Analiza Socijalne Pomoci U Bih

ANALIZA
NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA

SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH
ANALIZA
sarajevo, novembar 2013
Pripremili:
William Bartllet
tampa: Jordan studio

Tiraz: 150 primjeraka
Ova publikacija je uraena uz pomo Evropske unije. Sadraj ove publikacije je iskljuiva
odgovornost UNICEF-a i ni u kom sluaju ne predstavlja stanovita Evropske unije.
ANALIZA
ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH
SADRAJ
Izvrni saetak.................................................................................................................................... 8
1.
Opte informacije i svrha izvjetaja....................................................................................... 10

1.1. Socijalna zatita i socijalna inkluzija: definicija termina............................................. 10
1.2. Struktura izvjetaja........................................................................................................ 11
2.
Socijalni rizici u BiH................................................................................................................ 12
3.
Socijalna zatita u BiH............................................................................................................ 15
4.
3.1.
Okvir politika za socijalnu zatitu u BiH.............................................................. 16
3.2.
iroka zakonska osnova za socijalnu zatitu u BiH............................................. 17
Socijalna pomo u BiH............................................................................................................ 18

4.1. Socijalna pomo u BiH.................................................................................................. 20
4.1.1. Nedostaci u sistemu socijalne pomoi u BiH...................................................... 23
4.1.2. Socijalna pomo u FBiH....................................................................................... 24
4.1.3. Socijalna pomo u RS........................................................................................... 27
4.1.4. Socijalna pomo u Brko Distriktu...................................................................... 29
4.2. Pomo za porodice sa djecom...................................................................................... 29
4.2.1. Pomo za porodice sa djecom u FBiH................................................................. 30
4.2.2. Pomo za porodice sa djecom u RS..................................................................... 32
4.2.3. Pomo za porodice sa djecom u Brko Distriktu................................................. 34
4.3. Borake naknade........................................................................................................... 35
4.3.1. Boraka prava u Federaciji (FBIH)........................................................................ 37
4.3.2. Boraka prava u RS............................................................................................... 38
4.3.3. Nedostaci u oblasti socijalne zatite boraca....................................................... 40
5.
Socijalna sigurnost u BiH........................................................................................................ 41

5.1. Nezaposlenost i prava iz osnova nezaposlenosti......................................................... 44
5.1.1. Sistem osiguranja od nezaposlenosti u Federaciji............................................. 45
5.1.2. Sistem osiguranja od nezaposlenosti u RS......................................................... 48
5.1.3. Sistem osiguranja od nezaposlenosti u Brko Distriktu..................................... 49
5.2. Nedostaci u sistemu osiguranja od nezaposlenosti u BiH........................................... 50
5.3. Aktivna inkluzija nezaposlenih na trite rada............................................................. 50
5.3.1. Okvir politika za aktivnu inkluziju nezaposlenih lica u BiH................................ 52
5.4. Nedostaci u sistemu aktivne inkluzije na trite rada u BiH........................................ 53
5.5. Socijalno zdravstveno osiguranje i usluge zdravstvene zatite.................................. 54
5.5.1. Socijalno zdravstveno osiguranje u Federaciji.................................................... 54
5.5.2. Socijalno zdravstveno osiguranje u RS................................................................ 59
5.5.3. Socijalno zdravstveno osiguranje u Brko Distriktu........................................... 62
6.
Socijalna inkluzija u BiH......................................................................................................... 64

6.1. Ugroene kategorije i socijalna iskljuenost u BiH...................................................... 64
6.2. Inkluzivno obrazovanje................................................................................................. 64
6.2.1. Okvir politika za inkluzivno obrazovanje u BiH................................................... 65
6.2.2. Zakonodavna osnova za inkluzivno obrazovanje u BiH..................................... 66
6.2.3. Realizacija inkluzivnog obrazovanja u BiH.......................................................... 66
6.2.4. Nedostaci u oblasti inkluzivnog obrazovanja u BiH........................................... 67
6.3. Inkluzivno obrazovanje u FBiH...................................................................................... 69
6.3.1. Okvir politika za inkluzivno obrazovanje u FBiH................................................. 69
6.3.2. Realizacija inkluzivnog obrazovanja u FBiH........................................................ 69

6.3.3. Nedostaci u oblasti inkluzivnog obrazovanja u FBiH......................................... 70
6.4. Inkluzivno obrazovanje u RS......................................................................................... 71
6.4.1. Okvir politika za inkluzivno obrazovanje u RS.................................................... 71
6.4.2. Zakonodavna osnova za inkluzivno obrazovanje u RS....................................... 72
6.4.3. Realizacija inkluzivnog obrazovanja u RS........................................................... 72
6.4.4. Nedostaci u oblasti inkluzivnog obrazovanja u RS............................................. 72
6.5. Inkluzivno obrazovanje u Brko Distriktu..................................................................... 73
6.5.1. Okvir politika za inkluzivno obrazovanje u BD.................................................... 73
6.5.2. Zakonodavna osnova za inkluzivno obrazovanje u BD...................................... 73
6.5.3. Realizacija inkluzivnog obrazovanja u BD........................................................... 73
6.6. Nedostaci u oblasti inkluzivnog obrazovanja u BiH..................................................... 73
7.
Mehanizmi za promovisanje socijalnih inovacija.................................................................. 74

7.1. Socijalne inovacije......................................................................................................... 74
7.2. Inovacije u javnim slubama......................................................................................... 75
7.3. Socijalna ekonomija...................................................................................................... 75
7.3.1. Zadruge................................................................................................................. 76
7.3.2. Organizacije civilnog drutva............................................................................... 76
7.4. Socijalno preduzetnitvo.............................................................................................. 77
7.5. Pristupi socijalnom ulaganju........................................................................................ 78
7.6. irenje socijalnih inovacija............................................................................................ 78
7.7. Nedostaci u socijalnim inovacijama u BiH................................................................... 78
8. Zakljuak................................................................................................................................. 80
9. Bibliografija............................................................................................................................. 81
10. PRILOG 1: MJERENJE RASHODA ZA SOCIJALNU ZATITU I MEUNARODNA POREENJA..... 83
11. PRILOG 2. PROCES KONSULTACIJA SEKTOR SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE...................... 85
SKRAENICE
AROPE
Izloeni riziku siromatva i socijalne iskljuenosti (engl. At-Risk-
of-Poverty and Social Exclusion)
BD
Brko Distrikt
BiH
Bosna i Hercegovina
CSR
Centar za socijalni rad
DEP
Direkcija za ekonomsko planiranje
EBRD
Evropska banka za obnovu i razvoj
ESSPROS
Evropski sistem za statistiku o integrisanoj socijalnoj zatiti
(engl. European System of Integrated Social Protection Statistics)
EU
Evropska unija
FBiH
Federacija Bosne i Hercegovine
BDP
Bruto drutveni proizvod
MMF
Meunarodni monetarni fond
KM
Konvertibilna marka
LiTS
Anketa ivot u tranziciji (engl. Life in Transition Survey)
MCP
Ministarstvo civilnih poslova
OSCE
Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi
SNP
Stalna novana pomo
RS
Republika Srpska
UNDP
Razvojni program Ujedinjenih nacija
SZO
Svjetska zdravstvena organizacija
YERP
Program zapoljavanja i zadravanja mladih (engl. Youth
Employability and Retention Programme)
IZVRNI SAETAK
Ova Ocjena uklapa se u radni plan UNICEF-ovog Programa socijalne zatite i inkluzije (SPIS), iji
ukupni cilj je poboljati sistem socijalne zatite na svim nivoima vlasti jaanjem socijalne zatite i
inkluzije djece i omladine, unapreenjem okvira politika i izgradnjom kapaciteta davalaca socijalnih
usluga.
Opti cilj Analize nedostataka u oblasti politika socijalne zatite i inkluzije jeste da se da pregled sistema
socijalne zatite i socijalne inkluzije u Bosni i Hercegovini u oblastima socijalne sigurnosti, socijalne
pomoi i socijalne inkluzije. Izvjetaj obuhvata isplatu novanih naknada za djecu i porodice, lica sa
invaliditetom, borake kategorije i njihove porodice, te nezaposlena lica, kao i pristup uslugama koje
se pruaju u okviru sistema zdravstvenog osiguranja. U okviru teme o socijalnoj inkluziji dodatno se
razmatraju politike aktivnog zapoljavanja za mlade i pruanje inkluzivnog obrazovanja. Izvjetajem
se identifikuju nedostaci u pruanju ovih naknada i usluga i diskutuju se naini za iskoritavanje
socijalnih inovacija da bi se otklonili ti nedostaci. Konano, u izvjetaju se prikazuje i metod
koordinacije politika koji bi se mogao koristiti da se nedostaci u oblasti socijalne zatite i socijalne
inkluzije efikasno otklone.
Izvjetaj obuhvata cijelu Bosnu i Hercegovinu, s posebnim osvrtom na razliite potrebe i nedostatke u
FBiH, RS, Distriktu i kantonima u svim oblastima politike. Izvjetaj se primarno oslanja na statistike
podatke i izvjetaje o politikama, kao i na nalaze terenskih istraivanja provedenih kroz brojne
sastanke sa kreatorima politika, NVO-ima i drugim subjektima tokom marta, aprila i juna 2013.
godine.
Ovaj izvjetaj identifikovao je i dokumentovao ozbiljan i rastui nivo siromatva i socijalne iskljuenosti
u Bosni i Hercegovini. Izvjetaj je pokazao da vie od pola miliona ljudi u Bosni i Hercegovini ivi u
relativnom siromatvu, a mogue je da ta brojka iznosi ak jedan i po milion. Preko milion ostalih
stanovnika ivi u stanju teke materijalne uskraenosti ili u situaciji socijalne iskljuenosti koja je
definisana kao ivot u porodicama sa vrlo niskim intenzitetom rada.
Izvjetajem je definisan politiki, zakonski i upravni okvir sistema socijalne zatite i socijalne inkluzije
koji je osmiljen na nain da se bavi ovim pitanjima u oblasti siromatva, zatite porodice i djeteta,
borake zatite, sistema naknada za nezaposlenost i aktivnih mjera za trite rada kako bi se podigla
stopa zaposlenosti, te u oblasti zdravstvene zatite i inkluzivnog obrazovanja. U izvjetaju su ova
pitanja prikazana odvojeno za Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku i Brko Distrikt, te su
istaknute razlike u obimu i karakteru problema ali su istovremeno naglaene i slinosti u problemima
sa kojima se suoavaju. Izvjetajem je identifikovan niz znaajnih nedostataka u politikim, zakonskim
i upravnim okvirima u ovim oblastima socijalne politike.
Glavni nedostaci u politikom okviru za rjeavanje problema visokog nivoa siromatva i socijalne
iskljuenosti jesu (i) vrlo nizak nivo javnih izdvajanja za tradicionalnu socijalnu pomo kako bi se
zadovoljile potrebe siromanih ili socijalno iskljuenih i kako bi se osigurao minimalni nivo prihoda
potreban za normalan ivot, (ii) potreba za dodatnom edukacijom socijalnih radnika u Centrima za
socijalni rad i smanjenje broja predmeta na kojima rade kako bi mogli efikasnije raditi sa korisnicima,
(iii) katastrofalno visoka nezaposlenost, a naroito nezaposlenost mladih koja pogaa dvije treine
mladih u dobi od 15 do 24 godine, te (iv) s njima povezani nizak nivo zaposlenosti koji je znatno ispod
stope zaposlenosti kakvu nalazimo u veini evropskih zemalja, (v) nizak nivo obuhvata nezaposlenih
lica naknadama za nezaposlenost, (vii) niska obuhvaenost stanovnitva formalnim zdravstvenim
osiguranjem, (viii) nizak prioritet koji je dat mjerama preventivne zdravstvene zatite, (ix) potreba da
se trokovi uplate socijalnog zdravstvenog osiguranja prenesu sa CSR-ova i Zavoda za zapoljavanje
kako bi se oni mogli bolje fokusirati na svoju osnovnu misiju i zadae, (x) nizak obuhvat predkolskim
odgojem i obrazovanjem, (xi) visoka stopa prijevremenog naputanja kolovanja u Federaciji, (xii)
prisustvo neodgovarajuih i zastarjelih nastavnih planova i programa u srednjim strunim kolama,
te (xiii) slaba zastupljenost djevojica u tim kolama.
S obzirom na veliinu problema i njihov porast uslijed uticaja koji su globalna ekonomska kriza i s njom
povezana kriza u eurozoni imale na privredu i drutvo Bosne i Hercegovine, potreban je novi pristup
u rjeavanju ovih problema. Na osnovu nalaza izvjetaja, izraene su Mape puta za FBiH i Distrikt i
RS prijedlog za socijalnu zatitu i socijalnu inkluziju i Okvir za koordinaciju Mapa puta/prijedloga na
nivou BiH, radi diskusije na narednim radionicama sa kreatorima politika i subjektima u FBiH, RS
i Distriktu, te radi prezentacije revidiranih dokumenata na konferenciji na nivou BiH u novembru
2013. godine. Navedene Mape puta/ prijedlog i Okvir e osigurati osnovu za razvoj politika socijalne
zatite i inkluzije i omoguiti finansiranje aktivnosti identifikovanih u Mapama puta/prijedlozima
za FBiH, RS i Distrikta u okviru njihovih budeta a uz podrku programa vanjskih donatora i drugih
izvora finansiranja.
10
1. Opte informacije i svrha izvjetaja

