juriu, Zagreb,
29. I. 1958, AP, I/21, 47 [ 4, 408]. Pisma sveeniku,
eniku, IV, 17 . Anti I. Juriu, Zagreb, 23. I. 1961.
AP, I/21, 58 [ 4, 418]. Pisma sveeniku, IV, 22. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata
Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu doputa naruiti 220 kalendara, Split, 7. IX. 1956.
148
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Jankovi Antiu,
Vrgorac, 27. I. 1938.
143

286

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Oduevljen knjigom fra Stanka Petrova


udo XX. vijeka, Anti je zamolio fra
Franju Careva da mu prevede knjiicu Wendelina Meyera o otajstvima krunice,
jer mu se inilo da ona dobro pristaje kao nastavak Petrovljeve knjige
udo XX.
vijeka i Grabieve Posvete Provincije Gospi.149
ini se da ga je upravo ta trilogija ponovno potaknula na ostvarenje zamisli o
prikladnom priruniku u kojem bi sveenicima stajalo nadohvat ruke sve ono to im
je potrebno u sveenikom radu. Za izradu takvog prirunika kojeg on naziva latinskim imenom Vademecum, predloio je provincijalu Grabiu fra Stanka Petrova,
a u njem su se trebala nalaziti razmatranja, molitve, blagoslovi, podjeljivanje sv.
sakramenata, dakle sve ono to sveeniku redovito dolazi u slubi.150 No takav je
prirunik, ini se, bilo nemogue napraviti, pa on nije nikada ni ostvaren.
UPUTE U MISTINI IVOT
Anti se nije zaustavljao samo na temeljima duhovnog ivota. Ne samo klericima ve i ostalim osobama koje je duhovno vodio, sveenicima, asnim sestrama
i vjernicima laicima, nastojao je pokazati vrhunce tog ivota, i onda kad su oni
teko do njih dopirali, kako bi u njima pobudio elju da ih dosegnu. Zbog toga se
od svoje zrele dobi brinuo da bi se neki mistini spisi preveli na hrvatski i uinili
dostupnim barem manjem broju osoba. I opet su u prvi red doli franjevaki autori, najvjerojatnije zbog toga to je prevoditelje traio meu franjevcima.
FRANJEVAKI AUTORI
Prvi prijevod mistinih djela, Vienja bl. Anele Folinjske (1248-1309), povjerio je Anti fra Bernardinu Biloeriu kad je u Europi ve zapoeo II. svjetski rat. Biloeri, meutim, nije imao kritiko izdanje spisa151 ve je prevodio iz
Usp. Anti Petrovu, Makarska 5. VIII. 1943, AP, I/34, 27 [ 4 663]. Pisma sveeniku, III, 20/22,
41; Anti Grabiu, Makarska, 12. IV. 1943, AP, I/47 6 [ 4, 890]; signatura provincijalata 501/43.
Petrovljeva knjiga
udo dvadesetoga vijeka, izila je u dva izdanja, Zagreb 11942, 21943. Bratsko pismo
[] o posveti Provincije Presvetog Otkupitelja Bla
Blaenoj
enoj Dj. Mariji, Split 1943. - Iako je Carevljev prijevod knjiice Die Kostenbare Perle bio dosta tvrd, knjiica se svidjela mnogima pa je Anti predloio
da je Petrov jezino izgladi i da je Provincija objelodani. Premda je provincijal, na Antievu preporuku,
ve bio dao imprimatur (29. IV. 1943, br. 547/43), knjiica zbog ratnih neprilika nije tiskana. Prijevod je
objavljen u nastavcima pod naslovom W. MEYER, Dragocjeno zrno biserovo (Sveenikova krunica) u
akovakom
kom vjesniku, 2 (1949), 36-38, 45-46, 61-62. Kasnije je u Zagrebu 1960. objavljen ciklostilom,
kao posebna knjiica, vjerojatno i tada uz Antiev nagovor. Usp. Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu,
br. 548/43, Split bez datuma. Anti Petrovu, Makarska 27. V. 1943, AP, I/34, 25 [ 4 660]. Pisma sveeniku, III, 20/22, str. 40. Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, 7. VI. 1943. (Anti je i kasnije traio
od Meyera njegova izdanja kako bi ih Carev prevodio. Anti D. unjari, Zagreb 3. III. 1955.) Carev je
preveo i Meyerov Kreuzwegandacht ffr Priester (Kri
(Kri
Krini
ni put za sveenike, Makarska 1962).
150
O Vademecumu nalazimo spomen upravo prigodom nagovaranja provincijala Grabia da izda Otajstva
krunice. Anti Grabiu, Makarska, 12. IV. 1943, AP, I/47 [ 4, 890]; signatura provincijalata 501/43.
151
P. DONCUEUR, Le livre de la bienheureuse soeur Angle de Foligno, du Tiers Ordre de s. Franois,
Paris 1926; M. FALOCI PULIGNANI, Lautobiograa e gli scritti della Beata Angela da Foligno, Citt di
Castello 1932.
149

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

287

nekoga starijeg predloka. Kad je Anti poslao rukopis Petrovu da ga popravi,


Petrovu se oito inilo gubitkom vremena popravljati prijevod koji nije izraen
prema kritikom izdanju, pa je Antiu vratio rukopis.152 Kasnije je taj prijevod
Biloeri, nakon zapoetih studija lologije u Zagrebu, sam unitio jer ga je drao
nevrijednim i gubljenjem vremena.153
Fra Ivana Juria Anti je molio da mu prevede De triplici via,154 a fra Petra
apkuna za prijevod Soliloquia sv. Bonaventure,155 no nije sigurno jesu li ta djela
skupa sa est seranskih krila trebala tvoriti sastavni dio prirunika franjevakog
ivota.
esdesetih se godina Anti ponovno vraao svojoj davnoj zamisli objavljivanja djela sv. Bonaventure. Planirao je kako bi mu, ve zareeni sveenici, studenti,
fra Stanko Ani i njegovi kolege priredili djelaca sv. Bonaventure koje bi objavio
fra Roko Tomi,156 no i tu je neto zapelo, jer se Anti neto kasnije obratio vl.
arku Brziu, koji je smatran vrsnim stilistom, da mu prevede neke tekstove sv.
Bonaventure, to je Brzi i uinio,157a moe se pretpostaviti da se upravo radilo o
istim tekstovima.
Kad je Severino Gori objelodanio 1960. svoje djelo o sv. Karlu Secijskom kao
uitelju i uzoru duhovnog ivota,158 Anti se odmah oduevio tim djelom159 i naruio ga iz Rima. Odmah je potom naruio i Karlovu Autobigraju i ostala njegova
djela s brojnom drugom duhovnom literaturom.160
Premda ve sedamdesetogodinjak i od mladosti bolestan, Anti se poput
mladia zagrijao da bi upoznao hrvatsko itateljstvo s jednostavnim i produhovljenim likom tog brata laika i da bi na taj nain probudio zvanja za brau laike.161
Budui da je u to vrijeme ve radio na priruniku za brata laika, kad je zbiljskije
pregnuo s poslom na ivotopisu sv. Karla Secijskog i sm je osjetio da ne moe
raditi dvije stvari u isto vrijeme,162 pomo mu je bila jo dragocjenija. Raunao je
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez broja. Petrov Antiu, Sinj 27. I.
1940.
153
Arhiv Vicepostulature, Biloeri Antiu, Visovac 10. III. 1943,
154
De triplici via alias incendium amoris, S. BONAVENTURA, Opera omnia VIII
VIII, Quaracchi 1898,
3-27.
155
Soliloquium de quatuor mentalibus exercitiis, S. BONAVENTURA, Opera omnia VIII
VIII, Quaracchi
1898, 28-67. Anti I. Juriu, Makarska, 26. VI. 1943 [arhivirano pogreno kao 1945], AP, I/21, 18 [ 4,
367]. Arhiv Vicepostulature, Juri i apkun Antiu, Rim, 8. VII. 1943.
156
Anti Aniu, Zagreb, 12. IV. 1960, AP, I/45 [ 4, 829-830].
157
Anti Brziu, Zagreb, 22. X. 1960. i 21. I. 1961, AP, I/9, 1-2 [ 4, 110-111].
158
S. GORI, S. Carlo da Sezze, maestro e modello della vita interiore (Spirito e vita II, 1960).
159
Jedan kratki prikaz djela sauvan u Antievoj ostavtini.
160
Anti lanovima Provincije u Rimu, Zagreb, 24. II. 1963, AP, I/48, 17 [ 4, 917]. 23. III. 1964, AP,
I/48, 18 [ 4, 918]. CARLO DA SEZZE, Autobiograa, ovvero i Fioretti di Frate Carlo raccontati da lui
medesimo, [a cura del P. Severino Gori, o.f.m.], Roma 1959.
161
Usp. Anti B. Milain, Zagreb, 17. V. 1964, AP, II/26, 34 [ 5, 711]. Antievo oduevljenje tim
djelom spominje samostanski vratar, obraeni idov, Vlado Poljak nalazei neke slinosti Antia i
Karla Secijskog. Vlado Poljak. Izvanprocesualna svjedoanstva i sjeanja na o. fra Antu Antia, str. 5
[ 9, 80].
162
Anti S. Mavrak, Zagreb, 24. IV. 1964, AP, II/24, 133 [ 5, 611].
152

288

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

na ve uhodanu suradnju. Subraa iz Rima pribavljat e tekstove. Sestre Salezija


Mavrak i Anelina Kujundi prevodit e i popravljati. Gospoe Nevenka Jurai
i Elizabeta Biani prepisivat e na stroju.
elio je u tekstu donijeti za svakoga poneto: za mlade, bogoslove, ispovjednike, sveenike, duhovne voe, asne sestre, za svakoga. elja i previe velika
za bolesna i dobom smalaksala ovjeka. Netom je zapoeo rad na djelu, nailazio
je na potekoe. Svi potrebni tekstovi nisu stigli iz Rima odjednom, jer ih nije bilo
jednostavno dostaviti. Zapoeo je posao. Stavke koje je mislio izraditi sam stvarale su mu potekoe. Misli nisu tekle. Nije ni pomislio da bi tome uzrok mogla biti
bolest ili zika nemo. Za nj je to bio Boji
ji znak da posao treba predati drugome.
Zapoeti posao poslao je sestri Saleziji Mavrak s molbom da nae nekoga tko e
joj prevesti i da ona potom priredi taj dio teksta. U pismu joj je pisao: Juer ili
prekjuer sam zapoeo konsideraciju. Danas ne ide, nema ideja. aljem Vam da
znate moju misao i ako Gospodin hoe da Vi to napravite, eto Vam poetak.163 S
onim to mu je Salezija pomogla bio je u potpunosti zadovoljan. ak je elio i u
tekst staviti njezino ime, ali se nije usuivao.164 Tekstove koje je sam pisao slao
joj je da o njima izree svoje miljenje, pokazavi se ak spremnim izmijeniti
tekstove na njezin prijedlog.165
ivotopisu je dodao cvjetie iz sveeve autobiograje. Nakon vie od godine
dana rada inilo mu se da je posao priveden kraju. Vjerojatno mu se urilo da
ivotopis bude to prije tiskan. Zamolio je sestre Nae Gospe da tekst pregledaju
i jezino poprave. Znajui da su sestre zauzete poslovima, nije ih elio previe
zamarati i nametati im preteak posao, pa je savjetovao poglavarici da sestre moe
osloboditi od neke dnevne dunosti kako bi prije dovrile.166
U meuvremenu je od fra Ivana Juria iz Rima ponovno zatraio neke potrebne tekstove za rad.167 Pisao je i u Milano i Quaracchi, ali traene knjige nisu stizale.168 Zdravlje mu se, meutim, pogoravalo, pa je neka pisma pisao s kreveta, ali
nije odustao od zamiljenog plana. Kad bi mu pala na pamet neka misao, prihvaao ju je kao Boje
je prosvjetljenje. Pisao je i molio da ga Bog prosvijetli u radu.169
Obraao se samostanskim knjiniarima za starija izdanja. Uporno je ponovno
traio od Juria da mu pribavi drugi dio Karlove Autobigraje i njegove Serafske
iskrice.170 Kad je uskoro dobio talijansko izdanje Serafskih iskrica,171 ini se da
Usp. Anti S. Mavrak, Zagreb, 25. IV. 1963, AP, II/24, 110 [ 5, 579-580].
Anti S. Mavrak, Zagreb, 8. V. 1964, AP, II/24, 137 [ 2, 522].
165
Anti S. Mavrak, Zagreb, 24. V. 1964, AP, II/24, 141 [ 2, 524].
166
Anti B. Milain, Zagreb, 17. V. 1964, AP, II/26, 34 [ 5, 711-713]. Slobodno ih moete dispensirati od koje dnevne vjebe da imaju vie vremena, slobode ovo izvriti. Za ovaj rad nije ni proti pravila
ni redovnike savrenosti.
167
Arhiv Vicepostulature, Juri Antiu, Rim, 26. V. 1964.
168
Anti S. Mavrak, Zagreb, 24. IV. 1964, AP, II/24, 133 [ 5, 611].
169
Usp. napose Anti S. Mavrak, Zagreb, 29. V, 1. VI. i 17. VI. 1964, AP, II/24, 144 -146 [ 5, 620624].
170
Scintille Seraphicae Florilegio di Massime e Pensieri di San Carlo da Sezze OFM, Raccolti e
annotati a cura del P. Severino Gori, OFM. Roma 1957. U sluaju ako su Iskrice rasprodane, pisao je
Juriu da zamoli starjeinu samostana sv. Franje da mu pronae neki stariji primjerak i da mu ga barem
163
164

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

289

je promijenio plan o djelu i odluio rastaviti Iskrice od ivotopisa. Prijevod je


Serafskih iskrica napredovao brzo. Ve u rujnu ili najkasnije u listopadu 1964.
Serafske iskrice su bile spremne za tisak.172 Od fra Karla Balia zatraio je da bi
mu od autora isposlovao doputenje za izdavanje, a sam je za to poeo skupljati
novac od dobroinitelja.173
Prireivanje
ivotopisa
ivotopisa sv. Karla Secijskog ilo je sporije od prevoenja
Serafskih iskrica. Dodue, za pretipkavanje nije bilo problema jer su gospoa
Nevenka Jurai i gospoa Becika [Elizabeta] Biani brzo obavljale posao. No
tekstove je trebalo muno prepravljati i poboljavati. Poela je pobolijevati i glavna suradnica na ivotopisu, sestra Salezija, pa je Anti pokuao povjeriti dio posla drugim sestrama, napose da bi dodale biljeke koje fra Ante nije uspio staviti.174
Uskoro se i on poeo osjeati slabim, nemonim i tekim.175 Pa premda se ini da
je, u sluaju da djelo ne bude dovreno za njegova ivota, namijenio da se rukopis
preda fra Franji Carevu,176 vjerojatno, da bi ubrzao posao, pokuao je potkraj 1964.
ukljuiti u prireivanje i Anelinu Kujundi.177 ini se ipak da Anelina nije na
njemu puno radila jer e se Anti ubrzo ozbiljno razboljeti.178
Prilozi za Serafske iskrice stizali su u skromnim koliinama.179 Uostalom,
kako se Antievo zdravlje pogoravalo, najvjerojatnije darivatelji nisu ni mislili
da Anti u takvim prilikama moe objelodaniti knjigu, ve su njihovi pokloni bili
vie znak panje bolesnom ovjeku nego prilog za izdanje.
PRIJEVODI KARMELIANSKIH AUTORA
Po sebi je razumljivo da ovjek Antieva kova nije mogao zaobii duhovne
klasike kao to su sv. Terezija Avilska i sv. Ivan od Kria. Ali za osobnu duhovnu
posudi dva mjeseca, dodajui reenice koje odaju njegovu upornost. Ako Ti ne isposluje ja u mu
pisati ee, dok mi je ne poalje. Ne udi se ovome, postupak po evanelju. Kucat u, molit u, dok
mi ne poalju.Anti I. Juriu, Zagreb, 11. VI. 1964, AP, I/21, 82 [ 4, 441-442]. Pisma sveeniku, IV,
32-33.
171
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 2. IX. 1964, AP, I/30, 55 [ 4, 630].
172
Anti fra Dominiku unjari, Zagreb 13. IX. 1964. Franjevaki arhiv u Sinju, fond fra Dominika
unjare (nesreeno). Anti S. Mavrak, Zagreb, 31. X. 1964, AP, II/24, 152 [ 5, 632].
173
Anti D. unjari, Zagreb 13. IX. 1964. Franjevaki arhiv u Sinju, fond fra Dominika unjare
(nesreeno). Anti Baliu, Zagreb, 28. X. 1964, AP, I/4, [ 4, 71-72]. Iskrice je namjeravao tiskati u
5000 primjeraka (Anti M. Mikuliu, Zagreb, 27. X. 1964, AP, I/30, 56 [ 4, 632]. Anti lanovima
Provincije u Rimu, Zagreb, 29. X. 1964, AP, I/48, 20 [ 4, 922]). Bila je to prevelika naklada za malu
Hrvatsku.
174
Anti S. Mavrak, Zagreb, 15. XI. 1964. i 23. XI. 1964, AP, II/24, 154 i 155 [ 5, 634 i 636]. - Za
identikaciju Becike Biani vidi Anti Z. Sikavici, Zagreb, 11. VII. 1959, AP, III/31, 10 [ 6, 351].
175
Anti S. Mavrak, Zagreb, 4. XII. 1964, AP, II/24, 158 [ 5, 642].
176
Anti S. Mavrak, Zagreb, 7. XII. 1964, AP, II/24, 159 [ 2, 532].
177
Anti A. Kujundi, Zagreb, 24. XII. 1964, AP, II/19, 86 [ 2, 447].
178
Anelina se ne sjea rada na Iskricama (Biljeka kod autora).
179
M. Mikuli je obeao 200 $, no nije poznato je li ih i poslao. Usp Anti J. Mikuliu, Zagreb, 15.
XII. 1964, AP, I/31, 2 [ 4, 637]. Fra Roko Romac mu alje 100 $. Arhiv Vicepostulature, R. Romac
Antiu, 18. XI. 1964. Fra Karlo Bali 200 $. Arhiv Vicepostulature, K. Bali Antiu, Rim 22. XI.
1964. J. Mikuli poslao je 40 $.

290

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

izgradnju bilo mu je nepotrebno prevoditi ta djela. I vjerojatno se Anti ne bi


nikada dao na prevaanje tih djela da se nakon dolaska u Zagreb nije povezao s
karmeliankama u Brezovici. Na njihovu molbu Anti je dao prevesti Redovniki

ki
duh Karmela,180 a potom i poslanicu Karmelianski ivot.181 Potkraj 1950. ini se
da je Anti ve pripremao prevoenje djela sv. Terezije.182 Iz Antievih spisa nisam
uspio razabrati tko je bio prevodilac.183 Premda je za prevaanje djela El Castillo
interior - Las Moradas (Nutarnji dvorac - Stanovi) Anti priskrbio izdanja na panjolskom,184 francuskom i maarskom, prema dopisima je vidljivo da je prijevod
izraivan prema francuskom izdanju. Prijevod je popravljala s. Salezija Mavrak, a
usporeivala ga je s francuskim i sestra Anelina Kujundi.185
Rad na prevoenju odvijao se dosta brzo pa je Anti ve 8. VII. 1951. mogao
zamoliti fra Antu Jadrijevia da mu pregleda i popravi tekst od 5. do 7. stana,
drei da e mu taj rad biti na duhovnu korist.186 Nije poznato je li Jadrijevi
prihvatio molbu. Svakako, s. Salezija nastavila je rad na popravljanju prijevoda
Stanova, a Anti joj je povjerio da moe staviti i podnaslove,187 no ini se da ih
ona nije stavila, barem ne sve, pa je ostalo Antiu da ih on postavi.188
U studenom 1951. i Anelina je svoj dio posla usporeivanja tekstova privela
kraju.189 Bio je to velik trud i rad, pomalo uzaludan, jer je Anti prevedene i tako
pregledane tekstove slao u Rim190 fra Pavlu Meladi, tajniku Marijanske akademije,
koji je bio dobar poznavatelj panjolskog jezika, zamolivi ga da on prevede djelo
izravno iz izvornika, a poslani prijevod mu je, po Antievoj uputi, trebao posluiti samo da se moe bolje izraziti kod prevoenja na hrvatski. Pri radu mu je
trebao pomagati i fra Ivan Juri.191 Kako Anti uope nije zahtijevao da tekstovi
budu dogotovljeni u odreenom vremenskom roku, namee se pomisao da je glaSpirito religioso del carmelo, Roma 1944.
Anti I. Juriu, Zagreb, 27. VI. 1950, AP, I/21, 24 [ 4, 381].
182
Anti A. Kujundi, Zagreb, 20. I. 1951, AP, II/19 [ 5, 377].
183
Jedno poglavlje o sv. Tereziji prevodila mu je sestra Salezija Mavrak. Usp. Anti S. Mavrak, bez
datuma, AP, II/24, 7 [ 5, 468].
184
panjolsko izdanje se spominje kao zastarjelo pa se vjerojatno radi o djelu koje je Antiu jo 1937.
kao rabljeno nabavio, od nekog karmelianina, fra Bernardin Bebi (Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez br. Fra Bernardin [Bebi] Antiu, Rim 6. VI. 1937). Po svemu
sudei, Anti u to vrijeme nije imao jo nikakve veze s ocima karmelianima. Vjerojatno e ga upravo rad na karmelianskim autorima povezati i s njegovim kasnijim ispovjednikom fra Ladislavom
Markoviem, kojeg spominje u Pismu fra Ivanu Juriu. Anti I. Juriu, Zagreb, 15. II. 1955, AP, I/21,
39 Pisma sveeniku IV, 12.
185
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 13-15. i 26. III. te 11. IV. 1951, AP. II/19, 9 [ 2, 413, 415416].
186
Anti Jadrijeviu, Zagreb, 8. VII. 1951, AP, I/19, 8 [ 4, 298].
187
Anti S. Mavrak, Zagreb, 21. II. 1952, AP, II/24, 23 [ 5, 481].
188
Anti A. Kujundi, Zagreb, 13-15. III. 1951. AP, II/19, 9 [ 2, 413]; 13. X. 1951, AP, II/19, 17 [
5, 386];
189
Anti A. Kujundi, Zagreb, 26. XI. 1951, AP, II/19, 19 [ 5, 390-391].
190
Anti A. Kujundi, Zagreb, 4. XI. 1951, AP, II/19, 18 [ 2, 387]; Anti S. Mavrak, Zagreb 7. i 9.
XI. 1951, AP, II/24, 16-17 [ 2, 467-468].
191
Anti I. Juriu, Zagreb, 16. VII. i 19. IX; 4. i 12. XI. 1951, AP, I/21, 26 - 27, 30 i 29 [ 4, 386-387,
389 i 390].
180
181

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

291

vna svrha tog posla bila da prevoditelji, prevodei to djelo, posvete svoje slobodno
vrijeme vlastitoj dui.192 Takvu pretpostavku kao da bi potvrivalo i Antievo neprestano zanimanje kako rad napreduje. To bi se zanimanje moglo protumaiti kao
neka duhovna provjera povjerenog zadatka. No ipak, teko da se takvo miljenje u
potpunosti moe odrati. Anti je, naime, nakon dueg razdoblja javio Meladi da
prestane s radom na Duevnom
evnom gradu (kako je sada nazvao Castillo interior), a
da ispravi neke prijevode o sv. Ivanu od Kria.193 To bi znailo da je Anti upravo
traio pomonike za onaj dio posla s kojim se sam trenutno bavio, jer je prevoenje
Duevnog
evnog grada dovreno, ini se, tek 1959. kad je Anti ve bio bolestan, a moda
je rukopis pretipkavan jo 1960.194 Kako Nutarnji dvorac (odnosno Duevni
evni grad)
ili Stanovi nisu pronaeni u Antievoj ostavtini, moe se pretpostaviti da je prijevod bio namijenjen za Karmel u Brezovici195 s kojim je Anti imao ive veze.196
Uz Nutarnji dvorac (odnosno Duevni grad) ili Stanove Anti je dao prevoditi
Konferencije o sv. Ivanu od Kri
Kria
a197 koje mu je 1953. ispravljala sestra Anelina
Kujundi,198 a potom, ini se, fra Pavao Melada.199 Konferencije su u vie primjeraka pretipkavale sestre Nae Gospe,200 a vjerojatno su prvenstveno bile namijenjene karmeliankama u Brezovici. Njima se Anti brinuo i za prijevod Pjesme
sv. Ivana od Kri
Kria
a i spisa sv. Terezije Nain
in pohaanja samostana bosonogih
karmelianki.201

Usp. Anti I. Juriu, Zagreb, 11. XII. 1951, AP, I/21, 31 [ 4, 391].
Anti I. Juriu, Zagreb, 11. XII. 1953, AP, I/21, 36 Pisma sveeniku IV, 11.
194
U pismu sestri Martinki Ostrognaj iz Zagreba 23. VI. 1960. Anti zahvaljuje za tipkanje
Karmelitanske askeze. Kako tri prva stana Duevnog grada imaju asketsko obiljeje,
je, moda se
Antiev izriaj odnosi upravo na Duevni grad, Anti AP, II/30, 4 [ 5, 762]. Prijevod don Slavka
[Mikelina] koji je 1960. preveo dva poglavlja prvih Stanova bio je vjerojatno puka pobona vjeba.
Arhiv Vicepostulature, Don Slavko [Mikelin] Antiu, Betina, 20. IX. 1960.
195
To bi se dalo zakljuiti iz Antieve zahvale Jadrijeviu na usluzi i radu za sestre karmelianke. Anti
Jadrijeviu, Zagreb, 1. II. 1952. AP, I/19, 9 [ 4, 300].
196
Anti je ne samo odlazio u Karmel ve je za karmelianke traio i konstitucije i relikvije kad ih je bilo
teko dobiti iz inozemstva. AFPPOS, Spisi I. Juria, usp. Juri Antiu, 14. XI. 1953; 28. IV. 1954.
197
Radi se vjerojatno o konferencijama objavljenim u zborniku S. Giovanni della Croce, dottore mistico,
Luomo. La dottrina. Linusso. Conferenze tenute a Roma per celebrare il IV centenario della nascita di
S. Giovanni della Croce (card. A. G. Piazza ... [et al.]), Firenze, Libreria Editrice Fiorentina, 1942.
198
Anti A. Kujundi, Zagreb, 1. II. 1953, AP, II/19, 29 [ 5, 397]; 14. II. 1953, 30 [ 2 424]. Anelina
je izradila neki rad za Karmel i 1955, usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 10. IV. 1955, AP, II/19, 59 [
5, 426].
199
Anti I. Juriu, Zagreb, 11. XII. 1953, AP, I/21, 36 Pisma sveeniku IV, 11.
200
Anti B. Milain, Zagreb, 8. V. 1953, AP, II/26, 4 [ 5, 671]. Jedan ili dva primjerka Anti je obeao
s. Anelini Kujundi za njezino ispravljanje teksta. Anti A. Kujundi, Zagreb, 14. II. 1953, AP,
II/19, 30 [ 2 424]. Konferencije o sv. Ivana od Kri
Kria,
a, Zagreb 1959, objavio je Karmelski samostan u
Somboru bez naznake prevoditelja teksta, tako da je ostalo nepoznato je li to potpuno novi prijevod ili
u njemu ima neto i od Antieva rada.
201
Anti je molio S. Mavrak da prevede pjesmu i da zamoli o. Glavaa da im prevede Modo di visitar
los conventos de religiosas Descalas de nuestra Seora del Carmen Anti S. Mavrak, Zagreb,
29. V. 1953, AP, II/24, 42 [ 5, 498]. Pjesmu je poslao na ispravljanje fra Pavalu Meladi u Rim [Anti
I. Juriu, Zagreb, 11. XII. 1953, AP, I/21, 36. Pisma sveeniku IV, 11]. AFPPOS, Spisi I. Juria, Juri
Antiu, 26. XII. 1953.
192
193

292

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

PREVOENJE KAO SREDSTVO ZA DUHOVNI RAST


Promotri li se Antievo dopisivanje, oito se vidi da su mnoge osobe taraile
od njega duhovno tivo. Drugima je Anti i sam nudio.202 Nekada su mu prijevode
razmatranja ili drugih duhovnih tekstove neke osobe davale na vlastiti poticaj,
kao zagrebaki provincijal,203 a ponekad je Anti arko molio pojedince, kao fra
Stanka Petrova, da mu prevedu neke tekstove.204 Izbor Antievih prijevoda i njegovi sastavci oito su bili uvjetovani potrebama. Kako je Anti brojano vodio vie
enskih osoba nego mukaraca i kako su mu i suradnice djelomino bile enske
osobe, to je utjecalo da je jedan dio spisa koje je pripremao bio namijenjen enama
ili su spise napisale ene. Tu treba ubrojiti djelo sv. Bonaventure Ad sorores, zatim
Nutarnji dvorac sv. Terezije, pa ivotopise sv. Katarine Labour (1806-1876) i
bl. Ane di san Bartolomeo (1549-1626),205 i ivotopis sv. Elizabete od Presvetog
Trojstva206 te Gorka muka na
naega Gospodina Isusa Krista po razmatranjima a
sne redovnice Ane Katarine Emerik za svetoga posta 1823.207
Prevoditi, prepisivati i popravljati tekstove esto je davao i zato to je drao da
e to osobama biti na duhovno dobro.208 No bilo bi pogreno shvatiti da je to bila
njegova redovita praksa, jer u korespondenciji ne nalazimo tragove da je povjeravao taj posao osobama koje su ga bile spremne prihvatiti ali nisu umjele dobro
prevoditi. Dapae, drao je da bi njihov trud i posao bio uzaludan.209 A pretipkavati
je ponekad davao vie radi materijalne pomoi nego radi drugoga.210
Nije iskljueno da su i njegove molbe upuene nekim osobama da mu sastave razmatranja ili duhovne nagovore, barem pokatkada, imale slinu nakanu. No
sigurno je i to da se nije ustruavao sluiti tuim uslugama i tuim tekstovima.
Tako mu je sestra Salezija dala razmatranja o ustanovi Euharistije i o bogatom
Naroito je iva bila razmjena izmeu njega i fra Stanka Petrova. Duhovnom literaturom opskrbljivao je asne sestre, magistre novaka i pobone pojedince. (Fra Teol Radi, magistar novaka na
Krku, koristio je sedam tipkanih razmatranja o sedam darova Duha Svetoga. Arhiv Vicepostulature,
Krk, 14. XII. 1960. Slao je tekstove na Visovac magistrima fra Jerku Lovriu i Celestinu Belamariu.
Arhiv Vicepostulature, C. Belamari Antiu, Visovac, 7. II. 1961. O. Ivan Jeger molio ga da mu poalje
prijevod pisma sv. Ljudevita Marije de Montforta o poniznosti. Arhiv Vicepostulature, I. Jeger Antiu,
Zadar, 29. V. 1964. itd.)
203
Anti S. Mavrak, Zagreb, 16. IV. 1953, AP, II/24, 37 [ 5, 493].
204
Anti Gabriu, Zagreb 8. VII. 1952. Pisma sveeniku, I [30/92] 137.
205
Usp. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 27. XII. 1952, AP, I/19, 11 [ 4, 302]. Oba su ivotopisa zagubljena
pa je nepoznato radi li se u drugom sluaju o Aninoj autobiograji ili o nekom kasnijem ivotopisu.
206
O ovom spisu nisam naao trag meu Antievim spisima, no sjea ga se sestra Anelina Kujundi.
Ciklostilsko izdanje pripremila je sestra Marija Asumpta Strukar, a objavile su ga Sestre Nae Gospe.
207
Tri neuvezana primjerka vienja amanske mistiarke i stigmatiarke Ane Katarine Emmerich
(1774-1824) pronaena su 1997. u Arhivu franjevakog samostana u Vrbanievoj u Zagrebu.
208
Ako moe, nagovori ga, ja se uzdam, da bi mu to jako, jako koristilo i pomoglo duhovno. Usp.
Anti I. Juriu, Zagreb, 19. IX. 1951, AP, I/21, 27 [ 4, 387]. Usp. takoer: Anti I. Juriu, Zagreb, 24.
X. 1951, AP, I/21, 28 [ 4, 388]. Ako bude imao vremena neka ga posveti svojoj dui prevaajui ovo
djelo sv. Terezije. Anti I. Juriu, Zagreb, 11. XII. 1951, AP, I/21, 31 [ 4, 391]. Usp. Vlado Poljak.
Izvanprocesualna svjedoanstva i sjeanja na o. fra Antu Antia, str. 3 [ 9, 77].
209
Anti A. Kujundi, Zagreb, 1. III. 1955, AP, II/19, 56 [ 5, 423-424].
210
Anti Petrovu, Zagreb, 12. I. 1961, AP, I/34, 105 [ 4 747]. Pisma sveeniku, III, 20/93, 99.
202

