Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
KRISTU SUOBLIEN
VICKO KAPITANOVI
KRISTU SUOBLIEN
IVOT I VRLINE FRA ANTE ANTIA
(1893-1965)
CIP-Katalogizacija u publikaciji
Sveuilina knjinica u Splitu
UDK
262.14 Anti, A.
KAPITANOVI, Vicko
Kristu sublien : ivot i vrline fra Ante Antia : (1893 - 1965) /
Vicko Kapitanovi. - Split : Katoliki bogoslovni fakultet ; Zagreb :
Vicepostulatura o. fra Ante Antia, 2004. - 356 str. ; 24 cm
Bibliograja: str. 328 - 335 i uz tekst. - Kazala.
ISBN
ISBN
953-7187-00-4 (Split)
953-99691-0-7 (Zagreb)
ISBN
ISBN
953-7187-00-4 (Split)
953-99691-0-7 (Zagreb)
PREDGOVOR
U Hrvatskoj se pedesetih i poetkom ezdesetih godina XX. stoljea, u jeku
komunistikih zatiranja religioznih vrijednosti i navjetaja ovozemaljskog blagostanja, irio glas o neobinom redovniku franjevcu fra Anti Antiu (1893-1965)
koji ljude upuuje Bojim
jim putem, otitavajui im esto vlastitu nutrinu. Taj je glas
privukao mnotvo pobonih dua koje su preko njega traile duhovnu okrepu i
Boju
ju blizinu.
Bogata literatura koja je o Antiu nastala poslije njegove smrti i brojni ivotopisi (meu kojima i jedan televizijski dokumentarac) zadovaljavali su pobone
itatelje, no zahtjevniji je itatelj poelio kritiniji i dokumentirani ivotopis toga
neobinog redovnika, a takav je ivotopis prijeko bio potreban i za ve pokrenuti
postupak za Antievo proglaenje blaenim.
Na izradu takvoga dokumentiranog ivotopisa upustio sam se na uporno nagovaranje fra Pavla mire, tada provincijskog ministra redovnike pokrajine kojoj
je Anti pripadao, u uvjerenju da Antievo iskustvo moe pridonijeti duhovnom
obogaenju istinskih traitelja duhovnih vrednota. Novim proirenim istraivanjima pokuao sam, zbog boljeg razumijevanja Antieva ivota, obuhvatiti ne samo
Antiev duhovni lik ve i duhovnu sredinu u kojoj se Anti kretao, to je nedostajalo dosadanjim ivotopisima.
U prikupljanju grae za ovo djelo ljubazno su mi bili pri ruci vicepostulator
fra Vladimir Tadi i tajnica Vicepostulature sestra Marija Asumpta Strukar te osoblje brojnih arhiva u kojima sam istraivao. Djelo je dogotovljeno 1999. te su ga
neka subraa u to vrijeme imala u rukama i u potpunosti ili djelomino pregledala,
kao fra Stjepan ovo, fra Jerko Lovri, fra Karlo Jurii, fra Bonaventura Duda.
Njima i svima koji su me sa zanimanjem bodrili u izradi ovog ivotopisa ili su
mi, na bilo koji nain, pripomogli da se ova knjiga pojavi iz tiska to savrenija,
izraavam svoju srdanu zahvalnost.
Dobrohotnom itatelju upuujem ovo djelo s nadom da e mu Antiev plemeniti lik obogatiti duhovni ivotni vidokrug i usmjeriti osjeaje na trajne ivotne
vrijednosti.
U Splitu, 12. lipnja 2004.
Vicko Kapitanovi, OFM
Predgovor
KRATICE
ADS
AFPPOS
AFSM
AFVBM
AP
AV
DOA
PA
SP
VFPPO
jeg
o. Ante Antia)
Pisma Antiu
Spisi provincijala (AFPPOS)
Vjesnik Franjevake provincije Presvetoga Otkupitelja
Preslik izvornika*
Preslik strojopisa*
* N.B. Preslici Antievih pisama uvaju se u Arhivu Vicepostulature sluge Bojega fra Ante Antia
u Zagrebu i u Arhivu Franjevake provincije Presvetog Otkupitelja. Mehanika folijacija spisa istovjetna je ovjerenim spisima predanim Kongregaciji za proglaenje svetih u Rimu. Signatura preslika
oznaena je u uglatim zagradama [ ] da bi se olakalo prouavanje Antievih spisa, a brojevi se odnose
na broj arhivske kutije i odgovarajueg lista ili stranice.
Spisi uz koje nije naznaen arhiv uvaju se u Arhivu Vicepostulature.
UVOD
U opisivanju svetih a osobito dua
valja istaknuti njihov duhovni proces
(Anti)
)
U razdoblju od tri desetljea nakon smrti, fra Ante Anti, ovjek koji je umro
na glasu svetosti, dobio je nekoliko duih ili kraih ivotopisa i tri zbornika radova. ivotopise su pisali njegovi tovatelji, oduevljeni njegovim likom i uzornou ivota. Osvojeni onim to se o Antiu pripovijedalo, o njegovoj vidovitosti,
ivotopisci su razbudili matu i zanimanje pobonih dua, naroito onih koji su
Antia ve otprije poznavali i koji su eljeli na ivotopisima provjeriti slau li se
njihova osobna iskustva s ocrtavnjima ivotopisaca koji su svoje radove izraivali
na mnotvima svjedoanstava. Nastajalo je tako pobono tivo koje se irilo meu
Antievim tovateljima, ali i tivo koje je zagolicalo mnoge koji su u poplavi marksistike ideologije eljeli osjetiti ono to su nosili, moda duboko zapretano, u
dui, elju za dodirom s beskrajnim Bojim
jim boanstvom.
Ve su sami naslovi bili odraz enja. Pa tko, plemenit ili neplemenit, ne bi poelio da ga raspali Boji
Duh ljubavi? Tko ne bi pohrlio pozove li ga Glasnik vjene
ji
ne
ljubavi? Tko ne bi poelio imati Svijetlo u tami, naroito u duhovnoj noi ivota
kroz koji koraa? I kome, barem katkada, nije zatrebao Tje
Tje itelj udotvorni?
Koliko god, posebno neki od tih ivotopisa, bili privlani i knjievno uspjeli,
i koliko god se takva literatura umnaala, kritiniji je itatelj elio imati iscrpno
dokumentiran Antiev ivotopis. ivotopis koji nee preuzimati neprovjerene podatke i koji e kritino analizirati pobona pripovijedanja. Ali ivotopis koji nee
zanemariti djelovanje Boje
je milosti u ovjeku koji je Bogu elio omiliti.
ivei s Antiem godinu dana u istoj kui, cijenio sam ga kao Bojeg
jeg
ovjeka. Priznajem da u njem nisam gledao sveca. Pojam sveca ukljuivao je u mojem
tadanjem mladenakom nazoru oznake koje, gledano s dananjeg stajalita, i nisu
pripadale zemaljskim biima. Ni njegovu vidovitost, o kojoj su kolege priale, nisam doivljavao tako neobino, iako danas ne mogu u potpunosti objasniti otkuda
je injenicu koju sam u razgovoru s njim nijekao poznavao bolje od mene koji sam
je poricao, a naknadno sam sazano da je upravo on imao pravo.
Prouavajui grau za Antiev ivotopis, postao sam, meutim, svjestan
koliko je njegov ivot izmicao mojim nekadanjim mladenakim zapaanjima.
Svjestan koliko je teko opisivati pojave koje izmiu opaanjima i dokumentaciji,
molim itatelja da opise takvih pojava i ne oekuje u ovoj knjizi, premda e narav
stvari traiti i na njih kritiki osvrt. Takvim sam pojavama pokuao pristupiti bez
predrasuda, ne osporavajui ih, ali i ne prihvaajui bez temeljite provjere podataka. Ono to mi je bila glavna nakana u prouavanju Antieva ivota i u izradi
njegova ivotopisa nisu udesne zgode. O njima e svoj sud dati Crkva. Ovaj ivotopis eli izloiti upravo duhovni razvoj Antieve osobe, njegov svagdanji ivot,
iz dana u dan, iz godine u godinu, od djeatva, preko zrele dobi, do preseljenja u
vjenost; njegove napore u dopunjavanju onoga to nedostaje mukama Kristovim
za njegovo tijelo, za Crkvu (Kol 1, 24.) i njegove uspjehe u ostvarenju Bojega
jega
kraljevstva na zemlji.
Da bi se na taj nain Antiev ivot mogao shvatiti, trebalo ga je iznijeti u njegovim konkretnim ivotnim prilikama. U sredini u kojoj je odrastao i u problemima koji su muili njegovu sredinu. U njegovu pristupu ivotu i shvaanju. Trebalo
ga je uoiti meu kolegama koji su teili za istim idealima ali su im uspjesi u
ostvarenjima bili razliiti. Pronai njegov odnos podlonika prema poglavarima i voditelja prema podlonim mu klericima. Njegov odnos prema navijetanju
Vesele vijesti, prema proslavljenju Boga, njegov osjeaj sinovstva prema Bojem
jem
oinstvu, poistovjeenja s Bojim
jim sinom Isusom Kristom, spoznati njegovu odanost vodstvu Duha Svetoga.
Za takav ivotopis bilo je nuno proiriti opseg vrela, ne samo na ona koja se
izravno tiu Antia ve i na ona koja osvjetljavaju prilike u kojima se kretao, jer
iste misli i slina djela imaju razliitu vrijednost u razliitim okolnostima. Jednako
se moe rei i o svjedoanstvima. Svjedoanstva za Antiev ivotopis traio sam
prije svega iz prve ruke. Mnoga su od tih svjedoanstava prvi put uporabljena u
opisivanju Antieva ivota. Ranije poznate injenice iz Antieva ivota podvrgavao sam novoj provjeri.
Izlaganje je bilo vie puta potrebno potkrijepiti navodima iz Antievih pisama koja sam ostavljao u njihovu izvornom obliku, razrijeivi jedino kratice i
uskladivi, kako je uobiajeno, pisanje reeninih znakova i velikih i malih slova
dananjim pravilima.
U prikupljanju grae davao sam prednost ivotnim podacima kako bi analizom podataka to vjernije mogao rekonstruirati Antiev ivot, a u sintezi i rasporedu grae pokuao sam izloiti proces duhovnog napredovanja do potpunog
urastanja u Krista.
10
epurine
epurini stara crkva Naaa sv.
Kria ili, kako je puk naziva, sv.
Jelene ili sv. Roka, sagraena dvadesetih godina XVII. stoljea, postala premalena. Zalaganjem upnika don Ante urije, ibenskog biskupa i crkovinar, Antia,
Kursara i Antulova, a prikupljenim sredstvima od drave i sela, sagraena je 1878.
nova upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije ili Velike Gospe.6 Godinu
dana prije u selu je otvorena puka kola a 1. listopada 1891. otvoren je i potanski
ured7. Smjeteno na otoku, mjesto se nije imalo kamo iriti pa su teaci radom i na-
O epurini usp. K. STOI, Sela ibenskog kotara, ibenik 1941, 164-167, o Vraniima V.
KAPITANOVI, Die Beziehungen der kroatischen Geistlichen aus Dalmatien zu Ungarn, Ungarn und
das Christentums SSdosteuropas, Historische Referate des VIII. theologischen Sdosteuropaseminares
in Budapest (24-31. 8. 1986), Heidelberg 1987, 19-20.
4
Nakon 1850. pojavio se lug (oidium) u Engleskoj, Francuskoj i Italiji, a uskoro i u Njemakoj. Kao
proizvoa vina Dalmacija se svrstala iza Francuske, Italije, panjolske, Ugarske i Portugala. R.
KRALJEVI, Vinogradarski slom i demografski rasap ju
june
ne Hrvatske u osvit 20. stoljea, Split 1994,
259.
5
Usp. Lj. ANTI, Drutvene i politike prilike u epurini i Zatonu u vrijeme Antieva roenja,
Antieva
eva Ba
Batina, Zagreb 1994, 37. U proizvodnji izvrsnih alkohonih pia naroito se razvila tvrtka Vlahov iz epurine, koja je dobila vie odlikovanja na svjetskim izlobama, usp. STOI, Sela
ibenskog kotara, 165-166.
6
Natpis nad pobonim vratima glasi: Sumptibus gubernii et istius ruris / haec ecclesia funditus aedicata A(nno) S(alutis) 1878. / merito speciali/ ill(ustrissi)mi ac rev(erendissi)mi episcopi sibenicensis /
Domini Domini Antonii Suria / sub proc(uratori)bus Antich, Cursar, Antulov, STOI, Sela ibenskog
kotara, 167.
7
ANTI, Drutvene i politike prilike, 37.
3
11
12
ju
Blagdanovo kod Zatona, a u samom Zatonu na predjelu zvanom Vrtli, koje je
razvojem naselja postalo sredite Zatona, sagradio je malu kuicu prizemnicu12.
Sudei prema izjavi praunuka Lovre, kuica je pradjedu sluila samo kao privremeno boravite za obraivanje kupljenog zemljita i za obavljanje nadniarskih
radova.
Prema ondanjem obiaju, Toma (u obiteljskoj predaji poznat kao Ive) najvjerojatnije se, kao mladi, nije bio odijelio od ostale obitelji, jer su se u Dalmaciji
braa redovito dijelila tek nakon enidbe, a ukoliko netko nije imao brata, ostajao
je trajno s roditeljima. Po predaji se Ive (pravilno: Toma) uskoro nakon kupovine zemljita i izgradnje nove kuice oenio.
Obiteljska je predaja sauvala imena trojice Ivinih (pravilno: Tominih) sinova: Marka, Mate (fra Antin djed) i Jose, kojem se kasnije gubi trag. O etvrtom
sinu, kojemu u obiteljskoj predaji nije poznato ime, prialo se da je uio za sveenika ali da je umro prije nego je bio zareen. ini se da se Ive (pravilno: Toma) i
kad je postao glava obitelji jo preseljavao. Prema predaji, kasnije, kada je obolio,
boravio je neko vrijeme u epurini, gdje su mu sinovi podigli kuu s kojom on,
kako kae predaja, nije bio zadovoljan, pa se i zbog toga, moda, ponovno pod
stare dane, preselio u Zaton, gdje je sam ranije sagradio kuicu. Tu je i umro, kako
predaja tvrdi, 1855. u dobi vie od 90 godina.13
Prema obiteljskoj predaji, poslije Ivine (pravilno: Tomine) smrti sva su se
njegova djeca nastanila zastalno u Zatonu14. U izvornim spisima ipak za tu predaju
ne moemo nai potvrdu jer Stanje dua
od 1864. u Zatonu spominje samo Matu
a
Antia. Taj nas podatak navodi na pomisao da je Mate (fra Antin djed) preselio u
Zaton ve ostarjelom ocu. Toma, koji je moda s njim proivio svoje posljednje
dane, ostavio mu je vjerojatno kuicu i dio zemljita u batinu. Mala Tomina batina nije meutim bila dovoljna za njegove potomke, a oni je usprkos tadanjem
gospodarskom usponu Dalmacije nisu uspjeli puno poveati pa se za imu Antia,
jednog od Tominih potomaka, izriito tvrdi da je bio siromah.15
U arhivu upe epurina, na sauvanom listu oteenog anagrafa (Indicazione degli individui componenti la famiglia) Lovrin je djed upisan kao Antich Matteo q[uondam] Tomaso.
12
Tomin praunuk Lovre, brat fra Ante Antia, govorei o pradjedu Ivi (pravilno: Tomi) kuicu nazivlje
pozemljuak, to treba shvatiti kao prizemljuak, prizemnica ili potleuica. Arhiv Vicepostulature,
Izvanprocesualna svjedoanstva, Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965.
13
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965, f. 1.
14
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965, f. 2.
15
Usp. AV, Dopis upnika Ive Barea br. 35/65 od 27. IX. 1965.
11
13
Fra Antin djed Mate, koji se ve bio oenio Ivkom Kursar iz Prvia, sigurno
je tekom mukom uspijevao priskrbiti dolino uzdravanje za obitelj, a da se i ne
govori o umnaanju posjeda koji se kasnije trebao dijeliti izmeu Matinih potomaka. Matini potomci imun Nikola i Toma osnovali su kasnije vlastite obitelji, ali se
meu unucima sauvalo manje uspomena o djedu Mati nego o davnijem pradjedu
Ivi (pravilno: Tomi)16.
UDESNO PREDODREENJE?
Izostavivi iz vida ostale obitelji Anti, slijedimo dalje samo Tominu jer je
ona u izravnoj vezi s fra Antom. Fra Antin otac, Tome Anti, koji je dobio ime
po djedu, bio je krasan ovjek, visokog rasta,
crne puti i kran, prisjea se njegov neak,
sin Tomine sestre ime, zvane imaka, Ante
ivkovi. Fra Antina majka Tade, r. Vlahov,
bila je naprotiv oniska i dosta puna, i o. Anti
se je po vanjskom izgledu uvrgao na svoju majku Tadu. Od nje je bez sumnje batinio i neke
druge odlike jer je ivkovi opisuje kao ivu,
prodornu i energinu enu koja je dobro znala
to hoe.17
Fra Antini ivotopisci, poevi od romansiranog ivotopisa spisateljice sestre Marije
od Presvetog Srca [Anke Petrievi], koju su
slijedili Ante Katalini, Neda Hrko i ivko
Kusti, vide u fra Anti dijete posveeno u majinoj utrobi udesnim zavjetom.18 Podatak je
u literaturu unesen iz prianja i izvjetaja fra
Antina brata Lovre i roaka pravnika dr. Ante
Usp. AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965. Mate je uz spomenutog imuna Nikolu i Tomu imao jo dvojicu sinova, Luku i Ivana, koji su vjerojatno umrli mladi, i
tri keri, Matiju, imu i Tonku, koje su se udale i zasnovale obitelj. Kongregacija Koncila 17. III. 1937.
izvrila sanaciju legata nekoga Ivana Antia koji je umro 18. VIII. 1863, a fra Ante je posvjedoio da su
za nj izgovorene sv. mise prema biskupovu nalogu. Kako je izvrenje legata dostavljeno Antiu postoji
vjerojatnost da se radi upravo o fra Antinu stricu. (Usp. Biskupijski arhiv u ibeniku, br. 2799/1937,
Arhiv Vicepostulature, Antievi osobni dokumenti, 66. Prijepis fra Stanka Baia.) Pitanje ostavljam
nerijeenim jer ono prelazi okvire ovog rada.
17
A. IVKOVI, Moja sjeanja na o. Antu Antia, VFPPO, 15 (1966) br. 5-7, str. 96.
18
S. MARIJA OD PRESV. SRCA, [A. PETRIEVI] Duh ljubavi, Split 1966. 11-12; A. KATALINI, Dobri otac
Anti. Treptaji srca meu tvornicama, Split 1967, 11; N. FARANETI, Svijetlo u tami, Split 1969, 4; DR.
DAMI [N. HRKO], Na
Na dobri fra Ante, [Zagreb 1971], 7. N. IVANOV [N. HRKO] Glasnik vjene
ne ljubavi. Kratki ivotopis oca fra Ante Antia, Zagreb 1975, 9-10; . KUSTI, Tjeitelj udotvorni.
ivotni
put fra Ante Antia, Zagreb 1989, 3-4.
16
14
ivkovia. Kako su te kratke izjave fra Antina brata Lovre i fra Antina roaka dr.
Ante ivkovia jedini izvorni opisi zavjeta Antievih roditelja, potrebno ih je potanko analizirati da bi se dolo do to je mogue tonijih zakljuaka.19
PRVA IZJAVA LOVRE ANTIA,
27. IX. 1965.
ANTE IVKOVI,
Sjeanja, 1966.
Jo ivui
brat o. Antia
[] kazivao mi
je, da su njihovi
roditelji zavjetovali povodom jedne oluje na moru,
kada su malom
barkom
putovali iz Prvia u
ibenik kratko
vrijeme prije poroda o. Antia, da
e svoje budue
dijete dati u
sveenike.
Ja se dobro sjeam
rijei moje pokojne matere
Tade koja mi je ispriala
sljedee: Tvoj pokojni otac
i ja putovali smo sa brodom
iz Prvi epurine prema
ibeniku. Kad smo doli u
kanal prema ibeniku uhvatilo nas je jako nevrijeme
i to kad smo bili kod blizu
kapele sv. Ante koja postoji i dandanas. Tvoj otac
je tada zavapio sv. Antu i
rekao: Sveti Ante, daj da
ja i moja ena zdravo doputujemo svojoj kui i da mi
ena zdravo rodi sina, bit e
mu ime Ante i ja u ga dat u
sveenike.
U prvoj izjavi iz 1965, koju Lovre iznosi prema prianju svoje majke Tade, ne
govori se izriito o oluji nego o jednostavnom zavjetu. Na oluju, ini se, ipak upuuju rijei molitve da supruzi dou zdravo kui, no ostaje udno da su supruzi
doavi do kapele sv. Ante po obiaju izmolili Zdravomarijo. A oluja, posebno
ona u kojoj se daju tako vana obeanja, premda na Jadranu nije neto neobino,
ipak bi iz srca trebala izmamiti are molitve od onih po obiaju.
U Arhivu Vicepostulature sauvale su se obje Lovrine izjave. Prvu je Lovre, ini se bez svjedoka,
izjavio svom upniku don Ivi Barei, 27. IX. 1965. i ovaj ju je ovjerio upnim peatom. Druga je
izjava Lovre Antia, datirana u Zatonu, 12. II. 1970, napisana vjerojatno na temelju upitnika poslanog iz Franjevakog provincijalata u Splitu ili iz Vicepostulature. ini se da su obje izjave poslane
Franjevakom provincijalatu u Split, a odatle bez protokoliranja predane Vicepostulaturi u Zagrebu.
Prva izjava je prepriana u Vjesnik Provincije, 14 (1965), br. 3-4, str. 23. i odatle je vjerojatno ula u
Antieve ivotopise.
19
15
Premda, dakle, prema navedenim izvorima, povjesniaru nije mogue potvrditi ili zanijekati zavjet u oluji, ini se da prvotno priprosto, trijezno i simpatino
prianje jednostavne seljanke Tade treba uzeti kao vjerodostojno i oistiti ga od
kliiranih hagiografskih natruha koje se godinu dana kasnije pojavljuju u izjavi dr.
ivkovia.
Ti su se hagiografski elementi, nakon objavljena tri prva fra Antina ivotopisa
(Petrievi, Katalini i Faraneti) pojavili i u drugoj Lovrinoj Izjavi, potaknuti
najvjerojatnije prianjem koje je uo o svetom bratovu ivotu, i moda itanjem
triju, do tada objavljenih, Antievih ivotopisa, a hagiografske elemente je pomalo
sugerirao i upitnik o Antievim krepostima i djelima.20
I kasnijim se ivotopiscima udesna zgoda s olujom oito uinila prihvatljivijom i zbog toga su joj bez rezerve poklanjali povjerenje. Jer, ako nije bilo
oluje, emu onda i takav zavjet? Ali zavjet je i bez oluje imao svoje duboke razloge. Tome Anti (1860-1900) i Tade Vlahov (1865-1927) vjenali su se 1885.
u Zatonu. Prije spomenutog zavjetovanja dobili su petero djece od kojih je troje
umrlo21 a preivjeli su Ivan i Marija Eufemija, koji e takoer ubrzo umrijeti poslije fra Antina roenja22. Dvoje djece, a pitanje koliko su i oni bili zdravi jer je
Marija Eufemija kasnije zaista rano umrla, oito je moglo zabrinjavati roditelje u
to vrijeme kad je smrtnost djece dosezala visoku razinu. Kapela je i bez oluje za
religiozne roditelje mogla biti dovoljan povod za molitvu. Molitva pred kapelom
sv. Ante mogla je od supruga sa ivom vjerom, koji su po obiaju razgovarali s
Bogom, pobuditi elju da im dijete postane sveenik i izmamiti spontani zavjet,
religiozniji od zavjeta izazvana strahom u ivotnoj opasnosti. A sve upuuje na to
da se tako i dogodilo.
Kad je Tade trebala roditi, jo dok je bila trudna, moda zbog boljih uvjeta ili
zbog zdravijeg mjesta, kako izjavljuje njezin mlai sin Lovre, pola je u obiteljsku
kuu u epurinu.23 I zaista, 16. travnja 1893. Tomi i Tadi rodio se eljeni sin. U
nedostatku strune primalje pri roenju je pomagala seoska primalja Nedjeljka
odnosno Dominika, ili kako su u primorskim mjestima rae nazivali Domina ili
od milja Duma Kursar24.
U svojoj drugoj izjavi datiranoj Zaton, 12.II. 1970. Lovre izriito pie da odgovara na upitnicu o
ivotu, krepostima i djelima. (Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, br. 2 9a 2).
Naalost tekst upitnice nije sauvan.
21
Marko *1886-1887; Kata *1888-1888; Marija 1892-1892. Usp. Obiteljsko stanje , upni ured
Zaton, prijepis u Arhivu Vicepostulature.
22
Ivan * 1887-1913; Marija Eufemija (Fila) *1890-1906. Usp. Obiteljsko stanje iz god. , upni ured
Zaton, prijepis u Arhivu Vicepostulature.
23
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965.
24
Usp. Matice Libro degli atti di nascita della Parrochia di Prvi epurina, p. 105 n. 19. Kopija u
Arhivu Vicepostulature. [ 7, osobni dokumenti, 2].
20
16
Bilo je naravno da roditelji novoroenetu u skladu sa svojim zavjetom i u spomen na prvog sina Marka odlue dati dvostruko ime Ante Marko. To su i uinili
kad je 8. svibnja 1893. upnik Ante uria25 krstio djeaka u upnoj crkvi u Prvi
epurini26. No dvostruko je ime u mnogoemu bilo vrlo nepraktino pa je u obinom
ivotu prevladalo samo prvo ime, Ante. Ono je ini se ve u Antievoj djeakoj
dobi preuzelo toliko maha da Anti, ini se, drugi dio imena, Marko, nije ni upotrebljavao, pa je i u molbi za primanje u sjemenite navedeno samo ime Ante.
epurinski upnik don Ante urija bio je poduzetan ovjek i pristalica autonomatva u Dalmaciji,
zbog ega je dolazio u sukob sa upljanima narodnjacima. ANTI, Drutvene i politike prilike, 37
26
Usp. Libro degli atti di nascita della Parrochia di Prvi epurina, p. 105 n. 19. U popisu studenata
u Makarskoj kao datum Antieva roenja navodi se 16. IV. 1893. Svi ivotopisi navode pogreno
Antievo krtenje pod datumom 18. svibnja, to je vjerojatno nastalo iz nekritinog preuzimanja podataka iz krtenice (testimonium baptismi) to ju je izdao upravitelj upe Ante Lovri 30. X. 1965. Arhiv
Vicepostulature. Dokumenti o ivotu i radu. - Pogreka je nastala krivim itanjem talijanskog datuma
l8 Maggio kao broj 18 umjesto pravilnog itanja 8. (Krtenica koju je izdao upni ured u epurini
23. IX. 1944, a uva su u Provincijalatu u Splitu navodi ispravno datum krtenja. AFPPOS, Osobni
podaci redovnika). Lovrieva krtenica i ivotopisci navode takoer krivo i ime kuma Luca Miurac,
umjesto ispravno Luka (tal. Luca), kao i ime svjedoka Ivan Kiovi umjesto ispravnog itanja ori (tal.
Chiorich). Zbog pogrenog itanja pisci su se muili kako obrazloiti dugo odlaganje krtenja djeteta
posveenog od majine utrobe. U tome im je posluila matovita hipoteza vicepostulatora fra Roka
Tomia da je kum Ivan Kiovi bio pomorac pa ga je trebalo ekati. (Usp. Primjedbe u dopisu R.
Tomia Matteu Cuccari [Kuhar], Zagreb 25. II. 1983. i Crtice iz ivota O. Antia, O krtenju naega
sluge Bojega
jega
, DOA, 17 (1987), br. 2, str. 10. Razmak od tri tjedna izmeu roenja i krtenja ini se
da tada nije bio rijedak u epurini, iako su crkveni propisi zbog velikog broja smrtnosti djece nalagali
da se krtenje obavi po mogunosti u istom tjednu.
25
17
18
ju
snagu, dajui im da odlome to vei komad. Ante Marko je ve tada, kao dijete,
pokazivao svoju solidarnost kad bi i polovicu tako otrgnutog kolaa dijelio sa
svojim bratom Lovrom35
Zbog nezaposlenosti seoska poljana je sve vie postajala okupljalite odraslih. Time su i djeje
je igre bile ogranienije. No, umjesto igara na poljani Antia
su ve u djetinjstvu zanimale vie igre u kojima je on s bratom pravio kapelu i
ukraavao oltarie sliicama, stavljao svijee na namotae konca, pjevao i molio.36
Najvjerojatnije su te djeje
je igre ostajale u uem obiteljskom krugu. Igre je zapazila, ini se, i strina Kata koja je stanovala u obitelji, pa mu je znala rei: Budi dobar u koli i ui, pa e te majka dati u fratre kad zavri osnovnu kolu.37 Ostalim
je djeacima najvjerojatnije ta igra malog Ante Marka ostala nepoznata, a ne sjea
je se ni njegov roak, godinu mlai, Ante ivkovi.
3-4 str. 20. Juraj Vicko karpa bio je upnik u Zatonu 26 godina. Bio je promicatelj mnogih pothvata u
upi. Zapoeo je u upi pisati matice hrvatskim jezikom. Uz upnu slubu aktivno je sudjelovao i u politikom ivotu Hrvatske, a nakon odlaska iz Zatona priredio je i knjigu Hrvatske narodne poslovice,
ibenik 1909. No iznad svega don Vicko karpa je bio vrijedan i poboan upnik koji e moda ostaviti traga svoje pobonosti i na Antievu ivotu. U raspravama vezanim za Antia redovito se navodi
hipokoristikom don Vice kojim su ga zvali Zatonjani. Sam se meutim potpisivao Vicko. Usp. njegovo
pismo Jurju Biankiniju Zaton, 22. IV. 1994. B. ZELI-BUAN, Jo iz ostavtine Mihovila Pavlinovia
Radovi Centra JAZU u Zadru, 21 (1974) 175.
30
AV. (Spisi Franjevakog provincijalata Split, br. 386/1937.) Upitni arak o biografskim podacima.
31
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965, str. 2-3. U iskazu iz
1970. ovaj je pasus ublaen pa je mali Ante puno iv i dobro ui. AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, 2, f. 2. br. II.
32
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965, f. 3.
33
A. IVKOVI, Moja sjeanja na o. Antu Antia, VFPPO, 15 (1966) br. 5-7, str. 97. pripovijeda o
jednoj utrci izmeu njih dvojice u kojoj je Anti pobijedio.
34
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. Izjava Lovre Antia, Zaton, 27. IX. 1965, f. 4.
35
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. 2, f. 3. n. IV. Izjava Lovre Antia, Zaton, 12. II. 1970.
36
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva. 2, f. 3. n. V. Izjava Lovre Antia, Zaton, 12. II. 1970.
37
Izjava Ive Anti, Zaton 12. II. 1970. AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, 1. Katina imena nema u
sauvanim anagrama.
19
20
Nakon estog razreda osnovne kole Ante je 17. VII. 1905. uputio molbu da
bude primljen kao pitomac u Franjevako sjemenite u Sinju.42 Nakon uobiajenog postupka, 5. VIII. iste godine obavijeten je preko ibenskog gvardijana
da je primljen u sjemenite.43 A njegove su isprave, vjerojatno, 26. VIII. skupa s
ispravama ostalih primljenih pitomaca proslijeene mjesto-ravnatelju sjemenita
fra Sebastijanu Latincu.44
ODGOJ U NAELIMA ORGANIZIRANOG KATOLICIZMA
Kraj XIX. i poetak XX. stoljea, kad je Anti kao djeak kod rodne kue i kao
mladi u sjemenitu oblikovao svoj svjetonazor, obiljeen je u Katolikoj crkvi
snanom osobnou Leona XIII. i sv. pape Pija X. Otvoren prema ekumenizmu,
slavenstvu i socijalnim problemima, Leon XIII. je u Hrvatskoj doivljavan kao podupiratelj slavenske ideje, koju su u Hrvatskoj irili, pod Masarykovim utjecajem,
naroito bivi studenti s Prakog sveuilita. Enciklikom Grande munus Leon je
naime 1880. proirio blagdan slavenskih apostola na itavu Crkvu. Sljedee godine uslijedilo je veliko slavensko hodoae u Rim, a zatim su dane povlastice za
slavensko bogosluje.
je. Zatim su uslijedili pokuaji za uspostavljanje diplomatskih
odnosa s Rusijom, koji su bili u prekidu od 1867. godine. U svojim dodirima s
istokom Leon se sluio naroito uslugama poznatog biskupa Strossmayera. No, i
meu franjevcima Provinicije Presvetog Otkupitelja, u koju e kasnije stupiti mali
Anti, ekumenskim pitanjima bavili su se fra Ivan Markovi, koji je za svoje povijesno-teoloke radove dobio poasni doktorat od pape Leona XIII, i kasniji barski
nadbiskup (Crna Gora) i izdava glagoljskog misala fra imun Milinovi, koji je,
ini se, ustuknuvi politici Crne Gore, zagovarao da se rimski kolegij sv. Jeronima
nazove zavodom za june Slavene (pro Slavis Meridionalibus).45
Poslije Leonove smrti inilo se da bi u Hrvatskoj moglo doi do preokreta s
obzirom na simpatije prema papinstvu. Austrija je naime 1903, bojei se da bi za
papu mogao biti izabran dugogodinji dravni tajnik Leona XIII. kardinal Mariano
Rampolla del Tindaro i da bi mogao nastaviti slavensku politiku te time omoguiti
politiku prevagu Francuske-Rusije, postavila veto na izbor Rampolle za papu i
tim otvorila put svom dravljaninu mletakom patrijarhu Giuseppeu Sartu, koji je
uzeo ime Pio X.46
AFPPOS, Prot. br. 312/1905. U Protokolu se ne spominje ime Marko. Prema tada vaeim odredbama molbu za primanje u odgojni zavod, s popratnim potvrdama o vladanju i zavrenom kolovanju,
dostavljao je provincijskom ministru mjesni poglavar odnosno gvardijan nekog samostana. Cfr. Statuti
particolari per losservante Provincia del Santissimo Redentore in Dalmazia, Roma 1877, art. II, 2.
Velika veina dokumenata iz Arhiva Provincije ili ispisa iz protokola koji se navode u slijedeim biljekama tiskani su u nastavcima, pod naslovom Podaci o ivotu i radu o. Antia, na nutarnjoj stranici
prve korice u Antievu glasilu DOA, 1 (1971) br. 3-4 do 2 (1972) 3-4.
43
AFPPOS, fasc. 20. svenji Ia. zapis u protokolu br. 354/1905. Spis (koncept) nedostaje.
44
AFPPOS, fasc. 20. svenji Ia. zapis u protokolu br. 394/1905. Spis nedostaje.
45
Usp. F. E. JANOSI,
sterreich und der Vatikan 1846-1918, I, 318-321.
46
J. WODKA, Kirche in sterreich,
21
, II, 45-46
48
JANOSI, sterreich
, II, 114.
49
Instaurare omnia in Christo. Enciklika od 4. X. 1903 i Motu proprio od 19. III. 1904.
50
O pojavi tiska kod franjevaca usp. V. KAPITANOVI, Franjevaki apostolat, 57-58.
51
Stranka prava u Dalmaciji nastala je 1894. kad je Dalmaciju ve zahvaala privredna katastrofa prouzrokovana djelomino vinskom klauzulom. Nastala je ujedinjenjem triju politikih grupa od kojih su
dvije vodili sveenici don Juraj Biankini i don Ivo Prodan, a treu poznati politiari Trumbi i Supilo.
Cilj joj je bio obnoviti hrvatsku dravu, cjelokupnu, samostalnu i jedinstvenu, na temelju hrvatskog
dravnog prava i naela o samostalnosti naroda. God. 1898. Prodanova se grupa odvojila od Stranke
prava i osnovala istu stranku prava, koja je nakon udruenja Stranke prava u Hrvatsku stranku 1905.
ponovno 1908 uzela ime Stranka prava. Demokratska stranka osnovana je u Dalmaciji 1905. od grupe
koja se okupljala oko Josipa Smodlake. Stranka se sljedee godine stopila s Naprednom strankom u
Hrvatsku puku
ku naprednu stranku, koja je zahtijevala rastavljanje Crkve od drave i u djelovanju izraavala antiklerikalni stav, a u politici zastupala koaliciju sa Srbima. U tadanjim novinama i spisima
Provincije ee se moe zapaziti upletanje franjevaca u politike borbe izmeu pravaa i demokrata
odnosno naprednjaka. Usp. fasc. 29. br. 361, 367, i dr. iz 1911.
52
Njegova kasnija okrunica upravljena brai na sv. Bonaventuru [14. VII.] 1910. vrvi izrazima u tom
47
22
smislu. Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, Svenji II, f. 44. Kardum je prethodno, kao provincijski vikar, pripremio Nacrt pravila o religioznoj, socijalnoj i politikoj
koj organizaciji franjevaca
Provincije presvetog Otkupitelja na ast sv. Franje prijatelja puka, za unapregjenje u samima sebi
duha redovnikoga
koga
koga i savjesnog opslu
opsluivanja pastirskih du
dunosti,
nosti, a u povjerenom stadu duha kr
kr
anskoga i vremenitog napretka. Taj je nacrt i prihvaen na sastanku upnika u Splitu na Dobromu 10.
veljae 1910.
53
Za predsjednika odbora bio je predloen Luka Papafava (P. BEZINA, Srednje kolstvo u Franjevakoj
provinciji Presvetog otkupitelja (1735-1920), Split 1989, 265) kasniji ibenski biskup, koji je Antia
redio za sveenika. Upravljao je ibenskom biskupijom (1912-1919).
54
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31 svenji II, f. 29. Okrunica je datirana na svetkovinu sv.
Franje Salekog [29. I. 1910].
55
Pravila franjevakog knjievnog drutva preudeena su na sastanku hrvatsko-slovenskih provincijala
u ivogou 2. IX. 1913. Pregledali su ih Junii, Luli i Eterovi. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc.
31, svenji I, br. 3262/1913 (tekst Pravila). Bosanski provincijal fra Lovro Mihaevi poslao je svima
[13. X] Pravila knjievnog drutva fasc. 31, svenji II, f. 515. Tijekom listopada i studenog potpisali su ih svi franjevaki provincijali. Tiskana su pod nazivom Pravila knji
knjievnog
evnog drutva hrvatsko
slovenskih franjevaca, Sarajevo 1914. Svrha je drutva prema Pravilima 3a bila: okupljati i poticati
franjevce na knjievni rad za Red i narod.
56
Tako je npr. u Splitu postojala Sveenika zajednica grada Splita. U Imotskom je osnovana
Sveenika organizacija Imockog dekanata koja je okupljala nekoliko dijecezanskih i franjevakih
upnika a predvodio je dekan f. S. Marui. Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, svenji II, f.
242-243.
57
Prvo katoliko akademsko drutvo u Hrvatskoj osnovano je pod imenom Domagoj u Zagrebu 1906.
kad je Anti bio sjemenitarac u Sinju.
23
Franjevaka gimnazija bila je na glavnom sinjskom trgu naslonjena na sjevernu lau svetita. Neko slavno Javno vi
vie hrvatsko gimnazije u Sinju pod upravom
Otaca franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja (kako se nazivala gimnazija od
1854), doivljavalo je u drugoj polovici XIX. stoljea krize i pad. Gimnazija je
djelovala kratko kao Cesarska kraljevska ni
niaa gimnazija (1871-1878/80) i konano od 1880. do Prvoga svjetskog rata kao privatna franjevaka gimnazija.59
U sredini izmeu sjemenita i gimnazije nalazio se samostan u kojemu je boravilo dvadesetak redovnika, od kojih su oko polovice bili profesori gimnazije.60 U
samostanu je jo ivio i islueni profesor teologije, ugledni redovnik, bivi provincijal, poasni doktor, ve stari fra Ivan Markovi ( 1911), koji je za svoju knjigu
Papino poglavarstvo dobio doktorski naslov od pape Leona XIII.
Statuti particolari per losservante Provincia del Santissimo Redentore in Dalmazia, Roma 1877,
art. II, 1-3. Prema Dispositio familiarum [] 1907. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 23, f. Svei
IIa, 91r. Predstojnik i mjestoravnatelj (preses et prorektor) bio je 1907. Konstantin Krelja, prefekt Ante
Naki i ekonom Sebastijan Latinac.
59
O djelovanju gimnazije usp. BEZINA, Srednje kolstvo,
223.
60
Usp. Dispositio familiarum [] 1907. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 23, f. svei IIa, 90v-91r.
Broj profesora nije uvijek bio jednak a 1905/06. ih je bilo iznimno malo. Usp. BEZINA, Srednje kolstvo
,
277-280.
58
24
25
26
67
68
27
je i zaklopio svoje starake oi. Mladei openito a sigurno i svojim sjemenitarcima preporuivao je da se mole Mariji u svim svojim potrebama. Kad se ne bi
imalo na umu koliko je Bai ljubio Kristovu majku i koliko je ljubio mladost koju
je neprestano nazivao uzdanicom, njegove preporuke inile bi se djetinje naivne,74
no njegova esta ponavljanja jednostanih religioznih izriaja odaju zapravo zaljubljenika u religiozne vrednote.
Kako je mladi pitomac Anti doivljavao Baia nemogue je rekonstruirati
jer svoje dojmove nije ostavio pribiljeene. Njegovi kolege ipak su zapazili da
o. Petar Bai posveuje fra Anti posebnu panju i da fra Ante ee k njemu zalazi; da se ozbiljno razgovaraju i da je Ante ponekad kleao sklopljenih ruku
dok je duhovnik govorio. Na njihov posebni odnos upozorava i injenica da mu
je Bai poklonio svoj kip Bezgrjene koji je Anti od tada trajno drao na stolu.75
Upadna je svakako slinost vrlina kojima se odlikovao Bai, kao to su blagost,
susretljivost, obazrivost pri upozoravanju gojenaca na pogreke, skrb o bolesnim
gojencima, marljivost, bavljenje knjigom i intenzivni duhovni ivot,76 s vrlinama
koje e se kasnije oitovati na njegovu gojencu Antiu.
Odgoj u sjemenitu bio je u domoljubnom duhu, kako se moe jasno razabrati iz
razliitih kolskih priredaba koje su uenici prireivali, naroito o Pokladama, Novoj
godini i u nekim drugim zgodama, u kojima se redovito pjevala himna domovini
Lijepa
Lijepa na
naa
a, iako ona tada nije bila proglaena slubeno hrvatskom himnom. U
dvoveernjoj zabavi za Novu 1911. godinu, koja se sastojala od dvadesetak toaka,
Anti je nastupio obje veeri. Prvu veer recitirao je Poljakovu pjesmu
Pred kipom
domovine
i nastupao u tragediji Tricord -Arens - O[tac] I[van] V[ukui]: Garcija
Moreno, a drugu je veer deklamirao pjesmu Vjeri.77 Prema izjavi oevica bio je
junak dana koji je svojim nastupom zapalio sve prisutne. Uivio se u svoju ulogu
ne samo kao predstavlja, nego kao brani vjere.78
Ovako opsene predstave zahtijevale su od uenika dodatni napor pa je uprava gimnazije vidjela u takvim predstavama opasnost za uenje,79 dok je ravnatelj
Evo takve jedne njegove preporuke: Uzmite obiaj, mladei draga, koji se bavite naukom i idete
u kolu, ako ne moete zapamtiti ili razumjeti to uite, drite sliicu drage Gospe u kolskoj knjizi.
Prije nego ponete uiti, izmolite pobono jednu Zdravomariju, a ee pogledajte svetu sliku, zazovite nebesku Majku. Ne pouzdavajte se u se, nego u Boju i Gospinu pomo. Vidjet ete kako Gospa
pomae. I poslije uenja izmolite Zdravomariju, da vas prosvijetli, da se u koli ne pometate, da znate,
to vas budu pitali. P. BAI, Marija, Prijestolje mudrosti i znanja, Gospa Sinjska, 7 (1928) br. 4. 73.
Usp. takoer J. FRIGANOVI, O. fra Petar Bai, Sinjska spomenica, 1715-1965, Sinj 1965, 330-331.
75
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, br. 97, Sluga Boji
ji otac Ante Anti. Prvi utisci na me.
(Neovjereni iskaz). A. JADRIJEVI, Sjeanja na pk. fra Antu Antia, VFPPO, 14 (1965) br. 3-4, str.
51-52.
76
Usp. KOSOR, O. fra Petar Krstitelj Bai, 66-67.
77
Program dvoveerne zabave Franovakog sjemenita u Sinju na zadnji 1910 i prvi 1911. Izvornik u
Arhivu Vicepostulature. Fra Ivan Vukui je priredio aljivu Zbirku pukih
kih igrokaza, koju je provincijalat 21. V. 1911. odobrio za tisak. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, br. 349/1911, Protokol, br.
401/1911.
78
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, 58, fra Leonardo Buljan, Nepotpuno, bez datuma i potpisa.
79
Usp. Izvjetaj upravitelja fra Paje Miure od 12. II. 1911. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, br.
213/1911.
74
28
Ravnatelj Bosani iznio je kao dokaz da je od 92 sjemenitarca 30 odlikaa. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29. br. 222/1911.
81
O tome su 17. travnja 1911. izvijestili provincijala, AFPPOS, Spisi provincijala, Protokol, 329/1911.
Nema izvornika.
82
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, zabiljeka u protokolu br. 370 i 376/1911. (odgovarajui
dokumenti nedostaju).
83
Arhiv Franjevake klasine gimnazije Sinj, knj. br. 1905/1906, f. 202; 1906/1907, f. 127-128;
1907/1908, f. 27-28
84
Arhiv Franjevake klasine gimnazije Sinj, god. 1908/1909. f. 51; knj. br. 28, f. 1. Prema Antievu
kasnijem iskazu u Zavodu za patoloku ziologiju medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu unesenom u povijest bolesti god. 1910. bolovao je od plua i iskaljavao krv. Arhiv Vicepostulature, Osobni
dokumenti, 38 [ 7, 89].
85
Arhiv Franjevake klasine gimnazije Sinj, god. 1909/1910. f. 199; knj. 28, god. 1910/1911, f.
234.
86
K. NOLA, Sjeanja na pk. fra Antu Antia, VFPPO, 14 (1965) br. 3-4, str.48. lanak je otisnut i u
DOA, 2 (1972) br. 2 str. 10-11, gdje je pogreno spojen s lankom fra Ivana Glibotia.
80
29
286.
90
AFPPOS, fasc. 28, br. 506/1911 (izvornik).
91
Constitutiones Generales Ordinis Fratrum Minorum ex 1897, c. II, II, n. 21; Regula et Constitutiones
Generales Fratrum Minorum, Ad Claras Aquas (Quaracchi), 1910, p. 7.
92
AFPPOS, Spisi provincijala, br. protokola 568/1911 (spis nedostaje).
93
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, br. 654/1911 (izvornici). U svom izvjetaju o sjemenitu od
26, srpnja 1911. Bosani se osvrnuo i na kandidate za novicijiat i eljno priporuio da se poalju u
novicijat Nola i Novakovi,. usp AFPPOS, fasc. 28, br. 506/1911 (izvornik).
87
30
Moda su ispitatelji priopili tada i kandidatima da se mogu pripremati za novicijat. U svakom sluaju Anti je svoju pripremu shvatio ozbiljno, pa se poeo i
sam pripremati. Muio ga je problem kako pripremiti odjeu koja je bila propisana
da se sobom ponese u novicijat. Iako se nije zahtijevalo puno odjee, za siromanu
obitelj, kao to je bila Antieva, to je predstavljalo znatan izdatak.94 Najvjerojatnije
na savjet svojih odgojitelja odluio se i 24. srpnja zatraio od uprave Provincije da
bi mu Provincija radi siromatva obitelji priskrbila jedan novi habit.95
Na drugoj sjednici denitorijalnog vijea u Omiu 28. VII. denitorij je raspravljao o redovnikim kandidatima. Premda su neki lanovi denitorija, ini se,
bili neodluni treba li primiti Antia u novicijat zbog njegova slabog zdrastvenog
stanja prevladalo je miljenje da ga se primi. Od Antievih kolega, estaa, jedino
je Vrcanu stavljen uvjet da ga se moe primiti u novicijat ukoliko se na lijenikom pregledu ustanovi da je zdrav. A za dvojicu petaa Nolu i Novakovia trebalo je dobiti nova izvjea iz sjemenita.96 Sljedei je dan (29. VII. 1911) denitorij
odobrio da se Antiu na troak Provincije izradi jedno novo redovniko odijelo.97
Ubrzo su potom (2. VIII) stigle Provincijalatu od ravnatelja sjemenita zdravstvene svjedobe,98 a 26. kolovoza i Littere dimissoriales od ibenskog ordinarijata99
pa je itava procedura za Antiev pristup u novicijat praktino bila dovrena.
Obred redovnikog oblaenja jedanaestorice klerika obavio je provincijal
Eterovi na predvieni blagdan rana sv. Franje (17. IX. 1911) u franjevakoj crkvi na otoiu Visovcu,100 biseru ljepote, to plovi na mirnom visovakom jezeru,
Prema propisima provincije kandidati za novicijat trebali su ponijeti sobom: dva habita, plat, etiri
preobuke rublja i dvoje sandale. Usp. Ordinationes provinciales minoritic provinci SS. Redemptoris
in Dalmatia, Sibenici 1909, c. 1. 1.
95
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, protokol br. 583/1911. (spis nedostaje).
96
AFPPOS, fasc. 28. svenji II. str. 32v. Odregjuje se da estai: Anti, Barbari, Ganevi, Ramljak,
Sokol, Tomaevi, i Mimica idu u novicijat, a glede Vrcana se takogjer pristaje uz uvjet da ga prije lijenik dobro pregleda i zdravim nagje. Glede dvaju petaa Nole i Novakovia rijeit e se iza dobivena
izvjea iz Sinja. Provincijal Eterovi je odluku prihvatio kao bezuvjetnu. Usp. njegov dopis ravnateljstvu sjemenita upuen 1. kolovoza, samo dva dana poslije odluke navedene u prethodoj biljeci:
Donosi se do znanja da je na denitorijalnome sastanku u Omiu, dneva 28. prologa jula odregjeno
da svi uenici-sjemenitarci VI. razreda, ubrojiv i Vrcana suvie uenici V. razreda, Nola i Novakovi,
budu priputeni u novicijat. AFPPOS, fasc. 29. br. 600/1911. Isti dan je provincijal obavijestio i visovakog gvardijana da je za novicijat odreeno 11 kandidata. Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc.
29, br. protokola 599/1911 (spis nedostaje). - No, provincijal se kasnije ipak obavijestio o spomenutim
sjemenitarcima. Iz spisa Provincijalata moe se razabrati da je izvjetaj o Vrcanu zatraio tek 17. VIII.
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, svei a, zabiljeba protokola br. 678/1911 (spis nedostaje).
97
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, svei a, biljeka uz br. protokola 583/1911 (spis nedostaje). U zapisniku denitorija, meutim, ne spominje se taj zakljuak, jer mu vjerojatno nije pridavana
vanost. Usp. AFPPOS, fasc. 28. svenji II. str. 32 i sl. Zapisnik je kasnije nepravilno paginiran.
98
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29, svei a, zabiljeka u protokolu 608/2. VIII. 1911. Ravnatelj
sjemenita alje lijenike povoljne svjedodbe za kandidate (6) novicijata osim neto slabije za
Antia.
99
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29 svei a, zabiljeba u protokolu br. 730 (otpis ordinarijata br.
1432 od 23. VIII. 1911. Izvornik nedostaje).
94
31
100
32
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1069/1912 (izvornik). Izvjetaj o Dubraviinu glasovanju i
zavjetovanju v. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1329 i 1330/1912 (izvornici).
107
Podatak iz Arhiva Franjevakog bogoslovskog klerikata Makarska, Popis klerika 1911-1992, br.
24. Bez signature.
108
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1069/1912 (izvornik).
109
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1522/1912 (izvornik). Umro je dosta mlad u Sinju 13. VIII.
1931. Arhiv Franjevakog bogoslovskog klerikata Makarska, Popis klerika 1911-1992, br. 34.
110
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, br. 1069/1912 (izvornik). Kasnije e postati poznati duhovni
pisac.
111
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, br. 1522/1912 (izvjetaj od 18. V. 1912).
112
Na jednostavnom zavjetovanju promijenio je ime u fra Jozo. Istupio je iz Reda prije sveanog
zavjetovanja, o emu e jo biti govora. Tadanji magistar klerika upisao je u podatke zajedljivu biljeku: Izaao iz Reda kao uenik teologije u Makarskoj, jer je stekao zvanje za mirskog sveenika!.
Primljen u biskupiju Poreko-poljiku (!) [=pulsku] premda zelen i mlad, Bog ometa krive raune.
Arhiv Franjevakog bogoslovskog klerikata Makarska, Popis klerika 1911-1992, br. 27.
113
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, br. 1069/1912 i 1522/1912 (izvjetaj od 18. V. 1912). Godine
1930. istupio je iz Reda i preao u ibensku biskupiju. Arhiv Franjevakog bogoslovskog klerikata
Makarska, Popis klerika 1911-1992, br. 29.
106
33
34
napredovati u duhu i
disciplini, ali ga je njegova ivahna narav odvlaila od klasinih vjeba, Anti je
napredovao. I to napredovanje ga je upravo razlikovalo od ostalih, iako ne toliko
vidno jer su se sve karakteristike pojedinano mogle nai i kod njegovih ostalih
kolega, pa kolege nisu zapravo ni zapaale neku naroitu razliku.
Uz novake i njihova ve spomenutog magistra fra Danu Klaria, koji je u povijesti Provincije ostavio glas kao uzoran odgojitelj i svet redovnik, i uz spomenute
redovnike Slavicu i gvardijana Maria, boravio je na Visovcu jo i fra Frano Topi i
nekoliko laikih osoba koje su se brinule o samostanskom gospodarstvu, to je bilo
naroito nuno jer je samostan po svom poloaju bio podalje od ostalih mjesta i na
otoiu koji su s obje strane odvajali iroki rukavi rijeke Krke.
Franjevci po okolnim upama,
koje su novaci kroz godinu kunje
katkada mogli susresti na samotnom Visovcu, ili o njima uti iz
prianja starije brae, takoer su
meu
u stanovnitvom uivali ugled
dobrih redovnika. Zbog toga je,
upravo malo prije Antieva stupanja u novicijat, opinsko vijee
oblinjeg gradia Skradina 17. XII.
1910. ubrojilo meu
u svoje poasne
graane upnike fra Nikolu Krpana,
upnika Rupa, fra Bonu Bollanija,
upnika Dubravica, fra Mirka
Media, upnika Piramatovaca
Franjevaki
ki samostan na Visovcu
i fra imuna Slavicu, upnika
Ostrovice-Liane.125 Tako su novaci i u tim upnicima mogli nalaziti svoje uzore.
ivot novaka odvijao se u nastojanju za duhovnom izgradnjom i u tjelesnom
radu, u uenju i molitvi. Bujna priroda uz korito rijeke i na samom otoiu u
suprotnosti s okolnim krakim, i vegetacijom siromanim, podrujem
jem kao da je
Izvjetaj magistra fra Dane Klaria denitoriju Provincije od 11. prosinca 1911. AFPPOS, fasc.
30, br. 1069 (izvornik, 4 stranice). Premda je izraz blaen upotrijebljen i u ocjeni vladanja fra Jure
Sokola, on u Antievu sluaju dobiva drugo znaenje.
125
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29. br. 136/1911.
124
35
P. Bai, Stanislava ubi knjeginja hrvatska. Crta iz hrvatske povijesti 13. vieka, Narodni koledar,
Zadar 20 (1882), 63-91.
127
ini se da je jedan drvorez s njegovim likom u vrijeme Antieva novatva ukraavao zid na hodniku
u novicijatu. Usp. takoer V. Kapitanovi, Die Rolle der Franziskaner von Visovac in der Kroatischen
Geschichte, Archivum Franciscanum Historicum, 77/1984, 421-434.
128
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1069/1912. (izvornik).
129
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 1522/1912. (izvjetaj).
126
36
Ve do tada poznat kao sklon itanju i uenju Anti je bez sumnje koristio
bogatu duhovnu literaturu iz samostanske knjinice. itanje ostalih knjiga nije
novacima bilo doputeno. Mogao se, prema tome, vie posvetiti razmiljanju i molitvi jer je novicijatska stega ostavljala za to dovoljno vremena. Njegova sklonost
urednosti u radu oitovala se u novicijatu kao tonost i pomnjivost u redovnikom
ivotu. Mladi novak osamnaestogodinjak sazrijevao je od mladia u mua koji
je, uvjeren da ga je Providnost dovela u redovnitvo, napredovao brzim koracima
prema postavljenom cilju. Subraa u samostanu zadovoljni dranjem novaka dala
su im u svim etveromjesenim glasanjima pozitivne glasove.130 Dugogodinji
magistar novaka fra Dane Klari, koji je o novacima razgovarao s ostalom subraom, i na ostalu subrau oito imao utjecaj mogao je tako proroki obavijestiti
Provincijalat deset dana prije glasovanja da e novaci dobiti svi favorabilne glasove.
Danas ne moemo rei jesu li Antievi kolege ve tada zapazili da se fra Ante
posebno isticao. Njegov kolega iz novicijata, iako jedan razred mlai po kolskoj
spremi, fra Karlo Nola ne sjea se nita posebno o fra Anti nego da je bio dobar,
poboan i uzoran.131 Magistar novaka fra Dane Klari koji je iz dana u dan pratio njegov duhovni rast zabiljeit e ve u toj mladenakoj dobi Antiev odvani
napor u stjecanju savrenosti. Premda pomalo boleljiv, uvijek je znao sauvati
veselo raspoloenje i unutarnje zadovoljstvo. Oito je ve tada nauio prihvaati
naloge poglavara kao Boju
ju volju to e i kasnije u ivotu, franjevaki slijediti
skoro do slijepe poslunosti nasljedujui bez tumaenja zgodu koju je Franjo
ispriao o mrtvom tijelu, i koju je Ante bez sumnje ve tada uo i velikim dijelom
provodio u ivot132.
Nakon godine dana provedene u novicijatu 17. rujna na svetkovinu Rana sv.
Franje, po ovlatenju provincijalova delegata fra Petra Perkovia133 novake je za130
Constitutiones Generales Ordinis Fratrum Minorum ex 1897, c. II, VII, n. 53-56; Regula et
Constitutiones Generales Fratrum Minorum, Ad Claras Aquas (Quaracchi), 1910, p. 15-16. AFPPOS,
Spisi provincijala, fasc. 30, br. 1208 Prima suffragia, 17. I. 1912. Svih je 11 klerika (Za Dubravicu
je posbeno glasovanje, zavjetovao se 4. III. 1912. i uzeo ime Marcel 1329/1912, i 1330/1912) imalo
sve pozitivne glasove. - Br. 1523/1912 glasanje 17. svibnja 1912. Nijedan od novaka nije imao glas
koji bi se protivio da bude primljen u redovnitvo. Za Josipa Novakovia se nije glasalo jer je on sam
odluio napustiti novicijat. Jedino se fra Frano Topi uzdrao od glasanja za svoga sestria fra Metoda
Ramljaka, ali ni Ramljak nije imao nijedan negativan glas. - Br. 2010/1912, prilog A Izvjetaj o glasovanju uoi zavjetovanja 16. IX. 1912. jedino je Ramljak imao jedan suzdran glas, moda od svog
ujaka Topia kao u prethodnom glasanju.
131
K. NOLA, Sjeanja na pk. fra Antu Antia, VFPPO, 14 (1965) br. 3-4, str.49.
132
Usp. Arhiv Franjevake provincije Presv. Otkupitelja Split, fasc. 30, br. 1069, izvjetaj magistra fra
Dane Klaria denitoriju Provincije od 11. prosinca 1911. Usp. takoer izvjetaj 1522/1912, od 20. V.
1912. gdje se o Antiu kae: Njegovo ponaanje u redovnikoj disciplini spojeno sa duhom, podpuno
je u skladu sa naukom i uputama crpljenim na bistrim izvorima razlaganja Sv. Uprave i na nauku Sv.
Bonaventure. Vrlo je toan u svemu, te sve obavlja iz uvirenja i studio placendi Deo. Ljubi redovniki
stali koga smatra da ga je providnost Boja
ja za njega naminula. Svaki dan pristupa na sv. Priest.
Zdravljem podobro iako izgleda kotunjav; no to mu u niemu ne prii da bude toni vritelj effectu i
affectu svoje redovnike discipline.
133
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, zabiljeka protokola 1981/1912. Dokumenat nedostaje.
37
vjetovao njihov magistar fra Dane Klari u prisustvu ibenskog gvardijana fra
Augustina komrlja i visovakog gvardijana fra Andrije Maria, kao svjedok.
Fra Ante je na zavjetovanju u potpisu zamijenio ime koje je uzeo na oblaenju,
Antonius Patavinus u Antonius Maria.134
Antievo mladenako predanje Bogu, ali jo uvijek i borbeno stajalite koje
je tada vladalo u redovnikim odgojnim zavodima, odraava odgovor na estitku
starijim kolegama klericima koji su zavrenim novacima estitali pristupanje u
Franjevaki red jednostavnim zavjetovanjem. U odgovoru mladih zavjetovanika,
koji je pisao fra Ante, izraena je srea i zadovoljstvo to se ispunie njihovi mladenaki snovi i nade te postadoe Franjini sinovi. Oituje se odluka slijediti po
Franjinu uzoru Krista do groba. No iz te estitke izbija zapravo ve i program
itava Antieva ivota. A taj je postati samoprijegornik i znaajnik koji e poput
svetog oca [Franje] poi i svim silama nastojati uzdignuti vjeru, krepost, a sruiti
bezvjerje i nemoral, ukratko, sve u Isusu obnoviti.135 Uvjeren da su upravo takvi
najpotrebniji ljudima njegova vremena, svijetu i vlastitoj mu domovini, Anti e
se na taj put dati svim srcem. Obnoviti sve u Kristu, bio je poziv tadanjeg pape
Pija X., koji je odzvanjao u Katolikoj akciji. Za fra Antu je znakovito to je taj poziv poistovjetio s franjevakim pozivom, stavljajui se na raspolaganje crkvenom
uiteljstvu, sluei Kristu, u njegovu mistinom tijelu.
FILOZOFSKO OBRAZOVANJE (1912-1914)
Nakon obavljenog zavjetovanja, magistar novaka fra Dane Klari namjeravao
je zavjetovane franjevce otpratiti do Splita136 ali ih je ini se otpratio u Zaostrog137
gdje su trebali nastaviti studij lozoje i posvetiti se redovnitvu.
Zaostrog je tada bio jo malo mjestance ije je stanovnitvo uglavnom ivjelo
u selu pod brdom, a na Kraju, kako su nazivali predio uz samostan, bilo je svega
4-5 obitelji.
Samostan je imao dugu obrazovnu tradiciju i u njemu su vie puta bile smjetene samostanske kole. Ujedinjavanjem studija Provincije u ibeniku i Makarskoj
Zaostrog je ostao bez uilita. No upravo poetkom XX. stoljea kad su franjevci
u Dalmaciji nakon oporavka od krize koja se oitovala u vrijeme uvoenja vitae
communis (1898) prionuli za obnovom uilita, izgradivi veliku gimnazijsku
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br. 2010/1912, prilog B; Arhiv franjevakog samostana
Visovac, Liber [vestitionum et professionum] IV, f. 106.
135
Izvorno Antievo pismo bez datuma s potpisima jedanaestorice njegovih kolega te fra Josipa Ivelia
i fra Ante Crnice i magistra novaka fra Dane Klaria u Arhivu Vicepostulature. Premda bi se ovo pismo
po sadraju moglo datirati u vrijeme Antieva oblaenja 1911. to daje naslutiti i Dnevnik Milovana
14. i 21. IX. koji pod br. 126. registrira poslanu estitku novacima na Visovac i pod br. 128. registrirani
odgovor, novaka sklon sam ga datirati u ovo vrijeme, premda u Dnevniku ne mogu nai potvrdu.
136
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. Zabiljeka u protokolu 1978/1912. Pismo nedostaje.
137
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. zabiljeka u protokolu 2003/1912. 18. 9. 1912. Otac
magister moli da se ovlasti O. Cigi da ga moe zamijeniti dok otprati do Zaostroga novice. Pismo
nedostaje.
134
38
Dokumenti u arhivu Generalne kurije o premjetanju studija iz ibenik u Zaostrog nisu proueni.
Ako se moe vjerovati onome to je general reda izjavio 26. II. 1913. fra Petru Grabiu, onda je
na odluku generalnog denitorija upravo najvie utjecala redovnika sloboda koju su klerici imali u
Zaostrogu. Ree mi, da je nji najvie redovnika sloboda, koju klerici uivaju u Zaostrogu, za isto
mjesto odluila. AFPPOS,Spisi provincijala, fasc. 31, svenji II, f. 426.
139
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 29 ad 503/1911 Zapisnik od 13. VII. 1911.(Potekoe su bile
i zbog osoblja i zbog sluateljstva. Gvardijan je vidio jedino prikladnu osobu lektora Grabia a da mu
ja naredim da propovjeda zidovima crkve smatrao sam neuputnim izjavio je za zapisnik).
140
Ordinationes provinciales minoritic provinci SS. Redemptoris in Dalmatia, Sibenici 1909, c. 1,
2.
141
Usuale eiusdem minoriticae provinciae SS. Redemptoris [Tiskano kao prilog Ordinacijama], c. I,
IV.
138
39
40
var bio je poduzetni fra Ante Ala, a u samostanu je boravio bivi generalni denitor
fra Frano Luli i jo dvojica subrae. Generalni vizitator Junii nije tedio laskavih
rijei u pohvali odgoja i obrazovanja u Zaostrogu pa je izdao pismeno priznanje
profesorima zbog njihova zalaganja u odgoju i odravanju uzorne nastave.152
Antieva skupina zatekla je u Zaostrogu stariju subrau, studente II. godine
lozoje. itajui lozofske pisce i pokuavajui stvarati iz maglovitih predratnih
dnevnih obavijesti svoje zakljuke, ti su se stariji kolege ve ponaali liberalnije.
To se naroito zapaalo na fra Ivanu Broniu koji je bio znatieljan za svjetskim
stvarima i bavio se dnevnim politikim dogaajim i fra Frani Vukasoviu komu
je bilo drago o svjetskim poslim i dnevnim politikim pitanjim raspravljati.153
Bavljenje politikim socijalnim i kulturnim pitanjima u Provinciji Presvetog
Otkupitelja bila je naime tradicija od davnine i studenti su je dobro poznavali iz
romantiarski pisane Zlatovieve povijesti Provincije. No nije trebalo zavirivati u
knjige. To je izbijalo i iz okoline i svakodnevnog ivota, a ivot je najupeatljivija
knjiga koju ovjek ita. Mnogi su upnici djelotvorno sudjelovali u predizbornim
borbama. Sveenstvo je odreda bilo pravaki usmjereno drei da pravaki program najjae titi vjeru i domovinu.154 Nekadanji franjevac, koji je kasnije preao
u biskupijske sveenike i s kojim su franjevci podravali prisne veze, pa ak sudjelovali i u gradnji njegove kue u rodnom mu Podbablju,155 Virgil Peri postao
je zastupnik u carevinskom vijeu. U arheologiji se ve u to vrijeme izdigao fra
Lujo Marun, koji e kasnije dobiti ime oca starohrvatske arheologije a ve 1913.
su nastajale prepirke izmeu samostana i Starinarskog drutva zbog muzeja koji je
podigao samostan u Kninu.156 U dnevna politika zbivanja bili su katkada upleteni i franjevci,157 a ponekad su i sami franjevci polemizirali u novinama,158 to je
sve skupa sigurno utjecalo na stvaranje mentaliteta studenata.
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 32. svenji I, spisi generalnog pohoditelja br. 98 gen. vis. U
pohoditeljevu dopisu je izmeu ostalog stajalo: Na lice (!) se mjesta uvjerih o redovnikom duhu i o
napredku mladei tom vele(asnom) Zboru povjerene. Provincija se moe doista sa takvim lekturima
pred Redom i svijetom da dii. Usp. takoer Franjevaki arhiv Zaostrog, Spomen-knjiga manastira
Zaostroga od 1. I. 1913. str. 24 uz datum 23. XI. 1913.
153
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30. br 2233/1912 (izvornik). Vukasovi je, ini se, napustio
studij jer ga ne nalazimo na popisu studenta u Makarskoj. Usp. V. KAPITANOVI, Studenti Franjevake
bogoslovije u Makarskoj 1736/1737.-1986/87., Franjevaka
ka visoka bogoslovija u Makarskoj 200
obljetnica osnivanja i rada 1736.-1986., Makarska 1989, 276.
154
Dok smo po pravakom programu u okviru sadanjem, znamo gdje smo. Kad bi po nesrei iz tog
okvira izali, sbogom vjero i domovino. Peri Eteroviu, Zadar 14. VIII. 1913. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, svenji II, f. 498.
155
Usp. Pismo provincijala Eterovia Periu, ibenik 18. I. 1913. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc.
31, svenji II, f. 403.
156
Usp. pismo Ante Gilia provincijalu, Sumartin 27. I. 1913. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31,
svenji II, f. 409-410, 416.
157
Naroito je spominjan Barbari iz Igrana. AFPPOS, fasc. 28, svenji II. Zapisnici denitorijalnih
sastanaka f. 51r. - Spisi provincijala, fasc. 30, Zabiljeba protokola br. 2250/1912. i 2251/1912, 2309/1912 i 2310/1912. (pozivi za sudsku raspravu predani Barbariu). Barbari se 1913. sekularizirao.
Puka
ka sloboda pisala je protiv imotskog dekana fra Stanka Maruia. Dvanaest dijecezanskih i devet
duobrinika franjevaca imotskog dekanata uputilo je 13. listopada 1912. podrku svome nadupniku.
152
41
Studij koji su mladi studenti trebali svladati bio je zahtjevan i nije im ostavljao puno vremena za itanje duhovnih tekstova i obavljanje duhovnih vjeba
na koje su navikli u novicijatu. Umjesto itanja Fiorettija, mistinih tekstova sv.
Bonaventure i razliitih primjera svetaca, muili su se s lozofskim tekstovima
koje je trebalo razglabati, ali koji su svojim misaonim sokovima ojaavali mladu
brzo izraslu stabljiku novake duhovnosti.
Uz studiranje studenti su redovito pristupali i u Zbor franjevake bogoslovne
mladei osnovan 4. listopada 1909. i nazvan kasnije Kne
Kneevi
evi po pobonom redovniku i duhovnom piscu fra Petru Kneeviu. No ini se da Zbor u mjestu gdje
studenti nisu imali doticaja sa svijetom nije mogao razviti ivlju djelatnost.159
Magistar klerika, dalekovidni i vrlo kulturni fra Petar Grabi, koji se 1905.
zbog bolesti vratio sa studija u Rimu (s naslovom generalnog lektora dogmatike, koji mu je prema propisima Reda udijelio generalni ministar Schuler)160 bez
sumnje je mnogo pridonosio pravilnom razvoju mladih studenata. ini se da je u
svom odgojnom postupku naroito razvijao duh pobonosti i samozataje te sakramentalni ivot, koristei pri tom naroito razliite pobone vjebe i pripreme za
primanje crkvenih sluba ili kako se tada nazivalo niih redova.
Pripremu za primanje niih redova Anti je obavio pred Boi 1912. etvorica
studenata lozoje, meu kojima je bio i Anti, poli su zbog toga u Makarsku i
pridruili se ostalim studentima koji su trebali obaviti duhovne vjebe za nie i
vie redove.161 Nakon obavljenih duhovnih vjeaba i uspjeno poloenog propisanog ispita pred lektorom fra Josipom Matiem Stupariem,162 Anti je kao student
prve godine lozoje primio, s jo trojicom kolega studenata lozoje i trojicom
studenata teologije,163 21. XII. 1912, na svetkovinu sv. Tome apostola, tonzuru
i nie redove u samostanskoj crkvi u Makarskoj. Podijelio mu ih je Juraj Cari,
pomoni biskup splitskog i makarskog dijecezanskog biskupa Antuna Gjivoja i
njegov generalni vikar za ujedinjenu Makarsku biskupiju, u prisutnosti samostanske subrae i uglednih makarskih sveenika.164
AFPPOS, fasc. 30, br. 2179/1912. Denitorij Provincije na prijedlog provincijala Eterovia odredio
kustoda fra Petra Perkovia da ispita imotski sluaj. AFPPOS, fasc. 28, svenji. II. Zapisnici denitorijalnih sastanaka f. 44v-45r.
158
Usp. Zapisnik denitorijalnog sastanka u Splitu 16-20. XII. 1912. AFPPOS, fasc. 28. svenji. II. f.
51r-v. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 31, svenji II, f. 178, ibenik 9. VII. 1912.
159
O osnivanju i djelovanju Zbora franjevake bogoslovne mladosti u Zaostrogu usp. zapisnik Zbora
pod naslovom Biljenikove biljeke za Zbor franjevake bogoslovne mladosti u Zaostrogu, AFSM,
bez signature. Usp. takoer: AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia, fasc. III, br. 1594/1918. i lanak
Iz naih organizacija. Zaostrog (Dalm.) 22./V. (Zbor franjevake bog. mladei), Lu,
6 (1911)
,
br. 9 i 10, str. 446.
160
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 95.
161
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, Protokol br. 2198/1912. (dopis nedostaje).
162
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, Protokol br. 2262/1912. (spis nedostaje).
163
Bili su to studenti teologije fra Ante Crnica, fra Josip Iveli i fra Stanko Perina i studenti lozoje:
fra Ante Anti, fra Kajo Barii, fra Jure Sokol i fra Pavao Odrljin.
164
Izvorna potvrda opeg biskupskog vikarijata s potpisom biskupa Caria. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 30, 2306/1912. - Arhiv Nadbiskupije splitsko-makarske, Knjiga zareenika II (1900-1925),
42
je
ime, oduvijek je u Crkvi cijenjena ne samo zbog toga to grijehom umrloj dui
vraa ivot milosti, nego i zbog toga to nesavrenu kransku duu obogauje milou. No ispovijed je u duhovnom ivotu cijenjena i zbog savjeta koje Boji
ji ljudi
iz svoga vlastitog iskustva prenose penitentima. I Ordinacije Provincije Presvetog
Otkupitelja, koje su bile na snazi kad je Anti bio mladi klerik, pripisivale su ispovijedanju posebnu vanost, pa je u njima naveden i propis da gvardijani trebaju
izvijestiti godinje provincijala kod koga se redovnici dotinog samostana ispovijedaju.168 Prema sauvanim izvjetajima, fra Ante Anti se ispovijedao kod novog
43
magistra klerika i prof. fra Karla Eterovia,169 koji je nakon zavrenog provincijalstva preuzeo u drugom semestru 1912/1913. predmete dotadanjeg magistra fra
Petra Grabia koji je poao u Rim da bi poloio doktorski ispit iz teologije.
Tako je Ante nastavio svoj daljnji put prema sveenitvu, marljivo studirajui i radei na vlastitoj duhovnoj izgradnji.170 Dapae on se isticao i u studiranju
i u ponaanju.171 ini se da se to na njem zapaalo ak i u sluajnim susretima.
Tako fra Metod Ramljak iznosi zgodu u kojoj mu je Juraj Cari, pomoni biskup
splitskog i makarskog biskupa Gjivoja, pri jednom sluajnom susretu rekao una
esspressione ascetica.172 Prema sjeanju svoga kolege fra Karla Nole, on je tada
bio ve sav duhovan i nastojao je vazda na etnji s nekim razgovarati o duhovnim
stvarima.173
STUDENT BOGOSLOVNIH ZNANOSTI (1914-1918)
Nakon zavretka dvogodinjeg studija u Zaostrogu studenti su odlazili u
Makarsku gdje se odnedavna nalazilo potpuno teoloko uilite, koje je sastavljeno
od dvaju uilita u ibeniku i Makarskoj. Uilina zgrada dovrena je 1911. po nacrtu opinskog arhitekta Vice Baria. Imala je 3 kolske dvorane, knjinicu bogoslovnog zbora Milovan, kapelu, 26 soba za stanovanje i potrebne nuzprostorije.174
Makarsko uilite okupljalo je na poetku fra Antina studija tridesetak mladih
bogoslova koji su se pripremali za sveenitvo. Na uilitu su predavali vrsni lektori i teolozi, autori brojnih znanstvenih i strunih radova.
Magistar klerika, u vrijeme kad je fra Ante doao na Bogosloviju 1914. godine,
bio je fra Ante Cikojevi, profesor moralke, plodan pisac, vrstan polemiar, ovjek
sklon politikom radu i organizaciji. Potkraj 1913. neto prije nego je Anti doao
na Bogosloviju bio je izabran i u upravu Stranke prava za Dalmaciju.175 Po naravi je,
prema zapisu kolege Grabia, bio pjesnika sentimentalna dua. Slubu magistra
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 32. svei IIb, spisi kapitula f. 29.
U sva etiri semestra vladanje (mores academici) mu je ocijenjeno izvrsno (apprime conformes) i
marljivost briljiva (applicatio diligentissima). Arhiv Franjevake visoke Bogoslovije u Makarskoj,
Status discipulorum I et II cursus philosophici, 1912-1914.
171
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 28, svenji II. Zapisnik denitorijalnih sjednica, f. 60v.
172
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, Izjava fra Metoda Ramljaka Split, 15. V. 1965. Dogaaj se
mogao zbiti 24. ili 25. lipnja 1914. kad je Cari doao u Zaostrog na doek namjesnika Kraljevine
Dalmacije grofa Maria Attemsa. Usp. Franjevaki arhiv Zaostrog, Spomen-knjiga manastira Zaostroga
od 1. I. 1913. str. 28.
173
K. NOLA, Sjeanja na pk. fra Antu Antia, VFPPO, 14 (1965) br. 3-4, str.49. DOA 2 (1972) br.
2 str. 10.
174
Usp. Arhiv Franjevakog bogoslovskog klerikata Makarska, Inventar naega Bogoslovnog klerikata
u Makarskoj od god. 1911. (U tekstu nae franjevake bogoslovije.
175
Njegov kolega profesor i kasnije nasljednik u magistarskoj slubi ovako ga je opisao 1913. godine:
O. Ante Cikojevi uiva dobar glas vrsna nastavnika i uzgojitelja. Kao knjievnik i publicista dobro
poznat. Istaknuo se je u organizacijskom radu gradske i seoske mladosti. Izmeu svih fratara osobito je
aktivno djelovao u razvoju stranke prava u Dalmaciji, sa eljom da bi se stranka postavila na kransku
bazu. Na zadnjoj splitskoj skuptini stranke prava 22. XII. 1913. na kojim je osobito ivahno zagovarao
169
170
44
vrio je do 1917. kad ju je preuzeo fra Petar Grabi. U odgajanju se znao pribliiti
studentima i odgajao ih je vie uvjeravanjem nego autoritetom. Dugotrajno odgojiteljsko iskustvo pomagalo mu je da moe prozreti odgajanike, kojima je pogreke
znao progledati kroz prste, ali je studente drao u odreenoj stezi.176
Pomonik mu je, ili domagistar bogoslova, 1915. postao fra Venceslav Naki
Alrevi, koji je bio gorljiv u slubi, no ostao je kratko jer je ve u studenom iste
godine premjeten u Sinj za odgojitelja pitomcima.177 Njegovu domagistarsku
slubu preuzeo je vjerojatno ve spominjani fra Petar Grabi, Antiev odgojitelj
i profesor s uilita u Zaostrogu, koji je u meuvremenu zbog svojih znanstvenih
lanaka 1913. u kratkom roku uspio stei naslov doktora sveukupne teologije,178
pa je na makarskom bogoslovnom uilitu preuzeo predavanja dogmatike.
Pastoralku i crkveno pravo predavao je fra Krsto Belamari koji je ujedno bio
i gvardijan samostana. Kao mladi sveenik studirao je u svojoj provinciji a zatim
u Gorici, Rimu i na Katolikom institutu u Parizu, gdje je sluao predavanja poznatog pravnika, kasnijeg kardinala i dravnog tajnika Gasperrija. Neko je vrijeme
bio drniki dekan, pa je mogao u praksi provjeriti svoje steeno teoloko znanje.
Odatle je moda ponio i naviku da studentima govori bez biljeaka to mu je olakavalo njegovo iznimno pamenje, a intonacijom glasa, satirinou do jetkosti,
humorom do skrajnje fantastinosti, simbolikom prikazivanja do zajedljivosti izazivao je zanimanje svojih studenata.179
Crkvenu je povijest predavao fra Alberto Buki, in scientiis historicis licenciatus, koji se zbog rata vratio prije zavretka svojih studija u Louvainu. Godine
1915. zamijenio je Belamaria kao gvardijan samostana.180
Profesorima se od 9. svibnja 1916. pridruio i fra Juraj Boitkovi koji je preuzeo predavanja biblijskih znanosti.181 U samostanu je boravio kao stariji redovnik
i fra Marko Ivandi,, vitez reda Fran
Franje Josipa I. i jo trojica redovnika.182
moralni kranski momenat u stranci prava, jednoglasno je bio biran lanom uprave stranke prava za
Dalmaciju. Njegova radinost moe se slobodno uzesti za primjer. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja zbivih se u redovnikoj obitelji Franjevakog manastira u Makarskoj od godine 1905. do godine
1957, str. 63-64. Bez signature.
176
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 63-64 i 91-92.