Kao i druge zemlje u Evropi, Bosna i Hercegovina se suoava sa tekom ekonomskom situacijom uslijed
nastavka krize i povratka recesije u Eurozoni. Kriza je imala vrlo negativan uticaj na privredu BiH, koja
se jo uvijek nije vratila na nivo BDP-a koji je ostvaren 2008. godine, dok je realni BDP dodatno pao
u 2012. godini za oko tri etvrtine procenta. U 2012. godini nezaposlenost meu mladima je po prvi
put porasla na vie od 60%1. U skladu sa odredbama Stand-by aranmana sa MMF-om, u vladinim
budetima institucija na nivou drave i vlada dva entiteta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH)
i Republike Srpske (RS) trebao bi se smanjiti ukupni opti deficit na nivo od dva posto BDP-a, te
smanjiti strukturalni fiskalni deficit na tri etvrtine postotka BDP-a u cilju smanjenja javnog duga
(MMF 2012a, 2012b). Realizacija ovog cilja e neizbjeno znaiti ograniavanje rashoda za socijalnu
zatitu.2
Cilj izvjetaja je da se izvri analiza nedostataka u oblasti politika socijalne zatite i socijalne inkluzije,
te da se na osnovu identifikovanih nedostataka utvrde tri Mape puta/prijedlozi za SPI na nivou FBiH,
RS i Distrikta zajedno sa preporukama za unapreenje politika. Izvjetajem e se isto tako definisati
niz zajednikih socijalnih indikatora za mjerenje i praenje kljunih socijalnih problema sa kojima
se suoava BiH, kao i niz specifinih ciljeva za FBiH, RS i Distrikt. Konano, izvjetajem e se dati i
prijedlog okvira za koordinaciju politika na nivou BiH zasnovanog na Mapama puta/prijedloga za SPI,
te sistema izvjetavanja zasnovanog na setu diferenciranih Godinjih socijalnih izvjetaja na nivou
FBiH, RS i Distrikta nadopunjenih Zajednikim socijalnih izvjetajem na nivou zemlje, kojima bi se
izvjetavalo o napretku u realizaciji usaglaenih optih ciljeva u FBiH, RS i Distriktu i kantonima.
1.1.
Socijalna zatita i socijalna inkluzija: definicija termina
Socijalna zatita se konvencionalno definie kao skup politika koje za cilj imaju zatitu pojedinaca
i porodica od socijalnih rizika kao to su nezaposlenost, bolest, invaliditet i bijeda, te pruanje
podrke radi podizanja ivotnog standarda porodica i djece izloenih riziku siromatva i socijalne
iskljuenosti3. Sistemi socijalne zatite se konvencionalno klasifikuju u programe socijalne sigurnosti
i programe socijalne pomoi. Programi socijalne sigurnosti se zasnivaju na doprinosima za socijalno
osiguranje. Ostvarivanje prava na socijalnu sigurnost, u vidu novanih naknada ili u stvarima, zavisi
od evidencije o uplaenim doprinosima od strane pojedinca. Prema tome, neosigurana lica ne mogu
1 Stopa nezaposlenosti meu omladinom od 15-24 godine starosti je u 2012. godini iznosila 63,1% u BiH,
67,1% u FBiH, 54,3% u RS te 64,4% u DB, Anketa o radnoj snazi, Konani rezultati, tabela 3, BHAS, 2012.
2 Cilj vlasti je da se smanje izdvajanja za plate u javnom sektoru kako bi se mogla poveati socijalna podrka
i zatita za siromane. U RS e se navedeni cilj realizovati ukidanjem zatite neto plate zaposlenih u javnom
sektoru, a u FBiH zadravanjem snienja neto plate koje je izvreno poetkom 2012. godine. Osim toga, u
toku je i postupak revizije radi utvrivanja osnovanosti ostvarivanja socijalnih prava.
3 Sistemi socijalne zatite osmiljeni su na nain da ljude tite od rizika povezanih sa nezaposlenou,
roditeljskim odgovornostima, bolesti/zdravstvenom zatitom i invaliditetom, gubitkom suprunika ili
roditelja, starou, stambenim zbrinjavanjem i socijalnom iskljuenou Web stranica Eurostata: http://
epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Social_protection_backgrounds
ostvarivati prava na socijalnu sigurnost. To ponekad dovodi do nedostataka u sistemu socijalne