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

293

mladiu koja je itao redovnikoj obitelji u samostanskoj kapeli211 i za devetnicu


vjernicima u crkvi.212 Zanimljivo je da naglaava da je to proitao ili da e proitati. Dapae, kad je pobolijevao, bio je ak spreman nai da ga netko zamijeni za
bogosluje
je ili pronai drugo gotovo razmatranje ukoliko mu Salezija ne bi mogla
izraditi.213
I Anelina Kujundi mu je pomagala u izradi nekih duhovnih nagovora prema Richardu Graefu,214 a Anti joj je u izradi prepustio slobodu potiui je da
tekst moe objaviti u njihovu glasilu Zvona kako bi bio koristan i sestrama.215 Kao
to je povjeravao Saleziji, tako je povjerio i Anelini da mu prema Faberu izradi
razmatranje od 3 stranice o etvrtoj alosti BDM da ga on moe proitati svijetu
u crkvi Gospe Lurdske216 obeavajui joj za to molitve. A iz pisama se da naslutiti
da mu je Anelina izradila vie takvih razmatranja217 i da mu je preraivala razmatranja za klerike iz neke predloene joj knjige.218
Uzmu li se takvi radovi kao pobone vjebe, onda se ne treba ni uditi da je
jednoj sestri milosrdnici povjerio da mu priredi tri poticajna nagovora o redovnikom staleu dajui joj na raspolaganje iskljuivo franjevaku literaturu.219 Ono
to je u tom itavom poslu bilo najvanije jest injenica da se osoba na taj nain
posveivala vlastitoj duhovnoj izgradnji. Anti je to dovoljno jasno dao na znanje
fra Stanku Petrovu aljui mu jedan psalam da pregleda prijevod s rijeima: Meni
je glavni cilj, da Vi ovaj psalam izmolite kada Gospodin svoju svetu ruku pusti na
Vas.220 Radei tako na pripremanju duhovnih tekstova, Anti je odgajao svoje
Anti S. Mavrak, Zagreb, 4. i 16. IV. 1953, AP, II/24, 35 i 37 [ 5, 490 i 493].
Anti S. Mavrak, Zagreb, 5. II. 1954, AP, II/24, 55 [ 5, 513]. Za to razmatranje koje je sam odrao
Anti javlja da je bilo dobro, a primjer koji je Salezija navela da je uvijek suvremen, zgodan i pouan.
Anti S. Mavrak, Zagreb, 4. IV. 1954, AP, II/24, 60 [ 5, 515]. Slino hvali i razmatranje 7 alosti.
Anti S. Mavrak, Zagreb, 10. IV. 1954, AP, II/24, 62 [ 5, 515]. Zahvaljuje na sastavku za M. N.
Karmelsku i moli da mu spremi sastavak-panegirik za sv. Tereziju Avilsku, Anti S. Mavrak, Zagreb,
29. VII. 1954, AP, II/24, 71 [ 5, 527]. Moli razmatranje o Uznesenju za bdjenje Velike Gospe. Dapae
Anti joj je za taj rad toliko zahvalan da joj pie: S pomou Bojom
jom odluio sam svaku srijedu posebno moliti za Vas, da Vam Gospodin udijeli posebnoga svoga svijetla i ljubavi pri sastavljanju sv.
razmatranja. Anti S. Mavrak, Zagreb, 9. VIII. 1954., AP, II/24, 72 [ 5, 528]. - itat u otajstvo koje
ste dali, Anti S. Mavrak, Zagreb, 14. VIII. 1954, AP, II/24, 73 [ 5, 530]. Takoer i u nekim pismima Anelini Kujundi Anti daje naslutiti, a u nekim i jasno oituje da mu je razmatranja prireivala
s. Salezija. Usp. AP, II/24, 48 [ 2, 481]; AP, II/24, 54 [ 2, 486]; AP, II/24, 68 [ 2, 493].
213
Anti S. Mavrak, Brezovica, 28. IX. 1954, AP, II/24, 78 [ 5, 537]. - Zagreb, 1. XI. 1954. AP, II/24,
79 [ 2, 500].
214
Vjerojatno se radilo o djelu Da oe
[Ja, Vater], Sarajevo 1939.
e
215
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 10. VI. 1954, AP, II/19, 42 [ 2, 429];
216
Anti A. Kujundi, Zagreb, 30. III. 1955, AP, II/19, 58 [ 2, 434]; Meu Antievim duhovnim
spisma sauvano je nekoliko Faberovih hrvatskih tekstova (br. 187. FABER: Tutto per Ges - O muci
Isusovoj, str. 2; br. 267. FABER: alosti Marijine, str. 38). U Franjevakoj knjinici u Makarskoj sauvana su dva izdanja: F. G. FABER, Tutto per Ges ovvero gli aggevoli modi damor divino, 7Torino 1874,
10
Torino 1890, to pokazuje da je djelo bilo meu franjevcima itano i cijenjeno.
217
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 5. II. 1954, AP, II/19, 39 [ 5, 405]; 1. II. 1955, AP, II/19, 55 [ 2,
432]; 14. IV. 1955, AP, II/19, 60 [ 5, 427];28. III. 1955, AP, II/24, 89 [ 5, 553-554].
218
Anti A. Kujundi, Zagreb, 5. XI. 1954, AP, II/19, 50 [ 5, 418-419].
219
Anti S. Mavrak, Zagreb, 12. VI. 1954, AP, II/24, 68 [ 5, 525-526].
220
Anti Petrovu, Zagreb, 28. II. 1949, AP, I/34, 52 [ 4 683]. Pisma sveeniku, III, 20/45, 62.
211

212

294

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

klerike i osobe koje je duhovno vodio221 a svojim suradnicama, enskim osobama,


moda prvi u Hrvatskoj, pruio zadovoljstvo da mogu osjetiti da i one raspaljuju
due Bojom
jom vatrom.222
PRIJEDLOG IZDANJA ZA INTELIGENCIJU
esdesetih godina kruti komunistiki stav poeo se i prema Crkvi pomalo
ublaavati. Istina, jo je 1960, kao to je spomenuto, u Hrvatskoj bilo nemogue pronai tiskaru koja bi tiskala katoliki molitvenik, no tvrdolinijai su otada
malo-pomalo poputali. Pojavili su se i prvi asopisi i listovi, dodue prva godita
tiskana jo uvijek ciklostilom, ali su se uskoro vrata dravnih tiskara otvorila i
katolikim nakladnicima.
Anti je tada ve bio bolestan i iscrpljen, ali je odmah reagirao na znakove
poputanja komunistikog totalitarizma. Znajui koliko su tajanstvene sile nakodile kraljevstvu Bojem
jem u hrvatskom narodu i da je ve nekoliko narataja intelektualaca kolovano bez religiozne knjige, drao je da nijedan Kristov uenik ne
bi smio ostati skrtenih ruku. Pola godine prije smrti uputio je pismo uglednom
teologu fra Bonaventuri Dudi, profesoru na Katolikome bogoslovnom fakultetu u
Zagrebu, potiui ga na organiziranje izdavake djelatnosti za intelektualce.

Slijeva nadesno: sjede prof. Mari i Baki, stoje fra Tomislav agi Buni, provincijal fra Damjan
Damjanovi, fra Ante Anti i fra Bonaventura Duda. Iza njih: Zvonko Pag i fra Roko Tomi.

Meni je bilo glavno na uzgoj, Anti Petrovu, Zagreb, 5. VIII. 1943, AP, I/34, 27 [ 4 ]. Pisma
sveeniku, III, 20/24, 42.
222
Anti S. Mavrak, Zagreb, 9. VIII. 1954, AP, II/24, 72 [ 5, 528]. Dao Duh Sveti da pogodite njego221

5. Prireiva prirunika za duhovni ivot

295

Polazei od siromatva Crkve u Hrvatskoj, koja je ostala bez sredstava, Antiu


se inilo da se novac siromaha ne bi smio troiti na bezvrijedne knjige, pa je predlagao da se trebaju pripremiti prirunici koji bi inteligenciji pruili najizvrsniju
duhovnu hranu. Djela bi, po njegovu miljenju, morala izdrati najstrou kritiku
i biti dostojan spomenik modernog doba. Predlagao je napose izradu prirunika
iz katolike lozoje, dogmatike, moralke i crkvene povijesti. Ti bi se prirunici izdavali pod okriljem Katolikoga bogoslovnog fakulteta, kao najvie crkvene
znanstvene ustanove u Hrvatskoj. Za svaki bi prirunik trebalo okupiti najvrsnije
strunjake, crkvenjake i laike, a kao jamstvo vrsnoe predloio je najpoznatije
znanstvenike za prireivanje tih djela. Ponudio je i neke smjernice za izradu i iznio
prijedlog kako pronai novana sredstva za pokrivanje trokova te izmoliti Boju

ju
naklonost pothvatu.223
Premda spomenuti prijedlog, prema izjavi fra Bonaventure Dude, nije bio proslijeen osobama koje je Anti predlagao za voditelje projekata, u njemu i danas,
toliko godina poslije Antieve smrti, moemo vidjeti Antievu vidovitost i zanos
za Boje
je kraljevstvo.

vu misao i izrazite u njegovoj sili i duhu! Ulio u Vae srce ar i snagu svoje ljubavi da gorite i nosite
- raznosite i raspaljujete due Njegovom vatrom.
223
Pismo je objavljeno pod naslovom Prijedlog oca Antia o izdavakoj djelatnosti za inteligenciju,
DOA, 5 (1975) br. 1, str. 6-7. Zanimljivo je da je Anti jedan od izvora za pokrie trokova vidio i
u crkvenim nakitima, bez sumnje pouen policijskom pljakom crkvenog nakita koju je doivio u
vlastitom samostanu.

296

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

6. BOJI POHOD
ivim, ali ne vie ja, nego ivi u meni Krist.
(Gal 2, 20)
BOLEU PROKUAN
Bolest koju je Anti smatrao Bojim
jim pohodom i Bojom kunjom, kojom Bog
kua ovjeka kao zlatar zlato u vatri,1 a koja ga je pratila od malih nogu, nije ga
naputala ni u kasnijem razdoblju ivota, premda je Anti savjesno pazio na vlastito zdravlje. O toj bolesti, ukoliko je ona utjecala na Antiev rad i njegov duhovni
razvoj, ve je bilo govora. Uz slabost koja ga je pratila od djetinjstva, u kasnijoj
dobi pojavile su se i tegobe na nogama, ini se, zbog oboljenja vena,2 odnosno kao
posljedica oboljenja srca.
U Zagrebu, velikom gradu, Anti je, ubrzo nakon svoga dolaska, pojaao svoju djelatnost to je utjecalo i na njegovo zdravlje. Promjena klime pridonijela je da
mu se zdravlje pogora. Osjeao je neki stalni umor. U veljai 1947. u vrijeme hladnih dana na samostanskim stubama koje vode iz samostana u crkvu uhvatila se
debela poledica. Odlazei u crkvu, Anti se okliznuo i pao. inilo mu se da se nije
nimalo udario i nastavio je normalno raditi. Poslije podne u vrijeme odmora bacio
je krv. No nije ostao u krevetu ve je prisustvovao asoslovu i zajednikim samostanskim vjebama. Naveer je bacao krv u jo veoj koliini, to ga je zabrinulo
pa se obratio lijeniku. Nakon tjedan dana lijenik mu je dozvolio da moe slaviti
misu, ali mu se zdravlje nije vratilo u prvobitno stanje.3 Veljau i oujak proveo

Anti M. Greguri, Zagreb, 12. I. 1956, AP, III/12, 12 [ 6, 152].


Zbog toga je kupovao elastine arape. Anti Grabiu, Makarska, 29. XII. 1943, AP, I/47 19 [ 4,
874]; signatura provincijalata 1211/43. - Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, 11. X. 1945
3
Franjevaki arhiv u Makarskoj, kutija XI. Anti Cikojeviu, Zagreb 4. III. 1947. Arhiv Vicepostulature,
Anti Petrovu, Zagreb, 16. III. 1947, AP, I/34, 44, [ 1 426]. Pisma sveeniku, III, 20/27, 56. Anti M.
Mikuliu, Zagreb, 6. VI. 1947. AP, I/30, 30 [ 4, 583-584].
1

6. Boji pohod

297

je veinom u krevetu.4 Nastavio je slaviti misu i obavljati djelomino dunosti.


Izlazio je pomalo i van, ali zdravlje mu nije bilo dobro.5 Anti je bolest elio
iskoristiti za duhovni napredak. Nastojao je ivjeti u Bojoj
joj nazonosti i obavljati
duhovne vjebe koje je mogao obavljati. Molio je Gospodina da ga promjeni u
novog ovjeka (in alterum virum) kako bi mu u svemu ugodio.6
Premda su mu odmori, koje je provodio najee u Samoboru ili u Brezovici,7
zdravstveno pomagali, svaki napor i iscrpljivanje odraavali su se na njegovu nedovoljno izdrljivom i neotpornom organizmu.8 Od 1950. oslabilo mu je i srce,
pa je otada bio pod stalnim lijenikim nadzorom,9 a bolest na nozi vjerojatno se
pojavila kao posljedica slabog krvotoka. No on je molio Gospodina da najprije
pomogne njegovu duhovnom a potom zikom srcu.10
Bolest se otada ee ponavljala, pa sljedee godine nije mogao posjetiti ni
fra Miju Anuia, iako je to elio.11 Srce mu je sve vie slabilo. Ponovno je pobolijevao. Lijenik Sokoli mu nije doputao napornije radove. Dopustio mu je
samo jednom tjedno propovijedati, to je Anti od poetka 1954. redovito inio
subotom.12 Ipak se ini da nije mogao odbiti pozive asnih sestara koje su traile
njegove duhovne usluge. Tako je u travnju iste godine iao u Brezovicu, sestrama
karmeliankama, gdje je nakanio ostati dva dana, no kako se zakiilo a samostan
je bio u polju, nije se odmah mogao vratiti jer nije imao cipela.13 U kolovozu je
ponovno bio u Brezovici kod karmelianki, ali samo jedan dan.14 Mjesec dana
kasnije javio se s. Saleziji iz Samobora, gdje se na svjeem zraku osjeao bolje15, a
odmah dva dana potom iz Karmela u Brezovici, gdje ga ponovno nalazimo izmeu
24. rujna i 2. listopada,16 odakle je dr. Mariji Rojc preporuio jednu gospou za
pregled, a javljao se i drugim svojim duhovnim prijateljima.17
Franjevaki arhiv u Makarskoj, kutija XI. Anti Cikojeviu, Zagreb 3-11. VI. 1947.
Anti Gabriu, Zagreb 14. III. 1947. Pisma, I [30/85], 132: Franjevaki arhiv u Makarskoj, kutija XI.
Anti Cikojeviu, Zagreb 6. IV. 1947.
6
Franjevaki arhiv u Makarskoj, kutija XI. Anti Cikojeviu, Zagreb 3-11. VI. 1947.
7
Preko ljeta 1952. boravio je u karmelianskom samostanu u Brezovici gdje su ga asne sestre dobro
drale i hranile, pa im se nastojao oduiti molei Gabria da sakupi od dobrih dua vune kako bi im
mogao pokloniti. Anti Gabriu, Zagreb 2. XII. 1952. Pisma, I [30/93], 138. - U srpnju 1953. ponovno
je bio u Karmelu u Brezovici, vjerojatno i opet na oporavku, ali i na duhovnoj usluzi sestrama. Anti S.
Mavrak, Brezovica, 29. VII. 1953, AP. II/24, 44 [ 2, 480].
8
U vrijeme Vuemilove i Jankovieve mlade mise bavio se pripremom, i obolio je.
9
Usp. iskaz u Zavodu za patoloku ziologiju Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu unesenom
u povijest bolesti, Osobni dokumenti, 38 [ 7, 89].
10
Anti A, Kujundi, 26. IV. 1953, AP. II/19, 32 [ 2, 426].
11
AP, I/1a, 3 [ 4, 4] Anti Anuiu, Zagreb, 8. VII. 1953.
12
Anti S. Mavrak, Zagreb, 25. I. 1954, AP, II/24, 51 [ 2, 484].
13
Anti S. Mavrak, Karmel, 4. i 6. IV. 1954, AP, II/24, 60 i 61 [ 5, 515-516].
14
Anti S. Mavrak, Zagreb, 9. VIII. 1954, AP, II/24, 72 [ 5, 529].
15
Anti S. Mavrak, Zagreb, 6. IX. 1954, AP, II/24, 74 [ 2, 497].
16
Usp. Anti M. Rojc, Brezovica, 24. IX. 1954, AP, III/28, 3 [ 6, 306]. U posljednji datum je padala
subota za koju Anti najavljuje da e do nje ostati. Anti S. Mavrak, Brezovica, 28. IX. 1954, AP,
II/24, 78 [ 5, 536]. Meutim on se iz Karmela javlja M. Rojc i 14. X. 1954. , molei je da pregleda
jednu asnu sestru, AP, III/28, 3 [ 6, 306].
17
Anti S. Mavrak, Brezovica, 8. IX. 1954, AP, II/24, 75 [ 5, 531-574]. - Anti Jadrijeviu, Brezovica,
4
5

298

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

God. 1955. u kolovozu je ljetovao skupa sa studentima u ivogou,18 gdje su


mu more i smokve, koje zriju u to vrijeme, pogodovali zdravstvenom oporavku,19
a odatle se vjerojatno preko Sinja vratio u Zagreb.20 ini se da nije imao veih
zdrastvenih tegoba jer se bolest kroz due razdoblje otada ne spominje u njegovu
dopisivanju.
Tee je obolio, ini se, poetkom lipnja 1958, a za imendan 13. lipnja skoro je
itav dan bio u krevetu. Iz samostanskog je ljetopisa poznato da je imao mnogo
estitara.21 Tridesetoga lipnja otiao je u bolnicu na Rebro.22 Tu mu je ustanovljeno poveano srce, arterioskleroza, proirenje aorte i slabosti miokarda s aritmijom,
te teka spondilartroza. Iz bolnice je otputen 3. VII. i osjeao se bolje. Lijenik
Pavao Sokoli je meutim drao da nije sposoban ni za kakav ziki rad i da se ne
smije ni psihiki umarati te da nekoliko sati, i dopodne i popodne, treba odleati
ili se odmarati u naslonjau, te da treba biti pod neprestanim lijenikim nadzorom. Uz lijekove mu je odredio i klimatsko lijeenje u primorskom podruju,
23
ju,
pa se ubrzo proulo da bi, zbog bolesti, mogao poi iz Zagreba u Dalmaciju.24
Poboljanje je bilo zakratko; 21. VII. bio je opet bolestan.25
Krajem srpnja 1958. pobolijevao je na desnoj nozi. Leao je vie dana u samostanu. Pregledao ga je 31. srpnja kirurg dr. Jurii i uputio hitno u bolnicu.
Sutradan, u petak 1. kolovoza prevezen je kolima hitne pomoi u bolnicu na Rebro.
Dr. Neda [Hrko] rekla mu je da ima upalu vene. Ustanovljena je tromboza. No
lijenik je nastojao da ostane u bolnici zbog aritmije srca. Morao je leati i stavljati
obloge. Bolest se smanjivala. Anti se predao u Boje
je ruke. Gospodin hoe da
trpim, pisao je Mariji Krelj 11. kolovoza. Hvala mu i slava! Neka se na meni

12. IX 1954, AP, I/19, 18 [ 4, 312]. Usp. takoer AP, II/24, 77 Anti S. Mavrak, Brezovica, 21.IX.
1954, [ 2, 499].
18
Anti K. Bai, Zagreb, 11. VIII. 1955, AP. II/1, 14 [ 2, 319]. - Anti D. Vojvodi, ivogoe, 15.
VIII. 1955, AP, II/43, 1 [ 5, 966]. - Anti E. Magdi, ivogoe, 19. VIII. 1955, AP. III/21, 5 [ 2,
737].
19
Usp. Anti M. Greguri, ivogoe, 20. VIII. 1955, AP, III/12, 11 [ 6, 151].
20
Iz Sinja se javio sestri Anelini. Anti A. Kujundi, Sinj, 12. IX. 1955, AP, II/19, 61 [ 5, 428].
21
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 19751982, str. 21 [13. VI. 1958]. Prema iskazu u Zavodu za patoloku ziologiju Medicinskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu unesenom u povijest bolesti 30. VI. 1958. bolest se morala pokazati ranije. Tu
se naime navodi da je pred mjesec dana osjetio veoma jako stezanje iza prsne kosti, koje je trajalo
satima, teko je disao i otekle su mu noge. Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 38 [ 7, 89].
22
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 22 [30. VI. 1958].
23
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 23. Pri otputanju iz bolnice dijagnoza je glasila: artheriosclerosis generalis; atheromatosis et dilatatio aortae; myocardiopathia artheriosclerotica cum arithmya absoluta; spondylarthrosis gravis; emphysema pulmonum; status post bronchopneumoniam. Zavod za patoloku ziologiju Medicinskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, povijest bolesti, Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 38 [ 7,
88-93].
24
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb], 14. VII. 1958.
25
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 24.

6. Boji pohod

299

vri Njegova sv. volja. to on hoe, kako on hoe neka bude sa mnom. Prikazivao
je svoje trpljenje za svoju duhovnu djecu i prijatelje.26
Na Veliku Gospu, 15. VIII, pred podne je zazvonio samostanski telefon.
asne sestre iz bolnice s Rebra javljale su da je Anti posve slabo. Jedva to su
se gvardijan fra Roko Tomi i fra Marijo Stipi, koji su ga poli posjetiti, vratili u
samostan, kad je opet zazvonio telefon. asne sestre su zvale ponovno. Gvardijan
i prof. Stipi su ponovno poli na Rebro. Prema njihovoj procjeni, Antievo je
zdravstveno stanje bilo slabo, ali je on bio vedar i rasploen. Neu ja umrijeti,
rekao je gvardijanu. Sa svoje bolesnike postelje dao je nekoliko preporuka, posebno naglaavajui vanost da kole i redovniki odgoj budu na to vioj razini.
Jo je i sutradan bio u ivotnoj opasnosti,27 a onda se ini da se ponovno pomalo
oporavljao.
Ubrzo potom bolest se ponovno pogorala. Posjetio ga je i provincijal.28
Premjeten je u Zavod za patoloku ziologiju. Dr. Pavao Sokoli ga je elio zadrati kako bi mu provjerio rad srca. U bolnici je Anti itao djela sv. Ivana od Kria,
koja je upravo tada dobio iz Rima.29 Nadao se i elio prizdraviti kako bi upotrijebio preostale snage za dobro drugih. Preporuio se i magistru Belamariu da s
novacima izmoli devetnicu BDM kako bi mogao doi u visovako svetite Majke
od Milosti. Sav se stavio u Marijino bezgrjeno srce izjavljujui se spremnim prihvatiti to Bog od njega zatrai.30 Premda bolestan, primao je i bio spreman i u
bolnici primiti svoje penitente,31 a nekima je pisao i pisma.32
Zdravlje je krenulo nabolje.33 Iz bolnice je otputen 9. listopada 1958. na kunu njegu i lijeenje,34 pa je sve do potkraj sijenja sljedee godine bio prisiljen

26
Anti E. Magdi, Zagreb, 26. VII. 1958, AP, III/21, 7 [ 2, 739]; - Anti D. Vojvodi, Zagreb, 14.
VIII. 1958, AP, II/43, 9 [ 5, 988]. Volja je Boja da sam u bolnici na Rebru od prvoga petka ovoga
mjeseca. Prvi petak u mjesecu o kojem govori Anti te je godine pao 1. kolovoza. - Anti Lovriu,
Zagreb 4. VIII. 1958. AP I/26 3 [ 4 477]. - Anti M. Krelj, Zagreb, 11. VIII. 1958, AP, III/17, 9 [ 6,
236]. Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 19751982, str. 25. Prema lijenikom izvjetaju o povijesti bolesti Anti je primljen u bolnicu 2. VIII. Arhiv
Vicepostulature, Osobni dokumenti, 38 [ 7, 95].
27
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 26-27, [15. i 16. VIII. 1958].
28
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 26, [23. VIII. 1958].
29
Usp Anti M. Krelj, Zagreb, 5.i 6. IX. 1958, AP, III/17, 10 i 11 [ 6, 238-241]. Oba su pisma
sadrajno vrlo slina. - Anti I. Juriu, Zagreb, 24. X. 1958, AP, I/21, 49 [ 4, 410]. Pisma sveeniku,
IV, 18.
30
Anti Belamariu, Zagreb, 2. IX. 1958, AP, I/6, 5[ 4, 89]. Anti Lovriu, Zagreb 4. VIII. 1958, AP,
I/26 3 [ 4 477].
31
Usp. Anti F. Stipeti, Zagreb-Rebro, 6. IX. 1958, AP, III/35 109 [ 6, 461].
32
Usp. Anti K. Oreb, Rebro, 18. IX. 1958, AP, II/29, 11 [ 2, 554].
33
Anti Damjanoviu, Zagreb, 4. X. 1958, AP, I/12, 4 [ 4, 153].
34
Otpusni list i povijest bolesti usp. Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 38 [ 7, 95]. Usp.
takoer Anti I. Juriu, Zagreb 17. X. 1958. AP, I/21, 48 [ 4, 409] i Anti K. Bai, Zagreb, 15. X.
1958, AP, II/1, 16 [ 5, 11]. Kako je tada izgledala kura tromboze vidi se potanko iz pisma Anti M.
Greguri, Zagreb, 24. II. 1959, AP, III/12, 20 [ 6, 160].