177
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja 110. Kad je 18. studenoga 1915. poao u Sinj za odgojitelja,
Grabi je u samostansku kroniku zapisao: Fratribus exemplum erat in zelo et regulari disciplina. Isto
str. 148.
178
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 95. U samostankoj kronici 3. V. 1917. on se naziva podmagistar. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 213. U spomen-knjizi Mp. o. dr. fra Petar Grabi,
ivotne cr,
tice i glavnija djela. In Memoriam 1882-1963, Split 1964, ne navodi se vrijeme Grabieva doktoriranja.
179
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 63 i 93. Kasnije kad je obnovljena beogradska nadbiskupija
neko je vrijeme ivio u Beogradu kao konzultor nadbiskupa Rodia. Isto 492. - Naa izvjea, Dan
XV (1917), br. 3. [22.II. 1917]. nije znao da paktira na utrb svojih svetih naela: sve za vjeru i
domovinu. to je mnogim protivnicima ovih svetinja svojim zaotrenim perom strah u kosti utjerao, i
to je plod njegove bezobzirne odlunosti i rijetke polemike sposobnosti.
180
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 64, 88 i 94.
181
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 164; 496-497.
182
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, str. 62. O Ivandiu vidi opiran nekrolog u Acta Ordinis
Fratrum Minorum, 51 (1942) 141-143.
45
Predavanja su na Bogosloviji
odravana poput predavanja na
sveuilitu,183 ali prema starom
obiaju u dvokratnom vremenu,
tj. dva predavanja dopodne i jedno popodne. Poetkom prvog
polugodita 1915. sva su predavanja rasporeena u prijepodnevno doba.184 Na Bogosloviji
je nakon jednog predavanja sljedei put bilo obnavljanje gradiva u obliku pitanja upravljenih
studentima. Ispite su studenti
spremali prema udbenicima:
Franjevaki samostan u Makarskoj
apologetiku prema Seitzu,185 dogmatiku prema Eggeru, moralku
prema Mlleru, pravo prema Aichneru i crkvenu povijest prema Albersu.186 Ispite
su polagali, nakon kratke osmodnevne priprave, pred povjerenstvom kojem je u
redovitim prilikama predsjedao provincijal, ali u ratno vrijeme 1915. i u zimskom
i u ljetnom ispitnom roku predsjedao je fra Petar Grabi kao lan denitorija.187
Kad je Anti stigao u Makarsku, ve je zapoeo I. svjetski rat, izazvan atentatom na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu u Sarajevu. I
dok su studenti pomno promatrali politike prilike koje su ih kao mladie zaokupljale i odvlaile od studija i brige oko redovnikog ivota, pa su trojica Antievih
kolega i nekoliko studenata iz drugih razreda napustili redovnitvo, Ante je sigurnost domovine traio u Bogu i svoje nastojanje usmjerio prema izgradnji vlastitog duhovnog ivota, u emu su mu pomagale i razliite pobonosti i duhovne
vjebe.188
46
Kao student kroz itavo bogoslovno kolovanje nastavio je dosljednom marljivou, pa je prema kolskim katalozima bio jedan od boljih uenika189 a kao
takav je istican i u izvjetajima koje je u ime ispitnog povjerenstva uputio provincijalatu fra Petar Grabi 1915. i 1916. godine.190 kolski katalozi ocjenjuju kroz
prve dvije godine njegovo akademsko ponaanje kao potpuno prikladno, a vie
puta spominjani Antiev kolega fra Karlo Nola u svojim uspomenama na to doba
istie Antievu izvanrednu sabranost i pobonost, uzornost u vrenju Pravila,
poslunost, sklonost molitvi, strpljivost i veselo raspoloenje.191 Na tom mu je
hodu bez sumnje pomagao fra Marko Ivandi, ovjek pronicava duha,192 kod
kojeg se Anti u Makarskoj ispovijedao193 a koji je slovio kao krepostan redovnik
i pravi majstor u savjetovanju.194
RAD U STUDENTSKOM AKADEMSKOM ZBORU
Ratno doba nije bilo najprikladnije za razvoj intelektualnog i redovnikog
ivota. esto nepotvrene vijesti uznemirivale su studente i odvlaile njihovu pozornost. No i ono to su sami studenti mogli vidjeti i uti bilo je ve i previe
dovoljno da im odvue pozornost i umanji zanimanje u brizi za budunost.
No i u takvim prilikama studenti su osim svoga strogo kolskog rada djelovali jo i u Zboru franjevakih
kih bogoslova Milovan. Taj je zbor nastao 1911.
udruenjem ve spominjanog Zbora franjevake bogoslovne mladosti Kne
Kneevi
evi
iz Zaostroga i makarskog zbora Milovan. Ime je dobio prema proslavljenom pjesniku fra Andriji Kaiu Mioiu i bio je lanom Saveza franjevakih
kih bogoslova
i Hrvatskoga katolikog
kog
kog saveza. Svrha je Zbora bila da se njegovi lanovi
a
to bolje priprave da bi u svom kasnijem ivotu kao franjevci, u duhu smjernica
Crkve i Pravila Reda, to uspjenije djelovali oko promicanja kranskog ivota
47
i prosvjete puka. Za to su se pripremali odgojem, vjebanjem u kranskim i redovnikim vrlinama i stjecanjem asketine naobrazbe te obrazovnim i organizacijskim radom.195 Nadzor nad radom Zbora vrili su magistri bogoslova koji su
Zbor, kako je zapazio jedan od njegovih kasnijih ljetopisaca, smatrali kao jedno
zgodno uzgojno sredstvo bez velikih pretenzija ni u opirnom nutarnjem radu
ni u vanjskom sjaju.196
U tim ratnim godinama, kad su se ostala akademska drutva raspala osim
nekih koja su djelovala uz teoloke kole, normalno je bilo da je i zanos za teoretskim kulturnim pitanjima poeo splanjavati. Zanimanje se usmjerilo zbivanjima
na ratitu. Svi bogoslovi nisu bili u Zboru. Neki su ga omalovaavali ili smatrali
suvinim. Na prvoj skuptini ak. god. 1914/15. odranoj 21. X. 1914. magistar
Cikojevi je nastojao obrazloiti vanost i cilj drutva. I Ante je odmah po dolasku
u Bogosloviju postao lan tog drutva, a kasnije su mu pristupili svi bogoslovi. Ne
znamo koliku je Ante vanost pridavao Zboru, i je li vie utjecao magistrov stav ili
njegovo uvjerenje, no svakako 18. X. 1914. izabran je s kolegom fra Dionizijem
Mimicom za ocjenitelja radova i odbornikom za treoredsku sekciju.197 Sekcije su
nakon kratkog vremena 12. travnja sljedee godine dokinute, pa je Anti na tom
podruju
ju uinio malo ili nita. No njegovo e se zanimanje usredotoiti prema
redovnitvu, kojemu je u Milovanu posvetio nekoliko svojih studentskih radova.
Prvo predavanje u Zboru Milovan Anti je odrao 12. XI. 1914. na drugoj
redovitoj sjednici Zbora pod naslovom Marija Majka Franjevakog
kog reda, na koje
su cenzori i prisutni imali vie prigovora, naroito na ton i nain kojim je izgovoreno,198 pa je fra Ante na dvanaestoj redovitoj sjednici 20. VI. 1915. vjerojatno
zbog prijanjih prigovora proitao svoj rad Redovnici i redovnitvo o kojoj u
zapisniku nema nikakva osvrta.199
Sljedee akademske godine 3. X. 1915. Anti je izabran za potpredsjednika
Zbora i na prvoj sjednici 8. XI. odrao je predavanje Va
Vanost
nost du
dunosti
nosti o kojem je
ljetopisac zapisao: govor bijae iz srca i iz due.200 Koliko je na taj govor utjecao magistar Cikojevi danas je nemogue provjeriti. Bilo kako bilo, mjesec i pol
dana poslije toga govora Cikojevi je pisao provincijalu upravo naglaavajui svijest dunosti,201 pa ne bi trebalo iskljuiti ni mogunost da je on sugerirao Antiu
AFSM, Arhiv Zbora Milovan, Pravilnik zbora franjevakih bogoslova u Makarskoj, 2-3.
AFSM, Ljetopis Zbora, 71.
197
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan 18. X. 1914 br. 1; Zapisnik Zbora Milovana u Makarskoj kol. god.
1913. i 1914. sv. III. Prva redovita sjednica dne 18. X. 1914.
198
AFSM, Ljetopis Zbora franjevakih bogoslova Kneevi u Zaostrogu za kolsku godinu 19091910.-1911- te od 4. listopada 1911-1929 za Zbor franjevakih bogoslova Milovan u Makarskoj [Dalje
Ljetopis Milovana], 46-51. Dnevnik zbora franjevake bogoslovne mladei u Zaostrogu - nastavljen u
Makarskoj od I. X. 1911. od Zbora Milovan, [unaprijed Dnevnik Milovana ] 12. XI. 1914. - Zapisnik
Zbora Milovana u Makarskoj kol. god. 1913. i 1914. Sv. III. Trea redovita sjednica na 29/XI 1914.
199
AFSM, Dnevnik Zbora, 20. VI. 1915.- Zapisnik Zbora Milovana u Makarskoj kol. god. 19131915. Sv. III. XIII. redovita sjednica na 20/6. 1915.
200
AFSM, Ljetopis Zbora, 54.
201
AFPPOS, fasc. 36. f. 1000.
195
196
48
upravo tu temu. No, isto tako postoji i mogunost da je Cikojevi za svoje pismo
provincijalu upravo bio nadahnut Antievim opsuivanjem dunosti. Bilo kako
bilo, svoje rijei Anti je provodio u djelo pokazujui zauzetost i revnost u praktinom redovnikom ivotu, to se napose oitovalo u ureivanju studentske kapelice. Kapelicu je ureivao s fra irom Vrcanom, istio je i kitio svjeim cvijeem
da je bilo milota u njoj se pomoliti, pie ljetopisac Milovana fra Filip Bilui, a
prema prianju starijih studenata nikada nije bila tako ureivana.202
U drugom semestru Anti je 26. III. 1916. izabran za predsjednika Zbora.203
Iako je Anti obeao subrai u svojem prvom nastupu kao predsjednik da e nastojati to vie oko procvata zbora,204 kako je rat ve bjesnio Milovan se nije ni
mogao normalno razvijati. Pa i sam je akademski rad preao poprilino u asketska
razmatranja, to je u Milovanu i inae prevladavalo pred lozofskim i teolokim
radovima. Te godine je takav smjer bio jo istaknutiji. Rasprave o kojim su lanovi govorili, ile su za tim da se lanove probudi i osokoli, te zaljubi, da u
svom ivotu iu onim pravcem kako zahtijeva pravi pojam redovnitva i sveenitva.205
Koliko je Anti utjecao na takvo usmjerenje, a koliko su tome pridonijele i
ratne prilike, teko je procijeniti, no kao predsjednik Anti je davao svoj ton. On
je naime ve u svom nastupnom govoru, kako kae Milovanov ljetopisac imun
Dubravi, bratski zaklinjao brau da ivu (!) ivotom svetoga kria, a drugom
ih je zgodom poticao da budu proeti sa ivom vjerom, da svoj kleriki ivot
provedu u zagrljaju i pod sjenom svetog kria i t. d.206
U sljedeem nastupu ocrtao je svoj nazor na aki pokret. Kao glavne uzroke zbog kojih je pokret nastao oznaio je materijalizam i vjerski indiferentizam,
a neuspjeh pokreta nazrijevao je u neodgoju i nedostatku ive vjere. Bez sumnje imao je pravo kad je upravo u skrenim idealima vidio razlog neuspjeha.
No, smatrao je jo vanijim upozoriti da vjera i ideali zbog razliitih nepogoda
mogu doivjeti brodolom i zbog toga ih treba brino uvati.207 Anti se, ini se,
AFSM, Ljetopis Zbora Milovan, 55.
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 26. III. 1916. - Ljetopis Zbora, 56.
204
AFSM, Zapisnik Zbora Milovana u Makarskoj kroz k. g. 1915-1916-1917, Sv. IV. esta redovita
sjednica na 30/IV. 1916.
205
AFSM, Ljetopis Zbora Milovan, 57.
206
AFSM, Ljetopis Zbora Milovan, 57. - Zapisnik Zbora Milovana Sv. IV. esta redovita sjednica
na 30/IV. 1916: Podsjea [tj. predsjednik, m.o.] drugove na tovanje sv. Kria s dva uzroka: 1 jer
je dananje drutvo odstupilo od tovanja sv. Kria, a 2 jer je sv. Kri izvor svakome naemu dobru.
Stoga moramo ivjeti ivotom sv. Kria, i sa ovakvim mislima provaati na kleriki ivot i na rad
u Zboru.
207
Zatim baci jedan pogled na na aki pokret. Misli da su glavni bili uzroci, zbog kojih se je pokret
podigao: materijalizam te vjerski indiferentizam. Uzrok pak zato nije pokret uspjeo (!) kako se je bilo
nadati, bio bi neodgoj. Kod pristaa pokreta nije bilo ive vjere, zato su mnogi otpali i od onih koji
su bili drani za bolje, te su bili isti voe pokreta. Stoga bismo morali na ovo mnogo paziti. Na svrsi
uznosi vjeru kao najdragocjeniji dar Boji.
ji. Ona mora biti vrsta, jaka i nepokolebiva. Stoga je moramo
brino uvati. Zapisnik Zbora Milovana u Makarskoj kroz k. g. 1915-1916-1917, Sv. IV. Sedma
redovita sjednica na 21/V. 1916. - Milovan je te godine posvetio X. sjednicu 5. VIII. spomenu 700.
obljetnice porcijunkulskog oprosta a Anti je deklamirao pjesmu sv. Franje Bratu Suncu. Isto, 59.
202
203
49
nije uputao u analizu tko sve mogu biti krivci brodoloma no zato se u svom posljednjem nastupu kao predsjednik osvrnuo na grozne posljedice koje ekaju one
koji ne ive ivotom vjere, nalazei potvrdu za svoju tvrdnju u tadanjem ratu,208
iako je ratna stradanja, prema evaneoskim naelima, vie trebalo promatrati kao
poziv na obraenje nego kao posljedicu krivice, bez obzira na to to rata nema bez
neije krivice.
U prvom polugoditu 1916/17. Anti je biran za cenzora Zbora za lozoju i
teologiju.209 a u drugom je semestru, na etvrtoj sjednici proitao rad: Sredstva za
savrenost po Bloziju.210 I nakon mlade mise Anti nije prekinuo veze sa Zborom
ve je u njemu uinkovito sudjelovao. Na skuptini Zbora 14. X. 1917. zahvalio
je u ime svih mladomisnika Zboru na estitkama koje je Zbor uputio mladomisnicima,211 a na prvoj redovitoj sjednici 1. XI. odrao je kao mladi sveenik govor
Znaenje redovnikog posluha212 s tolikim zanosom da je kod nekih sluatelja
izazvao pravo udivljenje.213 Bio je to zadnji Antiev govor kojim je nastupio kao
redoviti lan Milovana jer e ubrzo postati podmagistar i u Zboru biti proglaen
seniorom.214
Vrednujui Antiev doprinos Zboru Milovan na temelju dokumenata koji su
na raspolaganju, moe se bez ustruavanja ustvrditi da je Anti akademskom zboru, koje je bilo neka vrsta kulturnog, strunog i znanstvenog vjebalita udahnuo
religioznu duu koja ga je razlikovala od ostalih akademskih drutava, ali je i rad
Zbora uinila plodnijim i svrsishodnijim.
Zapisnik Zbora Milovana u Makarskoj kroz k. g. 1915-1916-1917, Sv. IV. Jedanaesta redovita i
ujedno izborna sjednica na 15/X. 1916. ivo preporuuje sv. vjeru s tri uzroka. Prvo poradi vanosti
sv. vjere. Drugo radi nas istih, a tree poradi groznih posljedica koje ekaju one koji ne ivu njenim
ivotom, o tom nam je najboljom podukom dananji rat.
209
AFSM, Ljetopis Zbora Milovan, 60. - Dnevnik Zbora Milovan, 16. X. 1916.
210
AFSM, Ljetopis Zbora Milovan, 64. - Dnevnik Zbora Milovan, 24. VI. 1917. LUDOVICUS BLOSIUS,
Manuale vitae spiritualis, Taurini 1895, ne nalazi se vie na svom mjestu u Franjevakoj knjinici u
Makarskoj.
211
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan za god. 1917. i 1918. Sv. V. Druga sjednica na 18/11. 1917.
212
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 1. XI. 1917. - U Dnevniku nalazimo i biljeku da je Zboru uz pismo dostavio tri klieja Sjemenita u Sinju koje mu je za Spomenicu Zbora dao fra Vjenceslav Naki.
Pismo nije sauvano. Dnevnik Zbora Milovan, 12. IX. 1918. Daljnje Antievo zanimanje za Milovan
svelo se samo na prisustvo sjednicama kad nije bilo upravitelja Grabia, (usp. Dnevnik, 31. XII.1918.)
ili na neke sitne usluge kad se nalazio na oporavku u Imotskom (Dnevnik, 29. IX. 1919).
213
Po svoj se prilici na ovaj govor odnosi zapamenje fra Leonarda Buljana koji on pogreno stavlja u
ak. god. 1918/19. Spomen da je on bio u prvoj godini teologije a fra Ante u etvrtoj oito dokazuje da
je govor odran godinu dana ranije, a evo kako ga je Buljan doivio: [] bio sam izvan sebe, sasvim
sam zaboravio na se. Tako je trajalo sve do svretka. Govorio je kao neko bie iz drugoga svijeta, nije
razlagao neke obine, dostupne istine, nego neto mistino, transcendentno to nisam mogao pratiti, ali
govorio je iz due, iz dubokog uvjerenja. Njegove oi, izraz lica, glas bili su odraz velike vatre koja je
buktila u njegovoj nutrini. Bio je kao u nekoj ekstazi. Ja nikada ni kasnije u ivotu nisam vidio neto
slino. Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 58, L. Buljan.
214
AFSM, Zapisnik Zbora Milovana za god. 1917. i 1918. Sv. V. etvrta redovita sjednica na 30/12.
1917.
208
50
U RATNIM NEVOLJAMA
Rat koji je izbio izmeu Austro-Ugarske i Srbije (1914) odvukao je u zarobljenitvo i jednog franjevca s makarskog podruja
to se dojmilo franjevaca
ja
u samostanu.215 Novi talijanko-austrijski sukob izazvao je u Dalmaciji strah od
talijanske okupacije. U Primorju je poelo ponestajati kruha. Penice se nije vie
moglo nabaviti kod trgovaca ni uz najskuplje cijene. U samostanu se glad ipak nije
osjeala sve do listopada 1915. kad se i u samostanu uvelo ogranienje kruha.216
Sukob Austrije i Italije iskoristili su neki krugovi, protucrkveno raspoloeni,
za irenje nezadovoljstva proti kleru sostikim smicalicama da je i papa Talijan i
da je i on i talijansko sveenstvo za rat, a hrvatsko je sveenstvo uz papu i prema
tome je i ono za rat. Takve su smicalice, po svjedoanstvu fra Petra Grabia izazivale ogorenje neukog puka prema kleru.217 No ipak je narod upravo zbog opasnih
prilika ostajao uz vjeru, to svjedoi i traenje vjernika da im sveenici slave veliki
broj misa.218
Rat je pomalo sve prodirao. Nije nestajalo samo ivenih namirnica nego je
zbog rata ponestajalo i kovine koja je sluila za ruenje i ubijanje. Kako su rudari bili na ratitu, zbog nedostatka rudae austrijska je vlast naloila prikupljanje
bakra i mjedi. I u makarskom je samostanu uslijedila pretraga ne samo za veim
komadima bakra kao to su bili kotlovi za peenje rakije ve i popisivanje brava
od mjedi pa ak i crkvenih zvona to je trebalo posluiti za izradu oruja.
219 Promet
ja.
220
je bio ogranien, a dopisivanje se nadziralo. Budui da se u vrijeme generalnog kapitula Franjevakog reda u svibnju 1915. provincijal Provincije Presvetog
Otkupitelja s ostalim provincijalima nalazio u Rimu, makarski su franjevci 1. lipnja iste godine, zbog bojazni od talijanske okupacije zakljuili da se studenti iz
Makarske, ukoliko prilike budu zahtijevale, prebace u Sinj kako ih Talijani ne bi
prisilno unovaili u vojsku. Provincijskog su starjeinu upozorili da bi se trebao
dobro uvati da ne bi Talijanima posluio kao talac, kako bi preko njega izvrili
pritisak na upnike koji su imali velik utjecaj na narod.221
Ratne su nedae sigurno djelovale duboko na mlade klerike. Studenti su pokuavali ivjeti svoje redovnitvo. Neki su od njih poeli posrtati, ali su se vjerojatno
i sami pazili da se njihovi posrtaji ne zapaze. Neko idealni mladi, Antiev kolega, fra Jure Sokol, kojega je magistar novaka Klari opisao rijeima koje su bile
najblie Antievu opisu, izgubio je zvanje i u prvoj polovici rujana 1915. istupio
iz Reda, na uenje jednog od svojih profesora to se kao vojni obveznik ne plai
podvrgnuti vojnim obvezama u ratno doba.222
Usp. K. JURII, Fra Gabro Cvitanovi i njegov Ratni dnevnik (1914-1918), Split 1984.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 118, 120, 132, 138, 144.
217
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 121.
218
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 122.
219
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 128, 137, 152.
220
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 128.
221
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 123-124.
222
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 138.
215
216
51
52
53
54
vanje bilo dugo. Ono malo ivenih namirnica koje su prebacivane iz Imotske krajine, desecima kilometara na magaradi, mazgama i konjima, ili ih je eljad nosila
na leima nisu mogle zadovoljiti makarsko stanovnitvo sve da je i imalo novaca.
Penino brano mijealo se s kukuruznim245 u sve veem omjeru. Penini kruh
smatrao se raskonom poslasticom. Svjedoi to i samostanki ljetopisac koji 12.
listopada 1916. biljei kako mu je slijepac Ivan Srzi donio od neke pobone due
samun bijelog kruha kojega je uas nestalo, jer ga je sretni dobitnik podijelio
sa svojim kolegom lektorom i carskim odlinikom Markom Ivandiem te nekolicinom bogoslova.246 No u samostanu je ubrzo nestalo u potpunosti penice pa se
pripremalo samo jelo od kukuruzna brana.247 Ve se poelo priati o umiranju
od gladi. Siromasi su oblijetali oko samostanskih vrata. Poneto im se davalo od
jela, iako bi, kako kae ljetopisac, svatko od redovnika mogao tri puta vie pojesti
nego dobije.248 God. 1917. glad e i dalje harati Dalmacijom pa je sveenstvo iz
Dalmacije uputilo memorandum caru Karlu da bi pritekao u pomo gladnima.249
MLADI SVEENIK
U takvim uvjetima nije bilo jednostavno raditi i uiti. No uspjeh ipak nije
izostajao.250 Nakon nepunu godinu dana poslije nego su spomenuti studenti primili red podakonata i nakon to su priveli kraju treu godinu teolokog studija, 21. VI. 1917. okupila su se etvorica subrae lektora, fra Alberto Buki, fra
Ante Cikojevi, fra Petar Grabi i fra Jure Boitkovi, u sobi gvardijana Konrada
Rudana da bi skupa s njim, prema propisu Opih ustanova,251 donijeli svoje miljenje o prikladnosti mladih akona da pristupe na sveeniko reenje. Ishod je bio
pozitivan.252 akoni su se uurbano pripremali za ispite koje su trebali polagati 17.
ili 18. srpnja. Potom su trebali obaviti duhovne vjebe. Prema dogovoru, duhovne
vjebe je trebao zapoeti fra Alberto Buki, a nastaviti ih fra Jure Boitkovi.
Duhovne su vjebe trebale zavriti 27. srpnja i taj isti dan bi se krenulo u ibenik.253
Usto im je provincijal trebao izdati jo litterae dimissoriae da mogu biti zareeni
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 183.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 182.
247
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 183.
248
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 193 i 196.216. Kroz 1917. ipak su redovnici za ruak dobivali uz tanjur juhe i neto zelja i mali komadi mesa, dok su za veeru dobivali malo pure ili tanjur kukuruzne kae. Kroniar je za to napisao da ive ko u ratno doba sjajno jer ogromna veina i bogatijeg
puanstva nema ni ovoliko hrane. Isto 219. - U AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 39, pod naslovom
Neki podaci o gladi u cijeloj Dalmaciji, osobito u nekim upama sauvano je nekoliko upnikih
izvjetaja o gladi po upama.
249
Jedan primjerak memoranduma u AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia II, fasc., bez broja.
250
Usp. Naa izvjea, Dan XV (1917), br. 3 [22. II. 1917].
251
Constitutiones Generales Ordinis Fratrum Minorum ex 1913, c. I, XIII, n. 107; Regula et
Constitutiones Generales Fratrum Minorum, Romae, 1913, p. 26.
252
Od pet glasaa (Konrad Rudan, Alberto Buki, Ante Cikojevi, Petar Grabi i Jure Boitkovi)
Anti je imao svih pet pozitivnih glasova. Usp. prijepis zapisnika u Arhivu Vicepostulature, Antievi
osobni dokumenti, 66. Spis je vjerojatno prepisan iz arhiva Provincije. U Arhivu Provincije nisam
uspio pronai izvornik.
253
AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia Fascikl, IV, bez br. Makarska 9. VII. 1917.
245
246
55
u ibeniku. Anti tada nije jo bio navrio ni dvadeset i etiri godine, koje
su traili kanonski propisi za sveeniko reenje, pa mu je biskup Luka
Pappafava prema apostolskom indultu dao otpust od nedostatka kanonske
dobi i zaredio ga s ostalom estoricom
studenata u samostanskoj crkvi sv.
Lovre u ibeniku na 9. nedjelju po
Duhovima, 29. VII. 1917.254
Premda su propisi Provincije iz
1904. odreivali da mladomisnici koji
ele sveano slaviti svete mise trebaju ih slaviti u samostanu i da na njih
ne smiju pozivati rodbinu,255 propisi
se nisu dugo odrali na snazi, jer su
provincijali doputali slaviti misu u
rodnim mjestima.256 Kako zbog rata
samostani nisu mogli prireivati nikakvih mladomisnikih slavlja, ini se
da su doputenja za slavljenje mladih
misa u rodnom mjestu postala jo i
Isprava o sveenikom reenju
uobiajenija.
Antiu je takoer dano pet dana
da moe poi u zaviaj proslaviti mladu misu. On ju je i proslavio u upnoj crkvi
sv. Jurja 5. VIII. 1917. u mjestu svoga djetinjstva, Zatonu kod ibenika.257 Bila
je to deseta nedjelja po Duhovima, a nepoznato je nije li taj dan Anti izabrao i
zbog toga to je taj dan ujedno i dan Blaene Djevice Marije pod nazivom Gospe
Snjene. Nakon mlade mise, za koju mu je doao i brat Lovro iz austrougarske
vojske, mladomisnik je zatraio doputenje da bi neko vrijeme ostao u Zatonu.
Kustod fra Stipan Bosani mu je, ne obavijestivi o tom njegova gvardijana, dopustio da moe ostati kod svojih ili kod don Marka oria a da se nae u Makarskoj
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 40 (Luli II), br. 822 (izvornik), Arhiv biskupskog ordinarijata ibenik, br. 918-924/1917. (koncept). Arhiv Vicepostulature, Dokumenti i podaci za ivotopis. Fotokopija ibenskog koncepta i Upitni arak. - AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 29. VII. 1917.
Zareeni su: Anti, fra Ivan Ganevi, fra Dionizije Mimica, fra Karlo Nola, fra Metod Ramljak, fra
Lovre Tomaevi, fra iril Vrcan. Mimica, Ganevi i Ramljak su se kasnije sekularizirali, a Ramljak
se potom opet vratio u Red.
255
Usuale, 10.
256
Ve 1912. od pet mladomisnika dvojica su mlade mise slavili u rodnom mjestu, jedan u najbliem
samostanu rodnog mjesta, a za petoga je podatak nepoznat. Arhiv Franjevakog bogoslovskog klerikata Makarska, Popis klerika 1911-1992, br. 1-5. Bez signature.
257
Arhiv franjevakog bogoslovskog klerikata u Makarskoj. Popis klerika 1911-1992, br. 26. Usp.
Dnevnik Zbora Milovan, 29. VII. 1917. Vicepostulatura uva spomen-sliicu o njegovoj mladoj misi.
254
56
za sv. Franu.258 Kako se Anti nije vratio u Makarsku do 21. VIII. 1917, a gvardijan fra Konrad Rudan nije od Provincijalata dobio nikakve obavijesti, u Makarskoj
je nastala zabrinutost. Gvardijan se obratio pismeno provincijalu Luliu traei
obavijesti to je s njim.259 Ante je, ini se, neko vrijeme proveo u Pirovcu kod don
Marka oria a neto vremena zacijelo kod obiteljske kue, u Zatonu, gdje je,
nou, odlazio, u dva navrata, okrijepiti duhovno dva bolesna starca.260
etvrtu godinu studija
teologije studenti su nastavili
u Makarskoj kao sveenici.
Ante je nastavio vlastitu duhovnu izgradnju vjebajui se u
inima pobonosti i odricanja.
Na mlae studente ostavljao je
ponekad, kako je ve spomenuto, snaan dojam produhovljena redovnika. Prema magistrovim ocjenama o ponaanju studenata, koje je uputio
denitoriju, bio je na vrhu ljeFranjevaki samostan sv. Lovre u ibeniku
stvice. Od 28 studenata koji su
tada boravili u klerikatu samo
su Anti i fra Ante Jadrijevi zasluili magistrovu ocjenu izglednog ponaanja, to
je prema Grabiu znailo da su dali znakove pravoga redovnikog ivota i da se o
njihovoj ustrajnosti, po ljudsku govorei, jedva moe i posumljati.261
Takvo miljenje o mladom sveeniku Antiu pripomoglo je da je denitorij,
kad je Grabi zatraio ostavku na magistarstvu, odluio odbiti njegov zahtjev i
dodijelio mu je Antia kao pomonika262 u slubi, koju je od 25. VII. 1917. do tada
vrio Antiev neto stariji zemljak fra Ante Crnica.263Tako bismo moda mogli
protumaiti fra Antinu zabiljeku da je od 1917. bio podmagistar u Makarskoj, no
ta sluba nije biljeena u Raspored osoblja Provincije,264
Arhiv franjevakog samostana sv. Lovre ibenik, Samostanski spisi VI. 321. Arhiv Vicepostulature,
Antievi osobni dokumenti, 66. Prijepis fra Stanka Baia. Don Marko ori bio je upnik u Zloselima
(Pirovac) 1900-1937. Usp. STOI, Sela ibenskog kotara, 147.
259
AFPPOS, Spisi provincijala [F. Lulia II], fasc. 40 br. 890.
260
Prema iskazu Antina brata Lovre, bili su to Grgo Dodig i Joso Bilui. Arhiv Vicepostulature,
Izvanprocesualna svjedoanstva, 2. upnik u Zatonu 1915-1921. bio je don Alfonzo Perii. Usp.
STOI, Sela ibenskog kotara, 28.
261
AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia II, fasc. , br. 1236/1917. izvjee od 6. XII. 1917. Prisjeajui
se Antieva boravka u klerikatu, Grabi je 26. III. 1943. zapisao: Bio je dobar uenik; ve u klerikatu
pokazivao je znakove izgledna i pobona redovnikog ivota. Ibid. knj. 3.
262
AFPPOS, fasc. 93. Zapisnik denitorijalnih i kapitularnih sjednica, IV sjednica, 13. XII. 1917.
263
AFSM, Acta Instituti theologici Makarska 1912-1936. Slubeni spisi Franjevakog klerikata u
Makarskoj, 1917-1918, Luli Grabiu, Sinj 29. VII. 1917. (br. 762).
264
U Dispostio familiarum Provinciae SSmi Redemptoris in Dalmatia facta in Congressu Venerabilis
Denitorii die 12 mensis decembris 1917 Antia ne nalazimo na popisu jer je on jo smatran
258
57
Na zavretku studija bogoslovi su se, prema zakljuku kapitula iz 1917, morali podvrgnuti ispitu cjelokupne teologije i voenja upnog ureda.265 Te su ispite
Anti i jo etvorica njegovih kolega zavrili 3. svibnja 1918.266 Sva petorica zavrenih studenata odmah su rasporeeni na dunosti: fra Ante je ostao u Makarskoj,
za drugog odgojitelja, dvojica su odreena za prefekte pitomaca u Sinju i dvojica
za upne pomonike.267
Zbog nestaice koja se u Makarskoj osjeala u svakom pogledu, i u svim potreptinama, vie nego u unutranjosti zemlje, uprava je Provincije dola na zamisao da e studente biti lake prehraniti ako se nekolicina preko ljeta 1917. pod
nadzorom magistra fra Petra Grabia poalje
u Sinj.268 Kad su se studenti nakon praznika,
najesen, ponovno nali na okupu u Makarskoj,
a s njima su bili i Antievi kolege mladomisnici, fra Petar Grabi je 28. X. 1917, uputio
plano pismo provincijalu da studenti od ljute
oskudice u svakom pogledu trpe, da su i bosi
i goli te je molio bilo kakvu pomo naroito u
pokrivaima.269
Ratne prilike i slaba prehrana utjecale su
pogubno na zdravlje studenata pa se magistar
zabrinuo kamo smjetiti dvojicu zdrastveno
slabijih studenata. Premda se mladomisnik
Anti, kako Grabi izvjetava provincijala,
osjeao bolje nego ikad, Grabi je, uvjeren
da nestaica djeluje i na zdrava i krepka,
pomiljao da bi ga trebalo poslati negdje u
drugo mjesto, kako bi na taj nain izbjegao
Fra Petar Grabi
(iz ratne osobne karte)
posljedice slabe ishranjenosti.270 Glad je harastudentom. AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia fasc. II, bez broja. Poznati su meutim sluajevi u
kojima je magistar u provincijalovo ime davao nekom kleriku slubu podmagistra. Tako je npr. 1919.
kad je fra Karlo Eterovi poao kao delegat Provincije na mirovnu konferenciju u Pariz brzojavno
obavijestio Eterovia da imenuje pomonikom svomu zamjeniku Stanku klerika Radonia. AFPPOS,
Spisi provincijala F. Lulia Fascikl, IV, br. 2653.
265
Generalni se ispit prema prijedlogu profesorskog zbora i zakljuku kapitula Provincije iz 1917.
obavljao na taj nain da su studenti etvrte godine zavravali pohaanje etvrte godine dva mjeseca
ranije a zatim su se pripremali za konani generalni ispit koji su polagali u nekoliko navrata. Raspored
je predviao 15 dana za pripremu ispita iz dogmatike, za Sveto pismo 10 dana, za crkvenu povijest
10 dana, za moralku, crkveno pravo, pastirsko bogoslovlje i voenje upnog ureda 25 dana. AFPPOS,
Spisi provincijala F. Lulia II, fasc. , br. 1204/1917. Koncept provincijalove odredbe, fascikl V. 1343.
Usp. takoer: AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 192.
266
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 3. V. 1918.
267
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 255. - Dnevnik Zbora Milovan, 15. V. 1918.
268
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 228.
269
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 234.
270
Magistar Grabi provincijalu, 8. X. 1917. Prijepis u Arhivu Vicepostulature, Antievi osobni dokumenti, 66. Izvorni spis nisam pronaao u Arhivu Provincijalata.
58
AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia fasc. II, br. 1626. Pismo makarskog gvardijana Rudana
Provincijalu, Makarska 6. III. 1918.
272
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 270.
273
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 265, 266.
274
AFPPOS, Spisi provincijala F. Lulia, fasc. V, Pismo Alberta Bukia provincijalu u Sinj, bez br.
Makarska 15. VII. 1918. Eto tamo klerik. Ja sam o. Antiu rekao da ih dri koliko je mogue po
ovgjenjem pravilniku; nu u tom ete ga Vi bolje poduiti.
275
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 6. XI. 1918. str. 275.
276
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 6. XI. 1918. str. 276.
271
59
jom
milou i predanje Bojoj
joj providnosti, od koje je traio odgovore u tekim trenucima, izgraivala je i njega samoga u vrsnog odgojitelja, koji je studente predvodio i
provodio nemirnim vodama kroz politike, ideoloke i psiholoke tjesnace ivota.
JUNOSLAVENSKI ZANOS I OTRJENJENJE
Svu teinu gladi, bolesti i nestaice koja je pri kraju I. svjetskog rata zadesila
stanovnitvo, kod velikog je broja patnika u drugoj polovici 1918. godine potisnula nada da e i njihovoj domovini zasinuti bolji dani.
U spletu meunarodnih prilika, jo prije konanog rasula austrijske vojske,
dok je car Karlo obeavao federalizaciju drave, u Zagrebu je 17-19. listopada
1918. izabran, iz razliitih stranaka, sredinji odbor Narodnog vijea koji je priredio prijedlog o raskidu veza s Austro-Ugarskom. Hrvatski sabor je 29. listopada
prihvatio taj prijedlog i proglasio raskid svih dravnopravnih odnosa s AustroUgarskom i uspostavljanje nove drave Slovenaca, Hrvata i Srba, na itavom
podruju
ju Austro-Ugarske na kojem su boravili Juni Slaveni. Ubrzo nakon toga,
uz namjetaljke ili bez njih, odrat e se po gradovima izbori za mjesne odbore
Narodnog vijea. U Makarskoj, gdje je boravio fra Ante, uslijedili su sastanci i
slavlja narodnog oduevljenja u kojima su u velikom broju sudjelovali i franjevci
spreavajui nesloge i unosei jedinstvenost.1
1
60
Nada i oduevljenje za vlastitom dravom pomueno je meutim upadom talijanske vojske na hrvatsko tlo. Da bi privukli Italiju na svoju stranu, saveznici
su joj, naime, jo 26. travnja 1915. tajnim Londonskim ugovorom ponudili Istru,
veliki dio hrvatskih otoka i jedan dio kopna u Dalmaciji, zbog ega je Italija nepuni mjesec dana kasnije 23. svibnja navijestila Austriji rat, od ponoi sljedeeg
dana. Kad se Austrija ve raspadala, u prvoj polovici studenoga 1918. talijanska je
vojska upala ak i preko crte oznaene tajnim Londonskim sporazumom, okupiravi meu ostalim i tridesetak upa koje su drali franjevci Provincije Presvetog
Otkupitelja. Talijanski admiral Enrico Millo, imenovan guvernerom Dalmacije,
uspostavio je sjedite u Kreimirovu gradu ibeniku, u kojem je Anti samo neto
ranije bio zareen za sveenika. U interesu svoga gospodstva operirali su svakim
laima i smicalicama, pie o Talijanima fra Petar Grabi. Najvie su poticali
mrnju katolikog elementa proti srpskom pravoslavnom.2 A kako su franjevci
prema tvrdnji provincijala Cikojevia bili uzrokom, da Talijani nisu mogli nai
sljedbenika kod prostog naroda,3 talijanska se vlast oborila na franjevce. Neke
franjevce je zatoila u Italiju, a druge je protjerala u Kraljevinu Srba, Hrvata i
Slovenaca.4 A i oni koji su se uspjeli odrati na upama imali su ogromnih potekoa. Openito je poloaj franjevaca postao teak, jer su Talijani irili glasine
meu narod da su fratri prodali narod Srbima, a srboli da su ga htjeli prodati
Talijanima.5 Zbog toga franjevci kao i njihov provincijal nisu vidjeli asa da tog
nametnika izbace sa svog ognjita.6
Opasnost od talijanskih presezanja za hrvatskim podrujima
jima potakla je Hrvate
da brzopleto potrae saveznike pa je 24. studenoga u sredinjem odboru Narodnog
vijea Slovenaca Hrvata i Srba izglasan zakljuak o ujedinjenju Drave SHS sa
Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu Dravu Slovenaca, Hrvata i Srba, s naputkom prema kojemu su poslanici taj zakljuak trebali provesti u djelo. Regent
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
61
62
12
13
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
63
Makarski ljetopisac fra Petar Grabi, nekadanji Antiev magistar, a tada voditelj asopisa Nova revija i Antiev pretpostavljeni u odgojiteljskoj slubi, biljei
21. VI. 1922. u svojim zaokruenim vjestima: Radi srpskog vladinog ovinizma sve to vie jaa misao radievtine, koja radi naeg slabog vanjskog poloaja
moe da urodi katastrofom i po hrvatstvo; a u doglednoj budunosti i po dravu
S.H.S.20
NA OPORAVKU U IMOTSKOM
Na provincijskom kapitulu koji se odravao u Splitu 11-20. svibnja 1919. Anti
je na petoj sjednici 19. V. 1919. uz uobiajeni naslov ispovjednik, koji dobiva svaki
sveenik poslije poloenog ispita za jurisdikciju, imenovan ispitateljem sluajeva
(examinator causarum), lektorom teologije i drugim magistrom bogoslova.21
ini se da mu je nekako u to vrijeme oboljela i majka. Fra Ante je poao obii
majku i prema sjeanju sestre Ive ostao je tri dana. Majka, kao majka, vjernica ali
i u brizi za djecu. Poput majke Zebedejevih sinova pokuala je uvjeriti sina kako
bi bilo dobro, kad je ve doao do kruha, da u tim gladnim godinama poe na upu
i povede sa sobom sestru Ivu da mu bude pri ruci. No Ante se drao samostana
prihvativi odatle pomagati sestru koliko mu bude mogue.22
Nestaica koja je vladala u Makarskoj odrazila se na Antievu zdrastvenom
stanju. Zbog oporavka je preko ljeta 1919. poao u Imotsku krajinu. etiri dana
proveo je kod fra Luke Livajia u Podbablju. Osjeao se dobro. Nakon toga 9.
kolovoza poao je posjetiti subrau u Imotski. Kad se sutradan nakon blagoslova
s Presvetim htio ponovno vratiti u Podbablje, poeo je naglo i u velikim koliinama bacati krv. Gvardijan fra Vjekoslav Jurenovi pozvao je hitno lijenika koji
mu je propisao lijek i odredio leanje u krevetu. Nou je ponovno krvario. Nije
osjeao bolova23 pa je u krevetu mogao mirno razmiljati o svojoj bolesti. Panja
gvardijana Jurenovia i ostale subrae potakla ga je da u tom vidi dokaz dobrote
vidovdanski ustav, koji ima oitu tendenciju da Hrvate i Slovence politiki, kulturno i gospodarski
oslabi i da ih trajno privee i skui pod jaram Beograda i srpske prevlasti Jadran, 4 (1922) br. 59 [26.
VII. 1922.] str. 1.
20
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 378. Premda se Radi u svojim govorima znao oeati i o franjevce, od kojih su neki pristajali uz Hrvatsku puku stranku, franjevci su ga ipak velikim dijelom simpatizirali. Makarski samostanski kroniar opisujui novinske izvjetaje o Radiu nadodaje: Oeao se
je dobro i o hercegovake fratre, a oni ipak dobrim dijelom uza nj. Kad hoe bit slijepi dobro im stoji.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 406. Pa premda je u Makarskoj politiki utjecaj franjevaca
opao, Radi 1926. ipak nastupa opreznije. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 408.
21
AFPPOS, K/5, p.21. Antonius Anti, confess. exam. causar., lector th., II magister clericorum.
22
Prema izvornom iskazu Ive Anti koji se uva u Vicepostulaturi bilo je to 1919. Fra Ante je rekao:
Ja sam odredio da se posvetim dragom Bogu u samostanu. A sestra Iva ako bude bolesna i nemona,
ja u joj pomoi koliko budem mogao.
23
AFPPOS, Spisi provincijala A. Cikojevia sv. I. br. 551/1919. Sada u arhivu Vicepostulature. DOA,
2 (1972), br. 1, korica str. II.
24
AFPPOS, Spisi provincijala br.551/1919. Anti Imotski 12. VIII. 1919. Sada u arhivu Vicepostulature.
DOA, 2 (1972), br. 1, korica str. II.
64
i ljubavi Boje
, a u saje
moj bolesti poziv na
ustrpljivost i potpunu
odanost volji Bojoj.
24
joj.
Vjerojatno su lijekovi i poboljana hrana
utjecali na oporavak pa
se ini da je Anti ponovno poao iz Imotskog u
Podbablje, barem nakratko. Premda bolestan, nije
zaboravio svoje studente
pa im je u Podbablju priFranjevaki samostan u Imotskom
bavio balote za igru25
Te je godine kola ipak zapoela bez novog profesora Antia kojemu je oito
trebao dui oporavak.26 No, i u vrijeme oporavka Anti je mislio na svoje nove
kolske obveze. Vjerojatno se i pripremao za predavanja, a 11. rujna 1919. obavjetavajui provincijala Cikojevia o svom zdravstvenom stanju zamolio ga je da
mu odredi tekst pastoralke.27 Kako pismo nije sauvano, iz protokola provincijalnog ureda ne moe se razabrati je li Anti ve bio u Imotskom ili se taj dan moda
zaputio iz Podbablja. No, ve sutradan provincijalu je stiglo drugo pismo u kojem
ga je Anti obavijestio da je stigao u Imotski28.
Na gvardijana Jurenovia ostavio je dojam kao izvanredni fenomen dobrote
pa ga je Jurenovi odmah zavolio. Kako je i provincijal preporuio, gvardijan mu je
nastojao priskrbiti bolju prehranu.29 Ipak je ini se trebalo vremena da bi se Antievo
zdravstveno stanje poboljalo. Moda su upravo zbog oporavka Antiev brat Lovre i
majka Tade zatraili od provincijala 24. X. 1919. da pusti fra Antu kui.30
Kad se Anti vratio u Makarsku, vjerojatno je, u skladu s odlukom kapitula od
15. V. 1919. i pripremama koje je poduzeo, uz domagistarsku slubu predavao i
pastirsko bogoslovlje. U molbi provincijala Cikojevia od 23. veljae 1920. upuenoj Ordinarijatu u Splitu i u molbi kraljskom ministarstvu, kojom trai ratnu
doplatu za uzdravanje uiteljima i odgojiteljima Anti je oznaen kao uitelj bogoslovlja.31 No ukoliko je zapoeo predavati, vjerojatno je morao brzo odustati32
AV. Anti klericima , Podbablje, 3. IX. 1919. Izvorni dopis.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 315.
27
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia I, br. 712/1919. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje].
28
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia I. br. 731/1919. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje].
29
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia I. br. 771 Jurenovi provincijalu 15. IX. 1919. [izvornik]. Bolja
prehrana se zapravo satojala u mlijeku, jajima i grou,
u, koje je Anti imao u dovoljnoj koliini. Dopis je obja
vljen u listu DOA, 2 (1972) br. 1, korica str. 2, ali je izraz fenomen dobrote zamijenjen u fenomen svetosti. Premda se Jurenovi u katalozima redovnika provincije naziva Vjekoslav, potpisivao se sa fra Lui.
30
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia I. br. 902/1919. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje].
31
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. 44 (Cikojevi II). , br. 1353
32
Arhiv Franjevakog samostana Makarska, Knjiga znamenitijih dogadjaja, str. 352. Prema Ljetopisu
ne bi se moglo zakljuiti da je Anti i stvarno predavao.
25
26
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
65
33
34
66
gao 25. veljae, ve spomenuti Vjenceslav Bilui, pie naprotiv da je Anti doao
na Visovac kao lan obitelji i ispovjednik novaka.41
Iako visovaki samostanski ljetopis vie i ne spominje fra Antu do njegova
odlaska s Visovca, Antina je pomo i mirnoa morala biti dragocjena visovakim
novacima. Talijani su, naime, jo 1919. uhitili skradinskog upnika, opata, don
Ivana Katalinia, a 1. veljae 1920. protjerali drnikog upnika, biveg visovakog gvardijana, fra Ivana Tomasovia i njegova pomonika u Split, pa je magistar
Bilui morao pomagati na tim upama.42 Uz to je stanovnitvo muila neizvjesnost sudbine Dalmacije na mirovnim pregovorima u Parizu, to je dojadilo, pie
magistar Bilui svakomu vie od istog rata.43
Na Visovac se 30. travnja 1920. vratila ponovno talijanska vojska (8 vojnika i 3 karabinjera) sa zatoenikom, cijenjenim kulturnim radnikom, tajnikom ibenskog kapitularnog vikara don Krstom Stoiem.44 Premda moemo uzeti malo
pretjeranom tvrdnju metra novaka fra Vjenceslava Biluia, koju je zapisao u
samostanski ljetopis, da se Talijani gore ponaaju nego Turci,45 smetnje koje je samostan proivljavao od Talijana, karabinjeri i zatoeni sveenici u samostanu mogli su biti dovoljan razlog da provincijal pokua promijeniti mjesto novicijata. U
svom pismu upuenom generalnom ministru Seranu Ciminu 7. VI. 1920. on se
ipak nije usudio navesti prave razloge svojoj molbi pa je naveo da je u Provinciji
15 kandidata za novicijat koje denitorij eli to prije poslati u novicijat, nakon samih desetak dana praznika, da ne bi u doticaju sa svijetom izgubili zvanje. Kako
su dotadanji novaci trebali zavriti svoj novicijat tek polovicom kolovoza, trebalo
ih je premjestiti u drugi samostan da bi se na Visovac moglo poslati nove novake.46 Na molbu generalnog ministra Kongregacija za redovnike odobrila je 30.
VI. 1920. da se petorica novaka mogu premjestiti u drugi samostan.47 Navedene
potekoe, a naroito teko dobivanje propusnica za novake, naveli su meutim
provincijala da novake pozove u Zaostrog umjesto na Visovac.
MAGISTAR NOVAKA
Provincijal je u tom kaotinom stanju, ve u travnju, mislio kako pronai pogodna magistra. jer je Bilui na svaki nain htio da ga denitorij lii odgojne
slube.48 Za tu mu se slubu uinio prikladnim fra Ante, premda je jo bio kaMagistar novaka fra Vjenceslav Bilui zapisao je tog dana u samostanski ljetopis: 25. [veljae
1920.] Danas je doao ovdje kao lan obitelji, ispovjednik novaka, O. A. Anti Franjevaki arhiv u
Visovcu, Samostanski ljetopis, str. 19.
42
Franjevaki arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 30. III. 1919. te 1. II. i 4. IV. 1920. str. 12, 19 i 20.
43
Franjevaki arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 31. I. 1920. str. 19.
44
Franjevaki arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 30. IV. 1920. str. 20. Prema Soldi Talijani su se
povratili 31. oujka 1920. Soldo, Djelovanje franjevaca, 297
45
Franjevaki arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 31. VIII. 1920. str. 25.
46
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, bez broja Cikojevi generalnom ministru Reda 7. VI.
1920. [koncept].
47
Reskript Kongregacije u AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 1803/1920. [izvornik].
48
AFPPOS, K/5, p. 45. Zapisnik denitorijalne sjednice 11. VII. 1920.
41
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
67
nonski premlad, jer su kanonski propisi traili da magister treba imati najmanje
trideset i pet godina.49 Kako je Cikojevi bio ovjek koji se u svojim nazorima nije
lako dao smesti, usmjerio je korake kako bi to uspjenije doao do ostvarenja
zamisli. Zbog toga je ve 26. travnja 1920., prije denitorijalnog kongresa koji se
trebao odrati u srpnju iste godine, zamolio preko generalnog ministra Serana
Cimina prethodni oprost od nedostatka kanonske dobi, u sluaju da Anti bude
izabran za slubu magistra. Cikojevi, ovjek razmetljiv u upotrebi rijei, opisao
je Antia pohvalama bez krtarenja, kao mladog ovjeka uena, razborita i zaista
sveta, kojega je sam Bog darovao za magistra novaka,50 no te njegove laskave
pohvale potvrdit e kasnije i Antiev ivot.
Premda generalni ministar Cimino nije zatraio od Svete Stolice prethodni
oprost (dispensu) od kanonske dobi, ve sama injenica da je odgovorio Cikojeviu
da se obrati generalnom prokuratoru, ukoliko Anti bude izabran, da bi mu isposlovao oprost od Svete Stolice,51 Cikojeviu je bio jasan znak.
Kad se 11. VII. 1920. poelo raspravljati o novicijatu i o slubi magistra, u aritu rasprave nalo se nekoliko kandidata. Je li upravo Cikojevi u skladu sa svojim poduzetim korakom u raspravu o magistru predloio poznato ime fra Karla
Eterovia, teko je ustvrditi. No Eterovi je ve prethodno kandidiran za ravnatelja
gimnazije u Sinju i nije bilo teko dokuiti da se uilite lozoje ne moe jednostavno liiti takvog profesora, pa je Eterovi, uz slubu kustoda Provincije, uskoro
imenovan i ravnateljem gimnazije i magistrom klerika. Ostali su na popritu za
magistra novaka fra Ante Naki, fra Bone Radoni, fra Jure Boitkovi i fra Ante
Anti, sve od reda ugledni redovnici, od kojih je Anti bio najmlai.52
Nakon rasprave, za koju ne znamo kako je tekla u pojedinostima, ali znajui
prethodno provincijalovo raspoloenje, i uzevi u obzir injenice da je Naki bio
denitor i netom zavrio ravnateljstvo gimnazije u Sinju te vjerojatno vie nije
imao volje za odgojiteljsku slubu, da je fra Bone Radoni bio znanstveno osposobljen, pa je bilo normalno da mu se da mjesto profesora na lozofskom uilitu
i gimnaziji, Antiu je ostala magistarska sluba. I premda se o Antiu ve poelo
govoriti kao o posebnom fenomenu, sluba magistra novaka mogla mu je pripasti
i jednostavno zato to nije imao na sveuilitu steene strune spreme pa je za
Bogosloviju znanstveno gledajui to izgledao manji gubitak. Tako nam postaje
sasvim razumljivo zato je na prijepodnevnoj sjednici 13. srpnja 1920. kad je sastavljan raspored osoblja predloen Anti za magistra i diskreta.53 Najvjerojatnije
su ipak neki lanovi uprave predbacivali opravdanost takvog rjeenja, moda i
zbog Antieve premlade dobi, jer se na zadnjoj sjednici ponovno prelo na ra49
Constitutiones Generales Ordinis Fratrum Minorum ex 1921, c. II, VI, n. 47; Regula et
Constitutiones Generales Fratrum Minorum, Ad Claras Aquas (Quaracchi), 1922, p. 11.
50
Habeo iuvenem doctum, prudentem ac vere sanctum. Pro magistro novitiorum videtur a coelo donatus. AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II. br. 1532/1920. [koncept pisma].
51
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II. br. 1600/1920. General Serano Cimino Cikojeviu, 25.
V. 1920. [izvornik].
52
AFPPOS, K/5, [Zapisnik denitorijalnih sjednica,] p. 45
53
AFPPOS, K/5, [Zapisnik denitorijalnih sjednica,] p. 49.
68
AFPPOS, K/5, [Zapisnik denitorijalnih sjednica,] p. 54. Usp. takoer izvorni zapisnik o izboru:
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, bez broja [ispred br. 2099].
55
Usp. pismo provincijala Cikojevia visovakom gvardijanu fra Andriji Mariu, Split 19. VII. 1920.
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 1800/1920. [uredovna kopija] - I u svojoj opasci na
Biluievo pisanje u Ljetopisu visovakog samostana Cikojevi istie da je Provincija bila prisiljena
privremeno premjestiti novicijat. Franjevaki arhiv u Visovcu, Samostanski ljetopis, 26. - Novake
je uz potekoe na kraju zavjetovao gvardijan Mari i uputio ih u ibenik, a dotadanji magistar fra
Venceslav poao je u Drni za upnika. usp. br. 2131/1920.[izvornik].
56
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 1762/1920 [koncept]. Franjevaki arhiv Zaostrog,
Spomen-knjiga manastira Zaostroga od 1. I. 1913. str. 76.
57
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II. br. 1803/1920. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje].
58
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br., 1740/1920 [koncept].
59
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II. br. 1800/1920. [uredovna kopija].
60
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II. br. 1826/1920. [uredovna kopija].
61
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II. br. 1835/1920 (izvornik). Magistar novaka Vjenceslav
Bilui zabiljeio je 22. srpnja 1920. u visovaki ljetopis: Danas je otiao odavle o. A. Anti, koga je
pozvao m(nogo) p(otovani) o(tac) provincijal nekim nerazumnim brzojavom. Novicijat je preneen
u Zaostrog.
62
AFPPOS, Spisi provincijala, Cikojevia II. br. 1873/1920. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje].
54
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
69
joj.
Ti
njeni cvjetovi, podloni svakom zamahu vjetra trebali su zatite64 i Anti je u
svojoj briljivosti nije uskraivao. Ipak odmah u poetku slube mladog magistra istupio je iz novicijata Ivan (fra Petar) Despotovi.65 Iz kratkog protokola
ne moemo zakljuiti razlog pa bi se moglo nagaati da se radilo jednostavno o
nedostatku redovnikog zvanja.
Uz skrb za novake Anti je kao diskret sudjelovao i u upravi samostanske
zajednice, u rjeavanju pitanja o dohocima i izdacima samostana, ali o tomu ne
znamo njegove stavove.66
Skrb za novicijat vjerojatno je utjecala na i onako narueno Antievo zdravstveno stanje pa je kustod fra Karlo Eterovi izvjestio 25. VIII. provincijala Cikojevia
da je Anti oslabio i da nee moi istrajati u slubi.67 Najvjerojatnije zbog zdrastvenih problema Anti, ini se, nije imao nekih pismenih veza s Provincijalatom,
pa mu je Provincijalat 11. IX. 1920. zatraio popis novica.68 Problemi su se oito
nastavljali no o njima nemamo podataka jer je Antiev izvjetaj o oblaenju, u
kojem je moda bilo i drugih podataka nestao iz provincijalnih spisa.69 No fra Ante
je 10. listopada izvjestio provincijala da treba poslati novicu Tadina.70 Bilo je to
tjedan dana poslije nego je general Reda Cimino, po doputenju Kongregacije redovnika, uputio fra Anti oprost od nedostatka kanonske dobi da moe biti magistar
novaka.71 No Antiu to doputenje nije vie ni sluilo jer je vidno slabio, krvario je
iz plua, i nije vie mogao obavljati magistarsku slubu pa je 22. listopada 1920.
provicijal imenovao magistrom novaka fra Bonu Radonia, kao neprijekorna redovnika i vrsnog teologa kojemu bi teoloko znanje moglo posluiti izvrsno u
AFPPOS, Spisi provincijala, 1955/17. VIII. 1920. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje]. Pismo u
Vicepostulaturi s pogrenim brojem protokola (1595).
64
Arhiv samostana u Visovcu, Anti visovakom gvardijanu, Makarska 27. IV. 1936.
65
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 2018/1920. [Zabiljeka u protokolu. Spis nedostaje].
66
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 2032/1920. Zapisnik rasprave.
67
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 2053/1920. [zabiljeka u protokolu, spis nedostaje].
68
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 2081/1920. [zabiljeka u protokolu, spis nedostaje].
69
Ostao je samo zapis u protokolu da provincijal trai i Anti dostavlja izvjetaj o oblaenju. AFPPOS,
Spisi provincijala Cikojevia II, 2169 i 2186/1920. [spisi nedostaju].
70
AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II, br. 2201/1920. [zapis u protokolu, spis nedostaje].
71
Kongregacija je 30. X. povjerila generalnom ministru da moe dati oprost (dispensu) pro suo arbitrio
et conscientia. Dana 2. listopada 1920. general je dopustio oprost i to je 14. X. protokolirano u uredu
provincijalata. U meuvremenu je samo dan prije nego je oprost stigao u Provincijalat Provincijal
Luli ponovno zatraio oprost. Izvornik oprosta pod brojem AFPPOS, Spisi provincijala Cikojevia II,
br. 2223/1920 danas se uva u uredu Vicepostulature.
63
70
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
71
72
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
73
AFPPOS, Spisi provincijala [Fra Ante Cikojevia], fasc. 47, zapis u protokolu, 463/1923; 1067/1923; 1088/1923
101
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 103, 2101/1923. Anti Cikojeviu, Makarska 9. XII. 1923
[izvornik].
102
AFPPOS, K/5 Zapisnici Denitorijalnih sastanaka, str. 137. (3. XII. 1923). U izvjetaju od 30. XI.
1923. stoji doslovce: Redovniko vladanje uglavnom zadovoljava. Veih prekraja protiv svetih pravila i protiv drugih vanijih dunosti nema. Nema openito velei velike ljubavi za mrtvenjem,
solidnom kreposti; premda pod upravom II. magistra o. Ante Antia i u duhovnom asketinom pogledu
opaa se vidan napredak. AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 103, br. 2076/1923. [izvornik].
103
Antieve razliite duhovne biljeke koje je on ljubomorno uvao prepisao je jedan njegov nekadanji znatieljni gojenac fra Nikola Gabri i njegov se prijepis uva u Vicepostulaturi [ 7, 1-2].
100
74
Duhovni se napredak studenata, ini se, iz godine u godinu sve vie poboljavao i ve sljedee godine Grabi govori o blagoslovljenom Antievu utjecaju na
klerike koji je vrio predavanjima i ivim primjerom.104
Uz odgojiteljsku slubu Anti se povremeno bavio i apostolatom, iako o tome
nemamo iscrpnih podataka. Tako iz protokola saznajemo da ga je upnik Zlosela
don Marko ori traio da mu doe na ispomo105 u kolovozu 1923. no, ne znamo
je li provincijal Cikojevi udovoljio orievoj molbi.
AFPPOS, K/5 Zapisnici Denitorijalnih sastanaka, str. 153. (24-25. VII. 1924).
AFPPOS, Spisi provincijala, Zapis u protokolu, 883/1923. Selo je kasnije promijenilo ime u Pirovac.
Don Marko ori je bio upnik u Zloselima Pirovcu 1900-1937. Usp. Stoi, Sela ibenskog kotara,
147.
106
U svom dopisu od 17. XI. 1924. on spominje provincijalu Cikojeviu kako mu je govorio da ga
oslobodi od ascetike. Spisi provincijala, sveanj 106, br. 1882/1924. [izvornik].
107
A. TANQUEREY, Prcis de thologie asctique et mystique, Paris 1923. Novo izdanje objavljeno je
1924.
104
105
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
75
Kria,
Kri
a, objavljeno na izvorniku godinu dana ranije,108 a moe se naslutiti da je
pismeno nastavio i duhovno vodstvo jedne redovnike osobe.109 Provincijala je
potanko obavjetavao o svom zdravstvenom stanju i svojim nakanama, a onda se
poetkom listopada vratio u Makarsku,110 gdje se i nadalje zanimao za duhovne
knjige i nastojao ih pribaviti preko provincijala.111
Njegov rad sa studentima u Makarskoj sastojao se u predavanjima i savjetima,
ali u sjeni velikog Grabia, ostao je donekle nezapaen i tek e naknadno izii
na vidjelo. Studenti su ga cijenili i obraali mu se u potekoama jer im se inio
pristupaniji od magistra Grabia, ali njihovi odnosi prema njemu nisu prelazili u
prijateljstvo.112 I tako se Anti pomalo usmjeravao u pravcu na kojem e kasnije
postii uspjehe kao duhovni voditelj. Sve je vie prodirao u odgojnu problematiku.
No ini se bojaljivo i skoro nesigurno zaklanjajui se za autoritet uglednije subrae.113 Premda o njegovu radu nema puno dokumenata, iz sporadinih natuknica
moe se zakljuiti da se odgojiteljskom radu predavao punom odanou.114
TRAGOVIMA SVETACA
Godine 1925. slavila se tisugodinjica Hrvatskog Kraljevstva, pa su se tom
zgodom iz Hrvatske organizirala hodoaa naroito u Rim. Mnogi su franjevci
prieljkivali iskoristiti priliku da bi posjetili grobove apostolskih prvaka i razgledali Vjeni Grad.
R. GARRIGOU-LAGRANGE, Perfection chrtienne et contemplation selon S. Thomas dAquin et S. Jean
de la Croix, Saint-Maximin 1923. Potkraj ivota je isto djelo naruio i na talijanskom jeziku (Anti
I. Juriu, Zagreb 11. IV. 1960. AP, I/21, 55 [ 4, 414]). Meu knjigama pok. fra Celestina Belamaria,
kasnijeg magistra novaka, pronaao sam od istog autora Le tre et della vita interiore vol. III, Torino
1954, na kojem stoji olovkom napisano Anti. Anti je tijekom itavog ivota rado upotrebljavao prirunike duhovnog ivota. To pokazuju knjige koje je upotrebljavao a koje su se tek djelomino sauvale
u njegovoj sobi i njegova korespondencija. Posebno je njegovo dopisivanje s fra Karlom Baliem, fra
Petrom apkunom i fra Ivanom Juriem prepuno podataka o duhovnim knjigama koje je Anti redovito nabavljao netom je saznao da su se pojavile iz tiska. Ovdje spominjem samo: Aleksije Benigar
Compendium theologiae Spiritualis, Roma 1959 (Anti I. Juriu, Zagreb 18. X. 1959. AP, I/21, 53 [ 4,
413] Anti Lj. Obrovac, Samobor, 20. IX. 1959. AP III/24, 1 [ 6, 268]), Antonio Royo Marn, Teologia
della perfezione cristiana, Roma 1960; Acta et documenta congressus generalis de statibus perfectionis, Romae 1950-1952. (Anti I. Juriu, Zagreb 11. I. 1962. AP, I/21, 65 [ 4, 423], Anti apkunu
Zagreb 5. I. 1961. AP I/11, 42 [4, 143]).
109
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 106, bez broja [iza 1622/1924]. Anti Cikojeviu, Vrlika, 25.
IX. 1924 [izvornik].
110
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 106, br. 1640/1924. Anti Cikojeviu, Vrlika, 3. X. 1924
[izvornik].
111
U zapisniku br. 1752-23/10/1924 stoji: O. Anti pie o nekim knjigama. Pismo nedostaje.
112
Kad kasniji cijenjeni latinist Kruno Krsti eli obavijestiti provincijala da njegovo mjesto nije u
redovnitvu, on povjerava Antiu da on napie adresu, to se i ne mora shvatiti kao posebna odanost jer
nije poznato da su kasnije ivei oba u Zagrebu odravali veze. Usp. Spisi provincijala, sveanj 107.
br. 532/1925. Pismo studenta Stanka (Krune) Krstia, Makarska 16. III. 1925 [izvornik] i br. 536/1925
Antievo pismo provincijalu bez datuma, poslano s Krstievim.
113
Kako su franjevaki novaci zbog malarije koja je vladala na otoiu Visovcu esto obolijevali, u
Provinciji je iskrsla namisao da bi novicijat bilo dobro premjestiti u neko zdravije mjesto pa je provincijal Cikojevi prije izlaganja problema na denitoriju dobio pristanak generalnog ministra Bernardina
108
76
Klumpera da moe prenijeti novicijat u drugi samostan (Spisi provincijala, sveanj 106, br. 1780/1924. Klumper Cikojeviu 24. X. 1924. Kopija Cikojevieva pisma Klumperu u kojem trai prijenos
novicijata u ivogoe ili Zaostrog priloena je bez datuma i broja). Kako je i metar novaka fra
Leonardo Baji davao crne izvjetaje o novicijatu upozoravajui ne samo na zdrastvene potekoe ve
i na potekoe odgoja naroito brae laika (Spisi provincijala, sveanj 106, L. Baji Cikojeviu 6. XI.
1924. i 25. XI. 1924. ispred i iza br. 1904/1924), pitanje novicijata zainteresiralo je i brau u Provinciji,
naroito u Makarskoj gdje su neki drali da bi se mogao smjestiti barem dio novicijata. U problematiku
se ukljuio i fra Ante zaklanjajui se uglavnom za miljenje uglednog fra Marka Ivandia. Spisi provincijala, sveanj 107, br. 536/1925. Anti Cikojeviu [Makarska 16. III. 1925, izvornik].
114
Kad je Anti u lipnju 1925. poao u Split ispovijedati klarise, Grabi je molio provincijala Cikojevia
da ga ne zadrava bez potrebe jer i klericima treba vee panje za devetnice sv. Ante. Spisi provincijala, sveanj 108, br. 1149/1925. Grabi Cikojeviu, Makarska, 4. VI. 1925. [izvornik].
115
AV, Antievi osobni dokumenti Grabi Cikojeviu, 7. V. 1925. Ispis. Vjerojatno se radi o spisu br.
887/25 koji u AFPPOS nedostaje.
116
Provincijal Loretske minoritske provincije (Provincia Minoritica Loretana) Josip Carvin koji je
Antia upoznao u Zadru naziva ga pogreno P. A. Ani pie lo scopo del suo viaggio e di esercitarsi
nella lingua italiana. Prema Buljeviu putovanje bi bilo nagrada za uzornu magistarsku slubu. No
Anti je tada jo uvijek bio samo domagistar.
117
Biljeka u protokolu, br. 1000/1925. Koncept pisma nedostaje. Antievo putovanje u Rim opisao je
prema prianju Antieva suputnika fra Bernarda Buljevia fra Josip upi, Fra Ante Anti u posjetu
kod Pape, DOA, 20 (1990), 4, 24-27. U pojedinim detaljima izlaganje se razlikuje od onoga to je navedeno u pismima, to je lako shvatljivo ako se uzme da je Buljevi priao o tom putovanju pod svoje
stare dane nakon est-sedam desetljea.
118
Usp. J. VELNI, Samostan sv. Frane u Zadru, povijesni prikaz njegova ivota i djelatnosti, Samostan
sv. Frane u Zadru, Zadar 1980, 90.
119
Usp. Spisi provincijala, sveanj 109, br. 1662. Josip Carvin Cikojeviu Matelica (Macerata), 28.
VII. 1925.
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
77
78
Spisi provincijala, fascikl 109, Biljeka u protokolu, br. 1667/1925. [Koncept pisma nedostaje.]
Spisi provincijala, fascikl 109, br. 1710/1725 Anti Cikojeviu, Portiuncula. 9. VIII. 1925.
125
Spisi provincijala, fascikl 109, br. 1726/1925 Anti Cikojeviu, S. Maria degli Angeli, 13. VIII.
1925. Usp. takoer br. 1727/1925. Buljevi i Mikuli Cikojeviu, bez datuma i vjerojatno poslano u
istom omotu.
126
Anti jednostavno pie: Prema onom to vidim i opaam, drim da im nismo teki. Spisi provincijala, fascikl 109, br. 1749/1925 Anti Cikojeviu, S. Maria degli Angeli, 17. VIII. 1925.
127
Spisi provincijala, fascikl 109, br. 1749/1925 Anti Cikojeviu, S. Maria degli Angeli, 17. VIII.
1925.
123
124
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
79
80
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
81
AFPPOS, K/5 Zapisnici Denitorijalnih sastanaka [Tabula dispositionis personarum] str. 197.
Godina imenovanja navedena je i u upitnom arku.
136
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 414.
137
Makarska je odlina. Tu dobri lekturi, uzgojitelji i aci. Muio ih je jedino problem pretijesnog
kora. AFPPOS, K/5 Zapisnici Denitorijalnih sastanaka, str. 252.
138
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1925. -1927. Sv. X. Trea redovita sjednica, 6. I. 1926.
139
Usp. AFPPOS, Zapisnici kapitularnih i denitorijalnih sjednica Provincije Presvetog Otkupitelja,
II, p. 121.
140
Program prigodne akademije donesen je u Zapisniku Zbora Milovan god. 1925-1927. Sv. X. koji se
uva u Arhivu Franjevakog samostana u Makarskoj. Usp. takoer: AFSM, Dnevnik Zbora Milovan,
22. XI. 1925.
135
82
nim
duhom
protkano,141 a taj mistini duh vjerojatno treba pripisati upravo Antiu.
Ve u poetku Antieve magistarske slube zacijelo ga se morala dojmiti bolest studenta fra Ivana Gria kojega je Anti osobno dopratio u bolnicu u Split,
a odatle je poslan u duevnu bolnicu u ibenik.142 Sklon razmiljanjuAnti je vjerojatno i to uzeo kao pohod Gospodnji njegovu klerikatu nastojei od tog pohoda
crpsti duhovnu opomenu.
U svojoj punoj muevnosti, na ulasku u 33. godinu ivota, a to je za njega
simboliki znailo imati Kristove godine, on odluuje ivjeti tiho, bez razmetanja
rijeima, bez buke, ivjeti ponizno i siromano. Odluuje neprestano moliti i rado
trpjeti s Isusom na kriu, te ivei po primjeru Blaene Djevice pribliavati se
Kristu.143
Da bi od studenata izgradio to potpunije duhovne osobe i revne sveenike
Anti, uskoro, napredujui i sam u duhovnom ivotu i ugledajui se u Krista koji
je svoj ivot dao za svoje uenike, posveuje 16. X. 1926. sav svoj ivot Presvetom
Trojstvu za duhovnu izgradnju svojih gojenaca.144 Dirljiva je ta njegova Posveta
ivota za povjerenu brau klerike, oito nadahnuta Kristovom molitvom za apostole u njegovoj velikosveenikoj molitvi, pa iz nje prenosim sredinji dio:
O Vjeni
ni Boe, Oe, Sine i Due Sveti, dostoj se primiti u presve(tom) srcu
Neoskvrnjene Bl. Majke sav moj nevrijedni ivot - sv. misu, sv. ocij, sv. molitve,
vr enje du
vr
dunosti
nosti dobra djela, trpljenje, odricanje, kunje sve poteko
e - sve to sjedinjujui s presv. ivotom
ivotom Bla
Blaene
ene Majke, Kraljice svih svetih, sjedinjen s Presv. srcem
Isusovim, njegovim Upuenjem,
enjem, kri
kriem
em i svetim ivotom.
ivotom. Neka bude za savr
savreni napredak povjerene mi brae. Sve ti ovo obeajem, milosrdni Boe,
e, kao rtvu tvojoj milosrdnoj ljubavi, da im dade,
, Oe nebeski, svoju svetu ljubav, Vjeni Sine, svoj sveti Duh,
Due Sveti, svoju svetu mudrost i sedmerostruke darove svoje, da budu puni ljubavi
Oeve,
eve, mudrosti Sina, dobrote Duha Svetoga! Neka budu redovnici po primjeru sv. oca
Frane, Apostoli svete Crkve po primjeru Petra i Pavla, vjerna djeca Marijina.
Uz molitvu koja se dalje izlijevala s Antievih usana uslijedilo je i obeanje da
e klerike voditi prema redovnikim pravilima i starjeinskim odredbama te da e,
Bojom
jom milou i uz njegovu pomo, unapreivati njihov duhovni ivot svojim
primjerom i poticanjem. A u tom se oituje itavi Antiev odgojni program.145
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
83
joj
blizini sve vie postaje svjestan kako se velianstveni Bog snizio k njemu, ovjeku. Postaje sve vie svjestan da od Boga sve posjedujemo (usp. 1 Kor 4,7), pa se
prema tome i nemamo s im hvaliti. Svaka hvala i samodopadljivi govor o samom
sebi ini mu se kao kraa slave Bogu kojemu slava pripada. Zbog toga se on ak
poinje i veseliti zbog svoje malenosti i siromatva jer je Bog bogat za sve pa je
uz njega i sam bogat.
Iz shvaanja poniznosti Anti, koji je u naravi posjedovao poneto i naglosti,
i kao svaki drugi ovjek, imao tenju da dokraja razjasni svoje miljenje, poinje
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1927. -1931. Sv. XI. Prva redovita sjednica, 13. XI. 1927;
Trea redovita sjednica, 25. I. 1931. No nije iskljueno da se Anti i sam koji put znao povesti za drugim kritikama. Tako npr. kad je Bali izjavio da je student Vjekoslav imi trebao vie naglasiti apologetini karakter rasprave o redovnitvu, Anti je izjavio da je radije mogao napustiti asketini karakter
rae, imao je obraditi sa isto apologetskog stanovita. Isto, Trea redovita sjednica, 28. V. 1928.
147
Da je Anti cijenio De imitatione Cristi dokazuje i injenica da je 1937. godine naruio 20 komada
tih knjiica za boinu tombolu. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br
11/38.
148
Arhiv Vicepostulature, AS, 1, duhovne vjebe 26. VII. 1926. S pomou Bojom
jom spoznao sam da
se neprestano imam vjebati u sv. poniznosti. Ta ga vlastita spoznaja ipak ne prijei da kao potvrdu
preuzme i izreku nekog duhovnog uitelja: Totius perfectionis verissima regula est: esto humilis et
ubicumque te ipsum inveneris, relinque te ipsum.
146
84
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
85
Kao magistar klerika Anti proiruje svoje duhovno obzorje. ita djela sv.
Terezije Avilske na kojima eli raspaliti mistinu ljubav prema Bogu i blinjemu.155 Nakon to je na kapitulu u Splitu 8. prosinca 1928. ponovno potvren za
magistra u Makarskoj, lektora teologije i diskreta,156 jo se are posveuje duhovnom itanju i razmatranju. On tada donosi razliite odluke, bez sistematskog
Upotrebi malo vremena za odmor, a za suvini razgovor nita. AV, AS, 1 God. gosp. 1939. Dnevni
red [ 7, 10].
153
AV AS, 1, Duhovne vjebe, 8. II. 1928. [ 7, 7-8].
154
AV AS, 1. God 1929. Dnevni red [ 7, 11-12].
155
Na prvoj redovitoj sjednici Zbora Milovan 18. XI. 1928. Anti navodi kao Terezijinu misao poznatu
iz Ivanove poslanice da se ne moe savreno ljubiti blinjega, ako se ne ljubi Boga. Nemogue je
zakljuiti je li taj citat Anti preuzeo iz izvornika ili je preuzet od nekog drugog autora. Usp. AFSM,
Zapisnik Zbora Milovan god. 1927. -1931. Sv. XI. Prva redovita sjednica, 18. XI. 1928.
156
AFPPOS, K/5 Zapisnici Denitorijalnih sastanaka, str.271.
152
86
157
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
87
88
ama,
Antiev autograf, datiran 29. III. 1936.
165
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 133, poslije br. 2058/30, Anti Grabiu, Makarska, 26. II.
1930.
166
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 5-8. VII. 1929.
167
Usp. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, koji spominje da je Anti bio u Splitu 15. XII -17. XII. 1927;
31. V. 1928 - 4. VI. 1928; 2. VIII-6. VIII. 1928; 11 -17. II. 1929; 25. XI - 2. XII. 1929; 18-22. III. 1930;
25.IV-2. V.1930. sastanak odgojitelja; 7. VI. - 11. VI. 1930; 15-22. XII. 1930. dri upnicima duhovne
vjebe i pribavlja stvari za tombolu; 18-23. VII. 1931. reenje bogoslova; 19-21. V. 1932; 8. X. 1932.
zbog reenja fra J. etke; 19-22. XI. 1932; 17-22. XII. 1932; 20-23. XII. 1933. reenje; 1. III. 1934;
23-27. V. 1934; 19-24. IX. 1934. U Zaostrogu: 18-23. II. 1928. 14-17. III. 1932. 2-7. VI. 1932.
zamjenjivao je metra novaka; 8. VI.- 5. VII. 1932; 29-31. XII. 1932. ispovijedanje novica; 18-21. I.
1934; 18-21. IV. 1934. 8-11. VIII. 1934.. ispovijedanje novica. U Ba
Bakoj
koj Vodi dri prvopriesnicima
163
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
89
Svjestan da su redovnika subraa zapaala njegovo izbivanje iz odgojnog zavoda, zbog duhovnog posluivanja asnih sestara, Anti je nastojao duhovne vjebe klarisama odravati preko praznika, ili je za njih predlagao drugog sveenika,
kako bi sam mogao to vie vremena biti sa studentima i uz sv. molitvu posvetiti
njihovu odgoju veu pomnju i prisutnost.170 A to je, ini se, donijelo i plod pa je
duhovni ivot klerika po njegovoj prosudbi sljedee godine bio bolji jer je i magistar bio pomnjiviji.171 Moda je duhovnoj atmosferi pridonijela i zgoda to se u
klerikatu nalazio fra Ivan Buljevi koji je dugo pobolijevao, a slovio je u klerikatu
kao dobar student. U svom pismu provincijalu Grabiu, poslije Buljevieve smrti
Anti je napisao da je Provincija u njem imala svetog sina172
Antiev asketski i molitveni ivot nije izbjegao oku brae pa je Grabi, vjerojatno mislei na Antia, u svom okrunom pismu ustvrdio da je Provincija
uvijek imala i da ima svetih i pobonih redovnika i da mu srce uzigra kad vidi
kako mnoga naa Braa dugo se i dugo mole i razmiljaju pred svetotajstvenim
Isusom.173
ANTIEVI POMONICI, DOMAGISTRI
Kako bi se to to lake moglo shvatiti Antievu magistarsku djelatnos,t potrebno je imati na umu da su magistri imali ponekog mladomisnika kao pomonika
u njihovoj slubi, kao to je i Anti bio Grabiu. U spisima Provincije i Klerikata
o njima nema puno spomena, jer su bili uglavnom zadueni za vanjsku organizaciju ivota koja je bila strogo pod nadzorom magistra. Redovito ne postoje ni
odluke o imenovanjima, jer je vladalo naelo da se student ne moe imenovati u
neku slubu, pa je domagistre redovito, ini se, izabirao magistar izmeu povjerenih mu starijih studenata mladomisnika. Te magistrove pomonike studenti su
redovito nazivali podmagistrima. Iz sauvanih spisa moe se saznati da su takvi
epi:
priprema prvopriesnika, 22. VIII. 1931; ispovjedanje,
23. X. 1832; 31. XII. 1932. priprava prvopriesnika 7-9. IX. 1934. ivogo
90
podmagistri bili mladomisnici fra Frano Bareza (1928), fra Mirko ovi (1933),
fra Bernardo Bori (1933) i fra Bonifacije ipi (1934. i 1935).174
Broj studenata 1934/35. znatno se poveao.175 Vjerojatno na Antiev prijedlog, provincijal Cikojevi je 20. I. 1934, to je inae bilo neuobiajeno, slubeno
imenovao Antiu dvojicu pomonika ili domagistara. Bili su to fra Petar apkun
i fra Pavao Mati,176 kojima je Anti etiri dana kasnije uruio imenovanje.177
Kako se vidi iz dnevnika Milovana, Anti je u skladu sa ranijim postupkom 13.