zatite. Na primjer, prilino veliki broj ljudi u BiH iz raznih razloga nije obuhvaen javnim zdravstvenim
osiguranjem i stoga nemaju pravo na osnovni paket usluga zdravstvene zatite4.
Programi socijalne pomoi osmiljeni su da bi pruili sigurnosnu mreu za lica u stanju potrebe
koja nisu obuhvaena programima socijalne sigurnosti ili su njima nedovoljno obuhvaena za
zadovoljavanje odreenih minimalnih standarda. Prava iz oblasti socijalne pomoi se isplauju bilo
u novcu ili u stvarima, u skladu sa raznim uslovima koje treba ispuniti, a koji se razlikuju od zemlje
do zemlje. U decentralizovanim dravama se ovi uslovi esto razlikuju i izmeu regija unutar drave.
Budui da Bosna i Hercegovina ima vrlo decentralizovanu strukturu vlasti, ne iznenauje postojanje
razlika izmeu uslova koje treba ispuniti za ostvarivanje socijalne pomoi u FBiH, RS , Distriktu i
kantonima. Pored razlika u uslovima za ostvarivanje prava, postoje i razlike u obuhvatu, efikasnosti
ciljanja i iznosima prava.
1.2.
Struktura izvjetaja
U nastavku slijedi opis naina na koji je ovaj izvjetaj organizovan. U Dijelu 2 govori se o glavnim
socijalnim rizicima u Bosni i Hercegovini (BiH), FBiH, RS i Brko Distriktu. Identifikovan je obim
socijalnih problema sa kojima se BiH suoava kao rezultat siromatva i socijalne iskljuenosti, te se
taj obim zatim posmatra u evropskoj komparaciji. U Dijelu 3 govori se o razvoju politika za socijalnu
zatitu u BiH. Dat je prikaz okvira politika i iroke zakonske osnove za socijalnu zatitu u BiH, kao i
obim rashoda za socijalnu zatitu uz komparaciju na meunarodnom nivou.
U Dijelu 4 rije je o politikoj, zakonodavnoj i administrativnoj strukturi socijalne pomoi na nivou
itave zemlje, te za FBiH, RS, Distrikt i kantone. Identifikovani su nedostaci u vezi sa obuhvatom
socijalnih rizika sa kojima se suoavaju lica u stanju socijalne potrebe, porodice i djeca te boraka
populacija. Takoer su identifikovani nedostaci u sistemu socijalne pomoi koji pogaaju ove
kategorije u FBiH, RS i Distriktu. U Dijelu 5 rije je o politikoj, zakonodavnoj i administrativnoj strukturi
socijalne sigurnosti na nivou BiH, te za FBiH, RS, Distrikt i kantone. Identifikovani su nedostaci u
socijalnoj sigurnosti u oblasti osiguranja od nezaposlenosti i zdravstvenog osiguranja. U vezi sa
diskusijom o pravima iz osnova nezaposlenosti, u ovom dijelu govori se i o okviru politika i s njim
povezanim nedostacima u oblasti aktivne inkluzije nezaposlenih na tritu rada, s posebnim osvrtom
na aktiviranje nezaposlene omladine. U Dijelu 6 identifikovani su nedostaci u vezi sa problemom
socijalne iskljuenosti i politikama socijalne inkluzije koje tretiraju oblast inkluzivnog obrazovanja.
U Dijelu 7 prikazana je analiza socijalnih inovacija koje se koriste u EU, te su identifikovani obim i
nedostaci socijalnih inovacija u BiH i prilike za socijalne inovacije u BiH. Analiza obuhvata inovacije
u javnim slubama, socijalnoj ekonomiji i socijalnom preduzetnitvu kao mehanizama za rjeavanje
nekih nedostataka u pruanju socijalnih usluga u FBiH,RS, Distriktu i kantonima u BiH. U analizi se
4 U Kantonu Sarajevo oko 5% stanovnitva nije obuhvaeno zdravstvenim osiguranjem (pogledati Izvjetaj
o radu i poslovanju Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2011. godinu, Zavod zdravstvenog osiguranja, Sarajevo).
11
12
govori o pristupima socijalnim ulaganjima u kontekstu Socijalnog investicijskog paketa EU i opisuju

se metodi za irenje socijalnih inovacija. Identifikovani su nedostaci u socijalnim inovacijama u BiH i
izneseni odreeni prijedlozi za rjeavanje ovih nedostataka.
U Dijelu 8 date su preporuke mehanizama za rjeavanje nedostataka identifikovanih u izvjetaju
i predloene mjere za promovisanje koordinacije politika i meusobnog uenja izmeu kljunih
subjekata, kao i za unapreenje okvira politika uzimajui u obzir postojeu institucionalnu strukturu
i dosadanja postignua u oblasti koordinacije politika. Takoer se govori o nainima na koje se
mogu promovisati socijalne inovacije u oblasti socijalne politike i inkluzije.
2. Socijalni rizici u BiH

Mjerenje siromatva u BiH provodi Agencija za statistiku BiH na osnovu rashoda5. Na osnovu praga
relativnog siromatva od 60% medijane potronje po ekvivalentu odrasle osobe, dobije se prag
rashoda od 416,40 KM mjeseno po ekvivalentu odrasle osobe kao linija siromatva. Po ovom osnovu,
analiza podataka iz APD pokazuje da je 17,9% stanovnitva ivjelo u riziku od siromatva u 2011.
godini (pogledati tabelu 1)6. Navedena stopa relativnog siromatva u BiH ne razlikuje se puno od
stope u zemljama EU-27. Stopa relativnog siromatva razlikuje se meu entitetima, pri emu je via u
RS nego u FBiH, te najnia u Brko Distriktu.
Tabela 1: Relativno siromatvo u BiH, 2011.
BiH
FBiH
RS
BD
Siromana domainstva
177.277
104.053
70.574
2.651
Siromani pojedinci
566.025
349.756
206.535
9.734
Stopa siromatva: domainstava
17,2
16,0
19,6
12,2
Stopa siromatva: pojedinci
17,9
17,1
19,5
14,7
Jaz siromatva domainstva
25,2
26,6
23,3
20,8
4,9
5,2
4,4
4,4
Kvintilni omjer S80/S20
Izvor: BHAS (2013) Anketa o potronji domainstava u Bosni i Hercegovini, 2011, (konani podaci), prvo izdanje br. 1,
21.2.2013., Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
U 2010. godini EBRD je provela anketu ivot u tranziciji (Life in Transition- LiTS) u 34 zemlje, meu
kojima i u Bosni i Hercegovini. Dodatak glavnom istraivanju obuhvatio je set indikatora socijalne
inkluzije na osnovu modula socijalne iskljuenosti Ankete o evropskim domainstava, a koji je
ukljuivao glavne indikatore koritene u EU-SILC za mjerenje socijalne iskljuenosti. Budui da je
5 Za razliku od mjerenja na osnovu prihoda, koje se koristi u EU za mjerenje siromatva koje vri Eurostat.
6 Agencija je takoer provela mjerenje apsolutnog siromatva na osnovu linije siromatva odreene egzistencijalnim minimumom u okviru Ankete o potronji domainstava iz 2007. godine (BHAS 2007). Koritenjem
definicije linije siromatva koja iskljuuje rashode na zdravlje, navedenom anketom je utvrena stopa apsolutnog siromatva od 18,6% za stanovnitvo zemlje u cjelini, te 17,4% u FBiH, 20,2% u RS i 27,2% u BD.
koriten razliit agregat potronje u odnosu na APD u BiH, nije mogue vriti direktno poreenje.
Meutim, mogue je izraunati tri indikatora za EU koncept izloenosti riziku siromatva i socijalne
iskljuenosti (at-risk-of-poverty and social exclusion - AROPE): rizik siromatva, teku materijalnu
uskraenost i vrlo nizak intenzitet rada (Cojocaru i Ruggeri Laderchi, 2013).
Ovi podaci ukazuju na to da je vie od polovine stanovnitva u BiH izloeno riziku siromatva ili
socijalne iskljuenosti (pogledati tabelu 2). Premda je ovaj broj vii, on se ne odstupa drastino,
iako su zabiljeena odstupanja, od onog u uporedivim zemljama u okruenju u kojima Eurostat vri
mjerenje pokazatelja AROPE: u 2011. godini iznosio je 49% u Bugarskoj i 33% u Hrvatskoj.
U okviru navedenog broja, gotovo treina stanovnitva je izloena riziku relativnog siromatva,7 a
taj broj se ne razlikuje previe od broja utvrenog u nekim zemljama u okruenju: prema nalazima
Eurostata, stopa rizika od siromatva u Bugarskoj je iznosila 21% u 2010. godini.
Tabela 2: Lica izloena riziku siromatva i socijalne iskljuenosti u BiH

Broj lica
1. Izloeni riziku siromatva
Procenat stanovnitva
1.514.576
32,4%
2. Sa tekom materijalnom uskraenou, ali koja nisu u opasnosti od siromatva
891.614
19,1%
3. Sa vrlo niskim intenzitetom rada, ali koja nisu u stanju

teke materijalne uskraenosti niti u domainstvu sa niskim
intenzitetom rada
305.641
6,5%
2,711,831
58%
Izloeni riziku siromatva i socijalne iskljuenosti (AROPE)
Izvor: Cojocaru i Ruggeri Laderchi (2013) Tabela 6.10. Napomena: Red br. 2 je izraunat na osnovu podataka iz Tabele
Gornji podaci su stavljeni u meunarodnu perspektivu na Slici 1, koja pokazuje da je rizik od

siromatva i socijalne iskljuenosti u BiH, mjeren indikatorom AROPE, daleko vei u BiH nego u veini
drugih evropskih zemalja, a slian je samo u Bugarskoj.
7 Potrebno je napomenuti da se potroaka korpa koritena za izraunavanje navedenog broja razlikuje