300

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

leati u krevetu, a u samostankom je ljetopisu naveden kao teki bolesnik.35


Svoje zdravlje izruivao je ponovno u ruke Blaene Djevice Marije i preputao se
volji Bojoj.

joj.
Ako hoe Gospodin da me uzme prikazujem sve za Provinciju. Ako mi dade jo
koji dan, elio bih neto uiniti za Provinciju, za due, za sv. Crkvu barem trpljenjem,
molitvom i rtvom. To je moja odluka i s time se prikazujem Gospodinu.36
Uz takvo duhovno raspoloenje nije zaboravljao uzvratiti na pokazanoj panji
osobama koje su mu pomagale u njegovu zdravstvenom oporavku. Lijenici koja
ga je lijeila nastojao je za duhovnu korist pribaviti zbornik kongresa lijenike
sekcije iz Lurda. Pod dojmom ljubavi i uslunosti koje su mu pokazale sestre u
bolnici ini se da im je poklonio Sex alae Seraphim sv. Bonaventure. Sestrama
sv. Kria pokuao je priskrbiti autentine relikvije sv. Franje i relikvijar, a za neki
drugi samostan relikvije sv. Male Terezije.37 Zagrebakom sveeniku Mihovilu
Dudau, upniku Rebra, koji ga je u bolnici posjeivao, pokuao je od fra Karla
Balia dobiti neke bibliografske podatke za disertaciju.38
Je li bolest oslabila Antievu mo koncentracije, teko je rei. injenica da je
odmah sutradan, nakon to je Baliu uputio odue pismo, ponovno pisao posebno
pismo kao estitku za imendan ne bi morala biti nikakav dokaz za tu pretpostavku,
jer mu je estitka za imendan posluila za udobrovoljavanje, da lake od Balia
zamoli korske prirunike (usuale) klarisa iz Rima i Asiza.39 Ipak nije iskljueno
da mu je sjeanje na imendan promaklo jer i sam provincijalu Lovriu pie da mu
se zdravlje mijenja vrlo esto.40 Pred sam Boi inilo mu se da mu se zdrastveno
stanje poboljava.41 No, na zavretku godine, kad je poelio pozvati na ispovijed
sebi srodnu duu s. Saleziju, morao je odustati jer je imao ognjicu. No, on je za nju
prikazao Bogu svoje molitve i itavi svoj dan.42
Poetkom 1959. zdravlje mu je ini se krenulo nabolje.43 To mu je omoguilo
da vie vremena moe provoditi u samostanskoj kapeli ili u crkvi uronjen u molitvu. Na sv. Matiju apostola, 25. veljae, ini se da je dugo i dugo molio u crkvi

Anti K. Juki, Zagreb, 26. XI. 1958, AP, III/13, 49 [ 6, 211]; Arhiv franjevakog samostana u
Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982, str. 37 [21. I. 1959], str. 37 [ 30.
I. 1959].
36
Anti Baliu, Zagreb, 17. X. 1958, AP, I/4, 17 [ 4, 44-45].
37
Anti Baliu, Zagreb, 17. X. 1958, AP, I/4, 17 [ 4, 44-45]; Anti I. Juriu, Zagreb, 17. X. 1958,
AP, I/21, 48 [ 4, 409]. Pisma sveeniku, IV, 17. - Anti Sestrama sv. Kria, Zagreb, 10. X. 1958. AP,
II/46, 1 [ 5, 1097]. Divim se vaoj portvovnosti, nesebinosti i vaem radu za blinjega, u komu
va djevianski ivot izgara pred Bogom iz ljubavi. Anti je i ranije nabavljao relikvije kako se vidi iz
pisama fra Ivana Juria. AFPPOS, Spisi I. Juria, Juri Antiu, 3. V. 1953.
38
Anti I. Juriu, Zagreb, 24. X. 1958, AP, I/21, 49 [ 4, 410]. Pisma sveeniku, IV, 18.
39
Anti Baliu, Zagreb, 18. X. 1958, AP, I/4, 18 [ 4, 46]
40
Anti Lovriu, Zagreb, 26. XI. 1958, AP I/26 4 [ 4 481].
41
Anti Petrovu, Zagreb, 23. XII. 1958, AP, I/34, 97 [ 1 456]. Pisma sveeniku, III, 20/85, 95.
42
AP, III/7, 1 [ 2, 648] AP, II/24, 99 [ 2, 506].
43
Anti . ajko, Zagreb, 14. I. 1959, AP, II/6, 12 [ 5, 142].
35

6. Boji pohod

301

pred izloenim svetotajstvom. Pa premda je osjeao i nasrtaje rastresenosti, uivao


je u Bojoj
joj nazonosti i njemu se potpuno predao.44
Zdravstveno poboljanje nije donijelo i ozdravljenje.45 U travnju ga je bolest
sve vie privezivala uz samostansku sobicu. Ipak nije naputao svoje duhovne
penitente. Ostatak vremena provodio je, potpuno predan u ruke Boje,
itajui duje,
hovne knjige i pripremajui sa suradnicima prijevode duhovnih tekstova.46 Pisao je
na razliite strane kako bi pomogao osobama koje su traile njegovu preporuku ili
pomo, bilo da se radilo o studentskim radovima, potekoama u redovnikim drubama,47 smjetaju osoba preko praznika u Rimu,48 traenju radnog mjesta49 itd.
U srpnju se nije osjeao slabo. inilo se da mu je zdravlje krenulo nabolje.50
To ga je vjerojatno ponukalo da je tek nakon ljetnih vruina (25. ili 26. VIII. 1959)
poao na odmor u Samobor,51 gdje je ostao do polovice listopada i gdje se barem
u poetku osjeao ugodno,52 a vjerojatno je ostao i kasnije, jer se odatle nastavio
dopisivati sa svojim duhovnim kerima.53
Potom se vratio u Zagreb duhovnom vodstvu, svojim planovima za izdavanje
duhovnih knjiga, naroito prireivanju razmatranja o Pravilu kao knjizi ivota, o
emu je ve bilo govora, i pomaganju osoba koje su mu se utjecale za pomo.54

Arhiv Vicepostulature, Antievi osobni zapisi [ 7, 179, prijepis 80] - 25. veljae naao se u gvardijanatu da bi gvardijanu fra Roku Tomiu estitao dvadeset i petu obljetnicu misnitva. Od nekoliko
rijei koje je Anti tada izrekao, ljetopisac fra Venceslav Gliboti pribiljeio je samo reenicu: O.
Roko je dobar. Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 19571962, 1975-1982, str. 40 [25. II. 1959].
45
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 29. III. 1959, AP, II/19, 75 [ 2, 437].
46
O toj bolesti Anti pie K. Juki, Zagreb, 18. IV. 1959, AP, III/13, 50 [ 6, 212]. da je oslabio i zato
joj za Uskrs nije mogao pisati. Nema zla, kae lijenik, ali se moram jako jako uvati. U ruke Boje,

je,
pa kako On hoe.
47
Od Balia je traio savjete s obzirom na vrhovno poglavarstvo osnivateljice Keri milosra asne
sestre Marije Petkovi. Usp. Anti Baliu, Zagreb, 20. XI. 1959, AP, I/4, 21 [ 4, 51-52].
48
Anti I. Juriu, Zagreb, 20. V. 1959, AP, I/21, 52 [ 4, 412]. Pisma sveeniku, IV, 19.
49
Profesorici Poli je pokuao pronai zaposlenje pri ratnoj mornarici ali se nije usudio izravno pisati
svom nekadanjem ueniku admiralu Pecotiu prije nego ispita kako je on raspoloen prema nama.
Anti K. Juki, Zagreb, 18. IV. 1959, AP, III/13, 50 [ 6, 212].
50
Anti M. Greguri, Zagreb, 22. VII. 1959, AP, III/12, 22 [ 6, 162].
51
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 54 [26. VIII. 1959].
52
Usp. Anti Grafu, Samobor, 27. VIII. 1959, AP, I/18, 4 [ 4, 283], - Anti F. i M. Stipeti, Samobor,
29. VIII. 1959, AP, III/35 114 [ 6, 462] i Anti I. Juriu, Zagreb, 18. X. 1959, AP, I/21, 53 [ 4, 413].
Pisma sveeniku, IV, 20.
53
Odatle je pisao gospoi Biani, s. Anelini Kujundi, s. Saleziji Mavrak i edomili ajko, a otada
su dokumetirani i njegovi ei kontakti sa Sluavkama Maloga Isusa preko voditeljice s. Lidije Tomi,
pa je vjerojatno tu proveo itavo vrijeme. Anti E. Biani, Samobor, 29. VIII. 1959, AP, III/7, 1 [ 2,
648]; - Anti . ajko, Samobor, 11. IX. 1959, AP, II/6, [ 5, 151]. Anti A. Kujundi, Samobor, 6.
IX. i 1. X. 1959, AP, II/19, 77-78 [ 2, 439-440]; Anti S. Mavrak, Samobor 8. X. 1959, AP, II/24, 105
[ 2, 511]. Anti L. Tomi, Samobor, 10. IX. te 6 i 7. X 1959.
54
Molio je fra Miju Brleka da bi pomogao studentu fra Stanku Aniu pri obradi teolokog rada, Anti
Brleku, Zagreb, 11. IV. 1960, AP, I/8, 8 [ 4, 102-103]. Od fra Ivana Juria je molio piksidu za jednu
kapelicu asnih sestara i dostavio mu adrese petorice svojih Antia kojima je Juri trebao dostaviti neke
potreptine (Anti I. Juriu, Zagreb, 11. IV. 1960, AP, I/21, 55 [ 4, 414]). Ujedno ga je molio i da bi
44

302

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Ipak bilo zbog duhovnih poslova, bilo zbog odmora ponekad je odlazio iz samostana u okolicu Zagreba. Tako se ini da je 24. IV. 1960. podigao put kria u Brezovici
i boravio, vjerojatno, vie dana.55 Iz zagrebakog Kraljevca, najvjerojatnije iz samostana Sluavki Malog Isusa, estitao je 9. VII. 1960. provincijalu zagrebakih
franjevaca Damjanoviu ponovni izbor za provincijala.56 Zbog oporavka i odmora
preko ljeta je (27. VII - 8. IX. 1960) boravio u Okiu kod sveenika Frkina, gdje se
izvan gradske vreve, u prirodi i na svjeem zraku oporavljao. Tu su ga posjetila i
subraa iz samostana. No, ini se da se slabije oporavio nego prethodnih praznika
u Samoboru,57 a stvarale su mu potekou i slabe prometne veze sa Zagrebom, jer
je do eljeznike postaje imao tri sata pjeaenja, a do postaje nije bilo prijevoznog
sredstva.58 U listopadu je ponovno bio u Samoboru,59 a tu je i pred Boi odrao
duhovne vjebe asnim sestrama klarisama, a ini se proveo i sam Boi.60
Premda bolestan, gledao je s nadom i u ovozemaljsku budunost. Posebno ga
je oduevila najava Drugoga vatikanskog sabora, pa je s nadom molio da donese
obilan plod Crkvi i ovjeanstvu.61 No, ve ziki oslabio, u komunistikoj zemlji
ogranieno obavijeten o zbivanjima u Crkvi, premda bolje od ostalih sveenika,
fra Ante nije zahvaao u svu opsenost Sabora. Promatrao ga je iz svoje zagrebake sredine u kojoj komunizam nije dopustio Crkvi normalan razvoj. To ga je
potaklo i na prijedlog koji je 1961. uputio fra Karlu Baliu, a bavi se ponajvie
praktinim pitanjima. Pismo je Bali predao svom suradniku fra Petru apkunu,
nekadanjem Antievu pomoniku, da iznese svoje miljenje. No apkunovo se
miljenje razlikovalo od Antieva, osim u pristupu mistici, pa se Bali, ini se, nije
posluio Antievim prijedlogom na Saboru. No, Antiev zakljuak da je potrebno
due upuivati najveim vrhuncima mistike, a to na kraju krajeva znai da volja Boja
ja postane naa volja i da budemo s Bogom jedno kao to su tri boanske
osobe, ostao je trajno valjan zakljuak.62
pomogao pronai u Rimu boravite njegovu sinovcu i studentici Tini . (Anti I. Juriu, Zagreb, 17. VI.
1960, AP, I/21, 54 [ 4, 416]).
55
Zapis o postavljanju puta kria u Vicepostulaturi. Odatle je pisao . ajko. Anti . ajko, Zagreb,
24. IV. 1960, AP, II/6 [ 5, 167]. Taj dan je bila nedjelja po Uskrsu (bijela) a Anti u pismu navodi da
ostaje do petka, to bi znailo do 29. travnja.
56
Anti Damjanoviu, Zagreb, 9. VII. 1960. AP, I/12, 6 [ 4, 155].
57
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 74 i 75 [7. VIII. i 8. IX. 1960].
58
AP, III/7, 3 [ 2, 650]; Anti Aniu, Oki, 30. VII. 1960, AP, I/45 [ 4, 834]. Usp. Anti . ajko,
Oki, 10. VIII. 1960. AP, II/6, [ 5, 171]. - Anti F. i M. Stipeti, Oki, 10. VIII. 1960, AP, III/35 117
[ 6, 464]. - Anti L. Tomi, Zagreb, 13. VIII. 1960, AP, II/36, 9 [ 5, 821].
59
Anti A. Kujundi, Samobor 1. X. 1962, AP, II/19, 81 [ 2, 443].
60
Usp. Anti Baliu, Zagreb, 26. XII. 1960, AP, I/4, 23 [ 4, 55].
61
Anti Baliu, Zagreb, 26. XII. 1960, AP, I/4, 23 [ 4, 56].
62
Usp. Anti Baliu, Zagreb, 20. III. 1961, AP, I/4, 24 [ 4, 57-58]. Na Antievu molbu da bi se produio studij dogmatike apkun je dodao biljeku kako je Evaelje opus vitae et non solum annorum
theologiae. apkun nije bio ni pristalica manuala na teologijama drei da su dodijali. Ali je s
Antiem stajao na stajalitu da je teologija practica scientia. Ipak je budunost dala pravo Antiu jer
je studij teologije za licencijat (magisterij) kasnije zaista s jedne godine podignut na dvije godine, a za
sveenike koji se spremaju za pastoralnu slubu uvedena je nakon diplomiranja pastoralna godina.

6. Boji pohod

303

Fra Ante je zaista i ivio u tom mistinom ozraju.


ju. On se smatrao oruem u
rukama Svevinjega. Bolest koja ga je muila, a potkraj svibnja 1961. uhvatio je i
laganu upalu plua, pa je imao ognjicu, morao leati i primao je injekcije penicilina,63 nije oslabila njegovu skrb za Boju
ju slavu. Pa kad mu je na Tijelovo upalo u
oi da svetkovina nema vlastito predslovlje on je i u tom vidio Boji
ji prst te je isti
dan pisao fra Karlu Baliu da izradi predslovlje. Prijedlog nije uputio kako bi ga
predloio obian vjernik ili znanstvenik teolog. Nije ga uputio u svoje ime nego
kao Gospodnju volju.64
Potkraj lipnja je i opet imao upalu plua. Obilazili su ga dr. Teinac i dr. Jelavi
s Rebra. Primao je injekcije penicilina pa se ognjica smanjila. Predan u volju Oca
nebeskoga, Anti se nije puno uznemirivao. Subraa su, raunajui na njegovu
dob i zdravstveno stanje, ipak pomiljala da bi mogao otputovati. Vjerojatno je
upravo pod takvim dojmom ljetopisac zapisao da je neophodno potreban.65
Otkuda takva potreba za Antiem? Uz duhovno vodstvo koje je obavljao,
Anti je jo pomiljao na ciklostilsko umnaanje knjig o redovnitvu, ali objavljivanje knjig je jedva ostvarivao i kad je bio zdraviji, pa se njegova neophodnost
ne moe odnostit na takav posao. Ponekad je zagovarao bolesne osobe preporuujui ih lijenicima preko asnih sestara,66 ili se brinuo za ostale tjelesne potrebe
onih koji su mu se utjecali za pomo,67 to je bilo plemenito djelo, no zbog toga bi
bilo pretjerano govoriti o neijoj neophodnosti, Osiguravao je molitve pobonih
dua za potrebe samostana i subrae,68 i sam se prikazivao Gospodinu. I upravo
u njegovoj duhovnoj djelatnosti on je samostanu bio neophodno potreban jer
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 92 [26. V. 1961]. Lijeio ga je dr. Jelavi. AP. III/7, 5 [ 2, 651].
64
Anti Baliu, Zagreb, 1. VI. 1961, AP, I/4, 26 [ 4, 59]. Primite ovaj moj prijedlog ne od mene,
nego od Gospodina.
65
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 94. [28. VI. 1961]. Usp. takoer Anti E. Biani, Zagreb 28. VI. 1961, AP. III/7, 6 [ 2, 653].
66
Usp. Anti A. Mominovi, Zagreb 20. I. 1961. AP, II/28, 2 [ 2, 536]; Anti M. Ostrognaj, Samobor,
8. IX. 1962, AP, II/30, 6 [ 5, 763].
67
Studentici Mandici Bakovi traio je sobu u Zagrebu (Anti B. Milain, Zagreb, 10. X. 1961, AP,
II/26, 24 [ 5, 698]). Za svoju sinovku, studenticu, molio je sestre da bi joj pomogle prirediti jedno
predavanje (Anti B. Milain, Zagreb, 22. XI. 1961, AP, II/26, 26 [ 5, 700]). Brinuo se za praznike
Tini Anti I. Juriu, Zagreb, 9. X. 1961. AP, I/21, 63 [ nedostaje]. Anti subrai u Rimu Zagreb, 10.
X. 1961. AP, I/48, 7 [ 4, 905]. Pisma sveeniku, IV, 23-24, i stairanje (praksu) dr. Desanki Bari u
rimskoj bolnici San Camillo ili negdje drudje. Anti I. Juriu, Zagreb, 9. III. 1961, AP, I/21, 60-62 [ 4,
420-422 ]. Pisma sveeniku, IV, 24 a iz navedenih pisam se razabire da se nekim studenticama brinuo
i za odjeu.
68
Tako je od s. Bernardine Horvat traio da preporui poglavarici da svaka sestra za tri dana prikae
sv. misu, priest i sv. krunicu Majci Bojoj
joj za jednog sveenika koji boluje od raka i ija se smrt oekuje, da ga udotvorna Majka Boja
ja Sinjska ozdravi. A Bernardinu moli da se iz poslunosti prikae
Gospodinu za ozdravljenje ovog sveenika, ako je to po volji Bojoj
. Anti B. Horvat, Zagreb, 21.
joj
XII. 1961, AP, II/11, 12a [ 2, 382]. - Radi se najvjerojatnije o fra Damjanu Grgatu koji je te godine
bolovao u Zagrebu u samostanu Majke Boje
je Lurdske. (Usp. Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu,
Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982, str. 102-108 [ 6. XI. 1961, - 4. I. 1962].
Damjana izriito spominje kad je traio molitve od predstojnice sestra Malog Isusa. Anti nepoznatoj
sestri Malog Isusa, Zagreb, 3. I. 1962, AP, II/48, 10 [ 5, 1223].
63

304

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

je samostan upravo s njim dobio na duhovnom znaenju u hrvatskom glavnom


gradu. Gospodin ga je ipak usprkos eljama subrae i njihovoj raunici polako
pripremao na prijelaz, udjeljujui mu tek krae zdravstvene predahe na putovanju
prema vjenosti.
Oporavivi se od upale plua, potkraj ljetnih praznika, negdje u rujnu do prvih dana listopada, proboravio je u Samoboru, koji je drao divnim mjestom za
odmor.69 Posebno je bio oduevljen skladom koji je vladao u redovnikoj obitelji,
to je pogodovalo njegovu duhovnom ozraju.
70 Tu je ini se potkraj rujna i sam
ju.
obavio duhovne vjebe71 i drao duhovnu obnovu. U sljedeem mjesecu, studenom, opet je desetak dana proveo u Samoboru, drao duhovne vjebe asnim
sestrama klarisama72 i vodio duhovnu obnovu franjevcima, ostavi i sam zadivljen
vladanjem i pobonou studenata.73
I u prvoj polovici sljedee 1962. godine pobolijevao je i zdravstveno stanje
mu je bilo promjenljivo.74 On je ipak ivo pratio zbivanja u Crkvi u Hrvatskoj,
odravao veze s hrvatskim teolozima i brinuo se za duhovnu literaturu.75 No, nije
zaboravljao ni uobiajene izraze panje koji su mu pruali priliku da osobe potakne na gorljiviji, predaniji i bogoljubniji rad u svojoj slubi.76
Preko ljeta se oporavljao i bio na duhovnoj usluzi asnim sestrama sv. Kria
na Vrhovcu. Bio je oduevljen smjetajem, gostoljubivou i panjom koju su mu
sestre iskazivale. Zdravstveno se osjeao bolje. Ponavljajui rijei da bi izrazio
svoje zadovoljstvo, pisao je sestri Martinki: Na Vrhovcu mi je bilo veoma veoma
veoma lijepo, korisno i dobro u svakom pogledu. Nigdje se nisam tako osjeao
kao na Vrhovcu. U svakom pogledu bilo duhovno bilo tjelesno, zdravstveno bilo
je odlino tako da se bolje nije moglo ni poeljeti. Nadstojnica mu je bila briljiva

Usp. Anti Damjanoviu, Zagreb, 27. IX. 1961, AP, I/12, 7 [ 4, 156]. U Samobor je doao prije 12.
IX. kad se odatle javio sestri Beati Milain. Anti B. Milain, Samobor, 12. IX. 1961, AP, II/26, 23 [
5, 697]. No, poneki njegovi penitenti su ga i tu pronalazili. Izvanprocesualna svjedoanstva, 82a (don
Slavko Mikelin).
70
Zaista lijepo je u Samoboru, lijepo je u onoj uzornoj i izglednoj redovnikoj obitelji. Tu se moli,
tu se ui, tu se slua, tu se radi, tu se sve uzimlje ozbiljno i surauje s milou Bojom
jom i redovnikim
svetim Pravilima. Ja Vam, dragi Oe, estitam na takvom uzornom uilitu i mogu Vam rei, da je to
prvo nae lozofsko uilite na pravoj svojoj visini i ozbiljnoga nauka i redovnike stege i redovnike
ozbiljnosti kojom se shvaa nauk i duhovni ivot. Anti Damjanoviu, Zagreb, 31. X. 1961. AP, I/12,
8 [ 4, 157].
71
Anti . ajko, Zagreb, 17. IX. 1961, AP, II/6 [ 5, 179].
72
AP. III/7, 7 [ 2, 654 i 655 duplikat pisma].
73
Anti S. Majstorovi, Zagreb, 28. XII. 1961, AP, I/27, 2 [ 2, 208-209]. - Iz Samobora se vratio u
Zagreb 21. studenoga. Anti B. Milain, Zagreb, 22. XI. 1961, AP, II/26, 26 [ 5, 700]. Vjerojatno je u
Samoboru nastala njegova biljeke o poniznosti datirana 13. XI. 1961. i sauvane na jednom listiu u
Arhivu Vicepostulature, Antievi osobni zapisi [ 7, 182, prijepis 81].
74
Usp. Anti Crnkoviu, Zagreb, 29. I. 1962, AP, I/10, 1 [ 4, 114]; Anti Brleku, Zagreb, 8. I. 1962,
AP, I/8, 10 [ 4, 105].
75
Usp. Anti I. Juriu, Zagreb 29. I, 5. II. i 12. III. 1962, AP, I/21, 66-68 [ 4, 424-426].
76
Tako npr. dok je estitao novoizabranom provincijalu isusovaca Ivanu Fueku, nije propustio priliku
da ga zamoli da nastoji potivati, izabrati i prihvatiti prijedloge subrae u svojoj starjeinskoj slubi.
Anti Fueku, Zagreb, 25. VII. 1962, AP, I/16, [ 4, 192-194].
69

6. Boji pohod

305

kao majka. Sestre uslune a tako i kandidatice. Bili su to nezaboravni dani.77 ini
se da je proveo tri tjedna kao na odmoru, a ljetne praznike i poslije njih vie od
dva mjeseca kod franjevaca u Samoboru, te se 5. XI. trebao vratiti u Zagreb, gdje
je nastavio svoj apostolski rad.
inilo mu se da se oporavio i osjeao se bolje.78 Radilo se zapravo tek o kraem poboljanju, jer su poboljanja ve due vremena bila promjenljiva i varljiva.
Tako je zasigurno 31. sijenja 1963. ponovno bio u krevetu.79 Bolest e ga navesti,
a moda i pritisak samostanskih poglavara, da je ipak uskoro skratio vrijeme primanja stranaka na etiri sata.80 Negdje potkraj travnja ili u prvoj polovici svibnja
poeo ga je muiti laki iijas koji mu je oteavao rad ve oslabljenog srca.81 No on
je uporno skrbio i nadalje za svoju duhovnu djecu i pisao im pisma. Brau franjevce u Provinciji pokuavao je odueviti duhovnijim ivotom molei da Gospodin
proslavi i uzdigne na oltar za primjer i za odvjetnika82 fra Stanka Petrova koji
je te godine preminuo. Pokrenuo je prikupljanje uspomena od onih koji su ga
poznavali.83 Bolesne je hrabrio svojim primjerom i jaao duhovnom ljubavlju i
panjom.84 Zalagao se da ne ugasne klica redovnikih zvanja.85 No oni koji su mu
Anti M. Ostrognaj, Samobor, 8. IX. 1962. AP, II/30, 6 [ 5, 763-764]. Usp. i Anti E. Biani,
Zagreb-Vrhovac, 12. VIII. 1962, AP, III/7, 11 [ 6, 107]. Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu,
Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982, str. 120 [7. VIII. 1962].
78
Anti B. Horvat, Zagreb, 17. XI. 1962, AP, II/11, 13 [ 2, 383]. Dozvolu da moe provesti ferije u
Samoboru zatraio je od provincijala Damjanovia 2. VII. 1962. (Anti Damjanoviu, Zagreb, 2. VII.
1962, AP, I/12, 10 [ 4, 159].) S Vrhovca je pisao s. Gonzagi mit 7. VIII, AP, II/34, 14 [ 2, 610]. i fra
Joakimu Friganoviu, 16. VIII. 1962. AP, I/15, 4 [ 4, 189]. Usp. takoer Arhiv Vicepostulature, Sestra
edomila [ajko] Antiu, Novi Marof 28. X. 1962. U Samobor je doao najvjerojatnije 25. VIII, kako
se da zakljuiti iz njegova pisma datiranog 26. VIII [u prijepisu pogreno 16. VIII, u kojem kae da je
danas u subotu doao u Samobor. Kako je subota te godine bila 25. VIII. vjerojatno je pismo dovrio
i datirao tek sutradan, ili je u datiranju pogrijeio datum, to je vjerojatnije nego dan. Isti datum je
naveden i u pismu sestri Lukreciji Mii, Samobor, 26. VIII, 1962, AP, II/25, 2 [ 5, 655]. Usp. AP,
II/28, 12 [ 2, 539]. Damjanoviu je 25. IX. zahvalio da mu je dopustio provesti praznike u Samoboru
(Anti Damjanoviu, Zagreb, 25. IX. 1962, AP, I/12, 11 [ 4, 160]). No, tamo se pojavljivao i kasnije
(7. X. usp. AP, II/32, 1 [ 2, 586]).
79
Anti K. Borkovi, Zagreb, 31. I. 1963, AP, I/7, 1 [ 2, 5].
80
Stranke je primao u 10,00-12,00 i 17,00-19,00 sati. Usp. Anti V. Jagnji, Zagreb, 19. III. 1963, AP,
II/12, [ 5, 276].
81
Anti M. Mikuliu, Zagreb,10. VIII. 1963, AP, I/30, 47 [ 4, 617]. Skoro ima tri mjeseca nosim
iijas ali ne teki vie je za me neugodni. Anti L. Markoviu, Zagreb 8. IX. 1963, AP, I/29, 1[ 2,
214]. Kroz ovo ljetno vrijeme, pae poslije Uskrsa Gospodin je na me pustio laki ishijas. [] Uskrs
je 1963. bio 14. travnja.
82
Anti I. Juriu, Zagreb, 4. IV. 1963, AP, I/21, 78 [ 4, 437]. Pisma sveeniku, IV, 30.
83
Anti je zamolio Balia da bi skupio u Rimu sve uspomene od onih koji su Petrova poznavali sa
sveuilita ili kasnije iz susreta u Rimu. Anti Baliu, Zagreb, 4. IV. 1963, AP, I/4, 30 [ 4, 64-65]. Nakon to je zatraio miljenje fra Nikole Gabria bi li se trebao i morao provesti proces za Petrovljevu
beatikaciju (Anti Gabriu, Zagreb 26. IV. 1963. Pisma, I [30/110] 146), a vjerojatno i od jo nekih
njegovih prijatelja. Odustao je kad je saznao da su najintimniji Petrovljevi prijatelji rekli da ne moe
na oltar.. Anti I. Juriu, Zagreb, bez datuma. AP, I/21, 92 [ 4, 452].
84
Kad je oboljela sestra Daroslava Vojvodi, Anti je, iako i sam nemoan, traio da mu oznai dan i
sat kad je moe posjetiti, izjavivi se spremnim zamoliti gvardijana da mu dozvoli poi taksijem. Anti
D. Vojvodi, Zagreb, 20. IV. 1963, AP, II/43, 30 [ 5, 1047].
85
Usp. Anti K. Borkovi, Zagreb, 31. I. 1963. i 3. III. 1963, AP, I/7, 1-2 [ 2, 4-6]. Nadnevak drugog
pisma je u izvorniku popravljan ini se iz broja 2 u 3.
77

306

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

se obraali, videi ga ve nemona, vjerojatno su manje traili materijalnu pomo,


premda ni ona nije izostala.86
U srpnju je, te godine, u Zagrebu vladala silna vruina. Anti je imao laku
upalu plua. Dr. Neda Hrko odredila mu je penicilin i streptomicin, a injekcije su
mu dolazile davati sestre s Rebra. Slavio je misu, no gvardijan Tomi biljei da su
ga neke asne izmorile. Zbog toga je zabranio svaki posjet, pa ak i dvjema gospoama koje su 3. srpnja stigle iz Zadra, iako se Anti tada osjeao bolje. Za vrijeme poboljanja ak je pisao i pisma leei u krevetu.87 Posjeivao ga je dr. Neven
Jelavi. No 13. srpnja za vrijeme mise mu je pozlilo, tako da su ga poslije mise
na stolici trebali prenijeti u sobu. upnik je zamolio generalnog vikara Bakia
da digne klauzuru s Antieve sobe koja se nalazila uz kapelu kako bi lijeniko
osoblje i posluga mogli ulaziti u sobu.88 Kad ga je cjelokupno samostansko osoblje
na blagdan zatitnika Provincije Presvetog Otkupitelja posjetilo i zahvalilo to je
uinio za provinciju rekao je: Eto draga brao, ja prikazujem svoj ivot Bogu za
Provinciju.89 Otada je stalno bio pod lijenikim nadzorom, a njegovale su ga
asne sestre.90 Zdravlje se pomalo popravljalo, a on je 19. VII. prenesen u prizemlje samostana izvan klauzure, gdje su se nalazili uredi i kapelica radi lijenike
pomoi i njege. Poetkom kolovoza opet je poeo misiti, izlaziti na terasu i ak
primati stranke.91 No, poboljanja su bila samo kratkotrajna.
Bolest je prihvaao kao i svaki kri, spreman s Gospodinom piti njegov
kale. Sve je primao iz Boje
je ruke, na svemu mu zahvaljujui i u svemu elei
savreno ispuniti volju Boju
. Pa i kad je iijas prestao, slaboa srca je ostala
ju
tako da je uglavnom morao biti na krevetu i u krevetu.92 U takvim prilikama
naao je posebno razumijevanje u gvardijana fra Roka Tomia u kojeg je Anti
imao puno povjerenje.93 ini se da mu je, tada ili neto kasnije, posebno pomagala
Iz pisama je vidljivo da se brinuo za sinovku i za suprugu svoga sinovca kako bi im pronaao radno mjesto u Njemakoj. Anti B. Milain, Zagreb, 2. III. 1963, AP, II/26, 30 [ 5, 705]. Studentici
Mandici Bakovi traio je smjetaj, posao ili mogunost studija preko kapucina fra Kree Borkovia i
kapucinskih treoredica u Splitu (Anti K. Borkovi, Zagreb, 12. i 23. III. 1963. AP. I/7, 3-4 [ 2, 7-8]).
Gospou Biani je usrudno molio da prepie na stroju maturalnu radnju siromanoj maturantici Nedi
Matojic (Anti E. Biani, 6. V. 1963, AP, III/7, 15 [ 2, 659]). A za neku studenticu kojoj je trebalo
prepisati rad na pisaem stroju ponudio je asnim sestrama da e im on pronai sredstva s kojima e
isplatiti prepisivanje (Anti B. Milain, Zagreb, 22. VI. 1963, AP, II/26, 31 [ 5, 707-708]).
87
Usp. Anti I. Malinki, 8. VII. 1963, AP, II/21, 4 [ 2, 454].
88
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Ljetopis samostana, svetita, upe Majke Boje
je Lurdske u
Zagrebu, 1962-1964, str. 1. -13. VII. 1963.
89
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Ljetopis samostana, svetita, upe Majke Boje.
je. Lurdske
u Zagrebu, 1962-1964, 15. VII. 1963.
90
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Ljetopis samostana, svetita, upe Majke Boje
je Lurdske
u Zagrebu, 1962-1964, 16. VII. 1963.
91
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Ljetopis samostana, svetita, upe Majke Boje Lurdske u
Zagrebu, 1962-1964, 2, 3. i 6. VIII. 1963. - Anti L. Markoviu, Zagreb, 8. IX. 1963, AP, I/29, 1[ 2, 214].
92
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 10. VIII. 1963, AP, I/30, 47 [ 4, 617]; 5. XII. 1963, AP, I/30, 48 [ 4, 619].
93
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 10. VIII. 1963, AP, I/30, 47 [ 4, 617]: Isti as kad primim od Tebe
dobroinstvo Tvoje bratske, sinovske dobrote, ljubavi i dareljivosti odmah isti momenat dajem, nosim
naem dobrom Mp. O. Gvardijanu, koji sve primi i uredi. U pismu datiranom Zagreb, 2. I. 1964, AP,
I/30, 50 [ 4, 622]. naziva ga na dragi i dobri O. Gvardijan.
86

6. Boji pohod

307

sestra Martinka Ostrognaj za koju Anti kae da se poniavala i sebe nadvladavala


da mu pomogne u najteim potrebama.94
U kolovozu je opet tee pobolijevao, ali je primao stranke i kad nije vie mogao ustati iz kreveta, a zbog upale plua teko je i govorio.95 Pisao je pisma svojoj
duhovnoj djeci, leei i sjedei na krevetu.96 U takvom stanju ponovno i ponovno
molio je od Boga milost boanske prisutnosti, da svi koji k njemu dou ne nae
njega ve Isusa, a kad od njega otiu, da budu puni Isusa i Duha Svetoga. Svome
duhovniku Markoviu povjerio je da se ponovno i ponovno vraa spisima svete
Terezije. Posebno ita o petom stanu Duhovnog dvorca i svaki dan moli da bi i
sam uniao u taj stan.
Kako se njegov ziki ivot troio, dua mu se oslobaala tjelesnih spona i
jo vie eznula za boanskim. Ideali su mu postajali jo privlaniji. elio je biti
samo Boji
. Ali i to s Bojom
ji
jom pomoi, svjestan da bez nje ne moe biti ni
Boji.
ji. Stoga svoj ivot posveuje Isusu, Mariji i duama za koje Krist hoe da ih
pomae na njihovu hodu spasenja, elei sve due sve vie privesti Bogu, Mariji,
duhovnom ivotu.97
Dio vremena provodio je u duhovnom razgovoru s osobama koje su mu traile
savjete ili dolazile na ispovijed. ini se da ga je taj rad posebno privlaio, jer je
svom ispovjedniku, koji ga je vjerojatno opominjao da se previe ne zamara, napisao da je poslije njegova posjeta dalje od svakoga pa i od osoba vrlo bliskih po
duhovnom vodstvu, vie okrenut Bogu.98
Kad je poetkom listopada zahladilo i Antiu je ponovno pozlilo, ali se prema
lijenikom miljenju radilo samo o promjeni vremena i moda neraspoloenju.
Kad se srce malo primirilo, ve nakon dva dana, osjeao se prilino dobro.99 Ipak u
to vrijeme, vjerojatno po lijenikom i gvardijanovu nalogu, nije primao osobe za
duhovni razgovor, pa mu je preostajalo vie slobodna vremena koje je upotrebljavao za molitvu i duhovno itanje, no nekima je ipak pisao s kreveta.100
itajui kroz to vrijeme peti stan Duhovnog dvorca, izrazio je elju da se i
sam nae u njemu. A sam se osjeao nevrijednim grenikom, nedostojnim ijedne
milosti Boje,
je, duhovnim slabiem i bolesnim bijednikom.101 Moda ga je upravo
takav osjeaj jo vie poticao da svoje zadnje sile upotrijebi na korist onima za
koje je mislio da im svojim zagovorom moe pomoi. Kad je tako njegov nekada-

Anti M. Ostrognaj Zagreb, 5. IX. 1963. AP. II/30, 11 [ 2, 565].