I. 1935. imenovao nove podmagistre Venceslava ernaka i fra Ivana Bezinu.178
No, kad je zatraio, vjerojatno da bi dao i neki autoritet tom imenovanju ili moda
kao izraz poniznosti, potvrdu od Provincijalata, provincijal mu je odgovorio 19.
II. 1935. da mu ne moe imenovati nove podmagistre koji su jo klerici i da im ne
moe poslati dekrete imenovanja,179 pa je Anti i kasnije oito barem neko vrijeme
morao sam birati pomonike. Tek u ljetu 1938. pridruio je denitorij Provincije
Antiu mladog doktora teologije fra Petra apkuna, koji e kao Antiev pomonik
ostati do 1941, kad je poao u Rim u skotistiku komisiju.
apkun je bio mlad ovjek, koji je pred nepunu godinu dana obranio svoju doktorsku radnju u Rimu o pastoralnom radu franjevaca Provincije Presvetog
Otkupitelja. Pun zanosa i snage, sklon stvaranju planova i organizaciji, on e
nadoknaditi gubitak poznatog profesora fra Jure Boitkovia koji je 1938. godine poslije kratke bolesti preminuo.180 Kombinacija Antieve kontemplativne
duhovnosti i apkunove vanjske aktivnosti bila je sretno odabrana, to vie to
je apkun duboko cijenio Antia kao duhovni autoritet. O njihovoj zajednikoj
djelatnosti jo e biti govora, no odnos koji je izmeu njih dvojice vladao moda
bi se mogao primijeniti i na ostale Antieve pomonike,181 a evo kako ga, u pismu
Antiu, ocjenjuje sam fra Petar:
Usp. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 29. VIII. 1928. gdje se kao podmagistar spominje mladomisnik fra Frano Bareza. Godine 1932/33. je fra Mirko ovi Dnevnik Zbora Milovan, IV. 12. III.
1933, 24. VIII. 1933, zatim fra Bernardo Bori, 1. XI. 1933, otputovao za Zagreb 25. I. 1934; Fra Petar
apkun i fra Pavao Mati 25. I. 1934. Ovog posljednjeg dnevnik naziva na dobri o. podmagister
(2. II. 1934). Podmagistar fra Bonifacije ipi otiao je 5. 1. 1934. iz Makarske za dometra novaka
u Zaostrog, ali je i kasnije bio domagistar u Makarskoj. Dnevnik zbora Milovan, V, 15. br. 72. [5. I.
1935]; V, 75, br. 247 [20. VI. 1935]. - Fra Ivan Bezina V, 68 i 69 br. 212 i 216. [13 i 14. VI. 1935].
Venceslav ernak V, 74, br. 236 [19. VI. 1935].
175
U ak. god. 1934/1935. bilo je ukupno 65 studenata, to je najvei broj u vrijeme Antieva magistarstva. Usp. V. KAPITANOVI, Studenti, 264.
176
Arhiv Vicepostulature, Cikojevi Antiu [br. 104] Split 20. I. 1934. Izvornik.
177
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 3/1934, usp. i br. 11/1934
[AFPS, br. 2038/1934. sada u Arhivu Vicepostulature].
178
AFSM, Dnevnik Milovana, [13. I. 1935.] V, 18.
179
AFPPOS, br. 329/35; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 2/35.
180
O Boitkovievoj smrti i sprovodu usp. Anti Baliu, Makarska 2. XII. 1938. AFPPOS, Bali,
Dopisi, k. 3, p 1017-1019.
181
Preko ljeta je Anti, vjerojatno redovito, predlagao provincijalu posebne ferijalne magistre koji su
trebali biti sa studentima u vrijeme praznika. Ne uputajui se u istraivanja njihovih imena, ovdje
spominjem samo fra iru Markoa, a moda je bio i fra Metod Kelava. Usp. Anti apkunu, Makarska
30. VI. 1940, AP, I/11, 30-31[ 4, 131-132].
174
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
91
Priznajem Vam i to, da u svome kratkom vijeku ne naoh ni najmanje stvarice, u kojoj bih mogao rei, da biste se mogli bili drukije prema meni vladati.
Nego se dogaalo protivno, da sam ja imavao mnogo toga ispravljati, to bi moja
naglost, naravna estina i povrna zaneenost poinila.182
Nije zbog toga nita neobino da se Anti svojim pomonicima u odgojiteljskoj slubi obraao i kasnije kad su oni bili na drugim poloajima za razliite
potrebe svojih studenata. Fra Petru se utjecao za knjige koje su bile potrebne za
Bogosloviju,183 no rat i dolazak komunista na vlast prekinuti e kroz neko vrijeme
njihovu pismenu vezu. Ona e se ponovno nastaviti od 1954. i fra Petar e uiniti
Antiu jo dosta usluga naroito u nabavi knjiga i u pomaganju nekim osobama
koje mu je Anti preporuivao
ivao pri nnjihovu odlasku u Rim.
ZAMJENIK UITELJA NOVAKA 1930.
Ve je spominjano da se 1924. i 1925. pomiljalo i dobilo dozvolu od generalnoga ministra Franjevakog reda da bi se novicijat iz malarinog otoia
Visovca prenio u zdravije mjesto. Ipak ta zamisao tada nije provedena u djelo. Na
prvoj sjednici denitorijalnog sastanka koji je odran u Splitu na Dobromu 4-5.
VIII. 1930, pod predsjedanjem provincijala Grabia, raspravljajui o uilitima u
Provinciji, fra Metod Vezili je ponovno istaknuo nunost da se novicijat s malarinog Visovca privremeno premjesti na zdravije mjesto.184 Na treoj sjednici 5.
VIII. denitorij je jednoglasno zakljuio da se istrai i donese struno miljenje o
zdravstvenim prilikama na Visovcu i u Zaostrogu. Zaduio je provincijala da se
pobrine za potrebno ovlatenje za premjetanje novicijata iz Visovca u Zastrog,
odnosno u ivogoe, ukoliko se pokae da ni Zaostrog zdravstveno ne zadovoljava.185 Samostan u Zaostrogu nije, meutim, pravodobno preureen za novake pa
je 30. VIII. 1930. duhovnik sinjskog sjemenita fra Stanko Petrov, po ovlatenju
provincijala, obukao 16 novaka u Makarskoj, gdje su novaci trebali i ostati oko
mjesec dana do dovrenja radova u zaostrokom samostanu. Kako je tadanji magistar novaka fra Leonardo Baji, kojemu denitorij nije prihvatio odreku,186 bio
bolestan, u Makarskoj ga je, kroz to vrijeme, zamjenjivao fra Ante Anti.187
POKUAJ I PROBLEMI ZAJEDNIKOGA FRANJEVAKOG UILITA
Pod utjecajem jakih katolikih organizacija franjevci su ini se ve prije Prvoga svjetskog rata pomiljali na zajednika uilita u kojima bi predavali
ponajbolji struno osposobljeni profesori. Ideja se meutim teko razvijala zbog
ogromnih potekoa koje je ukljuivalo ostvarenje.
92
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
93
dolo do nekih problema i zagrebaka je Provincija odluila poslati svoje bogoslove u Makarsku,194 odnosno studente lozoje u Sinj. Tako je denitorij splitske
Provincije 4. VIII. 1930. zakljuio da e se izii u susret klericima bratske-hrvatske Provincije za tudij lozoje u Sinju, ako budu spremni podnosti sve neprilike
drukijih dalmatinskih okolnosti i kune discipline.195
Najvjerojatnije makarski odgojni zavod nije mogao prikladno smjestiti sve
lanove, a samostan jo nije imao ni elektrinu energiju196 pa je zadarska Provincija
1930. poslala svoje bogoslove na studij na biskupijsku teologiju u Splitu.197 Kako
ni prometna povezanost sa Splitom nije bila zadovoljavajua, a raunajui na proirenje zgrade Bogoslovije, provincijal Grabi, koji je elio aktivnost Bogoslovije
to vie razmahati, zatraio je 1930. od samostanskog diskretorija u Makarskoj
miljenje bi li profesorima zbog njihove aktivnosti trebao automobil, ali ga je diskretorij zbog zavjeta siromatva odbio.198
Na temelju ve ranijih rasprava i obeanog zajma od strane makarskog samostana, zakljuio je denitorij Provincije Presvetog Otkupitelja, na svom izvanrednom zasjedanju 6-8. IV. 1931, da se proiri prostor za zavjetovane studente u
Makarskoj.199 S tim bi se u Makarskoj dobilo dovoljno novog prostora za smjetaj
studenata i iz drugih provincija. I zaista provincijski je denitorij, uz neke uvjete
i upozorenja, pristao da se primi 8 klerika iz zagrebake Provincije sv. irila i
Metoda i sedam iz Provincije sv. Jeronima, te da se nastave pregovori oko podizanja zajednikog uilita dviju dalmatinskih provincija.200
Vjerojatno s namjerom da bi se studenti to vie prilagodili jedni drugima,
Grabi je na konferenciji provincijal odranoj u Karlovcu 18-20. VIII. 1931. predloio da klerici iz jedne provincije praznikuju naizmjenino u drugoj provinciji,
to je naelno i prihvaeno.201
Poetkom akademske godine 1931/32. stiglo je u Makarsku bogosloviju 6
klerika iz Provincije sv. Jeronima i 8 klerika iz Hrvatske provincije sv. irila i
Metoda. Tako se broj klerika s dotadanjih dvadesetak u ak. god. 1931/32. popeo
na 34.202 Za tako poveani broj trebalo je preurediti i sobe u klerikatu. Radilo se
94
uurbano. No, do potkraj listopada samostan jo nije bio pokriven. Doao je i studeni a sobe jo nisu bile dogotovljene pa je to magistru oito zadavalo glavobolje.
Zbog toga je jedna skupina i ostala, ini se, do poslije polovice studenog u samostanu u ivogou, kamo im je Anti poslao i kolske tekstove iz ascetike.203
Na provincijskom kapitulu u prosincu 1931, na kojem je za provincijala izabran
fra Ante Cikojevi a za kustoda Grabi, kapitularci su prihvatili zamisao oko podizanja zajednikog uilita dviju provincija i do konanog rjeenja kapitul je ponudio
Provinciji sv. Jeronima raspoloivi prostor u Makarskoj, zaduivi denitorij da zakljuke s dentorijem provincije sv. Jeronima provedu u djelo.204 Na istom kapitulu
Anti je dobio samo jedan glas za denitora.205 a ponovno je potvren za lektora
asketske teologije, magistra klerika i izabran za samostanskog diskreta.206 Tako je
Makarska postala u neku ruku sredinje franjevako uilite na podruju
ju tadanje
Jugoslavije i jedno od veih franjevakih uilita u slavenskom svijetu.
Da bi zadovoljio klerike iz drugih provincija, Anti im je svakom dodijelio
posebnu sobu, dok su klerici Provincije Presvetog Otkupitelja bili uglavnom razmjeteni u tri velike sobe. Najvjerojatnije je i preporuio svojim dotadanjim klericima da se pokau susretljivi i otvoreni. Ta je injenica vjerojatno djelovala na
dobar sklad, u poetku, izmeu bogoslova razliitih provincija.207
Premda u stjenjenim prostorijama, klerici su Provincije Presvetog Otkupitelja
u poetku bili oduevljeni dolaskom kolega iz drugih provincija, to je uilitu davalo vei ugled i zaneseni ujedinjenjem i idealima kako e ujedinjeni u Franjinu
duhu iriti evanelje irom domovine.208 Zagrebaki i dubrovaki klerici koji su
dolazili iz veih sredina morali su bez sumnje osjetiti Makarsku kao malo mjesto
bez zbivanja koja bi se mogla usporediti s veim sredinama. Iako su se zagrebaki
bogoslovi na kraju godine vratili u svoju provinciju, broj bogoslova dviju dalmatinskih provincija sljedeih godina rastao je dalje na 46, potom 58 i 1934/35.
dosegao najvii meuratni broj od 65 studenta.209 A to je Antiu kao jedinom magistru pribavilo dosta posla. Zbog toga je fra Karlo Eterovi 30. prosinca 1931.
upozorio provincijala Cikojevia da Anti moe teko bez pomonika i nastojao
ga potaknuti da to prije poalje fra Andriju Zjaia.210 to je provincijal i uinio
4. sijenja 1932.211
Pisma Anti Grabiu, 23. X. 1931. i 6. XI. 1931. Pisma sveeniku I, Zagreb 1985, 14-15.
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 65.
205
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 64. Nije iskljueno da je takav rezultat bio posljedica krajinske politike koja se mogla zapaziti neizravno u predlaganju
razvrstavanja uilita po krajinama kako bi sve nae krajine bile proviene uilitima (Zapisnik,
97), jednako se tako moglo razmiljati i o predstavnicima vlasti, pa je na tom izboru svaka kustodija
stvarno imala po trojicu predstavnika.
206
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 71.
207
Usp. Arhiv Franjevake provincije Presvetog Otkupitelja Split, sveanj 137. br. 1723/31. Izvjetaj o
klericima za provincijski kapitul, Makarska, 21. XI. 1931.
208
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 17r; 23r. Dnevnik Zbora Milovan, 2 X. 1931.
209
Usp. V. KAPITANOVI, Studenti Franjevake bogoslovije u Makarskoj, Franjevaka
ka visoka
Bogoslovija Makarska 1736-1986, Makarska 1989, 264.
210
Spisi provincijala, sveanj 138, br. 187/30. XII. 1931, Anti Cikojeviu, bez datuma.
211
Spisi provincijala (Zapisnik), br. 17/32. XII. 1932. Koncepta nema.
203
204
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
95
96
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
97
98
ima dosta franjevakog duha i franjevakog veselja, koje pripisuje Antiu,229 ali
se potuio na njihovo shvaanje redovnike stege i na premalo duha poslunosti,
koju panjol oito shvaa u duhu slijepe poslunosti.230
Provincijalu Hrvatske franjevake provincije sv. irila i Metoda Teolu
Harapinu, iji su studenti kratko studirali u Makarskoj, inilo se da je Anti vrlo
dobro pronicao studente njegove provincije, jer su se njihovi sudovi podudarali.231 Zahvale provincijala vjerojatno treba promatrati kao uljudni govor, no ipak
se moe razabrati da nije puka konvencionalnost kad provincijal fra Bono kunca
izraava vrsto uvjerenje da je njegovim studentima mnogo koristila Antieva
otinska briga.232 Openito se ini da se o Antiu pronosio glas kao o brinom233
i blagom234 uitelju studenata.
PETOSVIBANJSKI IZBORI, GLAS ZA UGROENU DOMOVINU
Vremena mirnog ivota u Makarskoj su prolazila. Na Bogosloviji su zapoeli svoja predavanja mladi i sposobni lektori fra Roko Rogoi i fra Karlo Bali
(2. III. 1928). Politiki ivot ubrzano je poeo vreti. Pa ni sama Makarska nije
bila izuzeta od dogaanja i politikih afera. Uostalom Makarska je jo od prije, s
Novom revijom, bila jedno od katolikih kulturnih arita u dravi. Od onog to
se poelo zbivati oko njih ni Antievi studenti a ni njihovi profesori nisu ostajali
mirni.
U beogradskoj Skuptini 20. lipnja 1928. smrtno su ranjeni hrvatski zastupnici Pavao Radi i uro Basariek a i Stjepan je Radi, jedan od najobljubljenijih
Hrvata, 8. kolovoza podlegao ranama. Kad se dan kasnije 21. VI. u Makarskom
primorju saznalo o atentatu, makarski samostanski ljetopis biljei da je sve bilo
uzrujano. Nije iskljueno da je zbog toga i fra Ante Cikojevi, gvardijan franjevakog samostana u Makarskoj, bio u srpnju u Zagrebu gdje je Vrhovno vijee
Hrvatske puke stranke, kojoj su franjevci bili vrlo bliski, vijealo o daljnjem
sudjelovanju u parlamentu i u vladi.235
Sljedee je godine 6. sijenja uveden apsolutizam, poznat kao estojanuarska
diktatura kojom su dokinute sve politike stranake, pa i one koje su imale vjersko
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
99
obiljeje.
je. U Makarskoj je dvadeset dana poslije toga sresko poglavarstvo zabranilo mjesnu organizaciju Hrvatske puke stranke ne znajui ak ni kome dostaviti
zabranu, pa su je bez imena naslovnika dostavili fra Roku Rogoiu, drei da
je on tajnik stranke.236 Mogle su se odrati samo razliite udruge, meu kojima
su djelovale i katolike organizacije. Tako je potkraj srpnja 1929. u Makarskoj
odran sastanak Katolike lige na kojem su drali predavanja ugledni katoliki
radnici Petar Grgec, Ivo Bogdan, Ljubomir Marakovi i drugi.237
Puno je tajnih sila igralo, u meuvremenu, oko izbora nove opinske uprave
kako bi ona odgovarala elji apsolutistikih vlastodraca.238 U listopadu 1929.
drava je promijenila ime u Jugoslavija i podijeljena je na banovine. Ponovno su
doputene politike stranke. I grad Makarska proslavio je 13. X. 1929. proglaenje novog imena drave. No, ini se da obini puk nije ba imao to slaviti, pa je i
proslava bila vie slubena nego narodna.239 Sljedeoj proslavi u Makarskoj 13.
srpnja 1930. nazvanoj Jadranski dan pokrovitelj je bio prjestolonasljednik Petar
i dan joj je potpuno jugoslavenski karakter sa sudionicima iz Sarajeva, Skoplja i
Zemuna. Blagoslov barjaka za kraljevsku podmornicu Osvetnik obavili su pravoslavni sveenik, muslimanski hoda i makarski kanonik don Ante arni.
U Makarsku su se u meuvremenu uvukli Srbi i zauzimali poloaje. Jedan
od takvih bio je i makarski sudac dr. Rosi koji je, odmah poslije estojanuarske
diktature, dao zatvoriti naelnika u Gracu, Ivana Mioia, i makarskog naelnika
Matu Klaria kao svoje, tako se govorkalo, stranake protivnike. Protiv Rosia
su njegovi protivnici pokrenuli istragu, nastojei ga se rijeiti iz Makarske, nato
je Rosi poeo skupljati potpise da bi ostao u Makarskoj. Potpis je dobio, najvjerojatnije iz politike raunice, i od gvardijana fra Ante Cikojevia, jer je Rosi
pokazivao naklonost prema franjevcima i uinio bi im razliite usluge. No taj
je potpis politiki tetio franjevcima kod jednog dijela stanovnitva pa ak i kod
biskupa, jer su biskupske konferencije nastojale da u katolikim mjestima budu
katoliki inovnici. Promatrajui poloaj franjevaca, nakon jednog razgovora s
biskupom Miiem u Zagrebu, zapisao je fra Roko Rogoi: Jadni li smo mi!
Biskupi nas optuuju da smo srboli, gotovo napola pravoslavni, a Srbi nas dre,
da smo eksponenti Rima, koji primamo, odotud silu novaca, da s Novom revijom
inimo propagandu meu Srbima.240
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 428. Nalijepljena je i odluka o zabrani HPS.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 431
238
U Makarsku je uskoro doao i kralj Aleksandar. Put ga je vodio upravo ispred zgrade u kojoj
su stanovali studenti, na koju je za tu priliku postavljen natpis apsolutistikom kralju: ivio Kralj
Aleksandar I. Kako se kraljev automobil zaustavio u blizini mladih franjevaca, vjerojatno je i njihov magistar pozdravio kralja, a kraljev je pratilac Dimitrijevi turao Antieve studente da opkole
kralja. Tako je kralj u sredini fratara doao do brodskog pristanita gdje ga je ekao parobrod Vila.
(AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 428. Nalijepljena je i opinska pozivnica na doek kralju 9.
VII. 1929.) Student ljetopisac zapisao je u Dnevnik Zbora Milovan: Na putu od nae Bogoslovije
pa sve do parobroda Vile gotovo se je samo s nama klericima razgovarao i rekao nam je: Ja u vas
franjevce uvijek rado imati na pameti. (AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 9. VII. 1929.)
239
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 436.
240
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 444-5 (Klari je puten odmah sutradan iz zatvora, isto 428).
236
237
100
O toj borbi govori rjeito kratki izvjetaj fra Roka Rogoia na sjednici prof. zbora u Makarskoj 23. XI.
1932. AFTM, Zapisnik uiteljskih sjednica Franjevake bogoslovije u Makarskoj [I], str. 29-32.
242
AFTM, Zapisnik uiteljskih sjednica Franjevake bogoslovije u Makarskoj [Knj. I] str. 23 [20. VII.
1930].
243
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, Daktilografski primjerak dopisa upuena Urednitvu Politike
4. III. 1932. nalijepljen uz str. 452. da dok se iz osnova ne bude promjenio dananji reim, dotle
ne moe biti sreenosti u zemlji, niti e se nai izlaz iz politikog, privrednog, nancijskog i moralnog
haosa, u koji naa drava iz dana u dan sve dublje upada.
244
Jedan takav daktilografski proglas nalijepljen u makarskom ljetopisu 1931. god. zavrava: Dolje
diktatura! ivela sloboda! iveo slobodan radni narod! ivela autonomija univerziteta!
245
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 453. Misa za Stjepana Radia okupila je manje lanova ali je
komemoracija nakon nje uz more u Fratarskim boriima zavrila govorom ivila Hrvatska.
246
Zateeni Rus je odmah izjavljivao kako nije nita ukrao, a dr. fra Bonifacije Perovi, franjevac
zadarske Provincije, profesor sociologije na makarskoj teologiji, da nije nita govorio protiv drave.
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 455.
247
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, Proglas za taj skup nalijepljen je poslije str. 457.
241
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
101
XII. 1932. prosvjedni skup protiv Pavelia i drugova. Skup prelazi granice dobrog
ukusa. Jedan od rijetkih Srba u Makarskoj, Nemanja Proti, sastavalja prosvjedni
proglas na srpskom jeziku. Opinski naelnik Marcel Barbieri, iji su se preci
zalagali za talijanstvo Dalmacije, napada Italiju i u skladu sa svojim stavom, da je
najvea ludost zamjeriti se onima od kojih se oekuje pomo,248 trai od prisutnih
zakletvu vjernosti kralju. U susjednom selu Tuepima, na Badnji dan, dolazi do
tunjave vladinih pristalica gvozdene garde i hrvatskih oporbenjaka. Ranjeno
je i uhieno pet oporbenjaka. Sljedee noi otkinuta je glava na Isusovu liku i ruka
na kipu sv. Ante, zatitnika upe, u jednoj kapeli u Tuepima. upnik 27. XII.
prireuje procesiju u svetite Vepric, s druge strane Makarske, kao zadovoljtinu
za svetogrdni in. Sreski (kotarski) naelnik nareuje da se procesija rastjera.
Kapetan andarmerije, Srbin Redi, umjesto da je uhitio osobe koje su razbile kip,
s jo sedmoricom andara rastjeruju procesiju i uhiuju dvadesetak nevinih osoba,
a meu njima i fra Krstu Radia.249
Ogorenje se pojavljuje i kod Antievih studenata, kako se zapaa u Dnevniku
Milovana, koji Redia naziva Srbijaninom i vapi: Doi, Gospodine, da nas
oslobodi od apsolutizma.250 Kroz Makarsku 18. VI. 1933. prolazi i slovenski
sveenik, nekadanji ministar Anton Koroec, voa Slovenske ljudske stranke, u
konnaciju na Hvar, kojega u stopu prati dravni detektiv. U samostanu to ostavlja
dojam promjenljive sudbine. Misa za hrvatske muenike slavi se i nadalje na
dan njihove pogibije, ali zanos pred stvarnou opada. Oporba predlae svojim
glasaima suzdranost od glasovanja na sljedeim izborima. Ni franjevci ne idu
na izbore.251 Takav postupak sigurno e barem donekle pridonijeti da Kralj odbije
molbu za audijenciju provincijala Cikojevia i tek preko veza fra Augustina iia
primit e neto kasnije kustoda fra Petra Grabia.252
U mladenakim srcima Antievih studenata nadimao se osjeaj ugroenih narodnih ideala i nicala je samosvijest. Kad je 1934. kralj ubijen u Marseillu, franjevci su slubeno prvi izrazili suut kotarskom naelniku i objavili veliku osmrtnicu s
hvalospjevnim tekstom u svom asopisu NovojrReviji, no ne bi se moglo rei da ih
je smrt sve naroito pogodila, iako su izjave da su Antievi studenti naveer, kad je
stigla vijest o umorstvu, svirali bila u potpunosti zlonamjerna.253 Kad ta studentska
Usp. tiskani izborni proglas kojim se poziva glasae da 8. X. 1932. daju glas Barbieriju. AFSM,
Knjiga znamenitijih dogadjaja, Proglas nalijepljen poslije str. 460. Franjevci nisu izili na izbore.
249
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 456.
250
Kako su procesi izgledali smijeno, pokazuje i zgoda zabiljeena u Dnevniku Milovana: Fra Krsto
Radi da bi potakao upljane na pobonost svetim zatitnicima rekao je u propovijedi kako su ve u
davnini Hrvati tovali sv. Juru i sv. Mihovila (u Tuepima se nalaze dvije stare crkvice posveene tim
svecima). Zbog te propovijedi neki seljak ga dojavi andarmerijskom kapetanu Rediu kao separatista
jer da je izjavio da su sv. Jure i sv. Mihovil bili Hrvati. Redi podigne optunicu. No, sud je ipak odbacio takvu smijenu optubu. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, IV. 28 XII. 1932. i 20 X. 1933.
251
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, IV, 18 VI. 1933.; Knjiga znamenitijih dogadjaja, 460.
252
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 463.
253
Usp. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 467-468.
248
102
samosvijest 1935. bude ponovno potpaljena za izbore, buknut e u oganj koji nee
moi zaustaviti ni provincijal ni magistar Anti.
Oduak svom ivom domovinsko-katolikom osjeaju, tako je nazvao student ljetopisac osjeaje svojih kolega, dali su studenti 28. IV. 1935. na zakljunoj
proslavi sv. godine u Vepricu, koju je predvodio biskup Klement Kvirin Bonefai.
Na sveanoj misi sudjelovao je i fra Ante. Iz Splita je pristigao parobrod s mnotvom hodoasnika. Popodne je masa ekala poznatog politiara Antu Trumbia
koji je trebao odrati govor. Raspoloena masa davala je oduka usklicima domovini i palim muenicima. Mnogi je i Milovanac - pie ljetopisac - u domovinsko katolikom oduevljenju prekrio koju disciplinsku stvaricu samo da
da oduka svom ivom domovinsko-katolikom osjeaju.254 No, oito Anti nije
shvatio pogubno te usklike svojih studenta jer u Dnevniku ne nalazimo spomena
da ih je ukorio.
Premda nije bio politiki nastrojen, Anti se stjecajem prilika naao u samostanskoj politikoj aferi prigodom glasovanja za parlament 5. svibnja 1935. godine. Veina sveenika bila je odluno stala na stranu ujedinjene opozicije u kojoj
su se nalazile Maekova Hrvatska seljaka
ka stranka, Davidovieva Demokratska
stranka, Jovanovieva Zemljoradnika
ka stranka i Spahina Muslimanska stranka.
Gvardijan fra Ante Cikojevi, koji ni kao provincijal nije elio da se u njegovoj
provinciji istie hrvatstvo i koji je zaista, ini se, kratkotrajno prihvatio tezu da su
Hrvati i Srbi samo jedan narod,255 vidio je u Jevtievoj i vladinoj Jugoslavenskoj
nacionalnoj stranci sigurnost, pa je pokuao predobiti provincijala fra Stanka
Petrova da studenti, koji su svi bili raspoloeni za Maekovu Hrvatsku seljaku
ku
stranku, ne idu na glasovanje.
Raspravljajui o politikoj situaciji, denitorij je Provincije ve ranije na svojoj
sjednici 27. II. 1935. prihvatio zakljuak, da se Starjeinstvo kao takovo ne mijea
u politiku borbu, i da prepusti pojedincima, da se prema svojoj savjesti i prema
naem sveenikom i redovnikom karakteru odlui da li e i za koga e glasovati,
a inae da smo vrlo oprezni i razboriti.256 elei biti oprezan i razborit, moda je
provincijal dao upozoriti studente preko gvardijana Cikojevia i zahtijevao da ne idu
na glasovanje, bojei se izgreda koje mu je Cikojevi mogao predstaviti.
Veina je franjevaca meutim shvatila da ti izbori nisu obini izbori. Tu se
radi o biti ili ne biti hrvatskog naroda, o borbi izmeu hrvatstva-katolianstva i srpstva - pravoslavlja, upisao je u samostanski ljetopis mladi profesor dr. fra Roko
Rogoi, koji je i sam na Orijentalnom institutu u Rimu prouavao pravoslvalje i
kojem je u vrijeme estojanuarske diktature 1929, kako je ve istaknuto, kao zamjeniku tajnika urueno dokidanje i zabrana mjesne organizacije Hrvatske puke
ke
stranke u Makarskoj.
AFSM, Dnevnik Milovana, [28. IV. 1935.] V, 46-47.
S njim je 1925. dok je bio provincijal polemizirao njegov podlonik i redovniki subrat fra Ante
Crnica zbog Crniina lanka o 1000 obljetnici hrvatskog kraljevstva. AFPPOS, Spisi provincijala,
sveanj 108, br. 1417. Crnica Cikojeviu, Makarska 10. VII. 1925.
256
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 121.
254
255
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
103
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 478-479. - Dnevnik Milovana, [4-5. V. 1935], V, 50.
Vademecum, 5. V. 1935. 5/5 1935. O pitanju glasovanja morao sam biti odluan, opredijeljen.
Predvidjeti kako stoje pojedinci. Svakog obii i vidjeti raspoloenje pojedinaca. Jako naglasiti dunost
i stati vrsto. Ne dati se smesti govorenjem (?), prijetnjom, neprijaznou itd. Antiev zapis, koji je
257
258
104
vjerojatno isti dan zibiljeen u Vademecum, ini se da treba shvatiti kao samoprijekor jer se radi o osobnim biljekama koje nisu namjenjene itateljima da bi posluile kao autorovo samoopravdanje.
259
U meuvremenu je, naime, jedan broj zadarskih klerika, zbog nedostatka prostorija, morao biti
smjeten u samostanu izvan klerikata. Usp. Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi klerikata, br. 7.
Provincijal Petrov Antiu br. 887, Split 8. V. 1935, izvornik; Br. 8, provincijal Petrov Antiu br. 923.
Split 13. V. 1935, izvornik. Vjerojatno je odijeljenosti studenata od ostalih redovnika trebao posluiti
i zid koji je 1940. podignut izmeu studentskog i profesorskog dijela dvorita. Usp. AFSM, Dnevnik
Milovana, 22. VI. 1940. br. 767.
260
kunca u Pismu Antiu kae da je s Petrovom o tome razgovarao nekoliko dana po izborima.
kunca Antiu, Poljud [Split] 9. VI. 1935. Uredovni spisi Klerikata, Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
Momenti su kad se u razronosti ideja i tendencija vie manje lako svukud pogrei. [] Nadam se
da ukoliko je i bilo amo tamo neispravnosti, nee u tom ostati uzroka zlim posljedicama za budunost.
Drim da se ono sve moe mirne due staviti ad acta i ne voditi vie rauna.
261
Provincijal Petrov Antiu br. 1037. Split 25. V. 1935. Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature.
Izvornik.
262
AFSM, Dnevnik Milovana, [4. VI. 1935.] V, 63.
263
AFSM, Dnevnik Milovana, [7. VI. 1935.] V, 65.
264
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 81, br. 288 [30. VI. 1935].
265
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, V, 84 i 85, br. 301 i 310 [4. i 6. VII. 1935].
266
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 92, br. 349-352 [12-13. VII. 1935].
267
Usp. Fra Venko Gugi Antiu, Dubrovnik, 31. XII. 1935. Uredovni spisi Klerikata, Arhiv
Vicepostulature. Izvornik.
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
105
Ni naa Provincija nee neispravno suditi o Vaem nastojanju i trudu. tavie, mislim, da e to
dalje iemo, to bolje vidjeti plod boravka naih s Vaima i rezultati dobrog franjevakog duha to ste vi
naroito kao magistar utrcavali u njihovu duu. kunca Antiu, Poljud [Split] 9. VI. 1935. Uredovni
spisi Klerikata, Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
269
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 81, br. 288 [30. VI. 1935].
270
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 86, br. 318 [7. VII. 1935].
271
Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I [30/23], 41.
272
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 102, br. 390 [20. VII. 1935].
273
Arhiv Vicepostulature. Uredovni spisi klerikata. Provincijal Petrov Antiu k br. 1592. Split 9. VIII.
1935. Izvornik. U Kamnik je stigao 3. VII. i odsjeo u franjevakom samostanu, u kojem su tada boravila 2 novaka, 5 sveenika i 7 brae laika. Bio je oduevljen ljepotom kraja, zaumljenim breuljcima
na kojima se mogao odmarati i odakle je mogao pisati pisma, crkvicama na proplancima, kapelama,
kapelicama i krievima uz putove te zdravim gorskim podnebljem. Zbog toga je pisao studentu fra
Nikoli Gabriu bi li i on elio doi tu na oporavak. U Kamniku ga je vjerojatno 11. VIII. 1935. zateklo
i provincijalovo pismo u kojem mu eli da se dobro oporavi, iznosi mu neke probleme s bolesnim
studentom Bebiem, i moli da utjee na svoga kolegu Ramljaka koji se u to vrijeme sekularizirao ali
je i nadalje hodao u franjevakom odijelu po upama. Petrovljeva preporuka oito pokazuje koliko
je Petrov drao do Antia, ali ujedno daje naslutiti da je Anti imao utjecaj i na kolege. Ramljak se
kasnije zaista i povratio u Red, no teko je rei kolika je u tom Antieva zasluga. Usp. Anti klarisama,
Kamnik, 2. VIII. 1935. AP, II/47, 9 [ 5, 1138]. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata
u Makarskoj, br. 12. Zapisnik uredovnih spisa klerikata od 4. VII. 1935. Anti je vjerojatno ispunio
naknadno, poslije povratka iz Kamnika. ANTI, Pisma sveeniku I [30/24], 42. Arhiv Vicepostulature,
Petrov Antiu 9. VIII. 1935. br. prov. protokola 1592/1935). AFPS, br. 1592/1935 Petrov Antiu 9.
VIII. 1935.
274
U samostankom ljetopisu Rogoi navodi da je 22. VII. 1935. poeo duhovne vjebe uiteljicama u
Makarskoj jer je Anti bio bolestan. AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 480.
268
106
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
107
1935. imenovao Jadrijevia magistrom do Antieva dolaska u Makarsku. AFPPOS, Spisi provincijala
br. 1875/35.
277
AFSM, Dnevnik Milovana, [9. IX. 1935], V, 115-122, br. 435-444. Usp. Ad Chronicam Ordinis.
2. Rev.mus P. Min. Generalis in Prov. SS. Redemptoris in Dalmatia, Acta Ordinis Fratrum Minorum,
54 (1935) 366-367.
278
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, V, 122, br. 446 [11. IX. 1935].
279
Jedna je od njih JACQUES MARITAIN, Religija i kultura. AFSM, Dnevnik Milovana, V, 126, br. 459
[21. IX. 1935]; V, 128, br. 471 [25. IX. 1935]; V,132, br. 499 [ 7. X. 1935] .
280
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, V, 132, br. 500 [8. X. 1935]. Na povratku je Anti dobio doputenje da posjeti neka mjesta koja je elio, (AFPS, br. 1855/1935; Uredovni zapisnik franjevakog
bogoslovnog klerikata Makarska, br. 13) no, moe se pretpostaviti da su to zapravo bile crkve i svetita
jer Antia mjesta kao naselja nisu zanimala.
281
Otuda je upueno njegovo pismo fra Milanu Mikuliu 28. VII 1936. (Anti M. Mikuliu, Sarajevo,
28. VII 1936. AP, I/30, 1 [ 4, 524]). i fra Nikoli Gabriu 4. VIII. 1936. A. ANTI, Pisma sveeniku I
[30/30], 57-59.
282
to odgovoriti Zboru duhovne mladei. Vidi nie Prov. br. 2558/36
283
Provincijal Petrov Antiu br. 2558. Split 10. XI. 1936. Uredovni spisi klerikata br. 43/36. Arhiv
Vicepostulature. Izvornik.
284
Arhiv Vicepostulature, Cikojevi Grabiu, Makarska 12. VI. 1944.
285
Arhiv Vicepostulature, Petrov Grabiu, br. 350, Split 13. II. 1936.
286
Provincijal Petrov Antiu 416. Split 31. III. 1937. Uredovni spisi klerikata br. 12/37. Izvornik.
287
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 23/37.
108
nemaju za to uvjeta. Nije ni stoga, jer i nai ljudi su tako slijepi, pa ne vide da ovakav
postupak Hrvata nije drugo nego olakanje da se iri srpstvo u naim hrvatskim krajevima, a njihova Crkva da bude presudnim i odluujuim faktorom u svim pitanjima.
I kad ovako nai ljudi tute politiziraju, bilo bi stoput bolje da se prihvate krunice i da
mole. Od onakoga politikog ludovanja, nema koristi nikomu, a naoj je mladosti velika teta. [] Kad pomislim na taj samostan zazebe me u nutrini radi svih pojava, a ja
sam iz njega oekivao svjetlo, zrelost i vidovitost u budunost.288
U takvim uvjetima i Antiev je rad postajao tei i muniji. On ipak nije pretjerano zaokupljen problemima profesorskog zbora i studenata. Njegova misao i
njegovo duhovno vodstvo okrenuti su prema nebeskim stvarnostima i u njegovim
pismima ne moemo pronai nikakav odraz tih afera. On i dalje odrava duhovne
vjebe i vodi mirno svoje poslove.289
Fra Stanko je Petrov kao provincijal budnim okom bdio nad klericima. Bez
vlastitog doputenja nije im dao izbivati iz Makarske. No ini se da je fra Ante,
koji je u to vrijeme kao denitor i sam bio odgovoran za Provinciju, po koji put i
mimo provincijala udovoljavao zahtjevima koje je donosio ivot.290 Zbog toga je
Petrov, da bi zadrao to vru stegu u klerikatu, 6. III. 1936. naloio Antiu da
bez provincijalove dozvole nigdje ne alje klerike.291
Iz siromane kue, i nevian gospodarskom poslovanju Petrov se zapletao i u
gospodarske probleme. To se ve moglo naslutiti kad se govorilo o kupnji aparata
za umnaanje. A to se osjealo trajno. Najvjerojatnije zbog trokova, nije dopustio,
ini se, ni mladomisnicima da po ustaljenom obiaju slave mlade mise u rodnom
mjestu, to je studente vjerojatno ozlojedilo. Naredbu je trebao priopiti magistar
koji je i sam slavio mladu misu kod svoje siromane kue. A kad su neki studenti
usprkos tomu najavili dan slavljenja mladih misa, provincijal je Antiu otvoreno
izrazio svoje nezadovoljstvo292 a studentima naloio da trebaju proslaviti mladu
misu u Sinju.293
ini se da je nekom mladomisniku dolo na slavlje dosta rodbine. Nije iskljueno da je samostan zatraio od provincijala nadoknadu za trokove. Bilo kako
bilo, sljedee godine Petrov je obavijestio Antia da e dopustiti slavlje mlade
mise kod rodne kue samo onim studentima iji roditelji to pismeno zatrae i
preuzimu sve trokove. Ostali su studenti trebali slaviti mlade mise u samostanu
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Cikojevi Antiu ,
Zagreb 3. I. 1938.
289
Od 3. do 6. srpnja drao je duhovne vjebe u Splitu, a potom studentima koji su se pripravljali za
reenje u Makarskoj. Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I, [30/38] 71.
290
Provincijal Petrov Antiu br. 707. Split 6. III. 1936; br. 1265, Split. 9. VI. 1936. Uredovni spisi
klerikata. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
291
AFPS, br. 707/1936 i 1265/1936; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska,
br. 7 i 19.
292
AFPS, br. 690/1936; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 11/36.
293
AFPS, br. 1413/1936; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 28/36.
288
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
109
AFPS, br. 703/1937; Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.13/37. Petrov
Antiu 2. IV. 1937. Izvornik.
295
AFPS, br. 752/1937; Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.15/37.
Izvornik
296
AFPS, br. 1122/1936; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 14/36.
297
Tako je u veljai 1936, upravo u vrijeme dok je provincijal izraavao svoje nezadovoljstvo s postupkom mladomisnika, koji su najavili dan mlade mise u rodnim mjestima, dobio od Provincijalata kistove i boje za fra Vjeku Vria da se moe vjebati u slikanju. (AFPS, br. 690/1936; Uredovni zapisnik
franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 11/36). Oito je Petrov kao pjesnika dua imao za
slikanje vie razumjevanja nego za slavljenike rukove uz slavlja mladih misa.
298
Arhiv Vicepostulature. Uredovni spisi klerikata, bez br. Provincijal Petrov Antiu br. 1166. Split
2. VI. 1936. Izvornik s Antievom opaskom Primljeno u Betaniji kod Sarajeva 8. VIII. 1936. Pismo je
protokolirano u Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, pod br. 16/1936. i
iz protokola se razabire da su u to vrijeme neki klerici trebali poi u inozemstvo, moda i u Rim, pa je
mogue da ih je Anti trebao otpratiti.
299
Usp. Anti apkunu, Sarajevo, 28. VII. 1936. AP, I/11, 22 [ 4, 127].
294
110
znam je li proao sat od toga, naao se je Klerik koji je javno pobijao moju vlast da
im to onako strogo zabranim i rekao: Puite vi na moju odgovornost!! ne znam jo
sigurno koji je to mudrac rekao, ali kad ga doznam nek se spremi na odgovor kakova
jo nije uo! I to je sigurno, dok sam ja Provincijal, on se nee rediti! A da nije uinio
sveanih zavjeta, ne bih ga ni na njih pripustio! Ovo je isti boljevizam, i Provincija
s ovakom mladei ne moe da se nada dobroj budunosti! Jedina je utjeha da su
takovi u manjini, ali to je danas manjina, to moe do godinu, dvije da postane veina,
i to je to me strai i to me silno boli. Nemoj se smuivati to ti ovako piem. Htio
sam da se izjadam i samo elim da sam pretjerao u ovim crnim bojama i da u stvari nije
ovako kako sam ja dobio dojam!300
Petrovljev je dojam bio pjesniki i on nije odgovarao stvarnosti. Upravo te
godine, samo nekoliko mjeseci ranije, sveto preminu, kako zapisa Anti, klerik fra Lui Bebi.301 Toj generaciji pripada i bogoslov svete uspomene fra
Petar Aneli ( 3. XI. 1938).302 Velik dio studenata koji su tada bili u makarskoj
Bogosloviji pokazao se kasnije u ivotu vrlo vrijednim, revnim i neustraivim sveenicima. Neki su od njih ubijeni kao fra Josip Jerkovi (Drni 1944), fra Stanko
Milanovi (Sinj, 9. XI. 1944), fra Anselmo Kamber (Makarska, 7. II. 1945), fra
Boo Vugdelija (1945) i fra Seran Rai (Zagreb, 4. IX. 1947), neki nestali kao
fra Ivan Bezina, neki jedva spasili glavu bijegom kao fra Venceslav Lovri. Neki
su kasnije u Rimu djelovali u skotistikoj meunarodnoj komisiji kao fra Stanko
Bueli i fra Ivan Juri, odnosno fra Mihovil Brlek kao profesor na Antonianumu.
Drugi su opet bili neslomivi (petnaestogodinji zatvorenik fra Josip Viskovi) i
ugledni redovnici, revni upnici, profesori i znanstveni radnici (fra Karlo Kosor,
fra Frano Carev) ili provincijali (fra Jerko Lovri, fra Benedikt Tuli).
SKRB ZA STUDENTE PROVINCIJE SV. JERONIMA
Godine 1936, nakon viekratnih pokuaja preureenja studija i dugotrajnih
borba, denitorij Provincije se odluio za preureenje studija u Provinciji. Studij
lozoje koji je dotada bio spojen s gimnazijom u Sinju prenesen je u Makarsku
kao jednogodinji lozofski studij i udruen s bogoslovljem u jedno uilite, s
jednim rektorom i pod jednim zajednikim nazivom: Franjevaka
ka visoka bogo-
Provincijal Petrov Antiu br. 1749. Sinj 5. VIII. 1936. Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature.
Istaknuto u izvorniku.
301
Arhiv klerikata. Katalog studenata Na franjevakoj bogosloviji u Makarskoj, br. 230.
302
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 496 (5. XI. 1938). Ostat e mu sveta uspomena meu svima
nama koji smo ga poznavali, jer je bio pravi uzor redovnika. Na udivljenje prisutnih majka mu je
nad otvorenim grobom zahvaljivala Bogu to je ubrao njezin cvit i profesorima koji su ga odgajali.
Antiev izvjetaj o njegovoj smrti nalazi se u prijepisu Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog
klerikata Makarska, izvan protokola, Makarska 12. XI. 1938. No da bi se dobila ispravnija slika o njegovu liku, treba usporediti i Antiev izvjetaj br. 23/37 iz kojeg se saznaje da je Aneli bio podloan i
duhovnoj skrupuloznosti. Usp. takoer AFSM, Ljetopis Milovana, II, f. 39r-v. Slino je isticana i smrt
fra Joze Baia. O Magister [Anti] i drugi sveenici kau da ne pamte onako velikodune i svete
smrti. Sekelez Baliu, Makarska 20. VIII. 1943. AFPPOS, Bali, Dopisi 5. 29r.
300
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
111
112
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 45/37. [Dopis je imao broj
provincijalata 1381.]
310
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 47/37. Anti Orliu, 30. XI.
1937.
311
Uredovni spis franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 48/37, Orli Antiu 9. XII. 1937.
312
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 49/37. Usp. takoer br. 50/37.
313
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Velni Antiu,
Dubrovnik 23. V. 1938.
314
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.33/38, Velni Antiu, Split Poljud
1. IX. 1938.
315
Usp. V. KAPITANOVI, Bogdane, Va odbor ne moli za mir, Slobodna Dalmacija, 52 (1995), br.
15930 [27. IV. 1995], str. 11.
316
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Pra Antiu, bez
datuma, Franjevaki samostan Hvar, prot. br. 174/38.
317
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.39/38, Velni Antiu, Split Poljud
15. X. 1938.
309
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
113
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Pra Antiu, bez
datuma, Franjevaki samostan Hvar, prot. br. 174/38.
319
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 62/38, Antievo izvjee o klericima za prvi polugod k. god. 1938/39, Makarska 14. XII. 1938; br. 18/39, Antievo izvjee o klericima
Provincije sv. Jeronima za I. i II. polugod. k. god. 1938/39, Makarska 30. VI. 1939.
320
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 15/39 Teol Velni Antiu Poljud
23. VI. 1939; br. 20/39, Split Poljud, 11. VII. 1939.
321
Prema fra Petru Bezini, tadanji magistar novaka fra Bernardin Bebi provodio je strogu stegu novaka to nije odgovaralo mentalitetu Provincije (P. BEZINA, Novicijat Franjvake
ke provincije Presvetog
Otkupitelja (1735-1993), Split 1993, 81 i 109). Ipak se ini da je u pitanju bila vie ispravnost odgojne
metode nego strogost.
322
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 3/39 Anti provincijalu, Makarska
9. II. 1939.
318
114
se Anti, iako je i sam elio drati duhovne vjebe i zbog susreta s fra Nikolom, za
to nije osjeao zdravstveno sposoban.323 Moda zbog opetovanog traenja asnih
sestara, ili zbog toga to se zdravstveno osjeao bolje, ini se da je htio prihvatiti
te duhovne vjebe. Kad je to priopio provincijalu, koji je ve vjerojatno raunao
na njegovu pomo u novicijatu,, on nije bio ba oduevljen. Odgovorio mu je da
pusti da to uine drugi a on neka uva zdravlje radi slube i klerika. Tako je
Anti odbio te duhovne vjebe.324 No ini se da njegovo zdravstveno stanje ipak
nije bilo previe slabo ili se oporavio jer se ini da je ipak drao duhovne vjebe u
Splitu.325 Prije zavjetovanja novaka opet je poao na Visovac, najvjerojatnije zbog
duhovnog vodstva novaka ili kao izvanredni ispovjednik. Vjerojatno mu je upravo
provincijal predloio da izabere mjesto gdje bi se mogao oporaviti, pa je Anti 29.
VII. 1939. poao s Visovca preko Drnia u Sinj a odatle u Vrliku gdje su se nalazili
neki studenti. Odatle je bez zadravanja preko Splita poao u Makarsku i 4. se
zaputio u Zavod sv. Josipa i na imanje Betanija kod Sarajeva koje su vodile asne
sestre Keri Boje
je ljubavi, gdje je prispio na podne 5. VIII.326 Odatle je vjerojatno
je
ljubavi, Split-Zagreb 1982, 36 i 105.
323
324
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
115
116
U odgoju bi novaci trebali paziti na lijepo vladanje, a taj bi trud bio via purgativa. Daljnji je rad uvanje od grijeha i vrenje dunosti. Morali bi ostaviti i bezazlene rijei koje nije lijepo uti. Novak koji bi svojevoljno izgovarao takve rijei,
upozorava Anti, nije shvatio svoj poziv ni stupio u duhovni ivot. A te vjebe,
koje spadaju na via purgativa, novak mora svladati. Taj korak, koji se traio od
novaka, bilo je zapravo obraenje. Anti je novicijat usporeivao s dogaajem koji
se dogodio sv. Pavlu na putu u Damask. Novicijat je za Antia, prema Pavlovoj teologiji, svlaenje starog ovjeka s njegovim djelima i oblaenje novog izabranika
Bojega,
jega, svetog i neporonog u srdano milosre, dobrotu, poniznost, krotkost i
strpljivost (Kol 3, 9-11).334
No, kako esnaestogodinji novak, na izlasku iz djetinje dobi, koji jo nije
osobno spoznao strahote grijeha, moe doivjeti u novicijatu svoj Damask? Antiu
se to pitanje moralo nametnuti, moda ak i iz vlastitog iskustva, no njegov je stav
bio: Mora se promijeniti pa barem to bilo parvum, minimum, ali mora biti conversio vera, probata. Mora teiti i za veim.335
Tenja za uzvienijim prvenstveno se, prema Antievu miljenju, ini se,
ostvaruje preko sakramenata, ispovijedi, priesti, sv. mise i redovnikog odravanja propisa i prepuptanju magistrovu duhovnom vodstvu. Jamstvo za uspjeh je
posveenje Mariji i djelovanje s Marijom.336
U vrijeme Antieva boravka na Visovcu ostao je kao odgojitelj na Bogosloviji
u Makarskoj fra Petar apkun, s naslovom magistrova zamjenika. Moljakao je
provincijala da bi Anti doao barem za duhovne vjebe, koje su se obavljale
pred reenje, i za glasovanje o prikladnosti reenika.337 No, provincijal Grabi
je Antievu prisutnost drao vanijom u novicijatu na Visovcu.338 Da bi nekako
nadopunio svoju prisutnost, Anti je apkunu pismeno dao upute kako postupati
pred zavjetovanje i poslao je klericima sliice,339 a moda je nekima uputio i pisma.340
Tu usporedbu nalazimo u pismu upravljenom 23. IX. 1960. novakinjama Sestara Malog Isusa no,
ona je karakteristina za Antievo shvaanje novicijata: Moramo se svi a ma svi temeljito promjeniti,
obratiti Gospodinu kao sveti Pavao. Damask je na
na novicijat . Iz novicijata moramo izai drugi - novi
- Pavli (istaknuto u izvorniku). AV, AP II/36, 11 [ 5, 813].
335
Anti Belamariu, Zagreb, 12. VIII. 1954, AP, I/6, 1[ 4, 82-85]. Sauvala se i jedna Antieva kasnija karta s uputama koje je predlagao metru, kako bi uposlio novake da bolje shvate duhovni i redovniki ivot, no ona se odnosila na promijenjene prilike u novicijatu i ne moe se primijeniti na kraj treeg
desetljea XX. stoljea. Usp. Anti Metru novaka, Zagreb, 1. V. 1964. AP, I/49, 7 [ 4, 931-932].
336
Anti novakinjama Sestara Malog Isusa AV, AP II/36, 11 [ 5, 813].
337
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 22/39. apkun Grabiu, Makarska
25. XI. 1939. Usp. i dopis br. 23/39.
338
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez br. Grabi Antiu, Split 12. XI.
1939.
339
Anti apkunu, Visovac, 29. XI. 1939. AP, I/11, 28 [ 4, 128-130].
340
Sauvano je pismo fra Marku Viskiu koji je na sam dan zavjetovanja odustao ne usuujui se zavjetovati, pa je isti dan napustio samostan te mu pismo moda nije bilo ni urueno. Anti M. Viskiu,
Zagreb, 29. XI. 1939. AP, I/49, 1 [ 4, 925].
334
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
117
om
sv. Bonaventure vjerojatno se radi o spisima sauvanim u prijepisu u Vicepostulaturi pod br. 26. 341
118
ODGOJNA METODA
Iz Antievih odgojnih postupaka i iz njegovih pisama mogue je donekle otkriti i neka njegova shvaanja o odgoju i naela kojima se vodio. Tee je meutim
sveukupne injenice povezati u sustav jer se najvei dio Antieva dopisivanja dok
je bio magistar svodi uglavnom na uredske poslove kao to su izvjetaji o studentima i dopisi o reenju.350 Iz mnotva sauvanih pisama i zapisa ipak se moe
sastaviti mozaik koji odaje Antieve nazore i nastojanja u odgoju.
OSNOVE ODGOJA
U odgojnu slubu Anti je stupio bez posebnog odgojnog obrazovanja.
Naravno je prema tome pretpostaviti da je neka naela koja je upotrebljavao u
odgoju prvenstveno preuzeo od svojih odgojitelja. ini se da se u Antievoj ljubavi prema mladei, poticaju na ljubav prema euharistiji i prema Blaenoj Djevici
Mariji moe prepoznati odgojni kontinuitet bogoljubnog Antieva odgojitelja fra
Petra Baia. Neke postavke vjerojatno je preuzeo i od svog magistra i kasnije
sudruga u odgoju fra Petra Grabia od kojega je, kako je ve spomenuto, traio savjete. Veinu saznanja stekao je tijekom vremena, prouavajui rasprave o odgoju
Duhovne vje
vjebe svetog Bonaventure, str. 57 [strojopis nepoznati prevoditelj, stil ne izgleda Antiev],
Sv. Bonaventura: O upravljanju Due. [De regimine animae prijevod s francuskog Oevres spir.
de Saint Bonaventure od P. Jean de Dieu, O. F.O. II. De la vie parfaite, str. 24], 14 str. A5. strojopis,
prijepis biljenice br. 89). Iz istog pisma saznajemo da je magistru Belamariu posudio i raspravu o
zavjetima. Meu Antievim spisima sauvala su se predavanja: 78. Zavjet siroma
siromatva, str. 5 [strojopis];
79. Zavjet svete isto
e, str. 5 [strojopis]; 81. Zavjet isto
e, str. 12 [rukopis nepoznatog prevoditelja];
83. Zavjet poslunosti,
nosti,
str. 68 [Iz opirnijeg rukopisa, str. 128-195] i 206. Zavjeti, str. 46 pa bi trebala
daljnja istraivanja kako bi se uspostavilo o kojim se spisima radi to ovdje nisam drao nunim. Usp.
Anti Belamariu, Zagreb, 22. X. 1955, AP, I/6, 3[ 4, 87]. Potom mu je poslao Duhovna nauka
sv. Bonaventure, rukopis koji se danas zagubio ukoliko se ne radi moda o rukopisu sauvanom u
Vicepostulaturi: P. EPHREM LONGPRE, OFM: Mistina
na teologija svetog Bonaventure, str. 99 [[La thologie mystique de Saint Bonaventure, Quaracchi 1921]. Cjeloviti prijevod u autografu i 14. str. prepisano
strojopisom (o tom rukopisu usporedi i Antievo pismo Belamariu Zagreb, 6. III. 1964, AP, I/6, 6 [
4, 90]) i Tuma sv. Regule, to bi moda mogao biti jedan od sauvanih spisa u Vicepostulaturi pod
br. 51. EGVIN BERGHOFER: Tumaenje
enje Pravila sv. o. Franje, str. 45 [preveo: Sreko Majstorovi]; 52.
Izvadak tumaenja
enja Franjevakog pravila, [po Kazembergeru], str. 16 [datirano je Visovac, 6/VII 1940.
g.]. Usp. Anti Belamariu, Zagreb, 13. XI. 1955, AP, I/6, 4 [ 4, 88].
347
Usp. Anti Belamariu, Zagreb, 30. IX. 1955, AP, I/6, 2[ 4, 86], Anti Belamariu, Zagreb, 22. X.
1955, AP, I/6, 3[ 4, 87].
348
Usp. Anti Belamariu, Zagreb, 30. IX. 1955, AP, I/6, 1[ 4, 82-85].
349
Anti Belamariu, Zagreb, 21. I. 1965, AP, I/6, 7 [ 4, 91-93]. Tu su bili prijevodi iz ALBERT MARIA
WEISS, Apologie des Christentums, Freiburg i. B. 1904. i Laureola Seraca koju je preveo Marin
Juras, odvjetnik i profesor talijanskog na Franjevakoj gimnaziji u Vrbanievoj u Zagrebu. Iz pisma se
vidi da je Anti imao nakanu poslati i jo neke spise. ali je nepoznato je li tu elju i ostvario.
350
Antieva pisma provincijalu iz prvih magistarskih godina odjednom se naglo smanjuju. Moda je
kao ispovjednik klarisa ee dolazio u Split pa je probleme povezane uz odgoj mogao s provincijalom
rjeavati i usmeno. Tu i tamo pronae se pokoje pismo koje rjeava administrativne probleme kao pitanje reenja. Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 112, br. 1241/1926, Anti Grabiu, Makarska,
5. VII. 1926.
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
119
120
Klerici Provincije sv. Jeronima Antiu, Uskrsna estitka, Uredovni spisi klerikata [1936], Arhiv
Vicepostulature. Izvornik.
356
Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi, A. Anti, Uzgoj u naim klerikatima obzirom na mjesta i
druge okolnosti [ 7 61] .
355
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
121
122
366
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
123
U okviru toga zacrtanog programa moemo pretpostaviti da je Anti htio unijeti govor Pija XI. o klerikom dostojanstvu,369 tekst enciklike Pija XI. o sveenitvu370 i Upute redovnikim starjeinama.371 Moemo samo nagaati je li
Pravilnik predviao studentski karton u koji bi se biljeile vanije karakteristike
u vladanju i uenju koji bi se tek nakon reenja spalio o kojem je Anti snovao kasnije,372 jer nije poznato je li taj prijedlog ikada slubeno podastro upravi
Provincije. A nikada nije objavljen ni Pravilnik.
OD NARAVNOGA K NADNARAVNOM
Studente je Anti uvodio postupno u otajstva vjere i duhovni ivot. Odgojna
metoda mu je bila uravnoteena, s nekim osobnim naglascima. itanjem, iskustvom i razmiljanjem doao je do zakljuka da se u odgoju treba sluiti naravnim
i nadnaravnim sredstvima.373 Metoda mu se sastojala u biranju puta koji vodi
ravno k Isusu. U uklanjaju prepreka koje su spreavale taj izravni put i u priklanjanju poticajima milosti u skromnosti i molitvi.374
Kao to je i naravno u ustanovama gdje ivi mladost, tako je i u klerikatu bilo
redovito ivahno. ivahnost se naroito oitovala u podizanju glasa po hodnicima
u vrijeme odmora. Prema izvjetajima, sa zdravstvenim stanjem klerika uvijek je
bilo ponekih problema. to se tie duhovnog ivota, klerici su redovito pristupali na
dnevnu svetu priest i vie su puta dnevno pohaali presveti oltarski sakrament.375
Odgoj je zapoinjao od vanjskog ponaanja. Zbog toga je studentima preporuivao jednostavnost i izbjegavanje kienosti u govoru i pismenom izraavanju.376
U Arhivu Vicepostulature, AS br. 301. sauvan je prijevod Pijeva govora uenicima Rimskog sjemenita o klerikom dostojanstvu prema znaenju rijei klerik Papa Pio XI: Ime klerik (iz govora),
str. 1. Usp. Enchiridion Clericorum, [Romae], 1975, str. 581, br. 1635.
370
U jednom pismu koje je fra Gapar Bujas uputio Antiu (Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi
klerikata, Bujas Antiu, Sinj 24. X. 1936, izvornik) govori se o 14 stranica papina govora, objavljena
u Acta Ordinis Fratrum Minorum, koje Bujas odbija prevesti na hrvatski, zbog prezaposlenosti. Kako
nije oznaeno o kojem se goditu acta radi ini se da bi se moglo pretpostaviti da se tekst odnosi na dio
okrunog pisma Pija XI. Ad catholici sacerdotii ((Acta Ordinis, 55/1936 fasc. II-III). Kako je u naslovu
izostavljeno Litterae encyclicae, Bujas je vjerojatno pomislio da se radi o papinu govoru. Enciklika je
Antiu moglo posluiti ne samo u njegovu odgoju ve i da bi crkvene smjernice utkao u svoj prirunik,
koji e on kasnije rado nazivati latinskim nazivom Vademecum. Enciklika je objavljena u prvom broju glasila Acta Apostolice Sedis, 28 (1936), 5-53 i Acta Ordinis, 55(1936), 25-32, 49-57, 81-89. Dio
teksta je uvrten u Enchiridion Clericorum, 1975, str. 679-690, br. 1955-1975.
371
Upute redovnikim starjeinama dao je prevesti i povjerio je fra Jeronimu etki da ih jezino popravi kako bi se mogle itati u blagovaonici i po njima postupati u odgoju. Uredovni spisi franjevakog
bogoslovnog klerikata Makarska, br. 4/39, Anti etki, Makarska 12. II. 1939. Radi se o tekstu SACRA
CONGREGATIO DE RELIGIOSIS, Instructio ad supremos religionum et societatum clericalium moderatores:
de formatione clericali et religiosa alumnorum ad sacerdotium vocatorum, deque scrutinio ante ordinum susceptionem peragendo, Acta Apostolicae Sedis, 24 (1932), 74-81.
372
Anti Petrovu, Zagreb, 15. V. 1952. AP, I/34, 68 [ 4 699-701]. Pisma sveeniku, III, 20/58, 76.
373
Usp. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 18.
374
Usp. pitanja upravljena fra Nikoli Gabriu, N. Gabri, Dnevnik, f. 18v-19r.
375
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 133, br. 2234. Izvjee o klericima za denitorijalni sastanak,
Makarska 7. XII. 1930.
376
Usp. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 35 i 38.
369
124
Ljetopisac je prigodom fotograranja studenata 3. VI. 1936, koje je obavio fra Lujo Mren, ostavio
zanimljivu biljeku: Zanimivo je gledati neke prole a o(tac) magistar eli da svi stojimo ko anelii!
Dnevnik Milovana V. 245.
378
Ta ljudska komponenta mu nije nevana ni kod samih svetaca, pa je Anti u obrazloenju veselja
kod sv. Franje vidio naravnu podlogu u Franjinu temperamentu, a duhovni razlog u odricanju od stvorenja. Usp. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 32.
379
AFPPOS, Spisi provincijala, fasc. br. 1731/1938. Anti Grabiu, 25. X. 1938. [u Arhivu
Vicepostulature].
380
AFPPOS, Spisi provincijala (134), br. 189, Anti Grabiu, Makarska, 29. I. 1931.
381
Peat za klerikat, s likom tog sveca, izraivan je u ibeniku (AFSM, Dnevnik Milovana, 13. VI.
1937. br. 369). No bio je vrlo kratko u uporabi.
382
U njegovim pismima da se u tom smjeru nai mnotvo preporuka da se ne pretjeruje u radu. A i sam
je Anti redovito odlazio na odmor, kao magistar esto sa svojim studentima u ivogoe i Zaostrog, a
kasnije u druge samostane. Premda boleljiv, pridruivao se ne samo kratkim izletima studenata u bliu
okolicu kao to je Vepric (6. V. 1931), Volicija (12. VII. 1931), Tuepi (4. VII. 1931. i 20. IV. 1932;
18. VIII. 1934; 6. IX. 1934; 10. IX. 1934), Veliko Brdo (30. I. 1934) nego i duim izletima studenata u
Selca na otoku Brau i dugi izlet obavljen pjeke po Hercegovini (12. IX. 1928). U pojedinim zgodama
kada bi doao poneki subrat, naroito magistar ili profesor, znao je klericima dopustiti da mogu s njim
ostati do kasno u no u razgovoru (26. XII. 1933; Dnevnik biljei da su 2. I. 1934. Milovanci ostali
s Bonom Radoniem u teolokoj raspravi do pola sata po pol noi). Kako bi oraspoloio studente,
znao ih je koji put poastiti i kolaima (28. XII. 1933). Usp. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, II. pod
navedenim datumima.
377
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
125
u samostanu, gledali kroz prste a mladomisnici domagistri samo koju godinu stariji od studenta nisu imali autoriteta da bi im zabranili, pa su se studenti i poslije
provincijalovih kazna ne samo usuivali javno puiti ve je taj ugoaj matovito
opisan i u dnevniku studentskog zbora Milovan nad kojim je Anti kao upravitelj
zbora imao nadzor.383
Kad se poteno izmorimo i upotimo, pokroimo na studeno kamenje, sjednemo
jedan naprama drugome i zapalimo! Vrijeme suho pa duhan gori i dimi, a kako vjetra
ni uha nema, to nam se gusti kolobari kao oblaci vijaju oko glave te se onda lagano
odvijaju u ir i vis! Puimo ko Turci. Osobito fra Ante odbija jake dime! Kad se tako
malo odmorimo, opet se dademo na muni posao384
Zbog odmora i druenja studenata Anti je vie puta prireivao krae izlete
studenata, na kojima se nalo i hrane ili voa za osvjeenje. Jednom zgodom ljetopisac biljei da je groe ak pribavio iz Imotskoga.385 Tako su studenti na trenutke
zamjenjivali asketsko vjebanje s udivljenjem prirodi i Bojoj
joj dareljivosti, to je
ljetopisac u Dnevnik Zbora oputeno pribiljeio reenicom: Lijepo ti je, Boe
moj, u tvojoj prirodi uz slatki kus i dobru kapljicu.386
Naroito je teio da se za Boi stvori ugodno bratsko raspoloenje, pa je
nastojao pripremiti igranje tombole za koju je od provincijala uvijek prije Boia
traio da neto kupi, naroito knjige, prvenstveno Sveto pismo koje bi bogoslovima uvijek moglo posluiti, i druge sitnice. Htio je naroito da se taj dan bogoslovi
provesele jer
to e na Boi uvee raditi; ne bi ostalo ve u sobe.387 I u takvom
moljakanju od provincijala on je redovito smatrao potrebnim zahvaliti provincijalu na ranijoj susretljivosti i oinskoj brizi.388 No kad provincijal ne bi reagirao
on je traio novi izlaz, izjavljujui se spremnim zbog krize ostaviti studente i bez
tombole.389
Studentima je nastojao ispuniti elje kad su one bile u skladu s njihovim pozivom. Traio im je doputenja od provincijala poi kui u sluaju bolesti ponekog
od njihovih roditelja.390 Doputao je u pojedinim sluajevima odlazak na slavlje
Kad je 18-21. sijenja 1834. Anti poao u Zaostrog, predsjednik Milovana fra Pio Frop na dugo i
iroko opisuje zamorno ruenje velikog ogradnog zida ispred samostana, usporeujui ga sa ruenjem
starodrevnog grada Tebe, preputa maha doivljaju studentskog druenja u kojemu je i puenje imalo
svoju drutvenu znaajku.
384
AFSM, Dnevnik Milovana, IV, god. 1933/34, I. polugod. br. 278-293. [18. I - 21. I. 1936].
385
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 6. IX. 1934.
386
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 12. II. 1934. Inae se u Antievim spisima esto nalaze opomene da se izbjegava prekomjerni rad i iscrpljenost. Fra Petru apkunu je npr. pisao: uvaj zdravlje. Umjeren u svemu. Dobro spavaj. Redovito odmor i nita napeto, preko sila. Anti apkunu,
Makarska, 12. I. 1935. AP, I/11, 10 [ 4, 122].
387
Spisi provincijala, sveanj 138, br. 123/23. XII. 1931, Anti Cikojeviu bez datuma.
388
Spisi provincijala, sveanj 138, br. 123/23. XII. 1931, Anti Cikojeviu bez datuma.
389
Spisi provincijala, sveanj 138, br. 141/31, Anti Cikojeviu Makarska 27. XII. 1931.
390
Spisi provincijala, sveanj 140, br. 598/32, Anti Cikojeviu Makarska 7. V. 1932. Moli doputenje
za fra Andriju Zjaia da posjeti bolesnu majku.
383
126
ini se da je iao A. Pavlovu. A sigurno je bio fra Nikoli Gabriu. Usp. AFSM, Dnevnik Zbora
Milovan, 2 VIII. 1928. i 3-5. III. 1934; fra Franji Carevu, fra Josipu Soldi i fra Stjepanu Vuemilu.
392
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 140, br. 769/1932, Anti Cikojeviu, Makarska 10. VI. 1932.
393
Usp. AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 130, br. 834/1930. Anti Grabiu, Makarska 10. V.
1930.
394
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, 18 i 20. III. 1940. br. 606 i 612.
395
AFPPOS, Spisi provincijala (130), br. 838/1930. Anti Grabiu, Makarska, 4. V. 1930.
396
AFPS, br. 1122/1936; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 14/36.
397
Usp. Anti I. Juriu, Makarska, 5. I. 1943. AP, I/21, 13 [ 4, 360].
398
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 16v.
399
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 17v. i 29v
400
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 19r.
401
U zimskom je razdoblju to bilo oko 14,30 sati. Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, 8. XI. 1938, br. 109.
402
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, sv. V [11. IX. 1936].
391
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
127
ki
tjednik, naroito njegove uvodnike.404 Studenti su bili, ini se, sasvim dovoljno
obavijeteni o zbivanjima oko sebe. Studentski zbor Milovan primao je dosta listova i asopisa. Ponekad su u njima objavljivani i prikazi studentskih priredaba
i akademija. Novine su i asopisi stizali u zamjenu za vrlo cijenjeni asopis Novu
reviju, koju su izdavali makarski profesori. Ipak u skladu s tadanjim shvaanjima,
studentima nisu bili dostupni svi listovi i asopisi pa ni oni vjerskog usmjerenja.
Provincijal Provincije sv. Jeronima fra Bono kunca smatrao je da e studente radoznalost odvlaiti na itanje i da e tako gubiti dragocjeno vrijeme za studij. Ipak
je bio sklon pretplatiti svoje studente na Hrvatsku stra
strau,
u, ukoliko bi to Antiu
odgovaralo.405 Grabi je Antiu dopustio da moe davati klericima Hrvatsku prosvjetu, ako je on ili netko od profesora pregleda i ustanovi da nema nita pogubna
za klerike.406
Kako bi studentima otrgnuo srce od priljubljenosti za drage predmete i zanimanja i ojaao im volju, pokuavao ih je vjebati u odricanjima, oduzimajui im ponekad kratkotrajno omiljene predmete i zabranjujui omiljene zabave ili
nalaui asketske vjebe, ali bez pretjerivanja u asketizmu.407 Da bi se klerici to
vie uvjebali u zajednikom ivotu, morali su svake godine predavati pokrivae
s kreveta u zajedniku spremnicu. Klerici nisu rado predavali tu robu u zajednike
spremnice to se provincijalu Grabiu inilo kao teki prekraj zavjeta siromatva.
Opomenuo je Antia da ne priputa opravdanost kojekakvim izhitrenim razlozima carnis et sanguinis, jer bi se toboe na slian nain dali pokopati svi zavjeti bez
izuzetka.408 Priputajui opravdanost bavljenja pojedinim poslovima i progledajui kroz prste nesavrenosti mladih redovnika, Anti je studente postupno uvodio
Jedan od njegovih gojenaca, fra Karlo Juri, ak je izjavio da se ne sjea da ga je ikada vidio da ita
novine. Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva [ 9, 31 f. 87]. Vjerojatno je tonija
izjava fra Gabrijela Arka koji kae da mu se novine nisu mnogo lijepile za ruke (M. JURII, O. fra Ante
Anti, sluga Boji,
ji, u uspomenama iz Makarskog primorja, Zagreb, 1992, 69). Iz preporuke studentima
jasno izbija da je itao katolike novine.
404
Usp. Anti M. Mikuliu, Sarajevo, 6. VIII 1939. AP, I/30, 2 [ 4, 530]
405
kunca Antiu, Poljud, 30. I. 1934. Vjerojatno se radi o posebnom primjerku za studente Provincije
sv. Jeronima.
406
Arhiv Vicepostulature. Pisma Antiu, Grabi Antiu, 8. V. 1927. [broj prot. 818]. Izvornik.
407
Tako je fra Nikoli Gabriu traio da ustane etvrt sata ranije i doe u kapelu i oduzeo mu je potanske markice koje je skupljao. Drugom mu je zgodom oduzeo biljeke koje je Nikola pisao kao neku
vrstu uspomena ili dnevnika. Nakon due vremena naloio mu je ak da ih spali, ali videi Nikolinu
spremnost da to uini, dopustio mu je da ih i nadalje zadri. N. Gabri, Dnevnik, f. 2r, 3v-4v, 12r. (1.
XII. 1932).
408
Da se ne bi preko te robe uvukle zarazne bolesti, Grabi je naredio da se sva roba treba oprati, barem
jednom godinje. Arhiv Vicepostulature. Grabi Antiu, 2. XII. 1926. [broj prot. 2268]. Izvornik.
403
128
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
129
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 22v-23r. Na drugom mjestu Nikola pie: Mnogo me je puta njegova
sabranost sabrala, njegova mualjivost ili skromnost uinila da sam postao i ja mualjiv i skroman i
slino, N. Gabri, Dnevnik, f. 30r.
417
Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, fra Jakov Vrdoljak [ 9, 28, f. 83].
418
AFPPOS, Urudbeni zapisnik, knj. 3, str. 415. n. 901-902.
419
Anti I. Juriu, Sarajevo, 10. VIII. 1939. AP, I/21, 2 [ 4, 340].
420
Tako su se studenti misijske sekcije ulanjivali u Pobono drutvo sv. Misa i molitava za obraenje
Kine, Japana i svega poganskoga istoka koje je imalo sjedite u Mariji Zvijezdi. AFSM, Dnevnik Zbora
Milovan, 9. XII. 1933. Prema fra Karlu Kosoru, Anti je prema svakom gojencu nastupao posebno pa
je upotrebljavao toliko odgojnih postupaka (metoda) koliko je bilo gojenaca. Arhiv Vicepostulature,
Izvanprocesualna svjedoanstva [ 9, 32, f. 88]; V. TADI, Pedagogija oca Antia kod otkrivanja Boje
je
iskre u ovjeku, Posveeni ivot i sluga Boji
ji o. fra Ante Anti, Zagreb 1996, 378.
421
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, II, Sjed. 19. II. 1936.
422
Usp. N. Gabri, Dnevnik, f. 16v.
416
130
penitente) mogli razdijeliti na dva dijela, npr. ujutro i uveer.423 O 1900. obljetnici
Kristove muke i smrti studenti su svaki prvi petak obavljali sat klanjanja pred
Presvetim.424
Uvjeren da pobonost prema svecima odgovara karakteru pojedine osobe, tu je
pobonost priputao svakom prema vlastitoj sklonosti, upuujui klerike da se puno
ne obziru na tua miljenja.425 Uio je studente da uoe karakteristiku kod svetaca u
nasljedovanju pojedinih toaka evanelja.426 Opominjao ih da se u svetakim ivotima ne veu uz zgode koje potiu vie na divljenje nego da trae zgode koje potiu
na nasljedovanje.427 Prihvaao je neke udesne zgode po zagovoru svetaca koje je
danas nemogue provjeriti,428 no legendama nije pridavao vanosti.429
Premda je Anti imao posebni osjeaj da svakom studentu pristupi osobno i
briljivo, ipak se ponekad njegov odgojni postupak ini pomalo neuobiajen, kao
u sljedeem primjeru. Njegov uenik fra Nikola zbog svoje radoznalosti osjetio je
prijekor savjesti. Kako je svoje doivljaje rado personalizirao, fra Nikola u dnevniku pie da mu Isus nije htio oprostiti dok ne ode magistru i ne izloi mu cijelu
stvar. Poslije veernjeg ispita savjesti, magistar ga je ostavio u kapeli dok je sam
obavio put kria. Nakon to ga je tada upitao je li miran, naloio mu je da poljubi
zemlju i zatim mu uinio palcem znak kria na elu koji je Nikoli donio mir.430
Takvi postupci ini se da su posebno smirivali odgajanike i penitente koji su poput
Nikole bili slabijih ivaca431.
Antiev nain odgoja bez sumnje je utjecao na studente pa je prvi vizitator
koji je doao u Provinciju za vrijeme njegove magistarske slube izrazio samo
pohvale odgoju mladei i ozbiljnosti profesorskog zbora.432
OSLONAC U NEODLU
NEODLU
NOSTI
NOSTI
ivot u Bogosloviji bio je za mlade ljude koji su dolazili sa eljom da postanu
redovnici izazovan i privlaan. Neki od njih, premda su poput Antieva studenta
pjesnika uli u uima zamaman posmjeh Evinih keri, zveket mamone zlatnom
u bljesku, vonje po svijetu, orgije noi, sve su to hrabro rtvovali za sreu nebesku.433 Drugima se tijekom studija ipak inilo da redovniki stale nije njihov
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
131
132
ili smuenom duhu davala utjehu i pruala oslonac, jer su kod magistra nalazili
razumijevanje i u onim trenucima u kojima ih drugi profesori nisu razumjeli.
Tridesetih je godina bio u Bogosloviji i fra Leon, Dinko tambak, zanimljiv
bogoslov. Antiu se inilo da je toan u obavljanju dunosti, bio je dobar uenik
iako je mogao biti i marljiviji u uenju kolskog gradiva, ali je zato bio neumoran
u svojim planovima, posebne udi, pomalo nesreen u vladanju i sklon fantaziranju.438 Pristupio je na sveano zavjetovanje. Ve prije promijenjenom imenu Leon
dodao je ime Ante, to upuuje i na neke duevne promjene kroz tri godine njegova redovnikog ivota, moda ljubav prema Padovanskom svecu ili ak udivljenje
prema magistru. Leonova umjetnika nemirna narav nije mogla nai smirenja u
klerikatu. I dok su njegovi kolege stupali u red podakonata, Leon Ante osjeao
je osamljenost i potitenost. S takvim raspoloenjem nije se usudio postati sveenik.439 Anti je shvatio to duevno stanje i pomogao mu da napusti klerikat. Pisao
je i Leonovim roditeljima, pa su i oni bez boli prihvatili sinovljevo naputanje zvanja. Kratko poslije nego se bivi bogoslov upisao na Zagrebako sveuilite pisao
je Antiu: Moji su amo, zahvalei Vama, sasma raspoloeni. Dre Vaa pisma ko
Sveto Pismo, pa su ih davali i drugima da ih itaju.
Bivi bogoslov nije ni u svijetu naao mir.
Moj Magistre, pisao je Antiu, svijet je, kako sam i vjerovao, veliki svinjak sa
mnogo svinja. I tu se moramo snalaziti i vrtjeti, pa i ja. Sretan nisam, zadovoljan sam
to sam iziao iz Reda, ali nikada nee dovriti moje duhovno skitanje. No volim taj
nemir nego mir svih [] trbuara, bonvivana i ostalog zvjerinja. Moja potitenost i
moj pesimizam, hrabi dovoljno moju duu da se ni u oaju ne smijea sa masom o
kojoj ni Bog vie ne vodi ozbiljno rauna. To dolazi do izraaja i u mome piskaranju,
ali moja crnina dovodi do praga vjenosti.440
Piskaranje kako ga nazva mladi sveuilitarac preraslo je kasnije u knjievni
rad441 a bivi bogoslov e do u svoje starije dane sauvati udivljenje prema nekadanjem uitelju kakvog nije sreo meu mnogobrojnim uiteljima, profesorima i
umnicima.442
Sudbina bogoslova fra Ante, ljudski gledano, morala je u Antiu izazvati saaljenje. Ante je, kako sam pria, bio dijete siromanih roditelja. Otac i stric sa
svojim obiteljima ivjeli su neodijeljeno u zajednikoj kui s petnaestero eljadi.
Zbog siromatva otac je mislio da e biti najbolje ako mu sin poe u fratre. Kad
je bio u polovici VI. razreda, sin mu priopi da bi rado promijenio kolu. No otac
AFPPOS, Spisi provincijala, 2038/1934. Sada u Arhivu Vicepostulature.
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br 23/37. Izvjee o klericima za I. i
II. semestar k. god. 1936/37. ad nomen.
440
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska. Dopis izvan protokola. Dinko
tambak Antiu, Imotski 11. VI. 1937.
441
Od vie njegovih djela spominjem: Pariska bohema, Zagreb 1973; Talijanski puti, Split 1977; Grki
ki
puti ili Makljenov list, Split, 1979.