od one koju je BHAS koristila u analizi APD, tako da nije mogue direktno poreenje.
13
14
Slika 1: Rizik siromatva i socijalne iskljuenosti u Evropi i BiH (AROPE)
Austrija
Slovenija
EU-27
Italija
NMS-12
Grka
Hrvatska
Bugarska
BiH
Izvor: EUROSTAT, online podaci. Napomena: za BiH: Cojocaru i Ruggeri Laderchi (2013).
Veina kreatora politike se slau da nastavak privrednog rasta predstavlja osnovno dugorono
rjeenje za iskorjenjivanje ekstremnog siromatva i socijalne iskljuenosti, s tim da se kratkoroni
rizici siromatva i socijalne iskljuenosti trebaju rjeavati kroz odgovarajue sisteme socijalne zatite
i socijalne inkluzije. tavie, Evropska komisija sve ee i snanije istie da je socijalna zatita jedan
produktivan faktor, te da je malo vjerovatno da se pametan, odriv i inkluzivan rast moe postii bez
znaajnih drutvenih ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i politike inkluzivnog trita rada kojima se
omoguava poveanje produktivne zaposlenosti koja e podrati budui ekonomski rast.
Stanovnitvo u BiH se osim toga suoava sa mnogim drugim socijalnim rizicima koje bi trebali
rjeavati sistemi socijalne zatite i socijalne inkluzije. Ti rizici ukljuuju dugoronu nezaposlenost,
nezaposlenost omladine, bolest, loe standarde u obrazovanju, poveanje tenzija u porodici koje
dovode do poveanja broja razvoda, ugroenost djece, nezadovoljstvo meu mladima koje dovodi
do poveanja problema alkoholizma, ovisnosti o drogama i drugih socijalnih problema, starenje
stanovnitva uz pratee poveanje potrebe za uslugama njege, te marginalizaciju ugroenih kategorija
kao to su lica sa invaliditetom i Romi.
Projekat SPIS je preuzeo vodeu ulogu u analizi ovih izazova u Bosni i Hercegovini i identifikovao je
niz nedostataka u zakonodavstvu, politikama, kapacitetima, planiranju, finansiranju, implementaciji,
monitoringu i evaluaciji, kao i nedostatak saradnje meu razliitim nivoima vlasti u vezi sa sistemima
socijalne zatite i socijalne inkluzije za djecu i porodice sa djecom u Bosni i Hercegovini (Kaapor
Dihi, 2010). Ovim izvjetajem proiruje se predmet analize kako bi obuhvatio sistem socijalne
zatite i inkluzije u cjelini.
3. Socijalna zatita u BiH

Sistemi socijalne zatite u BiH nastali su iz sistema socijalnog osiguranja uspostavljenog tokom 1920tih godina u nekadanjoj Jugoslaviji, koji je proiren i razvijen u SFRJ8. Sistemi socijalne zatite u
BiH sastoje se od sistema socijalne sigurnosti i sistema socijalne pomoi. Sistem socijalne sigurnosti
osiguranim licima koja su svoje doprinose plaala tokom odreenog minimalnog perioda prua razna
prava kojima ih titi od socijalnih rizika kao to su starost, morbiditet i nezaposlenost. Glavni programi
uplate doprinosa odnose se na zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezaposlenosti, te penziono i
invalidsko osiguranje. Glavna prava iz osnova osiguranja su naknada trokova zdravstvenih usluga,
invalidnine, naknade za nezaposlenost i penzije.
Sistem socijalne pomoi je nedoprinosni program kojim se osigurava mrea socijalne sigurnosti za
lica u najveem stanju potrebe. Licima koja ispunjavaju uslove ovaj sistem prua porodine naknade,
djeje doplatke, borake naknade i usluge socijalne zatite.
Odgovornost za donoenje, planiranje i provoenje politika socijalne zatite nalazi se na raznim
nivoima vlasti u sloenom sistemu sa vie nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini: na entitetskom nivou u
sluaju RS, na nivou Distrikta u sluaju BD, te na kantonalnom nivou u sluaju FBiH.
U 2011. godini, ukupni rashodi za socijalnu zatitu u BiH iznosili su 17,1% BDP-a, prema emu je BiH u
donjem dijelu grupe zemalja sa umjerenom potronjom9. U RS, rashodi za socijalnu zatitu procijenjeni
su na 20,3% BDP-a (EI, 2013: 20), to je procenat slian onom u Sloveniji i jo uvijek je unutar raspona
izdvajanja u zemljama sa umjerenom potronjom. Neke zemlje u tranziciji troe znatno manje na
socijalnu zatitu (Bugarska, Latvija, Litvanija i Rumunija), dok veina kontinentalnih lanica EU imaju
puno velikodunija izdvajanja za socijalnu zatitu. Austrija, Njemaka i Francuska, na primjer, troe
otprilike jednu etvrtinu svog BDP-a na socijalnu zatitu. Ukupna potronja na socijalnu zatitu u BiH
slina je onoj u susjednim zemljama kao to su Hrvatska, Maarska i Srbija.
8 Vaughan, E. J. (1965) Social insurance in Yugoslavia, The Journal of Risk and Insurance (Socijalno osiguranje u Jugoslaviji, urnal za rizik i osiguranje), 32(3): 385-393.
9 Kako je ranije objanjeno, rashodi za socijalnu zatitu ukljuuju rashode i za sistem socijalne sigurnosti
i za sistem socijalne pomoi. Socijalna sigurnost je sistem zatite od socijalnih rizika koji se zasniva na
doprinosima za socijalno osiguranje, dok je sistem socijalne pomoi osmiljen da prui zatitu licima koja
nisu osigurana od socijalnih rizika kroz doprinose za socijalnu sigurnost. Socijalna pomo obino prua
minimalnu mreu socijalne sigurnosti za najsiromanije lanove drutva.
15
16
Slika 2: Ukupna potronja na prava socijalne zatite kao % BDP-a u 2011.

Latvija
Rumunija
Bugarska
Litvanija
Velika Britanija
Poljska
BiH
Hrvatska
Irska
vedska
Maarska
panija
Slovaka
Srbija
Slovenija
Portugal
Italija
Grka
Nizozemska
Njemaka
Austrija
Francuska
Izvor: Meunarodni monetarni fond (2013): Finansijska statistika o vladama (Izdanje: mart 2013.).10 Napomena: Ime varijable
u bazi podataka MMF-a glasi Prava socijalne zatite kao procenat BDP-a, a ifra varijable je [GF_942_CC_GG_27_GDP]
Pored ukupnog nivoa potronje, vano je napomenuti da su nadlenosti u oblasti socijalne zatite
prenesene na nivo entiteta i kantona, to dovodi do znaajnih teritorijalnih razlika i neujednaenosti
u naknadama i uslugama u zavisnosti od toga gdje korisnik ivi (EC 2008a). Na primjer, iznos djejeg
dodatka uveliko se razlikuje izmeu kantona u FBiH, to dovodi do percepcije nepravde (OSCE 2012).
tavie, ostvarivanje prava na socijalnu pomo esto se zasniva na kriterijima pripadanja odreenoj
kategoriji to vodi ka diskriminaciji pojedinih marginalizovanih i ugroenih grupa koje nisu priznate
kao kategorija koja ispunjava potrebne uslove (EC 2008a).
U ovom izvjetaju se uzimaju u obzir razlike izmeu raznih nivoa vlasti, ukljuujui nivo BiH, FBiH
i kantone u Federaciji, RS, kao i optine u cijeloj zemlji, koje imaju odreene nadlenosti u oblasti
socijalne zatite i inkluzije. Obuhvatili smo sljedee klase socijalne zatite: bolest i invalidnost,
porodica i djeca, nezaposlenost, socijalna iskljuenost. Nismo obuhvatili pitanje penzija (klasa
starosne i porodine penzije), jer se ovaj izvjetaj uglavnom fokusira na socijalnu zatitu djece i
omladine. Isto tako nismo obuhvatili klasu stambenog zbrinjavanja u okviru izdvajanja za socijalnu
zatitu.
3.1.
Okvir politika za socijalnu zatitu u BiH
Nadlenosti za socijalnu zatitu i socijalnu inkluziju su uglavnom decentralizovane na nivou FBiH,

RS, Distrikta i kantona. Na nivou BiH, Ministarstvo civilnih poslova je nadleno za koordinaciju
planova FBiH, RS, Distrikt vlada i za meunarodne sporazume o socijalnoj sigurnosti koje je BiH
10 Dostupno na Mimas, Univerzitet u Manchesteru, DOI: http://dx.doi.org/10.5257/imf/gfs/2013-03.
ratifikovala. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je nadleno za prava raseljenih lica i povratnika.
Ovo Ministarstvo prati implementaciju Aneksa VII Dejtonskog sporazuma, kao i pitanja u vezi sa svim
konvencijama o ljudskim pravima koje je BiH ratifikovala. Fond za povratak BiH isplauje naknade
povratnicima. To je jedna od nekolicine nadlenosti u oblasti socijalne zatite koja se nalazi na nivou
BiH.
Razna odjeljenja u okviru Institucija BiH, drugih agencija i vijea vre praenje politika koje
implementiraju FBiH, RS i Brko Distrikt. Praenje politika koje se odnose na izbjeglice i povratnike
vri Odsjek za programe odrivog povratka u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice. Institucija
ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine vri praenje djeje zatite i politika koje se tiu
lica sa invaliditetom. Vijee za djecu BiH u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice vri praenje
implementacije nacionalnog Plana za djecu. Vijee Roma vri praenje implementacije politike za
inkluziju Roma. Agencija za ravnopravnost polova pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice vri
praenje zakona i propisa u smislu jednakih mogunosti.
iroka zakonska osnova za socijalnu zatitu u BiH
3.2.
U FBiH, RS, Distriktu i kantonima usvojeni su zakoni kojima se regulie sistem socijalne zatite u BiH.
Neusklaenost postojecih zakona stvara velike probleme u svih oblastima socijalne zatite.
U FBiH, glavni zakoni koji se odnose na socijalnu zatitu su:

Okvirni zakon o socijalnoj zatiti
Zakon o zatiti civilnih rtava rata
Zakon o zatiti porodice s djecom
Porodini zakon
Okvirnim zakonima u FBiH uspostavljeni su minimalni nivoi socijalne podrke, koje kantoni
prilagoavaju kroz posebne kantonalne zakone, usvajajui razliite iznose socijalnih davanja u
okviru zadatog raspona. To dovodi do velike disperzije prava iz oblasti socijalne zatite u kantonima
(OSCE 2013).
U Republici Srpskoj, glavni zakoni koji se odnose na socijalnu zatitu su:

Zakon o socijalnoj zatiti
Zakon o djejoj zatiti
Porodini zakon
U Brko Distriktu, glavni zakoni koji se odnose na socijalnu zatitu su:

Zakon o socijalnoj zatiti
Zakon o djeijoj zatiti
Porodini zakon
17
18
4. Socijalna pomo u BiH

Socijalna pomo sastoji se od niza nedoprinosnih prava koja mogu ostvarivati pojedinci i porodice radi
olakavanja finansijskog tereta socijalnih rizika siromatva i iskljuenosti. U Bosni i Hercegovini, Agencija
za statistiku BiH vri praenje profila siromatva stanovnitva kroz Anketu o potronji domainstava
(APD). Posljednja provedena anketa iz 2011. godine sadri i modul za socijalnu ukljuenost.
Zemlje se razlikuju po iznosu sredstava koja posveuju socijalnoj pomoi. U ovom pogledu u Evropi
postoje tri razliite grupe zemalja. Neke od njih, kao to su Grka, Poljska i Rumunija, pruaju vrlo
mali nivo socijalne pomoi. Druge zemlje, kao Velika Britanija i vedska, pruaju vrlo velikodune
naknade. Veina zemalja nalazi se izmeu ovih ekstrema i socijalnoj pomoi posveuju od 3,7% do
5% BDP-a. BiH lei u ovoj grupi umjerenih potroaa, u kojoj su i druge zemlje regiona (Slovenija,
Hrvatska, Srbija), kao i zemlje lanice EU, Njemaka, Holandija i panija. U BiH, sva prava iz oblasti
socijalne pomoi ine 4,6% BDP-a, od ega se oko tri etvrtine isplauje borakim kategorijama i
njihovim porodicama (Svjetska banka, 2009: 3). Prema tome, za tradicionalnu funkciju socijalne
pomoi siromanima i socijalno iskljuenima izdvaja se tek neto vie od 1% BDP-a.
Slika 3 Prava iz socijalne pomoi kao % BDP-a u 2011.

Grka
Poljska
Rumunija
panija
Slovenija
Njemaka
Hrvatska
Srbija
Slovaka
BiH
Litvanija
Nizozemska
Velika Britanija
vedska
Izvor: Meunarodni monetarni fond (2013): Finansijska statistika o vladama (Izdanje: mart 2013.). Napomena: Ime varijable
u bazi podataka MMF-a glasi Prava iz socijalne pomoi kao procenat BDP-a, a ifra varijable je [GF_942_CC_GG_272_GDP]
Neki komentatori socijalne pomoi u Bosni i Hercegovini smatraju da vlade troe preveliki iznos
sredstava na ovu stavku javnih rashoda. Svjetska banka tvrdi da
Bosna i Hercegovina troi 4 posto svog bruto domaeg proizvoda na novana davanja za socijalnu
zatitu koja se ne zasnivaju na osiguranjuBiH je jedan od najveih potroaa u regionu Evrope i
Centralne Azije. (SB 2009)
Iako je Svjetska banka ispravno identifikovala udio BDP-a koji odlazi na socijalne rashode11,
preuveliano je tvrditi da su navedeni rashodi pretjerani. Da li je to zaista tako zavisi od toga koje
zemlje uzimamo za poreenje12. Moe se rei da su, budui da je BiH na putu pristupanja EU, zemlje
lanice EU najadekvatniji skup komparatora. Kada se gornjoj Slici 3 pridodaju i zemlje iz regiona
Zapadnog Balkana, proizilazi da potronja na socijalnu pomo u BiH nije ogromna, nego je u
potpunosti u skladu sa uobiajenim standardima EU. Svjetska banka dalje tvrdi da je potronja BiH
na socijalnu pomo fiskalno neodriva, ekonomski neefikasna i socijalno nepravedna (Svjetska
banka 2009: iv). S obzirom da je potronja BiH otprilike na nivou prosjeka za EU, to bi onda znailo
da se slian sud odnosi i na zemlje lanice EU, to oito nije potkrijepljeno dokazima. Argument
da je potronja na socijalnu pomo u BiH prekomjerna je preuzet i u drugim analizama. U svome
izvjetaju o socijalnoj pomoi, OSCE ponavlja istu tvrdnju prema kojoj BiH je zemlja koja pripada
redu najveih potroaa u smislu rashoda za socijalnu zatitu (OSCE 2012: 8). S obzirom na
komparativnu analizu prikazanu na Slici 3, ovakve tvrdnje treba uzimati s oprezom.
tavie, poto se veina ovih rashoda izdvaja za borake korisnike, a samo oko 1,2% BDP-a se izdvaja
za socijalnu pomo siromanima i socijalno iskljuenima, ukljuujui porodice s djecom, moe se
sasvim osnovano tvrditi da je BiH jedna od onih zemalja koje najmanje troe na socijalnu pomo, u
njenoj tradicionalnoj funkciji. I zaista, kada bi se udvostruili ukupni rashodi za neboraku socijalnu
pomo porodicama i djeci, socijalno iskljuenim i invalidnim licima, to bi povealo iznos ukupnih
rashoda za socijalnu pomo sa sadanjeg nivoa od 17,1% BDP-a samo na nivo od 18,3% BDP-a, to
je jo uvijek u rasponu prosjene potronje evropskih zemalja, te je slino nivou rashoda u Slovakoj
i Srbiji. S obzirom na ogromne i rastue potrebe za socijalnom pomoi uslijed ekonomske recesije,
ovakva mjera ne ini se nerazumnom. Pored toga, dodatni rashodi bi predstavljali dobrodoao
podsticaj ukupnoj potroakoj potranji, i vjerovatno bi se troili uglavnom na lokalno proizvedenu
robu i usluge (poto najsiromaniji segment drutva najvie troi na takvu robu), te bi time pomogli
oporavku privrede u BiH.
Dodatni problem predstavlja raspodjela davanja iz socijalne pomoi meu razliitim kategorijama.
Jedna tvrdnja, koja se bazira na analizi iz Ankete o potronji domainstava iz 2007. godine, jeste
da borake naknade nisu efikasno usmjerene ka siromanima, te stoga ne pruaju zatitu od rizika
siromatva i socijalne iskljuenosti (Svjetska banka 2009). Problem usmjeravanja odnosno ciljanja
pomoi obraen je u nastavku izvjetaja u dijelu koji govori o pojedinanim programima socijalne
pomoi i borakim davanjima u FBiH, RS i Distriktu. Analiza uopteno pokazuje da su djeji dodaci
11 Svjetska banka koristi termin novana davanja za socijalnu zatitu koja se ne zasnivaju na osiguranju
umjesto termina socijalna pomo, vjerovatno zato da bi naglasila da ovi rashodi ne obuhvataju samo
tradicionalnu socijalnu pomo za rizike siromatva, nego i socijalna davanja ratnim vojnim invalidima i
njihovim porodicama, koji su pogoeni nestandardnim socijalnim rizicima.
12 Izvor podataka za ovu meunarodnu komparativnu analizu nije jasan (Svjetska banka, 2009: Slika 1.1).
Izvjetaj iz 2009. godine daje kao referencu Lindert i drugi autori (2008), ali taj izvor nije naveden u popisu koritene literature. Pomou pretrage na pretraivau Google, izvor podataka je identifikovan kao
tehnika biljeka pod nazivom Social Protection and Economic Shocks in ECA: the Social Side of the
Global Economic Crisis (Socijalna zatita i ekonomski okovi u Istonoj Evropi i Centralnoj Aziji: socijalna
strana globalne ekonomske krize). Meutim, tekst ove biljeke nije dostupan na internetu, a kako autori
ovog izvjetaja nisu uspjeli dobiti odgovor na upit o informacijama, izvor podataka Svjetske banke nije bilo
mogue identifikovati.
19
20
i druga davanja socijalne pomoi relativno dobro usmjerena, dok boraka davanja nisu dobro
usmjerena ka siromanima, pa bi mogla ak biti i regresivna u smislu uestalosti. Potekoa u analizi
ovog problema lei u injenici da podjela davanja izgleda vrlo razliito u zavisnosti od toga da li su
osnova za poreenje potroake kategorije prije transfera ili potroake kategorije nakon transfera.
Kada se gleda kroz prizmu podjele davanja i korisnika nakon transfera, borake naknade se zaista
ine regresivnima. Ali, kada se posmatra podjela potronje prije transfera, onda se ne ine takvima.
Moe se rei da upravo podjela prije transfera treba biti predmet usmjeravanja odnosno ciljanja
pomoi, pa stoga predstavlja relevantan indikator. Prema tome, tvrdnja da su borake naknade
glavni izvor nejednakosti i neefikasnosti u usmjeravanju socijalnih davanja u BiH je preuveliana i
zasniva se na prilino slabim dokazima. Puno je lake dokazati da je obuhvat tradicionalnim civilnim
davanjima izuzetno nizak, to bi predstavljalo dodatni razlog da se predloi poveanje rashoda za
socijalnu pomo u BiH, a ne njihovo smanjivanje.
To nas dovodi do druge tvrdnje u vezi sa borakim naknadama. To je tvrdnja da se preveliki dio
naknada iz socijalne pomoi daje borakim kategorijama u odnosu na druga lica u stanju potrebe.
Ova tvrdnja ini se osnovanom jer otprilike tri etvrtine svih davanja po osnovu socijalne pomoi
odlazi ratnim vojnim invalidima i njihovim porodicama. Potrebno je donijeti politiku odluku o tome
da li boraka davanja treba smanjiti ili, umjesto toga, treba poveati naknade tradicionalne socijalne
pomoi u vidu djejih dodataka i socijalne pomoi siromanim i licima sa invaliditetom. S obzirom na
to da je ranije pokazano da naknade socijalne pomoi u Bosni i Hercegovini nisu pretjerane, te da su
zaista usklaene sa prosjekom u EU, kao i s obzirom na oigledne i ogromne socijalne potrebe, moe
se vrlo argumentovano tvrditi da je neboraku socijalnu pomo potrebno poveati, bez obzira na to
da li e doi do smanjenja borakih davanja. Prilino nizak opti nivo potronje na socijalnu zatitu
u BiH izraen kao procenat BDP-a ukazuje na to da postoji prostor za poveanje ukupne potronje na
socijalnu pomo, naroito u vidu djejih dodataka i poveanja obuhvata zatite od rizika siromatva
i socijalne iskljuenosti.
4.1.
Socijalna pomo u BiH
Progami socijalne pomoi u BiH donekle olakavaju siromatvo putem socijalnih davanja u vidu
novanih socijalnih naknada. Zbog teke ekonomske situacije, kantonalni i optinski budeti su
smanjeni na osnovu sporazuma za hitno kreditiranje od strane MMF-a u okviru Stand-by aranmana.
Slijedom toga mnogi kantoni su suoeni sa budetskim deficitom koji trebaju zatvoriti, pa se u nekim
sluajevima planiraju zaduiti kod komercijalnih banaka13.
Zakoni o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata definiu socijalna prava za svako
lice koje nije u stanju da se brine za sebe ili koje nema osnovna finansijska sredstva i nema rodbine
koja bi se brinula o njemu, kao i za lica koja se iznenada nau u stanju potrebe zbog prisilnog
preseljenja, repatrijacije, smrti hranitelja porodice, bolesti, prirodne katastrofe ili putanja iz zatvora.
Odobravanje zahtjeva za ostvarivanje prava i kasnije usluge socijalne zatite vre se putem optinskih
Centara za socijalni rad (CSR). Socijalna pomo (poznata kao stalna novana pomo) predstavlja
13 Intervju odran u Ministarstvu finansija FBiH, 05.03.2013.
novanu naknadu koju daju CSR-ovi onim licima koja nemaju drugih sredstava za ivot. Drugi oblici
pomoi su jednokratna pomo i posebne naknade kojima se pokrivaju osnovni trokovi kao to su
hrana, djeja odjea za kolu, te naknade za njegu, ogrjev, odjeu i obuu.
Tabela 3: Sistemi socijalne pomoi u BiH