Arhiv Vicepostulature, Nada Isusova, Zagreb 12. VIII. 1963.
96
Usp. Anti R. upi, Zagreb, 1. VIII. 1963, AP, II/44, 2 [ 5, 1052].
97
Anti L. Markoviu, Zagreb 8. IX. 1963, AP, I/29, 1 [ 2, 214-215].
98
Anti L. Markoviu, Zagreb 15. X. 1963, AP, I/29, 2 [ 2, 217].
99
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Ljetopis samostana, svetita, upe Majke Boje
je Lurdske
u Zagrebu, 1962-1964, 1 - 3. X. 1963. Nekoliko dana prema Antievoj osobnoj izjavi zdravlje mu je
bilo obino. Anti A. Kujundi, Zagreb, 11. X. 1963, AP, II/19, 82 [ 2, 444].
100
Sestri Dioniziji Balaji je pisao da ne prima nikoga za 15 dana na duhovni razgovor zbog kontrole
srca. (Anti D. Balaji, Zagreb, 9. X. 1963, AP, II/2 [ 5, 93]). A sestri Karmeli je na Svisvete pisao s
kreveta (Anti K. Jukanovi, Zagreb, 1. XI. 1963, AP, II/40, 6 [ 5, 953]).
101
AP, I/29, 2 [ 2, 216], Zagreb 15. X. 1963.
94
95

308

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

nji student fra Franjo Carev, ve zamoren izradom svoje disertacije, bezuspjeno
traio daktilografkinju, Anti je oito trebao upornije nastojati kod sestara vinkovki kako bi Carev skinuo teret s vrata. Vrhovna poglavarica s. Salezija nije mogla
odbiti svoga duhovnog vou i posao je bio dogotovljen, ali to je i Antia toliko
dirnulo da je teko nalazio rijei zahvale.102
Antievo zdravstveno stanje i nadalje je bilo promjenljivo. Kuni lijenik dr.
Nthig ustanovio mu je 10. studenoga 1963. upalu porebrice. Sutradan je temperatura ve bila normalna. Antieva penitetkinja s. Agnes angairala je odmah lijenike Fitera i Popovia. A stanje se poelo odmah popravljati.103 ini se da neko vrijeme poslije toga nije imao ozbiljnihih zdravstvenih problema. Ali kad je sestrama
pred doae htio napisati duhovne poticaje, kao to je ve ranije obino inio, ini
se da je trebao zatraiti pomo sestre Salezije da mu ih ona napie. Ni poetkom
1964. tjelesno zdravlje nije se bitno mijenjalo. No, duhovni mu je ivot, povjerio je
to svom ispovjedniku, po njegovu miljenju napredovao nabolje. Osjeao se sabranijim i mirnijim u Gospodinu. inilo mu se da se u svemu lake snalazi, a u dui
je osjeao predanje, mir, pomirenje i ujedinjenje s voljom Bojom

jom
.104
Njegovi su se prijatelji radovali da mu je zdravstveno stanje neto bolje.105
Bilo je to ipak samo kratkotrajno. U veljai je vratio neke posuene knjige Emiliji
Magdi, jer mu je zdravlje, kako kae, vidno nazadovalo i nije mogao ni pomiljati
na itanje. Uza sve to bio je potpuno raspoloen primajai bolest iz Boje
je oinske
ruke,106 eljan upotrijebiti sve svoje preostale snage da potakne druge na ljubav
prema Bogu. Ali zike snage nisu vie mogle slijediti njegove elje. Tako je pred
korizmu vie dana smiljao to bi napisao sestrama, ali nije uspijevao pretoiti u
tekst misli koje su mu navirale u glavu. Videi da je ve prola i Pepelnica, priopio je svoje misli sestri Saleziji molei je da mu ona napie, kao to je to uinila
i za doae, a on joj je obeavao da e za nju moliti da je Isus nadahne kako bi
napisala upravo ono to Isus hoe da im napie.107
Ve sam naslov te Antieve okrunice Krist me je ljubio i sama sebe predao
za me, Gal. 2. 20 i natuknice koje su slijedile odavale su Antievu arku elju da
potakne sestre da uzvrate na tu nesebinu Kristovu ljubav. to je tijelo vie malaksavalo, kao da se njegova ljubav prema Kristu vie rasplamsavala. A razgarala
se upravo u blinjemu.108 Dobivao je veu svrhunaranost, te je jo bolje, jae

Anti S. Mavrak, Zagreb, 7. XI. 1963, AP, II/24, 112 [ 2, 515]. I kad je Carev sljedee godine obranio
disertaciju ini se da se upravo za njezino objavljivanje zauzeo Anti i da je molio Saleziju da bi tekst
dogotovila prema opaskama cenzora. Anti S. Mavrak, Zagreb, 31. XII. 1964, AP, II/24, 162 [ 2, 533].
103
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Ljetopis samostana, svetita, upe Majke Boje
je Lurdske
u Zagrebu, 1962-1964, 10-12. XI. 1963.
104
AP, I/29, 3 [ 2, 218], Zagreb 16. I. 1964.
105
Arhiv Vicepostulature, R. Tomi Antiu, Split 22. I. 1964.
106
AP, III/21, 14 [ 2, 740], Zagreb 6. II. 1964.
107
Anti S. Mavrak, Zagreb, 13. II. 1964, AP, II/24, 120 [ 5, 588-589]. Pepelnica je 1964. bila 12.
veljae.
108
Ljubit u Isusa [] u blinjem strpljivou, blagou, ljubavlju. Anti S. Mavrak, Zagreb, 13. II.
1964, AP, II/24, 120 [ 5, 588].
102

6. Boji pohod

309

i lake prodirao u svetite dua. Molitva mu je u trpljenju postajala zabava.


Umnaanje molitava ak ponekad izgleda pretjerano.109 No takvo moljenje nije
bilo puko nabrajanje mnotva rijei.
ini se da se Anti, preko ljeta, koliko-toliko oporavio. ak je nakratko poao
i u svoje omiljelo ljetovalite, u Samobor. Prisjeajui se svojih ranijih boravaka
inilo mu se da ga tu u prirodi sve uzdie k Bogu. Bio je ve vrlo slab, pa su ga
sestre na stolici nosile u I. kat gdje je bila kapelica. Tu je neke sestre ispovjedio.
Izrekao je nekoliko pobudnih misli. Bio je to oprotajni govor.110
Iako je ve bilo poznato da je slab i nemoan, jo uvijek su mu mnogi traili
savjete, ak i ljudi koji su u svojim zajednicama birani na poloaje.111 Ukoliko su
tona sjeanja fra Leonarda Kamerlata, 12. kolovoza, kad ga je Kamerlato posjetio, Anti je bio dosta slabo. Nije vie odlazio ni u kapelicu. Ispovijedao je u
sobi. A Kamerlatu je rekao kako mu lijenik preporuuje promjenu zraka, pa da e
vjerojatno poi u Makarsku.112
Upravo se u to vrijeme kod asnih sestara sv. Kria na Vrhovcu u Zagrebu
odravao teaj za asne sestre koje su studirale na Institutu za crkvenu glazbu
Katolikoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. U samostanu na Vrhovcu odsjele
su i sestre s razliitih podrunica. Moda su sestre tom zgodom pozvale i Antia na
Vrhovac za ispovijedanje. Premda je prema Kamerlatu bio dosta slabo, upravo
12. kolovoza poao je Anti s novim gvardijanom fra Ivanom Vukom na Vrhovac
umjesto u Makarsku. Okruen panjom sestara osjeao se bolje i ljepe. Svaki
dan je slavio misu i blagdanom odravao poticajne govore sestrama. Nastavio je
raditi na prijevodu Serafske iskrice i prikupljati sredstva za izdavanje knjige.113
Odatle je pismeno bodrio fra Bernardina Bajia u njegovoj bolesti i davao mu
duhovne savjete, ohrabrivao fra Jerka Bakotina u njegovoj slubi provincijala,114
i duhovno upuivao rektora splitskog sjemenita don Antu Juria, kasnijeg split-

Uz trpljenje koje namjenjuje za svog duhovnog voditelja, on moli odjednom jo i dvije devetnice:
jednu Djevici Siromaha, a drugu Milosrdnoj Ljubavi Kristovoj. Usp. Anti L. Markoviu, Zagreb 15.
VII. 1964, AP, I/29, 4 [ 2, 219],
110
Arhiv samostana sv. Klare u Zagrebu, Povijest samostana sv. Klare Bezgrjenog Srca Marijina,
Samobor-Zagreb, (rukopis bez paginacije) uz datum 10. VI. 1964.
111
Zagrebaki provincijal Damjanovi, oito ne znajui kako sam rijeiti sluaj s jednim svojim klerikom, uputio ga je Antiu, to dokazuje koliko se u njegove sudove pouzdavalo. U spomenutom sluaju
Anti je pokazao evaneosku irinu posluivi se prispodobom neplodne smokve i zamolivi provincijala da kleriku prui priliku jo jednu godinu, uvjeren da milost Boja
ja u njemu nee biti besplodna.
Anti Damjanoviu, Zagreb, 6. VII. 1964, AP, I/12, 14 [ 4, 164].
112
AP, Izvanprocesualna svjedoanstva, 15 [ 9, 48].
113
Anti S. Mavrak, Zagreb, 13. VIII. 1964, AP, II/24, 150 [ 5, 627]. - Anti E. Biani, Vrhovac, 20.
VIII. 1964, AP, III/7, 17 [ 6, 111]. - Anti M. Mikuliu, Zagreb, 2. IX. 1964, AP, I/30, 55 [ 4, 630].
Usp. takoer Anti . ajko, Zagreb Vrhovac, 9. IX. 196, AP, II/6 [ 5, 216]. Anti gvardijanu Vuki,
Vrhovac, 16. VIII. 1964. i 17. IX. 1964, AP, I/49, 8-9 [ 4, 933-935]. S Vrhovca se jo jednom javio E.
Biani, Vrhovac, 24. IX. 1964, AP, III/7, 21 [ 6, 114].
114
Anti B. Bajiu, Vrhovac, 24. VIII. 1964, AP, I/2 [ 4, 7-8]; Anti J. Bakotinu, Zagreb, 14. VI. 1964,
AP, I/3, 1 [ 4, 10-12]. Odatle se javlja i fra Miji Brleku. Anti Brleku, Zagreb, 28. IX. 1964, AP, I/8,
12 [ 4, 107].
109

310

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

skog nadbiskupa.115 No, posjete stranaka, uz rijetke izuzetke, nije primao jer je jednoj svojoj duhovnoj keri napisao da se do njega ne moe doi bez gvardijanova
doputenja.116
S Vrhovca117 se Anti vratio 14. X. 1964. u pratnji gvardijana fra Ivana Vuke.
Zdravstveno stanje mu je neposredno poslije povratka bilo kao i na Vrhovcu, pa
se uzdao da mu se zdravlje poboljava.118 Uzdanje je meutim bilo varljivo. Ubrzo
je uhvatio jaku prehladu, a raunao je da moe biti i neto ozbiljnije. Ipak je nastavio voditi svoju duhovnu djecu, pismeno iz kreveta. Prepustio se Bojoj
joj volji,
nastojei preko trpljenja osjetiti tajnu milost, tajne predodreenja, pomilovanja
i jedinstva s Gospodinom, molei jednu duhovnu ker da ga preporui Bogu i
Bogorodici da mu udijele svrhunaravnu ulivenu prisutnost.119
Uz pomo drugih, Anti je tada ve bio dovrio prijevod Serafskih iskrica
(Scintille Serache), pa je i na taj nain bio ispunjen jedan dio njegova mladenakog sna, te je i stoga osjeao zahvalnost Bogu.120 Ta se zahvalnost izlijevala u
njegovim molitvama, a ostao je pismeno zasvjedoen tek plamiak ljubavi kojom
je uzvraao Gospodinu na darovima koje mu je udjelio.
Leim i elim ugoditi Gospodinu izvrujui njegovu sv. volju molei ga da me
se udostoji svega sobom ispuniti. Boju ljubav smatram, cijenim, za jedino, pravo,
najvee blago i dobro. Od toga ni sam Svemogui ne moe mi vie udijeliti. To je ono
to najvie traim od Gospodina i to bih najvie elio postignuti prvo nego me on
pozove Sebi.121
Krajem studenoga stanje se sve vie pogoravalo. Drei da Gospodin hoe da
trpi i da mu preko patnje bude blie, zahvaljivao je i na tom Gospodinu. Njegovo
predanje u Boju
ju volju nije umanjilo skrb za zdravlje, pa je odluio napisati dr.
Jelaviu da bi ga doao pregledati.122 Ni lijenika skrb nije vie puno pomagala.
Sestri edomili prekinuo je 28. XI. pisanje opaskom da je slab i umoran.123
Iz dana u dan je malaksavao i osjeao se slabije, no nije isputao iz vida posao
na ivotopisu sv. Karla Secijskoga. Molio je sestre milosrdnice da porade kako bi
ini se pomalo udnim da je Juriu najprije priopio da je Boja volja da se upie na daljnje teoloke
studije i da poloi doktorat, a potom je u sljijedeem pismu povukao tu svoju kategorinost o Bojoj
volji preputajui mjesnom ordinariju i Juriu da oni odlue to sa studijem, a on e ga pratiti molitvom. Anti Juriu, Zagreb, 23. VIII. i 29. IX. 1964. AP, I/19, 20 i 21 [ 4, 330-331].
116
Anti M. Greguri, Vrhovac, 13. VIII. 1964, AP, III/12, 28 [ 6, 171]. Usp. takoer Anti gvardijanu
Vuki, Vrhovac, 17. IX. 1964, AP, I/49, 8-9 [ 4, 934-935].
117
Odatle je pisao pisma M. Ostrognaj, 11. IX. 1964, AP, II/30, 23 [ 2, 577]; . ajko 9. i 18. IX.
1964, 2. i 12. X. 1964, AP, II/6, 40 i 41 [ 2, 347-351]; Supruzima Mui, 17. VIII. 1964, AP, III/22, 2-3
[ 2, 743-744, 748-749], gospoi Biani, 24. IX. 1964, AP, III/7, 20 [ 2, 662], supruzima Mui 29.
IX. 1964, AP, III/22, 4-5 [ 2, 745 i 750]; I. Mui iz Vrbanieve 12. XI. 1964, AP, III/22, 6 [ 2, 746].Bio sam dva mjeseca na Vrhovcu. Poslije sam obolio i doao u samostan ima brzo mjesec dana.
118
Anti E. Biani, Zagreb, 15. X. 1964, AP, III/7, 22 [ 6, 115].
119
Anti S. Mavrak, Zagreb, 13. X. 1964, AP, II/24, 151 [ 5, 629].
120
Anti S. Mavrak, Zagreb, 31. X. 1964, AP, II/24, 152 [ 5, 632].
121
Anti S. Mavrak, Zagreb, 31. X. 1964, AP, II/24, 152 [ 5, 630].
122
Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 24. XI. 1964, AP, II/45, 20 [ 5, 1084].
123
Anti . ajko, Zagreb, 28. XI. 1964, AP, II/6, 6 [ 5, 228].
115

6. Boji pohod

311

ga lijenici jo jednom pregledali.124 Premada bolestan i nemoan, zauzimao se i


za klarise.125
Kad mu se polovicom prosinca 1964. zdravlje ve znatno pogoralo,126 zatraio je od nadbiskupa epera doputenje da moe slaviti misu sjedei i u svojoj
sobi. Nakon nadbiskupova doputenja127 poeo je sv. misu slaviti sjedei,128 a kako
nadbiskup nije imao ovlasti da mu da doputenje slaviti misu u sobi, Anti je
preko fra Karla Balia uputio molbu Svetom Ocu.129 Duboko uvjeren da se nalazi
u oinskoj Bojoj
joj ruci, i da Bog sve ini kako bi se proslavio u svojim stvorenjima,130 elio je savreno ispuniti svetu volju Boju.
131 Svjestan da se Boja
ju.
ja volja
ispunja ljubavlju prema blinjemu, prema svojim snagama, nastojao je udovoljiti i
molbama subrae. Takve su molbe bile ipak rijetke,132 jer je Anti sve vie osjeao
slabost, koja se zapaa i na rukopisu njegovih pisama iz tih dana, pa je iz kreveta
rijetko mogao ustati, iako drugih znakova bolesti nije bilo. A sve vie se sustezao
i od primanja stranaka i napornog rada.133
Svjestan da mu se primie kraj ovozemaljskog ivota, predavao se iz dana
u dan u Boje
je ruke.134 Ispovijedao se svaku veer.135 I premda je tjelesno bio ve
slab, nije se prestajao zanimati za razliite probleme redovnikog ivota,136 pa ni
onda kad mu se polovicom sijenja zdravstveno stanje pogoralo i vie nije mogao
slaviti misu ve je primao priest na krevetu.137

Anti S. Mavrak, Zagreb, 4. XII. 1964, AP, II/24, 158 [ 5, 642].


Usp. Poglavlje 4: U
Uitelj
itelj duhovnog ivota, podnaslov Skrb za asne

sestre.
126
Anti nepoznatom sveeniku (provincijalu ?), Zagreb, 17. XII. 1964, AP, I/49, 10 [ 4, 936].
127
Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 39a [ 7, 100].
128
Anti S. Mavrak, Zagreb, 24. XII. 1964, AP, II/24, 160 [ 5, 644].
129
U Antievo ime generalni denitor Berard Bari proslijedio je molbu preko generalnog prokuratora
Kongregaciji za redovnike ustanove. Arhiv Vicepostulature, Bari Antiu, Rim, 7. I. 1965.
130
Anti nepoznatom sveeniku (provincijalu ?), Zagreb, 17. XII. 1964, AP, I/49, 10 [ 4, 936].
131
Anti R. Deman, Zagreb, 30. XII. 1964, AP, II/7, [ 5, 250].
132
Djeluje pomalo udno da mu je u takvim okolnostima njegov nekadanji gvardijan, a tada tajnik i
prokurator Provincije i provincijski asistent Treeg reda fra Roko Tomi poslao neku knjigu o Treem
redu, da bi mu pripremio pouke koje bi mogle posluiti asistentima Treeg reda i upnicima. Moda je
htio zadovoljiti samo Antievo zanimanje za duhovnim knjigama. Anti je to, meutim, shvatio sasvim
ozbiljno i zamolio sestre Nae Gospe da bi njih nekoliko napisale, prema toj knjizi, po jedan poticajni
govor onako kako bi ga odrala na upi Treem redu. Usp. Anti B. Milain, Zagreb, 5. I. 1965, AP,
II/26, 35 [ 5, 714-717].
133
Anti R. Tomiu, Zagreb, 18. I. 1965, AP, I/40 [ 4, 780].
134
Anti Friganoviu, Zagreb, 13. I. 1965, AP, I/15, 5 [ 4, 190].
135
I. Vuka, O. Ante Anti. Izvjetaj o bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog otkupitelja, 14
(1965), br. 3-4, str. 25.
136
Usp. Anti J. Bakotinu, Zagreb, 3. I. 1965, AP, I/3, 2 [4. 13].
137
Posljednju misu slavio je u kapeli sjedei 11. sijenja 1965, (I. Vuka, O. Ante Anti. Izvjetaj o
bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965). br. 3-4, str. 25). Kongregacija za redovnike izdala mu je 13. sijenja 1965. pod br. prot. 17686/65 doputenje da moe slaviti misu u sobi.
Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 38 [ 7, 101-102]. ini se da je Anti samo jednom misio
u sobi 29. I. 1965. i to mu je bila posljednja misa koju je slavio. Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 39b [ 7, 103]; I. Vuka, O. Ante Anti. Izvjetaj o bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog
otkupitelja, 14 (1965), br. 3-4, str. 25.
124
125

312

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Uzimao je lijekove i u jedan dan izluivao u poetku oko 2,5, a ubrzo potom
i oko 5 litara vode.138 Uza sve to njegova se misao okretala prema potrebnima.139
U veljai je ponovno imao manju ognjicu. Uzimao je lijekove koji prouzrokuju
luenje vode iz organizma tako da je u dva dana izluio skoro 8 litara vode.140
No on je uza sve to bio potpuno miran. Njegovi brojni izvjetaji o zdravstvenom
stanju potpuno su statistiki, kao da su bili namijenjeni za bolniki karton. Nije
eznuo za ozdravljenjem, ali nije govorio ni o smrti. Preputao se jednostavno u
Boje
je ruke.
Sve primam iz ruke Boje. Pie nepoznatoj osobi, moda bolniarki sestri
Martinki Ostrognaj. elim ispuniti savreno predano sv. volju Boju i Isusovu, ispiti
kale to mi daje i dade. Nita drugo ne elim nego njegovu ljubav s kojom ga elim
proslaviti, od svega se oistiti i due posvetiti i Njega svima dati. Draga keri, ako
je sv. volja Boja moli Njegovu ljubav i milosre da ispunim postavljeni cilj i da Mu
dovedem sve due bilo molitvom bilo trpljenjem bilo duhovnom poukom.141
Uz molitvu i trpljenje Anti nije, uspkros bolesti i slabosti, odustajao od duhovne pouke. Pa ak i onda kad su osobe dolazile moda pomalo i u nezgodno vrijeme, dok su mu njegova redovnika braa nastojala olakati njegove zdravstvene
tegobe. Tako se dr. Miroslav antek prisjea da je pokucao jednog ranog jutra, u
7 sati, dok su Antiu upravo pomagali da izmjeri temperaturu. Premda se antek
htio povui Anti ga je zadrao, zatraio od subrata da mu doda tolu koju je stalno
imao u sobi i ispovjedio ga.142
Neposredno poslije svetkovine Gospe Lurdske, zatitnice crkve, samostana i
upe, lijenik Neven Jelavi je 12. II. izjavio da mu je srce oslabilo toliko da se
udi kako uope ivi. Vijest se brzo proirila po Provinciji pa mu je ve isti dan
njegov nekadanji gojenac fra Ante Sekelez javio da je slavio sv. misu po njegovoj

Anti nepoznatoj osobi [moda M. Ostrognaj], Zagreb, 14. I. 1965, AP, II/45, 28 [ 5, 1093]. - Anti
nepoznatoj osobi [moda M. Ostrognaj], Zagreb, 17. I. 1965, AP, II/45, 29 [ 5, 1092]. - Anti nepoznatoj osobi [moda M. Ostrognaj], Zagreb, 20. I. 1965, AP, II/45, 30 [ 5, 1091]. Sv. misu nije govorio
ni poslije 14. sijenja, usp. dopis Anti nepoznatoj osobi [moda M. Ostrognaj], Zagreb, 30. I. 1965,
AP, II/45, 32 [ 5, 1095].
139
Fra Nikolu Gabria je molio da bi klarisama u Mikuliima kod Zagreba mjeseno slao od Kruha sv.
Ante tisuu ili dvije dinara. Anti Gabriu, Zagreb 25. I. 1965. Pisma, I [30/112] 148.
140
Anti M. Ostrognaj, Zagreb, 1. i 9. II. 1965, AP, II/30, 27. i 29 [ 5, 773-774, 771]. - Anti nepoznatoj osobi [moda M. Ostrognaj], Zagreb, 28. I. 1965. AP, II/45, 31 [ 5, 1086-1087]. - Bolniarka
Martinka govori o 7 litara. Arhiv Vicepostulature, Sestra [M. Ostrognaj] Antiu, Rebro, 20. II. 1965.
141
Anti nepoznatoj osobi [moda M. Ostrognaj], Zagreb, 14. I. 1965, AP, II/45, 28 [ 5, 1093-1094].
U takvom ozraju
ju i Damjan Damjanovi opisuje svoj razgovor s Antiem u kojem mu je Anti rekao
da se ne boji smrti, ali i da ne eli odmah umrijeti ve tek onda kad potpuno ispuni volju Boju.
ju. D.
DAMJANOVI, Predraga brao i sestre! [Govor kod sveane zadunice, 9. III. 1965] Vjesnik Provincije
Presvetog otkupitelja, 14 (1965) br. 3-4, str. 36-37.
142
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, 13 [f. 45]. antek spominje o. Krstia koji je tada posluivao
Antiu, no nije iskljueno da je pretvorio ime u prezime i da se radi o fra Krsti Braliu, tada studentu
na Zagrebakom sveuilitu.
138

6. Boji pohod

313

nakani. A sutradan je Anti pred okupljenom braom uinio javnu ispovijed, zatraio od brae oprotenje i primio bolesniko pomazanje.143
asne sestre s Rebra bile su mu neprestano na usluzi, posebno sestra Martinka,
i brinule se nesebino za njegove potrebe. Anti je brino vodio rauna o njihovim
poslovima i obvezama. Ipak nije bio bojaljiv kad mu se trebalo obratiti za pomo.
Kao da je raunao na neko prirodno pravo, na Boju
ju volju, da se njegova duhovna
djeca brinu za duhovnog oca.144
POKRISTOVLJEN
U bolesti je Anti uz Sveto pismo, koje je neprestano imao uza se, nastavio s
itanjem Terezijina Nutarnjeg dvorca. Usporedo s mistinim hodom kroz sadraj
tog djela u sebi je obnavljao, po tko zna koji put, elju da se njegov duhovni hod
zavri u nebeskom dvorcu.
Ispuniti savreno, predano volju Boju,
ju, Bojom ljubavlju proslaviti Boga, posvetiti due i privesti ih Bogu, dapae pokloniti duama samoga Boga koji se njemu darovao, bio je Antiev ivotni cilj. Suoblienje s Kristom bio je njegov ideal
za kojim je teio itavi ivot. To se suoblienje nije sastojalo u tome to bi on kao
sveenik zastupao Kristovu ulogu.145 Sastojalo se u preobraavanju u Krista.
Preobraziti se u Krista, bit je svih Antievih pouka146 i tenja itavog njegova
ivota. Ve od mladih dana kad se potpuno predao Kristu, sebe je rado poistovjeivao s Kristom, traei od penitenata da prihvate njegove naloge u duhovnom
vjebanju kao da im Isus nalae.147 Kao dionik Kristove vlasti, ponekad je duhovnoj djeci strogo zapovijedao.148 No, poput Krista sveenika i molio je za one

I. Vuka, O. Ante Anti. Izvjetaj o bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog Okupitelja, 14 (1965),
br. 3-4, str. 25. Usp. fra Ignacije Aljinovi Antiu, Zagreb [Sveti Duh], 14. II. 1965.
144
Anti M. Ostrognaj, Zagreb, 3. II. 1965. AP, II/30, 28 [ 5, 776]. Hvala Gospodinu koji hoe da s
ocem nosite kri i da budete dionici njegovih trpljenja i patnja.
145
Kad mu daju darove, on otvoreno kae: To ja ne zasluujem. Sve to ide Isusu, za iju ljubav Vi sve
rtvuvjete i s Vaim darom Njega astite u mojoj slaboj i nevrijednoj osobi: Sve to se ini sveeniku,
sve to pripada, sve se to ini samom Isusu, koga sveenik zastupa. Anti M. Sikavici, Makarska, 15.
VI. 1944, AP, III/29, 3 [ 6, 313]. To poistovjeenje po slubi moglo bi se razabrati i iz pisma emi
Biki, u kojem joj daje pravila za ivot rijeima: Evo vam ovih pravila. Primite ih od Isusa Anti
. Biki, Zagreb, 9. VII. 1953, AP.,II/3, 3 [ 2, 328] ili . ajko: Sve ono to Vam je Gospodin gvorio,
u duu ulijevao, pouavao Vas preko svog nevrijednog sluge, vrite kao njegovu sv. volju. Anti .
ajko, Zagreb, 11. II. 1959, AP, II/6 13[ 5, 143]
146
Fra Karlu Baliu pie: Neka se o Vama s pravom moe rei: Cor P. Caroli Cor Christi. Anti
Baliu, Zagreb, 5. III. 1959, AP, I/4, 19 [ 4, 48]. Prosim Gospodina [] da ne ivite vie Vi, nego
Krist u Vama! Anti Baliu, Zagreb, 11. XII. 1961, AP, I/4, 28 [ 4, 61]. Sestri Beati pie: Ja bih elio
a to i molim da Vam Isus udijeli, neka u Vama ne kuca Vae srce nego srce Isusovo. Neka se moe rei:
Srce . M. Beate srce Isusovo! Volja . M. Beate sv. volja Boja!
ivot . M. Beate ivot Kristov.
ja!
Anti B. Milain, Zagreb, 22. VI. 1963, AP, II/26, 31 [ 5, 708].
147
Anti a S. Mavrak, Zagreb, 26-I-1951, AP, II/24, 1 [ 2, 462].
148
Anti M. Baturi, Zagreb, 9. III. i 9. VII. 1947, AP, III/5, 21 [ 6, 59-61].
143

314

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

koji su mu se povjeravali.149 S vremenom se sam sve vie osjeao preobraen u


Krista tako da e moi i izjaviti kako su njegove nakane nakane Bo(anskog)
Srca i neb(eske) Majke150, i traiti da se moli i rtvuje svaki dan prema njegovim
nakanama.151
Svoju krhkost, boleljivost i na kraju slabost Anti je duboko proivljavao
i bio je svjestan. Ta svijest o vlastitoj krhkosti izbija u svakom njegovu pismu.
Svijest da se Gospodin upravo s njim slui za posveenje dua i osjeaj da je
on ostao slab i bez prave vrste kreposti izazivali su u njemu stid i sram pred
Gospodinom.152 Ali upravo to je postajao krhkiji, to se vie predavao Gospodinu.
U tim trenucima misao je usmjeravao Bogu, kako se moe vidjeti iz redaka koje je
zapisao u vrijeme olakanja bolesti:
Neka je Gospodin blagoslovljen, hvaljen i slavljen za sve ono to ini []. Ja Ga
neprestano molim, da On jedini bude u meni sve, i da uvijek budem samo u Njegovoj
vlasti i pred Njim tako da se vladam kako me On ui, rasvjetljuje i hoe da radim.
Molio sam jednu devetnicu Bl. Nikoli Taveliu da mi isprosi milost, da me nitko nikad
i nigdje ne okupira, zanosi, na me djeluje, nego da svagdje slijedim vodstvo Duha
Svetoga to On hoe, kako On hoe i koliko On hoe. Htio bih, da budem u svemu po
volji Duha Svetoga. Takav elim biti, ostati u samoi i na javi, na dunosti i na poslu
- svagdje. U svemu bih htio, da je dragi Bog zadovoljan sa mnom, mojom molitvom,
mojim radom, mojim noenjem dnevnoga kria. Najvie bih htio ljubiti Gospodina i
po Njegovoj zapovijedi blinjega. Oh, kako bih elio, htio, eznuo ovu prvu zapovijed
naega Oca potpuno, potpuno, ispuniti. Htio bih da se u moje nedostojno srce slije sva
ljubav i neba i zemlje i istilita (u moju duu) i da uvijek tako ljubim dobroga, milosrdnoga, velikoga, svetoga, najveega dragog Boga...
[] molim se, elim, eznem da uvijek budem sjedinjen s Presvetim Trojstvom
i da Ga u Njemu, s Njime, po Njemu neprestano, savreno ljubim, ivim u Njemu, s
Njime, za Njega, vrei Njegovu svetu volju, ivei ivotom Isusovim, nastavljajui
Njegov boanski ivot. Htio bih u Kristu, s Kristom, kao Krist proi jo ovo malo
vremena to mi je odreeno da budem na zemlji. Nemam drugih elja, odluka, nego
se pretvoriti, preobraziti u Krista, da vi
vie nema mene, ni
nita moga u ni
niemu
emu
emu nego u
svemu Krist.* elim i molim Ga da ispijem onaj kale kako On hoe, da trpim to On
hoe, da sve zadovoljim to od mene trai Njegova boanska ljubav. S Njime bih elio
ispuniti svu pravdu, koju On od mene oekuje, hoe. Htio bih ivjeti u neprestanoj
sabranosti pred Njim, u Njemu i zajedno s Njime, to jest zajedno s Isusom u Bogu.
Mogu priznati da mi to On i daje, ali osjeam, da to mora biti vee, savrenije, potpunije, neprestano.