442
Odvajao se od svih ne nekim vanjskim znacima, nego dubokim duhovnim ivotom, da upotrebim
sliku: imao je Boga na sva etiri kraja tijela i due, po njemu je disao, u njemu je ivio []. Arhiv
Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, tambak Vriu, Pariz, 20. VI. 1975 [Neovjerena
fotokopija]. V. VRI, Na
Na magistar, Vrgorac 1977, 42-43.
438
439
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
133
134
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
135
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 33. [Anti provincijalu 18. X
1937. spis nedostaje]. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.35. Provincijal
Antiu 19. X. 1937 (br. 1401/1937). - Fra Nikola Grabi istie magistrovu krepost koja se oitovala
prigodom bolesti pok. klerika fra Anela V[ukuia], ali ne kae kako se oitovala. Usp. N. Gabri,
Dnevnik, 21. IV. 1933. f. 26v.
452
Usp. Anti I. Juriu, Makarska, 11. VII. 1939. AP, I/21, 6 [ 4, 347].
453
Usp. Anti I. Juriu, Makarska, 5. V. 1940. AP, I/21, 7 [ 4, 350-352].
454
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.14/38. Anti Grabiu, 11. V. 1938.
455
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 405. opisuje neugodne situacije s duevno oboljelim klerikom fra Ivanom Griem.
456
AFSM, Dnevnik Milovana, 24. X. 1938. O fra Petru Aneliu usp. opirnije Dnevnik, 3-5. XI.
1938.
457
Usp. Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, K. Kosor [ 9, 32, f. 89]; Ljudevit onje.
451
136
Usp. AFSM, Arhiv Zbora Milovan, Pravilnik zbora franjevakih bogoslova u Makarskoj, 5, 2.
AFSM, Arhiv Zbora Milovan, Pravilnik zbora franjevakih bogoslova u Makarskoj, 5, 1. i 5, 3.
460
Bio je u upravi puke stranke, AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 405.
461
Pod njegovim vodstvom osnovan je u okviru Milovana tamburaki zbor (Acta instituti theologici
Makarska, 1912.1936, Luli Grabiu 24. IV. 1919) koji je dugo vodio fra Boo Vuco.
462
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1922-1923. Sv. VIII. Prva redovita. sjednica, 5. XI. 1922.
463
Usp. Zapisnik Zbora Milovan god. 1922-1923. Sv. VIII. IV. redovita. sjednica, 7. I. 1923; V. redovita sjednica 28. I. 1923; Sedma redovita sjednica, 8. VII. 1923. Sv. IX. etvrta redovita sjednica,
3. veljae 1924.
464
Nemamo tonog podatka kad je postao pokrovitelj sekcije jer zapisnik sekcije poinje od 1925, a
Anti joj je tada kao podmagistar pokrovitelj. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 3.
Premda je Anti ubrzo postao magistar, i nadalje je zadrao pokroviteljstvo te sekcije. Iz zapisnika je
opravdano zakljuiti da je on i ranije usmjeravao savjetima sekciju. Zapisniar je naime pribiljeio da
je Anti fra Luiu Silovu rekao da je dosta mogao ispustiti kao neka njegova subjektivna miljenja
i pronai bolje izraze. Usp. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije [I], od god. 1925-1930, prva
redovita sjednica 17. III. 1926. str. 14; 28. IV. 1926, str. 17; 14. VI. 1926, str. 25; 7. VI. 1926, str. 26.
465
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1923-1925. Sv. IX. Peta redovita. sjednica, 30. III. 1924. Na
spomenutoj sjednici Anti je ljetopiscu fra Dominiku ulenti prigovorio da je imao isti izraz upotrebiti
za sve ake, a ne za jednoga jai a za drugoga slabiji. Na to je fra Dominik odgovorio: to nijesam
za sve ake isti izraz upotrebio, to nije stoga da jednoga podignem a drugoga snizim nego radi toga to
bi stil trpio, kad bi isti izrazi jedan za drugim uestali.
466
Jednu od pohvala Anti je izrazio o radu fra Anela Tadina: ivot je bez Boga neprotumaiv, izjavivi da je raa lijepa i ruazumljiva. Meutim dr. fra Jure Boitkovi je drao da je relativno dobra.
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1923-1925. Sv. IX. Peta redovita. sjednica, 30. III. 1924. Isto se
moe rei i za razdoblje njegova magistarskog rada gdje se nalaze rijetke pohvale. Za jednu od takvih
usp. AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1927-1931. Sv. XI. etvrta redovita sjednica, 29. VI. 1930;
ili sv. XII. Druga redovna sjednica, 17. XII. 1933.
458
459
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
137
kom
kom ligom raa
zrijeit e tek neto kasnije okupljeni hrvatski provincijali na sastanku u Splitu
15. XII. 1925. Prihvativi tezu hercegovakog franjevca Dominika Mandia da
su u novije doba katoliki pokret i katolika akcija doli u meusobni sukob, provincijali su drali da im je najbolje ostati po strani. Preporuili su meusobnu
povezanost franjevakih zborova, ostavivi teorijski netaknute dotadanje odnose
s vanjskim zborovima. U praksi su ih, ipak, ograniili i stavili pod jai nadzor,
odredivi referente fra Dominika Mandia i fra Antu Crnicu koji su trebali pismeno izvjeivati provincijale o djelovanju franjevakih zborova.471
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1923-1925. Sv. IX. Druga redovita. sjednica, 9. XII. 1923.
Na toj sjednici zabiljeen je i odgovor na jedan Antiev opravdani prigovor to inae u zapisnicima
redovito nije donoeno: Student fra Vlade Pavlov odrao je privlaan govor o radu i dostojanstvu
radnika, istakavi Krista kao uzor radnika, ali ini se da je u govoru bilo vie netonosti. Fra Dominik
ulenta mu je estitao i upozorio ga na neke netonosti, istakavi da je Isus uzor ne samo radnicima
nego i drugim. Na to se nadovezao i fra Ante, moda malo i s bojazni da se mladi govornik ne bi uznio,
ili moda elei do kraja pojasniti ulentinu opasku. Prigovorio je da je govor sasvim teoretian i
istaknuo da svaki stale na svijetu ima Krista za uzor. Na to je mladi govornik uzvratio kao iz
topa: Isus ne moe biti za uzor svim staleima, kao trgovcim i mudracim. Je li moda u tom trenutku
ubrojio u mudrace i svog lektora i domagistra fra Antu, suvino se domiljati.
468
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 110, br. 175/ 1925, Anti Grabiu, Makarska 27. XI. 1925.
469
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 110, br. 176/ 1925, Gliboti Grabiu, Makarska 25. XI. 1925.
470
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 110, br. 175/ 1925, Anti Grabiu, Makarska 27. XI. 1925.
471
Jedna kopija zapisnika konferencije provincijala uva se u AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj
110, br. 397/1925.
467
138
ar?,
teko je rei. No, fra Ante je u tom predavanju inAFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 111, br. 797/1926. [Izvornik].
I. B[OGDAN], Muki teaj u Makarskoj, Lu,
25 (1929) br. 1, str. 27-30 donio je opiran opis teaja
,
s pet fotograja o kojem na str. 27 tvrdi: Teaj je odran u franjevakom samostanu u Makarskoj.
Gvardijan samostana mp. o. dr. fra Ante Cikojevi pokazao se gostoljubivim domainom i na sveope
zadovoljstvo smjestio teajce tako lijepo, da je jednoduno uvjerenje svih teajaca, da je i u tome pogledu sve bilo ureeno kao nikada dosada. Humoristiki teajski listi Diple koji je iziao u vrijeme
teaja donio je sljedei tekst: Milovan se digo sav / Zaposleni uzo stav / Narod mu se Ligin divi / Da
nam dugo ivi. alaj. Usp. AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 6r.
474
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 5v-6r. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, sv. III, spominje 15 minutnu
adoraciju samo na dan 29. VII. 1929. istiui da je Anti potaknuo teajce na trajno vjebanje u prisutnosti Bojoj
joj i da je zadnje jutro prije nego e se teajci rastati 31. VII. slavio misu i rekao nekoliko
rijei. I. B[OGDAN], Muki teaj u Makarskoj, Lu,
25 (1929) br. 1, str. 29, pie da su svi sudionici
,
svako vee ili u samostansku crkvu na adoraciju presv. sakramentu i da je za tih adoracija Anti
odrao nekoliko pobudnih govora.
475
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I. AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 4r; 7v; 10r; 15v;
21v;
476
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 71. O Magister veli da bi dobro bilo da se obrauju pitanja koja e biti od vee duhovne koristi, tj. duhovne naobrazbe; AFSM, Zapisnik sjednica
asketine sekcije, II, Sjednica 19. XI. 1930. P.O. Magister veli nek obraujemo ono to e nam uvijek
koristiti
477
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 26. XII. 1927.
472
473
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
139
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1925-1927. Sv. X. Trea redovita sjednica, 6. I. 1926.
AFSM, Zapisnik Zbora Milovan god. 1925-1927. Sv. X. Prva redovita sjednica, 22. XII. 1926;
Druga redovita sjenica 16. I. 1927.
480
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 8r.
481
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, I, str. 56.
482
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 13v.
483
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 19r.
484
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 22r; AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, I, Sjed. 6. IV. 1932
f. 2r.
485
Duns Skotova akademija u Makarskoj. Sveana priredba zbora franjevakih bogoslova Milovan u
ast franjevakom nauitelju. Hrvatska stra
straa,
a, 4 ([Zagreb, 23. IX] 1932), br. 266, str. 6.
486
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 25v; 28r.
487
A. Anti, Uzgoj u naim klerikatima obzirom na mjesta i druge okolnosti, [ 7, 66].
478
479
140
Dnevnik biljei da je 20. II. 1934. narueno pet kola evika za violine (AFSM, Dnevnik
Milovana, IV, god. 1933/34, I. polugod. br. 348. [20. II. 1936]), to bi dalo naslutiti da je Milovan
posjedovao vie od pet violina.
489
Taj uitelj koji ih je pouavao u sviranju violine, kontrabasa, klarineta i drugih instrumenata umro je
18. III. 1934. AFSM, Dnevnik Milovana, IV, god. 1933/34, II. polugod. br.22b. [18. III. 1934].
490
Cikojevi Antiu [AFPS, br. 377] Split 3. IV. 1934. Arhiv Vicepostulature. Izvornik. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 6/1934.
491
AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 465. Kroniar Rogoi je zapisao: Nije mi poznat cilj dolaska, ali bit e radi njihovih aka koji ovdje ue teologiju. Ljetopisac Milovana biljei da ostaju tri
dana. AFSM, Dnevnik Milovana, IV, god. 1933/34, II. polugod. br. 171. [24. VI. 1934].
492
Arhiv Vicepostulature. Cikojevi Antiu [br. 744] Split 29. VI. 1934. Izvornik. AFPS, br. 744/1934.
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 8. Usp. takoer Dnevnik Zbora
Milovan IV, II. polugod. 1934. br. 117. [12. V. 1934]; br. 130 [26. V. 1934]. i br. 185 [2. VII. 1934]; br.
225 [27. VII, 1934].
493
Usp. provincijal B. kunca Antiu Split-Poljud. 24. X. 1934. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 13/1934.
494
Usp. Ad Chronicam Ordinis. 1. Sollemnia in honorem B. Joannis Duns Scoti Makarskae in
Jugoslavia celebrata, Acta Ordinis Fratrum Minorum, 52 (1933), 25.
488
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
141
Dnevnik zbora, sv. IV. br. 114 (6. I. 1933). Usp. [K. Krani], Misijska akademija u Makarskoj,
Hrvatska stra
straa,
a, 5 (1923) br. 7. [10. I. 1933], str. 6. Da je ova misijska akademija ovako lijepo
uspjela treba pohvaliti koliko ovu zanosnu mladost, toliko njihova revnog uzgojitelja o. A. Antia, to
je naglasio u svojem govoru, zahvalivi se kao otac svojoj duhovnoj djeci, mp. o. Karlo dr. Eterovi.
496
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 26r. Usporedi AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, 9r.
497
AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, 19r-v. Dnevnik zbora, sv. IV. br. 116 (10. V. 1934).
498
AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, 31v-32v.
499
Usp. AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, 38v.
500
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 24. IX. 1934.
501
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan [3. IX. 1935], V, 108, br. 418.
502
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 9. XII. 1934.
495
142
plou program rada Milovana za drugo plugodite, netko je premrio ime predsjednika i imena klerika iz Provincije sv. Jeronima.503
To uzavrelo stanje dojavljeno je provincijalu Petrovu koji se o njemu savjetovao s provincijalom kuncom. Petrov je bio proet udivljenjenjem prema Starcu
Milovanu (franjevcu Kaiu po kome je Zbor nosio ime) i sam se u knjievnim
radovima potpisivao Milovanov. U elji da Milovan nastavi djelovanje podrao
je miljenje provincijala kunce da se bogoslovi obiju provincija trebaju bratski
odnositi u Zboru i savjetovao je bogoslovima da se strpe i jedni i drugi, jer u dogledno vrijeme, zbog veeg priljeva studenata iz Sinja, i onako se ve predvialo
da e svetojeronimski studenti morati napustiti Makarsku.504
Strpljenje je ini se ipak bilo na izmaku. lanovi Misijske sekcije okupili su se
15. travnja 1935. i zakljuili da dalje nee slati priloge za glasnik Gospa Sinjska, a
tada su uslijedili i petosvibanjski izbori koji su uzdrmali Milovan.505 Provincijal je
pootrio stegu u klerikatu. Ako se moe vjerovati fra Ambrozu Budimiru, gvardijan Cikojevi je, zbog sudjelovanja studenata na izborima, zabranio da predviena
sveana akademija u ast 25. obljetnice Zbora Milovan bude javna, to je navelo
Zbor da odustane od akademije, a predsjednika fra Ambroza Budimira da magistru
Antiu, kao upravitelju Zbora, preda peat drutva.506
Rad Zbora je obustavljen, a magistar je Anti 18. svibnja zabranio studentima
primati i itati katolike novine Hrvatsku strau dok u Bogosloviju ne doe
provincijal.507
Zabrana itanja novina oito nije uspjela zaguiti zanimanje studenata za politika zbivanja, pa tajnik Milovana fra Ivan Juri u Dnevniku oduevljeno pie o
povratku fra Ante Bartulovia iz zatvora u kojem je odleao petnaestak dana:
Ne smeta nita, kad je bio zatvoren radi hrvatskog imena. S njim je jednako odleao i o. dr. Augustin Guberina, poznati borac za vjeru i narod. ivjeli borci hrv(atske)
misli i slobode!508
Usprkos napetostima koje su se osjeale u Zboru, Milovanci su nakanili 25.
obljetnicu Zbora (1934/35) proslaviti objavljivanjem knjige. Predsjednik i tajnik Milovana predloili su Antiu da bi Milovan dao prevesti djelo svetog Ivana
Krisostoma De sacerdotio, to im je Provincijal i odobrio.509 No jo prije odobrenja donesena je i odluka da se objelodane u tri sveska
ivotopisi franjevakih svetaca. Za to je ustanovljen i poseban odbor koji je preko praznika trebao prikupiti
AFSM, Dnevnik Milovana [3. III. 1935], V, 32. br. 1 i [12. III. 1935], V, 34, br. 27.
Usp. provincijal Petrov Antiu br. 574/1935, Split 18. III. 1935. Uredovni spisi Klerikata, Arhiv
Vicepostulature. Izvornik. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 5/35.
505
AFSM, Zapisnik sjednica misijske sekcije, 36v-37r. Vidi o tome opirnije pod naslovom Izborna
afera.
506
AFSM, Dnevnik Milovana [10. V. 1935], V, 52.
507
AFSM, Dnevnik Milovana [18. V. 1935], V, 55.
508
AFSM, Dnevnik Milovana [23. V. 1935], V, 56-57.
509
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 22. i 23. II. 1934; 1. III. 1934 Radi se o Krizostomovoj knjizi
- De sacerdotio, Patrologia Graeca. 48, 623-692.
503
504
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
143
Uz podrku kustoda Grabia denitorij je zakljuio da bi se mogla izdati samo knjiica omanjeg
opsega, sa vrlo kratkim ivotopisima naih svetaca, a na veu knjigu da se, zasada,
ne moe misliti.511
Ubrzo je ponovno izbio spor u Milovanu izmeu prijanjeg predsjednika fra
Bernardina Biloeria i novog predsjednika fra Petra Topia zbog razlika u njihovoj ocjeni rada i zanosa u Zboru,512 a to se potom odrazilo i na radu Zbora.
Obnovom Bogoslovije 1936/37. Zbor ponovno pokuava dostii nekadanji zamah, ali uspjeva tek nekako oivjeti samo sekcije, a ve raniji planovi Milovana
(
(
ivotopisi
ivotopisi franjevakih svetaca) ostaju neostvareni.513
Videi da e se projekt s franjevakim svecima otegnuti Anti je s Milovancima
priredio za tisak Vjeni
etrdesetsatnog klanjanja euharistijskom Isusu, i zatraio
i
odobrenje za tiskanje. Provincijal Stanko Petrov, kojemu je Hrvatska Knjiara
u Splitu dala svoje prvo izdanje da ga jezino popravi za novo izdanje, odbio
je dati Antievim studentima imprimatur uz obrazloenje da ne bi trebalo initi
konkurenciju katolikoj Leonovoj tiskari. Tako je rukopis pohranjen u arhiv, a za
ivote franjevakih svetaca Petrov je zatraio manji obujam kako bi tiskanje bilo
Usp. AFSM, Zapisnik Milovana za proslavu 25. godinjice [1934/1935]; AFSM, Dnevnik Milovana,
IV, god. 1933/34, II. polugod. br. 159. [9. II. 1934].
511
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 118.
512
U odsutnosti upravitelja Antia Milovanovim je izborima ve otprije ponekad predsjedao gvardijan
fra Ante Cikojevi. (Usp. AFSM, Dnevnik Milovana [3. IX. 1935], V, 109, br. 419). On je predsjedao
i izborima 12. II. 1936. kad je dolo do raspre izmeu Biloeria i Topia. Miljenja su unesena u zapisnik. itanje zapisnika dalo je povod novoj raspri, koju je Cikojevi pokuao dokrajiti izjavom da
e on s magistrom urediti to u zapisniku. A to je unijelo pojaano nezadovoljstvo meu neke lanove
Zbora. AFSM, Dnevnik Milovana [26. IV. 1936], V, 226, br. 959.
513
O ivotopisima svetaca odrana je posebna sjednica 2. VII. 1936. Usp. AFSM, Dnevnik Milovana,
V, br. 1668. [2. VII. 1936].
514
Prvi put Anti je obavijestio Petrova o Vjeni
u 4. II. 1935, na to ga je provincijal Petrov 9. II.
i
obavijestio da nije zgodno. AFPS, br. 248/1935. od 9. II. 1935. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 1/35.- ini se ipak da je Anti ponio sobom Vjeni
na zasjedanje dei
nitorija 23 II. 1935. AFSM, Dnevnik Milovana [23. II. 1935], V, 28. - Usp. takoer AFSM, Dnevnik
Milovana, [2. III. 1935], V, 30-31. i [15. VII. 1935], V, 95, br. 376.
515
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, V, 185, br. 787. [5. I. 1936].
510
144
jeg
ovjeka, a ljetopisac Juri naziva ga na sveti p(otovani) o(tac) Magistar.519 A dobru sliku o njemu ponijeli su studenti Provincije sv.
Jeronima koji su nakon zavrenih ispita napustili makarsko uilite.520
Premda se, i nakon odlaska svetojeronimskih bogoslova skoro na svim sjednicama raspravljalo o izdanju, Milovanci su izgubili zanos te nisu vie mogli izabrati
ni odbor koji bi se prihvatio tog pothvata. Na to je Anti predloio da Uprava
Milovana odabere u odbor trojicu koju e on potom prisiliti da se uhvate posla.
Uprava je odredila fra Ivana Juria, fra Metoda Kelavu i fra Franu Nimca,521 kojima je novim izborom 14. VI. 1936. pridruen kao savjetnik i fra iril Marko.522
Posao je na prireivanju ivotopisa
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 77, br. 262 [23. VI. 1935]; Usp. takoer V, 81, br. 286 [30. VI.
1935].
517
A. ANTI, Pisma sveeniku
eniku II, [30/16 i 30/17] 29. - AFSM, Dnevnik Milovana, V, 8, br. 30; V, 28, br.
180; V, 61, br. 172 [23. XII. 1934; 23. II. 1935; 31. V. 1935].
518
Fra Ante Anti vodi duhovne vjebe reenicima za prezbiterat u Makarskoj, AFSM, Dnevnik
Milovana, IV, god. 1933/34, I. polugod. br. 347. [20. II. 1934], 1934/35, Svim lanovima u samostanu,
II. polugod. br. 469. [3. XI. 1934]. Usp. takoer AFSM, Knjiga znamenitijih dogadjaja, 473; A. ANTI,
Pisma sveeniku I, [30/13] 26.
519
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 86, br. 318 [7. VII. 1935].
520
Posljednji su studenti otili iz Makarske 13. VII. 1935. AFSM, Dnevnik Milovana, V, 92, br. 349352 [12-13. VII. 1935].
521
AFSM, Dnevnik Milovana [11. V. 1936], V, 236, br. 978.
522
O potekoama pothvata usp. AFSM, Dnevnik Milovana [14. VI. 1936], V, 253-255, br. 10361037.
523
Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi klerikata, Bujas Antiu, Sinj 24. X. 1936. Izvornik.
524
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 14. god. 1934/35, semestar I. br. 67 [3. I. 1935].
525
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 18. god. 1934/35, semestar I. br. 88 [12. I. 1935].
526
AFSM, Dnevnik Milovana, V, 19. god. 1934/35, semestar I. br. 99 [16. I. 1935].
516
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
145
146
Usp. AFSM, Dnevnik Milovana, 9. i 12. III. 1940. br. 594 i 598.
AFSM, Dnevnik Milovana, 5. III. 1940. br. 590.
538
AFSM, Ljetopis Milovana, II f. 54. O quam durum est fatum.
539
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 102.
536
537
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
147
mu estitke, a sutradan je Anti poao u Split da bi prisustvovao nastavku kapitula,540 gdje je osobno podnio izvjetaj o stanju u Bogosloviji.541
U pokuaju razmjetaja osoblja novi provincijal fra Stanko Petrov predlagao
je da bi Anti poao za duhovnika u sjemenite u Sinj, a na njegovo bi mjesto
doao privremeno eksprovincijal Cikojevi do kraja kolske godine kada bi trebao
magistarsku slubu u Makarskoj preuzeti Bonaventura Radoni. Iz kratkog zapisnika teko je odrediti opravdanost njegova prijedloga, no, prijedlog je podrao
samo fra Leonardo Baji, dok su ga drugi, meu kojima i Anti, odbili.542 Tako je
Anti i nadalje ostao u Makarskoj sa svim slubama koje je prethodno obavljao:
lektor, magistar, diskret i denitor.543
O Antievu denitorstvu nemamo puno podataka. Iz samostanskog ljetopisa
znamo da je kao denitor proitao dekret 23. IV. 1934. pri instaliranju makarskog gvardijana fra Jure Boitkovia i vikara fra Gabre Cvitanovia, nakon to je
prethodnog gvardijana Karla Eterovia 27. XII. 1933. udarila kap.544 Provincijal
Petrov oito ga je cijenio, kako se vidi iz njegovih pisama, premda se Anti vie
puta suprostavio njegovim prijedlozima, a ponekad se u stavovima razlikovao i od
ostalih denitora. Tako je Anti mimo ostalih denitora zastupao stajalite da se
Guberini, koji je od Kongregacije traio sekularizaciju, ne da pristanak za odlazak
iz Reda, vjerojatno u nadi da bi Guberina kasnije promijenio miljenje. Takva njegova nakana moe se izvui iz injenice to je tri mjeseca kasnije 5. III. 1935. na
denitorijalnoj sjednici molio provincijskog ministra da Uprava Provincije radi
oko toga da se povrate oni koji su se sekularizirali. Pristao je meutim na formulaciju da nema razloga da Guberina napusti Red, ali ako ve hoe, neka ide.545
Kad je provincijski ministar Petrov postavio na denitorijskoj sjednici 5.
oujka 1935. dvojbu treba li poduzeti izgradnju lozofskog uilita u Imotskom
ili gimnazije u Sinju, Anti je zastupao Sinj, to se moglo protumaiti krajinski,
dok su provincijal i druga dvojica denitora zastupali Imotski, to se i opet moglo
tumaiti krajinskim osjeajima. Premda je u podijeljenosti glasova provincijski
ministar Petrov mogao nametnuti svoj stav, da se izbjegne trzavicama u Provinciji,
on je odstupio od svoga prethodnog stava i priklonio se onima koji su glasovali za
izgradnju u Sinju.546
Iz Zapisnika kapitula nije jasno koliko je Anti, 1936, elio nastaviti meuprovincijsku razmjenu studenata za praznike, za koju provincijal Petrov nije bio
148
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 145.
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 161. Rogoi je
4. VII. 1937. jednoglasno skinut s profesure u Makarskoj. Isto str. 171.
549
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 168.
550
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 170-171 i 174.
551
Arhiv Vicepostulature. Uredovni spisi klerikata. Vrcan Antiu, Visovac 23. IV. 1936. Izvornik.
547
548
2.
ivot i rad izmeu dva svjetska rata
149
ake. No ni sam ivkovi nije potedio roaka koji se naao u kolu donositelja,
prema njemu, nepravednih odluka. ivkovieva tjeskoba izraena u pismu, Antia
se morala sigurno dojmiti. No, nada za koju se ivkovi uhvatio da e mu Bog naplatiti rtvu, tovanje koje je taj uvrijeeni subrat i dalje iskazivao Antiu, njegov
poziv da se za nj moli Bogu, odraavao je zrela redovnika pa se Anti nije morao
zabrinjavati.552
ivkovi se potuio roaku Antiu, no nije dobio odgovor, najvjerojatnije i zbog toga to je Anti
drao da odgovor treba odgoditi. No kad je ve raunao da mu se roak ohladio, Anti mu je pisao i
najvjerojatnije da ga udobrovolji u pismu da se nada da je zadovoljan u novoj slubi. To je ivkovia
oito izazvalo pa i ton pisma treba donekle pripisati tom raspoloenju. Arhiv Vicepostulature. Uredovni
spisi klerikata. ivkovi Antiu, ibenik, 6. V. 1935. Izvornik. Usp. Arhiv Vicepostulature. Uredovni
spisi klerikata. Provincijal Petrov Antiu br. 923, Split 13. V. 1935. Izvornik.
552
150
151
stanu svaki dan poslije ispita savjesti moliti Litanije Presvetoga Srca Isusova i
pjevati Salve Regina poslije popodnevnog asoslova.4
Izbori, na kojima u mnogim mjestima pobjeuju komunisti, poinju pomalo
rastrjenjivati ljude. Pa zar je mogue da se tako cvjetna katolika organizacija ne
moe oduprijeti komunizmu? Meu makarskim studentima bogoslovlja, ako je
vjerovati ljetopiscu, vlada strahovita panika na vijest o komunistikim pobjedama u Makarskom primorju.5 Vjerojatno su se bogoslovi i zbog crnjih slutnja rado
ukljuivali u razliite religiozne obrede koji su se obavljali, bilo u franjevakoj
crkvi ili u makarskoj sustolnici.
No Anti vrlo dobro razumije i bojazni, strah i nadu mladih ljudi, pa
mladomisnicima doputa da svake veeri mogu poi sluati radio kako bi bili
dobro obavijeteni o stanju i kako bi se mogli bolje spremiti za ivot.6 Ulazak
Italije u rat i skora kapitulacija Francuske dodala je novu zabrinutost na istonoj
obali Jadrana, pa tako i meu bogoslovima.7 A kako se potkraj 1940. u Provinciji
Presvetog Otkupitelja trebao birati i novi provincijski ministar, na povrinu je izbijalo i Antievo ime. U takvim prilikama inila se potrebnom osobita pomo
Boja
ja i za Provinciju. Anti kao svet i dobar mogao bi je bolje isprositi nego mi
grijenici, tvrdio je dotadanji provincijal Grabi,8 ali su se izbornici oito pouz-
152
153
Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska. Dopis bez
broja. Klerici Antiu 22. II. 1941; Anti klericima u Makarskoj, Zagreb, 2. III. 1941. AP, I/48, 1 [ 4,
896-897]; Anti M. Mikuliu, Zagreb, 30. III. 1941. AP, I/30, 59 [ 4, 549]; Grabi Antiu, Split 8. III.
1941; 14.III. 1941; 23. IV. 1941. i 22. V. 1941.
18
Arhiv Instituta Planina i more, Fra Jure Radi, Dnevnik, 6. IV. 1941.
19
Usp. AFSM, Ljetopis Milovana, II, f. 52v-53r. Na godinjicu su studenti priredili akademiju za koju
su eljeli da bude javna ali su odgojitelji ipak odluili da bude samo za samostansku obitelj. Ljetopis
Milovana, II, f. 62v.
20
Detaljan opis uvanja samostana donosi Ljetopis Milovana, II, f. 55v-56v.
21
A. ANTI, Pisma sveeniku, I, [30/63] 107.
22
Anti klericima u Makarskoj, Zagreb, 5. VI. 1941. AP, I/48, 3 [ 4, 899-900].
17
154
da ne bi ove promjene izazvale nae ljudske slabosti i duhovne potrese, posebno kod
slabia.23
Antieva misao i u tim trenucima uzdie se Bogu jer potrebe domovine trae
molitvu. On potie i druge na molitvu za posebnu Boju
ju pomo i zatitu da naa
slobodna domovina ojaa, uvrsti i pone ivjeti svojim slobodnim i mirnim
ivotom.24
Nije udno ako je u tim tekim danima i njegov poziv na obraenje bio
uvjetovan stvarnou onoga to je proivljavao pa su i ti dani istaknuti moda
ak vie kao Boje
je pokaranje nego kao upozorenje. Bog nas kara. Gospodin
je uvrijeen, Bezgrijeno srce je Marijino oaloeno, uvrijeeno. Treba mnogo
naknade i zadovoljtine.25
Oporavivi se donekle, Anti se potkraj lipnja povratio u Makarsku,26 gdje
je oito jo neko vrijeme morao posebno paziti na svoje zdravstveno stanje. Na
svetkovinu sv. Franje Asikog (4. X. 1941) ispratili su bogoslovi srdano Antieva
dugogodinjeg pomonika fra Petra apkuna,27 pa je 15. X. ustolien novi fra
Antin socius, fra iril Marko.28
Ratno vrijeme donosilo je nove probleme. Potkraj godine nestalo je i provincijala Grabia. Vikar fra Gabro Cvitanovi ozbiljno se zamislio. Vremena su
postajala sve tea pa Gabro nije dozvolio bogoslovima niti odlazak na lijeenje u
Split.29
Broj studenata, to zbog zavretka studija, to zbog naputanja bogoslovije
smanjio se k. god. 1941/42. za jednu etvrtinu, a 1942/43. na polovicu predratnog
broja. Oni koji su dolazili u ratnom vihoru nisu se uspijevali posvetiti duhovnom
ivotu. Sklanjanje na sigurno u vrijeme uzbuna postalo je esto. Da ne bi svi nou
ustajali iz kreveta, bogoslovi su organizirali svake noi tri pozorne slube. Na glas
o komunistikom napadu iz Biokova na Makarsku uspostavili su i prave strae.30 U
Popisu klerika god. 1941-1942. zabiljeena su mnogobrojna naputanja zvanja.31
Antu je to moralo boljeti. Pod utjecajem sve veih naputanja nije iskljueno da
je i profesorski zbor postajao blai u kriterijima priputanja na zavjetovanje, a u
ispitima su ve postali blai poetkom samoga rata.32 Ante se zbog toga potuio i
23
24
155
provincijalu Grabiu da lektori koji glasuju o priputanju studenata na zavjetovanje i reenje nedovoljno poznaju ake. Na to ga je Grabi umirio da u tom sluaju,
zbog zakonodavstva, on nije odgovorniji od ostalih i da bude miran postupajui po
savjesti.33 Uostalom i Provincijski denitorij je na temelju izvjetaja, s obzirom na
nastale prilike bio zadovloljan sa stanjem u uilitima.34
Nedostatke u studiju i odgoju nastale zbog ratnih neprilika trebalo je nadoknaditi duhovnim radom, itanjem, samostalnim uenjem i zaposlenou. Anti zbog
toga sve vie pree kako bi dogotovio to prije svoj Vademecum franjevakog
kog klerika. Vraa se ve ranije poduzetom prijevodu papinskih bula i moljaka sveenike
u Rimu i fra Stanka Petrova u Sinju da bi mu pregledali studentske prijevode za
Vademecum.35
Godine 1942. rat se snano osjeao i u Hrvatskoj. Putovi su postajali nesigurni. Policija i vojska traile su propusnice za kretanje iz mjesta u mjesto.36 Pota je
kontrolirana. Ratna opasnost je ulijevala strah i nesigurnost mnogim franjevcima.
Komunisti su se iz planina nou sputali u sela. Gotovo svakodnevno su napadali
sad ovdje sad ondje. Prijetili su se i zbog toga je posebno nou sve vie vladao
strah.37 Talijani, koji su 20. IV. 1941. uli u Makarsku, zbog svoga su osiguranja pokuali staviti i mitraljez na samostanski zvonik, ali ih je odvratio gvardijan
ulenta.38 U krajevima s mjeovitim pravoslavnim i katolikim stanovnitvom
poela su i razbojstva. Strah se irio.39
Najvjerojatnije se i fra Nikola Gabri potuio magistru da ga je strah na osamljenom gospodarstvu sinjskog samostana u malom selu itluku nedaleko od Sinja.
Na to bi se vjerojatno mogle odnosti magistrove rijei u kojima ga savjetuje da na
vrata kue stavi sliku sv. Josipa i tit presv. Srca Isusova, da ima istu savjest,
da svakoga ljubi i svakome ini dobro slijedei put kria, ljubavi i rtve, sjedinjen
40
s voljom Bojom.
jom.
Premda je i u sljedeem pismu savjetovao fra Nikoli da se
zavjetuje sv. Josipu, da e mu uz doputenje poglavara postaviti kip nad vrata, da
savjetuje asnim sestrama i radnicima da dnevno mole sv. Josipu,41 ini se da nije
bilo lako istjerati strah koji se svakomu sve vie zavlaio pod kou.
Upravo isti dan dok je Antiev subrat pisao Antiu o ubojstvima katolika na
podruju
ju njegove upe, Anti je pisao uiteljicama:
AFPS, br. 281/1942; Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata
Makarska, br. 6/42. Grabi Antiu 10. III. 1942
34
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II. (1929-1953), str. 309.
35
Anti I. Juriu, Makarska, 23. III. 1942. AP, I/21, 11 [ 4, 357-358].
36
I Anti spominje takvu propusnicu koju je traio iz Makarske za Split. Anti I. Juriu, Makarska, 6.
V. 1942. AP, I/21, 12 [ 4, 359].
37
Arhiv Vicepostulature, N. Gabri Antiu, itluk 2. IV. 1942.
38
K. JURII, Franjevaki samostan Svete Marije u Makarskoj, 67.
39
Arhiv Vicepostulature, Rogoi Antiu, Banjevci 30. III. 1942. Pie da su u Morpolai dvojica brae
od petorice ubijena a da je to jedina kua meu rianima.
40
Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/67] ,111.
41
A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/68] 113.
33
156
Pogledamo li oko sebe, o Boe moj, tuna li prizora! Svijet izgleda kao jedna
velika klaonica. Ljudi se mrze progone i biju nemilo jedan drugoga. Zaboravili su
zakone ljubavi i preziru sve zapovijedi Boje. Ljudi se tako ponaaju i ive kao da nisu
vie djeca Boja, ni braa meusobom, ni sinovi jedne Majke - Crkve, ni uda Kristova
A moj narod? O bijedni moj narode! kroz vjekove patnik, i sada trpi i proivljuje
teke asove. U velikoj je pogibelji njegova nezavisnost i sloboda, a jo vie njegova
sveta katolika vjera. Kod mnogih je ova vjera uzdrmana, kod mnogih oslabljena, a
kod nekih je i umrla42
I dok se sve rui, Anti je uvjeren da on preko svojih suradnika mora duhovno
graditi utemeljujui svoju graevinu na zapovijedima Bojim,
jim, vjeri, udoreu,
nauku Crkve.43 U tom uvjerenju on prevodi boinu radioposlanicu pape Pija XII.
i papino pismo upueno dravnom tajniku kardinalu Maglioneu u kojem ga moli
da potakne pastire da promiu molitvu za mir i na nju posebno potiu nevinu
djecu.44 Zbog toga priprema nekoliko okrunih pisama uiteljicama u kojima im
postavlja geslo: Misliti - osjeati - ivjeti - raditi sa svetom majkom Katolikom
crkvom. A Mari Sikavici, majci klerika fra Petra, pie:
Molimo neka se skrate ovi dani kunje i nevolje. Drimo se vazda nae vjere
svete, nae svete kat[olike] Crkve, koju ni vrata paklena ne mogu predobiti. Za ljubav
Boju sve podnesimo i svakomu dobro elimo i inimo koliko moemo.45
to je vrijeme odmicalo, stanje se inilo gore. Prometne veze su oteane
zbog propusnica koje su se zahtijevale pri prelasku s jednog podruja
ja na drugo.
Putovanja su postala opasna.46 Proulo se da je i fra Roko Rogoi lake ozlijeen,47
a samostan u Zaostrogu su u srijedu [13. V] opljakali partizani i sve potpuno porobili i odnijeli.48 Veze izmeu Drnia i Sinja, pa prema tome i sa samostanom
Visovcem, u kojem je bio novicijat, prekinute su a cestu su nadzirali partizani.
Od Talijana je skoro bilo nemogue dobiti propusnice.49 Pale su i prve rtve meu
franjevcima. upnika fra Pavla Silova ubili su partizani u upnoj kui u Promini,
a fra Ladislava Ivankovia etnici, s jo trojicom upljana, ispred upne kue u
Kozici, prema verziji koja je tih dana stigla meu studente upravo u onaj as dok
je tjeio one koje su zajedno s njim vodili. To je moralo djelovati na mlade i poletne momke, i ljetopisac je zapisao: Ugledajmo se u njihov primjer.50
42
43
157
naca per la storia (1942), Roma 1990, 567; O Ivankoviu, Grabi Baliu, 11. IX. 1942, 24. IX. 1942,
11. XI. 1942, AFPPOS, br. 934/42/Bali, 1024/42/Bali, 1242/42/Bali; Usp. takoer i Bali Grabiu,
16. IX. 42. AFPPOS, br. 1021/42/Bali; P. BEZINA, Franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja rtve
158
61
62
159
Usp. Arhiv Vicepostulature, Crnica Antiu, Zagreb 27. II. 1944. O talijanskim postupcima na anektiranom ibenskom podruju usp. dopis ibenskog biskupa Jeronima Milete talijanskom guverneru
Giuseppeu Bastinijanu. TALPO, Dalmazia, 1228-1231.
70
Arhiv Vicepostulature, G. Nikoli Antiu, Sinj, 3. III. 1943.
71
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, br. 548/43, bez datuma. Grabi je zbog svoje okretnosti i utjecaja, sa svojim franjevcima, bio talijanskim okupacijskim snagama trn u oku. Usp. TALPO,
Dalmazia, 986-987.
72
Arhiv Vicepostulature, Jerko Bakotin Antiu, Dubrovnik 10. VI. 1943. pie da su Talijani protjerali
iz Kotora fra iru Baruia a zatvorili fra Venka Gugia.
73
Usp. Arhiv Vicepostulature, J. Bakotin Antiu, Dubrovnik 1. IV. 1943 i 10. VI. 1943; Don Jakov
Lusi Antiu, Vrboska, 1. VI. 1943.
74
Radoni Baliu, Sinj 5. I. 1943, AFPPOS, Bali, Dopisi 5. f. 86.
75
Radoni Baliu, Sinj, 20. III. 1943. AFPPOS, Bali, Dopisi 5. f. 106.
76
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, br. 330/43, Split 28. II. 1943; Vj. Mren Antiu, Split 22. VII.
1943.
69
160
biskup dr. Kvirin Klement Bonefai. Bog mu dao dug ivot i na korist Provincije i
nae mladosti.77
S Visovca su u to vrijeme dolazili glasovi da se u tim predjelima vie nego
ikad crni oblak nadvio.78 U Imotskom je isprebijan fra Jako Milinovi.79 Ratna
kosa smrti okrutno je pokosila nedaleko od Makarske u Kozici jo jednog lana
Provincije fra Karla uluma.80 U Sinju su joj fra Anselmo Kovai i fra Rafo
Kalini, tjeei umirue i dijelei sakramente, neustraivio krenuli u susret.81
Franjevci su se sve vie poeli sklanjati sa upa u oblinje samostane ili na sigurnija podruja.
ja. Neki su tako prepoznati i ubijeni.82 Oni koji su jo ostajali po upama
proivljavali su u strahu i pogibelji, teka sudbonosna vremena.83 Putovanja su
postala opasna. Provincijal je jedva imao neku vezu sa Sinjom, gdje je u Gimnaziju
smjetena vojna bolnica,84 i Makarskom, a s drugim samostanima nije imao nikakva kontakta. Ostala je samo nada u Providnost, i zatitu Bogorodice. A molitva je davala utjehu.85
Antu ti dogaaji nisu obeshrabrili. On misli
dalje na ivot, na napredak svojih studenata i na
potrebe svoga naroda. Dri da su to posebno milosna vremena za duhovnu izgradnju i za Boje
je
proslavljenje. Poduzeti rad oko ureenja kapelice u klerikatu, oko ureenja dvorita ispred
samostana i poticaj koji je uputio nadbiskupima
Splita i Zagreba da ustanove samostane za molitvu i kontemplaciju to potvruje.
Anti je, naime, sluei se ve postojeim
namjetajem: klupama koje je dao razrezati,
oltarom napravljenim dvadesetak godina raFra Rafo Kalini
nije koji je dao obnoviti i svetohranitem iz
stare crkve uredio kapelu u klerikatu86 kako bi u tim tekim vremenima studentima bila za utjehu. U obnovljenu studentsku kapelu namjeravao je staviti sliku
161
162
ja
milost i intervencija.94
Iako u pismima rijetko spominje ratne strahote, Antu je uzdrmalo ono to se
dogaalo. Njegova majka Provincija silno je poniena i oaloena. No, on ne
pita za razloge zato se to dogaa. S bolom, ali i ponosom na rtve, zahvaljuje
Bogu, nadajui se da e Bog prihvatiti te rtve za duhovnu obnovu Provincije i da
e vie brae ui u na martirologij.95 Jednako tako savjetuje i svojim penitentima da ne podlegnu strahu, ni od bombardiranja, ni bilo kojem drugom; da se ne
prepuste potitenosti i zlovolji, ve da budu postojani u Isusovoj ljubavi jer je On
jedini ivot.96
Usp. Kronika Franjevake visoke bogoslovije u Makarskoj [I], bez str. 6. X. 1943. Ko e uit i
knjigom se bavit, kad nam granate nad glavom lete, upisao je rektor G. Cvitanovi u ljetopis koji je taj
dan prestao pisati. Usp. i Arhiv Vicepostulature, Crnica Antiu, Zagreb, 6. XI. 1943. Prema Antievu
izvjetaju, ustaka je vlast preuzela prostorije klerikata za vojnu bolnicu 17. IX. 1943. a napustila ih
12. I. 1944. AFPPOS, Spisi provincijala, 364/45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI.
1942. do 12. XII. 1945, str. 1.
94
Sam Anti pribiljeio je o tom kratko: Na 17. XI. 1943. u tri sata i pol po ponoi pucaju topovi iz
Tuepi na Makarsku. Jedna topovska granata udarila u krov klerikata, probila ga, odbila se od plonika,
razbila srednji dio vrata prve sobe O. Magistra ali nije eksplodirala, AFPPOS, Spisi provincijala, 364/
45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI. 1942. do 12. XII. 1945, str. 1. Eksprovincijal
Cikojevi je u drugom dijelu opisa detaljniji: U Antiev krov udario je top sa Sv. Ilije. Kugla je
probila podkrovlje, udarila u pod pred fra Antinim vratima, odbila dasku na vratima i uletila u sobu,
pala pred fra Antu, koji je izlazio iz sobe i pred njim na tavan izasula dio praha, a jedan je dio ostao u
njoj. Samo gornji dio je eksplodirao onda kada je udario. Sigurno ga je aneo uvar uvao, Cikojevi
Grabiu, Makarska, 15. XI. 1943. AFPPOS, Spisi provincijala, 1101/1943. Provincijal Grabi zapisao
je u protokolu Provincijalata: Okolo naeg samostana palo je vie od 300 granata. Dvije su pogodile u
samostan. Bog i Gospa uinili su nam posebnu milost to su nam na udesan nain spasili ivot svetog i
uzornog o. Ante Antia. To je u provincijalnom arhivu na vie mjesta zabiljeeno, AFPPOS, Protokol
3. str. 725. Cfr. Arhiv Vicepostulature, Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska,
br. 25. Grabi Antiu, Split 13. XI. 1943. Koncept Provincijalata, br. 1084/43. - K. Jurii, Granata
minobacaa nije eksplodirala, DOA (1982), 1-2, 7; K. Jurii, Franjevaki samostan Svete Marije u
Makarskoj, 67; . STIPANIEV, Moje sjeanje na fra Antu, Antieva
eva Ba
Batina, Zagreb 1994, 284.
95
Anti Baliu, Makarska, 30. XI. 1944, AP, I/4, 6 [ 4, 24].
96
Anti K. Sikirici, Makarska, 28. XII. 1943, AP, III/32 1 [ 6, 368].
93
163
NENORMALNI UVJETI
Sljedea je 1944. godina bila jo tea. Veina je samostana bila oteena i
opljakana.97 Saveznici su bombardirali Split. O podne 3. sijenja 1944. crkva sv.
Petra u Splitu sravnjena je sa zemljom, a biskupova palaa u njezinoj blizini teko
oteena. Biskup se sklonio kod franjevaca, na Dobri, to je Antiu omoguilo
da natpastiru poalje poneki dar za koji je opravdano biskup drao da je darovan
Antiu, pa mu je zbog toga osjeajno zahvalio vapijui Bogu u kojem je gledao
jedini spas ovjeanstva. Njegov vapaj Deus misereatur nostri98 kao da je preuzet
od davnog kranina s nadvratnika salonitanske bazilike muenika Dujma: Deus
noster propitius esto Reipublicae Romane.
Makarsku su nadlijetali zrakoplovi. Prisjeajui se tih dana, Anti je nakon
rata pribiljeio u svom izvjetaju:
Na 15. XII. 1943. u osam sati naveer dok smo bili na razmatranju (u duh. vjebama) pale su prve male bombe u na gaji. - Na 7. I. 1944. oko 11 sati prije podne
bila je prvi put ozbiljno bombardirana Makarska. Jedna je bomba pogodila samostan
u onaj dio kamo se ide u potkrovlje, a druga je pala nad korom kod ulaza. Napadaj je
potresao duhove i prouzroio je strah. Potovani O. Gvardijan i P. O. Rektor dozvolili
su brai iz oblinjih mjesta da se mogu zakloniti kod svojih kua, a neka braa podjoe
u ivogoe. - Na 11. I. 1944. opet je Makarska bila etiri puta bombardirana. Poslije
toga traili smo da bi nali u Tuepima ili u drugom oblinjem selu zgodnu kuu kako bi
se mogli zakloniti ostali klerici i po mogunosti proslijediti kolu ali nismo uspjeli.99
Neprestane uzbune su otanale svaije ivce. Rektor Bogoslovije i kustod
Provincije, nekadanji kapelan austrijske vojske i savezniki zarobljenik iz I.
svjetskog rata, fra Gabro Cvitanovi povukao se u Vepric i Soline kod Brela. Anti
je vjerojatno oekivao da se oglasi kao poglavar, to uiniti sa studentima. I on se
zaista oglasio, negdje iz sklonita, valjda iz Veprica, samo pol sata hoda od makarskog samostana, ali ostavljajui Antiu tekou odgovornosti za mlade ivote.
Ja ne mogu odluiti nita - pie fra Gabro - jer ne znam sam to da odluim
kad izlaza nige (!) ne vidim. Ali zato doputam svima, ako mogu da se sklone bilo kod
svoje rodbine, bilo u koji samostan, bilo kod kog upnika ili prijatelja.100
Daljnji tijek zbivanja opisuje nam Antiev izvjetaj:
Na 24. I. 1944. doao je u Makarsku Mnp. O. Provincijal i sazvao sjednicu obitelji na kojoj se pretresalo pitanje o zatiti i snalaenju u ovim prilikama. Konano
Arhiv Vicepostulature, Damjan [Grgat] Antiu, ivogoe, 10. I. 1944. pie o stradalom samostanu
u ivogou.
98
Arhiv Vicepostulature, Biskup Bonefai Antiu, Split 6. I. 1944. i 28. II. 1944. Opisujui u drugom
pismu Antiu bombardiranje palae, biskup vidi prst Boji
to nitko nije poginuo, i istie da su svjeji
tovne slike stradale a nabone ostale neoteene, dapae Gospina slika iznad njegova kreveta kao
po udu ostala je neoteena dok je tu sve drugo uniteno. Usp. takoer i pismo Split, 10. X. 1948.
99
AFPPOS, Spisi provincijala, 364/45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI. 1942. do
12. XII. 1945, str. 1-2.
100
Arhiv Vicepostulature, Cvitanovi Antiu, Vepric, 22. I. 1944.
97
164
je odlukom od 25. I. 1944. br. 201-44 odredio da se radi zranih napadaja i drugih
ratnih nezgoda klerici sa odnosnim svojim lektorima razmjeste u samostane Visovac,
ivogoe i u upe imotske krajine: Vinjane, Runovi i Podbablje. Oni mladomisnici i
drugi klerici koji se nalaze kod roditeljskih kua, neka i nadalje ostanu. Drugi mladomisnici petoga teaja neka se to prije i brinije priprave za juriskidciju.101
I studenti su se razbjeali kojekuda. U tim tekim prilikama Ante jo vie upire pogled u Boga i u Blaenu Djevicu Mariju. Nastoji proiriti moljenje krunice
i pobonost prvih subota. Preporuuje molitve za Provinciju. A svom duhovnom
voeniku fra Nikoli Gabriu preporuuje ak svaki dan zaklinjanje protiv otpalih
anela - contra angelos apostatas Leona XIII. Neka dragi Bog od nas otjera zle
duhove koji kvare i upropauju due.102
Profesori su u odlasku studenata iz Makarske i nastanjenju kod vlastitih obitelji
ili kod nekih upnika vidjeli opasnost za njihova zvanja, pa je Anti pokuao navesti provincijala da doe u Makarsku kako bi se bolje pobrinuli za kolu i odgoj,
nastojei takoer pridobiti kustoda i rektora fra Gabru Cvitanovia da se vrati u
Makarsku i da se u Makarskoj urede barem prvi razredi kole.103
ini se da je Grabi upravo tada odredio da rektora fra Gabru Cvitanovia
zamijeni fra Boo Vuco kao provincijalov delegat, a ako on ne bi mogao, onda
najstariji lektor. Boi je pisao da povede studente u Imotsku krajinu. Kustod i rektor zbog straha i ivanog rastrojenja nije doao u Makarsku, pa je Anti zamolio provincijala da on sam doe u Makarsku. Meutim, ni Grabi nije drao da
bi razlog bio dovoljno jak, da se izloi opasnosti putovanja. U Provinciji su se
ponovno pronosili glasovi o jo dvojici ubijenih franjevaca, o. Zjaiu i o. Pavii.
Strah se jo vie uvlaio pod kou. Veina studenata pola je u Imotsku krajinu, a
Bakovoani i Breljani ostali su u Bakoj Vodi, kod Makarske, okupljajui se oko
kustoda fra Gabre Cvitanovia. Desetorica studenata koji su ostali u Makarskoj
postali su nervozni pred svakodnevnim prelijetanjem aviona i pred bombardiranjima. Ljuti su bili i na magistra i drali da se za njih ne brine i da ih izlae pogibli.
Zavidjeli su kolegama koji su otili kuama ili negdje u druge samostane i upe.
Glasovi koji su se pronosili o novim bombardiranjima neke su toliko zastraili
da su po cijeli dan, kad bi bilo lijepo vrijeme, provodili u oblinjoj umi. Iako ih
je Anti nastojao umiriti i uvjeriti da je Bog dao vidljive dokaze kako se za njih
brine, klerici su eljeli vidjeti da se za njih brinu i njihovi redovniki poglavari.
Od straha pred partizanima studenti su odbili nositi tonzuru. Provincijal koji je
smatrao da je to oba bolest mnogih mladih, koji nalaze u tome spas od progona
i smrti odluio im je popustiti, ali ne zbog opasnosti od smrti ve da izbjegne
AFPPOS, Spisi provincijala, 364/45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI. 1942. do
12. XII. 1945, str. 2.
102
Anti Gabriu, Makarska 28. I. 1944. A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/79], 128. Protiv onih napadaja mi smo se pomagali pouzdanjem u pomo Boju
ju i Bl. Djevice Marije, i svetom molitvom.
AFPPOS, Spisi provincijala, 364/45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI. 1942. do 12.
XII. 1945, str. 3.
103
Anti Grabiu, Makarska, 17. II. 1944. AP, I/47,21 [ 4, 872]. Signatura provincijalata 115/44.
101
165
166
167
120
168
169
NAPRIJED SE MORA
Prorijeeni broj studenta, potekoe uzdravanja vie uilita i elja za
poboljanjem kolstva navele su, u vrijeme rata, hrvatske franjevce ponovno,
usprkos tako nepovoljnim prilikama, na razmiljanje o osnivanju zajednikog
teolokog fakulteta svih pet hrvatskih franjevakih provincija. Rat je predugo trajao da bi se moglo pomiljati na ekanje. ivot je prolazio i trebalo se snalaziti
u prilikama kakve su bile, a one nisu bile ruiaste. Dravni poglavar Nezavisne
Drave Hrvatske ve je bio potpisao zakonsku odredbu o doputenju osnivanja
franjevakog teolokog fakulteta u Sarajevu. Iz Provincije Presvetog Otkupitelja
na fakultetu je trebalo djelovati 6 profesora. Magistar klerika trebao je biti Sreko
Majstorovi iz Hrvatske franjevake provincije sv. irila i Metoda, pa je Anti prema tom planu trebao zavriti svoju dugogodinju magistarsku slubu. Majstorovi
se namjeravao susresti i posavjetovati s Antiem,129 to pokazuje da je Anti bio
cijenjen odgojitelj.
Plan o fakultetu nije se, meutim, u takvim ratnim prilikama ostvario. Teko
je bilo prikupiti potrebne isprave i pronai profesore, a jo tee dovesti studente
i opskrbljivati ih hranom i ostalim potreptinama.130 Neki studenti iz Provincije
Presvetog Otkupitelja bili su toliko zdravstveno slabi da se Anti plaio da u
Sarajevu nee izdrati, pa je molio provincijala ako bi mogao pronai barem
malo masti ili slanine za te studente da se oporave prije polaska.131 Grabi je u
meuvremenu poao u Zagreb. Kako su veze bile u prekidu, nije se javljao, pa
se Anti uvelike zabrinuo,132 a provincijalov delegat fra Karlo Nola donio je odluku da dva prva razreda Bogoslovije budu spremna poi u Sarajevo i da ponesu
potrebnu opremu.133
Provincijal se Grabi dugo zadrao u Zagrebu, pa se kustod Cvitanovi preselio u sredite Provincije u Split. Prema svome naelu da se ne moe raditi normalno u nenormalnim prilikama a da se naprijed mora, pokuao je rjeiti pitanje
posluivanja upa, s kojih su se upnici povukli, postavljajui po dvojicu franjevaca zajedno da bi lake nadvaldali potekoe i u mjesta gdje ih je narod traio.
Poslao je u Makarsku za gvardijana fra Bernarda Tiia. Antiu je povjerio da
prosudi prilike Bi li se poetkom 1945. obnovila dva prva razreda Bogoslovije
u Makarskoj. Za ta dva razreda Cvitanovi je pomiljao na pet profesora, ali se
zbog prilika zadovoljio s trojicom: Marko za lozoju, Carev dogmatiku i povijest i Jadrijevi uvod u Sveto pismo. Bila je to kola na niskoj strunoj razini.
kola koja je zakonski u dravi uivala rang fakulteta a iji se prvi razred prema
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Zagreb, 29. VII. 1944. Nola Antiu, Split 20. VIII. 1944;
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 2. IX. 1944. AP. III/35, 35 [ 2, 807].
130
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Split 12. X. 1944. [+koncept provincijalnog ureda].
131
Anti Grabiu, Makarska, 30. VIII. 1944. AP, I/47 28 [ 4, 864].
132
Anti Noli, Makarska, 3. X. 1944. AP, I/47 29 [ 4, 862]. Signatura provincijalata 669/44. Na prethodnom Antievu pismu Grabi je zapisao da ga je primio u Zagrebu 7. X. 1944.
133
Arhiv Vicepostulature, Pisma Antiu, Prov. delegat fra Karlo Nola makarskom gvardijanu Dominiku
ulenti [br. prov. 594/44], 27. VIII. 1944.
129
170
Arhiv Vicepostulature, Cvitanovi Antiu, Split 23. XI. 1944. i 15. XII. 1944.
Arhiv Vicepostulature, Cvitanovi Antiu, Split, 2. I. 1945.
136
Arhiv Vicepostulature, Menui, Stipaniev i Ribii Antiu, Split, 8. III. 1945.
137
AFPPOS, Spisi provincijala, 364/45, A. Anti, Izvjee o klericima od kol. god. 23. VI. 1942. do
12. XII. 1945, p. 6.
138
Usp. Toni [Sikavica?] Antiu, Trsat-Suak 19. V. 1945; Petar Petrievi Antiu, Ljubljana 1. VI.
1945; Kamenjarin Antiu, Ljubljana, 3. IV. 1945; Vuco Antiu, Imotski 4. IV. 1945; Ivo [Menui?]
Antiu Poloaj [krljevo kod Suaka] 28. IV. 1945; Fra Mate [Prcela], Rab 29. IV. 1945; Kerubin
[Stipaniev] Antiu kvrljevo, 4. V. 1945; J. Radi Antiu, Baka Voda 4. V. 1945, itd.
134
135
171
Splitskom biskupu Bonefaiu Anti je predloio da se u itavoj biskupiji odri trodnevnica s izloenjem presv. sakramenta pred blagdan Srca Isusova. Anti Bonefaiu, Makarska 27. V. 1945. NAS,
S-M, Spisi br. 839/45.
140
Anti Grabiu, Makarska, 29. VI. 1945. AP, I/47 31 [ 4, 860].
139
172
Iako proivljujemo teke kunje i kritine dane ne smijemo nita gledati crno ili
klonuti duhom. Sve je za nae dobro. Treba da uvidimo i upoznamo nae pogreke i
vratimo se potpunim i skruenim srcem Bogu. Ne e nas Gospodin zapustiti. Udara
nas da se otresemo svjetskog duha i da budemo u onomu to je naa dunost i sv(eto)
zvanje. Nikada ne smijete klonuti duhom, prepasti se, postati maloduni. ivom vjerom, pouzdanjem, podlaganjem sv. volji Bojoj i oekujui milosre, pomo i duhovnu obnovu 141
Iako je Anti u navedenom pismu Grabiu bio uvjeren u duhovnu obnovu,
ljudski govorei ona se inila daleko i teko ju je bilo ekati. Izvjee o klericima
23. VI. 1942. do 12. XII. 1945. Grabi je smatrao po ljudsku govorei najcrnje,
to ga je ovaj Ured u svojoj prolosti ikada primio. No Grabi je bio uvjeren da
je Bog u to najtee razdoblje povijesti Provincije bio preko Antia u pomoi i
samostanu u Makarskoj i Bogosloviji i Provinciji.142
Kao to se redovito dogaa poslije rata, i u Hrvatskoj je neimatina bila velika.
Iz jednog Antieva pisma saznajemo kako su mu sestre Stipeti dostavile malo
brana koje je on dao asnim sestrama da naprave tjesteninu, a tjesteninu je potom
poslao u samostan u ivogoe.143 Gore od neimatine bilo je komunistiko proganjanje sveenika, redovnika i uglednijih vjernika. Za Crkvu su dani bili sve crnji, jer
je komunistika dravna ideologija nametnula dravnim slubenicima miljenje
prema kojem je Crkva smatrana najveim dravnim neprijateljem, a sveenici i
vjernici, koji se nisu dali slomiti, u javnim su glasilima nazivani klerofaistima.
Zapoelo se i s namjetaljkama i unaprijed skrojenim presudama, koje su kao jaku
vjersku zajednicu pogodile i Provinciju Presvetog Otkupitelja. Komunisti su redovito likvidirali one koji se nisu slagali s njihovim miljenjem.144 Po Provinciji se
proulo da je fra Bone zacijelo osuen na strijeljanje.145 Obustavljeno je izlaenje
Nove revije, Rijei
i Boje
i Glasnika Gospe Sinjske. Fra Mirko Validi je, pie
Anti, poput sv. Stjepana kamenovan, a fra Pako Bai ubijen u svojoj upi,
osueni na zatvor franjevci Bernard Medvid (5 godina) i Gabro Bedrica (1 godinu), a fra Metod Ramljak na 6 godina prisilnog rada.146 Sveukupna stvarnost
postajala je svakim danom sve vie zastraujua, jer e u kratkom vremenu deseci
franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja biti ubijeni, klerici i mladomisnici
pozvani u vojsku, drugi deseci franjevaca otpremljeni u logore, a neki sveenici
poslani na prisilni rad.147 inilo se da sam Lucifer bije Crkvu na svim crtama i da
je opsjeda consilium malignantium.148
Anti Grabiu, Makarska, 13. VII. 1945. AP, I/47, 32 [ 4, 857-859].
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, 20. XII. 1945.
143
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 6. VII. 1945. AP. III/35, 43 [ 2, 817].
144
I Anti spominje jedan takav sluaj rijeima [] poginuo jer se nije slagao Tako govore oni koji
su bili s njime. Anti I. Juriu, Zagreb, 15. VIII. 1949. AP, I/21, 23 [ 4, 376].
145
Anti Baliu, Makarska, 5. X. 1945, AP, I/4, 7 [ 4, 25-27].
146
Anti Baliu, Makarska, 1. IV. 1946, AP, I/4, 8 [ 4, 28]. Presudom od 19. IV. 1946. Medvid je
osuen na tri godine.
147
Usp. o tome P. BEZINA, Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja rtve rata 1942-1948 (Knjinica
zbornika Kai - Monograje, dokumenti, graa 25), Split 1995.
148
Arhiv Vicepostulature, N. Suboti Antiu, Trpanj 7. II. 1946.
141
142
173
150
174
ime Nikola. No, s druge strane na jednoj takvoj dopisnici u tekstu ga oslovljava Dominie. Anti D.
unjari, Zagreb, 25. IV. 1955. Jednako je nespretno skriveno ime fra Ivana Juria na dopisnici Andrea
Popovi professore, a na vrhu dopisnice stoji Dragi moj fra Ivane. Ime je skriveno i u adresi Petar
Ivani [Petar apkun i Ivan Juri], AFPPOS, Spisi I. Juria, Anti Juriu, Zagreb 22. XII. 1955; 1.XII.
55; 6. I. 56 (peat).
157
Anti T. Duki, Zagreb, 1. XII. 1953., AP. I/14, 4 [ 2, 63].
158
Usp. Arhiv Vicepostulature, Tomislav ari Antiu, 12. III. 1946.
159
Anti P. Sikavici, Makarska, 12. II. 1945. AP, I/36, 1 [ 4, 755].
160
Anti P. Sikavici, Makarska, 18. V. 1946. AP, I/36, 2 [ 4, 757]; 12. VII. 1946. AP, I/36, 4 [ 4,
758].
161
Anti T. Duki, Zagreb, 27. VII. 1953. AP, I/14, 3 [ 4, 181-182].
162
Usp. Usp. Arhiv Vicepostulature, Tomislav ari Antiu, 12. III. 1946.
163
Arhiv Vicepostulature, Vinko [Jelavi] Antiu, Sl. Gradec, 12. VII [1946].
164
Tako u jednom nedatiranom pismu iz 1952. pie fra Stanku Mandacu da zamoli Vjenceslava Glibotia
ili fra Josipa Soldu da studentima koji odlaze u vojsku odri govor o svemu to im je potrebno da znaju.
Anti Mandacu, Zagreb [1952], AP, I/28, 6 [ 4, 512].
165
Arhiv Vicepostulature, fra Silvestar [Arai] Antiu, Imotski, 10. VIII. 1946.
175
Zamjene su mu bile golubinji naivne i lako odgonetljive. On sam se nazvao fra Ivan Lukas, fra
Jozo imi je postao P. Josi, fra Petar Topi Topo Petri, Vlado Bilobrk Bilobro Vladi itd. Arhiv
Vicepostulature, fra Ivan Lukas [Luka Modri] Antiu, Cori, 9. VIII. 1946.
167
Anti Gabriu, Makarska 8. VII. 1946. A. ANTI, Pisma sveeniku, I [30/83], 130.
168
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 309/1948. Anti Noli, Zagreb, 26. VII. 1948. ad nomen Anti.
169
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, 11. I. 1946.
170
Arhiv Vicepostulature, N. Suboti Antiu, Trpanj 1. II. 1946; Bali Antiu, Rim 5. II. 1946.
171
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Split 20. VIII. 1946.
172
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Split 27. VIII. 1946.
173
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Split 3. IX. 1946.
166
176
noj
ljubavi i Zavjet s Bogom.178 O dogaajima mu je kasnije poslao kritiki izvjetaj
fra Jerko etka,179 a kako Anti nije o tim dogaajima ostavio nikakav trag u svojim
brojnim pismima, moe se pretpostaviti da im nije ni pridavao vanost. Svjestan
da su ukazanja zapravo potpora nedovoljnoj vjeri, najvjerojatnije je svoju vjeru
jaao na pisanoj i predanoj Bojoj
joj rijei, evanelju i crkvenoj predaji. Umjesto
iekivanja udesnih dogaanja, on je svoj motrilaki pogled upro u zaetnika i
dovritelja svoje vjere, Krista..
Arhiv Vicepostulature, Vrcan Antiu, Visovac 16. II. 1946. O tadanjim zbivanjima u Bonjacima
usp. V. JUZBAI, Draga Gospa Bonja
ka.
nja
177
181
178
je
Lurdske, uz samo Gospino svetite, inili
su: Leonard Baji, lektor pedagogije i homiletike, ve otprije gvardijan samostana i
urednik asopisa Rije Boja
; Anti, lektor
ja
liturgije i asketike, Albert Buki, lektor pastoralne teologije i ve od prije ispovjednik
u svetitu, Ante Crnica, lektor kanonskog
prava i povijesti crkve, Vjenceslav Naki,
lektor povijesti lozoje, Boo Vuco, lektor
dogmatike i rektor uilita, i iril Marko
lektor lozoje i moralne teologije.189
Uz dotadanje lanove zagrebakog
samostana, od kojih su fra Leonard Baji i
fra Albert Buki imenovani nastavnicima,190
najesen su u Zagrebu bili i predavai fra
Bruno Buli, Samostan i crkva pod
iril Marko, fra Boo Vuco, fra Franjo
Marijinom zatitom
Carev i fra Ante Anti, dok su neke gimnazijske predmete trebali predavati: fra Mijo Anui, fra Stjepan andri i fra
Karlo Kosor.191 U samostan su se smjestili i neki drugi redovnici kao fra Gabro
Usp. Anti M. Greguri, 26. VI. 1950 - 13. VIII. 1964, AP, III/12, 1-28 [ 6, 136-171].
Anti M. Greguri, Zagreb, 4. II. 1959, AP, III/12, 19 [ 6, 159].
189
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II, str. 349.
190
Ostali su lanovi prema zapisniku provincijskog kapitula bili: fra Mate Vodanovi, samostanski
vikar, ravnatelj bazilike, upni vikar i predstavnik (proprocurator) Provincije, fra Bernardo Bori, kate187
188
179
heta i orgulja, fra Seran Rai, fra Jozo Viskovi i fra Stanko Bai, upni pomonici, fra Stjepan
andri i fra Karlo Kosor, studenti na dravnom sveuilitu, i dva brata laika, fra Lovro Bazo i fra
Pako oo. AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II, str. 334-335. Bili su to
odreda vrlo djelotvorni redovnici.
191
AFPPOS, Korespondencija fra Karla Balia, Fra Mate [Vodanovi] Baliu, Zagreb, 28. X. 1946.
Usp. takoer Arhiv Vicepostulature: Anti M. Mikuliu, Makarska, 23. X. 1946. AP, I/30, 25 [ 4,
571].
192
Predsjednik Komisije bio je mons. dr. Svetozar Ritig.
193
AFPPOS, Korespondencija fra Karla Balia, Fra Mate [Vodanovi] Baliu, Zagreb, 28. X. 1946.
Piui Baliu da je u samostanu umro fra Luii Mren od raka pod srcem, fra Mate nastavlja: Bog mu
je dao i tu sreu, da mu je posljednje dane zasladio p. O. Ante Anti.
194
Arhiv Vicepostulature, Dopis br. 6130/1946. Izvornik.
195
Franjevaki arhiv u Makarskoj, kutija XI. Anti Cikojeviu, Zagreb 30. XI. 1946.
196
Franjevaki arhiv u Makarskoj, kutija. XI. Anti Cikojeviu, Zagreb 22. II. 1947; 4. III. 1947.
197
Kad odbija da ne moe prihvatiti duhovne vjebe u Sinju, navodi na prvom mjestu slabo zdravlje.
Anti Jadrijeviu, Zagreb, 24. XI. 1947. AP, I/19, 4 [ 4, 292].
198
Usp. AP, II/24, 48 [ 2, 481].
199
Usp. Anti Gabriu, Zagreb 14. IX. 1947. Pisma sveeniku, I [30/86] 133.
180
Boje
je Lurdske, duhovni voa i zagovornik siromaha.200 Ipak njegov je glavni rad
bio odgajanje klerika, gimnazijalaca i studenata lozoje i teologije,201 koje je u
tim tekim prilikama pokuavao odrati na liniji crkvenih uputa i smjernica.202
181
S pomou Bojom - pisao je svom duhovnom voi - u meni raste sve vie elja, ljubav i revnost za duhovnim napretkom, za sv. molitvom, za duhovnim radom, za
svojom dunou, za mrtvenjem, za razmatranjem, za kriem Gospodnjim, trpljenjem
i rtvom. Priznajem, nosim sebe, sve slabosti i bijede nutarnje i vanjske svoga temperamenta, svoje udi, ali bih, s milou Bojom sve to elio svladati, predobiti i biti vas
samo kako me dragi Bog hoe i eli.203
Posveivao se sve vie mistici. Iz nekih njegovih preporuka moe se zakljuiti
da je itao sv. Ivana od Kria204 i u svojim nastupima sve vie se, poput apostola
Pavla, poistovjeivao s Kristom teei se u njega potpuno preobraziti.205
Komunisti su kroz to vrijeme ve zapoeli lov na sveenike. Iz dana u dan
stizale su vijesti o uhienjima. Anti spominje Samardiju koji je osuen na godinu
dana zatvora.206 Komunistima je morala zasmetati baklja vjere koju su raspalili
ueni i poduzetni profesori u svetitu Gospe Lurdske. Ubrzo nakon premjetanja
klerikata u Zagreb samostan je zadesila tragedija. Komunisti su optuili samostansko osoblje za protunarodni rad. Sva su braa pritvorena i ispitivana. Fra Karlo
Bali, koji je imao uvid u dokumente prvooptuenog fra Joze Mikulia, shvatio je
da je pravni postupak la i izmiljotina i na to je upozorio provincijskog povjerenika fra Karla Nolu.207
S tako oslabljenim zdravljem Anti je i sam po Bojem
jem priputenju kako
sam kae
jedan cijeli mjesec bio in vinculis S. Petri. Puten je kui i na
temelju iskustva o kojem nije priao zamolio je brau u inozemstvu da nita ne
piu de fratribus absentibus da im ne bi oteali sudbinu. Oruje
je brae postala
je u samostanu pojaana molitva za one koji su se nalazili u duhovnim vjebama
velikim.208 utnja subrae nije ublaila okrutnost Okrunog suda u Zagrebu koji
li ga Anti primio. AFPPOS, Spisi Bali, apkun Grabiu Split 20. X. 1946. Neto kasnije 1948. on
e zamoliti Balia, apkuna i Juria da bi uznastojali kod Gemellija da bi izdao prirunik iz podruja
ja
psihologije, gdje bi bile tono oznaene upute za prosuivanje redovniko sveenikih zvanja. Anti
I. Juriu, Zagreb, 8. V. 1948. AP, I/21, 20 [ 4, 370].
203
Franjevaki arhiv u Makarskoj, kutija XI. Anti Cikojeviu, Zagreb 30. XI. 1946.
204
Neke pouke sv. Ivana Anti upuuje N. Petrov, Makarska, 25. III. 1948, AP, III/25, 7 [ 6, 281].
205
Kasnije e to doi jo jae do izraaja no reenice su ve sada smione, ali obrazloene. Kad fra Anti
Jadrijeviu daje neku pobonu vjebu, on mu pie: Primi je kao da Ti je alje samo Bo(ansko) srce
Isusovo. Po plodovima vidjet e tko Ti je alje. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 12. XII. 1949. AP, I/19,
6 [ 4, 295].
206
Anti M. Mikuliu, Makarska, 25. XI. 1946. AP, I/30, 27 [ 4, 577].
207
Provincijal Petar Grabi bio je ve u to vrijeme uhien i zamjenjivao ga je kao povjerenik fra Karlo
Nola. Bali pie Noli da je asnik Keli (fra J. Mikuli) apsolutno innocens i moe patentnim dokumentima dokazati da je sve sama la, izmiljotina i nita drugo. Rim, 3. I. 1947. AFPPOS, Bali,
Dopisi k. 7. f. 75. Usprkos tomu, Nola je, da bi spasio Provinciju od unitenja, dao izjavu koja na
neki nain priznaje krivnju njegove brae, a ako mu se moe vjerovati, Anti je bio meu 13 njegovih
savjetnika od kojih je 12 savjetovalo da dadne izjavu, a jedan je bio protiv. (Nola Baliu 11. XI. 1947.
AFPPOS, Bali, Dopisi, k. 7. f. 231r.) Ne zna se, meutim, to je Anti savjetovao.
208
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 6. VI. 1947. AP, I/30, 30 [ 4, 584]. I gvardijan fra Bernard Bori
kad je zatraio jurisdikciju za Antia kao ispovjednika asnih sestara kao razlog je naveo da njihov
dotadanji ispovjednik A. Buki ne stanuje u samostanu. Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu,
Samostanski spisi, 104/1947. bez datuma. Prema Bezini, Anti je odveden posljednji na sasluanje,
popodne 20. travnja 1947. P. BEZINA, Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja rtve rata, 190.
182
je 28. srpnja 1947. osudio estoricu subrae od kojih dvojicu na smrt (upnika
fra Matu Vodanovia i fra Serana Raia) i etvoricu na dugogodinje zatvorske
kazne (provincijala fra Petra Grabia, gvardijana fra Leonarda Bajia, fra Alberta
Bukia i fra Jozu Viskovia). Ni zagovor mons. Ritiga kod marala Tita nije vrijedio nita.209 Predsjednik sudskog vijea Livije Anger pozvao je slubeno samostanskog starjeinu da sa sobom, po elji osuenih na smrt, povede ispovjednika.210
Anti je osuenike pred smrt ispovjedio i priestio. Ostali su osuenici upueni
skupno u logor u Novoj Gradiki. Uskoro su jo neki lanovi Provincije, Vrcan
i Topi, lieni slobode, a u Zagreb je stigao fra Bernardin Bebi koji je suen
uvjetno.211
NEPOTVRENI DEFINITOR
Nakon smrtne presude denitoru Vodanoviu i osude na etrnaestogodinji
prisilni rad provincijalu Grabiu, Provincija je ostala bez uprave. Prema Generalnim
konstitucijama, dotadanji kustod fra Karlo Nola preuzeo je sve dotadanje ovlasti
provincijala proglasivi se provincijalnim povjerenikom. Na izvanrednoj sjednici
8. VIII. 1947, na kojoj su uz provincijalnog povjerenika prisutvovala ostala trojica denitora, za novog kustoda i za denitora izabrani su jednoglasno fra Boo
Vuco i fra Ante Anti.212
Anti je prisustvovao samo jednoj denitorijalnoj sjednici, 19-20. kolovoza
1947, jer je generalni denitorij Reda ponitio izbore. Nola je ostao i nadalje kustod samo s nekim ovlastima provincijskog povjerenika. Pri novim izborima 19-20.
XI. 1947. izbornici su za jedan glas dali prednost fra Boi Vuci pred Antiem.213
ODGOJITELJ GIMNAZIJALACA I BOGOSLOVA (1946-1956)
Prije nego su se poetkom akademske godine 1946/47. okupili u Zagrebu svi
profesori, s Antiem su u Zagreb stigli i klerici i nastanili se u samostanu Gospe
Lurdske.214 Samostan nije bio graen kao odgojni zavod pa ni prostorije za klerike
nisu bile na okupu, a nedostajao je i namjetaj nudan za klerike. Magistar nije
imao, ini se, ni pisaeg stroja, jer je svoj ostavio u Makarskoj, i tek 1947. poklonio
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Samostanski spisi, Ritigova potpisana kopija pisma Titu
od 19. kolovoza 1947.
210
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Samostanski spisi, Poziv G. K. O. odsjek za izvrenje
kazne broj: K 375/47, bez datuma.
211
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 29. X. 1947. AP, I/30, 31 [ 4, 590. Usp. takoer P. BEZINA, Franjevci
Provincije Presvetog Otkupitelja rtve rata 1942-1948, Split 1995.
212
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, vol. 2. str. 351; Spisi Provincijala, br.
2/47. Ad nomen Anti.
213
AFPPOS, Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, vol. 2. str. 356.
214
Arhiv Franjevakog bogoslovnog klerikata u Makarskoj, Franjevaki Filozofsko-bogoslovni klerikat u Zagrebu, Litterae obedientiales n. 999/46, Split 16. IX. 1946. U Zagrebu je klerikat otvoren
samo dva dana kasnije. Anti je u svom izvjeu za kapitul br. 9/1955, Zagreb 9. VII. 1955. to ovako
pribiljeio: Dne 18. IX. 1946. godine naa je bogoslovija prela iz Makarske u Zagreb.
209
183
mu je pisai stroj njegov bivi gojenac fra Milan Mikuli.215 Veina je klerika bila
smjetena na drugom katu samostana, no zbog nedostatka soba drugi su se klerici
razmjestili po samostanu meu sveenicima. Razumljivo je da ni hrana u samostanu, u to poslijeratno vrijeme, nije bila naroito kvalitetna, a za neke studente nije
bila ni koliinski dovoljna. Studenti su se skupljali s razliitih strana i s razliitim
znanjem. Neki su dio rata proveli po upama spremajui se za sveenitvo. Drugi
su se vraali iz vojne slube. Neki su dolazili izravno iz novicijata. Ta arolika
druina studirala je i pripremala se u nenormalnim uvjetima, zavrivi, neki od
njih, u dvije godine petogodinji studij. Naporno uenje, da bi se nadoknadilo
izostavljeno gradivo, i nedovoljna ishranjenost utjecali su i na razvoj i zdravlje
studenata.216
Bilo je to vrijeme kad se ivjelo u neizvjesnosti,217 i ini se da se pomiljalo
na odlazak iz Zagreba, ali su prilike ipak savjetovale ostanak. Nakon oka
proivljnog 1947, odvoenjem na strijeljanje i u zatvor izvrsnih lanova samostana, duhovi su se opet polako pribirali. Muenika krv subrae kao da je najednom proklijala novim zvanjima pa e se ona i u Zagrebu pomalo poveavati tako
da je ak. god. 1948/49. u etiri razreda teologije i jednom razredu lozoje bilo
ukupno 33 studenta. Pri kraju te kolske godine 11 ih je zareeno za sveenike,218
a u rujnu jo trojica219.
Profesori su trebali nadomjestiti zatvorenu subrau i posao se poveao. Fra
Boo Vuco je odravao 18 kolskih sati tjedno, to je posao za trojicu profesora
na visokim uilitima, a uz to je bio i gvardijan samostana. Anti je drao dodue
manje, svega etiri sata, no ispovijedao je u crkvi i brinuo se za gimnazijalce i
bogoslove.220
Obrazovna razina uilita kao i drugih obrazovno-odgojnih zavoda u Provinciji
zbog ratnih i poratnih stradanja je opala,221 to se tek daje naslutiti iz Antieva
izvjea provincijskom kapitulu. No, to se vrlo dobro razabire iz njegovih spisa
koje je upuivao provincijalu kroz 1948. godinu. U Provinciji se, naime, zbog ratnih stradanja neko vrijeme raunala i godina novicijata kao studijska godina da bi
se studenti mogli upisati ranije u lozoju. Petorici uenika koji su na takav nain
zavrili srednje kolovanje nije izdana maturalna svjedodba, a to je prouzroilo
nove potekoe. Drava je, naime, studentima doputala krae sluenje vojnog
roka, ali su studenti morali priloiti maturalnu svjedodbu. Studentima Provincije
Presvetog Otkupitelja zaprijetila je, dakle, opasnost da vrijeme koje su pokuali
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 18. III. 1947. AP, I/30, 29 [ 4, 582].