Uslov
Nesposobnost za rad, nema drugih izvora prihoda
Program
Novano davanje zasnovano na imovinskom cenzusu. Obuhvata socijalnu

pomo za siromane i invalidnine za borake i neborake invalide
Odgovorna organizacija
Nadzor:
U FBiH: Ministarstvo za rad i socijalnu politiku
U RS: Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite
U BD:Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge
Nosilac aktivnosti: Centri za socijalni rad (FBiH 72, RS 45 i Distriktu)
Kategorije korisnika
Siromana lica (stalna novana pomo), lica sa invaliditetom koji nije

povezan sa ratnim zbivanjima, civilne rtve rata
Izvori sredstava
FBiH, RS, Distrikt i kantonalni budeti
U posljednjih nekoliko godina, pod pritiskom ekonomske krize, Centri za socijalni rad (CSR) rade na
sve veem broju predmeta koji su povezani sa siromatvom ili invaliditetom. Dvije treine predmeta
povezani su sa potrebom za zdravstvenim osiguranjem, a samo jedna desetina se odnosi na lica sa
mentalnim ili fizikim invaliditetom.
Slika 4: Broj predmeta u CSR u BiH
Izvor: BHAS (2012) Socijalna zatita 2006-2011, Prvo izdanje, TB 07, Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
21
U 2011. godini, CSR-ovi su radili sa gotovo pola miliona odraslih korisnika, od koji vie od jedne
treine (36%) nisu imali dovoljno sredstava za ivot, a gotovo polovini je bilo potrebno zdravstveno
osiguranje (45%). Druge potrebe korisnika odnosile su se na mentalni ili fiziki invaliditet (8%),
drutveno neprihvatljivo ponaanje (2%), te mentalna oboljenja (1,6%). Broj odraslih lica sa
mentalnim ili fizikim invaliditetom, iako je relativno mali, poveao se za 27% od 2006. godine, dok
se broj lica sa mentalnim oboljenjima poveao za 33%. Nasuprot tome, broj korisnika koji primaju
pomo smanjio se za vie od jedne etvrtine (27%). Mogue je da je smanjivanje prava izbjegnuto
razvrstavanjem korisnika u druge kategorije.
Kako se broj predmeta poveavao, tako su i vlasti poveale broj zaposlenih u CSR-ovima, ali
nedovoljno da bi bili u stanju da odgovore na potranju. Zbog toga se prosjean broj predmeta po
socijalnom radniku poveao sa 490 korisnika po socijalnom radniku u 2006. godini na 505 u 2011.
godini (pogledati Sliku 5).
Slika 5: Broj korisnika po socijalnom radniku u CSR-ovima u BiH
broj slucaja
22
Godina
I pored vrlo velikog broja korisnika koje primaju Centri za socijalni rad, relativno malo ih prima
socijalnu pomo, a broj korisnika prava na pomo je tokom krize opao uprkos injenici da se broj
lica u stanju potrebe poveao. Naime, premda se broj korisnika stalne novane pomoi poveao sa
13.819 u 2006. godini na 16.153 u 2011. godini, broj lica koja primaju posebne naknade pao je sa
2.320 u 2006. godini na 1.400, broj korisnika jednokratne pomoi pao je skoro za treinu sa 49.132
na 34.737, a broj lica koja primaju naknadu za hranu, ogrjev, odjeu i obuu pao je sa 26.284 u 2006.
godini na 10.974. Veliki broj korisnika ostvaruje pravo na naknadu za njegu drugog lica (27.442 u
2011. godini). Isto tako, 4.385 roditelja primilo je naknadu za kolsku odjeu svoje djece.
Slika 6: Udio lica u stanju potrebe koja primaju pomo
(izraun od strane autora)
Uprkos poveanju broja djece i odraslih lica u stanju potrebe, obuhvat pravima iz socijalne pomoi
opadao je tokom perioda od 2006. godine naovamo (pogledati Sliku 6).
4.1.1.
Nedostaci u sistemu socijalne pomoi u BiH
Za razliku od mnogih evropskih zemalja, Bosna i Hercegovina nema program pomoi za materijalno
zbrinjavanje.
U FBiH, RS, Distriktu i kantonima, CSR-ovi su esto kadrovski nepopunjeni i nedostaje im strunih lica
i kapaciteta za efikasno praenje predmeta. Prema miljenju predstavnika NVO-a, socijalni radnici
u CSR-ovima nisu dovoljno edukovani da efikasno obavljaju svoj posao14. Zbog toga usmjeravanje
odnosno ciljanje naknada na osnovu imovinskog cenzusa ponekad zna biti dosta nasumino.
Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) je kritina prema ustroju sistema socijalne
pomoi, tvrdei da nejednakosti u pravima razliitih kategorija stvaraju strukturalne nejednakosti i
znaajno doprinose siromatvu i socijalnoj iskljuenosti (OSCE 2012).
Na osnovu analize iz APD iz 2007. godine, Svjetska banka navodi da je obuhvat pravima iz socijalne
pomoi slab jer samo mali procenat najsiromanijeg kvintila stanovnitva dobija pomo, a slabo je
i usmjeravanje pomoi jer relativno mali dio rashoda za socijalnu pomo dolazi do najsiromanijih
kvintila stanovnitva. Prema istraivanju iz jednog izvjetaja Svjetske banke, uticaj socijalne pomoi
na siromatvo u BiH je mali i doveo je do smanjenja broja siromanih za samo 6%, dok djeji dodatak
14 Radionica odrana sa predstavnicima NVO-a, 09.04.2013.
23
24
nema velikog uticaja na siromatvo15. U analizi podataka iz Ankete o potronji domainstava iz 2007.
godine, Chzen (2008) je pokazala da bi se i apsolutno i relativno siromatvo povealo za manje od
jedan posto ukoliko se djeji dodatak ne bi isplaivao zbog malog obuhvata.
Pored toga, brojni su primjeri ugroenih kategorija stanovnitva koje nisu obuhvaene socijalnom
pomoi zbog nedostataka u zakonodavnom i regulatornom okviru. Lica sa mentalnim oboljenjem
kojima je potrebna pomo drugih lica su izloena diskriminaciji jer postojei zakonodavni okvir za
njih ne predvia status lica sa posebnim potrebama, ime su iskljueni iz sistema socijalne pomoi.
tavie, ne mogu im se pruiti ni formalni oblici zatite u ustanovama ili dnevnim centrima zbog
sloenih odnosa izmeu kantonalnih budeta i nedostatka koordinacije izmeu sistema zdravstvene
zatite i sistema socijalne pomoi.
Znaajan problem predstavlja i destimulacija za rad povezana sa socijalnom pomoi. Prema miljenju
predstavnika NVO-a16, ako lice sa invaliditetom prihvati neki privremeni posao, gubi pravo na stalnu
pomo. To ukazuje na to da je potrebno obratiti panju na pitanje prilagoavanja sistema kako bi se
otklonila destimulacija za rad i rad uinio isplativim.
4.1.2.
Socijalna pomo u FBiH
Okvir politika za socijalnu pomo u FBiH