Ponekad su molitve bile i este i brojne. Tako fra Karlu Baliu pie da se za njega posebno moli
svaki dan. Anti Baliu, Zagreb, 26. XII. 1960. i 31. X. 1961, AP, I/4, 23 i 27 [ 4, 55 i 60].
150
Anti . Biki, Zagreb, 8. X. 1953, AP, II/3, 4 [ 2, 329].
151
Anti . Biki, Zagreb, 19. V. 1954, AP, II/3, 5 [ 2, 331].
152
Anti L. Markoviu, Zagreb, 5. II. 1965, AP, I/29, 10 [ 2, 226].
*
Istaknuo V. K.
149

6. Boji pohod

315

Ja bih htio, da na sve odgovorim u Isusu, sa Isusom, po Isusu u Ocu, da je sve u


meni odraz milosti Duha Svetoga, ivota sjedinjenja s Kristom, u Kristu i da nemam
vie svoje volje nego slijedim volju Boju kao to Isus nema svoje volje nego vri volju
Oca Nebeskoga.
elim raditi dok sam god iv i mogu govoriti. ivot sam primio od Oca nebeskoga, da Ga njime proslavim i ispunim Njegovu volju. Zato posveujem, darivam
svaki as moj ivot, da on bude gorua svijea na oltaru svete volje Boje. Molim
Gospodina, da mogu svakomu navijetati ljubav Boju, dobrotu, svetost Boju.153
A samo tri dana kasnije zapisao je:
Htio bih ivjeti jedino, samo i potpuno u Bogu, u Njegovoj svetoj volji.
Gospodine, smiluj mi se i udijeli mi da mislim, osjeam, govorim, radim, izvravam
svoje dunosti, posle u Duhu Svetom. Daj mi svoga Svetog Duha koji neka prethodi,
prati i dovruje svaku moju misao, elju, osjeaj, rije i djelo. Daj mi, Gospodine, da
ne ivim
ivim vi
vie ja nego Ti u meni. Kad dou
u due po Tvojoj volji i odredbi k meni, neka
ne nau
u mene nego Tebe u meni.* Neka pou od mene pune Tebe, Tvojega Duha, Tvoje
ljubavi, Tvoje milosti.
Htio bih se neprestano baviti samo dragim Bogom, biti u onome to je Oca mojega. elio bih ivjeti u Njegovoj svetoj nazonosti i neprestano se ponizivati pred Njim,
klanjati Mu se, zahvaljivati, prositi Ga, nadoknaivati Mu za svoje grijehe, pogreke,
nezahvalnosti, propuste, za grijehe moje Zajednice, Brae, vjernika, posebno za due
koje vodim, koje mi je Gospodin povjerio, za sve ljude. Htio bih Gospodinu sluiti
svojim sveenitvom kako On trai. elio bih da dostojno, kao Isus, nosim Njegovo
sveenitvo i da Ga proslavljujem i due spasavam.154
To su rijetki Antievi tekstovi u kojima je progovorio o sebi. Neto kasnije on
e u duetu zapjevati pjesmu o Bojoj
joj ljubavi s osobom koju je smatrao duhovno
bliskom.
Uvijek hodimo u Presv(etom) Trojstvu, na slavu i hvalu Njegovu u vjeri, u ufanju
i ljubavi, u jedinstvu s voljom Bojom! Neka Presv(eto) Trojstvo u nama ostvaruje
svoju sliku. Pustimo da ono u nama ive (!) i radi i usavruje nas prema slici naega
Gospodina. Mi emo se uvijek sjedinjivati s naim Spasiteljem i nosit emo za njim
na svakdanji kri i nosit emo Njega, Njegovu ljubav, Njegovu muku, Njegov ivot
svagdje i elit emo sve ljude upaliti Njegovom ljubavlju i dovesti ih spasenju, slubi,
nasljedovanju naega dobrog i dragog Uitelja. Mi molimo da nas ispuni, prome,
pronikne ljubav naega Gospodina i da on bude nae sve. Mi elimo, mi hoemo mi to
ponizno, u vjeri s pouzdanjem traimo, da on u nama ive (!) i sve radi i preobrazi nas
u se, da mi vie ne ivimo nego Isus u nama. Sve ostavljamo, svega se odriemo, sve
naputamo, sve zaboravljamo samo da Isusa u ljubavi i po ljubavi svaki dan sve vie i
vie upoznajemo, da u njegovoj prisutnosti uvijek i svagdje ivemo (!), hodamo i budemo da nas ispuni svojim tekom** i edamo, gladujemo za Njim, Njegovom ljubavlju,
Njegovim kriem i mukom, Njegovim krepostima, Njegovim jedinstvom.
Anti . ajko, Zagreb, 15. I. 1963, AP, II/6 33[ 1, 537-542].
Istaknuo V.K.
154
Anti . ajko, Zagreb, 18. I. 1963, AP, II/6 35[ 1, 543-545].
**
Premda rije zvui malo udno ini se da nema dvojbe o ispravnosti njezina itanja.
153
*

316

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Boe na, mi Te ljubimo, mi smo Tvoji, mi smo u Tebi i elimo Te nasljedovati


i ivjeti samo s Tobom i Tebi, za Te - po Tebi. Boe na, Oe na, ljubavi naa, sve
dobro nae, sve to u nama nije od Tebe, molimo Te, izbrii, uzmi, odnesi, uniti, oisti,
operi i ispuni nas Duhom Svetim! U Duhu Svetome Tebe jedino ljubimo, hoemo, za
Tobom u Duhu Svetomu edamo, gladujemo, gledamo, eznemo, teimo. Smiluj nam
se i posveti nas u Duhu Svetomu da ispunimo Tvoju svetu volju i spasavamo due,
k Tebi ih vodimo a mi se priznajemo beskorisnim Tvojim slugama! Boe na, mi Te
ljubimo!155
I kad se bolest pogorala pa se Antiu uinilo da ga je Gospodin postavio na
svoj kri, on mu se jo dublje klanjao i nastojao izvriti njegovu svetu volju.
Ako nas je Gospodin udostojao svoga kria, svoga trpljenja, svoje muke u
Getsemaniju i na kriu, to je znak Njegova povjerenja, Njegove ljubavi i Njegove prisutnosti. On je u nama, On je s nama, On gleda svaki pokret naega srca i hoe da budemo uvijek s njime, ali u svojoj mudrosti ne da nam osjetiti svu onu dobrotu, milinu,
boansku ugodnost koja se krije u Njemu i Njegovoj ljubavi, nego hoe da mu dademo
nau ljubav, nau vjernost, nau cijenu njegovih milosti uz cijenu naega Ja, nae osjetljivosti, nae navezanosti i nae osobnosti. On hoe da mu dajemo sve iz punine srca,
iz punine ljubavi iz punine predanja, ne traei u niemu same sebe, nego njegovu svetu
ljubav i Njegovu svetu volju. [] pustimo, neka nas dragi Bog kua, neka nas mui,
neka nas udara, neka nas ostavlja, neka osjeamo snagu naih uvreda, koliko dragi Bog
mrzi grijeh, [] pustimo se da nas on isti, da nas On ureuje i upravlja po svojoj svetoj
volji. U svemu ga blagoslivljamo i na svemu mu zahvaljujemo, za sve ga molimo, da
nas uini dostojnima svoga pogleda, svoje ljubavi, svoje blizine, svoga jedinstva. Boe
moj, Ti si nedokuiv, Ti si neshvatljiv, Ti si nepojmljiv, Ti si neizmjeran, Ti dolazi u
svetom utjelovljenju k nama, postaje kao jedan od nas, daje nam svoje Boanstvo,
a od nas uzima nae ovjeanstvo. Mi Ti se klanjamo. Mi Ti zahvaljujemo. Mi Te
ljubimo, Mi Ti se predajemo. Mi Te molimo, milostiv budi nama grijenicima. Oisti
nas, posveti nas, uini nas dostojnim da samo Tebe ljubimo, da u Tebi ivimo i da po
Tvojim svetim darovima Tebi vie ugodimo i Tebi se pribliimo. Sjedini nas sa sobom i
ne dopusti da se igda od Tebe odijelimo. Neka na ivot bude odraz Tvoga ivota, Tvoje
svetosti, Tvoje ljubavi i neka bude plamen koji e svakomu donijeti svoju ljubav.156
Navedeni Antievi tekstovi u potpunosti razjanjavaju otkuda i njegov neobini potpis u pismima Isus = fra Ante,157 potpis koji je sve vie upotrebljavao
potkraj ivota, to je Anti vie postajao bolestan i slab.
Ali i kad se poistovjeivao s Kristom, Anti je uvijek osjeao da je nedovoljno suoblien njegovu liku, i neprestano molio da svojim ivotom uraste vre u

Anti . ajko, Zagreb, 18. IX. 1964, AP, II/6, 41 [ 5, 217-218].


Anti . ajko, Zagreb, 21. XII. 1964, AP, II/6, 46 [ 5, 229].
157
Isus=fra Ante u pismima s. Gonzagi mit, 3. XI 1964, AP, II/34, 16 [ 613]. Martinki Ostrongaj,
11. IX. 1964, AP, II/30, 23 [ 2, 577]; 14. IX. 1964, AP, II/30, 24 [ 2, 579]; 14. IX. 1964, AP, II/30, 25
155
156

6. Boji pohod

317

Kristov ivot, da se jednostavno izgubi u Kristovu ivljenju.158 U jednom pismu s


humorom se usporedio s praznom pukom da bi se na kraju pisma potpisao rijeima Isus = Duhovni Otac.159 Takvo poistovjeenje neodoljivo izaziva parafrazu:
to god uinite ovom nemoniku meni ste uinili.
Kad je potkraj sijenja dospio s itanjem do sedmoga stana ,izrazio je elju
prepustiti Kristu potpuno gospodstvo nad svojom osobnou, nad svojim ja
, potpuno se preobraziti u Krista, umrijeti sebi da bi naao u Kristu svoj poinak.160
Iz dana u dan i njegova je zika nemo postajala to vea. U toj nemoi vjerojatno mu je bila velika utjeha apostolski blagoslov koji mu je udijelio Sveti Otac, o
emu ga je brzojavno izvjestio kardinal Cicognani.161 I dok su dogorijevali posljednji ugarci vatre Antieva ivota, mnogi su postajali svjesniji vrijednosti plamena
na kojem su se kroz ivot duhovno zagrijavali. U zadnjim danima drala ga je
ognjica. Uz samostansku subrau koja su se esto nalazila uz njegov krevet, njegovala ga je asna sestra Miloslava, a posjeivala su ga etvorica lijenika: Sokoli,
Jelavi, Ntig i Hrko. Rijetki su bili pokornici kojima je samostanska uprava
doputala da ga posjete. Dva dana prije smrti posljednji je put, ini se, ispovjedio
neku osobu koja nije pripadala samostanskoj obitelji. Ponavljao je esto kratke
pobone uzdahe i molitve, a mogao je primiti i priest. U utorak 3. oujka za nj je
bila namijenjena sv. misa poslije koje mu je gvardijan fra Ivan Vuka u prisutnosti
subrae udijelio popudbinu i apostolski blagoslov. Medicinsko osoblje i subraa
osjeali su da se pribliio kraj, no Anti je jo itavi dan uspjevao razmijeniti s posjetiteljima po koju rije i uputiti pobonu preporuku. Popodne je u rukama drao
raspelo i upuivao Bogu zahvale i molitve.162 Ponekad je zapadao u izvansvjesno
stanje i nije zapaao osobe koje su ga dolazile posjetiti.163 Uveer su se zajedniki
oko njega okupila subraa i sestre iz samostana koje je Anti na kraju posjeta blagoslovio. Potom je uslijedila i njegova posljednja ispovijed.
I sljedeeg jutra se priestio. Vidjelo se ipak da se kraj sve vie primie. U
trenutcima kad je osjetio olakanje nastavio je s kratkim pobonim molitvama.
Posljednje razumljive rijei su mu bile: Isuse, Marijo, a tada je njegov glas za-

[ 2, 581]; 14. IX. 1964, AP, II/30, 26 [ 2, 582]. Daje sliicu nekoj Marici da je primi kao od Isusa
Anti . ajko, Zagreb, 17. IX. 1961, AP, II/6 [ 5, 179]. 18. IX. 1964. [5 219]. - Anti nepoznatoj
osobi, Vrhovac, 21. IX. 1964, AP, II/45, 19 [ 5, 1090].
158
Provincijal Jerko Lovri se sjea da su zadnje rijei koje je uo od Antia bile: Molite Vi, neka
mole braa, da ne ivim ja nego Krist u meni. Vjesnik Provincije Presvetog Okupitelja, 14 (1965),
br. 3-4, str. 28.
159
Anti M. Ostrognaj, Zagreb, bez datuma. AP, II/30, 30 [ 5, 777].
160
Anti L. Markoviu, Zagreb, 31. I. 1965, AP. I/29, 9 [ 2, 225]. Zanimljivo je da Anti ovdje upotrebljava sliku iz treeg poglavlja, sedmoga stana, o preobrazbi leptira.
161
Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 39c [ 7, 103].
162
Izvanprocesualna svjedoanstva, 105 (S. Arai).
163
I. Malinka, Duhovno oinstvo sluge Bojega
jega oca Antia, Antieva
eva ba
batina u duhovnoj obnovi
Hrvatske, Zagreb, 1994, 197.

318

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

mukao. Dr. Ntig mu je oko 12 sati dao injekciju. Nije koristilo. Prispjela je s
lijekom i bolniarka asna sestra Matejka Selina, koja ga je njegovala u bolnici
na Rebru.164 Lijek, meutim, vie nije koristio. Nije pomagao ni respirator koji je
donijela dr. Neda Hrko.165 Preminuo je 4. III. 1965. oko 12,30 sati,166 diui ruke
na blagoslov167 i s enjom u srcu da ga Gospodin preobrazi u novo stvorenje i
povede u nebesku pivnicu, kako je slikovito nazvao radosno opinstvo svetih u
nebu.168

Ljetopis Sestara sv. Kria na Rebru. 4. III. i 16. V. 1965. Usp. takoer S. Bani, O sanctissima anima, Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965), br. 3-4, str. 52-53.
165
Prema S. Araiu, Anti je Matejki pred est godina rekao da e biti prisutna na njegovoj smrti, a
slino je predskazao i dr. Nedi Hrko i samom fra Silvestru. Izvanprocesualna svjedoanstva, 105 (S.
Arai).
166
Lijenika potvrda dr. Vladimira Nthiga, Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 41 [ 7, 105];
I. Vuka, O. Ante Anti. Izvjetaj o bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog otkupitelja, 14 (1965),
br. 3-4, str. 25; Arhiv Vicepostulature, Osmrtnica, Osobni dokumenti, 42 [ 7, 106]. Gvardijan Vuka u
izvjetaju navodi da je prestao disati tono u 12,30 a u osmrtnici je navedeno da je umro u 12,40 sati.
167
Arhiv Vicepostulature, Druga izjava Milene Bebi, sestre sv. Kria, Zagreb, Vrhovac 43.
168
Anti S. Mavrak, Zagreb, 7. XII. 1964, AP, II/24, 159 [ 2, 532]. Dok smo jo ovo kratko vrijeme
na ovome svijetu, molimo se, trudimo se, da uemo u nebesku pivnicu - cella vinaria - gdje uvaa
Gospodin due i preobrazuje ih u nova stvorenja. Dua ne moe postii ovu preobrazbu nikada sama po
sebi. On nas mora tu uvesti i u nama svoje udo proizvesti. Za tu milost spreman sam trpjeti sve muke,
trpljenja i boli, patnje samo da me Gospodin uini dostojnim toga dara. Izraz nebeska pivnica (cella
vinaria) Anti je preuzeo iz Pjesme nad pjesmama, 2,4.
164

319

7. Zagovornik u nebu

7. ZAGOVORNIK U NEBU
Ovo je ljubitelj svoje brae koji se mnogo moli
za narod. (2 Mak 15,14)
Oduvijek je ovjek bio sklon, znajui vlastite slabosti, traiti posrednike koji
bi ga zagovarali kod Boga. U Starom zavjetu kao veliki posrednici spominju se
Mojsije, Samuel i Jeremija.1 Jedini posrednik novoga Saveza izmeu Boga i ljudi
jest ovjek Isus Krist,2 koji kao posvemanja Ljubav pridruuje k sebi lanove
svoga mistinog tijela kao suradnike. Prema kranskom vjerovanju, ta suradnika uloga u posredovanju posebno pripada onima koji su, pobijedivi zlo u svome
tijelu, preli s ovoga svijeta u nebesko kraljevstvo,3 pa im se zbog toga Crkva i
utjee za zagovor.4
GLASOVI O SVETOSTI
Neposredno nakon Antieve smrti njegovi tovatelji okupljali su se oko njegovih posmrtnih ostataka na mrtvakom odru i upuivali mu svoje molbe za zagovor
u razliitim potrebama.
Dok je leao na odru, od petka ujutro do ponedjeljka dolazili su mnogi, nekima se inilo stotine, i doticali ga se svojim krunicama.
Leao je on na odru smiren i spokojan, licem pronjene dobrote, ili kako je to
lijepo rekla asna majka Salezija, Milosrdnica sv. Vinka: u kapelici je na odru

Izl. 32, 11-14; I Sam 7, 8-12; Ps 99,6; 2 Mak 15, 14.


Heb 9,15; 12, 24.
3
Usp. Otk 5,8; 11,18.
4
Usp. III. euharistijska molitva (kanon mise): Vjerujemo da e nam njihov zagovor kod tebe uvijek
pomagati.
1
2

320

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

leao pravednik, na ijem je licu vidljivo ostao odraz susreta s Bogom Ocem, s Bogom
Sinom i s Bogom Duhom Svetim.5
U ponedjeljak 8. III. u 8.00 sati u kapelici Gospe Lurdske splitski nadbiskup
Frane Frani slavio je sv. misu zadunicu uz posluivanje franjevaca. Pjevale su
studentice Instituta za crkvenu glazbu. Potom je pokojnik oko 10 sati prevezen u
mrtvanicu na Mirogoju, gdje je okupljenom mnotvu isusovac Ivan Kozelj odrao govor, a potom je u 16 sati obavljen pogreb koji je vodio zagrebaki pomoni
biskup Franjo Kuhari a prisutni su bili nadbiskup Frani i biskup Smiljan ekada.
Sprovod je za mnoge bio nezapamen. Uz tri biskupa sabralo se mnotvo sveenika, asnih sestara i tisue vjernika da mu reknu posljednji hvala na zemlji i
zaponu preporukama njegovoj dobroti na nebu. [] uvjereni da je na nebu jedan
svetac vie, a na zemlji jedan pravednik manje. Kad je nakon odranog govora fra
irila Markoa na koncu sprovoda nad otvorenim grobom otpjevan i Tebe Boga
hvalimo, kao zahvala Bogu za jedan tako darovani ivot, mnogi su zakljuili da
se tako pokapa samo svetac.6

Biskupi Kuhari i Frani uz lijes na sprovodu

I dok su za ivota o Antiu samo neki govorili kao o svetom Bojem

jem
ovjeku,
na grobu kao da su to osjetili mnogi. U emisiji o njegovoj smrti, na hrvatskom
Ljetopis Sestara milosrdnica [Frankopanska 17, Zagreb], 4-8. III. 1965, [str. 202-203]. Kad sam kod
njegova svetog odra bila rekla sam mojoj pomajki: Ovo je drugi sv. Franjo Asiki. (Izvanprocesualna
svjedoanstva, 96. S. Lonarevi).
6
I. Vuka, O. Ante Anti. Izvjetaj o bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965),
br. 3-4, str. 25-27; Tu je objavljen i Kozeljov govor odran na sprovodu (str. 31-34); Ljetopis Sestara
milosrdnica, Frankopanska 17, Zagreb, spominje u sprovodu umjesto biskupa ekade Lacha (4-8. III.
1965 [str. 202-203]).
5

321

7. Zagovornik u nebu

jeziku, na Vatikanskom radiju 9. III. 1965. istaknut je njegov svetaki ivot i


izraena nada da e ga Gospodin proslaviti znakovima svetosti.7 I u izrazima
suuti, koji su stizali pismeno, neki su, na ljudski nain govorili o trajnosti njegove
uspomene (kardinal eper), dok su ga drugi izriito nazivali svetim redovnikom
(biskup Arneri), svetim uiteljem (fra Karlo Bali i drugi), monim zagovornikom kod Gospodina (A. Juri, kasnije splitski nadbiskup) u uvjerenju da se njegovom smru pojavljuje nova zvijezda na hagiografskom nebu Crkve (apostolski
administrator Gracija Ivanovi).8 Katolike novine Glas Koncila takoer su o
njemu donijele kratki i pohvalni nekrolog.9 Njegovi tovatelji nastojali su zadrati i obnoviti njegovu uspomenu sv. misama zadunicama, na kojima su govorili
istaknuti propovjednici,10 i komemoracijama. Prva takva komemoracija odrana
je 16. svibnja u crkvi Gospe Lurdske koju su priredile redovnice grada Zagreba, u
kojoj su istakle svoja duhovna iskustva i udivljenje prema svetakom, tako su ga
nazivale, Antievu ivotu,11 a potom je 7. XI. prireena i sveana komemoracija
na Franjevakoj visokoj bogosloviji u Makarskoj.12

Dio mnotva u pogrebnoj povorci

Jedan primjerak teksta koji je proitan na Vatikanskom radiju sauvan je meu spisima fra Dominika
unjare.
8
Usp. Saalnice, Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965), br. 3-4, str. 54-56. I ostali
izrazi suuti odraavaju uvjerenje u Antievu svetost, a neki su mu ispjevali i pjesme.
9
M[ijo kvorc], Umro Pater Anti, Glas Koncila, 4 (1965), br. 5 [14. III], str. 11. Ista je fotograja objavljena kasnije na spomen-sliici za trideseti dan pokopa i na etvrtoj stranici korica asopisa
Marija, u kojem je objavljen lanak O. fra Ante Anti (1893-1965), Marija, 3 (1965), 139- 140.
10
Ve sutradan slavio je misu zadunicu u crkvi Majke Boje
je Lurdske pomoni zagrebaki biskup
Josip Lach, a o Antiu su govorili provincijal Hrvatske franjevake provincije sv. irila i Metoda fra
7

322

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Ni Antiev grob nije zaboravljen. Zemljani grobni humak pod kojim je ukopan taj jednostavni franjevac njegovi
su tovatelji neprestano posjeivali, molei Antiev zagovor
i ukraavali grob svjeim cvijeem. Poeli su se pronosti i
glasovi o uslianjima molitava, pa ak i o neobinim zbivanjima. Na grob su zahvalni molitelji poeli ostavljati i ploice
sa zahvalama.13
Oduevljenje Antievim likom potaklo je upravu franjevake Provincije Presvetog Otkupitelja najprije da pone
organizirano prikupljati podatke uspomene i dojmove o fra
Anti,14 koji su objavljivani u Vjesniku Provincij15 a ukoro su
objavljena i dva Antieva ivotopisa.

I. Duli, O Ante
Anti, Kapela
Majke Boje
Lurdske u Zagrebu

Takav nenadani razvoj potakao je provincijala fra Petra


apkuna da je 3. lipnja 1968. zatraio savjet od generalnog
postulatora franjevakog reda za kauze kanonizacije Antonija
Cairolija da li bi se mogao pokrenuti postupak za Antievu
beatikaciju na to je Cairoli istog dana za vicepostulatora imenovao fra Roka Tomia, nato je provincijal apkun
obavijestio lanove provincije i pozvao ih da Tomiu dostave
svoje miljenje o Antievoj svetosti i sve do ega dou u
svezi s Antievim ivotom i svetou.16
Uskoro je zatraeno odobrenje nadlenih vlasti da bi se
Antievi posmrtni ostaci prenijeli s groblja na Mirogoju u
kriptu crkve Majke Boje
je Lurdske.17 Nakon dobivenih potrebnih doputenja svjetovne i crkvene vlasti posmrtni ostaci su
15. prosinca 1970. prema propisima preneseni u kriptu crkve
Majke Boje
je Lurdske u Zagrebu.18
Vjernici su sada nastavili dolaziti na Antiev grob u crkvu. Poelo se priati i o neobinim ozdravljenjima na Antiev
zagovor. Vicepostulator je u meuvremenu prikupio prilino

Damjan Damjanovi i isusovac Ante Katalini. Katalini je drao govor o Antiu u isusovakoj crkvi
u Zagrebu 14. oujka. Za tridesti dan od pokopa (8. IV. 1965) prireen je sveani Requiem za koji
je otisnuta posebna sliica. Misu je slavio fra Damjan Damjanovi a propovijedao fra Ante Crnica.
Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965) br. 3-4, str. 24-27. 34-38.
11
Tekstovi su objavljeni pod naslovom Svom najboljem duhovnom ocu redovnice grada Zagreba,
Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965), br. 5-6, Prilog str. 1-20. Kronika sestara sv. Kria
- Zagreb. Ljetopis Sestara milosrdnica, Frankopanska Zagreb, 14. V. 1965. Vjerojatno se pogreni
datum u ljetopisu, koji je pisan naknadno, uvukao iz datuma kojim je datirano predavanje asne majke
sestara milosrdnica Salezije Mavrak.
12
Tekstovi su objavljeni pod naslovom Komemoracija u Makarskoj u spomen fra Ante Antia,
Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965), br. 11-12, Prilog str. 39-50.
13
Soja Lonarevi o tome pie: Kad doem ovako bolesna na njegov grob, molim se i priam mu sve
svoje potekoe i jade, kao kad je bio iv i ve sutra osjetim da je pomogao u onom to sam ga molila.
- Jo je neto udno. Ja imam kompleks da se bojim groblja i mrtvaca, ali kad sam kod njega na groblju,

7. Zagovornik u nebu

323

obimnu dokumentaciju od koje su najopseniji dio Antieva izvorna pisma. Od


1977. do 1979. upueno je sv. Ocu i vie molba uglednih osoba, meu kojima i
nekoliko biskupa, te crkvenih ustanova iz Hrvatske da bi o. Antia proglasio blaenim. Antievo ime uzeli su i katoliki domovi u Frankfurtu (1968) i Mnchenu
(1980).19 No, kako je i vrijeme odmicalo, umirale su i osobe koje su bile u bliskom
dodiru s Antiem pa je na molbu postulatora Cairolija zagrebaki nadbiskup Franjo
Kuhari, kasniji kardinal, svojim otpisom 12. studenoga 1984. odredio otvaranje
biskupijskog postupka kako bi moglo biti ispitano to vie svjedoka.20 Tijekom zagrebakog postupka izmijenila su se dva postulatora i tri vicepostulatora te dva
delegirana suca, to je usporavalo tijek postupka. Biskupijski postupak u kojem je
ispitano vie od stotinu svjedoka zavren je 8. V. 1995, nakon ega su spisi dostavljeni Kongregaciji za proglaenje svetih. Kako su ti spisi nedostupni javnosti, prouavatelj Antieva lika moe se osloniti jedino na svjedoanstva izvan postupka,21
koja govore i o udesnim zbivanjima po Antievu zagovoru.
ja osjeam da je on kraj mene iv i mogla bih tamo biti satima. Nemam uope osjeaja da sam na tako
velikom groblju (Izvanprocesualna svjedoanstva, 96).
14
Arhiv Franjevake provincije u Splitu, Okrunica provincijala Lovria, Split 16. IV. 1965, br. 227/65
15
Uz ve navedene tekstove usp. Sjeanja na susrete s duhovnim uiteljem i voom fra Antom
Antiem, Vjesnik Provincije Presvetog otkupitelja, 14 (1965) br. 9-10, Prilog, str. 21-35.
16
P. APKUN, asni o. fra Ante Anti na putu slave, Vjesnik Franjevake
ke provincije Presvetog
Otkupitelja, 17 (1968) 83-85. Isprave o pokretanju postupka za beatikaciju u Arhiv Viocepostulature,
Osobni dokumenti o. Ante Antia, VI, 1-65.
17
Sanitarni inspektorat Sekretarijata za zdravstvenu zatitu grada Zagreba dao je 1. IV. 1970, pod br.
UP/I-05/21-4541/2-1970, suglasnost, a Sekretarijat za komunalne poslove, graevinarstvo i saobraaj
22. IV. 1970, br. UP/I-05/21-4541/3-70 odobrenje za prijenos posmrtnih ostataka. Sv. Kongregacija za
redovnike i svjetovne ustanove izdala je odobrenje 9. X. 1970, prot. n. 30972/70. Arhiv Vicepostulature,
Osobni dokumenti o. Ante Antia, V 45-48 [ 7, 109-113].
18
Prijenosu su prisustvovali naelnik sanitarnog inspektorata grada Zagreba dr. Nikola Cari, provincijal fra Petar apkun, vicepostulator fra Roko Tomi i gvardijan fra Ivan Vuka te kancelar
Nadbiskupskog duhovnog stola Ivan Tiler. Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti o. Ante Antia,
V 49-50 [ 7, 115-117].
19
Hrvatski duobriniki centar u Frankfurtu O. Ante Anti, VFPPOS, 17 (1968) 131-132; S. OVO,
Fra Dominik u
njara,

ivot i djelo, Makarska 1998, 124 i 134.