AFPPOS, K. . JANKOVI, Prol duhovnog ivota magistra aka o. fra Ante Antia u svijetlu vlastite
proivljajnosti, Sinj 1991 [rukopis s nadopunama iz 1993], 7.
217
Anti Baliu, Zagreb, 21. XII. 1948. AP, I/4, 12 [ 4, 36].
218
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Izvjee o klericima, Zagreb 12.
VII. 1949.
219
Popis studenta.
220
Boo Vuco pie Baliu: Magister je magister, a i bolestan je, pa ne moe ni imati nego ono malo
svoje ascet(ike) (Zagreb, 7. V. 1949).
221
AFPPOS, Spisi fra Karla Balia, fra Ante Crnica fra Karlu Baliu, Zagreb 7. XII. 1947.
215
216
184
185
Reakcija provincijalova delegata bila je, kao prema kolegi, diplomatski neuvijena. Nakon to je Antiu postavljanjem brojnih pitanja pokuao dokazati da
su slini odnosi prema kolstvu i u drugim vjerskim kolama, iznio mu je svoje
praktine razloge i opet u pitanjima koja su Antiu i zagrebakim profesorima
trebala iznijeti obrazloenje odluke. Neka su od njih glasila:
Je li Ti poznato, da mi je General odobrio skraeni rok? Je li Ti poznato kako
je fra Gabro rekao da nai uenici tamo u toj krnjastoj teologiji bolje znadu nego
oni na fakultetu? Je li Ti poznat Tvoj sudrug iz sjemenita upi
koji je sada revan i
dobar upnik? Je li Ti poznato kako je uio na kolega Vrcan pa je li Dr. Crnica vie
ispovijedao i propovijedi rekao od njega?
Ne pobijajui miljenje lektora, dapae
priznajui i ispravnost profesorskog miljenja,
Nola je ostao pri svojim razlozima i odluio
postupiti po svom uvjerenju.225
Pred postojanou provincijskog delegata
Anti se morao savijati, pa se, napustivi svoje
miljenje o Zagrebu kao prikladnijem mjestu
za studij lozoje, poeo domiljati novim
mogunostima te je predloio itavi mali
praktini plan za lozoju u Makarskoj. Ostvari
li se taj plan, uvjeravao je provincijskog vikara,
uenici e se u Makarskoj bolje snai duhovno
i uzgojno i vie napredovati u znanju i nauku
nego u Zagrebu i temeljitije se pripremiti za
studij teologije.226
Fra Karlo Nola
No ta Antieva kombinacija nije bila ipak
konana, jer je uskoro predloio i etiri nove kombinacije oznaivi kao mjesta
mogueg smjetaja studenata lozoje: Split, Sinj, ibenik i Visovac.227
ODGOJ U NOVIM PRILIKAMA
Antieve kombinacije o smjetaju uilita lozoje zanimljivije su moda s
odgojnog nego obrazovnog stajalita. Prema Antievu prijedlogu, studenti bi, u
sluaju smjetaja u Splitu ili ibeniku, za odmor, jednom ili dva put tjedno, mogli
raditi, po nekoliko sati, na izgradnji ceste, to je Anti smatrao kao lijep odmor
Kako se odvijalo poratno kolovanje, opisuje fra Antin gojenac fra imun Jankovi koji je u dvije godine zavrio pet razreda gimnazije. Usp. K. (). JANKOVI, Prol duhovnog ivota magistra aka - fra
Ante Antia u svijetlu vlastite proivljenosti, Sinj, 1991. Rukopis.
225
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 355/1948. Nola Antiu, Split, 21. VIII. 1948. ad nomen Anti.
Kursivom otisnuti tekst istaknut u izvorniku.
226
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 398/1948. Anti Noli, Zagreb, 29. VIII. 1948. ad nomen Anti.
Prema Antievu prijedlogu na liceju su trebali predavati fra Jure Radi, fra Gabro Cvitanovi, fra
Gapar Bujas i fra Ante Beli, a magistar bi bio fra Roko Tomi.
227
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 417/1948. Anti Noli, Zagreb, 5. IX. 1948. ad nomen Anti.
186
za mladost i koristan radi krune karte. Uvidio je, meutim, i opasnost koja
je odatle vrebala pa je zahtijevao za takav posao da studenti rade u samostalnoj
grupi228 kako bi zdrueni bili jai i ne bi podlegli utjecaju prokomunistikih grupa.
No, oito je u tome vidljiva i njegova tenja da se studenti na svoj nain ukljuuju
u promijenjene drutvene prilike.
Predvojnika obuka i javni radovi, na koje su studenti bili povremeno pozivani
od drugog semestra k. god. 1948/49, trebali su studentima prema zamisli dravnih
ideologa pruiti drukije poglede na svijet od onih koje su upoznali u obiteljima
i samostanima. Suoeni s novim pogledima i sami su se studenti eljeli temeljito
pripremiti za rad u tom novom vremenu.229 Anti e im poput mudrog odgojitelja
to pokuati i omoguiti usklaujui stare, prokuane naine odgoja s novim prilikama. Duhovne vjebe, koje je s njima obavljao prigodom zavjetovanja i primanja svetih redova, razliite, iako skromne akademije, za zavjetovanje, za reenja,
mlade mise, za svetkovinu Bezgrjenog zaea BDM ili za papin dan, djelovale su
na mlade ljude da zanosno, premda u potekoama, koje su se svakodnevno mogle
pretvoriti u muenitvo, stupaju naprijed. Studente je Anti, bez sumnje, odgajao
uzorno, iako je, to je za tako veliku i raznoliku skupinu shvatljivo, bilo klerika koji
nisu praktino i dosljedno sudjelovali velikoduno sa milou redovnitva.
Uz odgoj studenata, za koji je bio zaduen, nije Anti, u to vrijeme, mogao
odolijevati ni pozivima osoba koje su traile njegove duhovne savjete te je sve vie
vremena posveivao njihovu duhovnom vodstvu. Naroito su ga traile redovnice
za duhovne vjebe i kao duhovnog vou. Vodio je i brojne sveenike, iako rjee
nego redovnice, a dolazilo mu je i mnotvo obinih vjernika. Kako su vremena
bila teka, mislio je i na sveenike koji bi mogli podlei i, ne daj Boe, odati
ispovijednu tajnu, pa je preko fra Karla Balia pokuao isposlovati ovlatenje
odrjeivanja rezerviranog grijeha povrede sakramentalnog peata ispovijedi,230 to
mu je fra Karlo i isposlovao.231
Bolest koja ga je sve ee pohaala traila mu je i vie odmora, pa je i zbog
toga vie puta izbivao iz samostana.232 Takav rad i izbivanje iz samostana stvarali
AFPPOS, Spisi provincijala, br. 417/1948. Anti Noli, Zagreb, 5. IX. 1948. ad nomen Anti.
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Izvjee o klericima, Zagreb 12.
VII. 1949. Anti istie da bi klerici eljeli da je kola u svemu popunjena i da odgovara zahtjevima i
potrebama dananjice.
230
Usp. Anti Baliu, Zagreb, 14. IX. 1950. AP, I/4, 13 [ 4, 37].
231
Usp. Anti Baliu, Zagreb, 28. X. 1952. AP, I/4, 14 [ 4, 38].
232
Dana 17. kolovoza. 1951. poao je ini se zbog oporavka, ali bez sumnje i zbog pobonosti prema Mariji, u franjevaki samostan Brezje uz svetite Marije pomagaj. Usput se moda zadrao u
Samoboru i sigurno u Ljubljani, odakle se javio pismom Saleziji Mavrak,. (Anti S. Mavrak, Ljubljana,
18. VIII. 1951, AP, II/24, 8 [ 5, 469]). Na Brezje stigao tek 20. VIII. 1951 (Anti Petrovu, Brezje, 5.
IX. 1951. AP, I/34, 62, [ 4, 696]. Pisma sveeniku, III, 20/52, 72). Odatle se takoer javljao svojim
duhovnim kerima, Saleziji Mavrak (Anti S. Mavrak, 30. VIII. 1951. AP, II/24, 9 [ 2, 463-464]; 8.
IX. 1951. AP, II/24, 10 [ 5, 470]), Emiliji Magdi (AP, III/21, 3 [ 2, 735]) i emi Biki 1. IX. (AP,
II/3, 1 [ 2, 323]). Netom se vratio, uz odgojni rad nastavio je posao oko prevoenja Stanova, a zatim
je u listopadu drao duhovne vjebe i poetkom studenoga drao duhovne vjebe sestrama klarisama u
Samoboru (Anti S. Mavrak, Zagreb, 17. X. 1951, AP, II/24, 15 [ 5, 475]; Samobor, 9. XI. 1951. AP,
II/24, 17 [ 2, 468]). Iz Antievih pisama saznajemo da je esto boravio u Samoboru. Fra Ivan Dami,
228
229
187
188
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Izvjee o klericima za I. semestar 1950/51, Zagreb 26. III. 1951; Izvjee za II. semestar 1950/51, Zagreb 10. VII, 1951; Izvjee
o klericima za 1951/52, Zagreb, 17. VIII. 1952.
235
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Izvjee o klericima za 1952/
53, Zagreb, 19. I. 1953.
236
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Izvjee o klericima za II.
semestar 1952/53, Zagreb, 6. VII. 1953.
237
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Izvjee o klericima za II.
semestar 1952/53, Zagreb, 6. VII. 1953.
234
189
190
247
191
9; 114. Bog je u sebi dostojan najvee ljubavi, str. 3; br. 147. Boanska krepost ljubavi, str. 1; br. 151.
Pouzdanje i ljubav u Boansko Srce Isusovo, str. 1; br. 152. Ljubav je veza savrenosti, str. 1; br. 154.
Ugledajmo se u milosrdnu ljubav, str. 1; br. 177. B. Hring: Usavrenje ljubavi, str. 2; 249. O. Matej
Crauley-Botey: Isus kralj ljubavi. Duhovne vjebe za apostole Boanskog Srca, str. 62; br. 396. O.
Matej Crauley-Botey: Isus kralj ljubavi, str. 420.
251
Usp. Anti apkunu, Makarska, 8. VIII. 1931. AP, I/11, 2 [ 4, 117]; 12. X. 1931. AP, I/11, 3 [ 4,
118]; 12. X. 1931 [ 4, 118].
252
Sauvan je jedan koncept jutarnjih vjeba koje su dodue mogle posluiti i za sastavljanje prirunika
Dnevni red, no vjerojatnije su sluile kao uputa nekoj pobonoj dui, usp. 7, 181.
253
AV, Duhovni spisi, 29. Dnevni red, str. II. Na str. 10 navodi sv. Augustina: Ordo est, quem si tenuerimus in vita perducet ad Deum et quem nisi tenuerimus in vita, non perveniemus ad Deum.
254
AFTM, Zapisnik sjednica Franjevake visoke bogoslovije u Zagrebu, str. 22 [III. red. sjednica, 24.
I. 1956].
255
Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi, Neke opaske za oca Magistra [Zagreb 1956], ( 7, 48-50).
192
Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi, Neke opaske za oca Magistra [Zagreb 1956], ( 7, 48). Fra
imun ipi je u svojoj raspravi o Antievu odgoju pokuao iz prakse opravdati Antiev postupak prema posjetama, vjerojatno i ne znajui da se takav postupak u Crkvi najvjerojatnije zadrao kao ostatak
reakcije na nekadanji pretjerani nepotizam i onda kad je nepotizma u Crkvi openito nestalo. Pa i onda
kad je fra imun preuzeo odgojnu slubu jo uvijek je u naelu vladalo pravilo da mladi klerik tek nakon tri godine poslije novicijata moe poi roditeljskoj kui. Naelo u praksi meutim nije odravano
najee zbog unovaenja u vojsku koje se redovito vrilo u opinama roenja.
257
Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi, Neke opaske za oca Magistra ( 7, 49).
258
Tako je jednog studenta s kojim je imao problema pozvao k sebi. Proitao mu zapisnik sjednica da
se uvjeri kako nita nije o njemu govorio na sjednici i neka pisma te je sve pred njim pokidao zatraivi
od njega neka bude samo ovjek. AFPPOS, Spisi provincijala, br. 307/1948. Anti Noli, Zagreb, 17.
VII. 1948. ad nomen Anti.
259
Predaja klerikata novom magistru P.O. fra Juri Radiu [ 7, 46].
260
Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi, Neke opaske za oca Magistra [Zagreb 1956], ( 7, 49).
256
193
262
194
sam prema Tebi vrio svoje dunosti i da [li] sam te zanemarivao i nisam Te pazio, bdio
nad Tobom, opominjao Te. Da li je moja sluba bila Tebi i drugima in destructionem
et in scandalum. Nemoj se bojati. Reci mi sve i ja u Te zato uvati.266
Najvjerojatnije su takve glasine ubrzale elju da se bogoslovi iz Zagreba to
prije vrate u Provinciju kao naravnije sredite odgoja. Anti je ostao na stajalitu
da se klerikat zadri u Zagrebu i, uz gospodarske i obrazovne razloge koje je iznio,
dokazivao je da se klerici tako pozitivnije odgajaju i da broj klerika, kad nisu
okupljeni u jednom malom mjestu, manje izaziva komunistike vlasti i upada im
u oi.
Odbacujui prigovore o velegradskom negativnom djelovanju na klerike, on
je ustvrdio da su klerici koji su se odgajali i kolovali u Zagrebu stekli dobru
redovniku svijest.
U Zagrebu su, nastavlja Anti u svom izvjeu dvadesetorici lanova provincijskog kapitula klerici pretrpjeli internaciju svojih potovanih Otaca od kojih su
trojica stradali, podnijeli su strah radi prijetnja i prilika, ali je sve to na njih pozitivno
djelovalo i uvalo ih je u vjernosti Bogu i zvanju. Meu klericima nije nikada bilo idejne ni duhovne pocjepanosti, ve su svi bili na svojoj Crkvenoj i redovnikoj liniji.
Uz odbacivanje prigovora o negativnom utjecaju velegrada na odgoj Anti je
ukratko izloio i svoje poglede na odgoj redovniko-sveenikih kandidata, poglede koji ni danas nisu izgubili nimalo svjeine misli i vanosti, pa mi se ini da
je neke od njih potrebno navesti u izvornom tekstu:
Znajui u kojima i kakvim prilikama ivimo i gdje e se nai klerici nai sutra,
kad pou u vojsku, davala im se vea sloboda, ali uvijek dunim upozoravanjem bilo
na duhovnim govorima bilo na privatnim opomenama, a i svaki put, kada bi neto o
njima uli i dopustili, uvijek bi pred svima iznijeli taj in i pokazali kakvo treba da je
pravo redovniko dranje. Vodila se kontrola kamo idu klerici i kada se vraaju, koliko
se zadravaju izvan samostana i gdje. Ako je pojedinac koji puta zlorabio tu slobodu,
uvijek je bio pozvan na odgovornost, bio je upozoren, opomenut i na njega se napose
pazilo. Priznajem da su klerici mogli zlorabiti izlaenja ili se ne drati danih uputa i
savjeta u tom pogledu i tako duhovno stradati. No to je neizbjeivo i u svakoj drugoj
kui, ako nema savjesti i straha Bojega.267
Sluaj kad se neki klerik u vojsci neoprezno izrazio o franjevcima vjerojatno
je, takoer, nekima posluio kao dokaz da odgoj nije solidan. No Anti je i tu
znao pronai ublaavajue okolnosti ispriavajui bogoslova da vie nije mogao
nazad.268
Kritiziranje odgoja zagrebakih studenata nije u Provinciji prestajalo.
Vjerojatno su se ve pronosili glasovi da bogoslove treba premjestiti iz Zagreba
267
195
u Makarsku. Kako se 1955. godine trebao prvi put sastati provincijski kapitul
po novim Konstitucijama, to je Antia ponukalo da napie opiran izvjetaj za
Kapitul. U njem je izloio da ne bi bilo pametno provoditi promjene u veem
stilu dajui naslutiti da bi to moglo izazvati komuniste. Preporuivao je da se
najvanije uvrivati iznutra i odrati uilita na znanstvenoj visini te pripremiti
odgojitelje i lektore, ostavivi druga pitanja da zriju.
Svoj stav o odranju jednog uilita u Zagrebu opravdavao je injenicom da
je zagrebaki samostan postao vaan duhovni i kulturni centar grada i okolice,
to oito bez uilita i profesorskog kadra ne bi mogao biti. A i sposobnijim je
profesorima velegradski ambijent mogao pruiti poticaje za rad. Anti je svoje
dokaze ipak usmjerio na odgoj, istiui naroito da je to potrebno zbog toga
da se redovnika izobrazba novih lanova odri na veoj visini po tekovinama
znanstvenog napretka, koji je u glavnom gradu svima na dohvatu. Upozorio je
kapitularce da su sva glavna mjesta u srednjoj Dalmaciji u rukama franjevaca i da
Provincija mora sva ova mjesta popunjavati savremenim ljudima, koji shvaaju
zamanost slube, a i svoju veliku odgovornost pred Gospodinom Bogom, pred
Crkvom i pred svojim narodom.
Danas je u svijetu veliko duevno gibanje i vrijenje. Moramo vrlo dobro raunati
s vremenom, s tenjama dananjice i oboruati svoje lanove za sve ono, to neprijatelj
ovjek iznosi pred mladu duu. Mi dananjem mladiu moramo govoriti slobodno,
odluno, neustraivo Kristovu istinu, i o naem pravilu takoer na takav nain, da mu
to bude pristupano, da osjeti njihov smisao i njihovu vanost kao ovjek dananjice.
Na ak mora osjetiti, da ga Red cijeni, voli i ljubi i da mu sve daje, to [je] doputeno
od svete Crkve i po duhu Reda, sve, to e mu koristiti i pomoi u njegovoj buduoj tekoj i odgovornoj slubi. Na klerik ne smije osjetiti da je potcijenjen, niti da tko dri,
da nije dorastao za ono, to se s pravom i po dunosti kole doputa njegovim vanjskim
kolegama. [] elim samo istaknuti, da moramo paziti i na zahtjeve vremena, da ne
smijemo zaostati ni za napretkom, a moramo i da dobro znamo potivati i udovoljavati
opravdanim eljama i potrebama ljudske due i svakomu dati mogunost, da se to
bolje razvije i napreduje u ovome pravcu.269
Nastojao je, zatim, opseno dokazati da odgoj u Zagrebu nije negativno
utjecao na odgajanike i iznio nekoliko prijedloga za odgoj, koji su se sastojali u
tom da se organiziranom molitvom potpomogne odgoj buduih sveenika.
Njegovo opravdanje zagrebakog uilita moralo je naii na odjek na kapitulu, jer je per placet izabran za magistra,270 i nije iskljueno da je i pod njegovim
utjecajem Provincija jo kroz nekoliko godina sauvala Bogosloviju, a potom kroz
tri godine dva razreda gimnazije, u glavnom gradu. Anti je, dapae, 19. srpnja
Slubeni spisi lozofskog-bogoslovnog klerikata u Zagrebu, Vrbanieva 35, br. 9/1955, Izvjee za
Provincijski kapitul o klericima II. semestra 1954/55, Zagreb, 9. VII. 1955. str. 2.
270
Za pomonika mu je odreen fra Franjo Carev. Zapisnik denitorijalnih i kapitularnih sjednica
Provincije Presvetog Otkupitelja 1954-1970, 15.
269
196
197
vrstu liniju. Bolje nikakav, nego slab i mlak, pisao je Lovri Antiu. Hvalei
splitskog duhovnika kao Bojeg
jeg
ovjeka koji je potpuno i iskljuivo posveen
bogoslovima,275 moda je provincijal i sam uvijeno pokuao dati na znanje Antiu
da bi i on mogao smanjiti svoju vanjsku djelatnost s asnim sestrama i posvetiti se
iskljuivo studentima. Moda Anti nije ni shvatio tu aluziju? Bilo kako bilo, on
je nastavio odgoj dosljedno svojim shvaanjima iznesenim u izvjeu za kapitul
Provincije.
Premda se provincijal Lovri na IV. redovitoj sjednici profesorskog zbora
ponovno naao u Zagrebu, ini se da nije doao zbog problema studentske stege,
jer bi morao reagirati kad je rektor izvijestio da su svi studenti u vladanju postigli
izvrstan uspjeh (apprime conformes), a to u zapisniku nije pribiljeeno.276 Ni na
V. redovnoj sjednici odranoj 19. IV. 1956. nisu profesori imali neto teega
iznijeti protiv vladanja bogoslova.277 Provincijalu su ipak stizale, ini se, drukije
usmene dojave ili ih je on dramatizirao.
Lovri je, kao mlad provincijski poglavar, naelno pokuavao postupati beskompromisno, premda je kao provincijal prihvaao i redovnike s ijim duhovnim
stavovima i stanjem nije bio zadovoljan, svjestan da ljude ne moe jednostavno
tako mijenjati po svojoj elji. O Antiu je, kao o svom duhovnom uitelju i iskusnom starijem redovniku, imao vrlo visoko miljenje i nije mu se usudio prigovoriti
za njegov nain odgoja. No s rezultatima odgoja nije bio zadovoljan. I kad ga je
Anti zamolio u travnju za odobrenje da dopusti klericima izlet u graanskom
odijelu, provincijal Lovri nije mogao svome magistru odbit molbu, iako mu je u
dui bilo teko izdati doputenje jer za njega nije vrijedila uzreica da habit ne ini
redovnika. Nije, zbog toga, propustio izraziti svoju dramatinu zabrinutost koja
ga je moda pomalo vodila k rjeenju da pronae novog magistra kome e moi
naloiti kako odgajati mladost. Evo tog pisma u cijelosti:
Potovani Oe Magistre !
Primio sam Va list od 17. IV. tekue godine. Dozvoljavam, da klerici uine izlet,
ali odmah izjavljujem, da mi je vrlo ao, da i na izlet ne idu u habitu. Odlaganjem
habita nuno se odlae i duh franjevake poniznosti, ednosti, priprostitosti i pokore.
alosno je, da ga se tako lako zamjenjuje za civil, a to bi se smjelo u najskrajnjoj nudi.
Duboko smo pali, a da to i ne osjeamo. Ne gledajmo oko sebe, nego spasavajmo sami
sebe. Tko se stidi habita i nema Franjina duha ni srca. Za mnoge je postao teak oklop,
koji jedva ekaju zbaciti.
Oe Magistre, oito je, da svjetovni duh, osjeaji i nazori preotimlju maha i kod
brae. Jedino nas moe na tom padu zaustaviti svakidanje ozbiljno itanje duhovnog
tiva, svakidanja solidna meditacija, (na koju se, ali Boe, malo pazi, povrno obavlja) kao i svakidanje uvanje osjetila.
198
278
Litterae encyclicae Sacra Virginitas, 25. mart. 1954. AAS 46, 169-186. Enchiridion clericorum,
872-879.
279
Arhiv Franjevakog bogoslovnog klerikata u Makarskoj, Franjevaki lozofsko-bogoslovni klerikat
u Zagrebu, Lovri Antiu, Split 22. IV. 1956.
280
Arhiv Franjevakog bogoslovnog klerikata u Makarskoj, Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog
klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu, Split, 25. V. 1956.
199
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, br. 3/56. Izvjee o klericima za
drugi semestar k. god. 1955/56, Zagreb, 18. VII. [1956]. Usp. takoer VRI, Na
Na magistar, 115-116.
282
Usp. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri
Antiu, Split, 10. VI. 1956.
283
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu,
Split, 11. VII. 1956.
284
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu,
[Split, kolovoz (?) 1956].
285
Jedna kopija spisa nalazi se pod gornjim naslovom u Arhivu Vicepostulature, pod br. AS I 7. Spis
nema nikakve oznake nastanka, a citati generalnih konstitucija i spisa Normae de seraphica iuventute
religiosae educanda et efformanda, Romae 1951, pokazuju da je upravo mogao nastati u to vrijeme.
Provincijal Lovri u svom pismu od 16. VIII. 1956. pie Antiu da je od njega primio upute za magistre pa drim da se to upravo odnosi na spomenuti spis. Usp. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog
klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu, Split, 16. VIII. 1956. imun ipi istie da mu
je jednu kopiju spomenutog spisa dao Anti. U spisima klerikata koje je fra imun kao magistar kasnije
upotrebljavoa nalazi se jedan nepotpuni noviji prijepis tog spisa. No, nije poznato kad je tu stavljen.
286
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu
[Split, kolovoz (?) 1956]. Uvjeren sam da Vi oko njih nastojite, da od njih uinite duhovne ljude.
281
200
201
202
a sve je tee bilo doi do predratnih izdanja. Zbog toga je Anti uz te kolske
prirunike nastojao dati studentima u ruke i zgodne tekstove za pripremanje kateheza i duhovnih obnova koji bi im mogli posluiti u pastoralnom radu i osobnom ivotu. U tom su mu pomogle kateheze koje su izlazile u Njemaakoj uz
Katekizam koji je 1956. usvojio njemaki episkopat.300
A kako je iz dana u dan, to se vie o njemu Zagrebom i okolicom pronosio
glas kao o neobinom Bojem
jem
ovjeku, bivalo sve vie onih to su traili njegovu
duhovnu pomo, a on nije mogao odbiti pozive za duhovne usluge,301 nije mu za
spremanja predavanja preostajalo puno vremena.
Da bi mogao obavljati uredno svoje kolske obveze i baviti se ujedno
duhovnim vodstvom, prepisivanjem tekstova su mu pripomagale njegove duhovne
keri. Tako je razvidno da mu je sestra Beata Milain skraivala i preraivala predavanja iz didaktike, kojih se nacrt sauvao u pismima Beati,302 a u prireivanju
i stilskom dotjerivanju kateheza pomagala mu je A. Kujundi.303 Nastajao je
tako, u suradnji s njegovim duhovnim kerima, njegov prirunik pedagogije pod
neuobiajenim naslovom Kateheta po srcu Isusovu, I-II (Zagreb 1957), u koji je,
poput starih kranskih pisaca, uveo u kolegij pedagogije koji je predavao Krista
kao Paidagogosa.304
Primjerak
I.
sveska
sauvao se u karinskom samostanu, a II. svezak, premda
se nalazio meu Antievim
knjigama, ivotopiscima je ostao nepoznat. A praktinost njegovih kateheza izvire iz svakog
retka. Prvenstveno je namijenjen mladim sveenicima koji su
ve zavrili kolegij katehetike,
ali im je, pod komunistikom
vlau, nedostajala ili bila
Franjevaki samostan u Karinu
teko dostupna struna literatura. Premda se prirunik zasnivao, velikim dijelom, na strunim djelima, Anti
je strunost napajao duhovnou. Prvi dio njegova prirunika sastoji se od dvanaest duhovnih obnova namijenjenih katehetama za njihovo osobno usavravanje,
oito za svaki mjesec po jedna. Dvanaestu duhovnu obnovu Anti nije obradio u
Handbuch zum katholischen Katechismus, Freiburg 1956-1957. Anti je odmah pribavio dva sveska
kateheza a za ostala je dva zamolio fra Dominika unjaru, a trebao ih je isplatiti fra Milan Mikuli.
Anti D. unjari, Zagreb 28. V. i I. VII. 1957.
301
Tako je u listopadu 1956. drao duhovne vjebe asnim sestrama u estinama, a za vanjsku proslavu
sv. Terezije doao je u Karmel u Brezovicu. Anti F. i M. Stipeti, Brezovica, 20. X. 1956., AP, III/35
94 [ 6, 445]
302
Anti B. Milain, Zagreb, 15. i 27. I. 1957, AP, II/26, 7-8 [ 5, 676-680]. Meu literaturom u
priruniku Kateheta po srcu Isusovu rukom je nadodana Velika didaktika (Didactica Magna) i
skraeni prirunik didaktike ekog lozofa, pedagoga i teologa Jana Amosa Komnskoga. ini se
300
203
svom priruniku jer su je, prema njemu, trebale doraditi sami katehete godinjim
duhovnim vjebama. Drugo dio se odnosi na provoanje odgoja meu djecom
i izraen je uglavnom prema Priruniku
niku za katoliki katekizam,305 na kojem su,
kako istie Anti, kroz vie godina radili ponajbolji njemaki katehete, te na djelima Goldbrunnera i Tielmanna.306
Svoje studente Anti je prvenstveno elio zadojiti idejama koje bi im kao
buduim odgojiteljima pomogle da i sami odgajaju dobre ljude, prave krane i
apostole vjere.307 Tako se njegova pedagoka znanost pretvorila u katehetsku i evangelizacijsku, a njegov prirunik pedagogije u prirunik kateheze i duhovnog ivota.
Kako je ve spomenuto, Anti je od prvog semestra ak. god. 1956/57. uz
pedagogiju predavao jo i franjevaku duhovnost, povijest Franjevakog reda
i misiologiju.308 Za te kolegije ozbiljno se pripremao, kako svjedoe preostaci
njegovih rukopisnih spisa u arhivu Vicepostulature i Franjevakog samostana u
Makarskoj.309
Najvjerojatnije u okviru predavanja iz franjevake duhovnosti dao je Anti
umnoiti i est krila svetog Bonaventure u est primjeraka.310 Prikupljao je
franjevake teme,311 i naroito tumae franjevakog Pravila, a tumaenje Pravila
Hermengilda Bianchinija namjeravao je poslati svim samostanima.312
Za povijest Franjevakog reda, ini se da je prevodio tekstove iz Franjina
ivotopisa od Tome Celanskog i neke tekstove Danijela Ropsa.313 Poduzeo je
204
205
ju.
Sve je vie vremena provodio u ispovijedanju, propovijedanju, duhovnom vodstvu, duhovnim poticajnim govorima asnim sestrama ili njihovim kandidaticama u
samostanu Gospe Lurdske ili po samostanima asnih sestara, do kojih je pjeaei
uivao u moljenju krunice, ili u moljenju brevijara vozei se tramvajem.323 Da bi
svoju ulogu duhovnog voe mogao to strunije obaviti, bavio se pedagokom
strukom skoro do smrti.324
ISPOVJEDNIK KLERIKA
Anti je trajno ostao povezan sa svojim gojencima. Pa i kad vie nije bio ni
magistar, ni profesor, brinuo se za njihov duhovni napredak, kao to je obeao
na zavretku svoje magistarske slube.325 elei iskoristiti njegovo dragocjeno
iskustvo, denitorij Provincije imenovao ga je ispovjednikom klerika.326 Tako je
Anti i nadalje zadrao duhovno vodstvo klerika sve do k. god. 1962/1963. kad
su se zadnja dva razreda gimnazije preselila iz Zagreba u Sinj.
206
4. U
Uitelj duhovnog ivota
207
208
vjere struje njegovim ilama zahvaljujui Gospodinu na izljevima boanske ljubavi. Njegova je vjera jaala, pa iako nije premjetala gore, njezina udesna mo
se oitovala time to se sam Anti na neki nain, u vjeri, preobraavao u Krista. A
tu su udesnu mo osjeali i brojni ljudi koji su se s njim susretali. A on im je taj
nauk predavao kao temelj duhovnosti.
Ne ivimo vie mi nego Isus u nama. Budimo uvijek u Njegovoj svetoj prisutnosti puni vjere, puni ufanja, puni ljubavi, puni svetog straha Bojega, puni ljubavi
do naih blinjih []. Traimo ono to je Boje a ne to je nae. Neka nas Duh Sveti
uvede u veliku tajnu Presvetog Trojstva. Neka se ivot Boanske Zajednice u nama
pokae, oituje i na ivot neka bude vjena slava i hvala Njegova.16
U takvom uvjerenju usmjeravao je svoj ivot i rad prvenstveno na njegovanje
vjere, nastojei da i njegova duhovna djeca, posebno klerici, sve gledaju u duhu ili
oima vjere17. Poticao ih je da mole za dar vjere.18 Sam se u vjeri nastojao sjediniti
s Presvetim Trojstvom, i na taj nain ivjeti boanski ivot, a to je savjetovao i
drugima. Svagdje se vladati kako dolikuje Presvetom Trojstvu,19 odnosno kako
bi se Isus vladao kad bi bio na tom mjestu,20 bilo je njegovo osnovno pravilo proisteklo iz vjere. Poticao je osobe da uvaju ivu vjeru.21 Traio je djetinju vjeru22
i sam djetinje vjerovao.23 U trenucima neuspjeha, iskuenja i duhovne sue, kad
su osobe gubile snagu i dolazile u opasnost da klonu, posebno je naglaavao da
sauvaju vjeru.24
Ono to Antievu vjeru ini drukijom od vjere veine krana to je potpuno
poistovjeenje s Kristom, koje je s vremenom postajalo sve dublje. Ono se ne
oituje samo u njegovu udnovatom potpisu, koji se u prvi mah moe uiniti bogohulnim, ve se oituje i u najobinijem njegovu ivotu. Bio je uvjeren kad ini
Anti M. Ostrognaj, 17. IX. 1964. AP II/30, 26.
Uvijek gledajte oima svete vjere. Prosite Gospodina neka Vam umnoi vjeru. Svaki dan kod svete
mise i svete priesti vrue molite Boansko srce i Preisto Srce Marijino da Vam udijele milost svete
vjere, Anti S. Mavrak 19. XII. 1951. AP II, 24,19 [ 5, 476]; Anti M. Baturi, Zagreb 16. VI. 1961.
AP III/5,49). Da se mlado srce odvai na velike pothvate i zagrije za krepost, treba mu jake vatre,
vatre koje jedino ima vjera. Kod klerika treba uzgajati duh vjere, pobuivati ljubav i odanost prema
vjeri. Uiti ih da sve gledaju u svijetlu vjere. Koga vodi to svijetlo, on je sposoban za sve i podesan
da u njemu milost najbujnije djeluje i svoje plodove proizvede, Arhiv Vicepostulature, Antievi spisi,
A. Anti, Uzgoj u naim klerikatima obzirom na mjesta i druge okolnosti [7, 56], KEMIVE, Vjera,
205.
18
Anti S. Mavrak, Zagreb, 19. XII. 1951. AP II, 24,19 [ 5, 476].
19
Anti M. Krelj, Zagreb 16. V. 1959. AP III/17,18 [ 1, 1109]. Prema edomili ajko kad je govorio
o Presv. Trojstvu duh mu se zanosio i gubio u blaenstvu. . AJKO, Moja sjeanja na o. Antia, Arhiv
Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 114, 6.
20
Anti B. Horvat, Zagreb 28. XI. 196O. AP II/11, 6 [ 1, 587]. Anti G. mit, Zagreb, 19. VI. 1959.
21
Anti M. Ostrognaj, 7. X. 1963. AP II/30, 13 [ 2, 570].
22
Usp. biljeku 17.
23
edomila ajko tvrdi da joj je rekao da on u svom ivotu najvie vjeba vjeru, ufanje i ljubav. .
AJKO, Moja sjeanja na o. Antia, Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 114, 5.
24
Anti D. Vojvodi, Zagreb, 9. VII.1957. AP II/43, 8 [ 5, 979]. Usp. takoer i M. KEMIVE, Vjera,
ufanje i ljubav u posveenom ivotu kod fra Ante Antia, Posveeni ivot i sluga Boji
ji o. fra Ante
Anti, Zagreb 1996, 197-211.
16
17
4. U
Uitelj duhovnog ivota
209
neto drugome da to ini Isusu, prema Kristovoj rijei sve to uinite jednom od
ovih najmanjih, meni ste uinili. Ali mu je jednako uvjerljiva bila i misao da on
i sam predstavlja Isusa. Njegovi su penitenti vrlo dobro zapazili da se radovao
svakoj usluzi i svakoj panji. No, ini se da im je ostala skrivenija injenica da je
Anti darove, usluge i pomo primao kao da su poklonjeni samom Isusu. On je o
njima razgovarao s Bogom. Osjeao je da i Krist sve to prima kao da je njemu uinjeno, to esto ponavlja u svojim pismima.25 Anti je ak i u injenici da se oko
njega okuplja dosta enskog svijeta gledao slinost s Kristom. U tim enama vidio
je svete evaneoske ene koje su se skrbile za Kristove tjelesne potrebe, drei da
i njihove skromne darove Isus prima kao da su njemu dani.26 Upravo zbog takvog
naina Antieva ivota, njegovi su penitenti mogli zakljuiti da mu je vjera bila
iva kao gledanje.27
POUZDANJE U BOGA, POTPORANJ DUHOVNOSTI
Ve i u letiminim susretima Anti je odavao skromna, siromana i strpljiva
redovnika. Sve tri znaajke proisticale su iz njegova pouzdanja u Boju
ju dobrotu i
predanja u Boju
ju volju. Ta ako je Bog njegov branitelj, to mu se moe dogoditi?
Pouzdanje u Boga je pak proizlazilo iz njegove ive vjere, premda ima naznaka da
je u mladim danima u nadi traio sigurnost zbog zabrinutosti za vjeno spasenje.
Tako bi moda mogli protumaiti izjavu iz studentskih dana, koja mu je pripisivana, prema kojoj je strah temelj nade.28 U kasnijim pismima i spisima Anti
govori o ufanju, uglavnom u sklopu triju bogoslovnih kreposti koje su dragocjeni
Boji
ji dar te ih ovjek treba cijeniti i moliti od Gospodina.29 Inae je redovito
radije govorio o nadi ili o pouzdanju u Boga. No pozdanje je tako usko spojeno s
vjerom, o njoj ovisi i s njom pada, pa je osobe u ivotnim iskuenjima hrabrio da
sauvaju te dvije kreposti i opominjao ih da dobro promotre svoj prethodni ivot
iz kojeg se mogu uvjeriti da im Bog zapravo nije nikada uskratio svoju podrku i
da, prema tome, On nee zakazati.30 Nada u Boju
ju providnost ulijevala je Antiu
smirenost posebno u vrijeme II. svjetskog rata i nakon njega kad su otanali ivci
i uzornih redovnika, pa je njegova smirenost i predanje u Boju
ju volju mnogim
osobama dolazila upravo kao melem.
Iz pouzdanja u dobrog Boga koji svojim milosrem sve rasporeuje ljudima
i anelima, iz uvjerenja da e Bog providjeti sve na dobro, proistekla je Antieva
skromnost kojoj je bilo strano svako isticanje, strpljivost koja je bila uvjerena da
25
Usp. Anti M. Mikuliu, Makarska, 19. IX. 1939. AP, I/30, 4 [ 4, 531]; Anti S. Mavrak, Zagreb,
25. VI. 1964. AP, II/24, 148 [ 5, 626]. Lijepo je od Vas da pomaete Gospodinu u duhovnom ocu
[], usp. Anti M. Greguri, Zagreb, 17. IV. 1960, AP, III/12, 24 [ 6, 164] i 1. 1. 1961. AP, III/12,
25 [ 6, 166-168].
26
Anti M. Greguri, Zagreb, 10. VII. 1953. i 17. IV. 1960, AP, III/12, 8 i 24 [ 6, 147 i 164].
27
Usp. A. KUJUNDI, Harmonija ivota i smrti, VFPPO, 14 (1965), Prilog br. 5-6, str. 20.
28
AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, II, sjed. 10. XII. 1930.
29
Tako M. Ostrognaj preporuuje da se ispita o svojim bogoslovnim krepostima, Zagreb, 18. XI. 1963.
AP II/30, 14 [ 2, 566]; II/34.
30
AP I/49, 2; II/43, 8.
210
Gospodin nee zakazati ili da ima svoje razloge ako ne postupi po ljudskim oekivanjima, i zahvalnost za sve to je primao iz dobre ruke Boje.
je.
Uvjeren da e Bog sve providjeti, ivio je toliko skromno da je ponekom moglo izgledati da zanemaruje i dobar ukus. Tako mu je u Makarskoj soba bila skoro
prazna a na zidu je imao razbijeno zrcalo pred kojim se brijao.31 Tunika koju je
nosio ispod habita, prema svjedoanstvu njegova uenika fra Nikole Gabria, bila
je toliko trona da ju je bilo nemogue estetski zakrpati, i malo je koji siromah
nosio tako tronu odjeu.32
LJUBAV TRAJNIJA OD SVEGA
Ako bismo pokuali shvatiti Antieve postupke iz savjeta koje je savjetovao
drugima, onda bi sr njegova shvaanja duhovnog ivota bila u tome da se sav
duhovni ivot sastoji u savrenoj ljubavi prema Bogu i blinjemu. Kad je ljubav u
dui ona duu potie na sve kreposti33 Ne radi se dakle o nikakvom Antievu otkriu. Ta Pavao je davno upozorio da je ljubav sveza savrenstva.34 Anti je Pavlov
nauk jednostavno pokuavao ostvariti u vlastitom ivotu dajui tako uvjerljivost
vlastitom govoru i ivotu.
Iz ivota u vjeri u kojem se osoba poistovjeuje s Kristom navire sama od sebe
ljubav i molitva: ivim, ali ne vie ja, nego ivi u meni Krist. A to sada ivim u
tijelu, u vjeri ivim u Sina Bojega
jega koji me ljubio i predao samoga sebe za mene
(Gal 2,20).35 Istinski je odgovor due na takvu ljubav samo jedan, elja za sjedinjenjem s Ljubljenim i potpuni nestanak u Ljubljenome.36
Propeta Ljubav, kako je Anti nazivao Krista,37 bila je njegov ivotni put i
taj je put savjetovao osobama koje su mu se duhovno povjeravale. Njegove su se
31
Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 31 [ 9, 87]; V. VRI, Na
Na magistar,
Vrgorac 1977, 20. Dio zrcala sauvan je i u njegovoj sobi u Zagrebu.
32
Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 108, N. Gabri, Siromatvo o. Magistra njegova tunika. Skupe vunene tunike, za svoje studente, pokuao je pred II. svjetski rat zamijeniti
runom izradom posebnih vunenih potkoulja zbog ega se 1940. obraao svom duhovnom ueniku
fra Nikoli Gabriu. (Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 32. [Anti
provincijalu 18. X 1937. spis nedostaje]. A. ANTI, Pisma sveeniku I [30/54] 94; [30/58] 98).
33
Anti D. Balaji, Zagreb, 5. II. 1945. AP, II/2, [ 5, 32 i 33]. Nikada, Sestre, ne emo doi do savrenosti u duhovnom ivotu nego po savrenoj ljubavi, Anti Sestrama sv. Kria, Zagreb, 14. II. 1959.
AP, II/46, 4 [ 5, 1103].
34
Kol 3,14.
35
Anti M. Baturi, Makarska, 11. XI. 1947. AP III/5, 23 [ 6, 62].
36
Vas nema i na Vae mjesto natupa Isus, Anti a B. Horvat, Zagreb, 28. XI. 1960. AP II/ 11. 6
[ 2, 368, cfr. anche, 16. XII. 1962 AP, II/11, 14 [ 2, 385]; [] sva se predajte, izgubite u ljubavi
Presvetog Srca i sv. rana klanjanjem, poniznou, ljubavlju i zaboravom sebe i svoga ivota ivei u
Isusu, sa Isusom i za Isusom, Anti S. Mavrak, AP, II/24. 117 [ 2 519]. [] sva se bacite u presveto
Srce Isusovo, Anti a S. Mavrak, 4. IX. 1951. AP 10 [ 2, 466]; 2. V. 1964. AP, II/24, 135 [ 2 520];
Nije vie Martinka Sestra, nego Isus u Sestri Martinki ive (!), ljubi, rtvuje se, predaje, vri volju
Oevu i sve vodi k Ocu, proslavljuje Oca, spasava due, svijet, Anti M. Ostrognaj, 7. X. 1963. AP
II/30, 13 [ 2, 570].
37
Usp. Anti M. Baturi, Makarska, 8. VIII. 1948. AP III/5, 31 [ 6, 70].
4. U
Uitelj duhovnog ivota
211
duhovne upute sastojale u tome da sve treba vriti iz ljubavi, sve trpjeti iz ljubavi
i sebe se odricati iz ljubavi.
Uzeti na se kri svaki dan i poi za Isusom, mirno i utke vriti dnevne dunosti
i svoje posle, ne odgovarati na razne upadice i zafrkavanja, na nikoga se ne tuiti, svakomu pomoi, ne putati se osjetljivosti i raspoloenju - eto mira u kui, u zajednici,
eto vedrine, veselja i radosti. Kada mi uzljubimo kri i ponesemo ga za Isusom i sa
Isusom, mi onda najvie radimo na naem duhovnom ivotu, mi najvie tada radimo na
naoj redovnikoj savrenosti i slinosti sa Isusom. Kada pouzdano i predano uzmemo
i nosimo svaki dan na dnevni kri, tada mi ravno slijedimo Isusa i postajemo Njegovi
pravi uenici i ljudi po srcu Bojemu.38
E
E
E
NJOM
NJOM U NEBU
Mistino sjedinjenje s Kristom i drugovanje s Presvetim Trojstvom fra Ante je
neprestano isticao kao cilj i ideal. Iako je i sam znao da velik broj njegove duhovne
djece ne dosee tu razinu, nije im zbog toga prestajao buditi ponovno elju. Put
do tako uzvienog susreta, u kojem se s Gospodinom razgovara licem u lice, i nije
zapravo tako nedostian kao to se ovjeku moe uiniti jer se sam Bog sputa k
ovjeku svojom rijeju
ju pouke i u obliku hrane i pia i sjedinjuje se ivotno s njim.
Zbog toga je Anti elio uiniti euharistiju sreditem ivota svoje duhovne djece,
naroito sveenika i redovnika: Sveta misa neka bude tvoje sunce, jedino blago,
sve na svijetu, pie jednom sveeniku preporuujui mu da je obavlja ivom vjerom, ljubavlju i pobonou kao aneo.39 Kad Vas sve ostavi i tama noi nastupi
u dui, preporuivao je drugome, a Vi odmah Presv. euharistiji i kucajte i vapite
i molite prikazujui Boanskom srcu sve svoje bijede i terete.40 Zbog toga je
euharistija, poput ivog ognja, trebala biti u svakoj redovnikoj kui kako bi se
lanovi mogli zagrijavati Kristovom ljubavlju. Zbog toga je poticao i redovnice da
mole dozvolu za uvanje euharistije u njihovim redovnikim kapelama,41 kako bi
se Kristu u euharistiji mogle ee klanjati. A za sebe je sam kazao:
[] srce je moje u Presvetom Oltarskom Sakramentu. Kad god mogu preko dana
ne proputam da Mu se poklonim, doem u kapelu i ostanem kod Njega, koliko samo
mogu. Sve svoje molitve elio bih obaviti pred Njim. Svetu Misu elim slaviti najbolje. Sv. ocije, sv. misu elio bih svaki dan sluati, prisustvovati, pa bilo u koje vrijeme,
samo ako sam slobodan. Posebnu pobonost imam prema sv. misi.42
212
svijetom rado irio i pobonost kapulara, jer je samo u jedan mah naruio 1000
kapularskih medaljica.48
Sudei prema spisima, Antieva je pobonost prema svecima trijezna i odmjerena. U svecima promatra uzore i zagovornike u ostvarenju ivotnih ideala. U
svojoj Posveti ivota i kasnijim spisima uz Bogorodicu spominje nekoliko svetaca. Posebno je bio poboan sv. Josipu, a tu je pobonost preporuivao i svojoj
duhovnoj djeci.
Tako se Antiev stariji subrat svete uspomene Josip Glunevi latinski i talijanski potpisivao Marija,
a hrvatski nazivao Marijan.
44
Anti Baliu, Zagreb, 22. XI. 1946. AP, I/4, 9 [ 4, 31]. - Isus i Marija i Crkva neka uvijek budu Vae
sve. Anti Baliu, Zagreb, 10. III. 1959. AP, I/4, 20 [ 4, 50]. Svaki dan itaj i razmiljaj barem 5 asa
o neb(eskoj) Majci, molim Te. Neka je svaki dan 5 asa o Mariji, ja sam zadovoljan uz drugo obiajno
duhovno tivo. Anti Baliu, [bez datuma] AP, I/4, [36] [ 4, 75]. Usp. takoer, Anti Baliu, Zagreb,
1. VII. 1964. AP, I/4, 32 [ 4, 70]. - Preporuuje pobonost boanskom Srcu i boanskoj Majci. Anti
M. Mikuliu, Makarska, 21. XII. 1944. AP, I/30, 23 [ 4, 568]; 25. XI. 1946. AP, I/30, 27 [ 4, 577];
2. I. 1964. AP, I/30, 50 [ 4, 623].
45
Anti . ajko, Zagreb, 15. I. 1963. AP, II/6 33 [ 1, 542].
46
. AJKO, Moja sjeanja na o. Antia, Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 114,
8.
47
Usp. Anti Petrovu, Makarska 5. VIII. 1943. AP, I/34, 27, [ 4 663]. Pisma sveeniku, III, 20/22,
41; Anti Grabiu, Makarska, 12. IV. 1943. AP, I/47 6 [ 4, 890]; signatura provincijalata 501/43.
Petrovljeva knjiga
udo dvadesetoga vijeka, izila je u dva izdanja, Zagreb 11942, 21943. Bratsko
pismo [] o posveti Provincije Presvetog Otkupitelja Bla
Blaenoj
enoj Dj. Mariji, Split 1943.
48
AFPPOS, Spisi I. Juria, Anti Juriu, 18. VI. 1949.
43
4. U
Uitelj duhovnog ivota
213
Poslije Marije, ljubim, volim, astim i sav sam se stavio pod zatitu sv. Josipa.
Svaki se dan njemu predano molim za razne potrebe i za svetu smrt.49
Kad se na provincijskom kapitulu,26. svibnja 1937. raspravljalo o tome da se
sv. Josip proglasi zatitnikom Provincije, Anti je izrazio elju da se u svakom
samostanskom refektoriju dri slika sv. Josipa i svake srijede dre zajednike molitve sv. Josipu.50
Meu ostalim svecima koje Anti esto spominje i u ije se molitve preporuuje, istiu se Petar i Pavao uzori apostolskog ivota, Ivan apostol, uzor djetinje
odanosti Bogorodici, i napose, odmah uz sv. Josipa, Franjo Asiki, uzor redovnitva, Ante Padovanski, Klara Asika i Terezija od Malog Isusa.51 Kad pie u Rim,
redovito se preporuuje u molitve na apostolskim grobovima i grobovima muenika.52 Osobno je bio poboan sv. Tereziji Avilskoj. itao je, prevodio i citirao
njezina djela.53 Promicao itanje meu svojom duhovnom djecom i preporuivao
onima koji su posjeivali njezin grob da se za nj pomole.54 Jednako je bio zainteresiran za slavu blaenoga Ivana Duns Skota,55 no nije poznato da li mu se molio.
Preporuke ostalim svecima su rjee. Tako fra Ivanu Juriu preporuuje da
se moli sv. Margareti da mu isprosi obnovu od presvetog Srca.56 Rijetko se moe
zapaziti da se proporuuje nekom domaem blaeniku, kao npr. u vrijeme pokretanja postupka za proglaenje blaenim sv. Nikole Tavelia. No i tu kao da je
njegova preporuka opatici klarisa donekle uvjetovana upravo tom zgodom. Jer
za kanonizaciju treba imati udesa, a Nikola to moe uiniti kao svojoj sestri.57
Kasnije mu je molio devetnicu da mu isprosi milost od Boga kako bi uvijek mogao
Anti . ajko, Zagreb, 15. I. 1963. AP, II/6 33 [ 1, 542]. Usp. takoer Anti M. Mikuliu, Makarska,
21. XII. 1944. AP, I/30, 23 [ 4, 568], i Anti G. mit, Zagreb, 23. IV. 1959. i 19. VI. 1959. Anti K.
Bai, Zagreb, 3. III. 1959, AP, II/1, 17 [ 5, 17].
50
Zapisnik kapitularnih i denitorijalnih sjednica, sv. II, 186.
51
Arhiv Vicepostulature, Osobni [duhovni] spisi sluge Bojega
jega o. fra Ante Antia, 19; Anti . ajko,
Zagreb, 15. I. 1963. AP, II/6 33 [ 1, 542].
52
Usp. npr. Anti I. Juriu, 11. XII. 1951 i 5. II. 1952. AP, I/21, 31-32 [ 4, 392-393]; Zagreb, 24.
IV. 1953. AP, I/21, 37 [ 4, 397]; Zagreb, 10. I. 1958 [ 4, 407]. Pisma sveeniku, IV, 11; 16; Zagreb
16. XII. 1962. AP, I/21, 75 [ 4, 434]; AFPPOS, Spisi I. Juria, Anti Juriu, 20. V. 1954: Anti M.
Mikuliu, Makarska, 17. III. 1944. AP, I/30, 24 [ 4, 570].
53
Usp. Anti Petrovu, Zagreb, 26. VI. 1949. AP, I/34, 53, [ 1 436]. Pisma sveeniku, III, 20/46, 64.
Prema nesauvanom iskazu F[ranje] C[areva] u Zagrebu je u sobi drao na zidu Terezijinu sliku, a u
predavanjima ju je uvijek nazivao Majka Terezija. V. VRI, Na
Na magistar, Vrgorac 1977, 67.
54
Fra Karla Balia je molio da bi mu nabavio svetiinu sliku i da njegovi pomonici pou na grob
svetice i na njegovu odluku prikau jednu sv. misu. Anti Baliu, Zagreb, 22. XI. 1946. AP, I/4, 9 [
4, 30]. - Slino je molio i fra Milana Mikulia da prikae misu ako ga put nanese u panjolsku. Anti
M. Mikuliu, Makarska, 25. XI. 1946. AP, I/30, 27 [ 4, 577]. - Za jednu asnu sestru koja je studirala
panjolski molio je od Balia ivotopis i djela sv. Terezije na panjolskom. Anti Baliu, Zagreb, 22.
XI. 1946. AP, I/4, 10 [ 4, 33], a fra Pavlu Meladi je izrazio elju da mu Terezija omili i da po njoj ivi
i radi. Anti I. Juriu, Zagreb 14. III. 1952. AP, I/21, 33 [ 4, 379] .
55
Anti Baliu, Zagreb, 13. IV. 1943. AP, I/4, 5 [ 4, 22].
56
Anti I. Juriu, Sarajevo, 10. VIII. 1939. AP, I/21, 2 [ 4, 340], i Makarska, 11. VII. 1939. AP, I/21,
24[ 4, 345]. Slino je savjetovao i edomili ajko da joj isprosi Ljubav prema Isusu i prema kriu. .
AJKO, Moja sjeanja na o. Antia, Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna svjedoanstva, 114, 8.
57
Anti opatici klarisa, Visovac, 26. VI. 1956. AP, II/47, 29 [ 5, 1164].
49
214
slijediti vodstvo Duha Svetoga.58 Marici Baturi preporuio je da se kroz tri dana
moli bl. Leopoldu Mandiu po njegovoj nakani,59 a Bernardi Sotler da po njegovoj
nakani izmoli devetnicu kardinalu Alojziju Stepincu, jo prije nego je proglaen
blaenim, i da posjeti njegov grob u katedrali.60
U potrebama preporuuje i molitvu duama u istilitu,61 na to se ini da je
utjecao i neki osjeaj uinkovitosti jer sv. due u istilitu za koje se bude molilo
nee ostati bez svoje velike zahvalnosti i to e bogato naplatiti.62
Pojedine svece kao sv. Ivana od Kria i sv. Karla iz Sezze, Anti je posebno
cijenio kao duhovne uitelje, a naruivao je djela i sv. Katarine Sijenske63 pa je iz
tovanja mogue pretpostaviti da se i njima molio, premda za to u spisima nema
potvrde.
VRSTO UGRAEN
EN U CRKVU
Premda je Antiev pogled trajno bio usmjeren prema nebu, pri susretu nije
plaio nedostinou, dapae se stjecao dojam ovjeka koji vrsto hoda zemljom
i shvaa zemaljske nevolje, uvijek spreman s njima se suoiti. U takvom stavu
pomagalo mu je shvaanje Crkve u kojoj je promatrao produetak Kristove prisutnosti na zemlji.64
Ljubav prema Crkvi naglaena je esto i osjeajno u Antievim pismima. U
njegovu ivotu oitovala se napose u ljubavi prema papi kao Kristovu namjesniku
na zemlji i prema biskupima kao nasljednicima apostola. Uz prijevode svetakih
spisa najvie je davao prevoditi enciklike papa i spise crkvenog uiteljstva.65 Sa
studentima je pripremao akademiju u poast papi Piju XI.66 Primjerom je poticao
na tovanje rimskog prvosveenika,67 iji je blagoslov preko radija primao na koljenima. tovao je biskupe i rado ih posjeivao, pa je i od njih na koljenima znao
zatraiti blagoslov.68 Preporuivao je molitve za sveenike.69 A kad su zapoele
Anti . ajko, Zagreb, 15. I. 1963. AP, II/6, 33 [ 2, 341].
Usp. Anti M. Baturi, Zagreb, 3. II. 1950, AP, III/5, 36 [ 6, 77].
60
Izvanprocesualna svjedoanstva, 109. Stepinac je tek 1998. proglaen blaenim.
61
Anti M. Mikuliu, Makarska, 21. X. 1942. AP, I/30, 19 [ 4, 563]; 10. XI. 1942 AP, I/30 21 [ 4
565].
62
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 2. I. 1964. AP, I/30, 50 [ 4, 622].
63
Usp. Anti I. Juriu, Zagreb 24. X. 1958. [ 4, 410].
64
Ah , sv. majka Crkva, dobro bismo je morali poznavati, ljubiti, voljeti i za nju se rtvovati i sve
doprinaati da ona bude Isus meu nama, u svijetu vidljiv i oigledan, Anti apkunu, Zagreb, 12.
VII. 1961, AP, I/11, 43 [ 4, 144].
65
Uz sauvane rasprave o kojima je govor u sljedeem poglavlju treba jo spomenuti nesauvani prijevod Balieva djela De doctrina philosophica et theologica Pii Papae XII eiusque momento (Ad Claras
Aquas 1949, str. 116) koji je Antiu preveo fra Bernardin Biloeri. Usp. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 18.
X 1953. AP, I/19, 16 [ 4, 310].
66
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, V, str. 243. [30. V. 1936].
67
Usp. svjedoanstvo fra Vladimira Tadia u Karizme, lik i djelo sluge Bojega
jega o. Ante Antia [zbornik], Zagreb 1991, 198-199.
68
Usp. Izvanprocesualna svjedoanstva, 67. Lj. onje.
69
Anti M. Baturi, Makarska, 11. XI. 1947. AP III/5, 23 [ 6, 62]. Molim Vas da svako jutro i vee
izmolite jednu Zdravo Mariju sa uzdahom: Poalji, Gospodine, Crkvi svojoj svetih sveenika.
58
59
4. U
Uitelj duhovnog ivota
215
Isus i Marija i Crkva neka uvijek budu Vae sve! Anti Baliu, Zagreb, 10. III. 1959. AP, I/4, 20 [
4, 50]. Usp. Anti G. mit, Zagreb, 22. VI. 1962. AP, II/34, 13 [ 2, 609]; Anti I. Juriu, Zagreb 29. X.
1962. AP, I/21, 74 [ 4, 433]; Anti M. Baturi, Makarska, 28. IV. 1959. AP III/5, 47 [ 6, 90].
71
Anti A. Kujundi, Zagreb, 16. VIII. 1954. AP. II/19, 44 [ 2, 430], Zagreb, 3. III. 1955. AP, II/19,
57 [ 2, 433]; Anti S. Marini, Samobor, 22. VIII. 1961. AP, II/22, [ 5, 454];
72
Anti Damjanoviu, Zagreb, 6. VII. 1964. AP, I/12, 14 [ 4, 164],. i 14. VII. 1964 AP, I/12, 15 [
4, 165].
73
Anti A. Kujundi, Zagreb, 22. X. 1952. AP, II/19, 26 [ 2, 420]; Sinj, 12. IX. 1955. AP, II/19, 61 [
5, 428]; 2. X. 1956. AP, II/19, 69 [ 2, 436].
74
Anti . Atlagi, Zagreb, 18. II. 1947, AP, III/3, 2 [ 6, 24]. Kad Anti upotrebljava druge slike, ini
se da je njihova upotreba prilagoena osobama kojima su upuene. Tako dominikanki s. Ksaveriji Oreb
usporeuje Red s duhovnom bolnicom, no u istom pismu on je umiruje i zbog toga to je poglavari
nisu uputili u medicinsku kolu (AP II/29 15 Anti K. Oreb, bez datuma [2 542]); iz kasnijeg pisma je
razvidno da je Ksaverija radila u ambulanti (AP, II/29, 13 Anti K. Oreb, Zagreb 28. I. 1961 [2 556]).
O Redu kao bolnici usp. . Marasovi, Fra Ante Anti i franjevatvo, Antieva
eva ba
batina u duhovnoj
obnovi Hrvatske, Zagreb 1994, 207-210. ini mi se da je tu sliku bolnice za grijehom ranjeno ovjeanstvo pogreno shvatiti uopeno kao da ujednaavala sve redove. Sam slikoviti govor trai dapae
specijalizirano osoblje.
75
To je naglaeno i u estitki provincijalu Cikojeviu, u kojoj mu Anti eli da vodi Provinciju u
njezinoj uzvienoj slubi. Spisi provincijala, sveanj 138, br. 51/31, Anti Cikojeviu Makarska 28.
XI. 1931.
76
Anti Petrovu, Zagreb, 25. VI. 1955. AP, I/34, 83, [ 4 721-725]. Pisma sveeniku, III, 20/63, 85-86.
77
Usp. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 16. I. 1953. AP, I/19, 12 [ 4, 303-305].
78
Anti Grabiu, Makarska, 19. XI. 1943. AP, I/47 17 [ 4, 877-876]; signatura provincijalata 1096/43.
70
216
No, Anti se nije zatvorio samo u svoj Red. Bio je podjednako na raspolaganje
lanovima svih redova i redovnikih druba koji su pred njim u sakramentalnoj
ispovijedi izlijevali duu ili mu traili duhovne savjete.
O osjeajima naravne ljubavi jedva je kod Antia mogue nai tragove, jer
on svjesno trajno nastoji da pokreta svih njegovih osjeaja bude Boja
ja ljubav.
Dobiva se dojam da i u ljubavi prema rodbini svjesno izbjegava svaku njenost,
tako da iz njegovih pisama izbija na vidjelo samo skrb iza koje se skriva ljubav.
Tek se rijetko izriito spominju, ali trajno pretpostavljaju, dvije druge Antieve
naravne ljubavi: domovina i narod.79
PREPOZNAVATELJ KRISTOVA LIKA U BRAI
I
Jedna od najizrazitijih Antievih vrlina bila je bez sumnje gledanje Krista u blinjemu. Tu je vrlinu nastojao usaditi i svojim gojencima80 drei da je ovjek Bogu
drag upravo toliko koliko nastoji obdravati njegovu zapovijed ljubavi.81 Pozivajui
se oito na evanelje, upozoravao je svoje duhovne sinove i keri da e biti sueni
po tome koliko budu iskazivali ljubavi prema blinjemu.82 A ljubav se pokazuje
djelima po primjeru Uitelja, naroito djelima milosra. Po primjeru Uitelja Crkva
je uvijek smatrala karitativnu djelatnost jednom od oznaka kranstava. Tim su se
oduvijek isticali i redovnici, a Anti je tokom ivota stekao uvjerenje da su Redovi
utoita svake nevolje, bijede i pomagai siromanih i potrebnih.83
U skladu s takvim uvjerenjem sam je nastojao pomagati potrebnima i na to
je poticao druge, znajui da i sam moe biti dobroinitelj jedino kao posrednik
tue dobrote jer nikakvim vlastitim sredstvima nije raspolagao. Ljubi siromahe i
uvijek im podaj barem neto, pisao je 1941. fra Nikoli Gabriu.84 Od provincijala
Nole oekivao je neto i za siromahe.85 Zbog dobrotvornosti se vie puta obraao
molbama svojim bivim studentima koje je Providnost i vihor rata rasturio svijetom. asne sestre molio je za iskaze dobrote prema njihovim mogunostima, uglavnom za instrukcije siromanim studenticama86 ili za pruanje prenoita osobama
Usp. Anti K. Juki, Makarska, 1. IX. 1936. AP. III/13, 5 [ 2, 667]; Anti M. Baturi, Makarska,
11. XI. 1947. AP III/5, 23 [ 6, 63].
80
Anti J. etki, Zagreb, 20. II. 1964. AP, I/37 [ 4, 763]. [] smatram da je to [ljubav prema blinjemu] jedna od najglavnijih kreposti koju klerici moraju ponijeti iz klerikata.
81
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 2. I. 1964. AP, I/30, 50 [ 4, 623]; Najvie Ti preporuujem i naglaavam ljubav k blinjemu, jer to je zapovijed Gospodnja i o njoj sve ovisi (?, koliko (?) je ona u nama
toliko smo dragi Bogu.
82
Anti . Atlagi, Zagreb, 29. I. 1961, AP, III/3, 6 [ 6, 29]. Po ljubavi prema blinjemu bit emo
sueni. Anti je oito imao na umu Kristovu izjavu: to god ste uinili jednom od ovih najmanjih,
meni ste uinili. Doite Odlazite.
83
Anti Baliu, Samobor, 24. IX. 1962. AP, I/4, 29 [ 4, 62-63]. Iste se rijei ponavljaju i u pismu fra
Ivanu Juriu, Samobor, 24. IX. 1962. AP, I/21, 73 [ 4, 431]. Sveta Majka Crkva i svi Redovi utoita
su i bijednih i nevoljnih i potrebnih.
84
Usp. A. ANTI, Pisma sveeniku I [30/67] 111.
85
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Izvjee o klericima, Zagreb 17. XII.
1950.
86
Usp. Anti S. Mavrak, Zagreb, 29. I. 1953. AP. II/24, 32 [ 2, 478].
79
4. U
Uitelj duhovnog ivota
217
218
stan.92 Vie puta obraala su mu se i subraa franjevci da im providi ovu ili onu
potreptinu, ali su mu oni za usluge, ini se, i uzvraali protuuslugama.93 No Anti
primljeno nije zadravao za se, dijelio ga je potrebnima, a sam je toliko obazrivo
ivio prema zavjetovanom siromatvu da je ak pazio da mu ni pismo ne prijee
odreenu teinu.94
Nakon preseljenja u Zagreb Anti se zauzimao za siromane obitelji i pojedince i nabavljao im lijekove i knjige,95 kine kabanice, kapute, arape, dempere96
i ostale potreptine. Pomagao im je doi do lijenika.97 U Zagrebu se, kao traeni
ispovjednik i duhovnik, upoznao s asnim sestarama u vie samostan. Mnoge su
od njih ivjele teko i oskudno, a naroito se to moe rei, ini se, za asne sestre
klarise i sestre Nae Gospe, pa se Anti za njih posebno zauzimao.
Dvije sestre klarise dole su, naime, 1944, u vrijeme estokog rata i neimatine, iz Splita u Zagreb98 gdje im je Hrvatska franjevaka provincija sv. irila i
Metoda ustupila u Samoboru dva krila samostana u kojemu su sestre godinu dana
kasnije osnovale svoju zajednicu. Na preureenju samostana radio je, vjerojatno
na Antievu preporuku, njegov redovniki subrat fra Bernardo Buljevi, a Anti
je za klarise traio tkaninu za habite i velove i opremu za kapelu, uz obeanje da
e se one moliti i rtvovati za dobroinitelje.99 Zagovor vjerojatno nije bio uzaludan. Iz sauvanih spisa poznato je da je iz Rima dobio relikvije sv. Franje i sv.
Klare.100
Sestrama Nae Gospe koje su takoer ivjele siromano, moda siromanije
od svih drugih redovnikih zajednica u Zagrebu, jer nijedna sestra nije bila slubeno zaposlena na radnom mjestu od kojeg bi dobivala plau, Anti je posebno nastojao pribaviti najnunija sredstva za ivot. Treba im pomoi, ako se moe, pisao
je fra Anti Jadrijeviu101 kojemu su sestre pretipkavale neke tekstove. Potanske
karte s boinim slikovnim prikazima, koje su sestre izraivale da bi se mogle
ivotno odravati u tom tekom vremenu, nudio je svome gvardijanu i provincijalu za odgojne zavode, te franjevcima u Sarajevu. Za sestre je traio i pomo iz
inozemstva odakle je uspio dobiti vie od deset paketa hrane.102 Istoj je zajednici,
Anti Nikici Petrov, Makarska 21. I. 1943. AP. III/25, 3 [ 2, 759].
Arhiv Vicepostulature, . Vrcan Antiu, Visovac 16. II. 1946; J. Ramljak Antiu, Siveri, 22. II.
1946.
94
Da ne bude teak list i prijee odreenu tarifu, piem Ti na ovom. Oprosti i ne zamjeri, Anti
Baliu [1934/1935], AP, I/4, bez br. [ 4, 74].
95
Usp. Anti M. Mikuliu, Zagreb, 14. VI. 1948. AP, I/30, 36 [ 4, 600]. Meu obiteljima spominje
se obitelj Lonarevi. Usp. Anti I. Juriu, Zagreb, 22. X. 1950. AP, I/21, 25 [ 4, 385]. Usp. Anti
Mandacu, Zagreb, 9. IX 1952. AP, I/28, 1 [ 4, 514].
96
Anti lanovima Provincije u Rimu, Zagreb, 10. X. 1941. AP, I/48, 7 [ 4, 905].
97
Anti Anuiu, Makarska, 15. VIII. 1946. AP 1/1, 2 [ 4, 3].
98
M. od Presvetog Srca [Petrievi], Red Klarisa - Split i Zagreb, Franjo meu Hrvatima, Zagreb
1976, 178.
99
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 18. III. 1947. AP, I/30, 29 [ 4, 580];.
100
Anti lanovima Provincije u Rimu, Zagreb, 10. X. i 31. X 1941. AP, I/48, 7 i 8 [ 4, 905-906].
101
Anti Jadrijeviu, Zagreb, 3. IV 1955. AP, I/19, 18 [ 4, 314].
102
Anti A. Kujundi, Zagreb, 21. XI. 1950. i 19. XII. 1952, AP. II/19, 5 i 28 [ 2, 409 i 422].
92
93
4. U
Uitelj duhovnog ivota
219
za novac to mu ga je dao provincijal i gvardijan, i sam dao nabaviti hranu, prekrivajui vjerojatno pravi razlog, sestarsko siromatvo, uslugama to su mu ih sestre
inile u prevoenju i pretipkavanju.103 A bio je posrednik i tuih poklona.104 Uz
pomo u odjei i ivenim namirnicama nastojao je osobama priskrbiti i neto to
e ih duhovno uzdizati, kao relikvije,105 sliice106 i medaljice.107 Naroito se brinuo
za zajednice asnih sestara, o emu e jo biti govora u sljedeem poglavlju.
Subrai sveenicima i katolikim intelektualcima posredovao je u nabavljanju duhovne literature iz inozemstva, odakle je knjige bilo vrlo teko dobiti.108
Katolici kojima je trebalo struno usavravanje, a nisu se mogli nadati pomoi
od komunistikih dravnih ustanova, takoer su se vie puta obraali Antiu da
bi im on pripomogao svojim vezama koje je imao sa svojim bivim uenicima,
posebno u Rimu na elu s fra Karlom Baliem.109 i u Mnchenu s fra Dominikom
unjarom.110 I Antievo zauzimanje uglavnom nije ostajalo bez uinkovitosti.
Brinui se za siromane, Anti nije zaboravljao ni svoju siromanu rodbinu i
svojtu, pa su provincijali Cikojevi i Grabi povremeno pomagali Antievoj maj-
220
ci.111 Naroito se Anti brinuo za sestru Ivu koja je ostala neudana i oboljela112 te
brata Lovru.113 Iz jednog pisma je vidljivo da je za njih posebno nalazio razumijevanje kod provincijala Grabia.114 Zauzimao se za Boenu ivkovi, zarunicu
svoga sinovca Drage, kako bi joj olakao stjecanje osnova talijanskog i njemakog jezika.115 Neakinji Anki preko provincijala Hrvatske franjevake provincije
sv. irila i Metoda fra Karla Kajia pribavio je stroj za ivanje, koji su preko fra
Milana Mikulia isplatili dobroinitelji iz Sjedinjenih Amerikih Drava.116 Drugu
neakinju [Mariju], kad je skupljala podatke za diplomski ispit, preporuivao je,
kroz 2-3 dana, za stan i hranu franjevcima na Dobromu u Splitu.117
Treba ipak upozoriti da je Anti bio vrlo osjetljiv kad se radilo o rukovanju
materijalnim dobrima, pa ak i onima s kojima je drugima pomagao, pa je traio
od poglavara doputenje da smije pitati od onih koji su imali kako bi pomogao
siromanima.118
Vrijedno je upozoriti i na Antieve izraaje ljubavi prema bolesnim osobama.
Imajui na umu Kristovu izjavu bio sam bolestan, Anti se nastojao nai meu
onima koji ga pohaaju. Dodue, osim ve navedenih svjedoanstava o pohaanju
Spisi provincijala, fascikl 109, neprotokolirani dopis, iza br. 3142, Anti Cikojeviu Makarska 17.
X. 1925. Grabi joj je po Crnici poslao 300 dinara. Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Zagreb 11.
X. 1945.
112
Usp. Anti M. Mikuliu, Zagreb, 29. X. 1947. AP, I/30, 31 [ 4, 59]; 16. III. 1948 I/34 [ 4 596];
5. VI. 1948. I/30, 35 [ 4 598]; 17. XII. 1954. AP, I/30, 38 [ 4, 606]. Anti Grabiu, Makarska, 1. X.
1945. AP, I/47 34 [ 4, 854]. Usp. takoer UPI, Susret s fra Antinom sestrom, 10-12.
113
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 10. XII. 1948. AP, I/30, 37 [ 4, 602].
114
Anti Grabiu, Makarska, 10. X. 1945. AP, I/47 35 [ 4, 855].
115
Anti je najprije pokuao da bi je smjestio kod kolskih sestara na Farnesini u Rimu. Kad je generalna poglavarica Terezija Vidan odbila molbu, izgovarajui se da joj uskoro zavrava sluba, Antiev
je sinovac predloio razmjenu ferija s nekim od mladih Talijana (Anti I. Juriu, Zagreb, 13. V. 1962.
AP, I/21, 70 [ 4, 428-429]. Pisma sveeniku, IV, 25-26). Kako je Terezija Vidan ponovno izabrana za
generalnu poglavaricu, Anti je uporno molbu obnovio. Meutim ni opetovana molba Petra apkuna
a
apkuna
nije uspjela pridobiti generalnu poglavaricu kojoj je bilo teko primiti civilnu osobu u kuu (usp. Anti
apkunu, Makarska, 22. VI. 1962, AP, I/11, 47 [ 4, 148]). Anti se tada preporuio fra Karlu Baliu
pa su kolske sestre na Farnesini, na Baliev zagovor, primile Boenu (usp. Anti Baliu, Zagreb, 24.
IX. 1962. AP, I/4, 29 [ 4, 62-63]), nakon ega se Anti ponovno obratio Juriu i apkunu da Boeni
pomognu da se snae u Rimu, a generalnoj poglavarici se ispriavao zbog svoje drske upornosti
(Anti I. Juriu, Zagreb, 18. IX. 1962. AP, I/21, 72-73 [ 4, 430-432]. Pisma sveeniku, IV, 28). Boeni
je savjetovao ako ne pronae tu osobu koja bi je pouavala da se obrati Kerima milosra ili, ako ne
uspije ni tu, Sestrama milosrdnicama. A kolskim sestrama je preporuio da prime 2-3 dana hodoasnicu Mariju Grguri. Sljedeeg ljeta Boenu je preporuivao i fra Dominiku unjari u Mnchenu, ali
bez neke obveze: Pomozi joj to moe i ime moe.(Anti D. unjari, Zagreb 4. VI. 1963).
116
Anti M. Mikuliu, Samobor, 29. X. 1962. AP, I/30, 42 [ 4, 611-612]. Usp. takoer Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 24. X. 1962. AP, II/45, 8 [ 5, 1067]. Usp. Anti M. Mikuliu, Zagreb, 4. XII.
1962. AP, I/30, 43 [ 4, 613]. Anki i Boeni pomae u Zagrebu i neka krojaica koja je na Antiev
zagovor izradila studentici Nadi kaput (Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 15. III. 1963. AP, II/45, 11 [
5, 1071]). Moda je Anti zbog pomoi bio povezan i s rodbinom dvaju Mikulia (usp. Anti M.
Mikuliu, Zagreb, 30. III. 1963. AP, I/30, 46 [ 4, 616]), dok o rodbini drugih franjevaca ne nalazimo
spomena u Antievim pismima.
117
Anti R. Tomiu, Zagreb, 12. II. 1965. AP, I/40 [ 4, 782].
118
Usp. Anti L. Markoviu, Zagreb, 15. X. 1963, AP. I/29, 2 [ 2, 216].
111
4. U
Uitelj duhovnog ivota
221
222
29. VII. 1953. AP, II/24, 44 [ 2, 480]. - Usp. takoer PIUS XII, Menti nostre (adhortatio ad clerum
universum, 23. IX. 1950), Enchiridion clericorum, n. 2201. p. 830, Christianae autem perfectionis
initium ex humilitatis virtute oritur; R. GARRIGOU - LAGRANGE, Le tre et della vita interiore preludio
di quella del cielo. Trattato di ascetica e mistica III, Torino, 146.
126
Anti D. Balaji, Zagreb, 5. II. 1945. AP, II/2 [ 5, 32 i 33].
127
Usp. Mt, 10,16.
128
U jednom studentskom interventu o ulentinu predavanju Na stazi ivota Anti je rekao da je
strpljivost potrebna za ustrajnu borbu. Arhiv Franjevakog samostana Makarska, Zapisnik Zbora
Milovan god. 1923-1925. Sv. IX. etvrta redovita. sjednica, 3. II. 1924.
129
Usp. Anti M. Mikuliu, Zagreb, 27. V. 1964. AP, I/30, 54 [ 4, 629].
130
Jedna od Antievih pouka bila je: uvati duhovni ekvilibrij - ravnoteu - u svakom duevnom
stanju, Anti G. mit, Zagreb, 19. VI. 1959. AP II/34, 9.
131
Tako klerik fra iril Juri u veljai 1919. ureuje svoje odnose preko fra Ante. AFPPOS, Spisi
provincijala F. Lulia Fascikl, IV, br. 2789/1919. i br. 2832.
132
Anti Petrovu, Makarska 11. V. 1942. AP, I/34, 14. Pisma sveeniku III, br.20/11, str. 27; Anti
Grabiu govori o prijevodu bula papa koje bi trebalo tiskati s napomenom: Priredila i izdala Provincija
Presvetog Otkupitelja. Anti Grabiu, Makarska, 6. XI. 1942. AP, I/47 [ 4, 894]; signatura provincijalata 1187/42.
4. U
Uitelj duhovnog ivota
223
pod imenom Provincije.133 Kad je poeo skupljati potporu za knjigu o sv. Karlu
Secijskom, skupljao ju je radi asti sveca i ugleda Provincije kojoj je namjeravao posvetiti prijevod.134
Blagi i povueni Antiev karakter oito mu je olakavao kontrolu nad osjeajima, samosvladavanje i prilagodljivost. Te vrline kao i traenje savjeta od drugih
osoba, naroito od poglavara, upuuju na Antievo uporno traganje za razboritou. No, lako je zapaziti s kojom se lakoom Anti snalazio u mnogovrsnim
problemima s kojima su bile optereene osobe koje su mu dolazile traiti savjete,
tako da se dobiva dojam da je Anti uz steenu razboritost bio obdaren nekom
posebnom jednostavnom duhovnom razboritou.
Pozornost koju je Anti pokazivao i prema najsitnijim crkvenim propisima,
bez upadanja u zakonski formalizam, jednostavnost savjeta u njegovim pismima,
upravo zapanjuje. Nema tu uenih teolokih razglabanja. Nema napuhanih ni pretjeranih opominjanja da se sauvaju religiozne vrijednosti, iako su opomene stalno
prisutne. Opomene se ne doivljavaju kao prijekori ve kao poticaji skromnog
ovjeka, uzdignutog milou Bojom,
jom, na ivot bliskiji Kristu, Bogu Ocu i Duhu
Svetome. To su poticaji na molitvu zahvale Bogu koji je uzljubio ovjeka.
PROMICATELJ PRAVEDNOSTI
Kako je itatelj mogao zapaziti iz opisa Antieva ivota i rada, naroito sa
studentima, Anti je prema svima nastojao biti pravedan. Njegova pravednost bila
je nadahnuta Bojim
jim dobroinstvima koja je osjeao i za koja nije htio ostati nezahvalan, ve je osjeao da je dostojno i pravedno da na njima zahvalnou uzvrati
Gospodinu. Tako se vladao u itavom ivotu.
Pravednost je od njega traila prvenstveno zahvalnost, odanost, poslunost
i velikodunost prema samome Bogu zbog toga to Bog djeluje u njegovoj dui.
Pravednost je traila vjernost obeanjima izraenim na zavjetovanju. Pravednost
je traila sluanje Bojih
jih poticaja. Zbog toga postaje i razumljivo kad Anti i poglavarima pie da budu posluni.135
Provinciji je nastojao uzvratiti na iskazanom dobroinstvu to ga je primila
u svoje krilo, prvenstveno molitvama koje je upravljao za njezinu dobrobit136 i
preporuujui Provinciju i naroito klerike kojima je on bio magistar u molitve
svojih duhovnih uenika137 te nastojanjem da svoj pismeni rad posveti Provinciji.
Iz zahvalnosti Bogu na njegovim dobroinstvima proizlazila je i njegova odanost
Anti Petrovu, Makarska, 27. V. 1943. AP, I/34, 25, [ 4 660]. Pisma sveeniku, III, 20/22, 40.
Anti M. Mikuliu, Zagreb, 2. IX. 1964. AP, I/30, 55 [ 4, 630].