Prava iz socijalne pomoi u Federaciji Bosne i Hercegovine su:

Stalna novana pomo (SNP)
Pomo za lica sa invaliditetom koji nije povezan sa ratnim zbivanjima
Pomo za civilne rtve rata
Zdravstveno osiguranje za korisnika i lanove porodice
U 2009. godini naknade za borake kategorije i civilne invalide inile su vie od polovine svih prava
iz socijalne pomoi. Prava iz socijalne pomoi zasnovana na cenzusu i djeji dodatak ine samo 15%
odnosno 17% svih davanja za socijalnu pomo.17
Zakonodavni okvir za socijalnu pomo u FBiH

Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice s djecom
(Slubene novine Federacije BiH 36/99), sa izmjenama i dopunama u 2004., 2006. i 2009.
godini (Slubene novine FBiH 54/04, 39/06 i 14/09)
Dopunjen kroz 10 kantonalnih zakona iz iste oblasti
Kantonalnim zakonima iz oblasti socijalne zatite utvreni su iznosi i uslovi za primanje redovne
socijalne pomoi. Meutim, pojedini kantoni nisu usvojili odgovarajui zakon (OSCE 2012).
15 WB (2009) Protecting the poor during the global crisis: 2009 BiH poverty update (Zatita siromanih
tokom globalne krize: informacije o siromatvu u BiH za 2009.), Izvjetaj br. 51847, str. 45.
16 Radionica odrana sa predstavnicima NVO-a, Sarajevo, 09.04.2013.
17 Svjetska banka (2009: 6)
Realizacija socijalne pomoi u BiH

Socijalna pomo se realizuje kroz 72 optinska Centra za socijalni rad (CSR).
Uslovi za ostvarivanje prava na socijalnu pomo u FBiH
Prema Zakonu o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice s djecom,
korisnici stalne novane pomoi (SNP) su lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe, odnosno
(i) djeca bez roditeljskog staranja ili djeca iji razvoj je ometen porodinim prilikama, (ii) lica sa
invaliditetom i lica ometena u fizikom ili psihikom razvoju, (iii) materijalno neosigurana i za rad
nesposobna lica, (iv) stara lica bez porodinog staranja, (v) lica sa drutveno negativnim ponaanjem,
te (vi) lica i porodice kojima je potrebna socijalna zatita.
Pomo za neratne invalide i civilne rtve rata prua su u obliku invalidnine, dodatka za njegu i
pomo od strane drugog lica i ortopedskog dodatka. Ove naknade odnosno dodaci nisu podloni
imovinskom cenzusu, ali su uslovi koje je potrebno ispuniti strogo postavljeni. Neratni invalidi imaju
pravo na novanu naknadu samo ako ih procenat njihovog tjelesnog oteenja svrstava u kategoriju
invalida sa vie od 90% tjelesnog oteenja, dok civilne rtve rata imaju pravo na novanu naknadu
pod uslovom da imaju 60% tjelesnog oteenja.
Prava iz socijalne pomoi u FBiH18
Iznos stalne novane pomoi (SNP) zavisi od broja lanova porodice i podloan je imovinskom
cenzusu u smislu mjesenih prihoda po lanu porodice. Kantonalnim propisima utvruje se vrijednost
novanih i drugih oblika pomoi, te uslovi i postupak za ostvarivanje prava (pogledati tabelu 4). Iznos
SNP kree se od 10% do 20% prosjene neto plate, ili u iznosu potrebnom da se porodini prihodi
dovedu na taj nivo.19 Meutim, neki kantoni i optine nisu u stanju da izvravaju ove obaveze. Raspon
iznosa koji se isplauje varira od kantona do kantona, a najvii iznosi se isplauju u Kantonu Sarajevo
i Tuzlanskom kantonu. Broj korisnika smanjen je izmjenom zakona u 2009. godini na samo 40.000, pri
emu je nivo naknada povean kako bi se zatitili oni u stanju najvee potrebe.
18 Svi podaci u ovom dijelu preuzeti su iz baze podataka MISSCEO ako nije drugaije navedeno
19 OSCE (2012: 12)
25
26
Tabela 4: Novana pomo u skladu sa Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava
rata i zatite porodice s djecom
Smjetaj u drugu
porodicu
Novana i druga materijalna pomo

Kanton
Stalna
novana
pomo
Novana
naknada
Druga
za tuu materijalna
pomo i
pomo
njegu
Osposobljavanje
za ivot i rad
Smjetaj u
ustanovu
Djeca
Punoljetna
lica
Djeca
Punoljetna
lica
Unsko-sanski
54 KM
50 KM
100 KM
25 KM
250 KM
220
KM
300 KM
620 KM
Posavski
54 KM
100 do
300 KM
Tuzlanski
120 i 36
KM
160,00
i 80,00
KM
482 KM
402
KM
Zenikodobojski
83 i
112,40 KM
66,95 i
133,95
30 do 400
KM
107,30
do 195
KM
107,30
do
195
KM
Bosanskopodrinjski
Srednjo-bosanski
100 KM
30 do 467
KM
401 KM
401
KM
350 do
520 KM
121 do
1.000
KM
100 KM
233 do
300 KM
49,75
do
300
KM
552 do
700 KM
519 do
780 KM
Hercegovakoneretvanski
100 KM
95 do 400
KM
Zapadnohercegovaki
72 KM
36 KM
500 KM
300 KM
400
KM
500 KM
650 KM
Kanton
Sarajevo
120 KM
93 KM
120 KM
476 KM
456 KM
655 KM
Kanton 10
100 KM
627 KM
730
KM
300 KM
800 KM
Napomena: podaci su za 2011. godinu, a izvor podataka su izvjetaji kantonalnih Ministarstava za socijalnu zatitu
S obzirom na injenicu da je nivo SNP-a nedovoljan da se dostigne prag siromatva, pripremljen je

novi nacrt Zakona o socijalnoj zatiti i socijalnom minimumu kojim e se predvidjeti isplata SNP-a
tokom ogranienog perioda (devet mjeseci) u skladu sa raspoloivou i nivoom prihoda, bez obzira
na sposobnost za rad.20 Cilj nacrta zakona jeste da se osigura standardan minimalni prihod na teritoriji
cijele Federacije u iznosu od 80 KM mjeseno.
20 OSCE (2012: 17)
Invalidnina koja se isplauje neratnim invalidima kree se od 219 KM do 396 KM mjeseno.21 Neki
kantoni isplauju socijalnu pomo za invalide-civilne rtve rata na nivou od 30% prava. Iznos
naknada koji primaju civilne rtve rata vei je od onog koji primaju neratni civilni invalidi. U 2009.
godini invalidnine za neratne invalide inile su vie od polovine potronje na civilna prava iz socijalne
pomoi.
U tabeli 5 prikazana je podjela prava iz socijalne pomoi po socio-ekonomskim kategorijama u FBiH,
mjerena kvintilima rashoda za potronju. Ukupno gledano, samo 2,4% lica koja su uestvovala
u anketi primaju socijalnu pomo u FBiH, to obuhvata SNP, invalidninu za neratne invalide i
invalidninu za civilne rtve rata. Tabela pokazuje da se podjela odnosno procenat kako korisnika
tako i prava smanjuje sa nivoom potronje, naroito u dva gornja kvintila, to jest da je sistem prava
progresivan i usmjeren na siromane. Ovo je izvanredan rezultat s obzirom da invalidnine nisu
podlone imovinskom cenzusu. On sugerie da se najvei dio ostale socijalne pomoi isplauje kao
SNP koja je zasnovana na cenzusu, te da je u ovom sluaju, za razliku od djejeg dodatka, imovinski
cenzus dosta efikasan. Treba ipak primijetiti da je pouzdanost ovih podataka upitna budui da su
korisnici ovih prava inili samo 2,4% uzorka.22
Tabela 5. Podjela prava iz socijalne pomoi u FBiH (grupe potronje nakon transfera)
Ukupno
Obuhvat
Q1
Q2
Q3
Q4
Q5
2,4
3,7
3,4
2,9
1,2
0,8
Podjela korisnika
100,0
31,0
28,2
24,3
10,0
6,5
Podjela naknada
100,0
25,1
25,9
29,2
8,6
11,2
Izvor: Svjetska banka (2009) Tabele AA6, AA9, AA12. Napomena: Q1 je najnii kvintil potronje; Q5 je najvii kvintil potronje.
Prava obuhvataju SNP, neratne invalidnine, invalidnine za civilne rtve rata
4.1.3.
Socijalna pomo u RS
Okvir politika za socijalnu pomo u RS

Isplate socijalne pomoi finansiraju se fiskalnim transferima Vlade RS prema optinama. Za potrebe
fiskalnih transfera optine su podijeljene u pet kategorija, od najrazvijenijih do najnerazvijenijih.
Zakonodavni okvir za socijalnu pomo u RS