20
Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti o. Ante Antia, V 53-54.
21
U tim svjedoanstvima je odreda izraeno uvjerenje da je Anti bio zaista sveta osoba. Svi koji smo ga
poznavali i ili k o. Anti Antiu, govorili smo o njemu s dubokim potivanjem i nazivali ga svecem: Idem
k svecu. Poruio ti je svetac (104, sveenik dominikanac Anelko Huljev); Zato smo ga smatrali
svecem. Zato nam je primjer (82, Don Slavko Mikelin); [] prvi put sam ga vidjela na Brezovici
na Gospu Karmelsku i u crkvi je nastalo aputanje, evo doao je na svetac [] (92, Katica Rogini);
Sada smo sigurni da imamo u nebu jednoga sveca, [] (95, kolska sestra Asumpta Vrdoljak); On je
miomirisni cvijet na stablu franjevakog reda i sjajna zvijezda franjevakog neba (81, lijenica Desa
Bari); Svetac u potpunom smislu. Svetac = Utjelovljeni Krist, u ovom sluaju u osobi oca Ante (112,
nepotpisana osoba, sestra Jasenka iz Slavonskog Broda (?); Za njegova ivota smatrala sam ga svetim
zbog njegova sveta ivota, dobrim psihologom i osobom punom iskustva (113, prof. Boena Novosel);
Ako sam se u svom ivotu susreo s ovjekom za kojega bih mogao rei da je svetac Boji,
ji, onda je to bio
o. Ante Anti (79. Berard Bari, franjevac. Usp. takoer: Svjedoanstva i sjeanja na o. Antu Antia,
DOA, 17<1987>, 2, 17); I franjevci zadarske provincije Ljudevit onje (67) i Gabrijel tokalo (68) nazivaju ga bez okolianja svecem; Adela Starc ga naziva svetim muem naega doba (137); [] o. Anti
je po mome miljenju bio ivi svetac (99, Vjekoslav unji); Zaista ako o. Ante nije svet, onda ne

324

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

UDESNI DOGAAJI
Svjedoanstva o primljenim milostima po Antievu zagovoru, dostavljena u
Vicepostulaturu, bilo na traenje, bilo iz vlastite pobude, dosta su brojna i nejednake vrijednosti. Meu izvjestiteljima ima osoba razliitih zanimanja i obrazovanja,
od obinih ena sa sela i iz grada, supruga ija su zanimanja iz izvjetaja nepoznata,
inenjera, profesora, lijenika, sveenika i vie asnih sestara. Uglavnom se radi o
jednostavnim iskazima koji su rijetko potkrijepljeni strunom dokumentacijom i
zbog toga znanstveniku ne pruaju dovoljan temelj za znanstveno prouavanje.
Pokatkad osobe jednostavno iznose svoje doivljaje u kojima je Anti samo
jednostavni objekt nutarnjeg doivljavanja, kojemu moemo poklanjati ili ne poklanjati pozornost ovisno i o vlastitom stajalitu.22 Neka se zbivanja bez sumnje
mogu protumaiti i naravnim putem pa je prema mudroj postavci koja se pripisuje
sv. Grguru Velikom, Fides non habet meritum, cui humana ratio praebet experimentum23 nepotrebno traiti izvanredni Boji
ji zahvat gdje je Tvorac mudro sazdao
prirodni red stvari. Ozbiljniju pozornost privlae izvjetaji o teko objanjivim
dogaajima i ozdravljenjima meu kojima i od tekih bolesti.
Iz tih izvjetaja isprianih jednostavnim stilom i neposrednom iskrenou o
bolesti, lijeenju, utjecanju Antiu za pomo i o ozdravljenju, ili barem olakanju, izbija vrsto uvjerenje dotinih osoba u moni Antiev zagovor. Uvjereni da
preko Antia djeluje sam Bog, Antievi su tovatelji priali o njemu u sredinama
u kojima su se kretali i ivjeli, bez obzira na to to su ih ponekad sluali s nepovjerenjem, jer nisu mogli preutjeti ono u to su duboko bili uvjereni, pa se i glas
o njemu irio kao o monom Bojem
jem zagovorniku.

znam kako svetac treba izgledati (88, kirurg Joko Pinjatela); Ako on nije svet s takvim ivotom, onda
ne znam to se zahtijeva za svetaku aureolu (39, Anelina Kujundi, sestra Nae Gospe); Od prvog
susreta potivala sam ga kao pravednika. [] Poslije njegove smrti tujem ga kao sveca [] (140, sestra
Soja Juki); Ako ima uope svetaca danas na zemlji [] onda drim svakako da je jedan od njih bio i
pok o. Ante Anti (141 sestra Benita Prkain).
22
S. Vendelina Cvetni iz drube Sestara sv. Kria iznosi da je Lovrinca Cindori izjavila da je Antia:
vidjela kako se die prema nebu: Bio je: elav, imao je velike oi, bijeli habit i bose noge. U sestru
je gledao, smjeio joj se i dizao prema gore. No, prema istoj izjavi ista je sestra predosjetila i smrt
vl. Kopia. Izjava s. Vendeline Cvetni, bez datuma [iz 1996]. - S. imka Badurina bila je uvjerena
da joj je Anti, koji ju je pred put ohrabrio i obeao joj dati svoga anela uvara na putovanje kojeg
se bojala u Pritinu zaista i poslao svog anela uvara, jer su joj na putovanju razne osobe srdano
pomagale (Svjedoanstvo s. imke Badurine, 14. III. 1996).
23
M. GRABMANN, Die Geschichte der scholastischen methode II, Freiburg im Breisgau 1911, 36 i 39.

325

Z
Zakljuak

ZAKLJUAK
Fra Ante Anti je bez sumnje jedan od zanimljivijih likova u povijesti duhovnosti Katolike crkve u Hrvatskoj u novije doba. To pokazuje i injenica da je o
njemu napisano vie ivotopisa. ivotopisci su bili odreda ljudi koji su Antia dobro poznavali ili su se njegovim likom oduevili. Premda njihovi ivotopisi odgovaraju stvarnosti, nije ih uvijek mogue znanstveno provjeriti. Pisani ponajee
srcem, ponekad su se ustavljali na simpatinim anegdotama, pravim duhovnim
cvjetiima, ijim cvjetovima ostaje moda katkada zaklonjeno stablo Antieva duhovnog ivota s bogatim duhovnim urodom.
Ovaj se ivotopis od ostalih razlikuje u tome to je pisan iskljuivo na izvornim dokumentima, iz prve ruke, dajui prednost onima koji su pisani u vrijeme
kad su se zbivanja dogaala, dok su kasnije uspomene uglavnom koritene za
razjanjenje tih zbivanja.
Anti se rodio 1893. i prve odgojne smjernice dobio je na prijelomu XIX. i
XX. stoljea, dok je organizirani katolicizam u Hrvatskoj doivljavao obnovu,
pod utjecajem Katolikog pokreta i Katolike akcije. Po naravi sklon pobonosti,
prihvatio je redovniki poziv u Franjevakoj provinciji Presvetog Otkupitelja, sa
sjeditem u Splitu, utirui ve kao mlad put svojoj posebnoj duhovnosti. I dok su
mnogi njegovi suvremenici, poput apostola Petra, bili spremni borbeno braniti
svoju Crkvu, shvaajui rijei pape Pija X. sve obnoviti u Kristu (instaurare
omnia in Christo) kao poziv na vrsto ustrojstvo, Anti je taj poziv shvatio prema
Kristovoj prispodobi o kvascu koji neujno djeluje dok sve tijesto ne uzraste.
Boleljiv ve od mladih dana, jaao je svoj duh studijem, molitvom, razmiljanjem i patnjama. Kao redovniku istaknutih vrlina redovniki su mu poglavari ve potkraj studija povjerili slubu pomonika a ubrzo potom i samostalnog
odgojitelja mladih bogoslova. Izgraujui druge, i sam se duhovno izgraivao.
Suobliiti se Kristu postao je njegov ideal koji je nastojao predoiti i svojim odgajanicima. Poput Krista koji se predao za brau, Anti se, elei ga nasljedovati, i
sam u mladosti posvetio u potpunosti skrbi svoje subrae, mladih bogoslova.

326

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Ve od kolskih dana osjetio je da i u Crkvi u Hrvatskoj postoje due eljne


potpunijeg duhovnog ivota i nedostatak duhovnih voa koji bi takve due vodili
svojim savjetima. Ali za voenje takvih dua trebalo je najprije izgraditi vlastiti
duhovni sustav. Anti je za to imao naravne sklonosti, odgojiteljska sluba dala
mu je za to dobru priliku, mladenaki odgoj koji je proveo uz duhovnika fra Petra
Baia, o kome se govorilo da je sveta ivota, pruio mu je dobar temelj, a duhovne knjige i asketske vjebe posluile su mu kao savjet i ojaanje za uspon. U slobodno je vrijeme, koje mu je preostajalo od njegova odgojiteljskog rada, pokuao
u Makarskom primorju stvoriti kruoke preko kojih bi uputio osobe da istinskije
ive Kristovo evanelje. U isto je vrijeme pokuao uspostaviti kruoke katolikih
uitelja koji bi vlastitim ivotom prenosili religiozna uvjerenja mlaim naratajima te je kuao probuditi ari duhovni ivot u redovnikim zajednicama.
Uvjerenje kojim je to poduzimao, ljubav kojom je obavljao, prodorni pogled
iz kojega je iskrila njegova duhovna snaga, nenametljivost, skromnost i spontanost s kojom je pristupao ostavljale su na osobama s kojima se susretao snaan
dojam. Premda se nije isticao tjelesnim osobinama i umjenou govorenja, njegov primjer, njegova rije i njegovi savjeti bili su neodoljivi. itanje due voenici
su pokatkad doivljavli upravo zapanjujue, pa su govorili o njemu kao vidiocu i
svecu. Ipak zbog uvjeta u kojima je djelovao, Antieva je djelatnost izmeu dva
svjetska rata bila poznata skoro samo na uem podruju
ju na kojem je djelovao.
Rat je sobom donio nove nevolje i vee tjelesne potrebe. Uz lijeenje duhovnih rana trebalo je umijea da bi se pronalo ugroenima sklonite nad glavom i
nahranilo gladne. Istina Anti nije nikada prerastao u karitativnog radnika o kome
bi se pisale knjige, no povezanost s ugroenima dala mu je istanan osjeaj harmoninosti izmeu ljudskoga tijela i due.
Prisilno zatvaranje Franjevake visoke bogoslovije u Makarskoj u poetku
komunistike vladavine otvorilo je Antiu nova obzorja, nakon to se preselio u
hrvatsku metropolu, u Zagreb. Njegovo izbjegavanje bavljenja politikim pitanjima sada mu je donijelo prednost. Ni nakon mjesec dana ispitivanja u zatvoru
komunistiko tuilatvo nije moglo pronai izliku da Antia optui, premda su
neku njegovu subrau na montiranom sudskom postupku osudili na smrt, a Antia
je zapalo da im udijeli posljednju popudbinu.
Muenika smrt subrae kao da je pridonijela da se i na Antia obilnije izliju
Boji
ji darovi. Svojim radom, zaista bi se moglo rei, on je nadoknadio njihov
odlazak. ovjek koji je odbijao samo izvanjsku organiziranost Crkve postaje dua
novih duhovnih pothvata. U vrijeme kad se nije moglo nita tiskati on pronalazi
osobe koje, poput srednjovjekovnih prepisivaa u skriptoriju, prepisuju duhovne
tekstove koje Anti umnoene dijeli da kolaju od samostan do samostana. Uz njegovu pomo i iskustvo njegovih studenata sestre Nae Gospe organiziraju i prva
ciklostilska izdanja te tako postaju svojevrsna prva tiskara katolikih izdanja u
kojoj su se tiskala i prva godita lista koji je izvjetavao o radu na II. vatikanskom
saboru (Glas Konicila).

Zakljuak

327

No uz odgojni rad sa studentima Anti u Zagrebu postaje poznati duhovni


voa, bilo po svojoj slubi ispovjenika, naroito u samostanima redovnica, bilo po
tome to su mnoge osobe upravo poele opsjedati crkvu Majke Boje
je Lurdske i
samostan uz crkvu u kojem je Anti boravio.
Istraivanja poduzeta u ovom radu pokazuju da se Anti do tog vremena razvio u izvrsnoga duhovnog vou. Svoju duhovnost nije zadrao samo na saznanjima crpljenim iz najboljih prirunika askeze svoga vremena ve se i sam odluno
dao na itanje najboljih asketskih i mistinih djela, kao to su djela franjevakih
pisaca sv. Bonaventure, sv. Petra Alkantarskog, sv. Karla Secijskog te karmelianskih autora sv. Terezije i sv. Ivana od Kria, i nastojao je njihove upute provjeriti
u vlastitom ivotu.
U svagdanjem ivotu ivio je asketski, ali bez pretjerivanja u asketskim vjebama, obuzdavajui tjelesne sklonosti i tujui vlastito tijelo kao hram Svevinjega
prema uputama evanelja. Vjera mu je prerasla u gledanje, ufanje je ovrsnulo u
sigurnost, ljubav ga je pribliila suoblienju s Ljubljenim i razlila se na blinje. U
djelovanju je postupao odmjereno, usmjeravajui vlastite ine i upuujui druge
prema Bogu kao najviem cilju ljudskog ivota. Pridavao je slavu Bogu, a ljudima
duno tovanje. U potekoama ivota i naroito u bolesti, koja se potkraj ivota
pojaala, predavao se hrabro u Boju
ju volju i prema njoj se nastojao suobliiti do
te mjere da bi nestao u Kristu, preobrazio se u Krista, odnosno, bolje reeno da bi
u njemu ivio samo Krist.
Mnogi ljudi su ve za Antieva ivota u njemu vidjeli svetog ovjeka i kao
takvom mu se poslije njegove smrti utjecali za zagovor. Je li Anti dospio, zaista,
do tako herojskog stupnja ljubavi da zasluuje da ga Crkva ovjena svetakim
vijencem, ostaje prosudbi Crkve.
Ovaj rad nije rijeio, a to mu nije bila ni nakana, sva pitanja s obzirom na
prouavanje Antieve duhovnosti. No, on je otvorio vrata daljnjem prouavanju,
napose utjecaju duhovnih pisaca na Antievu duhovnu i mistinu teologiju, to e
nadam se biti od koristi daljenjem prouavanju duhovnosti meu Hrvatima.
Pomno analizirani dokumenti, pisani u vrijeme kad Anti nije bio kandidat
za oltar, podvrgnuti povijesnoj kritici i sloeni u jedinstvenu sliku otkrivaju autentinog skromnog, i pobonog franjevca, uzornog sveenika, ovjeka ispunjena
Bojom
jom ljubavi i arom za spasenje dua, ovjeka potpuno Bojeg,

jeg,
eljna suoblienja s Propetom ljubavlju, s Kristom.

328

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

UPOTRIJEBLJENA VRELA I LITERATURA


NEOBJAVLJENA VRELA
ARHIV VICEPOSTULATURE SL. BOJEGA FRA ANTE ANTIA
SPISI FRA ANTE ANTI
NTI
A
A
Osobne isprave.
Antieva pisma (AP).
Duhovni spisi (nagovori, razmatranja, ulomci tekstova za knjige, prirunici
za studente).
Kateheta po srcu Isusovu, I-II , Zagreb 1957, (strojopis).
PISMA FRA ANTI ANTI
NTIU (PA)
Pod tim naslovom skupljena su u etiri kutije, kronolokim redom, (19231925, 1923-1940, 1941-1945, 1946-1965) pisma izvuena iz razliitih
arhivskih fondova, ponajvie iz Franjevakog provincijalata u Splitu te
Uredovni spisi franjevakog
kog bogoslovnog klerikata u Makarskoj 19191936. i 1940-1945, uglavnom upuena Antiu kao magistru.
IZVANPROCESUALNA SVJEDOANSTVA

ANSTVA
Sadre potpisane dojmove Antievih penitenata o svom duhovnom voi.
ARHIV FRANJEVAKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA U
SPLITU
Osobnici, Fra Ante Anti.
Spisi provincijala:
K/5, Zapisnik kapitula i denitorijalnih sastanaka.
Popis uvojaenih
enih redovnika i misnika Redodrave Presvetog Otkupitelja.
Karlo Bali, Dopisi.
KNJINICA FRANJEVAKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA U
SPLITU
K. . JANKOVI, Prol duhovnog ivota magistra aka o. fra Ante Antia u
svietlu vlastite proivljajnosti, Sinj 1991 [rukopis s nadopunama iz 1993].

Upotrebljena vrela i literatura

329

FRANJEVAKI ARHIV U MAKARSKOJ


SAMOSTANSKI ARHIV
Knjige dnevnih misnih nakana (Libri intentionum), KM 137-148.
Knjiga znamenitijih dogadjaja zbivih se u redovnikoj obitelji
Franjevakog manastira u Makarskoj od godine 1905. do godine 1957. Bez
signature.
Spisi preminulih redovnika: Fasc. IX. Spisi fra Petra Grabia (Anti
Grabiu, 2 pisma); Fasc. XI. Spisi fra Ante Cikojevia (Anti Cikojeviu,
7 pisama).
ARHIV FRANJEVAKE
KE TEOLOGIJE

Acta Instituti theologici Makarska 1912-1936.


Status discipulorum.
Zapisnici sjednica:
Zapisnik uiteljskih sjednica Franjevake bogoslovije u Makarskoj, od
god. 1919 [do 1943].
Zapisnik sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu i
Makarskoj, 1. X. 1954 [-21. I. 1972].
Ljetopis.
Kronika franjevake visoke bogoslovije u Makarskoj [I], od k. god.
1937/38- [1943-1944].
ARHIV FRANJEVAKOG
KOG BOGOSLOVSKOG KLERIKATA

Popis klerika 1911-1992.


Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, 1. I.
1930 - 1. XII. 1938.
Slu beni spisi Franjevakog klerikata u Makarskoj, 1917-1918.
Slu
Uredovni spisi Franjevakog bogoslovnog klerikata u Makarskoj od
1919-1936. i 1940-1945, kao to je spomenuto, nalaze se raspreni
meu ostalim Antievim spisima u Vicepostulaturi, kamo su najvjerojatnije prispjeli posudbom ili moda poklonom.
Uredovni spisi Franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, 19371940.
Slu beni spisi / naeg lozofskog-bogoslovnog Klerikata / za / magistarSlu
stva o fra Ante Antia / od 16-IX-194629-IX-1956 / Zagreb [Antiev
autograf .
autograf]
Inventar naega Bogoslovnog klerikata u Makarskoj od god. 1911 (U tekstu nae franjevake bogoslovije.
ARHIV ZBORA MILOVAN
Dnevnik zbora franjevake bogoslovne mladei u Zaostrogu - nastavljen u
Makarskoj od I. X. 1911. od Zbora Milovan.
Biljenikove biljeke za Zbor franjevake bogoslovne mladosti u Zaostrogu,
Arhiv Franjevakog samostana Makarska, bez signature. [Zapisnik
Zbora].
Dnevnik zbora Milovan, IV (12. II. 1932 - 15. XII. 1934).

330

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Dnevnik zbora Milovan, V (15. XII. 1934 - 17. X. 1936).


Dnevnik zbora Milovan, VI (16. IX. 1938 - 22. XII 1942 [=18. III. 1941]).
Listovi od 18. III. 1941 - 22. XII 1942. istrgnuti od straha pred komunistima.
Zapisnik Zbora Milovana u Makarskoj kol. god. 1913. i 1914. Sv. III.
Zapisnik Zbora Milovana u Makarskoj kroz k. g. 1915-1916-1917, Sv.
IV.
Zapisnik Zbora Milovana za god. 1917. i 1918. Sv. V.
Zapisnik Zbora Milovan, god. 1919 - 1921. Sv. VI.
Zapisnik Zbora Milovan, god. 1921 - 1922. Sv. VII.
Zapisnik Zbora Milovan, god. 1922 - 1923. Sv. VIII.
Zapisnik Zbora Milovan, god. 1923 - 1925. Sv. IX.
Zapisnik Zbora Milovan, god. 1925 - 1927. Sv. X.
Zapisnik Zbora Milovan, god. 1927 - 1931. Sv. XI.
Zapisnik Zbora Milovan, god. 1931 - 1935. Sv. XII.
[Zapisnik Zbora Milovan za god. 1936. koji se spominje u AFSM, Dnevnik
Zbora Milovan, V, str. 243 [30. V. 1936] nisam uspio pronai.
Zapisnik sjednica asketine sekcije, I-II.
Zapisnik sjednica misijske sekcije.
Dnevnik zbora franjevakih bogoslova Milovan, I (1911-1921); II (19221927); III (1927-1931); IV (1932-1934); V (1934-1936); VI (1936-1938);
VII (1938-1941) .Zadnji listovi istrgnuti od straha pred komunistima.
Ljetopis Zbora franjevakih bogoslova Kneevi u Zaostrogu za kolsku
godinu 1909-1910 - 1911, te od 4. listopada 1911-1929 za Zbor franjevakih
bogoslova Milovan u Makarskoj [U tekstu skraeno Ljetopis Milovana]; II.
Ljetopis Zbora franjevakih bogoslova Milovan u Makarskoj (1929-1942).
ARHIV INSTITUTA
PLANINA I MORE
Dnevnik fra Jure Radia.
FRANJEVAKI ARHIV U SINJU
ARHIV FRANJEVAKE
KE

KE KLASI
KLASI
NE

NE GIMNAZIJE U SINJU
Katalozi ocjena: I. r. 1905/06; II. r. 1906/07; III. r. 1907/08; IV r. 1908/09;
knj. br. 28 (IV. r. 1908/09); V. r. 1909/10; VI. r. 1910/11.
ARHIV UPE UDOTVORNE GOSPE SINJSKE
Matica krizmanih, II.
FRANJEVAKA
KA

KA KNJI
KNJI
NICA

NICA U SINJU
Fasc. XLIX [rukopisi].
/11, Sv. BONAVENTURA: Pismo jednom nestalnom i preuzetnom novaku.
/12 Tumaenje pravila Male brae pape Klementa V. Prijevod.
/14 Uredbe i obiajnik Male brae Redodrave Presvetog Odkupitelja
(1926).
Fasc. LXIV/8, Konstitucije Franjevakog reda, koncept prijevoda.
9. Sv. BONAVENTURA: Knjiica o est seranskih krila.

Upotrebljena vrela i literatura

331

Fasc. XLVI, i XLVIII/1. Materijal o hrvatskim svecima meu spisima


don Mate Klaria i don Krste Stoia.
Fasc. XLII/16, Tumaenje naeg svetog pravila.
FRANJEVAKI ARHIV U VISOVCU
Liber [vestitionum et professionum].
FRANJEVAKI ARHIV SAMOSTANA SV. LOVRE U IBENIKU
Samostanski spisi VI/321.
VIII/298.
FRANJEVAKI ARHIV U ZAOSTROGU
Spomen-knjiga manastira Zaostroga od 1. I. 1913.
FRANJEVAKI ARHIV SAMOSTANA MAJKE BOJE LURDSKE U
ZAGREBU
Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982.
Ljetopis samostana, svetita, upe Majke Boje
je Lurdske u Zagrebu, 19621964.
ARHIV FRANJEVAKOG SAMOSTANA U SAMOBORU
Historia Domus (ljetopis), sveanj B-1-3, br. 292).
ARHIV SAMOSTANA SV. KLARE, SPLIT
Ljetopis samostana.
Zapisnici kapitula.
ARHIV SAMOSTANA SV. KLARE U ZAGREBU,
Povijest samostana sv. Klare Bezgrjenog srca Marijina, Samobor-Zagreb.
ARHIV SAMOSTANA SESTARA MILOSRDNICA, ZAGREB,
Frankopanska 17.
Ljetopis.
ARHIV SESTARA SV. KRIA NA REBRU
Ljetopis.
ARHIV SAMOSTANA KARMELIANKI BREZOVICA
10251 Hrvatski Leskovac, Brezovika 90a
Ljetopis samostana sestara karmelianki.
Spomen-knjiga - Karmel Brezovica, 8. V. 1949.

332

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

BISKUPIJSKI ARHIV U IBENIKU


Br. 1738/37. i 2799/1937.
UPNI ARHIV U EPURINI
Libro degli atti di nascita della Parrochia di Prvi epurina.
NADBISKUPIJSKI ARHIV U SPLITU
Knjiga zareenika II (1900-1925).
Spisi, god. 1945.

OBJAVLJENA VRELA
SPISI FRA ANTE ANTIA
PISMA:

Pisma sveeniku I [fra Nikoli Gabriu], (ur. R. Tomi), Zagreb, 1985.


Pisma sveeniku II [fra Petru apkunu], (ur. R. Tomi), Zagreb, 1985.
Pisma sveeniku III [fra Stanku Petrovu], (ur. R. Tomi), Zagreb, 1986.
Pisma sveeniku IV [fra Ivanu Juriu], (ur. R. Tomi), Zagreb, 1986.
LANAK:

Mnogopotovani otac fra Petar Grabi kao magister bogoslova, Mp. o.


dr. fra Petar Grabi, ivotne crtice i glavnija djela. In memoriam 18821963, Split 1964, 64-65.
SVJEDOANSTVA
ANSTVA

ANSTVA I ZBIRKE USPOMENA O ANTI


NTI
U
ZAGRABIEN. Beaticationis et canonisationis servi Dei Antonii Anti sacerdotis
professi ex Ordine Fratrum Minorum (1893-1965), Positio super vita et
virtutibus Sumarium. Romae, Congregatio de causis sanctorum, 2000.
GABRI, Nikola, Moj magister I. Kreposni ivot i postupci o. Ante Antia,
(Svjedoanstva, 2), Zagreb 1984.
GABRI, Nikola, Moj magister II. Kratki ivot i postupci o. Ante Antia,
(Svjedoanstva, 3), Zagreb 1984.
JURII, Mario, O. fra Ante Anti, sluga Boji,
ji, u uspomenama iz Makarskog primorja, Zagreb, 1992.
JURII, Mario,
ovjek dobrote, Zagreb, 1993.
VRI, Vjeko, Na
Na magistar, Vrgorac 1977.
CRKVENO ZAKONODAVSTVO
A) OPE

E
Acta Apostolicae Sedis.
Corpus iuris canonici.
Enchiridion Clericorum. Documenta Ecclesiae futuris sacerdotibus formandis
(ed. Sacra Congregatio pro Institutione Catholica), Romae 1975.

Upotrebljena vrela i literatura

333

B)

ZAKONODAVSTVO FRANJEVAKOG
KOG REDA

Acta Ordinis Fratrum Minorum.