135
Usp. Anti K. Bai, Zagreb, 29. I. 1954, AP. II/1, 11 [ 5, 8].
136
Zanimljiva je u tom smislu njegova molitva zapisana u Spomen-knjizi - Karmel Brezovica, 8. V.
1949. upuena sv. Tereziji: Sveta Majko Terezijo, uvaj, brani, titi Provinciju Presvetog Otkupitelja,
njezinu serafsku mlade i njezine uitelje, odgojitelje.
137
Vaa nakana neka bude za cijelu sv. Crkvu, za na narod i za nau (posebno) Provinciju, Anti
M. Baturi, Makarska, 11. XI. 1947. AP III/5, 23 [ 6, 63]. Usp. takoer Anti K. Juki, Zagreb, 7. XI.
1947. i 23. VI. 1949, AP, III/13, 34 i 37 [ 6, 200 i 202].
133
134
224
nosti
odlukama
Crkve i crkvenih poglavara. Ta je pravednost dolazila do izraaja i u ublaivanju
preotrih kritika. Kad mu se inilo da pojedinci pretjerano prosuuju pojedinu
subrau, nastojao je kritike ublaiti. A katkada je, moda, nastojao ublaiti i opravdane prosudbe, nastojei da se ne ugasi plamiak stijenja koji tinja.138
Ako je nekoga molio za uslugu, Anti je redovito sa zahvalnou uzvraao duhovnim vrijednostima, obeavajui molitve. Ponekad su takva obeanja izgledala
kao cjenkanje. Kad je Petrova molio da mu prevede itanja druge nonice iz asoslova na Tijelovo, obeavao mu je za svako itanje sat klanjanja, s pripomenom, tri
itanja tri sata klanjanja.139 Drugom mu je zgodom ponudio za svaku stranicu krunicu, litanije Presvetom Srcu i Litanije BDM.140 Takav postupak na jednom mjestu
sm pojanjava kad pie: Budimo evaneoski trgovci, koji sve prodaju, da kupe
sakriveno blago u polju, da kupe dragocjeni biser. To je blago kranska savrenost, sjedinjenje s dragim Bogom, zajednica s Ocem, Sinom i Duhom Svetim.141
Zbog uznemiravanja, naroito u prevoenju, esto se ispriavao i obeavao da
vie nee smetati, meutim u tomu nije odravao rije i prvom prigodom molio je
ponovno usluge za koje se ponovno ispriavao.142
Poglavare je tovao kao Boje
je namjesnike. Redovito je, kroz itav ivot, i za
rjeavanje malih sitnih potreba traio pristanak poglavara. Veina je njegovih pisama provincijalu pisana u kondicionalu: ako tako mislite, ako vam tako odgovara
itd. Jednom je zgodom, kao magistar, ak traio da provincijal doe u Makarsku i
donese odredbe na licu mjesta.143 Poglavarima je uzvraao ljubavlju, zahvaljivao
sinovski na dobroinstvima koja su mu iskazali i obeavao im zauzvrat molitve,
traio oprotenje kad mu se uinilo da im je prouzrokovao nelagodnosti144 i zbog
toga je stjecao njihovo povjerenje.
Rodni dom i domovina ne spominju se esto u Antievim pismima. Njihovim
isticanjem inilo mu se da bi isticao samoga sebe, a to nije ulazilo u okvir njegova
duhovnog stava. Pravednost je ipak traila da uzvrati na ljubav koju je primio u
rodnome domu i prihvaanju koje je doivio meu svojim narodom u domovini.
On je to i inio, nezapaeno i bez isticanja. Pokuavao je napose olakati ivot
Kad je jednom zgodom u radu Studentskog zbora Milovan fra Pako Bari kritizirao fra Franju
Stefania da u predavanju nije dao nita nova, Anti je ustvrdio da je fra Franjo stvari lijepo prikazao
te da je potom i uspio jer kad bi se ovjek drao one fra Pakine mogao bi slobodno slomiti pero,
osobito poetnici. AFSM, Zapisnik sjednica asketine sekcije, II, Prva sjed. 25. XI. 1931.
139
Anti Petrovu, Zagreb, 26. VI. 1952. AP, I/34, 69 [ 4 702]. Pisma sveeniku, III, 20/59, 77.
140
Anti Petrovu, Zagreb, 10. V. 1954. AP, I/34, 74 [ 4 709]. Pisma sveeniku, III, 20/63, 81.
141
AP, III/35, 48, Anti M. i F. Stipeti, Makarska, 5. V. 1946 [6. 821].
142
Usp. Anti Petrovu, Zagreb, 10. V. 1954. AP, I/34, 74, [ 4 709]. Pisma sveeniku, III, 20/63, 81.
143
Tako npr. poziva provincijala Grabia da doe i odredi gdje i kakava bi trebala biti bolnika soba
u klerikatu. AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 136, br. 1215/31, Anti Grabiu, Makarska 16. VIII.
1931.
144
Usp. Spisi provincijala, sveanj 138, br. 58/31. Anti Cikojeviu Makarska 13. XII. 1931; 100/31,
18. XII. 1931. 123/1931 23. XII. 1931; 2454/34, 24. XI. 1934.
138
4. U
Uitelj duhovnog ivota
225
Usp. Anti, G. mit, Zagreb 19. VI. 1959. AP II/34, 9 [ 1, 949]: Anti M. Antolovi, 3. VIII. 1964,
AP III/2, 11 [ 6, 20]: U tim asovima pogledajmo Isusa u Getsemaniju, na kriu, kad je bio od svakoga ostavljen i dapae naputen od svoga Oca Nebeskoga. U tim asovima On jednako moli, jednako
ljubi, vri volju Oca Nebeskoga i Boga zove svojim Ocem i u ruke njegove polae duh svoj.
146
Usp. Anti M. Baturi, Makarska, 26. IV. 1946. AP III/5, 6 [ 6, 41].
147
Usp. Anti M. Antolovi, [Duhovne upute] bez datuma, AP III/2 [ 6, 6]; Anti M. Baturi,
Makarska, 9. VII. 1947. AP III/5, 21 [ 6, 60].
148
Anti M. Antolovi, 3. VIII. 1964, AP III/2, 11, [ 6, 19].
149
Anti M. Baturi, Makarska, 17. II. 1948. AP III/5, 27 [ 6, 68]; 8. VIII. 1948. AP III/5, 31 [ 6, 70].
145
226
njima neke starije subrae pa ak i poglavara u pojedinim prilikama, kad je nazrijevao da njihovi pretjerani zahtjevi mogu biti na duhovnu tetu subrai. Ustrajno
se izgraujui, uspijevao je bez povrede poglavara provesti vlastite stavove za
koje se naknadno pokazalo da su bili opravdani. Njegova jakost sastojala se u poniznoj upornosti kojoj se doslovno bilo nemogue oprijeti. Podlaui se strpljivo,
izrastao je u jaku duhovnu osobu.
Antieva nenametljivost i duhovna pronjenost pribavili su mu u oima poglavara izvjesne prednosti. Vjerojatno zahvaljujui umiljatosti prema poglavarima
i poglavari su bili skloniji uvaavati njegove potrebe.150 ak bi se naizgled nekomu moglo priiniti da je u ivotu nailazio na manje potekoa nego ostali redovnici. No potekoa je bilo. One su proistjecale iz slabosti ljudske naravi i Anti se s
njima morao hvatati ukotac i zbog toga mu je trebalo dosta duhovne jakosti.
Nju je postizao vjebajui se u poniznosti. Neki njegovi izrazi poniznosti u
dananje vrijeme mogu se initi, na prvi mah, da odudaraju od shvaanja dostojanstva ljudske osobe. Anti ih je meutim shvaao duboko religiozno i iza sjene
poglavara promatro je tvorca vlasti.151 Sebe je esto nazivao nevrijednim slugom
Gospodnjim, najzadnjim i beskorisnim.152 Potpisivao se posluni podlonik,153 a
dvadesetih i tridesetih godina, vrlo esto, pokorni fra Ante. ak je i osobna
pisma vie puta slao preko Provincijalata.154 Kad mu je majka pisala, i uz to jo
poruila da doe kui, on je pitao savjet u provincijala i podloio se njegovoj
odluci.155
Ponekad se takvo njegovo izraavanje odanosti i poslunosti i obeavanje
molitava ini naivna captatio benevolentiae,156 no poglavari to nisu shvaali kao
ulizivanje jer su bili uvjereni da Anti zaista tako i osjea. Uza sve to u provianju
vlastitim potrebama, premda je Anti moda prolazio bolje od veine ostalih redovnika, nije do kraja uspio svladati svu naravnu teinu osjeaja koji se pojavljuju u
Moda se to moe vidjeti i prilikom njegova putovanja u Rim 1925. za koje su mu poglavari bili pri
ruci dok su molbe dr. fra Ante Crnice, koji se nije politiki slagao s provincijalom Cikojeviem, da bi
poao u Rim ostale uzaludne (usp. Spisi provincijala, fascikl 109, br. 1764/1925, Crnica Cikojeviu,
Makarska, 21. VIII. 1925).
151
Tko se dri svojih starijih, on Boga slua i ivi po njegovoj svetoj volji Anti . Atlagi, Zagreb
14. X. 1946, AP III/3, 1 [ 6, 23]. Usp. III/3, 2. [ 6, 24].
152
Usp. Anti M. Baturi, Makarska, 25. VI. 1946. AP III/5, 9 [ 6, 47]; 11. XI. 1947. AP III/5, 23 [ 6,
63]; Anti M. Greguri, Zagreb, 5. I. 1957. i 26. VII. 1957. AP, III/12, 14 i 16 [ 6, 154-155].
153
Pismo od 12. VIII. 1919.
154
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 103, 2101/1923. Anti Cikojeviu, Makarska, 9. XII. 1923
[izvornik]. Piem sestri i Klarisama pa kako Vam se vidi uinite, Spisi provincijala, fascikl 109, br.
1749/1925, Anti Cikojeviu, S. Maria degli Angeli, 17. VIII. 1925.
155
Molim Vas, ne znam bi li bilo potrebito, da poem 1-2 dana kui, jer mi je majka pisala i poruila da
doem. to vi odluite uinit u, AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 106, bez broja [iza 1622/1924].
Anti Cikojeviu, Vrlika 25. IX. 1924 [izvornik].
156
Tako u pismu Cikojeviu dok mu estita imendan pie: Neka Vam [dobri Bog] naplati Vau oinsku portvovnost i dobrotu, koju ste vazda prema meni nevrijednom pokazivali! Ja u za Vas moliti i
nastojati da Vam budem posluan i zahvalan. - Ako bi mi mogli dozvoliti, elio bih za sv. Antu darovati
svim klericima ivot sv. Ante od o. Petrova, AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 140, br. 769/1932,
Anti Cikojeviu, Makarska 10. VI. 1932.
150
4. U
Uitelj duhovnog ivota
227
228
za vodstvo takvih osoba. To se vidi iz njegova pisma upravljenog, potkraj ivota, 1959. Anelini Kujundi, u kojem ju je zamolio da obavi devetnicu u ast
Presvetog Trojstva da uzvisi na oltar Pija XII, a njemu pokloni zdravlje i milost
da bude ispovjednik i duhovni otac po posebnoj milosti Duha Svetoga na slavu
Presvetog Trojstva i za spas dua.164
Brojne osobe s kojima se dopisivao Anti esto naziva svojom duhovnom
djecom oslovljavajui se sam, vie puta, duhovnim ocem. U njegovo vrijeme katolici su u Hrvatskoj redovito oslovljavali redovnika sveenika rijeju
oe, pa se
ju
moe pretpostaviti da sva pisma upuena Antiu u kojima je oslovljen kao duhovni otac165 ne moraju oznaavati trajnije duhovno vodstvo. No, iz pisma kolske
sestre Vjekoslave Kovaevi, predstojnice u Trpnju, u kojem se izriito ona naziva
njegovaduh[ovna] ki, moe se pretpostaviti da je Anti166 ve tada neke osobe
na poseban nain ukljuio u svoje duhovno vodstvo.
Premda su sveenici prihvatili i pogodovali irenju naziva duhovni otac, zanimljivo je promotriti tu uporabu kod Antia. Stjee se dojam da je u mlaim godinama Anti tu rije za sebe rijetko upotrebljavao. On i svoje vjerne sljedbenice
Anku Bebi i sestre Stipeti oslovljava sa gospoice ili sa sestre u sv. Franji. Rije
duhovni otac postaje u njegovu rjeniku ea negdje od II. svjetskog rata, to je
vie odmicao u godinama i to se vie posveivao duhovnom vodstvu. Uporaba te
rijei u Antievim dopisima ini se da je donekle ovisila i o drutvenom poloaju
osoba koje je duhovno vodio. Prema nekim osobama koje su mu u redovnitvu
bile pretpostavljene, imale vlast u Crkvi ili uivale ugled i bile naroito cijenjene,
Antiu se naziv duhovnog oca oito inio neprikladan i neumjestan. Ta te su osobe zapravo ve u odreenom smislu bile duhovne ili svjetovne voe. Ne bi li bilo
preuzetno smatrati se voom voama? Izbjegavanje neumjesnog naziva nije,
meutim, puno mijenjalo stvarnost. Tipian takav odnos moe se zapaziti prema
uvaenom i u to vrijeme cijenjenom fra Stanku Petrovu,167 u kojem Petrov Antia
oslovljava sa Ti, a Anti Petrovu skoro nalae, oslovljavjui ga sa Vi.
Naziv duhovnog oca Anti rabi uglavnom u pismima jednostavnim osobama
koje je duhovno vodio, a koje redovno nisu imale neke vlasti ili naroitog ugleda u
drutvu. Bili su to obini vjernici, intelektualci eljni dubljeg religioznog iskustva,
poneki zbog svog kranstva i na rubu drutva zadojenog komunistikim idejama,
4. U
Uitelj duhovnog ivota
229
sveenici, redovnici i redovnice pa i poglavarice redovnica koje ponekad oslovljava s asna majko i duhovna keri.
U upotrebi samog naziva duhovni otac nije jednostavno pronai neki odreeni klju jer se Anti s nekim osobama dopisivao vie godina i napisao na desetke pisama potpisujui se jednostavno fra Ante ili nevrijedni i beskorisni sluga u
Gospodinu, da bi tek nakon vie godina upotrijebio rije duhovni otac.168 Drugima
je on duhovni otac od prvih sauvanih pisama, ali nije poznato otkada vodi te
due.169
Svoju ulogu duhovnog oca Anti je shvaao vrlo odgovorno. Duhovni otac
mora vriti volju Boju.
Kao takav elio je i molio da njegova duhovna djeca
ju.
kad dou k njemu i nau u njemu Duha Svetoga. Za duhovnu se djecu rtvovao i
molio,170 pomagao ih materijalno, savjetima i preporukama, upozoravao ih na vrijeme u koje slavi misu kako bi se i odsutni mogli ujediniti molitvom s rtvom koju
je prinosio Bogu.171 Ulagao je svu pomnju da ih privede sjedinjenju s Bogom.172
Pisao im je pisma po volji Bojoj
,173 pogaajui u sr problema duhovnog ijoj
vota.174
DUHOVNOST PO MJERI
Osnovica svega Antieva duhovnog vodstva sastojala se u predanju Bogu,
podlaganju Bojoj
joj volji i ivljenju u Bojoj
joj nazonosti. Kad osoba preda srce
potpuno Bojoj
joj ljubavi, mogu nasrnuti napasti, nadirati sumnje, bjesnjeti strasti, ona ostaje vrsta poput graevine sazdane na vrstom temelju. Kad je srce u
Gospodinu, on ga brani uva i vodi.175 Ta Bog nas sve voli i ljubi. U tom uvjerenju
osoba jednom predana Bogu treba uvati mir i sabranost, odazivati se trajno glasu
milosti, stalno hoditi u Bojoj
joj prisutnosti i biti s Bogom sjedinjena.
Sestra ema Biki je tek nakon tri godine dopisivanja nazvana duhovna ker. Usp. Anti . Buki,
Zagreb, 19. V. 1954. AP. II/3, 5 [ 2, 330]. Marica Baturi nakon dvije godine u 18. pismu u kojem se
takoer potpisuje nevrijedni i beskorisni sluga u Gospodinu. - Anelini Kujundi se tek u 74. sauvanom pismu potpisuje kao duhovni otac. Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 25. II. 1959. AP, II/19,
74 [ 5, 442].
169
Usp. Anti B. Horvat, Zagreb, 7. I. 1960. AP. II/11, 1 [ 2, 354].
170
AP, II/21, 2 [ 2, 451].
171
AP, II/34, 9 [ 2, 604].
172
Siam se da ste me pitali koji je uzrok da sam Vas izabrao za duh[ovnog] vou (ne ja nego dragi
Bog) ali nisam odma imao na to odgovoriti ali sad Vam piem da u naoj Provinciji nema sveenika
koji bi svu pomnju uloia oko jedne due, koja se iskreno eli Bogu predati, da je podpuno otrgne od
zemaljtine i privede k poniznome ujedinjenju Bojem,
jem, kao to je moj duh. Otac. Fala dragome Bogu
koji mi je tu priveliku milost udilio! A ja iskreno i ponizno priznajem da nisam ni vridan ni dostojan te
milosti ali dragi Bog me je priklonio k Vama da me Vi dovedete k Njemu. Fra L. [Bazo] Antiu, 1. XI.
1938. Uredovni spisi klerikata izvan protokola. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
173
Anti P. Vukoviu, Zagreb, 30. I. 1958, AP. I/43, 10 [ 2, 294].
174
Usp. Fra Frano Nimac Antiu Makarska 25. VIII. 1938. Uredovni spisi klerikata. Arhiv
Vicepostulature. Izvornik.
175
Anti F. i M. Stipeti, Zagreb, 11. VII. 1961, AP, III/35 120 [ 6, 466-467].
168
230
Iz toga proizlazi da duhovne osobe trebaju uvati zdravlje, kao posebni Boji
ji
dar, i to bolje upotrijebiti svoje zike snage na slavu Boju,
176 biti uvijek vesele
ju,
i s pouzdanjem pristupati Bogu. Ne smiju se preputati mislima koje prouzrokuju
smetnje u duhovnom ivotu. Moraju se kloniti malodunosti, uvati potitenosti,
melankolije i oaja. Duhovno veselje ne smije im poremetiti nikakva tjeskoba,
muka ili kri, jer osobama koje pripadaju Isusu nitko ne moe nauditi kad ih on
brani, uva i nad njima bdije.177 Dapae, jedan od najsavrenijih oblika iskazivanja ljubavi prema Bogu Anti je gledao u noenju vlastitog kria po primjeru
Isusovu.178 Bogu valja sluiti veselo, predano i potpuno.179 Da bi to uspjelo, treba
biti ponizan jer poniznost je temelj duhovnog savrenstva i jedini uvjet da Bog
ovjeku dadne svoje milosti.180
Anti je duboko bio svjetan da je za ljudske nevjernosti spasonosni lijek ispovijed. Veliki dio svoga ivota utroio je upravo u ispovjedaonici. No, ono to ga je
razlikovalo u postupku od nekih drugih ispovijednika bilo je shvaanje da ispovijed nije samo sredstvo opratanja grjenom ovjeku, i prema tome nije namijenjena samo onima koji su osjetili teret grijeha na savjesti. Ona je milosni susret Boga
i njegova ljubljenog djeteta, te joj je Anti zbog toga pridavao obiljeja
ja pobonosti
i radosti. To objanjava zato se sam esto ispovijedao. A ispovijed je prireivao
i za druge, upravo uz razliite radosne zgode u ivotu, naroito prije blagdana ili
znaajnijih datuma, kao to su imendani, roendani i obljetnice.181
Openito je drao dobrim da i svjetovnjaci imaju svoga duhovnog vou,
odnosno stalnog ispovjednika kojega trebaju sluati smatrajui ako se dua na
vie strana razlijeva onda manje slua onoga po kojemu je Bog vodi.182
S takvim shvaanjima Anti se predao ispovijedanju i duhovnom vodstvu.
Na ispovijed su mu dolazili nenajavljeno i bez rasporeda. Svoje stalne duhovne
penitente primao je ve od pedesetih godina po dogovoru, iako se to iz njegovih
pisama vidi samo nekoliko puta,183 a due s kojima je osobno bio povezan primao
je im budu mogli ili kad Gospodin dade.184
Anti apkunu, Makarska, 12. I. 1935. AP, I/11, 10 [ 4, 122]; Anti M. Mikuliu, Zagreb, 4. IV.
1964. AP, I/30, 53 [ 4, 627-628].
177
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 3. I. 1935, AP, III/35 2 [ 6, 377]. Anti M. Stipeti, Makarska, 12.
9. 1935, AP, III/35 4 [ 6, 381]. F. i M. Stipeti, Makarska, 27. II. 1940, AP, III/35 15 [ 6, 389]. - Anti
nepoznatoj osobi, Zagreb, 7. VIII. 1950 (?), AP, III/41 5 [ 6, 488]; Anti J. Bakotinu, Zagreb, 16. VI.
1964. AP. I/3, 1 [4. 11-12].
178
U naem ivotu kri nas najvie izgrauje, pribliuje Bogu i ini slinim Isusu i Mariji, Anti F. i
M. Stipeti, Zagreb, 11. VII. 1961, AP, III/35 120 [ 6, 466-467].
179
Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 13. VII. 1950, AP, III/41 4 [ 6, 487].
180
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 18. III. 1940, AP, III/35 16 [ 6, 391]. Anti J. Bakotinu, Zagreb,
16. VI. 1964. AP, I/3, 1 [4. 11]: Kad Vam se priini, da u Provinciji nema nita dobra, sveta, ponizite
se i prikaite Isusu u presv(etom) oltarskom sakramentu sebe, svu sakrivenu dobrotu, ljubav, pokoru,
trpljenje to u Provinciji tinja, tajno se prikazuje i rtvuje Gospodinu a da nitko ne vidi ili uje.
181
Ako moete, izvolite doi na sv. ispovijed, pie Saleziji Mavrak za imendan 1964. AP, II/24, 117
[ 2, 519].
182
Anti . Atlagi, Zagreb, 17. VI. 1964, AP, III/3, 7 [ 6, 30].
183
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 2. IX. 1953. i 16. II. 1954. AP. II/19, 33 i 40 [ 2, 427-428].
184
Anti A. Kujundi, Zagreb, 6. VI. 1959. AP. II/19, 76 [ 2, 438].
176
4. U
Uitelj duhovnog ivota
231
232
ini se, ak, da je Anti esto prvi zapoinjao dopisivanje, kako bi mogao nastaviti duhovno vodstvo osoba koje su kod njega potraile savjet. Kao duhovni zaljubljenik, pisao je kad je dobio nutarnji poticaj, ili napose kad je boravio u nekom
samostanu na odmoru. Neke osobe kojima je pisao nisu mu uzvraale na pisma, jer
jednostavno nisu imale sklonosti prema pisanju. No, on je pisao i kad nije dobivao
odgovor, a ponekad ak i ne ekajui na nj.197 Katkada se sluio nekom vrstom
okrunica, jednakih pisama za razliite osobe. No, ini se da takve okrunice nisu
bile uvijek primane s oduevljenjem. U pismima je ponekad traio, posebno od
duhovnih keri, da mu opiu svoje duevno stanje, povijest due.198 Te je opise
kasnije zbog diskretnosti unitio, no sauvalo se nekoliko spisa koji omoguavaju
praenje fenomena njegova duhovnog vodstva. Od nekih svojih penitenata traio
je i da vode duhovni dnevnik i biljee pohode Gospodnje i svoje duhovno
raspoloenje i to mu dostavljaju.199
Molitve ili neke od duhovnih vjeba koje je Anti savjetovao ili zahtijevao od
svoje duhovne djece danas se mogu initi prezahtjevne ili neobine, kao npr. devetnice, viesatno klanjanje, prostracije,200 strogo obdravanje sata utnje u obitelji.
Neke se ak ine udnima i da odudaraju od Evanelja, kao npr. kad nalae jednoj
osobi da obori oi preda se i da ni s kim ne govori dok ujutro ide u crkvu,201 to
se ini oito u suprotnosti s Kristovim savjetom: Vi naprotiv kad postite... No,
kad se bolje pronikne tekstualni smisao, zapravo se vidi da se umjesto o strogoj
Milanu Mikuliu pisao je tri puta i sva tri puta ostao bez odgovora, no to ga nije obeshrabrilo da ga i
etvrti put zamoli da se javi. Anti M. Mikuliu, Zagreb, 4. IV. 1964. AP, I/30, 53 [ 4, 627]. Bernardina
Horvat priznaje Antiu da odgovara tek na tree njegovo pismo, Arhiv Vicepostulature, Bernardina
[Horvat] Antiu, Zrenjanin, Tijelovo 1961. Usp. takoer Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 13. VII.
1950, AP, III/41 4 [ 6, 487].
198
S. Bernardina [Horvat] mu zamjera na zajednikom duhovnom vodstvu. ini se da bi kojiput znao
i prepisati neke upute i poslati ih razliitim sestrama. To bi se dalo zakljuiti po tome to je u arhivu,
ukoliko nije pogreno arhivirana, sauvana uputa jednoj kolskoj sestri koja je vjerojatno pisana za
milosrdnice, jer se na kraju preporuuje pobonost sv. o. Vinku, a ne navodi se pobonost Kristu Kralju
ili Srcu Isusovu kojima je posveena zajednica tih sestara. Anti Am. Klape, Zagreb, 10. III. 1955. AP.
II/16, 2 [ 2, 398]. - Opise vlastitog duhovnog stanja vie puta mu je slala S. edomila, a s. Bernardina
mu je priloila Povijest, koja je ve godinu dana u radnom programu. Usp. Arhiv Vicepostulature,
Bernardina [Horvat] Antiu, Zrenjanin, Tijelovo 1961.
199
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 2. IV. 1946. AP. III/35, 47 [ 2, 819]; usp. i Arhiv Vicepostulature,
Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb], 27. XI. 1959.
200
Anelini Kujundi, asnoj majci, traio je 1950. tri dana kao pripravu za Krista kralja dva sata
razmatranja, osim propisanog pravilima, svaki sat poljubiti zemlju, svakog treeg sata izmoliti kleei
6 oenaa Svaku veer u sobi uiniti prostraciju etvrt sata. Anti A. Kujundi, Zagreb, 26. X.
1950. AP. II/19, 2 [ 2, 408]. Mjesec dana kasnije joj je savjetovao da izmeu ponoi i jedan sat uini
etvrt sata adoracije u kapeli. Anti A. Kujundi, Zagreb, 21. XI. 1950. AP. II/19, 5 [ 2, 409]. Od
s. Salezije Mavrak moli 7 sati klanjanja po njegovoj odluci. Anti S. Mavrak, Zagreb, 6. XII. 1952, AP.
II/24, 31 [ 2, 476]. Iz Zagreba sestri emi da obavi 7 sati klanjanja po njegovoj nakani. Anti .
Biki, Zagreb, 23. XI. 1952, AP. II/3, 2 [ 2, 326]. Godinu dana kasnije joj trai tri devetnice. Anti .
Biki, Zagreb, 8. X. 1953, AP. II/3, 4 [ 2, 329].
201
Anti M. Baturi, Zagreb, 17. II. 1948, AP, III/5, 27 [ 6, 68]. Nekada u korizmi to su mogla biti i
dva sata utnje, jedan dopodne drugi popodne. Usp. Anti S. Razum, Zagreb, 9. IX. 1960, AP, III/27,
1 [ 6, 290].
197
4. U
Uitelj duhovnog ivota
233
ini se naime da je dotina osoba kojoj je upuen zahtjev bila dosta govorljiva. Usp. Anti M.
Baturi, Zagreb, 11. IX. 1948, AP, III/5, 32 [ 6, 72]. Dosta ste i govorili to nije trebalo.
203
Anti Grafu, Zagreb, 27. XI. 1962. AP, I/18, 7 [ 4, 287].
204
Redovnice je poticao da se struno usavravaju. Anti A. Kujundi, Zagreb, 11. XI. 1954. AP. II/19,
52 [ 2, 431]
205
Kao npr. nikada ne presijecati drugoga ni upadati mu u rije, pa bilo to i u domaem drutvu. Anti
M. Baturi, Zagreb, 6. XII. 1947, AP, III/5, 24 [ 6, 64].
206
Usp. Anti E. Magdi, Zagreb, 9. II. 1959, AP, III/21, 13 [ 6, 259]; F. i M. Stipeti, Makarska, 27.
II. 1940, AP, III/35 15 [ 6, 389-390].
207
Anti M. Baturi, Makarska, 9. III. 1947, AP, III/5, [ 6, 56-59].
208
Anti M. Krelj, Zagreb, 20. XII. 1957, AP, III/17, 1 [ 6, 234].
209
Anti F. Stipeti, Brezje, 12. IX. 1935, AP, III/35 3 [ 6, 379].
210
Anti J. Baljak, Zagreb, 15. I. 1961, AP, III/4, 2 [ 6, 34].
211
Anti M. Baturi, Zagreb, 6. XII. 1947, AP, III/5, 24 [ 6, 65].
212
Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 13. VII. 1950, AP, III/41 4 [ 6, 487].
213
Anti J. Baljak, Zagreb, 25. I. 1961, AP, III/4, 3 [ 6, 36].
214
Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 13. VII. 1950, AP, III/41 4 [ 6, 487].
202
234
njemu trpe i mue se. Upozoravao ih je da je Krist svojim bolima posvetio bol i
kri i da je svaka tekoa oroena dragocjenom krvlju Sina Bojega.
jega. Poticao ih je
da mole poput Krista kako bi mu postali slini, a to je najvea milost. On vidi i
Vae boli i broji Vae suze, znao je rei svojim penitentima, dozivajui im tako
slikovito lik svemonog Boga kao ljubljenog prijatelja koga pogaaju prijateljeve
boli.215 Da bi osobe pribliio to vie trpeem Kristu u ovjeku, savjetovao je pojedinim osobama da posjete neke od bolesnika koje je on sam duhovno vodio.216
Plaljive i psihiki slabije osobe upozoravao je da ih Bog ljubi i eli da budu
svete.217 Uvjeravao ih da im je dovoljno opsluivati Boje
je zapovjedi i da mogu
ivjeti bez straha. Jer te su zapovijedi poput kolosijeka po kojem vlak sigurno klizi
svijetom i sigurno se vraa u postaju odakle se uputio.218 Od bojaljivih je osoba
traio zbog toga bezuvjetnu poslunost ispovjedniku.219 Katkada ih je pozivao da
dou na ispovijed, jer ih eka Isus.220 Da bi ih u potpunosti umirio, ponekad je
izjavljivao da on preuzima njihove grijehe i da e za njih izvriti pokoru.221 No
kad se radilo o bolesnim osobama koje su imale probleme savjesti, upuivao ih je
lijeniku ili psihologu.222
DUHOVNA SKRB ZA CRKVENE OSOBE
Antieva ljubav prema Crkvi oitovala se u njegovoj ljubavi prema papi,
biskupima, sveenicima, redovnikim poglavarima, redovnicima, redovnicama,
njihovim pripravnicima i svim lanovima Crkve, prema crkvenim obredima, crkvenim graevinama. Ipak je svoje posebno podruje
je rada u Crkvi Anti vidio u
pomoi crkvenim osobama, posebno sveenstvu i redovnitvu, drei da o njihovoj duhovnoj izgradnji ovisi donekle i izgradnja mistinog tijela Kristova. A u duhovnoj izgradnji mladih sveenikih i redovnikih narataja gledao je djelomino
i budunost Crkve, premda je duboko bio svjestan da Crkva, kao Boje
je djelo, ne
ovisi o svojim slubenicima.
SKRB ZA SVEENI
ENI
ENI
ENI
KE
KE I REDOVNI
REDOVNI
KE
KE PRIPRAVNIKE
Kod sjemenitaraca i novaka Anti je nastojao razbuditi elju za sveenitvom
obavjetavajui ih preko njihovih prefekata i magistara o reenjima, traei da
mole za reenike a pokatkada i aljui tekstove odgojiteljima novaka da im ih
Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 7. VIII. 1950. (?), AP, III/41 5 [ 6, 488] 1. IV. 1952, AP, III/41 6
[ 6, 489].
216
Usp. Anti F. i M. Stipeti, AP, III/35 [ 6, 382].
217
Anti M. Krelj, Zagreb, 27. I. 1959, AP, III/17, 15 [ 6, 244]. - Anti K. Lovri, Zagreb, 24. I. 1961,
AP, III/20, 3 [ 6, 251].
218
Anti M. Krelj, Zagreb, 9. V. 1964, AP, III/17, 19 [ 6, 245].
219
Anti M. Krelj, Zagreb, 16. XI. 1958, AP, III/17, 13 [ 6, 243].
220
Anti E. Magdi, Zagreb, 14. i 31. I. 1959, AP, III/21, 10 i 11 [ 6, 256].
221
Usp. Anti K. Juki, Zagreb, 1. VIII. 1963, AP, III/13, 54 [ 6, 219].
222
Usp. Anti nepoznatom lijeniku, Zagreb, 21. III. 1963, AP, III/41 13 [ 6, 499]. Anti A. Kujundi,
Zagreb, 16. II. 1954. AP. II/19, 40 [ 2, 428].
215
4. U
Uitelj duhovnog ivota
235
proitaju.223 No, Anti se dopisivao i sa samim novacima i sjemenitarcima, savjetovao ih i ohrabrivao da mogu postati vrijedni sveenici.224
Nakon to je 1956. razrijeen magistarske slube u Zagrebu, Anti je, kako
je ve spomenuto, kao iskusni poznavatelj dua, i nadalje ispovijedao i duhovno
vodio klerike, do premjetanja bogoslovnog studija u Makarsku (1957) i gimnazijskog studija u Sinj (1961), dok su magistri uglavnom pazili na stegu i materijalne
potrebe klerika.
Na poziv magistra novaka, ili po nalogu provincijalnog ministra, kroz ljeto
1957. posjetio je novicijat na Visovcu gdje je svakom novaku rekao ono to je
pred Gospodinom spoznao i smatrao da odgovara svakom pojedinomu.225 Pred
Uskrs 1958. bio je ponovno tri dana na Visovcu, gdje ga je vjerojatno uputio provincijal da bi obiao novake i dao im svoje savjete.226
U Zagrebu su mu osim studenata iz samostana u kojem je boravio dolazili i
drugi studenti teologije kojima je Anti rjeavao duhovne probleme i davao duhovne savjete.227
DUHOVNI VO
VO
A
A REDOVNIKA I SVEENIKA
S nekadanjim studentima, koje je duhovno vodio, Anti je esto ostajao povezan u molitvi i kad su postali sveenici, a oni su mu uzvraali privrenou.
Molio je za mnogobrojne koji su mu se preporuivali i koji su kod njega nalazili
razumijevanje. Hrabrio je mlade sveenike koji su mu pisali s odsluenja vojnog
roka ili kao mladi kapelani i upnici. Vihor ivota odvlaio je te ljude u okolnosti
koje u maloj Makarskoj sredini nije bilo mogue predvidjeti ili na njih nije svraana pozornost.228 esto su promjene bile vrtoglave. No, veina je studenata ponijela
sobom duhovno obogaenje steeno u malom zatvorenom makarskom prostoru,
ponijela je radne navike i samodisciplinu, koje e preoblikovane u drugim uvjetima donijeti plodove.
Kao odgojitelj mnogih narataja, Anti je desetljeima brino pazio na svoje
bive studente, koji su postali redovnici-sveenici, i nastojao ih bodriti da ive
Bojim
jim
ivotom. Poticao ih je i opominjao. Pozivao ih na molitvu i obavljanje
236
Usp. pismo fra Ante iz Drnia 28. IX. 1923. Moli se, budi strpljiv, dri se bl. Gospe, pisao
je fra Stanku Milanoviu, i poticaj je urodio da mu je Milanovi zatraio knjigu Stopama Bogorodice
koju mu je Anti odmah sutradan po primitku pisma posalo. Fra Stanko Milanovi Antiu, Sinj, 9. X.
1936. Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
230
Usp. Arhiv Franjevakog samostana u Visovcu, Pismo subrai Zagreb, 11. IV. 1951.
231
Usp. Arhiv Franjevakog samostana u Visovcu, Pismo gvardijanu, Zagreb 23. VI. 1951.
232
Usp. Anti A. Ribiiu, Zagreb, 15. III. 1955. AP, I/35, 1 [ 4, 753],. gdje mu daje sugestiju za
propovijed o blagdanu Marijina navjetenja. Pismo je tipkano i naslovljeno Dragi brate, to daje
pretpostaviti da je bilo umnoeno u vie kopija, od kojih je Ribiiu bila upuena prva.
233
Iz pisma fra Boidara Jelinia od 29. IX. 1923. razabire se da ga je savjetovao i davao mu preporuke. Preporuke su se odnosile na duhovne asketske knjige, to se vidi i iz pisma fra Ante iz Drnia, kojih
je nekoliko skupa s Jeliniom nabavio (usp. 28. IX. 1923) ili iz pisma fra Metoda Rudana kojemu
Anti preporuuje Iskrice svetotajstvenom Isusu i Euharistija ivot i dua
aa na
naa
a, ibenik, 27.IX. 1923.
A iz pisma fra Ivana Romca vidi se da ga je magistar pismeno i opominjao, premda je teko znati na
to se te opomene odnose. Fra Ivan Romac Antiu, Promina 17. IV. 1924.
234
Tako je 1958. svim mladomisnicima poslao neku knjigu. Usp. Anti Duki, Zagreb, 21. XII. 1958.
AP, I/14, 9 [ 4, 178]. Zadarskim klericima poslao je, nakon to su otili iz Makarske, knjigu
Naprijed za kriem na kojoj je napisao dva naela koja je esto ponavljao svojim klericima i nastojao
im ih usaditi u duu: Sacerdos alter Christus i Per Mariam ad Iesum. Klerici Prov. sv. Jeronima Antiu
Poljud, 24. XI. 1935. Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
235
Usp. Anti Duki, Zagreb, 20. XII. 1959. AP, I/14, 10 [ 4, 175-176].
236
U takvim su pismima savjeti opomene nuno bili uopeni, to je ponekad moglo dovesti i do nesporazuma. Tako je 17. III. 1937. pisao osmorici klerika u Sinj. Odgovorio je samo jedan. Oito se osjetio
nepravedno pogoenim. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez broja
17. III. 1937. Stanko Milanovi Antiu, Sinj, 14. IX. 1937. Dva dana kasnije uputio je jednak obrazac pisma estorici sveenika za njihovu prvu obljetnicu reenja u kojemu im na temelju knjige Srce
Isusovo i sveenstvo izlae mistine zaruke s Crkvom. Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog
klerikata Makarska, bez broja Makarska 19. III. 1937.
237
Anti P. Sikavici, Zagreb, 27. III. 1963. AP, I/36, 6 [ 4, 761].
229
4. U
Uitelj duhovnog ivota
237
238
4. U
Uitelj duhovnog ivota
239
godinama poslije Prvoga svjetskog rata franjevaki provincijal zauzeo se i materijalno za opskrbljivanje sestara, koje su agrarnom reformom bile teko pogoene. Nije poznato, meutim, zbog ega su odnosi ubrzo zahladnjeli. Provincijal
Cikojevi dao je naslutiti sestrama, ili su one barem tako shvatile, da ih poslije
tolikih dokaza [] oinske ljubavi smatra neharnima. Zbog toga se opatica
Anelika Mikai nije odmah ni usudila, kako ona kae, zatraiti za redovitog
ispovjednika cijenjenog i produhovljenog sveenika Venceslava Biluia, no ipak
ga je zatraila neto kasnije.250 Zato Cikojevi nije ispunio elje sestara nije poznato, no on je 30. I. 1925. uruio Antiu imenovanje za ispovjednika klarisa.251
Nije poznato to je Anti napisao u prvom svom pismu opatici Mikai i je li
Cikojevi to pismo proslijedio, no on se oito elio pojaviti s darom koji je trebao
potaknuti duhovni napredak sestara pa je zamolio o. Nakia da bi im darovao jedan kyrijal.252 Uskoro im je Anti poslao ivotopis bl. Krescencije Hss.253 No, u
to vrijeme poinje i njegovo traenje protuusluga koje e potrajati do smrti. Nisu
to bile protuusluge materijalne naravi, ve sat klanjanja pred Isusom,254 molitve
koje e Anti unaprijed esto traiti od svojih duhovnih voenika.
Kad je Grabi potkraj 1925. postao provicijal, prihvatio je i slubu redovitog
ispovjednika asnih sestara klarisa u Splitu. Vjerojatno je upravo on preporuio
biskupu Bonefaiu Antia kao izvanrednog ispovjednika,.255 i tu e slubu Anti
obavljati, ini se, itavo vrijeme dok je bio u Makarskoj.256 U oujku 1928. drao
je klarisama i duhovne vjebe.257 Vjerojatno se upravo na klarise odnosi i Antiev
poticaj kasnijem provincijalu Cikojeviu da bi drao sestrama svake nedjelje duhovni govor jer bi time preporodio samostan.258
God. 1929. Anti je imenovan izvanrednim ispovjednikom i sestara milosrdnica u Makarskoj,259 pa se tako njegovo iskustvo i poznavanje sestara proirilo.
Uvidio je koliko je potrebno duhovno vodstvo tim osobama esto preputenima
samima sebi. Vjerojatno je ubrzo uvidio da samo svojim govorima ne moe prepo-
Spisi provincijala sveanj 106. Anelika Mikai Cikojeviu, Split 22/XII. 1924 [neprotokolirani
izvornik ispred broja 2042/1924].
251
Urudbeni zapisnik, 169/1925 [koncept nedostaje].
252
Spisi provincijala, sveanj 107, Anti Cikojeviu, Makarska 7. II. 1925 [neprotokolirani izvornik
izmeu broja 299-300/1925].
253
Vjerojatno se radi o knjizi F. JEILER, Vita della beata Maria Crescenzia Hoess, Quaracchi 1900.
254
Spisi provincijala, sveanj 107, br. 536/1925. Anti Cikojeviu, [Makarska, 16. III. 1925, izvornik].
255
U Grabievu imenovanju kojim ga biskup Bonefai imenuje redovitim ispovjednikom (br. 3647/18. XII. 1926 u AFPPOS, Spisi provincijala 133, poslije br. 2065/30. kae se da e ga u sluaju
zapreke zamjenjivati izvanredni ispovjednik o. Ante Anti, franjevac.
256
Neto kasnije 1932. imenovan je i izvanrednim ispovjednikom sestara klarisa u Splitu. Sljedee
godine 25. I. 1933. dobio je novo imenovanje za vanrednog ispovjednika samostana klarisa u Splitu
(Bisk. ord. Split, br. 329/33; Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br.
3/1933).
257
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 5. III. 1928.
258
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 140, br. 685/1932, Anti Cikojeviu, Makarska 22. V. 1932.
259
Split, br. 3446/1929.
250
240
4. U
Uitelj duhovnog ivota
241
242
Potom je 19. IV. 1956. imenovan pomonim ispovjednikom (confessarius suplementaris) sestara milosrdnica u kui matici u Zagrebu .275 Uslijedilo je potom 26.
IX. 1957. imenovanje redovitim ispovjednikom sestara sv. Kria na enskoj klinici u Zagrebu za prvo trogodite,276 i 25. II. 1958. imenovnje izvanrednim ispovjednikom (confessarius extraordinarius) sestara sv. Kria za petogodite.277
Vjerojatno su ta imenovanja utjecala da je Antievo zanimanje sve vie postajalo usmjereno u pravcu duhovnog voe. Na to upuuje njegovo sve vee zauzimanje za rjeavanje razliitih pitanja koja su muila zajednice redovnica;278
njegove molitve za sestre i za one koji su im odravali duhovne vjebe;279 njegov
duhovni rad i poticanje na razliite pobonosti;280 sve opsenije zanimanje za duhovnom literaturom koja mu je bila potrebna za voenje dua, odravanje duhovnih nagovora i voenje duhovnih vjeba;281 tjenje povezivanje s poglavaricama
pojedinih samostana i drub te svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja.282
Zbog toga su ga redovnice smatrale prijateljem njihovih druba koji je spreman
da potakne sestre svakom zgodom na dobro. Tamo gdje nije uspijevao stii osobno, posluio se pisanom rijeju,
ju, u nedostatku vremena esto umnaajui isti tekst
razliitim osobama, kao to je to ve ranije provodio u praksu sa svojim bivim
studentima.283
U svom duhovnom vodstvu Anti je, ini se, posebnu vanost pridavao poglavarima kao Bojim
jim namjesnicima. Redovnica se treba predati potpuno u ruke
Boje.
je. Ne smije traiti svoju volju ve Boju
ju volju. Ali kako u pojedinim sluajevima znati to je Boja
ja volja? Tko se dri starijih, on Boga slua i ivi po njegovoj
volji, tvrdio je Anti.284 esto je zbog toga traio da njegovo duhovno vodstvo
bude pod nadzorom poglavara kojima je pripadala duhovna skrb za njegove peni-
Pod br. 2329-1956 Imenovanje do opoziva potpisao nadbiskup koadjutor Franjo eper. Izvornik u
Vicepostulaturi.
276
Pod br. 4747-1957. Izvornik u Vicepostulaturi.
277
Pod br. 1386. Potpisao Lach. Izvornik u Vicepostulaturi.
278
Anti Damjanoviu, Zagreb, 5. VI. 1958. AP, I/12, 3 [ 4, 152].
279
Tako pie fra Damjanu Damjanoviu: Dok ste drali sv. duhovne vjebe u Blatu svaki sam dan
posebno molio za Vas i za Sestre.Anti Damjanoviu, Zagreb, 4. X. 1958. AP, I/12, 4 [ 4, 153].
280
Prema udijeljenim mu ovlastima i prema propisima Kongregacije za oproste od 10 V. 1742 i dekretu
Apostolske Penitencijarije od 12. III. 1938. ini se da je 12. III. 1960. podigao krini put u samostanu
Karmel-Brezovica. Potpisani koncept u Vicepostulaturi.
281
U tom okviru treba promatrati i njegovo zanimanje za hrvatski prijevod enciklike Pija XI. Mens
nostra od 20. XII. 1929. o duhovnim vjebama kako bi se mogao okoristiti u vlastitom radu. Usp.
Anti Damjanoviu, Zagreb, 15 i 16 . XII. 1957, AP, I/12, 1-2 [ 4, 150-151].
282
Usp. pisma Anti starjeici M. ovi, Zagreb, 11. I. 1962 - 14. II. 1963, AP, III/8, 1-4 [ 6, 121127].
283
Takve okrunice nisu bile upuene samo redovnikim zajednicama ve i pojedincima, usp. npr.
pismo od 28. XII. 1963. Arhiv Vicepostulature, AP, II/38 24 [ 5 929]; II/44, 6 [ 5, 1057]; II/47, 53 [
5, 1192]; II/48, 16 [ 5, 1234]; II/49, 2 [ 5, 1238]. To su pismo sestre milosrdnice u Frankopanskoj u
Zagrebu prepisale i u svoj ljetopis uz datum 29. XII. 1963. Pisma je slao prigodom veih blagdana i
poetkom svakog crkvenog vremena (Kronika sestara sv. kria - Zagreb, Vrhovac 43, 1965).
284
Anti . Atlagi, Zagreb, 14. X. 1946, AP, III/3, 1 [ 6, 22-23].
275
4. U
Uitelj duhovnog ivota
243
244
SAVJETNIK VJERNICIMA
Uz odgoj klerika Anti se ve kao mladi misnik poeo baviti i duhovnim
vodstvom vjernika nastojei u Crkvi odgojiti produhovljene krane. U poetku
je okupljao uiteljice eljne dubljega duhovnog ivota i djevojke iz Makarskog
primorja, a zatim od dolaska u Zagreb 1946, uz vodstvo sveenika i redovnika
odnosno njihovih pripravnika, sve vie se posveivao i vodstvu vjernika laika.
Tome su pridonosile i pobonosti koje je predvodio i s kojima su vjernici ostajali
oduevljeni. Tek jedan manji dio vjernika, koji su u Antiu otkrili prijatelja, odravao je s njim pismene veze, a prikupljeni podaci upuuju na Antievu karitativnu
pomo i posebno duhovno vodstvo.293
UITELJICE
U
ITELJICE
Prvo Antievo zanimanje za uiteljice ini se da poinje jo iz vremena kad
je kao mladi sveenik boravio na oporavku u Imotskom. Tu je upoznao uiteljicu
Korneliju Murvar, koja je pod njegovim utjecajem stupila u samostan klarisa kao
sestra Stefana od sv. Kria, a kasnije e postati jedna od utemeljiteljica samostana
klarisa u Samoboru i Zagrebu.294 Iz Antieva pisma provincijalu Cikojeviu vidi
se da je ve 1931. godine pozvao na duhovne vjebe katolike uiteljice. ini
se da je to bio poetak rada s uiteljicama. Sljedee godine namjeravao je ponovno odrati duhovne vjebe uiteljicama u Splitu kod sestara slubenica milosra.
Zamolio je fra Stanka Petrova da bi im on odrao te duhovne vjebe. Vjerojatno
zbog svojih planova, fra Stanko nije bio oduevljen pozivom, pa se Anti obratio
provincijalu ne bi li ga on svojim autoritetom pripomogao nagovoriti.295 Cikojevi
je dodue preporuio Petrovu Antievu molbu,296 ali on nije mijenjao odluku.297
Posao uiteljica Anti je promatrao kao uzvienu slubu, jer njima je povjereno da vjeno pomlauju stablo naroda, da od djece stvore uzdanicu naroda
i domovine. Upuivao ih je da ne rade samo oko umnog uzdizanja ve i oko
oplemenjivanja srca, da usauju djeci plemenite osjeaje i ljubav prema Bogu, blinjemu i domovini.298 U neku ruku njihov je rad promatrao kao nastavak Kristova
Tako mu se 1954. javlja Marija Perovi da je molila golgotskog muenika da mu udijeli sve milosti.
Arhiv Vicepostulature, M. Perovi Antiu, Arb[anasi]-Zadar, 18. IV. 1954. Nekoliko pisama svjedoi i o povezanosti obitelji Stjepana i Franjke Tomii s Antiem. Arhiv Vicepostulature, Stjepan i
Franjka Tomii. Antiu, Senj 17. IX. 1955.
294
Usp. Arhiv samostana sv. Klare u Zagrebu, Povijest samostana sv. Klare Bezgrjenog Srca Marijina,
Samobor-Zagreb, [str. 3]. V. VRI, Na
Na magistar, Vrgorac 1977, 13-14.
295
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 140, br. 769/1932, Anti Cikojeviu, Makarska 10. VI. 1932.
296
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 140, br. 772, izvan protokola, Cikojevi Petrovu, 12. VI.
1932.
297
AFPPOS, Spisi provincijala, sveanj 140, br. 781/1932, Petrov Cikojeviu, Sinj, 14. VI. 1932.
Mene se fra Ante Anti ove godine ba junaki dovezao. [] Moda je slutio da u mu odbiti, pa je
valjda htio da me poklopi Vaim auktoritetom. Provincijalu je preostalo jedino da pokua utjeiti
fra Antu na svoj nain. Kako bi ga se lake rijeio, usporedio je Petrova sa izbirljivim ovjekom koji
reda slova u govoru i oko svakoga izgubi pol sata kao to izbirljivac gubi vrijeme u jelu. AFPPOS,
Spisi provincijala, sveanj 140, br. 791/1932, Cikojevi Antiu, Split, 16. VI. 1932.
298
Anti uiteljicama, Makarska, 23. IX. 1938, AP, III/42 2 [ 6, 508].
293
4. U
Uitelj duhovnog ivota
245
uiteljskog djelovanja meu djecom. Zbog toga ih je poticao da rade oko obnove
Kristova kraljevstva, posebno kod djece, ali i kod svih onih s kojima dolaze u doticaj.299 Uiteljicama je naglaavao da u koli trebaju prema svakomu pokazivati
iskrenu i neiscrpljivu ljubav, dobrotu, ustrpljivost i elju svakomu koristiti, pomoi koliko se moe.300 Hrabrio ih je i jaao da ne klonu zbog teine i kojiput moda
dosade svakodnevno tekog zadatka i poticao da, s predanjem u Boju
ju volju, vre
svoje dunosti krijepei se molitvom i sakramentima.301 Postajao je i njihov kuni
prijatelj i uskoro predobivao i njihove ukuane.302
Pripremao im je ak i predavanja koja bi se moglo preurediti i izrei za poetak kolske godine,303 ili za neke druge zgode traei da ih prilagode djeci.304
Pokazivao se irok s obzirom na stjecanja obrazovnih i ivotnih iskustava pa je ne
samo odobravao ve i savjetovao sudjelovanje na razliitim katolikim skupovima.305
Premda u slubenom dopisu 1938. Anti iznosi kako je s Leonardom Bajiem
nakanio drati duhovne vjebe za puke uitelje u sjemenitu u Sinju, pa je zato
traio doputenje od provincijala i kustoda, to je ovaj nazvao znamenitim i hvalevrijednim pothvatom,306 najvjerojatnije se radi o samim uiteljicama. Takvu pretpostavku, ini se, potvruju Antievi daljnji koraci u organiziranju uiteljica. Da
bi naime to bolje organizirao uiteljice, Anti je zatraio obavijesti od Velikog
vijea enske mladosti talijanske katolike
ke akcije (Consiglio superiore giovent
giovent
feminile di azione cattolica italiana) na to mu je Maria Carosi poslala traene obavijesti.307 Najvjerojatnije su se uiteljice sastale negdje potkraj 1938. godine. Anti
tu skupinu spominje kao drutvo koje je imalo cilj promicati kranske poglede
na svijet i osjeaj kranskog poslanja, te ouvanje uiteljic od razornog utjecaja
protucrkvenih naela. No, prema dopisu se ini da se radi samo o treoredskoj
drubi prilagoenoj skupini uiteljica. Drutvo je djelovalo u irokom okviru
evaneoskih naela i oito nije dobilo nikakva posebna pravila. Trebalo je ivjeti
u svijetu i snalaziti se, ali samo ne okaljati se njegovom rugobom.308
Anti K. Juki, Zagreb, 30. I. 1941, AP, III/13, 14 [ 6, 181].
Anti M. Baturi, Makarska, 9. III. 1947, AP, III/5, [ 6, 57].
301
Anti uiteljicama, Makarska, 23. IX. 1938, AP, III/42 2 [ 6, 508].
302
Kad se sestra Antieve duhovne keri Anke Bebi kod njega htjela ispovjediti u vrijeme Ankine
bolesti, ali nije bilo ispovjedaonice, Anti joj je rekao Kate, sjedi ovdje kraj mene. Tvoja je kua
ispovjedaonica i crkva. Katina ki Milena kae da se Kata osjeala kao u nebu. Arhiv Vicepostulature:
Izjava sr. Milene Bebi sestre sv. Kria, Zagreb, Vrhovac 43.
303
AP. III/13, 7 [ 2, 671].
304
Anti K. Juki, Makarska, 24. XI. 1938, AP, III/13, 9 [ 6, 176]. - Anti uiteljicama, Makarska, 18.
IV. 1940, AP, III/42 4 [ 6, 511].
305
Katici Juki Anti ne samo odobrava ve i savjetuje odlazak na kongres u Ljubljanu 1935. drei da
se na takvim manifestacijama pokazuje uzvienost i veliina vjere i Crkve. Anti K. Juki, Makarska,
10. VII. 1935, AP, III/13, 4 [ 6, 174].
306
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br 20/38. Anti Grabiu, Makarska,
17. VI. 1938; Grabi Antiu, Preov 21. VI. 1938; br. 22/38, Anti kustodu Vjenceslavu Nakiu,
Makarska 25. VI. 1938; br. 23/38 Naki Antiu Sinj 26 [25] VI. 1938.
307
Milano 7. VII. 1938. Uredovni spisi klerikata, izvan protokola. Arhiv Vicepostulature. Izvornik.
308
Anti uiteljicama, Makarska, 20. I. 1939, AP, III/42 3 [ 6, 506].
299
300
246
S kakvim je osjeajima, ak i nekom vrstom zanosa, Anti pristupao duhovnom vodstvu uiteljica moe se vidjeti iz njegova pisma koje je uputio uiteljicama za korizmu 1940. gdje u duhu gleda obnavljanje Kristove muke, a uiteljice
kao jeruzalemske ene koje se ne plae pogrda koje neprijatelji upuuju Isusu.
One smjelo idu za boanskim uiteljem premda ih drugi, pa ak i neke kolegice
prezirno gledaju i rugaju im se te ih hrabri da poput Veronike nastave svaki dan
brisati Kristovo znojno i okrvavljeno lice na brai ljudima.309
Kad je II. svjetski rat zahvatio i Antievu domovinu, on nije ispustio iz vida
uiteljice koje je uputio za Kristom. Slao im je razmatranja i pouke kako se snai
u opoj klaonici u kojoj se ljudi meusobno mrze i ubijaju. Hrabrio ih je i bodrio
da se oslone na Boga koji ostaje dovijeka i na Crkvu, jer nju ni vrata paklena
nee nadvladati. Pouavao ih je da ivotom vre apostolat, naroito kod djece i u
okolini gdje ive, da molitvom pruaju Bogu zadovoljtinu za grijehe naroda, da
mole za umirue na bojitima da se spase, za gladne i siromane da ne izgube pouzdanje u Boga, za zavedene bezbonim naelima da se obrate te za vlastiti narod
da ostane vjeran Bogu i Crkvi,310 ali se zanimao i za ivene namirnice koje bi im
mogle ustrebati.311
I kad je u razdoblju komunistike vladavine vjernicima postajalo sve tee,
Anti se nastavlja skrbiti za svoje duhovne keri. I premda poratno vrijeme u komunistikoj zemlji nije bilo prikladno za vjerske skupove, videi opasnost kojima su izloeni mladi narataji, organizirao je 1946. trodnevne duhovne vjebe za
uiteljice u Makarskoj na troak samostana.312 Do odlaska iz Makarske u Zagreb
nastavio je osobno i pismenim putem duhovno voditi uiteljice,313 Slao im je prijevode duhovnih spisa,314 a pomagao im je i razliitim preporukama.315 I kad se jedna uiteljica, uslijed komunistikih ideolokih pritisaka koji su na nju vreni, ve
umorila, Anti je zahtjievao da ostane i dalje u slubi, sokolei je da joj nee nitko
nauditi i uvjeravajui je da Bog hoe da svjedoi za njega, a u borbi e se oeliiti.316 Pa i kad se kroz due razdoblje problemi, ini se, oko njezina stana nisu sredili, Anti je ponovno hrabri da trpi s Kristom, Blaenom Djevicom i s Crkvom.317
Anti K. Juki, Makarska, 16. III. 1940, AP, III/13, 12 [ 6, 178-179]. - Jedna kopija pisma uiteljicama sauvana je nedatirana, AP, III/42 5 [ 6, 512-513].
310
Anti K. Juki, Makarska, 30. III. 1942, AP, III/13, 18 [ 6, 185].
311
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 27. V. - 11. VII. 1945, AP, III/35 31-44 [ 6, 398-405].
312
Anti M. Baturi, Makarska, 5. VIII. 1946, AP, III/5, 12 [ 6, 50-51]. Usp. AP. III/5, 10 [ 2, 624].
Kako se hrana u to poratno vrijeme mogla nabavljati samo uz kupone, koje je samostan dobivao u
iznimno maloj koliini, i sama prehrana uiteljica predstavljala je potekoe, pa im je preporuio da
same ponesu neto hrane. Anti K. Juki, Makarska, 5. VIII. 1946, AP, III/13, 31 [ 6, 195]. Duhovne
vjebe su trebale poeti 9. VIII. 1946. One su, ini se, zaista i odrane. Usp. K. Juki, Zagreb, 25. X.
1946. AP, III/13, 31a [ 6, 196].
313
Usp. AP, III/13, 29 [ 2, 681].
314
Anti M. Baturi, Makarska, 15. VII. 1946, AP, III/5, 11 [ 6, 49]. alje spis o poniznosti.
315
Usp. Anti Anuiu, Makarska, 15. VIII. 1946. AP, I/1a, 2 [ 4,3].
316
Anti K. Juki, Zagreb, 4. IV. 1952, AP, III/13, 40 [ 6, 204].
317
Anti K. Juki, Zagreb, 2. XII. 1956, AP, III/13, 42 [ 6, 206].
309
4. U
Uitelj duhovnog ivota
247
248
4. U
Uitelj duhovnog ivota
249
Pouavao ih je duhovnom ivotu, napose kako obaviti mjesenu duhovnu sabranost, hrabrio ih, savjetovao im kako obaviti posvetu Blaenoj Djevici Mariji i
slao im je knjige duhovnog sadraja.338 Posebno je pazio da im sveta misa bude
stoer njihova duhovnog ivota.339 Preporuivao im je itanje liturgijskog izdanja
ivot s Crkvom, upuivao ih da proivljavaju bogoslune obrede, da budu euhari
stijske due.340
Duhovni put tih svjetovnjaka vodio ih je zapravo ipak prema nekoj vrsti zajednikog ivota, zbog meusobnog potpomaganja i potrebe ljudske osobe za zajednitvom. I zaista iz jednog Antieva pisma razabiremo da su za te osobe bila
u pripremi pravila za svjetovnu zajednicu. Pravila je ureivala neka Marica koju
Anti naziva asnom sestrom i trebala ih je dati na odobrenje.341 Vjerojatno se radi
o Marici Stankovi. Koliko je Anti sudjelovao u sastavljanju tih pravila, danas je
teko rei, no Antieve upute u 7 toaka upuuju i na njegovo sudjelovanje u izradi
pravila Suradnica Krista Kralja.342
OBITELJI
Vodei duhovno pojedince, Anti je esto pokuavao proiriti svoje vodstvo
na ostale lanove tjelesne ili redovnike obitelji onih koje je duhovno vodio. To se
oituje iz njegovih pisama u kojima se zanima ak i za razliite godove tih lanova,
kako bi im se mogao javiti da i oni osjete da na njih misle djeca Boja
ja kod svoga
Oca nebeskoga.343 Takav stav pridonijet e oito da se u Antievo vodstvo vie
puta ukljuuju osobe iz iste obitelji, braa i sestre, mu i ena ili itava obitelj.
O svetosti kranske obitelji za Antia nije moglo biti sumnje jer je obitelj po
Bojoj
joj volji predodreena za odranje ljudskog narataja, a u obitelji se rodio i
ivio i sam Boji
ji Sin. Vrijednost pojedinog stalea u Crkvi Anti gleda iskljuivo
u odgovoru na Boji
ji poziv. Bog, gospodar ivota, odreuje svakomu svoj put i
zvanje i ovjek je duan slijediti pravac koji mu je Bog zacrtao.344 Kao to netko
na Boji
ji poziv izabire djevianstvo, drugome ostaje dunost odgovoriti na Boji
ji
uzdasi koje je redovito preporuivao takoer su mogli biti vrlo brojni. Tako je sestrama Stipeti naloio da dnevno izreknu molitvicu Boe
e moj, ja te ljubim onoliko puta koliko imaju godina plus godine
zavjeta. F. i M. Stipeti, Zagreb, 9. III. 1953, AP, III/35 86 [ 6, 436].
338
Anti M. Baturi, Bez datuma. i Makarska 10. VII. 1945, AP, III/5, 3 [ 6, 38-39]. - Baturi je moda
bila uiteljica u Puiu. Usp. Anti M. Baturi, Samobor, 12. VIII. 1961, AP, III/5, 50 [ 6, 92], gdje
se kae da pismo nosi u Puie studentica Nada Vojnovi. Iz drugoga se pisma saznaje da je stanovala
na Gripama u Splitu (Anti F. i M. Stipeti, Zagreb, 18. IX. 1951, AP, III/35 72 [ 6, 425]).- Anti F. i
M. Stipeti, Makarska, 1. X. 1942, AP, III/35 26 [ 6, 394-395].
339
Anti F. i M. Stipeti, Makarska, 18. XII. 1944, AP, III/35 42 [ 6, 403].
340
Anti M. Baturi, Makarska, 26. IV. 1946, AP, III/5, 6 [ 6, 42].
341
Usp. Anti M. Baturi, Zagreb, 9. VII. 1953, AP, III/5, 42 [ 6, 84]. Usp. takoer usp. Anti M.
Baturi, Zagreb, 6. VII. 1954, AP, III/5, 43 [ 6, 86].
342
Usp. Anti M. Baturi, Zagreb, 28. IV. 1959, AP, III/5, 47 [ 6, 89-90].
343
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 16. VIII. 1954. AP, II/19, 44 [ 2, 430]: Ako imate kakav god
u ivotu gospoe majke npr. Imendan, roendan, izvolite oznaiti i tada emo se sjetiti njih, da i oni
osjete da na njih misle djeca Boja
ja kod svoga oca nebeskoga.
344
Usp. Anti Z. Sikavici, Zagreb, 12. III. 1947, AP, III/31, 3 [ 6, 335].
250
4. U
Uitelj duhovnog ivota
251
Taj je osjeaj s vremenom mogao prerasti u poseban vez duhovnog oca i duhovnog djeteta. Anti ga je ponekad podravao pismenim, a vjerojatno i usmenim,
izjavama da dotinu osobu nije zaboravio, da svaki dan s njom uzlazi na Kalvariju,
da je ona u njegovu sveenitvu, u njegovoj rtvi, u njegovoj patnji, da je on uza
nju s hostijom i kaleom svako jutro, da moli nad cijelim njezinim biem posveujui ga Isusu. Bilo je naravno da veina tih osoba prihvati Antievo duhovno
vodstvo kad su znali da se on s njima iskreno raduje, klanja Bogu i zahvaljuje mu.
Mnogima od njih nije ni padalo na pamet da bi se oteli vodstvu Bojeg
jeg
ovjeka
koji ih je nazivao keri moja ili sinko, obeavajui za njih moliti, trpjeti i sjedinjivati se s Gospodinom za njihovu svetost355
Duhovnu je djecu u molitvi doavljavao blisko. Dolazili su mu pred oi dok je
molio, a molio je dugo i u molitvi za druge bio velikoduan.356
Od svojih duhovnih keri Anti je ak traio da mu napiu odluke svojih duhovnih vjeba kako bi ih mogao drati u brevijaru357 i podrati svojim molitvama.
ini se da su mu penitenti katkada pisali i u kapeli, dok su moda ekali na red
za ispovijed. A i on je, barem ponekad, u kapeli itao njihova pisma predajui ih
Gabri, Dnevnik, f. 8v, 15v. On je takoer s puninom osjeaja proivljavao i Antievu bolest dok je
Anti bio u Zagrebu zbog operacije hernije, kako se vidi iz pisma u kojem mu je pisao: A to onda ako
Vas izgubim? Iza Vas to bi mi na svijetu ostalo? Zar bi mi se mililo ivjeti? Va gubitak zar ne bi bio za
me najvei gubitak? Tko mi je dobro uinio kao Vi, tko mi je dobro elio, tko me je oinski ljubio kao
Vi? Tko bi mi mogao Vas nadoknaditi? Kakav bi bio moj ivot, kakav svretak bez Vas? Pretjerano
ili ne, fra Nikola je molio i plakao, ustajao nou i odlazio pred svetohranite moliti Krista za Antievo
ozdravljenje. Dapae, pie Antiu da je rekao Gospodinu: Ako si odluio uzeti ivot O. Magistra evo
onda dajem svoj ivot. Ako hoe da O. Magister jo tee oboli evo ti za nj rtvujem moje zdravlje.
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska. Dopis bez broja. Arhiv Vicepostulature.
N. Gabri Antiu, itluk, 23. II. 1941.
355
Usp. Anti M. Ostrognaj, Zagreb, 18. XI. 1963, AP. II/30, 14 [ 2, 566 i 568].
356
Usp. Anti S. Mavrak, Brezje 30. VIII. 1951, AP, II/24, 9 [ 2, 463]. ee puta u svetoj molitvi,
pred udotvornom Majkom doete Vi pred oi i molim neb. Kraljicu da Vas rasvijetli, pomogne i
uva. Kad god bi uzeo u ruke knjigu o Blaenoj Djevici Mariji, koju je posudio od srestre Salezije
Mavrak, on bi za Saleziju izmolio 3 Zdravomarije, a naknadno je nadodao itavi niz molitava i pobonosti. Anti S. Mavrak, Zagreb 22. III. 1954, AP, II/24, 58 [ 2, 487]. Za sestru Saleziju on prikazuje
misu, prisustvuje misi, moli sva tri dijela krunice, krini put, a sutradan je prikazuje u svim duhovnim
vjebama, Anti S. Mavrak, Zagreb 1. XI. 1954, AP, II/24, 79 [ 2, 500]. U posebnim je prigodama,
kao za Salezijin zlatni jubilej, bio jo dareljiviji: 50 puta kroz 50 dana sedam pokornikih psalama; 50
puta kroz 50 dana krini put; jedna misa na oltaru Gospe Lurdske, jedna na oltaru udotvorne Gospe
Sinjske, jedna na oltaru Gospe od Zdravlja u Splitu, Jedna na oltaru Majke od Milosti u ibeniku i
jedna na oltaru Gospe od Milosti na Visovcu. A kroz to vrijeme i posebne molitve u misi i asoslovu.
Anti S. Mavrak, Zagreb 30. XI. 1963, AP. II/24, 114 [ 2, 516]. Jo pred samu smrt 1965. za
Salezijin imendan dao je prikazati tri sv. mise, sjedinjujui s Isusom sav svoj ivot i rtve, sat klanjanja
pred svetotajstvom, sedam pokornikih psalama, velike litanije, krini put i krunicu. Anti S. Mavrak,
Zagreb 28. I. 1965, AP, II/24, 163 [ 2, 534]. O Saleziji je fra Ante drao da je to vrlo pametna,
staloena, naravna redovnica, pa je Baliu preporuio kao poglavaricu milosrdnica, ak da bi je, ako
to dolikuje, otpratio na sv. Kongregaciju i isposlovao joj audijenciju kod svetoga Oca. Anti Baliu,
Zagreb, 1. XI. 1960. AP, I/4, 22 [ 4, 53-54]. Preporuka je barem donekle bila uvaena i Salezija je
bila zadovoljna panjom koju joj je Bali poklonio. Anti Baliu, Zagreb, 26. XII. 1960, AP, I/4, 23
[ 4, 55].
357
Anti A. Kujundi, Zagreb, 8. XI. 1953, AP, II/19, 34 [ 5, 400].
252
4. U
Uitelj duhovnog ivota
253
254
prisutnosti, dok je sjedio u kapeli, osjetila je da joj govori Isus.374 Dok je nekom
zgodom prisustvovala misi, osjeala je Antia kraj sebe, tonije, rei e ona, bili
smo jedno. A Antiu je napisala kako je osjetila da se on razbolio, nekoliko dana
prije nego joj je to itko rekao, dapae da je s njim i psihiki trpjela. No Nadino
psihiko stanje bilo je vrlo promjenjivo pa je tako znala postati ravnoduna prema
svemu, a nestajalo je u tim trenucima i osjeaja povezanosti s duhovnim ocem.375
No ta je ravnodunost brzo prolazila i ona se s ispriavanjima ponovno obraala
za savjete i upute.
Sestra Martinka poslije razgovora u kojem joj je Anti, u ispovijedi, sve razotkrio, kliktala je od radosti drei ispovjednika vidljivom kopom koja ju vee
s Gospodinom. Na Antiev prijedlog ona je odmah prihvatila postati rtva u njegovim sveenikim rukama na velike i svete nakane. U tom je vidjela najljepi
i najuzvieniji smisao svoga redovnitva.376 Kao dijete se u aru ljubavi predala
Gospodinu, kao rtva za svetost dragog i potovanog Oca, uvjerena da Presveto
Trojstvo obasiplje njihovu sestarsku zajednicu darovima i milostima zbog naklonosti prema njihovu duhovnom Ocu.377
I sestra Slavimira je bila, ini se, osjeajno stvorenje. Radost joj je bila imati
brau i sestre u Kristu. A Krista je pjesniki promatrala u liku bijelog jaganjca koji
ju je vodio meu rue i on joj ih je brao. Meutim uskoro ju je on, bijeli jaganjac,
poveo u crnini prema Kalvariji. I kada se njezin odnos s poglavarima oteao,
utjehu je potraila kod Antia kao duhovnog oca. Bez susreta s njim, inilo joj se,
ne bi imala nikakve snage.378
S. Barbara Antiu nije uzvraala na pisma, jer jednostavno nije imala sklonosti prema pisanju. Ali osjeala je s njim neko jedinstvo i zajednicu i tako rei
blizinu jer ono [to] je Duh Sveti povezao ne dolazi na manje.379
Posebno je nastala duhovno bliska veza izmeu Antia i sestre edomile.
Susreli su se 1949. u maksimirskoj kapeli gdje je Anti dolazio sestrama drati
duhovne nagovore. O Antiu su neke sestre tada ve govorile kao o svetom ovjeku, na to je edomila reagirala Kad je svetac, onda ja nejdem (!) k njemu.
Na nagovaranje drugih ipak je pola a od 1950. su se susretali svakog mjeseca.380
edomila koja se otimala poela je prihvaati duhovno vodstvo, a na Duhove
1954. prikazala se kao rtva ljubavi za duhovnog oca.381 Poput priprostog djeteta povjerila se Antievu duhovnom vodstvu nazivajui se u pismima koja mu je
pisala njegovim nevrijednim i najmanjim djetetom te duhovnom keri. Kako je
Anti, vjerojatno vie puta, od nje zatraio da svaki dan pribiljei milosti koje joj
Arhiv Vicepostulature, Nada Isusova Zgb 9. XII. 1961.
Arhiv Vicepostulature, Nada Isusova Antiu, akovec, 24. VII. 1963; Zagreb, 12. VIII. 1963.
376
Arhiv Vicepostulature, S. M. Antiu, R[ebro, Zagreb] 11. VI. 1963.
377
Arhiv Vicepostulature, S. Martinka Antiu, Rebro [Zagreb] 18. IX. 1964.
378
Arhiv Vicepostulature, S. Slavimira Antiu, Osijek 2. XI. 1964.
379
Arhiv Vicepostulature, Barbara [emekar ?] Antiu, 6. II. 1962.
380
edomila ajko, Moja sjeanja na o. Antia, Stenjevac 1970. Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna
svjedoanstva, 114, 1.
381
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Posveta Kristu, 1954].
374
375
4. U
Uitelj duhovnog ivota
255
Gospodin udijeli,382 premda svi spisi nisu sauvani, Antievo je duhovno vodstvo
ponekad do u tanine ostalo dokumentirano.
U svom duhovnom ivotu edomila je doivaljavala neposrednu Boju
ju blizinu, ali je ponekad osjeala i Boju
ju odsutnost. inilo joj se da je i Bog otvrdnuo
i gazi je kao crva.383 U susretu s Antiem osjetila je boanski dodir. inilo joj
se da kroz Antia govori sam Isus, a ona u miru i zahvalnosti prima sve kao dragocjeno blago.384
Kad se 1958. proulo se da bi Anti, zbog bolesti, mogao poi iz Zagreba u
Dalmaciju, edomila je ne samo proplakala, to je svojstveno enama, ve je i
trpjela s njim u njegovoj bolesti, spremna dati ivot, kada bi to bilo mogue, da sauva Antiev.385 itavu 1959. osjeala je trenutke Boje
je bliskosti, ali jo ee duhovne tjeskobe. No ono to je udnije, kao da je i Anti svojim duhom zahvaao u
njezino proivljavanje, to se, ini se, moe zakljuiti iz pisma koje joj je pisao:
Duhovna keri!
Ljubav Boja neka Vas u svemu vodi i oduevljava.
Jutros nije sve bilo kako ste elili i oekivali. Gospodin je htio i od Vas i od svoga
nevrijednog sluge jednu rtvu. Hvala Mu. - Dua se nalazi u duhovnoj tami. Nita ne
moe rei ni protumaiti. Trpi i boli je sve. Na sebi vidi samo bijedu i nemo potpuno
osjea i proivljuje. Na nita niti se moe niti smije da se osloni ili zaustavi. Sve joj
izmie ispod nogu i ne osjea niti nalazi u niemu oslona, uporita. Samo je jednoga
svjesna: u dui osjea da je netko drugi njezin Gospodar, da je ona u njegovoj vlasti i
slubi i da je On ne ostavlja. Njega osjea iznad sebe, iznad svega to se u njoj zbiva,
dogaa i dua je sva proeta ovom svijeu, da je u njegovim rukama, da mu mora
biti pokorna i posluna pa nita ne vidila, nita ne razumjela, nita ne osjeala. To je
dvostruki ivot. Keri moja, to je posebna milost i dar Duha Svetoga. Propeti ste u
svojim osjetilima, duevnim moima, tjelesnim raspoloenjima, u svojoj osjeajnosti i
duevnom lijepom, ugodnom proivljavanju. Dua je sva okrenuta k unutarnjoj svojoj
strani, gdje je sve u duhovnom mraku kao da oekuje, gleda, nada se, eli da je obasja
drugo sunce, drugo, neoekivano svjetlo za kojim sve vie i vie ezne. Na momente se
osjea zapaljenom, ueenom i uzdignutom nad samu sebe, nad sve zemaljsko, osjetno
i duhovno kao da u samoj vjeri ivi i hoda. To malo traje, ali ona to zapaa i proivljuje.
Drugi put sve joj se ini maleno, neznatno prema sili ljubavi koja je od svega rastavlja.
Ona slii malom djetetu, koga veliki junak i snaan div uzme i die u vis, u zrak i ono
- dijete - ne zna kamo ga taj silni div nosi. Nato se opet povraa u svoju bol i tamu gdje
trpi svoju slabost, nemo i veliko duevno siromatvo. Htjela bi nekome povjeriti svoje
stanje, ali niti moe niti nalazi tko bi htio s njome nositi silni teret njezinih slabosti,
Usp. Anti . ajko, Zagreb, 27. XII. 1959, AP, II/6, 17 [ 5, 153]; 28. XI. 1962, AP, II/6, 31 [ 5,
196].
383
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, 2. II. 1955; Cerje, 25. VIII. 1957; Ksaver
[Zagreb] 23. VII. 1958; Ksaver 19. III. 1959. Rekla sam Mu: Boe ako me i ubije, uzdat u se u te,
ali On kao da je otvrdnuo i gazi me kao crva i dr.
384
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb], 23. VII. 1958.
385
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb] 14. VII. 1958. Ali sada
kad ujem da trpite vie, trpim i ja. O kako sam molila dragog Boga, da uzme radije moj ivot, koji je
i onako beskoristan, a da Vas ostavi, ali neznam
382
256
4. U
Uitelj duhovnog ivota
257
Jednom zgodom, dok je bila kod Antia, osjetila je da Bog preko njega ulijeva
u njezinu duu svijetlo i jakost, neto Boanskoga, a ona je stajala pred njim
kao otvorena posuda u koju mirno teku preko njega Boji
ji darovi.389 Drugi put je
osjetila kako se iz njegove due prelijeva u njezinu neka sveta milina, mir duboki,
sabranost u Bogu. To ju je tako obuzelo da je sutradan osjetila Isusovu blizinu
i jedinstvo s Isusom, a sve u vezi sa duhovnim Ocem o kojem je osjeala neodoljivu potrebu govoriti Gospodinu.390 Sljedee godine, dva dana prije Antieva
imenadana, 11. VI. 1961. obuhvatilo ju je neko udno uvstvo. Osjeala je da ju
je Gospodin pribliio Antievoj dui i molila je da bi se ona i Anti nali zajedno u Kristovu boanskom srcu.391 Taj se psiholoki osjeaj duhovnog jedinstva
pojavio i u edomilinu doivljaju Boje
je nazonosti, dok je bila u bolnici, kad je
s Antiem komunicirala samo pismima.392 A on je izrastao na rijeima Antieve
raspjevane due oduevljene Bogom. Posebno u trenucima, koje edomila naziva
Bojim
jim rasvjetljenjem, inilo joj se da joj postaje jasno da Bog hoe tu povezanost njihovih dua. I zbog toga je i njoj kao i fra Nikoli Gabriu dolazila na pamet
pomisao da Gospodinu ponudi svoj ivot za Antia.393
Povezanost se, ini se, jo vie poveala kad je nakon izlaska iz bolnice Anti
na nju poloio ruke i molio rijeima obrednika za njezino ozdravljenje. Iz njegovih
ruku edomila je osjetila da izlazi sila. I zaista, kad su joj na prvoj lijenikoj
kontroli rekli da su joj plua zdrava, ona je bila uvjerena u udesni Boji
ji zahvat
koji se zbio polaganjem Antievih ruku.394
Dok je jednom ekala u kapeli u Vrbanievoj da bi je Anti mogao primiti,
edomila opisuje da je osjetila ziku slabost i nastavlja:
[] poela sam traiti veliku Boju ljubav za Oca i odmah se ta ljubav ista kao
kristal poela izlijevati u moju duu. Otac [tj. Anti] mi se uinio kao velika i sveta
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Zagreb-Stenjevec, 11. II. 1960. ini se da
bi se na taj dogaaj mogle odnositi rijei iz Antieva pisma: Na odlasku i povratku kui osjetili ste
novu snagu, posebnu pomo i ruku Gospodnju nad sobom. I to je znak njegove providnosti.Anti .
ajko, Zagreb, 9. II. 1960, AP, II/6, 19 [ 5, 158].
390
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec 10. VII. 1960. Slinim rijeima
opisati e taj doivljaj i nakon dvije i pol godine: to sam ovih dana u dui proivljavala neznam (!)
Vam opisati, kako je Gospodin u njoj djelovao, ne moe se izrei. Znam da Vi to osjeate, kao da hoe
da prelije Vau duu u moju i s njom je zdrui u jedno. Kako bi ja to ikada mogla pomisliti ili poeliti
da on nije pokazao, da je to njegova volja i odredba. Isto, Stenjevac-Zagreb, 22. I. 1963.
391
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec 11. VI. 1961.
392
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Novi Marof 6. IX. 1962. Kad sam primila
i itala Vae cijenjeno pismo, utila sam nazonost Gospodinovu, kao i sada dok piem ove redke. U
svojim sjeanjima edomila pie da je u bolnici bila 1961. no sjeanja se poklapaju s pismima iz 1962.
393
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Novi Marof 6. IX. 1962. Molim i za vae
zdravlje, pa ako bi Gospodin tako htio, da meni moje oduzme.
394
edomila ajko, Moja sjeanja na o. Antia, Stenjevac 1970. Arhiv Vicepostulature, Izvanprocesualna
svjedoanstva, 114, 6. O nekom posve izvanrednom ozdravljenju u ovom se sluaju ipak ne moe govoriti ve samo o ubrzanom, jer i prethodna edomilina pisma govore o poboljanju njezina zdravlja.
389
258
posuda koja tu ljubav prima tako obilato, da se nuno prelijeva na nae due. Kako
sam se u asu promijenila. Gospodin je izlijeio svu moju slabost. - A to da reknem
o susretima s Ocem? Znam, oe, da Vam to nije sakriveno, kako se Vaa milost prelijevala na mene.395
Anti se radovao toj promjeni, i zahvaljivao nebeskom Ocu to je posebno
vodi, rasvjetljuje i divno pomae. Ushien nad tom pojavom, u pismu je umjesto
dotadanjeg oslovljavanja Vi kako je oslovaljavao edomilu, upotrebio plural mi,
to e poslije toga esto upotrebljavati u kasnijim pismima edomili.396 Teko da
bi ikakav itatelj tome pridao naroitu vanost smatrajui to jednostavnim pluralom uljudbenosti (pluralis modestiae). edomila je, meutim, moda potaknuta
jo nekim tadanjim susretom s Antiem zakljuila da joj je Anti ponovno otkrio
svoju duu, s njom se poistovjetio, obeao se za nju moliti i rtvovati, pouavati
je i rasvjetljivati.397 To ju je oduevilo i ona je obuhvaena osjeajima ushieno
molila Isusa:
Ne gledaj na moju nevrijednost, primi vrue molitve i rtve moga duh[ovnoga]
Oca, primi i mene u svoju sv. Zajednicu gdje je On-Otac. Posveti me onom svetou
kojom si njega posvetio, ujedini nas podpuno i savreno sa sobom. []398
Iz zahvalnosti za ono to je proivjela, zaeljela je biti rtva za svog duh(ovnog) Oca, da on bude svet.399 Pisma joj sve vie odraavaju neki misticizam
koji nije jednostavno oditati. U taj njezin misticizam uronjen je potpuno i njezin
duhovni voa, kako se vidi iz sljedeeg odlomka.
Na osobiti nain sam osjetila jedinstvo sa Ocem u Gospodinu, mislim kao nikad
prije. Juer kod sv. Mise razmiljala sam ime da usporedim i to je to to nam
Gospodin daje kad smo blizu. Duh Sv[eti] odmah mi je taknuo duu i razumjela sam
da je to zato jer se napajamo na istom istom izvoru, koji tako obilato tee iz Njegova
Bo[anskog] Srca. Ta bistra i ista voda pere nas i isti, da budemo dostojni Njega.
Molila sam i molim, da nas jo vie opere i oisti. To je Njegova sv. ljubav. O da nas
posvema prome i raari silnim arom, da nam udijeli to prije da budemo podpuno
s Njime sjedinjeni. Oe, ovo zadnje vrijeme tako ivo osjeam to sveto jedinstvo
s Vama u Gospodinu, koje me tako posveuje, ini me iom i nevinijom i svu me
okree k Isusu. Tako sam postala jednostavna prema njemu kao dijete. A kad sam god
s njime, uvijek ste i Vi Oe sa mnom. Nemam ja dara koji Vi Oe imate, da vidim
Vau duu, nego samo mi Gospodin daje da osjetim da smo u Njem sjedinjeni i ja da
nisam sama, i moga nita da ne pripada meni i to god je Oe Vae, Molim (!) Isusa,
da to bude i moje. Osjeam da me hranite istom hranom ili bolje: Isus mi preko Vas
daje istu hranu i pijemo zajedno na istom Boanskom vrelu. Vae molitve i duhovne
elje, koje ste mi zadnje vrijeme saopili u pismima tako su prionule za moju duu, kao
da ih je Gospodin meni dao i ja se njima sluim kao sa svojima.400
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila ajko Antiu, Stenjevec, 9. VII. 1964.
Anti . ajko, Zagreb, 9. IX. 1964, AP, II/6, 40 [ 5, 213-216].
397
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec, 13. IX. 1964.
398
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec 4. X. 1964.
399
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko: Iz dnevnika] 6. XI. 1964.
400
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec, 15. XI. 1964.
395
396
4. U
Uitelj duhovnog ivota
259
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec, 15. XI. 1964.
Tekst pisma je donesen u sljedeem poglavlju.
403
Arhiv Vicepostulature, Anti Markoviu, Zagreb 21. XII. 1964. doslovno pie: aljem Vam ovo
pismo one . Sestre s kojom sam duhovno povezan. Na zadnje pismo tek sam joj odgovorio jutros,
ponedjeljak. Navedeni datum potvruje pretpostavku da se upravo radi o edomili ajko.
404
Markovi je 26. I. 1965. potvrdio Antiu da je primio poslana pisma i to sva ona u velikoj koverti
kao i druga u dvije plave koverte. A na kartici bez datuma popratio je vraanje Antievih spisa rijeima: U ovim kovertama su bila razna pisma koja su o. Anti pisale: redovnice, Civilne osobe, redovnici
- sveenici. O. Ante je sve poslao meni kao svome duhovnom ocu. Vraam pisma u oveoj koverti
kao relikvije. O. Ladislav Markovi. Arhiv Vicepostulature, ad an. 1965.
405
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec, 29. XI. 1964.
406
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Stenjevec, 13. XII. 1964.
407
Arhiv Vicepostulature, [edomila ajko Iz dnevnika] 15. I. 1965.
401
402
260
261
4. U
Uitelj duhovnog ivota
Drugom zgodom
govorio 30/72 str. 120
puno
si
262
jom
sada u Vam rei kakvi ste bili kroz ovo vrijeme, i potom slijedi dugo nabrajanje
o stanju njezine due i njezinim vrlinama i nedostacima.419 Suradnja raa plodom
i dvije godine kasnije Anti joj ponovno s pomou Bojom
jom
otkriva do u tanine
njezino duevno stanje i duhovnu promjenu na bolje.420 Prisjeajui se tih dana,
edomila istie da je brzo poela zapaati posebni Boji
ji zahvat u svojoj dui i
vrhunaravnu, neshvatljivu intuiciju kojom je Anti ponirao u njezinu duu,421 a taj
osjeaj odaju i njezina pisma. Bila je uvjerena da mu je sve otkriveno u njezinoj
dui.422 Ta da ga ne vodi Duh Sveti, on joj ne bi mogao tako pisati.423 Iako joj se
inilo da on sve vidi, ipak mu je potanko otkrila svoje duhovno stanje.424 Dapae,
usudila se i zapitati, nakon to joj je Anti otkrio tako divnih stvari o svojoj dui,
kako je on do tog doao.425 Fra Ante je preutio to radoznalo pitanje, ali je i njoj
4. U
Uitelj duhovnog ivota
263
264
Usp. svjedoanstva o. Franje Vlaia, AP, Izvanprocesualna svjedoanstva, 5 [f. 11] i kirurga Joka
Pinjatele 88 f. 2; fra Jakov Vrdoljak, prisjeajui se svojih studentskih dana prije II. svjetskog rata, tvrdi
da mu je jednog dana, na njegovo zauenje, govorio o svemu to se tih dana dogaalo u njegovoj dui
(Izvanprocesualna svjedoanstva,.63). Sestra Marina istie da je kod prvog susreta vidjela da ita due
i da joj je otkrio neto to nije mogao drukije spoznati nego nadahnuem Bojim (Izvanprocesualna
svjedoanstva, 23a); i sestra Nives se uvjerila da Anti sve znade (Izvanprocesualna svjedoanstva,
89); kaem da je on sve znao to se oko mene samnom zbiva (109. sestra Bernarda Sotler); esto
mi je pogaao misli [] (110. Sestra Gonzaga mit); Vladimir Kue istie da ga se dojmilo to je
Anti znao njegove poroke i to ga je u duhovnim razgovorima na njih upozorio itajui njegovu duu (Izvanprocesualna svjedoanstva, 70). Terezija Neme, premda nije znala hrvatski, tvrdi da
ga je 1954. dobro razumjela i vidjela da on zaista vidi njezinu duu kakva jest (Izvanprocesualna
svjedoanstva, 60); sestrama Stipeti, koje su ga dole zatraiti savjet, rekao je da zna zato su dole
(Izvanprocesualna svjedoanstva, 57, 6), Sreko Majstorovi je iz vlastitog iskustva, koje je u izvjetaju teko provjeriti, uvjeren da je Anti imao dar itanja duhovnog stanja osoba i predvianje budunosti
(Izvanprocesualna svjedoanstva, 61); sestra Helena Kanjo izjavljuje da mu na ispovijedi nije stigla
gotovo nita rei a da joj je on s tri rijei pokazao da sve zna (Izvanprocesualna svjedoanstva, 115);
sestra Dobroslava Gregov kae da se nikada nisu susreli a da joj je u ispovjedaonici opisao njezino
duhovno stanje (Izvanprocesualna svjedoanstva, 122); sestru Soju Juki je najvie iznenadilo to
je znao zato je dola k njemu (Izvanprocesualna svjedoanstva, 140); o vidovitosti svjedoe takoer
Josipa ajko i Marija Horvat (Izvanprocesualna svjedoanstva, 130 i 142); Milka Talijani iznosi da
je predskazao smrt njezina brata. M. JURII, O. fra Ante Anti, 65, a fra Pako Andri tvrdi da je jednoj
skupini bogoslova koji su potkraj rata bili dignuti u vojsku ustvrdio da nitko od njih nee poginuti, to
se i ostvarilo. M. JURII, O. fra Ante Anti, 71. Slino svjedoi i fra Ivon Menui da je ustvrdio trojici
studenata da ih nee uhititi partizani.
435
Fra Ivana Juria je evaneoski pripremao na smrt rijeima: Ne zna ni sam niti tko moe predvidjeti, kad bi te mogao Gospodin pozvati Sebi. A fra Ivan je poslije toga jo ivio vie od 40 godina. Usp.
Anti I. Juriu, Makarska 5. V. 1940. AP I/21, 7 [ 4, 351].
436
Usp. Anti apkunu, Makarska, 29. X. 1935, AP, I/11, 15 [ 4, 124]; 21 [ 4 126].
434
265
266
nije mogao dospjeti. Apostolat pisane rijei bio mu je iznimno vaan. Duhovnoj
je djeci pisao po volji Bojoj.
5 Odatle njegova obilna duhovna pisana vodstva.
joj.
Odatle zanimanje za prijevode i traenje suradnje. Odatle zauzimanje za ciklostilsko umnoavanje knjiga o redovnitvu.
Kao sveenik i dugogodinji magistar osjetio je to znai prava vrijednost
knjige. Zbog toga je revno nabavljao knjige6 i briljivo nastojao knjinicu opskrbiti vrijednim teolokim djelima.7 Magistarska sluba i pomanjkanje iskustva u
pisanju knjiga ini se da su odgaali njegov mladenaki izdavaki san.8
OSNOVE REDOVNIKOG IVOTA
Bavei se itav ivot odgojem, kao magistar i profesor ascetike, a kasnije i
pedagogije i misiologije, nije bilo nita udno to je Anti i pismenu djelatnost
5
Anti . ajko, Zagreb, 2. VIII. 1957, AP, II/6, 4 [ 5, 120]: Piem Vam jer Gospodin hoe. Hvala
mu. Usp. takoer Anti P. Vukoviu, Zagreb, 30. I. 1958., AP. I/43, 10 [ 2, 294].
6
Anti se za knjige obraao na razne adrese. Bujas mu je trebao nabaviti LOUIS CLAUDE FILLION, Vie de
N.-S. JJsus-Christ
sus-Christ [Paris 1922], u tri sveska i JULES PAYOT, Leducation de la volont [Paris 1910]. Od
fra Stanka Milanovia je traio
ive
ive sestre sv. T. od M. I. o njoj (S. Milanovi Antiu, Sinj, 3. XII. 1936.
Uredovni spisi klerikata. Arhiv Vicepostulature. Izvornik). U Rimu mu je fra Ambroz Budimir trebao
pribaviti FRANZ TER HAAR, Casus conscientiae de praecipuis huius aetatis vitiis eorumque remediis
[Taurini 1936]. (Anti apkunu, Makarska, 27. XII. 1936, AP, I/11, 1 [ 4, 116]; Pismo je u katalogu
Vicepostulature pogreno datirano godinom 1930. dok je apkun jo bio u Makarskoj. Pisano je zapravo 1936. kad je apkun bio u Rimu, a Budimir, kojeg Anti spominje da e doi u Rim, tada je ve bio
mladomisnik.) Fra Petar apkun razliite prirunike za studij duhovnosti i za razmatranja i duhovne
vjebe. (Anti apkunu, Makarska, 29. X. 1935, AP, I/11, 15 [ 4, 123]). Iz Rima su mu slali knjige
fra Karlo Bali i fra Ivan Juri. (U jednom se pismu spominje: Sacerdos rite instructus i Gubertova
Ascetika. Vjerojatno se radi o knjizi ADOLPHE PETIT, Sacerdos rite institutus piis exercitationibus menstruae recollectionis, Brugis 1932. i GUIBERTUS TORNACENSIS, Tractatus de pace, auctore fr. Gilberto
de Tornaco [edidit E. Longpr] (Bibliotheca Franciscana scholastica Medii Aevi), Ad Claras Aquas
(Quaracchi) 1925. Juri Baliu (?), Roma 18. XII. 1937. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola.) Fra Bernardin [Bebi] mu je od jednog karmelianina pribavio ve
upotrebljavana djela sv. Terezije. (Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez
br. Fra Bernardin [Bebi] Antiu, Rim 6. VI. 1937.) Kasnije se (1953) obraao s. Anelini Kujundi za
knjiicu BEDA RIGAUX, OFM, Aux sources de la vie Franciscaine, Bruxeles, Edition du Chant doiseau.
(Anti A. Kujundi, Zagreb, 26. IV. 1953, AP. II/19, 32 [ 2, 426.]. Fra Mijo Brlek mu je savjetovao za
povijest liturgije RIGHETTI Manuale di storia liturgica, kojim je Anti ostao oduevljen. (Anti Brleku,
Zagreb, 13. XII. 1955, AP, I/8, 4 [ 4, 98]. Vjerojatno se radi o primjerku iji se svesci [II, 1955; III,
1949; IV, 1953] danas uvaju u Franjevakoj knjinici u Makarskoj a II. svezak je protokoliran na
Franjevakoj visokoj bogosloviji u Zagrebu, 15. I. 1956.)
7
Anti Petrovu, Zagreb 15. V. 1952, AP, I/34, 68. Pisma sveeniku III, br.20/58, st. 76.
8
Iako je Franjevaka teologija u Makarskoj objelodanjivala veoma cijenjeni asopis Novu reviju,
Anti nije u njoj suraivao. Za kongres slavenskih lektora trebao je, po Grabievoj preporuci, nastupiti s predavanjem De probata vitae castimonia in professione religiosa fratrum clericorum requisita
(Uredovni spisi klerikata 44/38, kopija bez broja provincijskog ureda). Provincijal Antiu Split 31. X.
1938. Br. prov. ureda 1762. Arhiv Vicepostulature, Grabi Baliu, 29. X. 1938, AFPPOS, br. 1750/38/
Bali. Presjednitvo je to i prihvatilo, Bali i Jelii Grabiu, 29. XII. 1938, AFPPOS, br. 1703/38/
Bali; Bali, Dopisi, k. 3, p. 611. Zbog toga se Anti obratio fra Ivanu Juriu da mu nabavi knjigu
koju je pod tim naslovom objavio franjevac Sebastian Krebs i Enchiridion clericorum [Roma 1938].
(Anti I. Juriu, Makarska 25. IX. 1939. i 6. VI. 1940, AP, I/21, 3 i 8 [ 4, 344 i 349]; Uredovni spisi
franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, 28. IX. 1939.) No, ni to se predavanje nije pojavilo.
267
usmjeravo u tom pravcu. Htio je odgojiti mlade klerike kao istinske Kristove sveenike. Nauiti ih da oplemenjuju um na istim izvorima Svetoga pisma i crkvenih
otaca i srce u molitvenom susretu s Presvetim Trojstvom. Prevoanje duhovnih
tekstova smatrao je sredstvom oplemenjivanja svojih studenata jer su studenti na
taj nain sami ulazili dublje u duhovni ivot. A tekstovi mistik inili su mu se zgodni za uenje molitve i bliskog pristupa Bogu. Ve je u tom pravcu bilo usmjereno
pripremanje Krizostomova djela O sveeni
eni tvu i
eni
ivoti svetaca koje je Studentski
zbor Milovan poeo pripremati za 25. obljetnicu osnivanja Zbora, koja se trebala
proslaviti 1935. Pa premda ta djela nisu nikada objavljena,9 baeno sjeme je klijalo
i plodovi su se vraali sijau u bujnijem duhovnom ivotu studenata, a Antiu su
pojaavali elju da i pisanom rijeju
ju pribliava ljude Bogu.
Meunarodni skotistiki kongres u Zagrebu 1938. Anti u prvom redu drugi slijeva.
268
269
270
Petrov
je savjetovao Antiu da prevede i preudesi to djelo za hrvatske prilike a Ogledalo
stege da poloi u Arhiv kao uspomenu rada i truda.27 Uz to miljenje priklonio
se i fra Jerko etka28 koji je Antiu ve bio pregledao itavi rukopis.29 Anti je
prihvatio novi prijedlog pa mu je, dodue dosta kasnije, neka uiteljica prevela
30
djelo Franjevaka
ka uglaenost,
271
Zbog toga se Anti ponovno vraa prijevodu Pravila i Uredaba. God. 1940.
obratio se tri puta s molbom za prijevod fra Stanku Petrovu, ali ga nije uspio nagovoriti da se prihvati prevoanja. Petrov je inae mnogo drao do Antievih molitava, pa mu nije imao snage uskratiti ni velike poslove. Jednostavno je oklijevao
pred poslom u iju korist nije puno vjerovao.34 Iako zakraen u pomoi, Anti nije
klonuo. Zapoeo je prevoditi Ope ustanove porazdijelivi razliita poglavlja klericima, raunajui oito da e mu Petrov prevesti barem Pravilo. Ubrzo se i Petrov
predomislio35 i pruio mu dragocjenu pomo u stilskom ispravljanju tekstova koje
su prevodili studenti.36
Ni u punom jeku rata Anti nije odustao od zamisli prireivanja prirunika pa
je traio od fra Karla Balia da bi mu poslao Bianchinijevo tumaenje Pravila.37
Od Petrova je dobio prijevod triju poglavlja Pravila i nadao se da e mu Petrov
nastaviti prevesti itavo Pravilo. Obratio mu se stoga ponovno s molbom da mu
pregleda prijevod Ustanova i da prevede Pravilo ili, ako ne bi mogao, da barem
pregleda prijevod koji bi preveli studenti.38
Premda se provincijal pokazao spremnim objaviti djelo netom bude dogotovljeno, u tijeku pripreme dolo je do proirenja plana. Anti je, naime, u meuvremenu stvorio zamisao o zaokruenom djelu o redovnikim
kim
kim du
dunostima
nostima koje bi
trebalo posluiti za duhovnu obnovu Provincije.39 Sastojalo bi se od tri dijela i
trebalo je obuhvatiti: I. Razja
Razjanjenja
njenja o Pravilu Nikole III, Klementa V. i Inocenta
XI; II. Pravilo i Generalne ustanove s kratkim uvodom o redovnikom duhu
i Ustanovama; III. Spis est serafskih krila40 i raspravu o razmatranju sv. Petra
Alkantarskog41
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez broja. Petrov Antiu, Sinj 27. X.
1940.
35
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez broja. Petrov Antiu, Sinj 8. XI.
1940.
36
Prijevod Opih konstitucija Reda sastavljenih za generala fra Bernardina Klumpera (1921) sauvao
se u Franjevakoj knjinici u Sinju (fasc. VII/5).
37
Usp. Anti Baliu, Makarska, 30. XI. 1944, AP, I/4, 6 i 7 [ 4, 24 i 25]. Radi se o knjizi E. BIANCHINI,
La Regola de Frati Minori, esposta con brevit in accordo ai sacri canoni. 5Firenze. Quaracchi, Tip.
Coll. S. Bonaventura, 1943.
38
Ispred Ustanova trebala je biti rasprava fra Karla Nole o vrenju i cijeni Ustanova. Anti Petrovu,
Makarska 24. X. 1941, AP, I/34, 5 Pisma sveeniku, III, br. 20/3, str. 16-17. - Jednu Antievu malu
biljenicu, vjerojatno iz tog doba, pod naslovom Tumaenje
enje
enje na
naih generalnih ustanova pronaao sam
u samostanskom arhivu u Makarskoj. Sada je pohranjena u Vicepostulaturi. - Petrov je zaista i preveo
Pravilo i ono se italo u blagovaonici. Anti Petrovu, Zagreb 30. VII. 1954. i 7. III. 1955, AP, I/34, 75
i 79. Pisma sveeniku, III, br. 20/64, str. 82 i br. 20/68, str. 84.
39
Usp. Anti Petrovu, Makarska 16. I. 1942. AP, I/34, 9. Pisma sveeniku III, br. 20/7, str. 21-22. Djelo
je najvjerojatnije trebalo nositi naslov Na
Na e redovnike
ke
ke du
dunosti.
nosti. Uz navedeni dokumenat usp. takoer
Pisma sveeniku III, br. 20/11, str. 27.
40
De sex alis seraphim, S. BONAVENTURA, Opera omnia, VIII, Ad Claras Aquas (Quaracchi) 1898,
131-151.
41
Vjerojatno se radi o Traktatu o razmiljanju koji sa svom vjerojatnou pripada sv. P. Alkantarskom
(Tratado de la oracon
on y meditacon),
272
Otkrivi Petrovu tajnu da na to djelo misli od mladenake dobi, od bogoslovije, zamolio ga je da bi mu ispravio tekstove i preveo est serafskih krila. Petrov je
pregledao tekstove, i sam preveo Oporuku te 24. III. 1942. dovrio pregledavanje
Ustanova. Zadovoljan prijevodom, pohvalio je prevoditelje,42 ali se nije prihvatio
prevaanja est serafskih krila.
Prvi dio spomenutog djela, tj. papinska razjanjenja o Pravilu, prevodili su
uglavnom Antievi studenti, a tea je mjesta Anti slao na ispravljanje u Rim bivim studentima fra Ivanu Juriu i fra Petru apkunu, molei istodobno pravnika
fra Vitomira Jeliia, profesora na Papinskom ateneju Antonianumu, da pregleda
tekstove.43 U Antievim naporima pomagao mu je djelotvorno fra Stanko Petrov, a
ohrabrivalo ga je vie franjevaca, kao fra Jerko etka,44 fra Gabrijel Nikoli45 i fra
Jerko Lovri, jer su im ti spisi sluili u odgoju.46
Kad je itav rad skoro ve bio gotov, Anti je o njemu obavijestio i fra Karla
Balia molei ga za pomo. No, tada se stvar zaplela oko drugog dijela knjige.
Bali je upozorio Antia na miljenje pravnika Jeliia, koji je upravo u to vrijeme vodio disertaciju Elmara Wagnera o Konstitucijama. Prema tom istraivanju,
Konstitucije su smjesa bez kompaktnosti i bez pravne logike, pa je Jelii mislio
da e poslije tog istraivanja doi do izrade novih Konstitucija. Isto je drao i
Dominik Mandi, pa je Bali priopio Antiu Jeliievo i Mandievo miljenje da
nema smisla tiskati na hrvatskom jeziku Konstitucije koje e biti izmijenjene. Sam
Bali nije Antia odvraao od izdavanja drei da moda i nee biti nekih velikih
promjena.47 Ipak je ini se nakon toga Anti predloio provincijalu da se tiskaju
samo papinska tumaenja Pravila i Ogledalo stege, to je provincijal Grabi, ne
itajui djela, i odobrio.48
Kroz to su vrijeme partizani prekinuli dovod struje u ibenik. Franjevaka tiskara Kai prestala je raditi. Grabi je ipak, u nadi da e se prilike popraviti, namjeravao djelo tiskati, iako nije bio zadovoljan prijevodom papinskih bula, jer mu
se inilo da je prijevod tih srednjovjekovnih papinskih isprava modernom itatelju
teko razumljiv.49 Skoro u isto vrijeme pisao je Antiu i njegov vrijedni suradnik
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj 21. XI. 1941; 12. III. 1942; 16. V. 1942. i 24. III. 1942.
Kako je Petrov u Pismu od 16. V. 1942. i 22. VIII. 1942. zatraio da mu sauvaju prijevod s ispravcima,
to moemo s velikom vjerojatnou tvrditi da su rukopis Konstitucija u Franjevakoj biblioteci u Sinju
fasc. LXIV/8; Uredbe i obiajnik,
ajnik,
XLIX/14, i Knjiica est seranskih krila, LXIV/9, pripadala
spisima koje je Anti prireivao za tisak.
43
Arhiv Vicepostulature, Juri Antiu, Rim, 16. IV. 1942.
44
etka mu je pregledao Razjanjenje Klementa V. i pohvalio prijevod, usp. Arhiv Vicepostulature,
etka Antiu, Sinj, 6. XI. 1942. Tumaenje Pravila Male Brae pape Klementa V sauvalo se u
Franjevakoj knjinici u Sinju (fasc. XLIX/12).
45
Arhiv Vicepostulature, Gabrijel Nikoli Antiu, Sinj 27. X. 1941.
46
Arhiv Vicepostulature, J. Lovri Antiu Visovac, 29. V. 1942. Lovri mu pie da ga je sam Bog nadahnuo da poduzme prijevod Konstitucija.
47
Arhiv Vicepostulature, Bali Antiu, Rim [lipanj 1942] Wagnerovo djelo, Historia CC. GG. OFM.
Anti je dobio tek 1955. Usp. Anti I. Juriu, Zagreb 8. VII. 1955, AP, I/21, 41 [ 4, 401]. Usp. takoer.
AFPPOS, Spisi I. Juria, Juri Antiu, 1. I. [1955].
48
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, br. 1193/42, Split 10. IX. 1942.
49
Arhiv Vicepostulature, Provincijalat Antiu br. 1210/1942, Split 17. XI. 1942.
42
273
i nekadanji uitelj Petrov pitajui se ima li smisla odmah tiskati knjige jer se u
Hrvatskoj u to vrijeme promijenio pravopis, a i papir je bio veoma skup.50
Grabiev je sud smeo Antia pa je elio uti sud jezikoslovca fra Stanka
Petrova, drei ako prijevod nije uspio, da bi ga bilo nezgodno objelodanjivati.51
Moda i da utjei Antia poslije mnogo uloenog truda, Petrov mu je odgovorio
da mu se provincijalov sud ini preotar i netoan. Tjeio je Antia da prijevod
nije nimalo gori od izvornika, no utjeha je bila slaba jer je i Petrov stao na stajalite da se poslije takvog provincijalova miljenja tekst ne smije tiskati.52
Sljedee je godine Petrov jo uvijek predlagao da se tiskanje odgodi,53 pa do
tiskanja nije ni dolo. No, tekstovi Pravila i Konstitucija umnoeni su pisaim
strojem pod naslovom Na
Na e obe redovnike
ke ustanove Uredbe i obiajnik
ajnik Male
braee Redodr
Redodrave
ave Presvetog Odkupitelja u Dalmaciji, Priredila ista Redodrava,
Split-Dobri 1942. i itali su se u blagovaonicama samostana.54 U poetku je bilo
pribacivanja, javlja etka Antiu, kasnije manje.55 Poslije rata, kad se vie nije
moglo doi do duhovnih knjiga, u vrijeme komunizma ti su prijevodi dobrodoli,
pa je Anti jo 1954. davao pretipkavati est serafskih krila.56
Videi da opseno djelo o redovnikim dunostima nee uskoro biti dovreno, Antiu se 1951. ponovno vratila davna elja da sastavi posebni Vademecum
samo za klerike.57 Namisao je mogao ostvariti samo u obliku ve spomenute daktilografski umnoene knjiice Mali prirunik
nik franjevakom kleriku za njegov duhovni uzgoj, bez naznake mjesta i godine umnoavanja. U njem je donio obrasce
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 21. XI. 1942.
Anti Petrovu, Makarska 4. XII. 1942, AP, I/34, 21. Pisma sveeniku III, br. 20/19, str. 35.
52
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 20. XII. 1942.
53
Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj, 30. VII. 1943.
54
Tekst prijevoda Konstitucija i Ordinacija u daktilografskom prijepisu i tvrdom uvezu pronaao
sam meu Antievim knjigama u njegovoj redovnikoj sobi i prenesen je u Arhiv Vicepostulature.
Jedan primjerak Uredbe i obiajnik
ajnik
ajnik Redodr
Redodrave
ave Male Brae Presvetoga Otkupitelja sauvan je i u
Franjevakoj knjinici u Sinju (fasc. XLIX/14). Uz prijevod Generalnih konstitucija Anti je poslao
magistru novaka Lovriu jo i tekstove: Osobni ivot redovnika, ivot Redovnika s braom [Spisi 53],
ivot redovnika izvan samostana [Spisi 54 i 101], O lijepom vladanju u refektoriju; Opa pravila o
vladanju u govoru, panja na istou odijela i Pismo sv. Bonaventure o uzgoritom novaku (Epistola ad
quendam novitium insolentem et instabilem, S. Bonaventura, Opera omnia VIII
VIII, Quaracchi 1898, 663666). Premda se neka djela nisu sauvala, od fra Jerka Lovria saznajemo da su gotovo izvaena
iz generalnih konstitucija. Arhiv Vicepostulature, Lovri Antiu, Visovac, 29. I. 1942; Lovri Antiu
Visovac 29. V. 1942. Fra Jerku etki Anti je poslao svoj sastav o (posebnim) dunostima redovnika.
Arhiv Vicepostulature, J. etka Antiu, Sinj, 26. III. 1942. ini se da su se tektovi poeli itati u blagovaonici u Sinju tek potkraj 1942. godine. Usp. Arhiv Vicepostulature, J. etka Antiu, Sinj, 24. XII.
1942. Usp. takoer Anti Petrovu, Sinj 4. XII. 1942, AP, I/34, 21 i AP, I/34, 21. Pisma sveeniku, III,
20/19, str. 35.
55
Arhiv Vicepostulature, J. etka Antiu, Sinj, 25. XI. 1942. Moda je fra Stanko Petrov zbog tog nezadovoljstva i kasnije preraivao prijevod Pravila, ali su neka subraa, kako pie Anti, bila nezadovljna
Petrovljevim prijevodom. Arhiv Vicepostulature, Anti Petrovu, Zagreb, 29. XII. 1961, AP, I/34, 107
[ 4 749]. Pisma sveeniku, III, 20/95, 100; Petrov Antiu, Sinj, 4. I. 1962.
56
Anti A. Kujundi, Zagreb, 6. XI. 1954, AP, II/19, 51 [ 5, 420].
57
Anti I. Juriu, Zagreb, 11. XII. 1951, AP, I/21, 31 [ 4, 391]. Ako dragi Bog dade elio bih sastaviti
Vademecum za nae klerike []
50
51
274
dnevnih pobonih vjeba i molitava od prvog buenja do nonog poinka i razliite duhovne savjete.58 Taj e se prirunik tokom vremena mijenjati i preoblikovati.
Tako 1953. Anti pokuava poslije veernje molitve uvesti pjevano Ultima in mortis hora, za to je zamolio asne sestre da mu pronau melodiju.59
Kako bi Prirunik
nik bio pristupaan studentima, drugo je izdanje izraeno prenik
ma praktinim potrebama, Franjevakim
kim ustanovama i savjetima duhovnih pisaca
te umnoeno pisaim strojem u vie primjeraka, pod naslovom Dnevni red, u
Zagrebu 8. X. 1954. Prirunik je mnogo opirniji i detaljniji, opisan do u sitnice,
no u biti se nije promijenio. Vodei se naelom mens sana in corpore sano, donesena su i higijenska pravila, koja se odnose na osobnu istou i istou studentskih
prostorija koje su studenti sami ureivali. No najvei dio prirunika ipak zauzimaju obrasci molitava koje su studenti imali tako skupljene na jednom mjestu.
Dnevni red je kasnije nadopunjan uz jutarnje i veernje molitve jutarnjim vjebama, molitvama koje bi klerici molili prije i poslije priesti,60 molitvom sv. Franji,
obrascem za obnovu redovnikih zavjeta, pjesmom i poklonom franjevakih klerika
Presvetom Otkupitelju, i obrascem za Capitulum culparum, kako bi klericima mogli
posluiti i kasnije u ivotu kao kapelanima i upnicima.61 Taj Dnevni red koji je
Anti strpljivo slagao pretipkala je sestra Nae Gospe Dolorosa Tomurad, pa se na
Novu godinu 1956. ve nalazio na svom mjestu i klerici su ga itali,62 a uskoro je
uruen svakom kleriku.63 Pa i onda kad je Anti prestao biti magistar sudjelovao je u
unoenju nekih promjena,64 a Dnevni red je u Zagrebu praktino bio na snazi sve do
1961. kad su dva zadnja razreda gimnazije premjetena iz Zagreba u Sinj.
Antievo zanimanje za Pravilo nije ni tih godina prestajalo.65 Kad je, svojoj
elji uprkos, ipak vidio da od njegovih davnih planova da priredi prirunik za
redovnike franjevce nema nita, a moda i zbog toga to se nije mogao nadati da
bi ubrzo mogao pripremiti razmatranja o franjevakom pravilu, na koja je takoer
pomiljao, odluio se za prijevod knjige Lothara Hardicka Das Werkbuch zum
Regel des Heiligen Franziskus (Werl/Westf. 1955), koja je 1961. prevedena pod
naslovom Prirunik
nik Pravila svetog Franje, a prijevod je pretipkavala neka starija
gospoa.66 Petrov, kojemu se Anti esto obraao zbog prijevoda, nije pokazao,
ini se da je sauvani primjerak Malog prirunika
nika
nepotpun jer mu nedostaju veernje molitve, a
moda i jo neki tekstovi.
59
Anti S. Mavrak, Zagreb 16. X. 1953, AP. II/24, 48 [ 2, 481].
60
Anti A. Kujundi, Zagreb, 1. I. 1956, AP, II/19, 63 [ 5, 430].
61
Anti A. Kujundi, Zagreb, 28. i 29. I. 1956, AP, II/19, 64 i 65 [ 5, 431-433].
62
Anti A. Kujundi, Zagreb, 1. I. 1956, AP, II/19, 63 [ 5, 430].
63
Anti A. Kujundi, Zagreb, 28. i 29. I. 1956, AP, II/19, 64 i 65 [ 5, 431-433].
64
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 5. IX. 1956, AP, II/19, 68 [ 5, 435-436].
65
To dokazuje i njegova narudba knjige ARMANDA QUAGLIE: Loriginalit della Regola Francescana,
Sassoferrato 1959. Anti I. Juriu, Zagreb 24. X. 1960, AP, I/21, 57 [ 4, 417].
66
Anti Petrovu, Zagreb, 12. I. 1961, AP, I/34, 105 [ 4 747]. Pisma sveeniku, III, 20/93, 99. Prijevod
je sauvan meu Antievim duhovnim spisima pod br. 49. O. dr. LOTHAR HARDICK OFM: Prirunik
nik pravila svetog Franje I, II. i III
III, str. 158. Hardickovu knjigu Werkbuch zur Regel des Heiligen Franziskus,
Werl in Westf. 1955. poslao je Antiu najvjerojatnije fra Dominik unjara, od kojega ju je bio zatraio. Usp. Anti D. unjari, Zagreb 28. i 29. V. 1957.
58
275
276
kako je fra Ante predlagao, tiskan u Beogradu jer ga se nijedna hrvatska tiskara
nije usudila objaviti.73
Kad je komunizam poeo otupljivati svoju otricu, Anti se ponadao da bi
mogao tiskati priruni molitvenik za brau laike. Iz jednog pisma Saleziji Mavrak
saznajemo da je u tom priruniku namjeravao obraditi duh(ovni) ivot - askezu
- za brau laike.74 Koji su sve tekstovi iz njegove opsene pismene ostavtine
trebali biti uvrteni u taj prirunik, danas je teko dokuiti. Moda i neki tekstovi
iz Aureola seraca? Iz pisama se saznaje da je sestri Saleziji Mavrak poslao
literaturu i predloio joj da bi mu sastavila razmatranje Bog je cilj ovjeka
za
brau laike s kojim je elio upotpuniti svoje dotadanje radove.75 Saleziju je zamolio da mu priredi poglavlje o brai laicima i jedno razmatranje prema Mihovilu
Schmaussu De novisimis za taj prirunik.76 Predosjeajui moda da nee uspjeti
ostvariti svoju davnu elju, namjeravao je papire ostaviti sestri Saleziji da ona
priredi i izda knjigu ili da je spremnu za tisak preda gvardijanu fra Roku Tomiu
da bi je on izdao.77 Knjiga se, meutim, nije nikad pojavila iz tiska a i graa se s
vremenom razasula.78
RAZMATRANJA
Antievi su prijevodi nastali velikim dijelom iz elje da moe studentima
odravati razmatranja i da u komunistikom razdoblju, kad je u Hrvatskoj bilo
iznimno teko, gotovo nemogue, objavljivati tiskom religiozne tekstove, pribavi
potrebnu literaturu za duhovne vjebe ili duhovne govore magistrima,79 ali isto
tako i iz ljubavi prema subrai da bi im dao potrebnu hranu za njihova duhovna
razmatranja,80 te iz skrbi da bi se redovnicama koje nisu poznavale strane jezike
dali u ruke prijevodi redovnikih Ustanova81 i tekstovi razmatranja. Da bi to postigao, nije se zaustavio na franjevakoj duhovnosti, ve se svom duom dao na
organiziranje ire prevodilake djelatnosti. Zbog toga su se njegovi tekstovi irili,
ini se, naroito zagrebakim samostanima.82
Gospi od Zdravlja [Mali molitvenik, priredio Ante Sekelez; izdao Samostan franjevaca Split].
Beograd 1960.
74
Anti S. Mavrak, Zagreb, 24. IV. 1964, AP, II/24, 133 [ 5, 611].
75
Anti S. Mavrak, Zagreb, 26. II. 1964, AP, II/24, 122 [ 5, 591-592].
76
Anti S. Mavrak, Zagreb, 14. III. 1964, AP, II/24, 123 [ 5, 593-594]. Usp. M. SCHMAUSS, Katolische
Dogmatik, IV/2. Von den Letzten Dingen 1959.
77
Anti S. Mavrak, Zagreb, 21. III. 1964, AP, II/24, 124 [ 5, 595-597].
78
Prijevode iz Aureola seraphica Anti je poslao u novicijat na Visovac. Anti Belamariu, Zagreb,
21. I. 1965, AP, I/6, 7[ 4, 92].
79
Usp. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 27. XII. 1952, AP, I/19, 11 [ 4, 302].
80
Usp. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 16. i 27. I. 1953, AP, I/19, 12-13 [ 4, 303-306].
81
Tako se Anti zauzimao za prijevod Ustanova (Konstitucija) sestara bazilijanki. Anti S. Mavrak,
Zagreb, 21. II. 1952, AP, II/24, 23 [ 5, 481].
82
Usp. Anti Jadrijeviu, Zagreb, 18. X. 1953, AP, I/19, 16 [ 4, 309-310], gdje Anti sokoli Jadrijevia
na rad jer e ne samo redovnice itati njegov popravak ve i mnogo sveenika.
73
277
U jednom kasnijem pismu (AP, II/19, 1 [ 5, 374]), Anti spominje djelo pod naslovom Meditations
de saint Jean Eudes. Ne mogavi ustanoviti o kojem se izdanju radi, navodim naslov izvornika: Le
Meditations sur lhumilit et entrtiens intrieurs de lme avec son Dieu, Caen 1663. Usp. Arhiv
Vicepostulature, Antievi spisi br. 204. Sv. I. Eudes: Meditacije o poniznosti, str. 41; N. Suboti
Antiu, Janjina 12. II. 1946.
84
Lektoriranje 17 meditacija prihvatio mu je don Nedjeljko Suboti. Arhiv Vicepostulature, Suboti
Antiu, Trpanj 1. II. 1946.
85
Tu Antievu pomo u svladavanju tehnikog umijea umnoavanja moemo nazrjeti u pismu A.
Kujundi, Zagreb, 21. IX. 1955, AP, II/19 [ 5, 429], u kojem joj pie: Sutra u poslati jednoga
naega klerika koji e . sestri pokazati kako e raditi na apirograf - umnoavati primjerke sa stroja.
Usp. takoer B. MILAIN, Otac fra Ante Anti idejni utemeljitelj nae tiskare, Majka Beata Mila
Milain
(1916-1996)
ivot, zapisi i sjeanja, Zagreb 1997, 60-63.
86
Prvo sauvano Antievo pismo datirano je Zagreb, 6. X. 1950. i s njim Anti dostavlja Angelini
Meditations de saint Jean Eudes s upozorenjem na razmatranje o poniznosti (AP, II/19, 1 [ 5, 374]).
Ubrzo joj je potom poslao i hrvatski tekst, koji mu je ranije lektorirao don Nedjeljko Suboti, da ga
usporedi s izvornikom i zamolio ju je ukoliko bi ga htjela za se pretipkati da i za nj napravi jednu kopiju. (Anti A. Kujundi, Zagreb, 26. X. 1950, AP. II/19, 2 [ 2, 408]. Samo dva dana kasnije poslao joj
je i tekstove o poniznosti od Girauda (usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 28. X. 1950. AP, II/19, 3 [ 5,
375]. Vjerojatno se radi o izvatku iz SYLVAIN-M. GIRAUD, De lunion a N.-S. JJsus-Christ
sus-Christ dans sa vie de
victime, Paris 1919, ili iz knjige Prtre
tre et hostie, Notre-Seigneur JJsus-Christ
sus-Christ et son prtre
tre consid
considrs
s
dans lminente dignit du sacerdoce et les saintes dispositions de ltat, Paris 1924).
87
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 4. II. 1951. AP, II/19, 8 [ 5, 378]; 26. XI. 1951, AP, II/19, 19 [
5, 391]; 22. XII. 1951, AP, II/19, 20 [ 5, 392]; 26. IV. 1953, AP, II/19 32 [ 2 426]; 14. I. 1954, AP
II/19 38 [ 5 404]; 11. XI. 1954, AP, II/19, 52 [ 2, 431] itd.
88
Anti A. Kujundi, Zagreb, 21. IX. 1955, AP, II/19, 62 [ 5, 429]. - Kako su sestre Antiu ve pretipkavale tekstove (Anti Jadrijeviu, Zagreb, 12. IX. 1954, AP, I/19, 18 [ 4, 312]), kad su mu se neka
83
278
279
Uz brojne radove za koje nije mogue utvrditi vrijeme nastanka, Anti je tih
godina pripremao B. Rigaux: Na izvorima franjevakog ivota.100 Poslije toga u
Antievoj je korespondenciji manje obavijesti o radu na prevoenju duhovnih tekstova, pa taj rad postaje tee pratiti, no ini se da on nije splasnuo. Uostalom, ne
smije se smetnuti s uma da mu je pripremanje katehetskog i misijskog prirunika
od 1956. usporilo rad na ostalim duhovnim tekstovima.
Kako ga je bolest od 1959. sve vie privezivala uz samostansku sobicu,101 on
je ini se to vie, uz svoje duhovne penitente, provodio vrijeme itajui duhovne
knjige i pripremajui sa svojim suradnicima prijevode, pa su se i njegove molbe
za knjigama umnoavale. Zanimao se za svakovrsnu literaturu koja se odnosila na
iroko podruje
je duhovnosti.102 Neke lanke to mu ih je slao fra Karlo Bali sm
je Anti prevodio,103 a druge je dao prevesti raznim osobama i oni su se sauvali
u njegovoj pismenoj ostavtini.104 Neke je spise slao u razne samostane kako bi
mogli posluiti za itanje u dane sabranosti ili biti na duhovnu korist.105
Pa i kad je ve zalazio u godine i sve vie pobolijevao, osjeajui potrebu za
duhovnom literaturom, pokuao je odueviti fra Antu Jadrijevia da bi napisao
razmatranja bilo za vjernike ili za redovnike-sveenike.106 Ni potkraj sedmog desetljea ivota nije ga naputala skrb za promicanjem opsluivanja franjevakog
pravila. Iako je bio bolestan, jo uvijek je pomiljao na sastavljanje franjevakih
razmatranja o Pravilu kao knjizi ivota i molio Jadrijevia i Petrova da mu u tom
pomognu.107 Vjerojatno su mu za tu svrhu trebale posluiti i brojne knjige koje
je u to vrijeme naruivao iz Rima kao i ispis tekstova sv. Bernardina Sijenskog o
Pravilu, koji je traio od fra Ivana Juria.108 Tome su djelu trebali posluiti, ini se,
i tekstovi koje je davao prevoditi, kopije koje je slao magistrima u novicijatu na
Anti Petrovu, Zagreb, 10. V. 1954, AP, I/34, 74 [ 4 709]. Pisma sveeniku, III, 20/63, 81.
O toj bolesti pie Anti K. Juki, Zagreb, 18. IV. 1959, AP, III/13, 50 [ 6, 212], da je oslabio i zato
joj za Uskrs nije mogao pisati. Nema zla, kae lijenik, ali se moram jako jako uvati. U ruke Boje,
je,
pa kako on hoe.
102
Usp. Anti Baliu, Zagreb, 5. III. 1959, AP, I/4, 19b [ 4, 49] i Anti Grafu, Samobor, 27. VIII.
1959, AP, I/18, 4 [ 4, 283].
103
Usp. Anti Damjanoviu, Zagreb, 23. VIII. 1959, AP, I/12, 5 [ 4, 154]. Izvolite primiti na poklon
moj prevod.
104
Usp. Anti Baliu, Zagreb, 20. XI. 1959, AP, I/4, 21 [ 4, 51]. To su spisi: I, 28. Otac gvardijan
[Il padre Guardiano], str. 43 [Autore ANTONIO LUNARDI, Vita Minorum, 23 (1952) 13-16, 47-50,
103-106, 137-139, 175-178, 199-203, 24 (1953) 48-50, 99-102, 143-146, 171-175, 219-222, 25 (1954)
21-25, 64-68] i II/57. Znanstveni studij sastavna grana franjevakog apostolata [M. BRLEK, Lo studio
scientico coefcente dell apostolato Francescano, Spiritualit Francescana Collana diretta da P.
Alberto Ghinato O.F.M. Edizioni Vita Minorum Venezia 1959.] str. 28. Mijo Brlek pie Antiu 18.
IV. 1962. da je primio sa zahvalnou prijevod svoje rasprave.
105
Tako Damjanoviu alje svoj prijevod koji bi dobro doao za duhovne vjebe o poglavarima [radi se
najvjerojatnije o spisu Otac Gvardijan], no ujedno ga moli da bi i na njegovu nakanu izgovorio jednu
misu. Usp. Anti Damjanoviu, Zagreb, 23. VIII. 1959. AP, I/12, 5 [ 4, 154].
106
Anti Jadrijeviu, Zagreb, 31. I. 1960, AP, I/19, 28 [ 4, 325].
107
Anti Jadrijeviu, Zagreb, 4. XII 1960, AP, I/19, 29 [ 4, 326]; Anti Petrovu, Zagreb, 27. XII. 1959,
AP, I/34, 102, [ 4 745]. Pisma sveeniku, III, br. 20/91, str. 98.
108
Anti I. Juriu, Zagreb, 24. X. 1960, AP, I/21, 57 [ 4, 417]. Pisma sveeniku, IV, 21.
100
101
280
Anti Bariu, Zagreb, 12. II. 1960, AP, I/5, 1 [ 4, 77-78], i pismo bez nadnevka [ 4, 79]. Radi se
o knjizi K. ESSER Themes spirituels traduit de lalemand par le pre Luc Mly, Paris.
110
Knjiga je tih godina izila u dva izdanja (Werl/Westf., 1958. i 1960). Anti je, ini se, poeo pripremati njezin prijevod tek nakon drugog izdanja. Poglavaricu sestru Bernardinu Horvat molio je 20. IV.
1961. da bi njezine sestre, koje dobro vladaju njemakim, prevele tri prva poglavlja knjige od koje mu
je netko ve bio preveo pedesetak stranica. Anti B. Horvat, Zagreb, 20. IV. 1961, AP. II/11, 8 [ 1, 591;
2, 374]. U prijepisu pogreno 1962.
111
Anti Dudi, Zagreb, 8. IV. 1962, AP, I/13, 1 [ 4, 170].
112
ini se da je to rukopis sauvan u arhivu Vicepostulature pod br. 33. DANIJEL ROPS: Sv. Franjo savrena slika Kristova, str. 11. Usp. Anti Dudi, Zagreb, 22. V. 1962, AP, I/13, 2 [ 4, 171].
113
U prevoenju nekih duhovnih tekstova radila je i gospoa Biani, no oni nisu poimence spomenuti
u sauvanoj dokumentaciji. AP, III/7, 9 [ 2, 656].
114
Od sestre Bernardine Horvat traio je 5. I. 1964. ima li maarski izvornik knjige i bi li mu ga mogla posuditi za prevoenje. Anti B. Horvat, Zagreb, 5. I. 1964. AP, II/11, 16 [ 2, 387]. Nisam uspio
pronai ta razmatranja. No, da je Anti pratio suvremenu literaturu, uz Esserovu knjigu, pokazuje i
injenica da je Prohaska upravo u to vrijeme postao poznat po svoje dvije knjige o ljubavi: Autoritt
und Liebe, Wien [u. a.] 1963. i Liebe und Reifung, Wien [u. a.] 1963.
115
Anti S. Mavrak, Zagreb, 10. XI. 1964, AP, II/24, 153 [ 2, 531].
116
Premda teko bolestan, Anti je Tomievo traenje prihvatio ozbiljno i zamolio sestre Nae Gospe da
bi mu svaka od njih, a bilo ih je nekoliko, napisala prema toj knjizi po jedan poticajni govor, onako kako
bi ga odrala na upi Treem redu. Anti B. Milain, Zagreb, 5. I. 1965, AP, II/26, 35 [ 5, 714-717].
109
281
UPUTE ZA BOGOSLUJE
U skladu sa svojim shvaanjima da duhovni ivot i duhovni napredak ovisi o
molitvi, razmatranju i sabranosti117 i da je molitva poput duhovnih plua kojima
dua die i uzdie se svjea, jaka i krepka118, Anti je puno vremena i briljivosti
posvetio poukama o molitvi, pa ak i samoj tehnici moljenja, naroito u bogoslu
ju.
Razumijevanje sadraja molitvenih tekstova drao je prvim preduvjetom za
liturgijsku molitvu. Zbog toga se trudio da bi olakao shvaanje liturgijskih latinskih tekstova, posebno klericima, poetnicima u latinskom jeziku. Potaknut
naslovima iznad pojedinih psalama, koje je vidio u Liber psalmorum cum canticis
breviarii Romani [Romae 1945], u izdanju Biblijskog instituta u Rimu, pokuao je
zainteresirati fra Petra apkuna da bi uznastojao kako bi se u franjevaki brevijar
unijeli naslovi psalama i na taj nain olakali razumijevanje te potakli na pobonije moljenje asoslova.119 Kad to Red nije uinio, ostao je veoma iznenaen120 i
pokuao barem neke tekstove uiniti razumljivijima. Neke tekstove iz asoslova
i misala dao je prevesti, kao O caput cruentatum, himne sv. Franje iz asoslova, i
sekvenciju iz misala, kako bi ih klerici iz pobonosti mogli pjevati na hrvatskom s
veim razumijevanjem121 izvan propisanog bogosluja.
ja.
Da bi bogosluje
je bilo to sveanije, studenti su u pojedinim prilikama pjevali
pojedine dijelove asosolava, naroito veernju.122 Istom briljivou nastojao je
Anti ve odavna da bi se u itavoj Provinciji postiglo jednooblino posluivanje kod svetih obreda i recitiranja boanskog asoslova. Zbog toga je prema franjevakom ceremonijalu123 priredio, na hrvatskom jeziku, i dao umnoiti nain podvorbe (asistiranja) za ceremonijara, vatronou i svjeonoe kod sveane Veernje
i sveane mise (interce) te za akolite kod pjevane mise. Te je tekstove 17. sijenja 1937. razaslao s popratnim pismom u odgojne zavode Sinj i Visovac kako
bi se novaci i zavjetovani gimnazijalci uputili u skladno obavljanje bogotovnih
Jedno je potrebito. Dati prednost dui, duh. ivotu, sv. molitvi, sv. razmatranju, sabranosti to je najprvo. Kad bi ovo bilo, drugo bi sve dolo po sebi. Dok ovo ne shvatite ne moe se govoriti o duhovnom
napretku. Anti K. Oreb, Zagreb 1. X. 1960, AP II/29, 12.
118
Anti K. Oreb, Zagreb 2. III. 1959, AP II/29, 7 [ 1 869].
119
Anti apkunu, Makarska 12. VIII. 1940, AP, I/11, 32 [ 4, 133-134].
120
Anti I. Juriu, Zagreb, 15. VIII. 1949, AP, I/21, 23 [ 4, 374-375].
121
Tekstove je prevodio fra Stanko Petrov. Arhiv Vicepostulature, Petrov Antiu, Sinj 29. I. i 26. II.
1946; Anti Petrovu, Makarska 23. IV. 1946, AP, I/34, 41. Pisma sveeniku,
eniku, III
III, 20/35, 53. - Vjerojatno
je zbog boljeg razumijevanja molio i fra Antu Jadrijevia i fra Stanka Petrova da bi preveli i priredili
izdanje novog psaltira (Anti Petrovu, Split-Lovret, 27. XII. 1945. i Zagreb, 11. I. 1949, AP I/34, 37 i
51. Pisma sveeniku, III, 62). Boljem razumijevanju trebao je vjerojatno posluiti i prijevod psalama
Edmunda Kalta Die Psalmen bersetzt
bersetzt und erkl
erklrt, koji mu je prevela neka uiteljica. Anti Petrovu,
Zagreb, 11. I. 1949, AP, I/34, 51 [ 1 432]. Pisma sveeniku, III, 20/44, 60. Petrov mu je preveo i drugo
itanje iz asoslova na Tijelovo. Anti Petrovu, Zagreb, 26. VI. i 2. XII. 1952, AP, I/34, 69 i 70, [ 4
702-703]. Pisma sveeniku, III, br. 20/59, str. 77-78.
122
AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 31. XII. 1933; 1. I. 1934; 28-30. III. 1934.
123
28. VIII. 1816. nabavljen je za studentsku knjinicu veliki Caeremoniale Romano-Seraphicum
Ordinis Fratrum Minorum, Ad Claras Aquas (Quaracchi) 1908, In 8 709 p. Danas se nalazi u velikoj
samostanskoj knjinici.
117
282
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 2-4/1937. Zanimljivo je, meutim, da je taj obrednik prireen prije nego je objavljen I. ZARDAN - F. TENDERINI, Picolo cerimoniale
Romano Seraco. Manuale dei ministri inferiori, dei coristi e del sacrestano. Vicenza, TerzOrdine
Francescano, 1942. In-8, 382 p. Premda sam tragao za Antievim tekstom, nisam uspio otkriti nijedan
njegov primjerak.
125
Anti Petrovu, Makarska 13. I. 1942, AP, I/34, 8. Pisma sveeniku III, 20/6, str. 20.
126
Uredovni zapisnik franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, br. 32 [Anti provincijalu 18. X.
1937. spis nedostaje]. To je Antiu bilo naroito potrebno zbog uvjebavanja studenata u obredima.
Usp. AFSM, Dnevnik Zbora Milovan, 1. I. 1934.
127
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Dopis bez broja. Biskup Mileta
Antiu, ibenik 16. VIII. 1940.
128
Vjerojatno se odnosi na jednolikost koju je Anti predlagao na pitanje Bernardina [Bebia?] da
li uvesti koralni ton i u Crkvu gdje je dotada pjevan lokalni koral, ije su odranje zagovarali ak i
glazbenici kao fra Ivan Gliboti. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, Izvan
protokola, Bernardin [Bebi] Antiu, Visovac, 19. XII. 1937.
129
Pismo sa zaglavljem Samostana u Makarskoj br. 208/35, Makarska, 9. XI. 1935. Arhiv Franjevakog
samostana u Visovcu, bez br.
124
283
284
Pismo poznatog mariologa fra Karla Balia, kojim mu priopava da se pobrinuo da mu navrijeme stigne Kalendar ope Crkve i vlastitosti za Franjevaki
red,135 i fra Vjekoslava unjare, kojim ga moli da mu netom dou novi kalendari
providi jedan, upuuju na to da je Anti ureivao liturgijski kalendar za 1943.
godinu.136 Naalost, taj kalendar nisam uspio pronai.
Zbog ratnih je neprilika tiskanje liturgijskih kalendara postalo uvelike oteano, a
tiskani kalendari iz Quarachija nisu se mogli dobiti. Pa premda je Anti, uz potekoe, priredio za tisak itavi liturgijski kalendar i za 1944. godinu,137 Grabi je predloio da Anti sa studentima sam umnoi nekoliko kalendara koji bi bili razaslani po
samostanima ili da ih ipak poalje u franjevaku
tiskaru u ibenik.138 Da bi umanjio trokove tiskanja, Anti je predloio provincijalu da se kalendar skrati i da se unese samo ono to je najpotrebnije a da svatko zadri stari kalendar kako
bi u sumnji mogao pronai razjanjenje, to je
provincijal i odobrio.139 Tako skraeni kalendar
poslan je na tiskanje u ibenik, ali je samostan
u meuvremenu bombardiran a Antiev rukopis
je nestao140 pa je Anti umnoio kalendar samo
za sijeanj, u nekoliko primjeraka, u Makarskoj,
na obinom daktilografskom stroju, i poslao
provincijalu s prijedlogom da ih u Splitu umnoi neki daktilograf kojemu bi se moda moglo
platiti umnaanje i trokovi itom.141
285
da liturgiku bolje zna nego mnogi koji knjige o liturgici piu.143 Premda se u
ibeniku uspjelo osposobiti neke strojeve i pronalo neto papira te je Ordo tiskan
u franjevakoj tiskari Kai, ini se da tiskani primjerci nisu uspjeli doi do provincijala u Zagrebu jer Grabi pie Antiu da se Zagrebaka samostanska obitelj
slui kalendarom Provincije sv. irila i Metoda. Antia je zamolio da bi pripremio
dodatak (Variationes) za kalendar za 1946. koji bi trebao biti tiskan u 200 primjeraka uz liturgijski kalendar Hrvatske provincije sv. irila i Metoda,144 na to mu
je Anti poslao rukopis Appendixa.145 ini se da se on brinuo za tiskanje barem
sljedee trogodite,146 a za nabavu moda i vie od desetljea.147
VADEMECUM SVEENIKA FRANJEVCA
Koliko god Anti drao redovnike kao sluge beskorisne koji do u tanine,
iz strahopotovanja prema Bojem
jem dostojanstvu, trebaju izvriti ono to im je naloeno, znao je dobro da od vjernoga Bojeg
jeg posluitelja postaje istinski Boji
ji
prijatelj. A prijateljstvo, koliko god nalazilo puninu u posluivanju, nalazi sreu u
susretu, zajednitvu i sjedinjenju. Trebalo je dakle krenuti dalje od dunosti i obreda te, uz zadovoljstvo u njihovu ispunjavanju, potraiti sreu u drutvu svetih.
Dok je prikupljao grau o redovnikim dunostima, ureivao liturgijski kalendar i pripremao ceremonijal, Anti je bez sumnje zapazio da je nemogue staviti u jedan svezak sve ono to bi bilo potrebno imati pri ruci sveeniku franjevcu.
Zapravo ve se moglo vidjeti da su u svesku o redovnikim dunostima trebale biti
obraene osnove redovnikog ivljenja, kao temelj redovnike duhovnosti. Uz to
je Anti, ini se, radio i na pripremi prikladne knjiice blagoslov i pobonost.
Grau za tu knjiicu je, na njegov prijedlog, pripravljao kapelan fra Jozo Jankovi
u Vrgorcu. upnik fra Ivan Gliboti izloio je plan provincijalu i provincijal je rad
odobrio,148 no ostvarenje je negdje zapelo.
Arhiv Vicepostulature, G. Cvitanovi Antiu, Soline, 19. VII. 1944; J. Radi Antiu Baka Voda,
21. VIII. 1944.
144
Arhiv Vicepostulature, Grabi Antiu, Zagreb 20. VII. 1945, o 11. X. 1945. usp. takoer i Grabievo
pismo br. 366/45 Split 20. XII. 1945.
145
Anti Grabiu, Makarska, 1. X. 1945, AP, I/47 34 [ 4, 854].
146
Arhiv Vicepostulature, fra Lovro Ki Antiu, Zagreb 1. VII. 1946. Kalendare Anti dostavlja potom
i 1948. godine iz Zagreba. AFPS, br. 31/48, [omot: Anti fra Ante], Anti Noli, Zagreb 17. I. 1948. Nije
iskljueno da su ti kalendari na poti namjerno zagubljeni, pa je Anti provincijalu ponudio novu
poiljku kalendara Zagrebake provincije. AFPS, br. 70/48 [omot: Anti fra Ante], Anti Noli, Zagreb,
7. II. 1948. Fra Ivana Juria Anti je zamolio da bi pregledao statistike Reda koje je namjeravao
priloiti u Variationes liturgijskog kalendara. Anti I. Juriu, Zagreb, 15. VIII. 1949, AP, I/21, 23 [
4, 374-375]. Prema Jurievu brzojavu, ini se da su te Variationes za 1950. tiskane u Asizu. AFPPOS,
Spisi I. Juria, Juri Antiu,
147
Iz spisa je razvidno da je potraivao kalendare iz Rima za 1950, 1958. i 1961. god. i naruivao kalendare za 1957. Usp. Anti I. Juriu, Zagreb, 22. X. 1950, AP, I/21, 25 [ 4, 385]. Anti I. Juriu, Zagreb,
29. I. 1958, AP, I/21, 47 [ 4, 408]. Pisma sveeniku,
eniku, IV, 17 . Anti I. Juriu, Zagreb, 23. I. 1961.
AP, I/21, 58 [ 4, 418]. Pisma sveeniku, IV, 22. Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata
Makarska-Zagreb, Provincijal Lovri Antiu doputa naruiti 220 kalendara, Split, 7. IX. 1956.
148
Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, izvan protokola, Jankovi Antiu,
Vrgorac, 27. I. 1938.
143
286
287
288
289
290
ki
duh Karmela,180 a potom i poslanicu Karmelianski ivot.181 Potkraj 1950. ini se
da je Anti ve pripremao prevoenje djela sv. Terezije.182 Iz Antievih spisa nisam
uspio razabrati tko je bio prevodilac.183 Premda je za prevaanje djela El Castillo
interior - Las Moradas (Nutarnji dvorac - Stanovi) Anti priskrbio izdanja na panjolskom,184 francuskom i maarskom, prema dopisima je vidljivo da je prijevod
izraivan prema francuskom izdanju. Prijevod je popravljala s. Salezija Mavrak, a
usporeivala ga je s francuskim i sestra Anelina Kujundi.185
Rad na prevoenju odvijao se dosta brzo pa je Anti ve 8. VII. 1951. mogao
zamoliti fra Antu Jadrijevia da mu pregleda i popravi tekst od 5. do 7. stana,
drei da e mu taj rad biti na duhovnu korist.186 Nije poznato je li Jadrijevi
prihvatio molbu. Svakako, s. Salezija nastavila je rad na popravljanju prijevoda
Stanova, a Anti joj je povjerio da moe staviti i podnaslove,187 no ini se da ih
ona nije stavila, barem ne sve, pa je ostalo Antiu da ih on postavi.188
U studenom 1951. i Anelina je svoj dio posla usporeivanja tekstova privela
kraju.189 Bio je to velik trud i rad, pomalo uzaludan, jer je Anti prevedene i tako
pregledane tekstove slao u Rim190 fra Pavlu Meladi, tajniku Marijanske akademije,
koji je bio dobar poznavatelj panjolskog jezika, zamolivi ga da on prevede djelo
izravno iz izvornika, a poslani prijevod mu je, po Antievoj uputi, trebao posluiti samo da se moe bolje izraziti kod prevoenja na hrvatski. Pri radu mu je
trebao pomagati i fra Ivan Juri.191 Kako Anti uope nije zahtijevao da tekstovi
budu dogotovljeni u odreenom vremenskom roku, namee se pomisao da je glaSpirito religioso del carmelo, Roma 1944.
Anti I. Juriu, Zagreb, 27. VI. 1950, AP, I/21, 24 [ 4, 381].
182
Anti A. Kujundi, Zagreb, 20. I. 1951, AP, II/19 [ 5, 377].
183
Jedno poglavlje o sv. Tereziji prevodila mu je sestra Salezija Mavrak. Usp. Anti S. Mavrak, bez
datuma, AP, II/24, 7 [ 5, 468].
184
panjolsko izdanje se spominje kao zastarjelo pa se vjerojatno radi o djelu koje je Antiu jo 1937.
kao rabljeno nabavio, od nekog karmelianina, fra Bernardin Bebi (Uredovni spisi franjevakog bogoslovnog klerikata Makarska, bez br. Fra Bernardin [Bebi] Antiu, Rim 6. VI. 1937). Po svemu
sudei, Anti u to vrijeme nije imao jo nikakve veze s ocima karmelianima. Vjerojatno e ga upravo rad na karmelianskim autorima povezati i s njegovim kasnijim ispovjednikom fra Ladislavom
Markoviem, kojeg spominje u Pismu fra Ivanu Juriu. Anti I. Juriu, Zagreb, 15. II. 1955, AP, I/21,
39 Pisma sveeniku IV, 12.
185
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 13-15. i 26. III. te 11. IV. 1951, AP. II/19, 9 [ 2, 413, 415416].
186
Anti Jadrijeviu, Zagreb, 8. VII. 1951, AP, I/19, 8 [ 4, 298].
187
Anti S. Mavrak, Zagreb, 21. II. 1952, AP, II/24, 23 [ 5, 481].
188
Anti A. Kujundi, Zagreb, 13-15. III. 1951. AP, II/19, 9 [ 2, 413]; 13. X. 1951, AP, II/19, 17 [
5, 386];
189
Anti A. Kujundi, Zagreb, 26. XI. 1951, AP, II/19, 19 [ 5, 390-391].
190
Anti A. Kujundi, Zagreb, 4. XI. 1951, AP, II/19, 18 [ 2, 387]; Anti S. Mavrak, Zagreb 7. i 9.
XI. 1951, AP, II/24, 16-17 [ 2, 467-468].
191
Anti I. Juriu, Zagreb, 16. VII. i 19. IX; 4. i 12. XI. 1951, AP, I/21, 26 - 27, 30 i 29 [ 4, 386-387,
389 i 390].
180
181
291
vna svrha tog posla bila da prevoditelji, prevodei to djelo, posvete svoje slobodno
vrijeme vlastitoj dui.192 Takvu pretpostavku kao da bi potvrivalo i Antievo neprestano zanimanje kako rad napreduje. To bi se zanimanje moglo protumaiti kao
neka duhovna provjera povjerenog zadatka. No ipak, teko da se takvo miljenje u
potpunosti moe odrati. Anti je, naime, nakon dueg razdoblja javio Meladi da
prestane s radom na Duevnom
evnom gradu (kako je sada nazvao Castillo interior), a
da ispravi neke prijevode o sv. Ivanu od Kria.193 To bi znailo da je Anti upravo
traio pomonike za onaj dio posla s kojim se sam trenutno bavio, jer je prevoenje
Duevnog
evnog grada dovreno, ini se, tek 1959. kad je Anti ve bio bolestan, a moda
je rukopis pretipkavan jo 1960.194 Kako Nutarnji dvorac (odnosno Duevni
evni grad)
ili Stanovi nisu pronaeni u Antievoj ostavtini, moe se pretpostaviti da je prijevod bio namijenjen za Karmel u Brezovici195 s kojim je Anti imao ive veze.196
Uz Nutarnji dvorac (odnosno Duevni grad) ili Stanove Anti je dao prevoditi
Konferencije o sv. Ivanu od Kri
Kria
a197 koje mu je 1953. ispravljala sestra Anelina
Kujundi,198 a potom, ini se, fra Pavao Melada.199 Konferencije su u vie primjeraka pretipkavale sestre Nae Gospe,200 a vjerojatno su prvenstveno bile namijenjene karmeliankama u Brezovici. Njima se Anti brinuo i za prijevod Pjesme
sv. Ivana od Kri
Kria
a i spisa sv. Terezije Nain
in pohaanja samostana bosonogih
karmelianki.201
Usp. Anti I. Juriu, Zagreb, 11. XII. 1951, AP, I/21, 31 [ 4, 391].
Anti I. Juriu, Zagreb, 11. XII. 1953, AP, I/21, 36 Pisma sveeniku IV, 11.
194
U pismu sestri Martinki Ostrognaj iz Zagreba 23. VI. 1960. Anti zahvaljuje za tipkanje
Karmelitanske askeze. Kako tri prva stana Duevnog grada imaju asketsko obiljeje,
je, moda se
Antiev izriaj odnosi upravo na Duevni grad, Anti AP, II/30, 4 [ 5, 762]. Prijevod don Slavka
[Mikelina] koji je 1960. preveo dva poglavlja prvih Stanova bio je vjerojatno puka pobona vjeba.
Arhiv Vicepostulature, Don Slavko [Mikelin] Antiu, Betina, 20. IX. 1960.
195
To bi se dalo zakljuiti iz Antieve zahvale Jadrijeviu na usluzi i radu za sestre karmelianke. Anti
Jadrijeviu, Zagreb, 1. II. 1952. AP, I/19, 9 [ 4, 300].
196
Anti je ne samo odlazio u Karmel ve je za karmelianke traio i konstitucije i relikvije kad ih je bilo
teko dobiti iz inozemstva. AFPPOS, Spisi I. Juria, usp. Juri Antiu, 14. XI. 1953; 28. IV. 1954.
197
Radi se vjerojatno o konferencijama objavljenim u zborniku S. Giovanni della Croce, dottore mistico,
Luomo. La dottrina. Linusso. Conferenze tenute a Roma per celebrare il IV centenario della nascita di
S. Giovanni della Croce (card. A. G. Piazza ... [et al.]), Firenze, Libreria Editrice Fiorentina, 1942.
198
Anti A. Kujundi, Zagreb, 1. II. 1953, AP, II/19, 29 [ 5, 397]; 14. II. 1953, 30 [ 2 424]. Anelina
je izradila neki rad za Karmel i 1955, usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 10. IV. 1955, AP, II/19, 59 [
5, 426].
199
Anti I. Juriu, Zagreb, 11. XII. 1953, AP, I/21, 36 Pisma sveeniku IV, 11.
200
Anti B. Milain, Zagreb, 8. V. 1953, AP, II/26, 4 [ 5, 671]. Jedan ili dva primjerka Anti je obeao
s. Anelini Kujundi za njezino ispravljanje teksta. Anti A. Kujundi, Zagreb, 14. II. 1953, AP,
II/19, 30 [ 2 424]. Konferencije o sv. Ivana od Kri
Kria,
a, Zagreb 1959, objavio je Karmelski samostan u
Somboru bez naznake prevoditelja teksta, tako da je ostalo nepoznato je li to potpuno novi prijevod ili
u njemu ima neto i od Antieva rada.
201
Anti je molio S. Mavrak da prevede pjesmu i da zamoli o. Glavaa da im prevede Modo di visitar
los conventos de religiosas Descalas de nuestra Seora del Carmen Anti S. Mavrak, Zagreb,
29. V. 1953, AP, II/24, 42 [ 5, 498]. Pjesmu je poslao na ispravljanje fra Pavalu Meladi u Rim [Anti
I. Juriu, Zagreb, 11. XII. 1953, AP, I/21, 36. Pisma sveeniku IV, 11]. AFPPOS, Spisi I. Juria, Juri
Antiu, 26. XII. 1953.
192
193
292
293
212
294
Slijeva nadesno: sjede prof. Mari i Baki, stoje fra Tomislav agi Buni, provincijal fra Damjan
Damjanovi, fra Ante Anti i fra Bonaventura Duda. Iza njih: Zvonko Pag i fra Roko Tomi.
Meni je bilo glavno na uzgoj, Anti Petrovu, Zagreb, 5. VIII. 1943, AP, I/34, 27 [ 4 ]. Pisma
sveeniku, III, 20/24, 42.
222
Anti S. Mavrak, Zagreb, 9. VIII. 1954, AP, II/24, 72 [ 5, 528]. Dao Duh Sveti da pogodite njego221
295
ju
naklonost pothvatu.223
Premda spomenuti prijedlog, prema izjavi fra Bonaventure Dude, nije bio proslijeen osobama koje je Anti predlagao za voditelje projekata, u njemu i danas,
toliko godina poslije Antieve smrti, moemo vidjeti Antievu vidovitost i zanos
za Boje
je kraljevstvo.
vu misao i izrazite u njegovoj sili i duhu! Ulio u Vae srce ar i snagu svoje ljubavi da gorite i nosite
- raznosite i raspaljujete due Njegovom vatrom.
223
Pismo je objavljeno pod naslovom Prijedlog oca Antia o izdavakoj djelatnosti za inteligenciju,
DOA, 5 (1975) br. 1, str. 6-7. Zanimljivo je da je Anti jedan od izvora za pokrie trokova vidio i
u crkvenim nakitima, bez sumnje pouen policijskom pljakom crkvenog nakita koju je doivio u
vlastitom samostanu.
296
6. BOJI POHOD
ivim, ali ne vie ja, nego ivi u meni Krist.
(Gal 2, 20)
BOLEU PROKUAN
Bolest koju je Anti smatrao Bojim
jim pohodom i Bojom kunjom, kojom Bog
kua ovjeka kao zlatar zlato u vatri,1 a koja ga je pratila od malih nogu, nije ga
naputala ni u kasnijem razdoblju ivota, premda je Anti savjesno pazio na vlastito zdravlje. O toj bolesti, ukoliko je ona utjecala na Antiev rad i njegov duhovni
razvoj, ve je bilo govora. Uz slabost koja ga je pratila od djetinjstva, u kasnijoj
dobi pojavile su se i tegobe na nogama, ini se, zbog oboljenja vena,2 odnosno kao
posljedica oboljenja srca.
U Zagrebu, velikom gradu, Anti je, ubrzo nakon svoga dolaska, pojaao svoju djelatnost to je utjecalo i na njegovo zdravlje. Promjena klime pridonijela je da
mu se zdravlje pogora. Osjeao je neki stalni umor. U veljai 1947. u vrijeme hladnih dana na samostanskim stubama koje vode iz samostana u crkvu uhvatila se
debela poledica. Odlazei u crkvu, Anti se okliznuo i pao. inilo mu se da se nije
nimalo udario i nastavio je normalno raditi. Poslije podne u vrijeme odmora bacio
je krv. No nije ostao u krevetu ve je prisustvovao asoslovu i zajednikim samostanskim vjebama. Naveer je bacao krv u jo veoj koliini, to ga je zabrinulo
pa se obratio lijeniku. Nakon tjedan dana lijenik mu je dozvolio da moe slaviti
misu, ali mu se zdravlje nije vratilo u prvobitno stanje.3 Veljau i oujak proveo
6. Boji pohod
297
298
12. IX 1954, AP, I/19, 18 [ 4, 312]. Usp. takoer AP, II/24, 77 Anti S. Mavrak, Brezovica, 21.IX.
1954, [ 2, 499].
18
Anti K. Bai, Zagreb, 11. VIII. 1955, AP. II/1, 14 [ 2, 319]. - Anti D. Vojvodi, ivogoe, 15.
VIII. 1955, AP, II/43, 1 [ 5, 966]. - Anti E. Magdi, ivogoe, 19. VIII. 1955, AP. III/21, 5 [ 2,
737].
19
Usp. Anti M. Greguri, ivogoe, 20. VIII. 1955, AP, III/12, 11 [ 6, 151].
20
Iz Sinja se javio sestri Anelini. Anti A. Kujundi, Sinj, 12. IX. 1955, AP, II/19, 61 [ 5, 428].
21
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 19751982, str. 21 [13. VI. 1958]. Prema iskazu u Zavodu za patoloku ziologiju Medicinskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu unesenom u povijest bolesti 30. VI. 1958. bolest se morala pokazati ranije. Tu
se naime navodi da je pred mjesec dana osjetio veoma jako stezanje iza prsne kosti, koje je trajalo
satima, teko je disao i otekle su mu noge. Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 38 [ 7, 89].
22
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 22 [30. VI. 1958].
23
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 23. Pri otputanju iz bolnice dijagnoza je glasila: artheriosclerosis generalis; atheromatosis et dilatatio aortae; myocardiopathia artheriosclerotica cum arithmya absoluta; spondylarthrosis gravis; emphysema pulmonum; status post bronchopneumoniam. Zavod za patoloku ziologiju Medicinskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, povijest bolesti, Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 38 [ 7,
88-93].
24
Arhiv Vicepostulature, Sestra edomila [ajko] Antiu, Ksaver [Zagreb], 14. VII. 1958.
25
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 24.
6. Boji pohod
299
vri Njegova sv. volja. to on hoe, kako on hoe neka bude sa mnom. Prikazivao
je svoje trpljenje za svoju duhovnu djecu i prijatelje.26
Na Veliku Gospu, 15. VIII, pred podne je zazvonio samostanski telefon.
asne sestre iz bolnice s Rebra javljale su da je Anti posve slabo. Jedva to su
se gvardijan fra Roko Tomi i fra Marijo Stipi, koji su ga poli posjetiti, vratili u
samostan, kad je opet zazvonio telefon. asne sestre su zvale ponovno. Gvardijan
i prof. Stipi su ponovno poli na Rebro. Prema njihovoj procjeni, Antievo je
zdravstveno stanje bilo slabo, ali je on bio vedar i rasploen. Neu ja umrijeti,
rekao je gvardijanu. Sa svoje bolesnike postelje dao je nekoliko preporuka, posebno naglaavajui vanost da kole i redovniki odgoj budu na to vioj razini.
Jo je i sutradan bio u ivotnoj opasnosti,27 a onda se ini da se ponovno pomalo
oporavljao.
Ubrzo potom bolest se ponovno pogorala. Posjetio ga je i provincijal.28
Premjeten je u Zavod za patoloku ziologiju. Dr. Pavao Sokoli ga je elio zadrati kako bi mu provjerio rad srca. U bolnici je Anti itao djela sv. Ivana od Kria,
koja je upravo tada dobio iz Rima.29 Nadao se i elio prizdraviti kako bi upotrijebio preostale snage za dobro drugih. Preporuio se i magistru Belamariu da s
novacima izmoli devetnicu BDM kako bi mogao doi u visovako svetite Majke
od Milosti. Sav se stavio u Marijino bezgrjeno srce izjavljujui se spremnim prihvatiti to Bog od njega zatrai.30 Premda bolestan, primao je i bio spreman i u
bolnici primiti svoje penitente,31 a nekima je pisao i pisma.32
Zdravlje je krenulo nabolje.33 Iz bolnice je otputen 9. listopada 1958. na kunu njegu i lijeenje,34 pa je sve do potkraj sijenja sljedee godine bio prisiljen
26
Anti E. Magdi, Zagreb, 26. VII. 1958, AP, III/21, 7 [ 2, 739]; - Anti D. Vojvodi, Zagreb, 14.
VIII. 1958, AP, II/43, 9 [ 5, 988]. Volja je Boja da sam u bolnici na Rebru od prvoga petka ovoga
mjeseca. Prvi petak u mjesecu o kojem govori Anti te je godine pao 1. kolovoza. - Anti Lovriu,
Zagreb 4. VIII. 1958. AP I/26 3 [ 4 477]. - Anti M. Krelj, Zagreb, 11. VIII. 1958, AP, III/17, 9 [ 6,
236]. Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 19751982, str. 25. Prema lijenikom izvjetaju o povijesti bolesti Anti je primljen u bolnicu 2. VIII. Arhiv
Vicepostulature, Osobni dokumenti, 38 [ 7, 95].
27
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 26-27, [15. i 16. VIII. 1958].
28
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 26, [23. VIII. 1958].
29
Usp Anti M. Krelj, Zagreb, 5.i 6. IX. 1958, AP, III/17, 10 i 11 [ 6, 238-241]. Oba su pisma
sadrajno vrlo slina. - Anti I. Juriu, Zagreb, 24. X. 1958, AP, I/21, 49 [ 4, 410]. Pisma sveeniku,
IV, 18.
30
Anti Belamariu, Zagreb, 2. IX. 1958, AP, I/6, 5[ 4, 89]. Anti Lovriu, Zagreb 4. VIII. 1958, AP,
I/26 3 [ 4 477].
31
Usp. Anti F. Stipeti, Zagreb-Rebro, 6. IX. 1958, AP, III/35 109 [ 6, 461].
32
Usp. Anti K. Oreb, Rebro, 18. IX. 1958, AP, II/29, 11 [ 2, 554].