Normae de seraphica iuventute religiose educanda et efformanda, Romae 1951.
Regula et Constitutiones Generales Fratrum Minorum, Ad Claras Aquas
(Quaracchi), 1910.
Regula et Constitutiones Generales Fratrum Minorum, Romae, 1913.
Regula et Constitutiones Generales Fratrum Minorum, Ad Claras Aquas
(Quaracchi), 1922.
B) ODREDBE I STATUTI FRANJEVAKE
KE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

Ordinationes provinciales minoritic provinci SS. Redemptoris in Dalmatia


[Suplementum:]Usuale eiusdem minoriticae provinciae SS. Redemptoris,
Sibenici 1909.
Ordinationes et Liber usualis provinci Fratrum Minorum SSmi Redemptoris in
Dalmatia, Split 1926.
Statuti particolari per losservante Provincia del Santissimo Redentore in
Dalmazia, fatti nel capitolo provinciale del novembre 1876 a Spalato sotto
la presidenza del Reverendissimo padre fra Bernardino da Portogruaro inistro generale di tutto lOrdine de Minori, Roma 1877.
OSTALA OBJAVLJENA VRELA
B[OGDAN], I. muki teaj u Makarskoj, Lu,
25 (1929), br. 1, str. 27-30.
,
I. VUKA, O. Ante Anti. Izvjetaj o bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog
otkupitelja, 14 (1965), br. 3-4, str. 25.
Pravila knji
knjievnog
evnog drutva hrvatsko-slovenskih franjevaca, Sarajevo 1914.
IZABRANA LITERATURA
ANTI
NTI
EVI
EVI
IVOTOPISI:
DAMI [N. HRKO], Na
Na dobri fra Ante, [Zagreb 1971].
FARANETI, N., Svjetlo u Tami, Split 1969.
IVANOV, N. [N. HRKO], Glasnik vjene
ne ljubavi. Kratki ivotopis oca fra Ante
Antia, Zagreb 1975.
KATALINI, A., Dobri otac Anti. Treptaji srca meu tvornicama, Split 1967.
KUHAR (CUCCARI), M., Dobri i vjerni sluga, ivot i duhovni rast sluge Bojega
jega fra
Ante Antia (1893-1965), Zagreb 1998.
KUSTI, ., Tjeitelj udotvorni.

ivotni put fra Ante Antia, Zagreb 1989


(Prijevod:Worker and consoler - The life journey Fra Ante Anti [preveo:
A. Antulov], Grebe St. Stirling 1992).
MARIJA OD PRESVETOG SRCA [PETRIEVI, A.], Duh ljubavi, Split 1966.
IMUNOV, J. [SEKULI, A.], Suvremena slu
sluba vjenosti.

nosti.
ivot i rad o. fra Ante
Antia, Zagreb 1978.
ZBORNICI SA ZNANSTVENIH SKUPOVA:
Karizme, lik i djelo sluge Bojega
jega o. Ante Antia, Zbornik radova prvog simpozija

334

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

odranog u prigodi 25. obljetnice blaene smrti o. Ante Antia u Zagrebu


(od 2. do 4. oujka 1990), Zagreb 1991.
Antieva
eva ba
batina u duhovnoj obnovi Hrvatske, Zbornik radova drugog znanstvenog zbora odranog u prigodi 100. obljetnice roenja o. fra Ante Antia
(1893-1993), Zagreb, 1994.
Posveeni ivot i sluga Boji
ji o. fra Ante Anti, Znanstveni skup, Zagreb, 2. do
4. oujka 1995. u prigodi 30. obljetnice smrti sluge Bojega
jega o. fra Ante
Antia, Zagreb 1996.
ASOPISI
Vjesnik Franjevake
ke provincije Presvetog Otkupitelja, 1 (1952) -.
Dobri otac Anti. Glasilo Vicepostulature sluge Bojeg
jeg o. Ante Antia, 1
(1971) -.
OSTALA LITERATURA:
ANUI. M., O. FRA IMUN JELINI, Sinjska spomenica, Sinj 1965, 343-347.
BAI, P., Marija, Prijestolje mudrosti i znanja, Gospa Sinjska, 7 (1928), br. 4. 73.
BAI, P., Pouke o estom svetom prie
enju, Split 1877.
BEZINA, P., Franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja rtve rata 1942-1948,
Split 1995.
BEZINA, P., Novicijat Franjvake
ke provincije Presvetog Otkupitelja (1735-1993),
Split 1993.
BEZINA, P., Srednje kolstvo u Franjevakoj provinciji Presvetog Otkupitelja
(1735-1920), Split 1989.
BIANCHINI, E. La Regola de Frati Minori, esposta con brevit in accordo ai sacri
canoni. Firenze. Quaracchi, 1943.
BONAVENTURA, S., Opera omnia, VIII, Ad Claras Aquas (Quaracchi) 1898.
BUJAS, G., Sa svjetiljkom u rukama, ibenik 1940.
Caeremoniale Romano-Seraphicum Ordinis Fratrum Minorum, Ad Claras Aquas
(Quaracchi) 1908.
CAMELE, G. M., La formazione del clero [Bologna 1929].
A. CARATAN - B. MUTI, Provincija Boje
je providnosti Drube Keri Boje
je ljubavi,
Split-Zagreb 1982.
[CARLO DA SEZZE] Autobiograa, ovvero I Fioretti di Frate Carlo raccontati da lui
medesimo, [a cura di S. Gori], Roma 1959.
[CARLO DA SEZZE] Scintille Seraphicae Florilegio di Massime e Pensieri di San
Carlo da Sezze OFM, [a cura di S. Gori], Roma 1957.
CARLO DA SEZZE, Opere complete, Roma 1963.
Enchiridion Clericorum, [Romae] 1975.
Franjevaka
ka visoka bogoslovija Makarska 1736-1986, [spomen zbornik] Makarska
1989.
FRIGANOVI, J., O. fra Petar Bai, Sinjska spomenica, 1715-1965, Sinj 1965,
329-335.

Upotrebljena vrela i literatura

335

GARANJIN, I. L., Ekonomsko-politika


ka
ka razmi
razmiljanja o Dalmaciji, Split 1995.
GORI, S., S. Carlo da Sezze, maestro e modello della vita interiore (Spirito e vita
II, 1960).
HARDICK, L., Werkbuch zur Regel des Heiligen Franziskus, Werl in Westf. 1955.
IOHANNES CHRYSOSTOMOS, (De sacerdotio), Patrologia Graeca. 48,
623-692.
Izjava sveenstva u cetinskoj krajini, Novo doba, 2 (1919), br. 111 [22.
V.1919].
JANKOVI, K. ., Prol duhovnog ivota magistra aka o. fra Ante Antia u svjetlu
vlastite proivljajnosti, Sinj 1991 [rukopis s nadopunama iz 1993].
JANOSI, F. E.,
sterreich und der Vatikan 1846-1918, I,.
JURII, H. G., Sveti sljedbenici Franje Asikoga u naoj prolosti, Kai
, 9
i
(1977), 37-69.
JURII, K., Fra Gabro Cvitanovi i njegov Ratni dnevnik (1914-1918), Split 1984.
KAPITANOVI, V., Die Beziehungen der kroatischen Geistlichen aus Dalmatien
zu Ungarn, Ungarn und das Christentums SSdosteuropas, Historische
Referate des VIII. theologischen Sdosteuropaseminares in Budapest (2431. 8. 1986), Heidelberg 1987, 15-24.
KAPITANOVI, V., Die Rolle der Franziskaner von Visovac in der Kroatischen
Geschichte, Archivum Franciscanum Historicum, 77 (1984), 421-434.
KOSOR, K., O. fra Petar Krstitelj Bai, Kai
, 5/1973, 55-91.
i
KRALJEVI, R., Vinogradarski slom i demografski rasap ju
june
ne Hrvatske u osvit 20.
stoljea, Split 1994.
MARIJA OD PRESVETOG SRCA [A. PETRIEVI], Samostan svete Klare u Splitu, 13081978, Split 1979.
MILAIN, B., Otac fra Ante Anti idejni utemeljitelj nae tiskare, Majka Beata
Mila in (1916-1996),
Mila
ivot, zapisi i sjeanja, Zagreb 1997, 60-63.
PALAVRI, A. - ZELI, B., Korespondencija Mihovila Pavlinovia, Split 1952.
PANDI, B.,
ivotopis fra Dominika Mandia, Chicago 1994,
PERI, I., Ante Trumbi na dalmatinskom politikom
kom
kom popri
popritu, Split 1984.
Pozdrav regenta franjevcima, Novo doba, 2 (1919), br. 6 [9. I. 1919].
QUAGLIA A., Loriginalit della Regola Francescana, Sassofereato 1959.
RADI, N. Dr. fra Jure Radi, ivot i djelo (1920-1990), Split-Makarska 1998.
Scintille Seraphicae Florilegio di Massime e Pensieri di San Carlo da Sezze, OFM,
Raccolti e annotati a cura del P. Severino Gori, OFM, Roma 1957.
SOLDO, J., Djelovanje franjevaca Provincije Presv. Otkupitelja kroz 250 godina
(1735-1985), Kai
, 17 (1985 [1988]), 157-358.
i
[SOLDO, J.] Franjevaka
ka provincija Presvetog Otkupitelja, Split 1979.
STOI, K., Sela ibenskog kotara, ibenik 1941.
IGORI, J., De situ Illyriae et civitatis Sibenici, (Graa za povijest knjievnosti
hrvatske, knj. 2., uredio M. repel), Zagreb 1899, 1-12.
TALPO, O., Dalmazia. Una cronaca per la storia (1942), Roma 1990.
TANDERINI, F., Urbanit seraca, Vicenza 1943.

336

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

VELNI, J., Samostan sv. Frane u Zadru, povijesni prikaz njegova ivota i djelatnosti, Samostan sv. Frane u Zadru, Zadar 1980, 25-102.
Vlada prema katolikoj crkvi. (Predstavka jugoslavenskog katolikog episkopata
vladi), Narodna politika, 5 (1922), br. 101. str. 2.
Vez ljubavi u tkanju jedne povijesti, Zagreb 1990.
WODKA, J., Kirche in sterreich,

Wien 1959.
ZARDAN, I. - TENDERINI, F., Picolo cerimoniale Romano Seraco. Manuale dei
ministri inferiori, dei coristi e del sacrestano. Vicenza, TerzOrdine
Francescano, 1942.
ZELI-BUAN, B., Jo iz ostavtine Mihovila Pavlinovia, Radovi Centra JAZU
u Zadru, 157-196.
VRAI, B. Kovai, A., Sestre milosrdnice I, Zagreb 1996.
* Potpuna literatura moe se nai u Zbornicima Karizme, lik i djelo i
Antieva
eva ba
batina, navedenima u ovom popisu.

337

Kazalo osobnih imena

Kazalo osobnih imena

Abrus, Ivan 269

Aichner, Simone 45
Ala, Ante 40, 68, 69
Ala, Doma 177
Ala, Dome 177
Albers, Peter 45
Aleksandar, regent, kralj, v.
Karaorevi, Aleksandar
Alisa 247
Aljinovi, Ignacije 313
Ana di san Bartolomeo, sv. 292
Andreis, eslava 280
Andri, Pako 264
Anela Folinjska (Angela da
Foligno), sveta 286
Aneli, Petar 110, 135
Anger, Livije 182
Ani, Stanko 287, 301, 302
Ante Padovanski, sv. 14, 19, 31, 7677, 213, 226
Antich Matteo, v. Anti Mate
Anti, Ive (pravilno, Toma) 12
Anti, Anka 220
Anti, Ante, fra Antin sinovac 166
Anti, crkovinar 10
Anti, Drago 220
Anti, Genoveva (=ena) 17
Anti, Iva Kata, sestra fra Antina, 17
Anti, Iva, sestra fra Antina, 63, 180,
217, 220
Anti, Ivan (Ive), brat fra Antin, 15,
17
Anti, Ivan, stric fra Antin, 13,
Anti, Joso, brat fra Antina djeda, 12

Anti, Kata (Katarina), fra Antina


sestra 15
Anti, Lovre, fra Antin brat, 12, 13,
14, 15, 17, 18, 31, 55, 64, 217,
220
Anti, Luka, fra Antin stric 13
Anti, Ljubomir 10, 11, 16
Anti, Marija 220
Anti, Marija Eufemija (Fila), fra
Antina sestra 15, 17
Anti, Marija, fra Antina sestra 15
Anti, Marko, fra Antin brat 12, 15
Anti, Mate (Antich, Matteo) djed fra
Antin 12, 13
Anti,, Matija, fra Antina tetka 13
Anti, ima (
imaka), fra Antina tetka 13
Anti, imun Nikola, fra Antin stric
13
Anti, Tade r. Vlahov, fra Antina
majka 13, 14, 19, 64
Anti, Toma (Tomaso) pradjed fra
Antin 12, 13, 19
Anti, Toma (Tome), otac fra Antin
13
Anti, Tomica, sestra fra Antina 17
Anti, Tonka, tetka fra Antina 13
Antolovi, Marija 225
Antulov, crkovinar 10
Anuncijata 253
Anui, Mijo 141, 145, 178, 218, 221,
246, 275, 297
Arai, Silvestar 174, 318
Arko, Gabrijel 127, 235
Arneri, Josip 321

338

Atlagi, ima 215, 216, 226, 230,


242
Attems, Mario 39, 43
Augustin, sveti 191, 219
Augustina, asna sestra 278

Bai, Kerubin 111

Bai, Klara 211, 213, 223, 241, 250,


298, 299
Bai, Pako 172
Bai, Stanko 13, 56, 179
Bai, Petar 24- 27, 35, 118, 326
Badurina, imka 324
Baji, Bernardin 221, 309
Baji, Leonardo 76, 91, 92, 178, 182,
206, 245, 269
Bakotin, Jerko 166, 159, 211, 230,
309, 311
Bakovi, Mandica 303, 306
Baki, Stjepan 294, 306
Balaji, Dionizija 210, 222, 307
Bali, Karlo 71, 75, 83, 98, 122, 139140, 145, 161, 181, 186, 201,
206, 212-216, 218-220, 231,
251, 266, 271, 272, 275, 278,
279, 284, 289, 300-303, 305,
311, 313, 314, 321
Baljak, Jelica 233
Bani, S. 318
Baranovi, Nikola 31
Barbari, Ivan 40
Barbari, Jozo 51
Barbari, Urban 30-31, 32, 34
Barbieri, Marcel 101
Bari, Berard 280, 311, 323
Barea, Ivan (Ivo) 12, 14, 17
Bareza, Frano 90
Bari, Desanka (Desa) 303, 323
Bari, Pako 129, 224
Bari, Vice, arhitekt 43
Barii, Kajo 31, 33, 41, 51
Bartulovi, Amte 142
Barui, iril 159
Basariek, uro 98, 100
Bastinian, Giuseppe 159
Bai, Jozo 110

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Baturi, Marica 208, 210, 214-216,


223, 225-227, 229, 232, 233,
238, 245-250, 262, 313
Bauer, Antun, 104
Bazo, Lovro 179, 229
Bebi, Anka 228, 238, 245, 248
Bebi, Bernardin 98, 113, 115, 121122, 173, 182, 266, 282, 290
Bebi, Kate 245
Bebi, Lui 105, 110, 143
Bebi, Milena 238, 245, 318
Bedrica, Gabro 138, 172
Belamari, Celestin 75, 115, 117,
118, 275, 276, 292, 299
Belamari, Frano [Flores y Dolores]
150
Belamari, Krsto 44, 46, 65
Bello, Leonardo Maria 106
Benceti, uro 81
Benigar, Aleksa 75
Benigna, asna sestra 248
Benuti, Ante 165
Berghofer, Egvin 118
Bernardin Sijenski, sveti 124, 279
Bernardo de Bessa 189, 268
Bero. Jelka 177
Bero. Pavica 177
Beli, Ante 185
Bezina, Ivan 90, 96, 110
Bezina, Petar 22, 23, 26, 29, 80, 113,
146, 160, 167, 172, 181
Bianchini, Ermengildo 203, 271
Biankini, Juraj 18, 21
Biani, Elizabeta (Becika) 280, 288,
289, 301, 303, 305, 306, 309,
310
Biki, ema 229, 232, 313, 314
Bilobrk, Vlado 175
Biloeri, Bernardin 143, 214, 269,
286, 287
Bilui, Filip, 48
Bilui, Ivan 117
Bilui, Joso 56
Bilui, Venceslav 24, 26, 65, 66, 68,
239
Blaenka, asna sestra 176
Blosius, Ludovicus 49
Blozije, v. Blosius, Ludovicus

339

Kazalo osobnih imena

Bogdan, Ivo 99, 138


Bogdan, Peko 160
Bollani, Bonaventura 34
Bonaventura da Bagnoregio, sveti,
21, 36, 80, 117-118, 122, 124,
189, 203, 268, 269, 273, 275,
287, 292, 300, 327
Bonefai, Klement Kvirin 102, 160161, 163, 171, 217, 239, 240
Bonifai, Jeronim 121
Bori, Bernardo 90, 178, 181, 241
Borkovi, Jozo 157
Borkovi, Kreo 305, 306
Bosani, Stjepan 28, 29, 55
Bove, Cristoforo 2
Boitkovi, Juraj (Jure) 44, 54, 58,
67, 90, 97, 103, 136, 147, 221
Bradari, Stanko 160
Brali, Krsto 312
Brbi, David 168
Brlek, Mijo (Mihovil) 110, 200-201,
266, 279, 301, 304, 309
Broni, Ivan 31, 40, 51, 52
Broz, Josip (Tito) 182
Brzi, arko 287
Bubalo, Lujo 146
Bucceffari, Giuseppe 77
Budimir, Ambroz 141-142, 145, 266
Bujas, Gapar, 123, 144, 157, 185,
266, 269
Buki, Albert, 25, 26, 42, 44, 53, 54,
58, 117, 178, 181-182, 241, 268,
271
Bulat, G. 176
Buljan, Leonardo 27, 29, 49
Buljevi, Bernardo 76, 77, 78, 79,
158, 218
Buljevi, Ivan 89
Buonaparte, Napoleon I. 21
Bueli, Stanko 110
Bui, Klement 268

Cairoli, Antonio

322, 323
Camele, Giuseppe M. 269
Caratan, A. 114
Carev, Franjo 110, 126, 169, 178,
195, 213, 222, 286, 289, 308

Cari, Juraj 41, 43, 51, 53


Cari, Nikola 323
Carosi, Marija 245
Carvin, Josip (Giuseppe) 76
Cicognani, A. 317
Cigi 37
Cikojevi Ante 42-43, 45, 47-48, 5152, 54, 58, 60, 64-71, 73-79, 81,
90, 92, 94- 99, 101-102, 106-7,
124, 138, 140, 142-143, 147148, 150, 162, 170, 207, 215,
219-221, 224, 226, 239, 244,
247, 265, 296, 297
Cimino, Seran 66-67, 69
Cindori, Lovrinca 324
Crauley-Botey, Matej 191
Crnica, Ante (Petar) 19, 31, 37, 41,
56, 58, 111, 112, 137, 166, 175176, 178, 184-185, 189, 220,
226, 322
Crnkovi, Viktor 304
Cuccari, Matteo [Kuhar, Mate] 16
Cvetni, Vendelina 324
Cvitanovi, Gabro 50, 81, 141, 147,
154, 162-164, 166, 168-170,
178-179, 185, 284, 285

ajko, edomila

208, 211-214, 232,


243, 253-259, 262, 263, 266,
298, 300-302, 304, 305, 309,
310, 313, 315-317
ajko, Josipa 264
apkun, Petar 75, 89, 90-91, 95, 97,
109, 116-117, 122, 125, 154,
174-175, 180-181, 204-205, 214,
219, 220, 230, 264, 266, 272,
275, 283, 287, 302, 322, 323
ari, novak 71
ekada, Smiljan 320
ernak, Venceslav 90
ii, Augustin 101
ovi, Mirko 90, 242
ovo, Stjepan 5, 323

ori (Chiorich), Ivan

16
ori, Marko 55, 56, 74
ulum, Karlo 160

340

Dami, Dr. [Hrko, Neda]

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

13

Dami, Miljenka. 250


Dami, Ivan 186
Damjanovi, Damjan 215, 231, 240,
242, 279, 294, 299, 302, 304,
305, 309, 312, 322
Davidovi, Ljuba 102
Despotovi, Ivan (fra Petar) 69
Deman, Renata 311
Dimitrijevi, kraljev pratilac 99
Dionizija 252, 253
Dizdar, Stanko, 71
Dodig, Grgo 56
Don Bosco, Ivan (Giovanni) 205
Doncueur, P. 286
Dragani Vrani, Antun 10
Dragani Vrani, Faust 10
Dragania Vrani, obitelj 9
Draga, Metod 72
Dubravi, imun 48
Dubravica, Silvestar (Marcel) 31-35,
42, 51-52
Duda, Bonaventura 5, 280, 294, 295
Duda, Mihovil 300
Duka, Tomislav 205, 236
Duns kot, Ivan 124, 141
Dupanloup F. 119

Egger, F.

45
Elez, Alfonzo 131
Elizabeta od Presvetog Trojstva, sveta
292
Elza 263
Emmerich, Ana Katarina 292
Esser, Kajetan 280
Eterovi, Karlo 22, 29, 30, 39, 40,
41, 43, 53, 57, 67, 69, 70, 77, 88,
94, 103, 106, 141, 147
Eva, praroditeljka 130

Faber, F. G.

293
Fabijan, sveti 11
Faloci Pulignani, M. 286
Faraneti, N. 13
Filip, sveti 53
Fillion, Louis Claude 266
Fiter 308

Frani, Frane 320


Franulovi, Julijana 219
Franjo (Frane) Asiki , sveti 36, 37,
56, 79, 82, 94, 124, 154, 190192, 213, 218, 228, 268, 274,
280, 300, 320
Franjo Ferdinand 45
Franjo Josip I. 44
Franjo Saleki (Sales), sveti 22, 119
Friganovi, Joakim 27, 105-106, 305,
311
Frkin, Josip 302
Frop, Pio 125
Fuek, Ivan 237, 238, 304

Gabri, Nikola

73, 87, 105, 107,


113-114, 121, 126, 127-130,
135, 152-153, 155, 164, 175,
210, 216, 231, 250-252, 257,
260-262, 292, 297, 305, 312
Galgani, Gemma 79
Galun, Angelina 228
Ganevi, Ivan 30, 31, 32, 42, 51,
52, 55
Garanjin, Ivan Luka 9, 11
Garrigou-Lagrange, Reginald 74, 75,
222
Gasparri, P., kardinal 44
Genelli, Agostino 181
Ghinato, Alberto 279
Gili, Ante 40
Giraud, Sylvain M. 277
Gizdi, Bogomila 253
Gjivoje, Antun 41, 53
Glava, Petar 28, 162, 291
Gliboti Vjenceslav (Venceslav,
Danko) 157, 174, 301
Gliboti, Ivan 28, 71, 137, 217, 282,
285
Glunevi, Josip 212
Goldbrunner, J. 203
Glz, Benedikt 201
Gori, Severino 287, 288
Grabi, Petar 38, 39, 41-46, 49-51,
54, 56-58, 60- 63, 70-76, 79,
80-81, 89, 91-94, 101, 107, 111,
113, 116, 118, 122, 127-129,

Kazalo osobnih imena

134-138, 143, 146, 148, 151152, 154-155, 157-159, 169-172,


175, 181-182, 206, 212, 215,
219-222, 224, 227, 239, 240,
245, 260, 266, 272, 273, 280,
284-286, 296
Grabmann, M. 324
Graef, Richard 293
Graf, Pavle 233, 241, 279, 301
Grau, E. 280
Gri, Ivan 82, 135
Grel, Domagoj 2
Gregov, Dobroslava 264
Greguri, M. 209, 226, 296, 298,
299, 301, 310
Grgat, Damjan 163, 303
Grgec, Petar 99
Grgur Veliki, sveti 324
Grguri, Marija 220
Gruji, Tatjana 219
Guberina, Augustin 144, 147
Gubert 266
Gugi, Mauricije 92, 131, 140
Gugi, Venceslav (Venko) 104, 159
227

Haar, Franz Ter

266
Harapin, Teol 93, 98
Hardick, Lothar 274
Hring, B. 191
Holzapfel, Heribert, 2o4
Horvat, Bernardina 207, 208, 210,
229, 232, 243, 260, 280, 303,
305
Horvat, Marija 264
Hoss, Krescencija 239
Hoea, prorok 59
Hoko, Franjo Emanuel 2
Hrko, Neda 13, 298, 306, 317, 318
Hren, Dragutin 241
Hri, Dominik 51
Huljev, Anelko 263, 323
Hurlei, Patrik 206

Ili, Stanko

219
Ilovaa, Boris 71
Inocent XI, papa 271
Ivan Don Bosco, sv. 205

341

Ivan Duns Skot 213


Ivan Eudes (Jean Eudes), sv. 277
Ivan od Kria (Giovanni della Croce),
sv. 214, 289, 291, 299, 327
Ivan od Kria, 74, 181
Ivan Zlatousti (Krisostom) 142, 267
Ivan, apostol 213
Ivanevi, Ljubo 235
Ivandi, Marko 44, 46, 51, 54, 76,
107
Ivani,, Petar (Ivan Juri
Juri i Petar
apkun) 174
Ivankovi, Ladislav 156-157
Ivanov, N. [N. Hrko] 13
Ivanovi, Gracija 321
Iveli, Josip 37, 41

Jadrijevi, Ante 27, 29, 56, 106-107,


169, 180-181, 214, 215, 217,
218, 227, 241, 270, 275-279,
290-292, 297
Jagnji, Vjera 305
Jankovi, Jozo 285, 297
Jankovi, imun 183, 185
Janosi, F. E. 20-21
Jaroinski, poljski senator 150
Jasenka, asna sestra 323
Jeger, Ivan 278, 292
Jeiler, F. 239
Jelavi, Neven 303, 306, 310, 312,
317
Jelavi, Vinko 173
Jelena, sveta 10
Jelii, Vitomir 266, 272
Jelini, Boidar 236
Jelini, imun 237, 275
Jeremija, prorok 319
Jerkan, Marija 177
Jerkovi, Josip 110
Jevti, Bogoljub 102
Josip, sveti 212, 213, 233, 263
Jovanovi, J 102
Jukanovi, Karmela 307
Juki, Gracijela 253
Juki, Katarina (Katica) 152, 157,
177, 207, 216, 223, 234, 240,
245-247, 250, 279, 300, 301
Juki, Soja 264, 324

342

Junii, generalni denitor 22, 40


Jurai, Nevenka 288, 289
Juraj, sveti 11
Juras, Marin 118, 275
Jurenovi, Vjekoslav (Lui) 63, 64
Jureti, Ljiljana 221
Juriev, Dionizije, 111
Jurii, Nikica 177
Juri, Ante 309, 321
Juri, iril 222
Juri, Ivan 75, 95, 110, 114, 141,
143, 174, 181, 201, 203-204,
212-216, 218-221, 231, 264,
266, 270, 272-275, 278, 279,
283, 285, 287-292, 299-305, 310
Jurii, Hrvatin Gabrijel 46
Jurii, Karlo 5, 50, 127, 162
Jurii, lijenik 298
Jurii, Mario 177, 264

Kai Mioi, Andrija

46
Kaji, Karlo 220
Kalini, Rafo 95, 160
Kamber, Anselmo 110
Kamenjarin, Frano 235
Kamerlata, Leonardo 309
Kanjo, Helena 227, 264
Kapitanovi, Vicko 4, 5, 10, 21, 35,
40, 90, 94, 112
Karaorevi, Aleksandar, regent,
kralj 61, 62, 99, 100
Karaman, Milutina 250
Kardum, Mate 21, 22, 51, 52
Karlo Secijski (Carlo da Sezze), sveti
214, 223, 287-289, 310, 327
Karlo, car 54, 59
Katalini, Ante 13, 322
Katalini, Ivan 66
Katarina Sijenska, sv. 214, 243
Kelava, Metod 90, 141, 144
Keli, asnik (Mikuli Jozo) 181
Keli, Kaimir 221
Kemive, Mirko 207, 208
Kiovi, Ivan (pravilno ori) 16
Ki, Lovro 285
Klape, Amalija 232
Klara Asika, sveta 78, 213, 218

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Klari, Dane 31-34, 36-37, 42, 50


Klari, Mate 99
Klement V, papa 271, 272
Klumper, Bernardin, generalni ministar, 75-76, 271
Kneevi, Petar 41
Komnsky, Jan Amos 202
Kopi, sveenik 324
Koroec, Anton 100, 101
Kosor, Karlo 24, 26-27, 110, 129,
178-179, 237
Kotora, Mijo 62
Kovaevi, Vjekoslava 228
Kovai, Anselmo 160, 241
Kozelj, Ivan 320
Krebs, Sebastijan 266
Krelja, Konstantin (Kosta) 19, 23, 24,
62, 221
Kristi, uitelj u Zatonu 17
Krivi, Lav 111
Krizman, Bogdan 61
Krokar, novak 71
Krpan, Nikola, upnik 34
Krsti, Krunoslav (Kruno) 75, 131
Krsti, v. Brali, Krsto
Krani, Krsto 29, 80, 92, 193, 200
Krelj, Marija 207, 208, 233, 234,
298, 299
Kuhar, Matej, v. Cuccari, Matteo
Kuhari, Franjo 320, 323
Kujundi, Anelina 202, 204, 209,
211, 215, 218, 219, 228-230,
232-235, 243, 249, 251, 266,
273, 274, 277, 278, 288-293,
297, 298, 301, 302, 307, 324
Kulii, prefekt 28
Kunii, Jordan 219
Kursar, crkovinar 10
Kursar, Ivka, fra Antina baka 13
Kusti, ivko 13
Kutlea, Silvestar 25
Kue, Vladimir 264

Labor, Petar 141

Labour, Katarina, sveta 292


Lach, Josip 241, 242, 320, 321
Lapi, Milan, stariji 160

Kazalo osobnih imena

Latinac, Jakov 25
Latinac, Sebastijan 20, 23, 24
Leon XIII. 20, 23, 164, 190
Liguori, Alfonso 119
Litre, Anelko 166
Livaji, Luka 63
Lonarevi, obitelj, 180, 218
Lonarevi, Soja 320, 322
Longpr, Ephrem (Efrem) 80, 118,
266
Lotterio, Marija 201, 278
Lovre, sveti 56
Lovri, Ante 16
Lovri, Jerko (Jeronim) 5, 110, 189,
196-199, 237, 238, 241, 272,
273, 285, 292, 299, 300, 317,
323
Lovri, Katica 234, 247
Lovri, Venceslav 110
Lucifer, zli aneo 172
Lukezija, asna sestra 176
Luli, Frano 22, 24, 25, 40, 53, 54,
56, 62, 69, 222
Lunardi, Antonio 279
Lusi, Jakov 159

Ljudevit Marija de Montfort, sveti


292

Maek, Vlatko 102, 104, 107

Magdi, Emilija 233, 234, 298, 299,


308
Maglione, L. kardinal, dravni tajnik
156
Mahni, Antun, biskup 21
Majstorovi, Sreko 169, 264, 304
Mala Terezija, sveta 300
Malinka, Imakulata 231, 306, 317
Mandac, Stanko 174, 193, 217, 218
Mandi, Dominik 61, 92, 137, 161,
272
Mandi, Leopold 214
Marakovi, Ljubomir 99
Marasovi, ime 215
Marcozzi, Vittorio 117
Marcozzi, Vittorio 117
Margareta, sveta 213

343

Marica 317
Mari, Andrija 31, 34, 37, 68
Mari, Josip 294
Marija od Presvetog Srca (Anka
Petrievi) 13, 218
Marina, asna sestra 264
Marini, Sebastijana 215
Maritain, Jacques 107
Marko, iril 90, 144, 154, 166, 169,
175, 178, 320
Markovi, Ivan 20, 23
Markovi, Ladislav 220, 259, 290,
305-307, 309, 314, 317
Mars, v. Sinovi, Marko
Martenovi, Terezin v. Sinovi,
Marko
Martina, asna sestra 278
Martinui, Juraj 35
Martinui, velikaka obitelj 35
Martinuzzi v. Martinui 35
Marun, Lujo 35, 40
Marui, Stanko 22, 40
Masaryk, Toma 20
Matej, apostol 53
Matejka, v. Selina, Matejka
Mati Stupari, Josip 39, 41
Mati, Pavao 90
Matija, apostol, sveti 300
Matkovi, sjemenitarac 29
Matojic, Neda 306
Mavrak, Salezija 201, 207-210, 216,
221, 230-232, 251, 274, 276,
278, 280, 287-294, 297, 298,
300, 301, 308-311, 313, 318,
319, 322
Medi, Cecilija 177
Medi, Mirko 34
Medi, Rua 177
Medvid, Bernardo 172
Melada, Pavao 213, 290, 291
Menui, Ivon 165, 264
Meyer, Wendelin 286
Mii, Lukrecija 305
Mihaevi, Lovro 22
Mihovil, Arhaneo 200
Mikai, Anelika 239
Mikelin, Slavko 291, 304, 323

344

Mikuli, Josip (Jozo) 77-78, 88, 181.