33
Anti Damjanoviu, Zagreb, 4. X. 1958, AP, I/12, 4 [ 4, 153].
34
Otpusni list i povijest bolesti usp. Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 38 [ 7, 95]. Usp.
takoer Anti I. Juriu, Zagreb 17. X. 1958. AP, I/21, 48 [ 4, 409] i Anti K. Bai, Zagreb, 15. X.
1958, AP, II/1, 16 [ 5, 11]. Kako je tada izgledala kura tromboze vidi se potanko iz pisma Anti M.
Greguri, Zagreb, 24. II. 1959, AP, III/12, 20 [ 6, 160].
300
joj.
Ako hoe Gospodin da me uzme prikazujem sve za Provinciju. Ako mi dade jo
koji dan, elio bih neto uiniti za Provinciju, za due, za sv. Crkvu barem trpljenjem,
molitvom i rtvom. To je moja odluka i s time se prikazujem Gospodinu.36
Uz takvo duhovno raspoloenje nije zaboravljao uzvratiti na pokazanoj panji
osobama koje su mu pomagale u njegovu zdravstvenom oporavku. Lijenici koja
ga je lijeila nastojao je za duhovnu korist pribaviti zbornik kongresa lijenike
sekcije iz Lurda. Pod dojmom ljubavi i uslunosti koje su mu pokazale sestre u
bolnici ini se da im je poklonio Sex alae Seraphim sv. Bonaventure. Sestrama
sv. Kria pokuao je priskrbiti autentine relikvije sv. Franje i relikvijar, a za neki
drugi samostan relikvije sv. Male Terezije.37 Zagrebakom sveeniku Mihovilu
Dudau, upniku Rebra, koji ga je u bolnici posjeivao, pokuao je od fra Karla
Balia dobiti neke bibliografske podatke za disertaciju.38
Je li bolest oslabila Antievu mo koncentracije, teko je rei. injenica da je
odmah sutradan, nakon to je Baliu uputio odue pismo, ponovno pisao posebno
pismo kao estitku za imendan ne bi morala biti nikakav dokaz za tu pretpostavku,
jer mu je estitka za imendan posluila za udobrovoljavanje, da lake od Balia
zamoli korske prirunike (usuale) klarisa iz Rima i Asiza.39 Ipak nije iskljueno
da mu je sjeanje na imendan promaklo jer i sam provincijalu Lovriu pie da mu
se zdravlje mijenja vrlo esto.40 Pred sam Boi inilo mu se da mu se zdrastveno
stanje poboljava.41 No, na zavretku godine, kad je poelio pozvati na ispovijed
sebi srodnu duu s. Saleziju, morao je odustati jer je imao ognjicu. No, on je za nju
prikazao Bogu svoje molitve i itavi svoj dan.42
Poetkom 1959. zdravlje mu je ini se krenulo nabolje.43 To mu je omoguilo
da vie vremena moe provoditi u samostanskoj kapeli ili u crkvi uronjen u molitvu. Na sv. Matiju apostola, 25. veljae, ini se da je dugo i dugo molio u crkvi
Anti K. Juki, Zagreb, 26. XI. 1958, AP, III/13, 49 [ 6, 211]; Arhiv franjevakog samostana u
Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982, str. 37 [21. I. 1959], str. 37 [ 30.
I. 1959].
36
Anti Baliu, Zagreb, 17. X. 1958, AP, I/4, 17 [ 4, 44-45].
37
Anti Baliu, Zagreb, 17. X. 1958, AP, I/4, 17 [ 4, 44-45]; Anti I. Juriu, Zagreb, 17. X. 1958,
AP, I/21, 48 [ 4, 409]. Pisma sveeniku, IV, 17. - Anti Sestrama sv. Kria, Zagreb, 10. X. 1958. AP,
II/46, 1 [ 5, 1097]. Divim se vaoj portvovnosti, nesebinosti i vaem radu za blinjega, u komu
va djevianski ivot izgara pred Bogom iz ljubavi. Anti je i ranije nabavljao relikvije kako se vidi iz
pisama fra Ivana Juria. AFPPOS, Spisi I. Juria, Juri Antiu, 3. V. 1953.
38
Anti I. Juriu, Zagreb, 24. X. 1958, AP, I/21, 49 [ 4, 410]. Pisma sveeniku, IV, 18.
39
Anti Baliu, Zagreb, 18. X. 1958, AP, I/4, 18 [ 4, 46]
40
Anti Lovriu, Zagreb, 26. XI. 1958, AP I/26 4 [ 4 481].
41
Anti Petrovu, Zagreb, 23. XII. 1958, AP, I/34, 97 [ 1 456]. Pisma sveeniku, III, 20/85, 95.
42
AP, III/7, 1 [ 2, 648] AP, II/24, 99 [ 2, 506].
43
Anti . ajko, Zagreb, 14. I. 1959, AP, II/6, 12 [ 5, 142].
35
6. Boji pohod
301
Arhiv Vicepostulature, Antievi osobni zapisi [ 7, 179, prijepis 80] - 25. veljae naao se u gvardijanatu da bi gvardijanu fra Roku Tomiu estitao dvadeset i petu obljetnicu misnitva. Od nekoliko
rijei koje je Anti tada izrekao, ljetopisac fra Venceslav Gliboti pribiljeio je samo reenicu: O.
Roko je dobar. Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 19571962, 1975-1982, str. 40 [25. II. 1959].
45
Usp. Anti A. Kujundi, Zagreb, 29. III. 1959, AP, II/19, 75 [ 2, 437].
46
O toj bolesti Anti pie K. Juki, Zagreb, 18. IV. 1959, AP, III/13, 50 [ 6, 212]. da je oslabio i zato
joj za Uskrs nije mogao pisati. Nema zla, kae lijenik, ali se moram jako jako uvati. U ruke Boje,
je,
pa kako On hoe.
47
Od Balia je traio savjete s obzirom na vrhovno poglavarstvo osnivateljice Keri milosra asne
sestre Marije Petkovi. Usp. Anti Baliu, Zagreb, 20. XI. 1959, AP, I/4, 21 [ 4, 51-52].
48
Anti I. Juriu, Zagreb, 20. V. 1959, AP, I/21, 52 [ 4, 412]. Pisma sveeniku, IV, 19.
49
Profesorici Poli je pokuao pronai zaposlenje pri ratnoj mornarici ali se nije usudio izravno pisati
svom nekadanjem ueniku admiralu Pecotiu prije nego ispita kako je on raspoloen prema nama.
Anti K. Juki, Zagreb, 18. IV. 1959, AP, III/13, 50 [ 6, 212].
50
Anti M. Greguri, Zagreb, 22. VII. 1959, AP, III/12, 22 [ 6, 162].
51
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 54 [26. VIII. 1959].
52
Usp. Anti Grafu, Samobor, 27. VIII. 1959, AP, I/18, 4 [ 4, 283], - Anti F. i M. Stipeti, Samobor,
29. VIII. 1959, AP, III/35 114 [ 6, 462] i Anti I. Juriu, Zagreb, 18. X. 1959, AP, I/21, 53 [ 4, 413].
Pisma sveeniku, IV, 20.
53
Odatle je pisao gospoi Biani, s. Anelini Kujundi, s. Saleziji Mavrak i edomili ajko, a otada
su dokumetirani i njegovi ei kontakti sa Sluavkama Maloga Isusa preko voditeljice s. Lidije Tomi,
pa je vjerojatno tu proveo itavo vrijeme. Anti E. Biani, Samobor, 29. VIII. 1959, AP, III/7, 1 [ 2,
648]; - Anti . ajko, Samobor, 11. IX. 1959, AP, II/6, [ 5, 151]. Anti A. Kujundi, Samobor, 6.
IX. i 1. X. 1959, AP, II/19, 77-78 [ 2, 439-440]; Anti S. Mavrak, Samobor 8. X. 1959, AP, II/24, 105
[ 2, 511]. Anti L. Tomi, Samobor, 10. IX. te 6 i 7. X 1959.
54
Molio je fra Miju Brleka da bi pomogao studentu fra Stanku Aniu pri obradi teolokog rada, Anti
Brleku, Zagreb, 11. IV. 1960, AP, I/8, 8 [ 4, 102-103]. Od fra Ivana Juria je molio piksidu za jednu
kapelicu asnih sestara i dostavio mu adrese petorice svojih Antia kojima je Juri trebao dostaviti neke
potreptine (Anti I. Juriu, Zagreb, 11. IV. 1960, AP, I/21, 55 [ 4, 414]). Ujedno ga je molio i da bi
44
302
Ipak bilo zbog duhovnih poslova, bilo zbog odmora ponekad je odlazio iz samostana u okolicu Zagreba. Tako se ini da je 24. IV. 1960. podigao put kria u Brezovici
i boravio, vjerojatno, vie dana.55 Iz zagrebakog Kraljevca, najvjerojatnije iz samostana Sluavki Malog Isusa, estitao je 9. VII. 1960. provincijalu zagrebakih
franjevaca Damjanoviu ponovni izbor za provincijala.56 Zbog oporavka i odmora
preko ljeta je (27. VII - 8. IX. 1960) boravio u Okiu kod sveenika Frkina, gdje se
izvan gradske vreve, u prirodi i na svjeem zraku oporavljao. Tu su ga posjetila i
subraa iz samostana. No, ini se da se slabije oporavio nego prethodnih praznika
u Samoboru,57 a stvarale su mu potekou i slabe prometne veze sa Zagrebom, jer
je do eljeznike postaje imao tri sata pjeaenja, a do postaje nije bilo prijevoznog
sredstva.58 U listopadu je ponovno bio u Samoboru,59 a tu je i pred Boi odrao
duhovne vjebe asnim sestrama klarisama, a ini se proveo i sam Boi.60
Premda bolestan, gledao je s nadom i u ovozemaljsku budunost. Posebno ga
je oduevila najava Drugoga vatikanskog sabora, pa je s nadom molio da donese
obilan plod Crkvi i ovjeanstvu.61 No, ve ziki oslabio, u komunistikoj zemlji
ogranieno obavijeten o zbivanjima u Crkvi, premda bolje od ostalih sveenika,
fra Ante nije zahvaao u svu opsenost Sabora. Promatrao ga je iz svoje zagrebake sredine u kojoj komunizam nije dopustio Crkvi normalan razvoj. To ga je
potaklo i na prijedlog koji je 1961. uputio fra Karlu Baliu, a bavi se ponajvie
praktinim pitanjima. Pismo je Bali predao svom suradniku fra Petru apkunu,
nekadanjem Antievu pomoniku, da iznese svoje miljenje. No apkunovo se
miljenje razlikovalo od Antieva, osim u pristupu mistici, pa se Bali, ini se, nije
posluio Antievim prijedlogom na Saboru. No, Antiev zakljuak da je potrebno
due upuivati najveim vrhuncima mistike, a to na kraju krajeva znai da volja Boja
ja postane naa volja i da budemo s Bogom jedno kao to su tri boanske
osobe, ostao je trajno valjan zakljuak.62
pomogao pronai u Rimu boravite njegovu sinovcu i studentici Tini . (Anti I. Juriu, Zagreb, 17. VI.
1960, AP, I/21, 54 [ 4, 416]).
55
Zapis o postavljanju puta kria u Vicepostulaturi. Odatle je pisao . ajko. Anti . ajko, Zagreb,
24. IV. 1960, AP, II/6 [ 5, 167]. Taj dan je bila nedjelja po Uskrsu (bijela) a Anti u pismu navodi da
ostaje do petka, to bi znailo do 29. travnja.
56
Anti Damjanoviu, Zagreb, 9. VII. 1960. AP, I/12, 6 [ 4, 155].
57
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982,
str. 74 i 75 [7. VIII. i 8. IX. 1960].
58
AP, III/7, 3 [ 2, 650]; Anti Aniu, Oki, 30. VII. 1960, AP, I/45 [ 4, 834]. Usp. Anti . ajko,
Oki, 10. VIII. 1960. AP, II/6, [ 5, 171]. - Anti F. i M. Stipeti, Oki, 10. VIII. 1960, AP, III/35 117
[ 6, 464]. - Anti L. Tomi, Zagreb, 13. VIII. 1960, AP, II/36, 9 [ 5, 821].
59
Anti A. Kujundi, Samobor 1. X. 1962, AP, II/19, 81 [ 2, 443].
60
Usp. Anti Baliu, Zagreb, 26. XII. 1960, AP, I/4, 23 [ 4, 55].
61
Anti Baliu, Zagreb, 26. XII. 1960, AP, I/4, 23 [ 4, 56].
62
Usp. Anti Baliu, Zagreb, 20. III. 1961, AP, I/4, 24 [ 4, 57-58]. Na Antievu molbu da bi se produio studij dogmatike apkun je dodao biljeku kako je Evaelje opus vitae et non solum annorum
theologiae. apkun nije bio ni pristalica manuala na teologijama drei da su dodijali. Ali je s
Antiem stajao na stajalitu da je teologija practica scientia. Ipak je budunost dala pravo Antiu jer
je studij teologije za licencijat (magisterij) kasnije zaista s jedne godine podignut na dvije godine, a za
sveenike koji se spremaju za pastoralnu slubu uvedena je nakon diplomiranja pastoralna godina.
6. Boji pohod
303
304
Usp. Anti Damjanoviu, Zagreb, 27. IX. 1961, AP, I/12, 7 [ 4, 156]. U Samobor je doao prije 12.
IX. kad se odatle javio sestri Beati Milain. Anti B. Milain, Samobor, 12. IX. 1961, AP, II/26, 23 [
5, 697]. No, poneki njegovi penitenti su ga i tu pronalazili. Izvanprocesualna svjedoanstva, 82a (don
Slavko Mikelin).
70
Zaista lijepo je u Samoboru, lijepo je u onoj uzornoj i izglednoj redovnikoj obitelji. Tu se moli,
tu se ui, tu se slua, tu se radi, tu se sve uzimlje ozbiljno i surauje s milou Bojom
jom i redovnikim
svetim Pravilima. Ja Vam, dragi Oe, estitam na takvom uzornom uilitu i mogu Vam rei, da je to
prvo nae lozofsko uilite na pravoj svojoj visini i ozbiljnoga nauka i redovnike stege i redovnike
ozbiljnosti kojom se shvaa nauk i duhovni ivot. Anti Damjanoviu, Zagreb, 31. X. 1961. AP, I/12,
8 [ 4, 157].
71
Anti . ajko, Zagreb, 17. IX. 1961, AP, II/6 [ 5, 179].
72
AP. III/7, 7 [ 2, 654 i 655 duplikat pisma].
73
Anti S. Majstorovi, Zagreb, 28. XII. 1961, AP, I/27, 2 [ 2, 208-209]. - Iz Samobora se vratio u
Zagreb 21. studenoga. Anti B. Milain, Zagreb, 22. XI. 1961, AP, II/26, 26 [ 5, 700]. Vjerojatno je u
Samoboru nastala njegova biljeke o poniznosti datirana 13. XI. 1961. i sauvane na jednom listiu u
Arhivu Vicepostulature, Antievi osobni zapisi [ 7, 182, prijepis 81].
74
Usp. Anti Crnkoviu, Zagreb, 29. I. 1962, AP, I/10, 1 [ 4, 114]; Anti Brleku, Zagreb, 8. I. 1962,
AP, I/8, 10 [ 4, 105].
75
Usp. Anti I. Juriu, Zagreb 29. I, 5. II. i 12. III. 1962, AP, I/21, 66-68 [ 4, 424-426].
76
Tako npr. dok je estitao novoizabranom provincijalu isusovaca Ivanu Fueku, nije propustio priliku
da ga zamoli da nastoji potivati, izabrati i prihvatiti prijedloge subrae u svojoj starjeinskoj slubi.
Anti Fueku, Zagreb, 25. VII. 1962, AP, I/16, [ 4, 192-194].
69
6. Boji pohod
305
kao majka. Sestre uslune a tako i kandidatice. Bili su to nezaboravni dani.77 ini
se da je proveo tri tjedna kao na odmoru, a ljetne praznike i poslije njih vie od
dva mjeseca kod franjevaca u Samoboru, te se 5. XI. trebao vratiti u Zagreb, gdje
je nastavio svoj apostolski rad.
inilo mu se da se oporavio i osjeao se bolje.78 Radilo se zapravo tek o kraem poboljanju, jer su poboljanja ve due vremena bila promjenljiva i varljiva.
Tako je zasigurno 31. sijenja 1963. ponovno bio u krevetu.79 Bolest e ga navesti,
a moda i pritisak samostanskih poglavara, da je ipak uskoro skratio vrijeme primanja stranaka na etiri sata.80 Negdje potkraj travnja ili u prvoj polovici svibnja
poeo ga je muiti laki iijas koji mu je oteavao rad ve oslabljenog srca.81 No on
je uporno skrbio i nadalje za svoju duhovnu djecu i pisao im pisma. Brau franjevce u Provinciji pokuavao je odueviti duhovnijim ivotom molei da Gospodin
proslavi i uzdigne na oltar za primjer i za odvjetnika82 fra Stanka Petrova koji
je te godine preminuo. Pokrenuo je prikupljanje uspomena od onih koji su ga
poznavali.83 Bolesne je hrabrio svojim primjerom i jaao duhovnom ljubavlju i
panjom.84 Zalagao se da ne ugasne klica redovnikih zvanja.85 No oni koji su mu
Anti M. Ostrognaj, Samobor, 8. IX. 1962. AP, II/30, 6 [ 5, 763-764]. Usp. i Anti E. Biani,
Zagreb-Vrhovac, 12. VIII. 1962, AP, III/7, 11 [ 6, 107]. Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu,
Kronika Franjevakog samostana, 1957-1962, 1975-1982, str. 120 [7. VIII. 1962].
78
Anti B. Horvat, Zagreb, 17. XI. 1962, AP, II/11, 13 [ 2, 383]. Dozvolu da moe provesti ferije u
Samoboru zatraio je od provincijala Damjanovia 2. VII. 1962. (Anti Damjanoviu, Zagreb, 2. VII.
1962, AP, I/12, 10 [ 4, 159].) S Vrhovca je pisao s. Gonzagi mit 7. VIII, AP, II/34, 14 [ 2, 610]. i fra
Joakimu Friganoviu, 16. VIII. 1962. AP, I/15, 4 [ 4, 189]. Usp. takoer Arhiv Vicepostulature, Sestra
edomila [ajko] Antiu, Novi Marof 28. X. 1962. U Samobor je doao najvjerojatnije 25. VIII, kako
se da zakljuiti iz njegova pisma datiranog 26. VIII [u prijepisu pogreno 16. VIII, u kojem kae da je
danas u subotu doao u Samobor. Kako je subota te godine bila 25. VIII. vjerojatno je pismo dovrio
i datirao tek sutradan, ili je u datiranju pogrijeio datum, to je vjerojatnije nego dan. Isti datum je
naveden i u pismu sestri Lukreciji Mii, Samobor, 26. VIII, 1962, AP, II/25, 2 [ 5, 655]. Usp. AP,
II/28, 12 [ 2, 539]. Damjanoviu je 25. IX. zahvalio da mu je dopustio provesti praznike u Samoboru
(Anti Damjanoviu, Zagreb, 25. IX. 1962, AP, I/12, 11 [ 4, 160]). No, tamo se pojavljivao i kasnije
(7. X. usp. AP, II/32, 1 [ 2, 586]).
79
Anti K. Borkovi, Zagreb, 31. I. 1963, AP, I/7, 1 [ 2, 5].
80
Stranke je primao u 10,00-12,00 i 17,00-19,00 sati. Usp. Anti V. Jagnji, Zagreb, 19. III. 1963, AP,
II/12, [ 5, 276].
81
Anti M. Mikuliu, Zagreb,10. VIII. 1963, AP, I/30, 47 [ 4, 617]. Skoro ima tri mjeseca nosim
iijas ali ne teki vie je za me neugodni. Anti L. Markoviu, Zagreb 8. IX. 1963, AP, I/29, 1[ 2,
214]. Kroz ovo ljetno vrijeme, pae poslije Uskrsa Gospodin je na me pustio laki ishijas. [] Uskrs
je 1963. bio 14. travnja.
82
Anti I. Juriu, Zagreb, 4. IV. 1963, AP, I/21, 78 [ 4, 437]. Pisma sveeniku, IV, 30.
83
Anti je zamolio Balia da bi skupio u Rimu sve uspomene od onih koji su Petrova poznavali sa
sveuilita ili kasnije iz susreta u Rimu. Anti Baliu, Zagreb, 4. IV. 1963, AP, I/4, 30 [ 4, 64-65]. Nakon to je zatraio miljenje fra Nikole Gabria bi li se trebao i morao provesti proces za Petrovljevu
beatikaciju (Anti Gabriu, Zagreb 26. IV. 1963. Pisma, I [30/110] 146), a vjerojatno i od jo nekih
njegovih prijatelja. Odustao je kad je saznao da su najintimniji Petrovljevi prijatelji rekli da ne moe
na oltar.. Anti I. Juriu, Zagreb, bez datuma. AP, I/21, 92 [ 4, 452].
84
Kad je oboljela sestra Daroslava Vojvodi, Anti je, iako i sam nemoan, traio da mu oznai dan i
sat kad je moe posjetiti, izjavivi se spremnim zamoliti gvardijana da mu dozvoli poi taksijem. Anti
D. Vojvodi, Zagreb, 20. IV. 1963, AP, II/43, 30 [ 5, 1047].
85
Usp. Anti K. Borkovi, Zagreb, 31. I. 1963. i 3. III. 1963, AP, I/7, 1-2 [ 2, 4-6]. Nadnevak drugog
pisma je u izvorniku popravljan ini se iz broja 2 u 3.
77
306
6. Boji pohod
307
308
nji student fra Franjo Carev, ve zamoren izradom svoje disertacije, bezuspjeno
traio daktilografkinju, Anti je oito trebao upornije nastojati kod sestara vinkovki kako bi Carev skinuo teret s vrata. Vrhovna poglavarica s. Salezija nije mogla
odbiti svoga duhovnog vou i posao je bio dogotovljen, ali to je i Antia toliko
dirnulo da je teko nalazio rijei zahvale.102
Antievo zdravstveno stanje i nadalje je bilo promjenljivo. Kuni lijenik dr.
Nthig ustanovio mu je 10. studenoga 1963. upalu porebrice. Sutradan je temperatura ve bila normalna. Antieva penitetkinja s. Agnes angairala je odmah lijenike Fitera i Popovia. A stanje se poelo odmah popravljati.103 ini se da neko vrijeme poslije toga nije imao ozbiljnihih zdravstvenih problema. Ali kad je sestrama
pred doae htio napisati duhovne poticaje, kao to je ve ranije obino inio, ini
se da je trebao zatraiti pomo sestre Salezije da mu ih ona napie. Ni poetkom
1964. tjelesno zdravlje nije se bitno mijenjalo. No, duhovni mu je ivot, povjerio je
to svom ispovjedniku, po njegovu miljenju napredovao nabolje. Osjeao se sabranijim i mirnijim u Gospodinu. inilo mu se da se u svemu lake snalazi, a u dui
je osjeao predanje, mir, pomirenje i ujedinjenje s voljom Bojom
jom
.104
Njegovi su se prijatelji radovali da mu je zdravstveno stanje neto bolje.105
Bilo je to ipak samo kratkotrajno. U veljai je vratio neke posuene knjige Emiliji
Magdi, jer mu je zdravlje, kako kae, vidno nazadovalo i nije mogao ni pomiljati
na itanje. Uza sve to bio je potpuno raspoloen primajai bolest iz Boje
je oinske
ruke,106 eljan upotrijebiti sve svoje preostale snage da potakne druge na ljubav
prema Bogu. Ali zike snage nisu vie mogle slijediti njegove elje. Tako je pred
korizmu vie dana smiljao to bi napisao sestrama, ali nije uspijevao pretoiti u
tekst misli koje su mu navirale u glavu. Videi da je ve prola i Pepelnica, priopio je svoje misli sestri Saleziji molei je da mu ona napie, kao to je to uinila
i za doae, a on joj je obeavao da e za nju moliti da je Isus nadahne kako bi
napisala upravo ono to Isus hoe da im napie.107
Ve sam naslov te Antieve okrunice Krist me je ljubio i sama sebe predao
za me, Gal. 2. 20 i natuknice koje su slijedile odavale su Antievu arku elju da
potakne sestre da uzvrate na tu nesebinu Kristovu ljubav. to je tijelo vie malaksavalo, kao da se njegova ljubav prema Kristu vie rasplamsavala. A razgarala
se upravo u blinjemu.108 Dobivao je veu svrhunaranost, te je jo bolje, jae
Anti S. Mavrak, Zagreb, 7. XI. 1963, AP, II/24, 112 [ 2, 515]. I kad je Carev sljedee godine obranio
disertaciju ini se da se upravo za njezino objavljivanje zauzeo Anti i da je molio Saleziju da bi tekst
dogotovila prema opaskama cenzora. Anti S. Mavrak, Zagreb, 31. XII. 1964, AP, II/24, 162 [ 2, 533].
103
Arhiv franjevakog samostana u Zagrebu, Ljetopis samostana, svetita, upe Majke Boje
je Lurdske
u Zagrebu, 1962-1964, 10-12. XI. 1963.
104
AP, I/29, 3 [ 2, 218], Zagreb 16. I. 1964.
105
Arhiv Vicepostulature, R. Tomi Antiu, Split 22. I. 1964.
106
AP, III/21, 14 [ 2, 740], Zagreb 6. II. 1964.
107
Anti S. Mavrak, Zagreb, 13. II. 1964, AP, II/24, 120 [ 5, 588-589]. Pepelnica je 1964. bila 12.
veljae.
108
Ljubit u Isusa [] u blinjem strpljivou, blagou, ljubavlju. Anti S. Mavrak, Zagreb, 13. II.
1964, AP, II/24, 120 [ 5, 588].
102
6. Boji pohod
309
Uz trpljenje koje namjenjuje za svog duhovnog voditelja, on moli odjednom jo i dvije devetnice:
jednu Djevici Siromaha, a drugu Milosrdnoj Ljubavi Kristovoj. Usp. Anti L. Markoviu, Zagreb 15.
VII. 1964, AP, I/29, 4 [ 2, 219],
110
Arhiv samostana sv. Klare u Zagrebu, Povijest samostana sv. Klare Bezgrjenog Srca Marijina,
Samobor-Zagreb, (rukopis bez paginacije) uz datum 10. VI. 1964.
111
Zagrebaki provincijal Damjanovi, oito ne znajui kako sam rijeiti sluaj s jednim svojim klerikom, uputio ga je Antiu, to dokazuje koliko se u njegove sudove pouzdavalo. U spomenutom sluaju
Anti je pokazao evaneosku irinu posluivi se prispodobom neplodne smokve i zamolivi provincijala da kleriku prui priliku jo jednu godinu, uvjeren da milost Boja
ja u njemu nee biti besplodna.
Anti Damjanoviu, Zagreb, 6. VII. 1964, AP, I/12, 14 [ 4, 164].
112
AP, Izvanprocesualna svjedoanstva, 15 [ 9, 48].
113
Anti S. Mavrak, Zagreb, 13. VIII. 1964, AP, II/24, 150 [ 5, 627]. - Anti E. Biani, Vrhovac, 20.
VIII. 1964, AP, III/7, 17 [ 6, 111]. - Anti M. Mikuliu, Zagreb, 2. IX. 1964, AP, I/30, 55 [ 4, 630].
Usp. takoer Anti . ajko, Zagreb Vrhovac, 9. IX. 196, AP, II/6 [ 5, 216]. Anti gvardijanu Vuki,
Vrhovac, 16. VIII. 1964. i 17. IX. 1964, AP, I/49, 8-9 [ 4, 933-935]. S Vrhovca se jo jednom javio E.
Biani, Vrhovac, 24. IX. 1964, AP, III/7, 21 [ 6, 114].
114
Anti B. Bajiu, Vrhovac, 24. VIII. 1964, AP, I/2 [ 4, 7-8]; Anti J. Bakotinu, Zagreb, 14. VI. 1964,
AP, I/3, 1 [ 4, 10-12]. Odatle se javlja i fra Miji Brleku. Anti Brleku, Zagreb, 28. IX. 1964, AP, I/8,
12 [ 4, 107].
109
310
skog nadbiskupa.115 No, posjete stranaka, uz rijetke izuzetke, nije primao jer je jednoj svojoj duhovnoj keri napisao da se do njega ne moe doi bez gvardijanova
doputenja.116
S Vrhovca117 se Anti vratio 14. X. 1964. u pratnji gvardijana fra Ivana Vuke.
Zdravstveno stanje mu je neposredno poslije povratka bilo kao i na Vrhovcu, pa
se uzdao da mu se zdravlje poboljava.118 Uzdanje je meutim bilo varljivo. Ubrzo
je uhvatio jaku prehladu, a raunao je da moe biti i neto ozbiljnije. Ipak je nastavio voditi svoju duhovnu djecu, pismeno iz kreveta. Prepustio se Bojoj
joj volji,
nastojei preko trpljenja osjetiti tajnu milost, tajne predodreenja, pomilovanja
i jedinstva s Gospodinom, molei jednu duhovnu ker da ga preporui Bogu i
Bogorodici da mu udijele svrhunaravnu ulivenu prisutnost.119
Uz pomo drugih, Anti je tada ve bio dovrio prijevod Serafskih iskrica
(Scintille Serache), pa je i na taj nain bio ispunjen jedan dio njegova mladenakog sna, te je i stoga osjeao zahvalnost Bogu.120 Ta se zahvalnost izlijevala u
njegovim molitvama, a ostao je pismeno zasvjedoen tek plamiak ljubavi kojom
je uzvraao Gospodinu na darovima koje mu je udjelio.
Leim i elim ugoditi Gospodinu izvrujui njegovu sv. volju molei ga da me
se udostoji svega sobom ispuniti. Boju ljubav smatram, cijenim, za jedino, pravo,
najvee blago i dobro. Od toga ni sam Svemogui ne moe mi vie udijeliti. To je ono
to najvie traim od Gospodina i to bih najvie elio postignuti prvo nego me on
pozove Sebi.121
Krajem studenoga stanje se sve vie pogoravalo. Drei da Gospodin hoe da
trpi i da mu preko patnje bude blie, zahvaljivao je i na tom Gospodinu. Njegovo
predanje u Boju
ju volju nije umanjilo skrb za zdravlje, pa je odluio napisati dr.
Jelaviu da bi ga doao pregledati.122 Ni lijenika skrb nije vie puno pomagala.
Sestri edomili prekinuo je 28. XI. pisanje opaskom da je slab i umoran.123
Iz dana u dan je malaksavao i osjeao se slabije, no nije isputao iz vida posao
na ivotopisu sv. Karla Secijskoga. Molio je sestre milosrdnice da porade kako bi
ini se pomalo udnim da je Juriu najprije priopio da je Boja volja da se upie na daljnje teoloke
studije i da poloi doktorat, a potom je u sljijedeem pismu povukao tu svoju kategorinost o Bojoj
volji preputajui mjesnom ordinariju i Juriu da oni odlue to sa studijem, a on e ga pratiti molitvom. Anti Juriu, Zagreb, 23. VIII. i 29. IX. 1964. AP, I/19, 20 i 21 [ 4, 330-331].
116
Anti M. Greguri, Vrhovac, 13. VIII. 1964, AP, III/12, 28 [ 6, 171]. Usp. takoer Anti gvardijanu
Vuki, Vrhovac, 17. IX. 1964, AP, I/49, 8-9 [ 4, 934-935].
117
Odatle je pisao pisma M. Ostrognaj, 11. IX. 1964, AP, II/30, 23 [ 2, 577]; . ajko 9. i 18. IX.
1964, 2. i 12. X. 1964, AP, II/6, 40 i 41 [ 2, 347-351]; Supruzima Mui, 17. VIII. 1964, AP, III/22, 2-3
[ 2, 743-744, 748-749], gospoi Biani, 24. IX. 1964, AP, III/7, 20 [ 2, 662], supruzima Mui 29.
IX. 1964, AP, III/22, 4-5 [ 2, 745 i 750]; I. Mui iz Vrbanieve 12. XI. 1964, AP, III/22, 6 [ 2, 746].Bio sam dva mjeseca na Vrhovcu. Poslije sam obolio i doao u samostan ima brzo mjesec dana.
118
Anti E. Biani, Zagreb, 15. X. 1964, AP, III/7, 22 [ 6, 115].
119
Anti S. Mavrak, Zagreb, 13. X. 1964, AP, II/24, 151 [ 5, 629].
120
Anti S. Mavrak, Zagreb, 31. X. 1964, AP, II/24, 152 [ 5, 632].
121
Anti S. Mavrak, Zagreb, 31. X. 1964, AP, II/24, 152 [ 5, 630].
122
Anti nepoznatoj osobi, Zagreb, 24. XI. 1964, AP, II/45, 20 [ 5, 1084].
123
Anti . ajko, Zagreb, 28. XI. 1964, AP, II/6, 6 [ 5, 228].
115
6. Boji pohod
311
sestre.
126
Anti nepoznatom sveeniku (provincijalu ?), Zagreb, 17. XII. 1964, AP, I/49, 10 [ 4, 936].
127
Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 39a [ 7, 100].
128
Anti S. Mavrak, Zagreb, 24. XII. 1964, AP, II/24, 160 [ 5, 644].
129
U Antievo ime generalni denitor Berard Bari proslijedio je molbu preko generalnog prokuratora
Kongregaciji za redovnike ustanove. Arhiv Vicepostulature, Bari Antiu, Rim, 7. I. 1965.
130
Anti nepoznatom sveeniku (provincijalu ?), Zagreb, 17. XII. 1964, AP, I/49, 10 [ 4, 936].
131
Anti R. Deman, Zagreb, 30. XII. 1964, AP, II/7, [ 5, 250].
132
Djeluje pomalo udno da mu je u takvim okolnostima njegov nekadanji gvardijan, a tada tajnik i
prokurator Provincije i provincijski asistent Treeg reda fra Roko Tomi poslao neku knjigu o Treem
redu, da bi mu pripremio pouke koje bi mogle posluiti asistentima Treeg reda i upnicima. Moda je
htio zadovoljiti samo Antievo zanimanje za duhovnim knjigama. Anti je to, meutim, shvatio sasvim
ozbiljno i zamolio sestre Nae Gospe da bi njih nekoliko napisale, prema toj knjizi, po jedan poticajni
govor onako kako bi ga odrala na upi Treem redu. Usp. Anti B. Milain, Zagreb, 5. I. 1965, AP,
II/26, 35 [ 5, 714-717].
133
Anti R. Tomiu, Zagreb, 18. I. 1965, AP, I/40 [ 4, 780].
134
Anti Friganoviu, Zagreb, 13. I. 1965, AP, I/15, 5 [ 4, 190].
135
I. Vuka, O. Ante Anti. Izvjetaj o bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog otkupitelja, 14
(1965), br. 3-4, str. 25.
136
Usp. Anti J. Bakotinu, Zagreb, 3. I. 1965, AP, I/3, 2 [4. 13].
137
Posljednju misu slavio je u kapeli sjedei 11. sijenja 1965, (I. Vuka, O. Ante Anti. Izvjetaj o
bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965). br. 3-4, str. 25). Kongregacija za redovnike izdala mu je 13. sijenja 1965. pod br. prot. 17686/65 doputenje da moe slaviti misu u sobi.
Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 38 [ 7, 101-102]. ini se da je Anti samo jednom misio
u sobi 29. I. 1965. i to mu je bila posljednja misa koju je slavio. Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 39b [ 7, 103]; I. Vuka, O. Ante Anti. Izvjetaj o bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog
otkupitelja, 14 (1965), br. 3-4, str. 25.
124
125
312
Uzimao je lijekove i u jedan dan izluivao u poetku oko 2,5, a ubrzo potom
i oko 5 litara vode.138 Uza sve to njegova se misao okretala prema potrebnima.139
U veljai je ponovno imao manju ognjicu. Uzimao je lijekove koji prouzrokuju
luenje vode iz organizma tako da je u dva dana izluio skoro 8 litara vode.140
No on je uza sve to bio potpuno miran. Njegovi brojni izvjetaji o zdravstvenom
stanju potpuno su statistiki, kao da su bili namijenjeni za bolniki karton. Nije
eznuo za ozdravljenjem, ali nije govorio ni o smrti. Preputao se jednostavno u
Boje
je ruke.
Sve primam iz ruke Boje. Pie nepoznatoj osobi, moda bolniarki sestri
Martinki Ostrognaj. elim ispuniti savreno predano sv. volju Boju i Isusovu, ispiti
kale to mi daje i dade. Nita drugo ne elim nego njegovu ljubav s kojom ga elim
proslaviti, od svega se oistiti i due posvetiti i Njega svima dati. Draga keri, ako
je sv. volja Boja moli Njegovu ljubav i milosre da ispunim postavljeni cilj i da Mu
dovedem sve due bilo molitvom bilo trpljenjem bilo duhovnom poukom.141
Uz molitvu i trpljenje Anti nije, uspkros bolesti i slabosti, odustajao od duhovne pouke. Pa ak i onda kad su osobe dolazile moda pomalo i u nezgodno vrijeme, dok su mu njegova redovnika braa nastojala olakati njegove zdravstvene
tegobe. Tako se dr. Miroslav antek prisjea da je pokucao jednog ranog jutra, u
7 sati, dok su Antiu upravo pomagali da izmjeri temperaturu. Premda se antek
htio povui Anti ga je zadrao, zatraio od subrata da mu doda tolu koju je stalno
imao u sobi i ispovjedio ga.142
Neposredno poslije svetkovine Gospe Lurdske, zatitnice crkve, samostana i
upe, lijenik Neven Jelavi je 12. II. izjavio da mu je srce oslabilo toliko da se
udi kako uope ivi. Vijest se brzo proirila po Provinciji pa mu je ve isti dan
njegov nekadanji gojenac fra Ante Sekelez javio da je slavio sv. misu po njegovoj
Anti nepoznatoj osobi [moda M. Ostrognaj], Zagreb, 14. I. 1965, AP, II/45, 28 [ 5, 1093]. - Anti
nepoznatoj osobi [moda M. Ostrognaj], Zagreb, 17. I. 1965, AP, II/45, 29 [ 5, 1092]. - Anti nepoznatoj osobi [moda M. Ostrognaj], Zagreb, 20. I. 1965, AP, II/45, 30 [ 5, 1091]. Sv. misu nije govorio
ni poslije 14. sijenja, usp. dopis Anti nepoznatoj osobi [moda M. Ostrognaj], Zagreb, 30. I. 1965,
AP, II/45, 32 [ 5, 1095].
139
Fra Nikolu Gabria je molio da bi klarisama u Mikuliima kod Zagreba mjeseno slao od Kruha sv.
Ante tisuu ili dvije dinara. Anti Gabriu, Zagreb 25. I. 1965. Pisma, I [30/112] 148.
140
Anti M. Ostrognaj, Zagreb, 1. i 9. II. 1965, AP, II/30, 27. i 29 [ 5, 773-774, 771]. - Anti nepoznatoj osobi [moda M. Ostrognaj], Zagreb, 28. I. 1965. AP, II/45, 31 [ 5, 1086-1087]. - Bolniarka
Martinka govori o 7 litara. Arhiv Vicepostulature, Sestra [M. Ostrognaj] Antiu, Rebro, 20. II. 1965.
141
Anti nepoznatoj osobi [moda M. Ostrognaj], Zagreb, 14. I. 1965, AP, II/45, 28 [ 5, 1093-1094].
U takvom ozraju
ju i Damjan Damjanovi opisuje svoj razgovor s Antiem u kojem mu je Anti rekao
da se ne boji smrti, ali i da ne eli odmah umrijeti ve tek onda kad potpuno ispuni volju Boju.
ju. D.
DAMJANOVI, Predraga brao i sestre! [Govor kod sveane zadunice, 9. III. 1965] Vjesnik Provincije
Presvetog otkupitelja, 14 (1965) br. 3-4, str. 36-37.
142
AV, Izvanprocesualna svjedoanstva, 13 [f. 45]. antek spominje o. Krstia koji je tada posluivao
Antiu, no nije iskljueno da je pretvorio ime u prezime i da se radi o fra Krsti Braliu, tada studentu
na Zagrebakom sveuilitu.
138
6. Boji pohod
313
nakani. A sutradan je Anti pred okupljenom braom uinio javnu ispovijed, zatraio od brae oprotenje i primio bolesniko pomazanje.143
asne sestre s Rebra bile su mu neprestano na usluzi, posebno sestra Martinka,
i brinule se nesebino za njegove potrebe. Anti je brino vodio rauna o njihovim
poslovima i obvezama. Ipak nije bio bojaljiv kad mu se trebalo obratiti za pomo.
Kao da je raunao na neko prirodno pravo, na Boju
ju volju, da se njegova duhovna
djeca brinu za duhovnog oca.144
POKRISTOVLJEN
U bolesti je Anti uz Sveto pismo, koje je neprestano imao uza se, nastavio s
itanjem Terezijina Nutarnjeg dvorca. Usporedo s mistinim hodom kroz sadraj
tog djela u sebi je obnavljao, po tko zna koji put, elju da se njegov duhovni hod
zavri u nebeskom dvorcu.
Ispuniti savreno, predano volju Boju,
ju, Bojom ljubavlju proslaviti Boga, posvetiti due i privesti ih Bogu, dapae pokloniti duama samoga Boga koji se njemu darovao, bio je Antiev ivotni cilj. Suoblienje s Kristom bio je njegov ideal
za kojim je teio itavi ivot. To se suoblienje nije sastojalo u tome to bi on kao
sveenik zastupao Kristovu ulogu.145 Sastojalo se u preobraavanju u Krista.
Preobraziti se u Krista, bit je svih Antievih pouka146 i tenja itavog njegova
ivota. Ve od mladih dana kad se potpuno predao Kristu, sebe je rado poistovjeivao s Kristom, traei od penitenata da prihvate njegove naloge u duhovnom
vjebanju kao da im Isus nalae.147 Kao dionik Kristove vlasti, ponekad je duhovnoj djeci strogo zapovijedao.148 No, poput Krista sveenika i molio je za one
I. Vuka, O. Ante Anti. Izvjetaj o bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog Okupitelja, 14 (1965),
br. 3-4, str. 25. Usp. fra Ignacije Aljinovi Antiu, Zagreb [Sveti Duh], 14. II. 1965.
144
Anti M. Ostrognaj, Zagreb, 3. II. 1965. AP, II/30, 28 [ 5, 776]. Hvala Gospodinu koji hoe da s
ocem nosite kri i da budete dionici njegovih trpljenja i patnja.
145
Kad mu daju darove, on otvoreno kae: To ja ne zasluujem. Sve to ide Isusu, za iju ljubav Vi sve
rtvuvjete i s Vaim darom Njega astite u mojoj slaboj i nevrijednoj osobi: Sve to se ini sveeniku,
sve to pripada, sve se to ini samom Isusu, koga sveenik zastupa. Anti M. Sikavici, Makarska, 15.
VI. 1944, AP, III/29, 3 [ 6, 313]. To poistovjeenje po slubi moglo bi se razabrati i iz pisma emi
Biki, u kojem joj daje pravila za ivot rijeima: Evo vam ovih pravila. Primite ih od Isusa Anti
. Biki, Zagreb, 9. VII. 1953, AP.,II/3, 3 [ 2, 328] ili . ajko: Sve ono to Vam je Gospodin gvorio,
u duu ulijevao, pouavao Vas preko svog nevrijednog sluge, vrite kao njegovu sv. volju. Anti .
ajko, Zagreb, 11. II. 1959, AP, II/6 13[ 5, 143]
146
Fra Karlu Baliu pie: Neka se o Vama s pravom moe rei: Cor P. Caroli Cor Christi. Anti
Baliu, Zagreb, 5. III. 1959, AP, I/4, 19 [ 4, 48]. Prosim Gospodina [] da ne ivite vie Vi, nego
Krist u Vama! Anti Baliu, Zagreb, 11. XII. 1961, AP, I/4, 28 [ 4, 61]. Sestri Beati pie: Ja bih elio
a to i molim da Vam Isus udijeli, neka u Vama ne kuca Vae srce nego srce Isusovo. Neka se moe rei:
Srce . M. Beate srce Isusovo! Volja . M. Beate sv. volja Boja!
ivot . M. Beate ivot Kristov.
ja!
Anti B. Milain, Zagreb, 22. VI. 1963, AP, II/26, 31 [ 5, 708].
147
Anti a S. Mavrak, Zagreb, 26-I-1951, AP, II/24, 1 [ 2, 462].
148
Anti M. Baturi, Zagreb, 9. III. i 9. VII. 1947, AP, III/5, 21 [ 6, 59-61].
143
314
Ponekad su molitve bile i este i brojne. Tako fra Karlu Baliu pie da se za njega posebno moli
svaki dan. Anti Baliu, Zagreb, 26. XII. 1960. i 31. X. 1961, AP, I/4, 23 i 27 [ 4, 55 i 60].
150
Anti . Biki, Zagreb, 8. X. 1953, AP, II/3, 4 [ 2, 329].
151
Anti . Biki, Zagreb, 19. V. 1954, AP, II/3, 5 [ 2, 331].
152
Anti L. Markoviu, Zagreb, 5. II. 1965, AP, I/29, 10 [ 2, 226].
*
Istaknuo V. K.
149
6. Boji pohod
315
316
6. Boji pohod
317
[ 2, 581]; 14. IX. 1964, AP, II/30, 26 [ 2, 582]. Daje sliicu nekoj Marici da je primi kao od Isusa
Anti . ajko, Zagreb, 17. IX. 1961, AP, II/6 [ 5, 179]. 18. IX. 1964. [5 219]. - Anti nepoznatoj
osobi, Vrhovac, 21. IX. 1964, AP, II/45, 19 [ 5, 1090].
158
Provincijal Jerko Lovri se sjea da su zadnje rijei koje je uo od Antia bile: Molite Vi, neka
mole braa, da ne ivim ja nego Krist u meni. Vjesnik Provincije Presvetog Okupitelja, 14 (1965),
br. 3-4, str. 28.
159
Anti M. Ostrognaj, Zagreb, bez datuma. AP, II/30, 30 [ 5, 777].
160
Anti L. Markoviu, Zagreb, 31. I. 1965, AP. I/29, 9 [ 2, 225]. Zanimljivo je da Anti ovdje upotrebljava sliku iz treeg poglavlja, sedmoga stana, o preobrazbi leptira.
161
Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 39c [ 7, 103].
162
Izvanprocesualna svjedoanstva, 105 (S. Arai).
163
I. Malinka, Duhovno oinstvo sluge Bojega
jega oca Antia, Antieva
eva ba
batina u duhovnoj obnovi
Hrvatske, Zagreb, 1994, 197.
318
mukao. Dr. Ntig mu je oko 12 sati dao injekciju. Nije koristilo. Prispjela je s
lijekom i bolniarka asna sestra Matejka Selina, koja ga je njegovala u bolnici
na Rebru.164 Lijek, meutim, vie nije koristio. Nije pomagao ni respirator koji je
donijela dr. Neda Hrko.165 Preminuo je 4. III. 1965. oko 12,30 sati,166 diui ruke
na blagoslov167 i s enjom u srcu da ga Gospodin preobrazi u novo stvorenje i
povede u nebesku pivnicu, kako je slikovito nazvao radosno opinstvo svetih u
nebu.168
Ljetopis Sestara sv. Kria na Rebru. 4. III. i 16. V. 1965. Usp. takoer S. Bani, O sanctissima anima, Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965), br. 3-4, str. 52-53.
165
Prema S. Araiu, Anti je Matejki pred est godina rekao da e biti prisutna na njegovoj smrti, a
slino je predskazao i dr. Nedi Hrko i samom fra Silvestru. Izvanprocesualna svjedoanstva, 105 (S.
Arai).
166
Lijenika potvrda dr. Vladimira Nthiga, Arhiv Vicepostulature, Osobni dokumenti, 41 [ 7, 105];
I. Vuka, O. Ante Anti. Izvjetaj o bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog otkupitelja, 14 (1965),
br. 3-4, str. 25; Arhiv Vicepostulature, Osmrtnica, Osobni dokumenti, 42 [ 7, 106]. Gvardijan Vuka u
izvjetaju navodi da je prestao disati tono u 12,30 a u osmrtnici je navedeno da je umro u 12,40 sati.
167
Arhiv Vicepostulature, Druga izjava Milene Bebi, sestre sv. Kria, Zagreb, Vrhovac 43.
168
Anti S. Mavrak, Zagreb, 7. XII. 1964, AP, II/24, 159 [ 2, 532]. Dok smo jo ovo kratko vrijeme
na ovome svijetu, molimo se, trudimo se, da uemo u nebesku pivnicu - cella vinaria - gdje uvaa
Gospodin due i preobrazuje ih u nova stvorenja. Dua ne moe postii ovu preobrazbu nikada sama po
sebi. On nas mora tu uvesti i u nama svoje udo proizvesti. Za tu milost spreman sam trpjeti sve muke,
trpljenja i boli, patnje samo da me Gospodin uini dostojnim toga dara. Izraz nebeska pivnica (cella
vinaria) Anti je preuzeo iz Pjesme nad pjesmama, 2,4.
164
319
7. Zagovornik u nebu
7. ZAGOVORNIK U NEBU
Ovo je ljubitelj svoje brae koji se mnogo moli
za narod. (2 Mak 15,14)
Oduvijek je ovjek bio sklon, znajui vlastite slabosti, traiti posrednike koji
bi ga zagovarali kod Boga. U Starom zavjetu kao veliki posrednici spominju se
Mojsije, Samuel i Jeremija.1 Jedini posrednik novoga Saveza izmeu Boga i ljudi
jest ovjek Isus Krist,2 koji kao posvemanja Ljubav pridruuje k sebi lanove
svoga mistinog tijela kao suradnike. Prema kranskom vjerovanju, ta suradnika uloga u posredovanju posebno pripada onima koji su, pobijedivi zlo u svome
tijelu, preli s ovoga svijeta u nebesko kraljevstvo,3 pa im se zbog toga Crkva i
utjee za zagovor.4
GLASOVI O SVETOSTI
Neposredno nakon Antieve smrti njegovi tovatelji okupljali su se oko njegovih posmrtnih ostataka na mrtvakom odru i upuivali mu svoje molbe za zagovor
u razliitim potrebama.
Dok je leao na odru, od petka ujutro do ponedjeljka dolazili su mnogi, nekima se inilo stotine, i doticali ga se svojim krunicama.
Leao je on na odru smiren i spokojan, licem pronjene dobrote, ili kako je to
lijepo rekla asna majka Salezija, Milosrdnica sv. Vinka: u kapelici je na odru
320
leao pravednik, na ijem je licu vidljivo ostao odraz susreta s Bogom Ocem, s Bogom
Sinom i s Bogom Duhom Svetim.5
U ponedjeljak 8. III. u 8.00 sati u kapelici Gospe Lurdske splitski nadbiskup
Frane Frani slavio je sv. misu zadunicu uz posluivanje franjevaca. Pjevale su
studentice Instituta za crkvenu glazbu. Potom je pokojnik oko 10 sati prevezen u
mrtvanicu na Mirogoju, gdje je okupljenom mnotvu isusovac Ivan Kozelj odrao govor, a potom je u 16 sati obavljen pogreb koji je vodio zagrebaki pomoni
biskup Franjo Kuhari a prisutni su bili nadbiskup Frani i biskup Smiljan ekada.
Sprovod je za mnoge bio nezapamen. Uz tri biskupa sabralo se mnotvo sveenika, asnih sestara i tisue vjernika da mu reknu posljednji hvala na zemlji i
zaponu preporukama njegovoj dobroti na nebu. [] uvjereni da je na nebu jedan
svetac vie, a na zemlji jedan pravednik manje. Kad je nakon odranog govora fra
irila Markoa na koncu sprovoda nad otvorenim grobom otpjevan i Tebe Boga
hvalimo, kao zahvala Bogu za jedan tako darovani ivot, mnogi su zakljuili da
se tako pokapa samo svetac.6
jem
ovjeku,
na grobu kao da su to osjetili mnogi. U emisiji o njegovoj smrti, na hrvatskom
Ljetopis Sestara milosrdnica [Frankopanska 17, Zagreb], 4-8. III. 1965, [str. 202-203]. Kad sam kod
njegova svetog odra bila rekla sam mojoj pomajki: Ovo je drugi sv. Franjo Asiki. (Izvanprocesualna
svjedoanstva, 96. S. Lonarevi).
6
I. Vuka, O. Ante Anti. Izvjetaj o bolesti i smrti, Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965),
br. 3-4, str. 25-27; Tu je objavljen i Kozeljov govor odran na sprovodu (str. 31-34); Ljetopis Sestara
milosrdnica, Frankopanska 17, Zagreb, spominje u sprovodu umjesto biskupa ekade Lacha (4-8. III.
1965 [str. 202-203]).
5
321
7. Zagovornik u nebu
Jedan primjerak teksta koji je proitan na Vatikanskom radiju sauvan je meu spisima fra Dominika
unjare.
8
Usp. Saalnice, Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965), br. 3-4, str. 54-56. I ostali
izrazi suuti odraavaju uvjerenje u Antievu svetost, a neki su mu ispjevali i pjesme.
9
M[ijo kvorc], Umro Pater Anti, Glas Koncila, 4 (1965), br. 5 [14. III], str. 11. Ista je fotograja objavljena kasnije na spomen-sliici za trideseti dan pokopa i na etvrtoj stranici korica asopisa
Marija, u kojem je objavljen lanak O. fra Ante Anti (1893-1965), Marija, 3 (1965), 139- 140.
10
Ve sutradan slavio je misu zadunicu u crkvi Majke Boje
je Lurdske pomoni zagrebaki biskup
Josip Lach, a o Antiu su govorili provincijal Hrvatske franjevake provincije sv. irila i Metoda fra
7
322
Ni Antiev grob nije zaboravljen. Zemljani grobni humak pod kojim je ukopan taj jednostavni franjevac njegovi
su tovatelji neprestano posjeivali, molei Antiev zagovor
i ukraavali grob svjeim cvijeem. Poeli su se pronosti i
glasovi o uslianjima molitava, pa ak i o neobinim zbivanjima. Na grob su zahvalni molitelji poeli ostavljati i ploice
sa zahvalama.13
Oduevljenje Antievim likom potaklo je upravu franjevake Provincije Presvetog Otkupitelja najprije da pone
organizirano prikupljati podatke uspomene i dojmove o fra
Anti,14 koji su objavljivani u Vjesniku Provincij15 a ukoro su
objavljena i dva Antieva ivotopisa.
I. Duli, O Ante
Anti, Kapela
Majke Boje
Lurdske u Zagrebu
Damjan Damjanovi i isusovac Ante Katalini. Katalini je drao govor o Antiu u isusovakoj crkvi
u Zagrebu 14. oujka. Za tridesti dan od pokopa (8. IV. 1965) prireen je sveani Requiem za koji
je otisnuta posebna sliica. Misu je slavio fra Damjan Damjanovi a propovijedao fra Ante Crnica.
Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965) br. 3-4, str. 24-27. 34-38.
11
Tekstovi su objavljeni pod naslovom Svom najboljem duhovnom ocu redovnice grada Zagreba,
Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965), br. 5-6, Prilog str. 1-20. Kronika sestara sv. Kria
- Zagreb. Ljetopis Sestara milosrdnica, Frankopanska Zagreb, 14. V. 1965. Vjerojatno se pogreni
datum u ljetopisu, koji je pisan naknadno, uvukao iz datuma kojim je datirano predavanje asne majke
sestara milosrdnica Salezije Mavrak.
12
Tekstovi su objavljeni pod naslovom Komemoracija u Makarskoj u spomen fra Ante Antia,
Vjesnik Provincije Presvetog Otkupitelja, 14 (1965), br. 11-12, Prilog str. 39-50.
13
Soja Lonarevi o tome pie: Kad doem ovako bolesna na njegov grob, molim se i priam mu sve
svoje potekoe i jade, kao kad je bio iv i ve sutra osjetim da je pomogao u onom to sam ga molila.
- Jo je neto udno. Ja imam kompleks da se bojim groblja i mrtvaca, ali kad sam kod njega na groblju,
7. Zagovornik u nebu
323
324
UDESNI DOGAAJI
Svjedoanstva o primljenim milostima po Antievu zagovoru, dostavljena u
Vicepostulaturu, bilo na traenje, bilo iz vlastite pobude, dosta su brojna i nejednake vrijednosti. Meu izvjestiteljima ima osoba razliitih zanimanja i obrazovanja,
od obinih ena sa sela i iz grada, supruga ija su zanimanja iz izvjetaja nepoznata,
inenjera, profesora, lijenika, sveenika i vie asnih sestara. Uglavnom se radi o
jednostavnim iskazima koji su rijetko potkrijepljeni strunom dokumentacijom i
zbog toga znanstveniku ne pruaju dovoljan temelj za znanstveno prouavanje.
Pokatkad osobe jednostavno iznose svoje doivljaje u kojima je Anti samo
jednostavni objekt nutarnjeg doivljavanja, kojemu moemo poklanjati ili ne poklanjati pozornost ovisno i o vlastitom stajalitu.22 Neka se zbivanja bez sumnje
mogu protumaiti i naravnim putem pa je prema mudroj postavci koja se pripisuje
sv. Grguru Velikom, Fides non habet meritum, cui humana ratio praebet experimentum23 nepotrebno traiti izvanredni Boji
ji zahvat gdje je Tvorac mudro sazdao
prirodni red stvari. Ozbiljniju pozornost privlae izvjetaji o teko objanjivim
dogaajima i ozdravljenjima meu kojima i od tekih bolesti.
Iz tih izvjetaja isprianih jednostavnim stilom i neposrednom iskrenou o
bolesti, lijeenju, utjecanju Antiu za pomo i o ozdravljenju, ili barem olakanju, izbija vrsto uvjerenje dotinih osoba u moni Antiev zagovor. Uvjereni da
preko Antia djeluje sam Bog, Antievi su tovatelji priali o njemu u sredinama
u kojima su se kretali i ivjeli, bez obzira na to to su ih ponekad sluali s nepovjerenjem, jer nisu mogli preutjeti ono u to su duboko bili uvjereni, pa se i glas
o njemu irio kao o monom Bojem
jem zagovorniku.
znam kako svetac treba izgledati (88, kirurg Joko Pinjatela); Ako on nije svet s takvim ivotom, onda
ne znam to se zahtijeva za svetaku aureolu (39, Anelina Kujundi, sestra Nae Gospe); Od prvog
susreta potivala sam ga kao pravednika. [] Poslije njegove smrti tujem ga kao sveca [] (140, sestra
Soja Juki); Ako ima uope svetaca danas na zemlji [] onda drim svakako da je jedan od njih bio i
pok o. Ante Anti (141 sestra Benita Prkain).
22
S. Vendelina Cvetni iz drube Sestara sv. Kria iznosi da je Lovrinca Cindori izjavila da je Antia:
vidjela kako se die prema nebu: Bio je: elav, imao je velike oi, bijeli habit i bose noge. U sestru
je gledao, smjeio joj se i dizao prema gore. No, prema istoj izjavi ista je sestra predosjetila i smrt
vl. Kopia. Izjava s. Vendeline Cvetni, bez datuma [iz 1996]. - S. imka Badurina bila je uvjerena
da joj je Anti, koji ju je pred put ohrabrio i obeao joj dati svoga anela uvara na putovanje kojeg
se bojala u Pritinu zaista i poslao svog anela uvara, jer su joj na putovanju razne osobe srdano
pomagale (Svjedoanstvo s. imke Badurine, 14. III. 1996).
23
M. GRABMANN, Die Geschichte der scholastischen methode II, Freiburg im Breisgau 1911, 36 i 39.
325
Z
Zakljuak
ZAKLJUAK
Fra Ante Anti je bez sumnje jedan od zanimljivijih likova u povijesti duhovnosti Katolike crkve u Hrvatskoj u novije doba. To pokazuje i injenica da je o
njemu napisano vie ivotopisa. ivotopisci su bili odreda ljudi koji su Antia dobro poznavali ili su se njegovim likom oduevili. Premda njihovi ivotopisi odgovaraju stvarnosti, nije ih uvijek mogue znanstveno provjeriti. Pisani ponajee
srcem, ponekad su se ustavljali na simpatinim anegdotama, pravim duhovnim
cvjetiima, ijim cvjetovima ostaje moda katkada zaklonjeno stablo Antieva duhovnog ivota s bogatim duhovnim urodom.
Ovaj se ivotopis od ostalih razlikuje u tome to je pisan iskljuivo na izvornim dokumentima, iz prve ruke, dajui prednost onima koji su pisani u vrijeme
kad su se zbivanja dogaala, dok su kasnije uspomene uglavnom koritene za
razjanjenje tih zbivanja.
Anti se rodio 1893. i prve odgojne smjernice dobio je na prijelomu XIX. i
XX. stoljea, dok je organizirani katolicizam u Hrvatskoj doivljavao obnovu,
pod utjecajem Katolikog pokreta i Katolike akcije. Po naravi sklon pobonosti,
prihvatio je redovniki poziv u Franjevakoj provinciji Presvetog Otkupitelja, sa
sjeditem u Splitu, utirui ve kao mlad put svojoj posebnoj duhovnosti. I dok su
mnogi njegovi suvremenici, poput apostola Petra, bili spremni borbeno braniti
svoju Crkvu, shvaajui rijei pape Pija X. sve obnoviti u Kristu (instaurare
omnia in Christo) kao poziv na vrsto ustrojstvo, Anti je taj poziv shvatio prema
Kristovoj prispodobi o kvascu koji neujno djeluje dok sve tijesto ne uzraste.
Boleljiv ve od mladih dana, jaao je svoj duh studijem, molitvom, razmiljanjem i patnjama. Kao redovniku istaknutih vrlina redovniki su mu poglavari ve potkraj studija povjerili slubu pomonika a ubrzo potom i samostalnog
odgojitelja mladih bogoslova. Izgraujui druge, i sam se duhovno izgraivao.
Suobliiti se Kristu postao je njegov ideal koji je nastojao predoiti i svojim odgajanicima. Poput Krista koji se predao za brau, Anti se, elei ga nasljedovati, i
sam u mladosti posvetio u potpunosti skrbi svoje subrae, mladih bogoslova.
326
Zakljuak
327
jeg,
eljna suoblienja s Propetom ljubavlju, s Kristom.
328
ANSTVA
Sadre potpisane dojmove Antievih penitenata o svom duhovnom voi.
ARHIV FRANJEVAKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA U
SPLITU
Osobnici, Fra Ante Anti.
Spisi provincijala:
K/5, Zapisnik kapitula i denitorijalnih sastanaka.
Popis uvojaenih
enih redovnika i misnika Redodrave Presvetog Otkupitelja.
Karlo Bali, Dopisi.
KNJINICA FRANJEVAKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA U
SPLITU
K. . JANKOVI, Prol duhovnog ivota magistra aka o. fra Ante Antia u
svietlu vlastite proivljajnosti, Sinj 1991 [rukopis s nadopunama iz 1993].
329
330
KE KLASI
KLASI
NE
NE GIMNAZIJE U SINJU
Katalozi ocjena: I. r. 1905/06; II. r. 1906/07; III. r. 1907/08; IV r. 1908/09;
knj. br. 28 (IV. r. 1908/09); V. r. 1909/10; VI. r. 1910/11.
ARHIV UPE UDOTVORNE GOSPE SINJSKE
Matica krizmanih, II.
FRANJEVAKA
KA
KA KNJI
KNJI
NICA
NICA U SINJU
Fasc. XLIX [rukopisi].
/11, Sv. BONAVENTURA: Pismo jednom nestalnom i preuzetnom novaku.
/12 Tumaenje pravila Male brae pape Klementa V. Prijevod.
/14 Uredbe i obiajnik Male brae Redodrave Presvetog Odkupitelja
(1926).
Fasc. LXIV/8, Konstitucije Franjevakog reda, koncept prijevoda.
9. Sv. BONAVENTURA: Knjiica o est seranskih krila.
331
332
OBJAVLJENA VRELA
SPISI FRA ANTE ANTIA
PISMA:
E
Acta Apostolicae Sedis.
Corpus iuris canonici.
Enchiridion Clericorum. Documenta Ecclesiae futuris sacerdotibus formandis
(ed. Sacra Congregatio pro Institutione Catholica), Romae 1975.
333
B)
ZAKONODAVSTVO FRANJEVAKOG
KOG REDA
nosti.
ivot i rad o. fra Ante
Antia, Zagreb 1978.
ZBORNICI SA ZNANSTVENIH SKUPOVA:
Karizme, lik i djelo sluge Bojega
jega o. Ante Antia, Zbornik radova prvog simpozija
334
335
336
VELNI, J., Samostan sv. Frane u Zadru, povijesni prikaz njegova ivota i djelatnosti, Samostan sv. Frane u Zadru, Zadar 1980, 25-102.
Vlada prema katolikoj crkvi. (Predstavka jugoslavenskog katolikog episkopata
vladi), Narodna politika, 5 (1922), br. 101. str. 2.
Vez ljubavi u tkanju jedne povijesti, Zagreb 1990.
WODKA, J., Kirche in sterreich,
Wien 1959.
ZARDAN, I. - TENDERINI, F., Picolo cerimoniale Romano Seraco. Manuale dei
ministri inferiori, dei coristi e del sacrestano. Vicenza, TerzOrdine
Francescano, 1942.
ZELI-BUAN, B., Jo iz ostavtine Mihovila Pavlinovia, Radovi Centra JAZU
u Zadru, 157-196.
VRAI, B. Kovai, A., Sestre milosrdnice I, Zagreb 1996.
* Potpuna literatura moe se nai u Zbornicima Karizme, lik i djelo i
Antieva
eva ba
batina, navedenima u ovom popisu.
337
Aichner, Simone 45
Ala, Ante 40, 68, 69
Ala, Doma 177
Ala, Dome 177
Albers, Peter 45
Aleksandar, regent, kralj, v.
Karaorevi, Aleksandar
Alisa 247
Aljinovi, Ignacije 313
Ana di san Bartolomeo, sv. 292
Andreis, eslava 280
Andri, Pako 264
Anela Folinjska (Angela da
Foligno), sveta 286
Aneli, Petar 110, 135
Anger, Livije 182
Ani, Stanko 287, 301, 302
Ante Padovanski, sv. 14, 19, 31, 7677, 213, 226
Antich Matteo, v. Anti Mate
Anti, Ive (pravilno, Toma) 12
Anti, Anka 220
Anti, Ante, fra Antin sinovac 166
Anti, crkovinar 10
Anti, Drago 220
Anti, Genoveva (=ena) 17
Anti, Iva Kata, sestra fra Antina, 17
Anti, Iva, sestra fra Antina, 63, 180,
217, 220
Anti, Ivan (Ive), brat fra Antin, 15,
17
Anti, Ivan, stric fra Antin, 13,
Anti, Joso, brat fra Antina djeda, 12
338
339
Cairoli, Antonio
322, 323
Camele, Giuseppe M. 269
Caratan, A. 114
Carev, Franjo 110, 126, 169, 178,
195, 213, 222, 286, 289, 308
ajko, edomila
16
ori, Marko 55, 56, 74
ulum, Karlo 160
340
13
Egger, F.
45
Elez, Alfonzo 131
Elizabeta od Presvetog Trojstva, sveta
292
Elza 263
Emmerich, Ana Katarina 292
Esser, Kajetan 280
Eterovi, Karlo 22, 29, 30, 39, 40,
41, 43, 53, 57, 67, 69, 70, 77, 88,
94, 103, 106, 141, 147
Eva, praroditeljka 130
Faber, F. G.
293
Fabijan, sveti 11
Faloci Pulignani, M. 286
Faraneti, N. 13
Filip, sveti 53
Fillion, Louis Claude 266
Fiter 308
Gabri, Nikola
266
Harapin, Teol 93, 98
Hardick, Lothar 274
Hring, B. 191
Holzapfel, Heribert, 2o4
Horvat, Bernardina 207, 208, 210,
229, 232, 243, 260, 280, 303,
305
Horvat, Marija 264
Hoss, Krescencija 239
Hoea, prorok 59
Hoko, Franjo Emanuel 2
Hrko, Neda 13, 298, 306, 317, 318
Hren, Dragutin 241
Hri, Dominik 51
Huljev, Anelko 263, 323
Hurlei, Patrik 206
Ili, Stanko
219
Ilovaa, Boris 71
Inocent XI, papa 271
Ivan Don Bosco, sv. 205
341
342
46
Kaji, Karlo 220
Kalini, Rafo 95, 160
Kamber, Anselmo 110
Kamenjarin, Frano 235
Kamerlata, Leonardo 309
Kanjo, Helena 227, 264
Kapitanovi, Vicko 4, 5, 10, 21, 35,
40, 90, 94, 112
Karaorevi, Aleksandar, regent,
kralj 61, 62, 99, 100
Karaman, Milutina 250
Kardum, Mate 21, 22, 51, 52
Karlo Secijski (Carlo da Sezze), sveti
214, 223, 287-289, 310, 327
Karlo, car 54, 59
Katalini, Ante 13, 322
Katalini, Ivan 66
Katarina Sijenska, sv. 214, 243
Kelava, Metod 90, 141, 144
Keli, asnik (Mikuli Jozo) 181
Keli, Kaimir 221
Kemive, Mirko 207, 208
Kiovi, Ivan (pravilno ori) 16
Ki, Lovro 285
Klape, Amalija 232
Klara Asika, sveta 78, 213, 218
Latinac, Jakov 25
Latinac, Sebastijan 20, 23, 24
Leon XIII. 20, 23, 164, 190
Liguori, Alfonso 119
Litre, Anelko 166
Livaji, Luka 63
Lonarevi, obitelj, 180, 218
Lonarevi, Soja 320, 322
Longpr, Ephrem (Efrem) 80, 118,
266
Lotterio, Marija 201, 278
Lovre, sveti 56
Lovri, Ante 16
Lovri, Jerko (Jeronim) 5, 110, 189,
196-199, 237, 238, 241, 272,
273, 285, 292, 299, 300, 317,
323
Lovri, Katica 234, 247
Lovri, Venceslav 110
Lucifer, zli aneo 172
Lukezija, asna sestra 176
Luli, Frano 22, 24, 25, 40, 53, 54,
56, 62, 69, 222
Lunardi, Antonio 279
Lusi, Jakov 159
343
Marica 317
Mari, Andrija 31, 34, 37, 68
Mari, Josip 294
Marija od Presvetog Srca (Anka
Petrievi) 13, 218
Marina, asna sestra 264
Marini, Sebastijana 215
Maritain, Jacques 107
Marko, iril 90, 144, 154, 166, 169,
175, 178, 320
Markovi, Ivan 20, 23
Markovi, Ladislav 220, 259, 290,
305-307, 309, 314, 317
Mars, v. Sinovi, Marko
Martenovi, Terezin v. Sinovi,
Marko
Martina, asna sestra 278
Martinui, Juraj 35
Martinui, velikaka obitelj 35
Martinuzzi v. Martinui 35
Marun, Lujo 35, 40
Marui, Stanko 22, 40
Masaryk, Toma 20
Matej, apostol 53
Matejka, v. Selina, Matejka
Mati Stupari, Josip 39, 41
Mati, Pavao 90
Matija, apostol, sveti 300
Matkovi, sjemenitarac 29
Matojic, Neda 306
Mavrak, Salezija 201, 207-210, 216,
221, 230-232, 251, 274, 276,
278, 280, 287-294, 297, 298,
300, 301, 308-311, 313, 318,
319, 322
Medi, Cecilija 177
Medi, Mirko 34
Medi, Rua 177
Medvid, Bernardo 172
Melada, Pavao 213, 290, 291
Menui, Ivon 165, 264
Meyer, Wendelin 286
Mii, Lukrecija 305
Mihaevi, Lovro 22
Mihovil, Arhaneo 200
Mikai, Anelika 239
Mikelin, Slavko 291, 304, 323
344
Nives 264
Nola, Karlo 28-32, 29, 36, 43, 46, 51,
55, 148, 169, 181-182, 184-185,
216, 238, 241, 271, 284, 285
Nthig, Vladimir 308, 317, 318
Novakovi, Josip (Joso) 29-31, 32,
35
Novosel, Boena 323
Pai, Ante
24, 25
Palavri, A. 19
Palazzolo, Giuliano 268
Palunko, Vincencije 29
Pandi, Bazilije 61, 204
Pappafava, Luka 22, 55
Pavao, Apostol 82, 116, 181, 210,
213
Paveli, Ante, 101,
Pavia, Petar 164
Pavlinovi, Mihovil, mlai 42, 51
Pavlinovi, Mihovil, stariji 19
Pavlov, Ante 126, 139
Pavlov, Vlade 137
Payot, Jules 266
Pecoti, Bogdan 301
Peki, Stjepan 42, 53
Peri, Ivo, 19
Peri, Virgil 40
Perina, Stanko 41
Perii, Alfonzo 56
Perkovi, Petar 29, 36, 41
Perovi, Bonifacije 100
Perovi, Marija 244
Petar Alkantarski, sveti 271, 327
Petar, Apostol 32, 82, 168, 181, 189,
213, 325
345
Petar, prjestolonasljednik 99
Petit, Adolphe 266
Petkovi, Marija 206, 301
Petkovi, Stanka 263
Petrievi, Anka (Marija od Presvetog
Srca) 13
Petrov, Nikica 217, 218, 248
Petrov, Stanko 72, 91-92, 102-103,
104-111, 121, 126, 142-144,
146-148, 155, 167, 187, 212,
213, 215, 217, 222-224, 226,
228, 237, 240, 244, 265, 266,
268-275, 279, 282, 283, 286,
287, 292-294, 296, 300, 305
Piazza, A. G. 291
Pinjatela, Joko 264, 324
Pio X, papa (Giuseppe Sarto) 20, 21,
37, 325
Pio XI, papa 123, 214, 268
Pio XII, papa 156, 201, 214, 228
Plepel, Stanko 166
Podhorski Stjepan, arhitekt 161
Poli 301
Poljak, Eugen, pjesnik 27
Poljak, Vlado 240, 287, 292
Popovi, Andrija (Ivan Juri), 174
Popovi, lijenik 308
Prkain, Benita 324
Prodan, Ivo 19, 21
Prohaska 280
Proti, Nemanja 101
Pra, Silvestar 111-112, 121
Pag, Zvonko 294
346
Tadi, Vladimir
129, 214
Tadin, Aneo 136
Tadin, novak 69
Talija, Urban 26, 92, 95
Talijani, Milka 264
Talpo, Oddone 157, 159
Tanderini, F. 270, 282
Tanquerey, A. 74, 119
Taveli, Nikola sveti 213, 314
347
Uji
275
Zapolja, Ivan
35
Zardan, I. 282
Zebedej 63
Zeli-Buan, Benedikta 18, 19
Zidari, Anka 252
Zjai, Andrija 94, 125, 164
Zlatovi, Stipan 35, 40
Zorica, Ljubica 177
348
anko, Duan
228
arni, Ante 99
ic, Klement 141
ivkovi, Ante 13, 14, 18, 19
ivkovi, Boena 220
ivkovi, Petar 100
349
Amerika,
Badija
89, 92
Bakar 263
Barcelona 228
Baka Voda 88, 144, 164, 228, 284,
285
Be (Wien) 20, 280
Bengalija 145
Beograd 44, 60 63,276
Betanija (Sarajevo) 106, 109, 114,
283
Betina 291
Biokovo 154
Bistrica 179
Blagdanovo, podruje
je kod Zatona 12
Blato 242
Bol 263
Bologna 79, 269
Bosna 61, 106, 109
Bonjaci 176
Bratu 177
Brela 177
Breslau v. Wroclaw
Brezje 186, 233, 234, 251
Brezovica 202, 217, 221, 223, 228,
235, 241, 242, 275, 290, 291,
293, 297, 298, 302, 323
Caen
277
Carceri (Asiz) 78
Caseres 206
Cassibile 162
Cerje 255
Cetinska krajina 62, 166
Citt di Castello 286
Crna Gora 20, 60
akovec
254
eka 61
itluk kod Sinja, 113, 135, 155, 158,
251, 261
Dalmacija (Dalmatia,
Dalmatien,
Dalmazia) 9, 10, 11, 12, 16, 1921, 23, 30, 37, 39, 43, 44, 54, 60,
61, 62, 65, 101, 205, 255, 273,
282, 283, 298
Dalmatinska zagora 52, 61, 217
Damask 116
Dobri (Split) 163, 220, 273
Dranice 177
Drni 60, 68, 114, 156, 217, 235,
236, 269
Drava Slovenaca, Hrvata i Srba
(S.H.S) 59, 60, 61, 63
Drava [Kraljevina] S.H.S. 63
350
Dubravice 60
Dubrovnik 38, 61, 92, 94, 97, 111,
138
akovo 176
Emaus
207
Engleska 10
Europa, 38, 145, 150, 152, 175, 240,
286
Firenca
Gethsemani
225, 316
Gorica (Gorizia) 44
Gornje primorje 38
Gorski kotar 170, 263
Gostinjac na Krku 97
Gradac na moru 99
Gripe (Split) 249
Grottaferatta (Roma) 275
Heidelberg
10
Hercegovina 61, 124
Hrvace 177
Hrvatska 5, 9, 10, 18, 22, 53, 60, 61,
100, 150, 153, 169, 172, 215,
225, 227, 228, 273, 275-277,
285, 289, 294, 295, 304, 323,
325, 327
Hvar 101
Illyricum
39
Imotska krajina 54, 63, 166
Imotski 19, 22, 49, 58, 60, 63-64, 71,
125, 147, 157, 160, 171, 235,
244
Istra 60, 170, 189
Italija (Italia) 10, 11, 50, 60, 61, 111,
151, 159, 189, 275
Janjina
277
Kalvarija
251
Kamnik (Slovenija) 105-106, 231
Kaptol (Zagreb) 166
Karin 117, 148
Karlovac 92, 93
Katuni 161
Kljaci 157
Knin 40, 228
Korula 280
Koljun 97, 280
Kozica 156, 160, 167
Kraj, predio Zaostroga 37
Kraljevac (Zagreb) 302
Kraljevina Dalmacija 43
Kraljevina Slovenaca, Hrvata i Srba
76
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
60, 61
Krk, otok 21, 292
Krka, rijeka 31, 34-35, 115
Kruvar 157
Ksaver (Zagreb) 232, 243, 253, 255,
256, 298
Kuna 227
La Vernu (Alverna)
79
Lastovo 61
Leevica 60
Liane 60
London 60, 65
Loreto 76
Lourdes 300
Lovre 19, 269
Lovret (Split) 240, 241, 281
Lucca 79
351
Quaracchi
Rapallo,
302
Omi 25, 30, 133, 166, 171, 252, 268
Osijek 254
sterreich, v. Austrija
Otok 166
61
Ravno 160
Regensburg 45
Rim (Roma) 20, 23, 41, 44, 50, 68,
77, 78-79, 91, 97, 99, 102, 106,
109, 110, 124, 155, 157, 161,
175, 180, 184, 200, 203, 204,
213, 218-220, 226, 235, 263,
266, 272, 275, 278, 279, 281,
283-285, 287-291, 299-303, 305,
311
Roki slap 31
Ruda 166
Runovii 164-165
Rusija 20, 212
Padova
Neretva, podruje
je
46
Njemaka
10, 306
Oki
77, 78, 79
Palagrua 61
Palatin, predio u Rimu 79
Pariz (Paris) 44, 57, 66, 74, 150, 266,
277, 280, 286
Paman 176
Piramatovci 60
Pirovac, mjesto kod ibenika 56, 74
352
epurina
ibenski kanal 14
panjolska 10, 213, 290
Tijesno
11
Torino (Taurinum) 45, 49, 72, 222,
266, 293
Trogir 170
Trpanj 228, 277
Trsat 92
Trst (Trieste) 189
Tuepi 89, 101, 124, 158, 162-163,
165
Ugarska v. Maarska
Vatikan 20
Wien, vidi Be
Zadar
353
eevica
46
ivogoe 22, 51, 68, 89, 91, 94,
124, 133, 148, 163-165, 171172, 261, 262, 298
354
SADRAJ
PREDGOVOR .....................................................................................................................5
KRATICE.............................................................................................................................6
UVOD ..................................................................................................................................7
1. PODRIJETLO, ODGOJ I OBRAZOVANJE ...................................................................9
Na tragu predaka ..................................................................................................................9
udesno predodreenje? ....................................................................................................13
Sjemenitarac (1905-1911) ................................................................................................19
Odgoj u naelima organiziranog katolicizma ........................................................20
ivot u sjemenitu i gimnaziji ...............................................................................22
Redovniki
ki novak ..............................................................................................................29
Filozofsko obrazovanje (1912-1914) .................................................................................37
Student bogoslovnih znanosti (1914-1918) .......................................................................43
Rad u studentskom akademskom zboru ................................................................46
U ratnim nevoljama ...............................................................................................50
Mladi sveenik
enik ......................................................................................................54
2. IVOT I RAD IZMEU
U DVA SVJETSKA RATA .......................................................59
Odgojitelj, fenomen dobrote...........................................................................................59
Junoslavenski zanos i otrjenjenje......................................................................59
Na oporavku u Imotskom ......................................................................................63
Ispovjednik novaka ...............................................................................................65
Magistar novaka ....................................................................................................66
Pomonik magistru i lektor duhovnog bogoslovlja...............................................70
Tragovima svetaca .................................................................................................75
Prve prosudbe o Antievu odgojnom radu ............................................................79
Magistar klerika u Makarskoj ............................................................................................81
Duhovni uspon ......................................................................................................81
Antievi pomonici, domagistri ............................................................................89
Zamjenik uitelja novaka 1930. ............................................................................91
Sadraj
355
356