240, 289, v. Keli, asnik
Mikuli, Milan, 107, 183, 202, 209,
211-214, 216-218, 220, 222,
223, 230, 232, 237, 238, 289,
296, 305, 306, 309
Milanovi, Stanko 110, 236, 266
Milain, Beata 202, 241, 267, 277,
280, 287, 288, 291, 303, 304,
306, 311, 313
Mileta, Jeronim 159, 282
Milinovi, Jako 160
Milinovi, imun 20
Millo, Enrico 60
Miloslava 317
Mimica, Dionizije 30, 31, 32, 35,
51, 55
Mioi, Ivan, naelnik u Gracu na
moru 99
Mii, Alojzije, biskup 99
Miura, Pajo 24, 25, 27, 29, 39
Miurac, Luka (Luca) 16
Modri, Luka 175
Mojsije, 319
Mominovi, Agnes 303, 308
Monika 228
Moreno, Garcia 27
Mren, Vjekoslav (Lujo, Luii) 124,
159, 179
Mller, E, 45
Murvar, Kornelija 244
Murvar, Stefana 269
Muti, B. 114
Mui, Ivan 207, 241, 310

Nada (Nada Isusova) 220, 253, 254,


263, 307
Naki Alrevi, Venceslav 44, 49,
76, 178, 200, 239, 245
Naki, Ante 23, 24, 67
Napoleon I. v. Buonaparte
Nazor, Berhmana Rozarija 241
Neme, Terezija 264
Nikola 263
Nikola III, papa 271
Nikoli, Gabrijel 272
Nimac, Franjo (Frano) 144, 229

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Nives 264
Nola, Karlo 28-32, 29, 36, 43, 46, 51,
55, 148, 169, 181-182, 184-185,
216, 238, 241, 271, 284, 285
Nthig, Vladimir 308, 317, 318
Novakovi, Josip (Joso) 29-31, 32,
35
Novosel, Boena 323

Oberki, Janko 175

Obrovac, Lj. 247


Odrljin, Pavao 31, 41
Oreb, Ksaverija 215, 243, 299
Orli, Kvirin 98, 111-112
Ortica, Cherubino 78
Ostrognaj, Martinka 208-210, 227,
251, 252, 254, 263, 291, 303305, 307, 310, 312, 313, 316,
317

Pai, Ante

24, 25
Palavri, A. 19
Palazzolo, Giuliano 268
Palunko, Vincencije 29
Pandi, Bazilije 61, 204
Pappafava, Luka 22, 55
Pavao, Apostol 82, 116, 181, 210,
213
Paveli, Ante, 101,
Pavia, Petar 164
Pavlinovi, Mihovil, mlai 42, 51
Pavlinovi, Mihovil, stariji 19
Pavlov, Ante 126, 139
Pavlov, Vlade 137
Payot, Jules 266
Pecoti, Bogdan 301
Peki, Stjepan 42, 53
Peri, Ivo, 19
Peri, Virgil 40
Perina, Stanko 41
Perii, Alfonzo 56
Perkovi, Petar 29, 36, 41
Perovi, Bonifacije 100
Perovi, Marija 244
Petar Alkantarski, sveti 271, 327
Petar, Apostol 32, 82, 168, 181, 189,
213, 325

345

Kazalo osobnih imena

Petar, prjestolonasljednik 99
Petit, Adolphe 266
Petkovi, Marija 206, 301
Petkovi, Stanka 263
Petrievi, Anka (Marija od Presvetog
Srca) 13
Petrov, Nikica 217, 218, 248
Petrov, Stanko 72, 91-92, 102-103,
104-111, 121, 126, 142-144,
146-148, 155, 167, 187, 212,
213, 215, 217, 222-224, 226,
228, 237, 240, 244, 265, 266,
268-275, 279, 282, 283, 286,
287, 292-294, 296, 300, 305
Piazza, A. G. 291
Pinjatela, Joko 264, 324
Pio X, papa (Giuseppe Sarto) 20, 21,
37, 325
Pio XI, papa 123, 214, 268
Pio XII, papa 156, 201, 214, 228
Plepel, Stanko 166
Podhorski Stjepan, arhitekt 161
Poli 301
Poljak, Eugen, pjesnik 27
Poljak, Vlado 240, 287, 292
Popovi, Andrija (Ivan Juri), 174
Popovi, lijenik 308
Prkain, Benita 324
Prodan, Ivo 19, 21
Prohaska 280
Proti, Nemanja 101
Pra, Silvestar 111-112, 121
Pag, Zvonko 294

Quadrupani, Carlo Giuseppe, 119


Quaglia, Armando 274

Radi, Jure 158, 160-161, 165, 185,

200, 205, 284, 285


Radi, Krsto 101, 104
Radi, Nikola 158, 248
Radi, Pavao 98, 100
Radi, Stjepan 63, 98, 107
Radi, Teol 292
Radoni, Bonaventura (Bone) 67, 6970, 80, 111, 124, 147, 172
Raffaello Sanzio (Raffaele Santi) 161

Rai, Seran 110, 179, 182, 260


Ramljak, Julijan 218
Ramljak, Metod 30, 31, 33, 36, 43,
51, 55, 105, 172
Rampolla, Mariano del Tindaro 20
Razum, S. 232, 247, 248
Redi, kapetan andarmerije u
Makarskoj, 101
Reinstadler, Seb. 170
Ribii, Aleksandar 236
Rigaux, Beda 266, 279
Righetti 266
Ritig, Svetozar 179, 182
Rodi, Rafael 44
Rodriguez, Alfonso 84
Rogini, Katica 323
Rogoi, Roko 74, 91, 92, 95, 98100, 102-103, 105-107, 139-140,
148, 156, 179, 184
Rojc, Marija 189, 297
Romac, Ivan 236
Romac, Roko 289
Rops, Danijel 203, 280
Rosandi, Vice 173
Rosi, dr., makarski sudac 99
Roi, Neva 235, 263
Royo Marn, Antonio 75
Rudan, Konrad 54, 56, 58
Rudan, Metod 236
Rysinski, Benjamin 152

Salis Seewis, Franjo 176, 179, 241


Samardija, Ivon 181
Samuel 319
Sara, Tobijina supruga 250
Sarto, Giuseppe, v. Pio X.
Sartori, Cosma 203, 283
Scheeben, Mathias Joseph
Schmauss, Mihovil 276
Schuler, Dionysius 39, 41
Sebastijan, sveti 11
Seitz, Anton 45
Sekelez, Ante 276, 312
Selina, Matejka 318
Sikavica, Mara 156, 313
Sikavica, Petar 156, 236
Sikavica, Z. 247, 249, 250, 289

346

Silov, Lui 136


Silov, Pavao 156-157
Sinovi, Marko [Mars, Terezin
Martenovi] 150
Slavica, imun 31, 34
Slavimira, asna sestra 254
Slavka, asna sestra 252
Smodlaka, Josip 21
Sokol, Jure 30-31, 33-34, 41, 50
Sokoli, Pavao 297-299, 317
Soldo Josip, 33, 60, 65-66, 126, 174
Sotler, Bernarda 214, 264
Spaho, M. 102
Srzi, Ivan 54
Stanii, Anka 180, 207, 247, 248
Stanii, Marija 177
Stankovi, Marica 249
Starc, Adela 228, 231, 323
Stefana od sv. Kria vidi Murvar,
Kornelija
Stefani, Franjo 224
Stepinac, Alojzije 161, 178, 179, 214,
241
Stipani, Ante, profesor 25
Stipani, sjemenitarac 29
Stipaniev, ime 162
Stipeti, Fina 114, 117, 299
Stipeti, sestre Fina i Marija 172,
177, 224, 228-230, 232-234,
246, 248, 249, 264, 268, 270,
301, 302
Stipi, Marijo 299
Stjepan, sveti akon 172
Stoi, Krsto 10, 11, 56, 66, 74
Strukar, Marija Asumpta 2, 5, 292
Stupari, Jerko 227
Suboti, Nedjeljko 217, 277
Supilo, Frano 21
Suso, Heinrich 190

., Ante (Petar), 132-133.

agi Buni, Tomislav 294


andri, Stjepan 178-179
antek, Miroslav 312
emekar, Barbara 254
eper, Franjo 242, 311, 321

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

etka, Jeronim (Jerko) 123, 166-167,


176, 205, 216, 270, 272, 273,
275, 278
etka, Milan 173
imi, Josip 2
imi, Vjekoslav 83
ipi, Bonifacije 90
ipi, imun 192, 199
iti, Dujo 25
igori, Juraj 9
karpa (Skarpa), Vicko 17-19
komrlj, Augustin 37, 119
kreblin, Ivan 201
kunca, Bono 98, 103, 104, 127,
140, 142, 238
kvorc, Mijo 321
mit, Gonzaga 207, 208, 213, 215,
222, 225, 263, 264, 305, 316
okevi, Stanislava 204
onje, Ljudevit 214, 323
panjol, Nikola 97, 98, 121
repel Milivoj 9
tambak, Dinko (Leon Ante) 132,
235
tokalo, Gabrijel 323
ubi, Stanislava 35
ubi, velikaka obitelj 35
ulenta, Dominik 79, 80, 136-137,
155, 167, 222, 268
unji, Vjekoslav 323
upi, upnik 185
urija (Suria), Ante 10, 16
unjara, Dominik 173-174, 201-202,
204, 205, 219-221, 274, 286,
289, 321, 323
unjara, Vjekoslav (Lujo) 157, 284

Tadi, Vladimir

129, 214
Tadin, Aneo 136
Tadin, novak 69
Talija, Urban 26, 92, 95
Talijani, Milka 264
Talpo, Oddone 157, 159
Tanderini, F. 270, 282
Tanquerey, A. 74, 119
Taveli, Nikola sveti 213, 314

347

Kazalo osobnih imena

Terezija Avilska (Velika), 85, 86,


213, 223, 266, 289-293, 307,
313, 327
Terezija od Malog Isusa 79, 213
Teinac, lijenik 303
Thomas a Kempis 80
Tii, Bernardo, 169
Tielmann, K. 203
Tiler, Ivan 323
Tina, studentica 302, 303
Tito, v. Broz, Josip
Tobija 250
Toma Akvinski 74
Toma Apostol 41
Toma Celanski (da Celano) 203
Tomasovi, Ivan 66
Toma, Luii 25
Tomaevi, Lovre 30, 31-34, 51, 55
Tomii, Franjka i Stjepan 244
Tomi, Gabrijel 189
Tomi, Lidija 253, 301, 302
Tomi, Roko 16, 84, 185, 220, 276,
280, 287, 294, 299, 301, 306,
308, 311, 322, 323
Tomurad, Doloroza, 203-204, 274
Topi, Frano 34, 36, 182
Topi, Petar 128, 143
Tornacensis, Guibertus 266
Trogrli, Kaimir 219
Trumbi, Ante 19, 21, 102
Tuli, Benedikt 110

Uji

275

Validi, Mirko 146, 158, 172

Valle, Domenico 119


Velni, Justin 76
Velni, Teol 112-113
Veronika, pobona ena 246
Vezili, Metod 91
Vidakovi, kandidat za brata laika
100
Vidan, Terezija 220
Vidovi, Emanuel 11
Vinko Paulski, sveti 232
Viski, Marko

Viskovi, Josip (Jozo) 110, 135, 179,


182
Vlahov, Ambroz 26
Vlai, Franjo 264
Vodanovi, Mate (Matej) 178-179,
182
Vojnovi, Nada 249
Vojvodi, Daroslava 201, 208, 298,
299, 305
Vrai, B. 241
Vrcan, iril 30, 31, 33, 48, 51, 55,
122, 148, 176, 182, 185, 189,
218, 275
Vri, Vjeko 71, 109, 132, 210, 213,
244
Vrdoljak, Asumpta 323
Vrdoljak, Jakov 264
Vrsalovi, Slavka 240
Vuco, Boo 88, 136, 164-166, 178,
182-183, 200, 240
Vuemilo, Stjepan 126, 297
Vui, Rudolf 175
Vugdelija Boo 110, 217
Vugdelija, Marijan 2
Vuka, Ivan 309-311, 313, 317, 318,
320, 323
Vukasovi, Frano 31, 40
Vukoja, Nikola 211
Vukov, K. 248
Vukovi, Maristela 219
Vukovi, Paulin 229, 260, 261, 266
Vukovi, Roko 25
Vukui, Ivan (V., I.) 27
Vukui, Kruno 135
V[ukui], Aneo 135
Wagner, Elmar 272
Weiss, Albert Maria 118, 190
Wodka, J. 20

Zapolja, Ivan

35
Zardan, I. 282
Zebedej 63
Zeli-Buan, Benedikta 18, 19
Zidari, Anka 252
Zjai, Andrija 94, 125, 164
Zlatovi, Stipan 35, 40
Zorica, Ljubica 177

348

anko, Duan

228
arni, Ante 99
ic, Klement 141
ivkovi, Ante 13, 14, 18, 19
ivkovi, Boena 220
ivkovi, Petar 100

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

ivkovi, piro 148-149


mire, Pavao 5
uni Tarzicije 111
upi, Josip 76, 177, 217, 220
upi, Rozarija 307

349

Kazalo zemljopisnih naziva

Kazalo zemljopisnih naziva

Amerika,

vidi Sjedinjene Amerike


Drave
Arbanasi (Zadar) 244
Ar
Argentina 175, 206
Asiz 76, 77, 78, 285, 300
Austrija (sterreich) 11, 20-21, 50,
60, 65
Austro-Ugarska 50, 59

Badija

89, 92
Bakar 263
Barcelona 228
Baka Voda 88, 144, 164, 228, 284,
285
Be (Wien) 20, 280
Bengalija 145
Beograd 44, 60 63,276
Betanija (Sarajevo) 106, 109, 114,
283
Betina 291
Biokovo 154
Bistrica 179
Blagdanovo, podruje
je kod Zatona 12
Blato 242
Bol 263
Bologna 79, 269
Bosna 61, 106, 109
Bonjaci 176
Bratu 177
Brela 177
Breslau v. Wroclaw
Brezje 186, 233, 234, 251
Brezovica 202, 217, 221, 223, 228,
235, 241, 242, 275, 290, 291,
293, 297, 298, 302, 323

Brikva, zaselak u ivogou 171


Brugge (Brugis) 266
Bruxelles 266
Budimpeta (Budapest) 10
Buenos Aires 235

Caen

277
Carceri (Asiz) 78
Caseres 206
Cassibile 162
Cerje 255
Cetinska krajina 62, 166
Citt di Castello 286
Crna Gora 20, 60

akovec

254
eka 61
itluk kod Sinja, 113, 135, 155, 158,
251, 261

Dalmacija (Dalmatia,

Dalmatien,
Dalmazia) 9, 10, 11, 12, 16, 1921, 23, 30, 37, 39, 43, 44, 54, 60,
61, 62, 65, 101, 205, 255, 273,
282, 283, 298
Dalmatinska zagora 52, 61, 217
Damask 116
Dobri (Split) 163, 220, 273
Dranice 177
Drni 60, 68, 114, 156, 217, 235,
236, 269
Drava Slovenaca, Hrvata i Srba
(S.H.S) 59, 60, 61, 63
Drava [Kraljevina] S.H.S. 63

350

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

Dubravice 60
Dubrovnik 38, 61, 92, 94, 97, 111,
138

akovo 176
Emaus

207
Engleska 10
Europa, 38, 145, 150, 152, 175, 240,
286

Firenca

(Firenze), 79, 271, 291


Francuska 10, 20, 88, 151
Frankfurt 323
Freiburg im Breisgau 324
Fribourg 88

Gethsemani

225, 316
Gorica (Gorizia) 44
Gornje primorje 38
Gorski kotar 170, 263
Gostinjac na Krku 97
Gradac na moru 99
Gripe (Split) 249
Grottaferatta (Roma) 275

Heidelberg

10
Hercegovina 61, 124
Hrvace 177
Hrvatska 5, 9, 10, 18, 22, 53, 60, 61,
100, 150, 153, 169, 172, 215,
225, 227, 228, 273, 275-277,
285, 289, 294, 295, 304, 323,
325, 327
Hvar 101

Illyricum

39
Imotska krajina 54, 63, 166
Imotski 19, 22, 49, 58, 60, 63-64, 71,
125, 147, 157, 160, 171, 235,
244
Istra 60, 170, 189
Italija (Italia) 10, 11, 50, 60, 61, 111,
151, 159, 189, 275

Janjina

277

Jugoslavija 62, 92, 99, 153, 189

Kalvarija

251
Kamnik (Slovenija) 105-106, 231
Kaptol (Zagreb) 166
Karin 117, 148
Karlovac 92, 93
Katuni 161
Kljaci 157
Knin 40, 228
Korula 280
Koljun 97, 280
Kozica 156, 160, 167
Kraj, predio Zaostroga 37
Kraljevac (Zagreb) 302
Kraljevina Dalmacija 43
Kraljevina Slovenaca, Hrvata i Srba
76
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
60, 61
Krk, otok 21, 292
Krka, rijeka 31, 34-35, 115
Kruvar 157
Ksaver (Zagreb) 232, 243, 253, 255,
256, 298
Kuna 227

La Vernu (Alverna)

79
Lastovo 61
Leevica 60
Liane 60
London 60, 65
Loreto 76
Lourdes 300
Lovre 19, 269
Lovret (Split) 240, 241, 281
Lucca 79

Ljubljana 186, 245


Maarska (Ugarska) 10, 150

Makar 144, 165


Makarska 16, 19, 32, 37, 39, 40, 41,
43, 44, 45, 46, 47, 50, 51, 52, 55,
56, 57, 58, 59, 61, 63, 64, 65, 70,
71, 72, 73, 75, 76, 79, 80, 81, 85,

351

Kazalo zemljopisnih naziva

92, 93, 94, 95, 98, 99, 100-117,


122, 133, 138, 145, 147, 150,
152-155, 158, 160-169, 171-172,
175, 177-178, 184-185, 190-191,
195, 199, 204-205, 209-227,
229, 230, 232, 233, 235-241,
244-252, 260, 262, 264-266,
268, 269, 271, 273, 281-287,
290, 293, 296, 297, 309, 313,
321-323, 326
Makarsko primorje 151, 177, 244,
326, 327
Maribor 62
Marke (Marche), talijanska pokrajina
76
Marseille 101
Mikulii (Zagreb) 240, 312
Milano 97, 124, 245, 288
Mirogoj (Zagreb) 320, 322
Molat 159
Mostar 61, 95
Mnchen 201, 219, 220, 228, 323

Podbablje, mjesto kod Imotskoga 19,


40, 63-64, 164-166
Poljana, glavni trg u ibeniku 62
Poljud (Split) 92, 112, 236, 238
Porcijunkula (Portiuncula) 77
Portugal 10
Postire 240
Preov 245
Pritina 324
Privlaka (kod Vinkovaca) 221
Proloac, mjesto kod Imotskoga 19
Promina 157, 236
Provincija sv. irila i Metoda 92, 93,
98
Provincija sv. Jeronima 92, 93, 94,
96
Prvi 9, 13, 14
Prvi epurina 14, 16
Puie 249

Quaracchi

29, 36, 80, 266, 271, 283,


284, 287, 288

Rapallo,

302
Omi 25, 30, 133, 166, 171, 252, 268
Osijek 254
sterreich, v. Austrija
Otok 166

61
Ravno 160
Regensburg 45
Rim (Roma) 20, 23, 41, 44, 50, 68,
77, 78-79, 91, 97, 99, 102, 106,
109, 110, 124, 155, 157, 161,
175, 180, 184, 200, 203, 204,
213, 218-220, 226, 235, 263,
266, 272, 275, 278, 279, 281,
283-285, 287-291, 299-303, 305,
311
Roki slap 31
Ruda 166
Runovii 164-165
Rusija 20, 212

Padova

Samobor 186, 215, 216, 218, 220,

Neretva, podruje
je

46

New York 240


Nezavisna drava Hrvatska 275
Nova Gradika, 182
Novi Marof 257, 262, 305

Njemaka

10, 306

Oki

77, 78, 79
Palagrua 61
Palatin, predio u Rimu 79
Pariz (Paris) 44, 57, 66, 74, 150, 266,
277, 280, 286
Paman 176
Piramatovci 60
Pirovac, mjesto kod ibenika 56, 74

227, 240, 241, 244, 249, 275,


279, 297, 301-305, 309
San Damiano 77, 78
Sarajevo 22, 99, 106, 109, 114, 169,
213, 218, 231, 283, 293
Sassoferrato 274
Sedmogradska, Transilvanija 35

352

Selca, mjesto na Brau 124


Senj 244
Sinj 19, 22, 29, 32, 38, 44, 49, 50,
57, 58, 67, 70, 79, 80, 92, 93,
114, 147, 155, 156-160, 166167, 177, 179, 185, 189-190,
205, 205, 215, 217, 228, 231,
235-237, 240, 244, 245, 252,
262, 266, 268, 269, 271-273,
275, 284, 287, 289, 298
Siracusa 162
Siveri 218
Sjedinjene Amerike Drave 220,
240
Skoplje 99, 260
Skradinski buk 31
Slavonija 61
Slavonski Brod 323
Slovaka 61
Slovenija 61, 62, 105, 170
Soline (Brela) 163, 285
Sombor 291
Split 3, 5, 9, 10, 13, 14, 18, 19, 21,
22, 33, 37, 39, 41, 43, 61, 62, 63,
64, 65, 76, 82, 85, 88, 91, 92,
93, 102, 105 108, 114, 118, 130,
143, 147, 152-154, 159, 161,
163, 169-170, 175, 177, 185,
198, 206, 212, 217, 218, 220,
231, 237-241, 244, 252, 253,
273, 275, 281, 284-286, 323, 325
Srbija 50, 60, 61, 275
Stara Gradika 173
Staza, Predio iznad Tuepa 162
Stenjevac 254, 257-259, 262, 263
Studenci 19
Sumartin, 171
Sveti Andrija, breuljak izmeu
Tuepa i Makarske 157-158

epurina

9, 10-12, 14, 17, 19


epurine, v. epurina
estine 202, 228
ibenik (Sibenicum) 9 11, 14, 18, 25,
30, 37, 38, 39, 41, 43, 51, 55, 56,
60, 62, 68, 82, 158, 185, 236,
237, 251, 272, 282-285

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

ibenski kanal 14
panjolska 10, 213, 290

Tijesno

11
Torino (Taurinum) 45, 49, 72, 222,
266, 293
Trogir 170
Trpanj 228, 277
Trsat 92
Trst (Trieste) 189
Tuepi 89, 101, 124, 158, 162-163,
165

Ugarska v. Maarska
Vatikan 20

Veliko Brdo, 124, 144


Venecija 279
Vepric, podruje
je i svetite kod
Makarske 101, 102, 124, 163,
165
Vicenza 268, 270
Vinkovci 221
Vinjani (kod Imotskoga) 19, 164-165
Visovac 30, 31, 34, 35, 37, 51, 60,
65, 66, 68, 75, 79, 91, 113, 114117, 160, 164, 185, 190, 213,
218, 235-237, 241, 251, 268,
269, 271-273, 276, 280-282,
287, 292, 299
Vjeni Grad v. Rim 75
Vodice 11
Volicija, mala plaa nedaleko
Makarske 124, 165
Vrgorac 210, 213, 244, 285
Vrhovac (Zagreb) 207, 228, 241,
280, 304, 305, 309, 310, 317
Vrlika 114, 226
Vrtli, predio Zatona 12

Wien, vidi Be

Wroclaw (Breslau) 145

Zadar

18, 35, 61, 76, 77, 292, 306,


323
Zagora v. Dalmatinska zagora

353

Kazalo zemljopisnih naziva

Zagreb 3, 9, 14, 16, 21, 22, 28, 31,


59, 61, 75, 94, 98, 104, 106, 107,
114-115, 118, 137, 152-153,
166, 169-171, 177-180, 182-185,
188-189, 193-197, 199-202, 204205, 207-238, 241-242, 244-252,
255-260, 262, 263, 266-269,
271-273, 275-281, 285-294,
296-318, 320-323, 326
Zaostrog 37, 38, 39, 40, 41, 43, 44,
47, 53, 66, 68, 69, 70, 72, 76, 79,
88, 91, 124-125, 144, 148, 156,
171

Zaton 10, 12, 13, 14, 15, 17, 18, 19,


31, 55, 56, 159
Zemun 99, 133
Zlarin 11
Zlosela (Pirovac) 56, 74
Zrenjanin 232

eevica

46
ivogoe 22, 51, 68, 89, 91, 94,
124, 133, 148, 163-165, 171172, 261, 262, 298

354

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

SADRAJ

PREDGOVOR .....................................................................................................................5
KRATICE.............................................................................................................................6
UVOD ..................................................................................................................................7
1. PODRIJETLO, ODGOJ I OBRAZOVANJE ...................................................................9
Na tragu predaka ..................................................................................................................9
udesno predodreenje? ....................................................................................................13
Sjemenitarac (1905-1911) ................................................................................................19
Odgoj u naelima organiziranog katolicizma ........................................................20
ivot u sjemenitu i gimnaziji ...............................................................................22
Redovniki
ki novak ..............................................................................................................29
Filozofsko obrazovanje (1912-1914) .................................................................................37
Student bogoslovnih znanosti (1914-1918) .......................................................................43
Rad u studentskom akademskom zboru ................................................................46
U ratnim nevoljama ...............................................................................................50
Mladi sveenik
enik ......................................................................................................54
2. IVOT I RAD IZMEU
U DVA SVJETSKA RATA .......................................................59
Odgojitelj, fenomen dobrote...........................................................................................59
Junoslavenski zanos i otrjenjenje......................................................................59
Na oporavku u Imotskom ......................................................................................63
Ispovjednik novaka ...............................................................................................65
Magistar novaka ....................................................................................................66
Pomonik magistru i lektor duhovnog bogoslovlja...............................................70
Tragovima svetaca .................................................................................................75
Prve prosudbe o Antievu odgojnom radu ............................................................79
Magistar klerika u Makarskoj ............................................................................................81
Duhovni uspon ......................................................................................................81
Antievi pomonici, domagistri ............................................................................89
Zamjenik uitelja novaka 1930. ............................................................................91

Sadraj

355

Pokuaj i problemi zajednikoga franjevakog uilita ........................................91


Petosvibanjski izbori, glas za ugroenu domovinu ...............................................98
Na oporavku u Sloveniji ......................................................................................105
Pojaani nadzor i zahvati provincijala Petrova ...................................................106
Skrb za studente Provincije sv. Jeronima ............................................................110
Pomonik u novicijatu .........................................................................................113
Odgojna metoda ..................................................................................................118
Osnove odgoja ........................................................................................118
Zamisao o cjelovitom odgojnom pravilniku ...........................................122
Od naravnoga k nadnaravnom ................................................................123
Asketske vjebe ......................................................................................126
Vlastiti primjer ........................................................................................128
Osobno vodstvo ......................................................................................129
Oslonac u neodlunosti ...........................................................................130
Odnos prema bolesnim klericima ...........................................................134
Upravitelj Studentskog zbora Milovan ............................................................................136
U upravi Provincije (1934-1937) .....................................................................................146
3. U VREMENU KRVI I KOMUNIZMA .......................................................................150
U ratnom vihoru (1939-1945) ..........................................................................................150
Potekoe rata ......................................................................................................153
Nenormalni uvjeti ................................................................................................163
Naprijed se mora .................................................................................................169
Nakon rata (1945-1946) ...................................................................................................171
aa se Gospodnja puni ......................................................................................171
Pogled u zaetnika i dovritelja vjere ..................................................................176
Voditelj Treega franjevakog reda .....................................................................177
Plamen iz svetita Gospe Lurdske u Zagrebu .....................................................178
Nepotvreni
eni denitor ..........................................................................................182
Odgojitelj gimnazijalaca i bogoslova (1946-1956)..........................................................182
Okupljanje rasprenog stada ujedinjenjem gimnazije .........................................184
Odgoj u novim prilikama ....................................................................................185
Urednost, dobrota i ljubav kao posebne znaajke odgoja ...................................190
Obnovljeno bogoslovno uilite ..........................................................................193
Kraj magistarske slube ......................................................................................196
Nastavnik na Bogosloviji i gimnaziji (1956-1958) .............................................200
Ispovjednik klerika ..............................................................................................205
4. UITELJ DUHOVNOG IVOTA
IVOTA ..............................................................................206
Pouavatelj primjerom .....................................................................................................206
Duhovnost graena na vrstom temelju vjere .....................................................207
Pouzdanje u Boga, potporanj duhovnosti ............................................................209
Ljubav trajnija od svega ......................................................................................210
enjom u nebu ......................................................................................221
vrsto ugraen u Crkvu ..........................................................................214
Prepoznavatelj Kristova lika u brai .......................................................216
Jednostavan, razborit i umjeren ...........................................................................221
Promicatelj pravednosti .......................................................................................223

356

V. KAPITANOVI, Kristu suoblien

ovjek duhovne jaine ........................................................................................225


Duhovni voa ...................................................................................................................227
Duhovnost po mjeri .............................................................................................229
Duhovna skrb za crkvene osobe ..........................................................................234
Skrb za sveenike i redovnike pripravnike .........................................234
Duhovni voa redovnika i sveenika ......................................................235
Skrb za asne sestre ................................................................................238
Savjetnik vjernicima ............................................................................................244
Uiteljice .................................................................................................244
Djevojke ..................................................................................................247
Obitelji ....................................................................................................249
Duhovni vez ........................................................................................................250
Vidovitost ............................................................................................................260
5. PRIREIVA PRIRUNIKA ZA DUHOVNI IVOT ..............................................265
Upute u redovnitvo .........................................................................................................265
Osnove redovnikog ivota .................................................................................266
Prirunik duhovnog ivota brata laika ................................................................275
Razmatranja .........................................................................................................276
Upute za bogosluje
.........................................................................................................281
je
Vodii za bogosluje
............................................................................................282
je
Vademecum sveenika franjevca ........................................................................285
Upute u mistini ivot
ivot ......................................................................................................286
Franjevaki autori ................................................................................................286
Prijevodi karmelianskih autora ..........................................................................289
Prevoenje
enje kao sredstvo za duhovni rast .........................................................................292
Prijedlog izdanja za inteligenciju .....................................................................................294
6. BOJI POHOD ............................................................................................................296
Boleu prokuan .............................................................................................................296
Pokristovljen ....................................................................................................................313
7. ZAGOVORNIK U NEBU ...........................................................................................319
Glasovi o svetosti .............................................................................................................319
udesni dogaaji..............................................................................................................324
ZAKLJUAK
AK ..................................................................................................................325
UPOTRIJEBLJENA VRELA I LITERATURA...............................................................328
Neobjavljena vrela ...........................................................................................................328
Objavljena vrela ...............................................................................................................332
Izabrana literatura: ...........................................................................................................333
Kazalo osobnih imena ......................................................................................................337
Kazalo zemljopisnih naziva .............................................................................................349

Você também pode gostar