Zakon o socijalnoj zatiti (2012)23
Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS prati uinak novog Zakona u svim sektorima kroz izvjetaje
21 OSCE (2012: 13)
22 U okviru APD iz 2007. godine, intervjuisano je 7.468 domainstava, tako da 2,4% predstavlja 179 sluajeva.
To znai da potencijalno ima samo 35 sluajeva po eliji, to je na granici statistike pouzdanosti.
23 Potpuna analiza novog zakona data je u EI (2013).
27
28
o zadovoljstvu korisnika, premda su sredstva za provoenje takvih anketa ograniena. Cilj je da se

identifikuju razlike izmeu optina i gradova te da se prikupljene informacije koriste za izmjene u
raspodjeli transfera kako bi se otklonile nejednakosti. 24
Realizacija socijalne pomoi u RS
etrdeset pet Centara za socijalni rad realizuju program socijalne pomoi, a one optine koje nemaju
CSR imaju vlastita odjeljenja za socijalnu zatitu.
Uslovi za ostvarivanje prava u RS
Stalna novana pomo (SNP) je novana naknada koja se isplauje pod uslovom da korisnik nema
drugih izvora prihoda, nema srodnike koja ga mogu izdravati i nesposoban je za rad. Ova naknada
podlona je imovinskom cenzusu.
Invalidnine se ne zasnivaju na imovinskom cenzusu, ali je zato jedina naknada koje je na raspolaganju
dodatak za pomo i njegu drugog lica i dostupna je samo za lica sa tekim invaliditetom.
Prava iz socijalne pomoi u RS25
Program socijalne pomoi obuhvata:

Stalnu novanu pomo
Zdravstveno osiguranje za korisnika i lanove porodice
Prema novom zakonu, stalna novana pomo obraunava se u odnosu na prosjek plate iz prethodne
godine, koji je za 2013. godinu iznosio 818 KM mjeseno (EI, 2013: 5). Visina novane pomoi utvruje
se u nivou od 15% osnovice za jednolanu porodicu (tj. 163 KM mjeseno), 20% za porodicu sa dva
lana, 24% za porodicu sa tri lana, 27% za porodicu sa etiri lana i 30% za porodicu sa pet i vie
lanova. Ova pomo nadopunjena je drugim pravima kao to su subvencije za potronju elektrine
energije. Novi prijedlog Zakona o socijalnoj zatiti predvia poveanje iznosa SNP na 120 KM i
poveanje prihodovnog praga do kojeg je pomo dostupna.
Invalidnina se isplauje licima koja pruaju njegu u iznosu od 41 KM mjeseno.26
U tabeli 6 prikazana je podjela prava iz socijalne pomoi po socio-ekonomskim kategorijama, mjerena
kvintilima rashoda za potronju.
24 Intervju odran u Ministarstvu zdravlja i socijalne zatite RS, 06.03.2013.

26 OSCE (2012: 14).
Tabela 6. Podjela prava iz socijalne pomoi u RS (grupe potronje nakon transfera)

Ukupno
Obuhvat
Q1
Q2
Q3
Q4
Q5
1,8
4,0
1,9
1,0
0,9
0,8
Podjela korisnika
100,0
46,0
21,9
11,8
10,6
9,7
Podjela naknada
100,0
47,7
7,5
16,8
16,9
11,2
Podjela naknada (grupe prije transfera)
100,0
56,1
20,3
9,1
8,1
6,5
Obuhvat je procenat stanovnitva u svakoj grupi odnosno kategoriji koja prima transfer odnosno naknadu. Prava
obuhvataju SNP, neratne invalidnine, invalidnine za civilne rtve rata
Ukupno gledano, samo 1,8% lica koja su uestvovala u anketi primaju socijalnu pomo u RS. Tabela
pokazuje da se podjela odnosno procenat kako korisnika tako i prava smanjuje sa nivoom potronje,
odnosno da je sistem progresivan i usmjeren na siromane. Ovo je tano bez obzira da li se kvintili
definiu prije transfera naknada ili nakon trasfera naknada. Izvanredno je da su naknade tako
progresivne i dobro usmjerene iako za invalidnine nije predvien imovinski cenzus. To sugerie da
se najvei dio pomoi isplauje kao SNP koja je zasnovana na cenzusu, te da je u ovom sluaju, za
razliku od djejeg dodatka, imovinski cenzus dosta efikasan. Treba ipak primijetiti da je pouzdanost
ovih podataka upitna budui da su korisnici ovih prava inili samo 1,8% uzorka.27
4.1.4.
Socijalna pomo u Brko Distriktu
Okvir politika za socijalnu pomo u BD

Sistem socijalne pomoi finansira se iz budeta Brko Distrikta.
Zakonodavni okvir za socijalnu pomo u BD

Zakonu o socijalnoj zatiti Brko Distrikta (Slubeni glasnik Brko Distrikta br. 01/03 i
04/04)
4.2.
Pomo za porodice sa djecom
Zakonima o zatiti porodica u BiH regulie se isplata dodataka za djecu i porodice koji se realizuju kroz
optinske Centre za socijalni rad (CSR) i Javni fond za djeju zatitu u Republici Srpskoj, sa izuzetkom
Sarajevskog kantnoa gdje optine isplauju dodatke za djecu.
29
30
Tabela 7: Sistemi pomoi za porodice sa djecom u BiH

Uslov
Porodice koje imaju djecu
Program
Novano davanje zasnovano na imovinskom cenzusu. Obuhvata djeji dodatak,

naknada plate majci za vrijeme dok odsustvuje sa posla i druge naknade (kao na
primjer jednokratnu novanu pomo)
Odgovorna
organizacija
Nadzor:
U FBiH: Ministarstvo za rad i socijalnu politiku
U RS: Ministarstvo zdravstva i socijalne zatite/Javni fond za djeju zatitu
U BD:Odjel za zdravstvo i ostale usluge
Nosilac aktivnosti: Centri za socijalni rad i Javni fond za djeju zatitu u RS (FBiH
72; RS 45 i Distrikt)
Kategorije
korisnika
Porodice koje imaju djecu
Izvori sredstava
FBiH, RS, Distrikt i kantonalni budeti
CSR i Javni fond za djeju zatitu u RS su odgovorni za isplatu djejih dodataka i niza drugih prava za
porodice sa djecom, ukljuujui porodiljske naknade. Oni isto tako pruaju pomo porodicama sa
djecom koja ive u siromatvu i djeci bez roditeljskog staranja. Otprilike jedna etvrtina predmeta u
CSR su povezani sa djecom koja pate od raznih oblika ugroenosti. Broj tih predmeta poveao se sa
150.851 u 2006. godini na 173.791 u 2011. godini. Ovakvi predmeti dolaze do CSR zbog porodinih
prilika odnosno materijalne uskraenosti, ili zbog toga to njihovi roditelji nisu u stanju da se za njih
staraju zbog sluenja zatvorske kazne ili zbog hroninih oboljenja. .
4.2.1.
Pomo za porodice sa djecom u FBiH
Okvir politika za pomo porodicama sa djecom u FBiH

Prava iz socijalne pomoi u Federaciji Bosne i Hercegovine su:

Djeji dodatak
Naknada plate majci za vrijeme dok odsustvuje sa posla
Druge novane naknade (kao na primjer za novoroenad)
Prava iz socijalne pomoi zasnovana na cenzusu i djeji dodatak ine samo 15% odnosno 17% svih
davanja za socijalnu pomo.28
Ministarstvo rada i socijalne politike sarauje sa UNICEF-ovim projektom SPIS u cilju pruanja
podrke djejoj zatiti na lokalnom nivou kroz projekte u oblasti obrazovanja i djeje zatite, razvojem
meuresornih metoda za unapreenje poloaja djece29. Ovo ministarstvo implementira akcioni plan
u vezi sa Strategijom zatite djece bez roditeljskog staranja (2006-16). Koordinaciono tijelo na nivou
kantona radi na pitanju deinstitucionalizacije kako bi se smanjio broj djece zbrinute u ustanovama.
28 Svjetska banka (2009: 6)

29 Intervju odran u Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH, 04.03.2013.
Zakonodavni okvir za pomo porodicama sa djecom u FBiH

Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice s djecom
(Slubene novine Federacije BiH 36/99), sa izmjenama i dopunama u 2004., 2006. i 2009.
godini (Slubene novine FBiH 54/04, 39/06 i 14/09)
Dopunjen kroz kantonalne zakone u nekim, ali ne svim kantonima
Prema navodima predstavnika Ministarstva rada i socijalne politike, Federacija je nadlena za djeje
dodatke i porodiljske naknade30, dok prema navodima predstavnika Ministarstva finansija FBiH,
Federacija nemaju puno uticaja nad kantonalnim nadlenostima za djeji dodatak.31
Realizacija pomoi za porodice sa djecom u FBiH
Djeji dodatak se realizuje kroz 72 optinska Centra za socijalni rad (CSR).
Uslovi za ostvarivanje prava na pomo za porodice sa djecom u FBiH
Uslove za primanje djejeg dodatka ispunjavaju roditelji, kao i djeca bez roditeljskog staranja i
roditelji djece sa invaliditetom. Djeca mlaa od 18 godina imaju pravo na pomo (do 25 godina ako
su redovni studenti).
Prava porodica sa djecom u FBiH32
Djeji dodatak isplauje se na nivou optina kao paualni iznos koji se razlikuje od jednog do drugog
kantona i kree se u rasponu od 0 KM do 33 KM po djetetu mjeseno. Djeji doplatak se bazira na
imovinskom cenzusu u odnosu na prihodovni prag koji varira od 62 KM do 120 KM od kantona do
kantona. U Kantonu Sarajevo, na primjer, doplatak iznosi 33 KM za porodicu sa jednim djetetom koje
pohaa redovno obrazovanje i gdje je prihod domainstva manji od 120 KM, odnosno doplatak iznosi
do 50KM u sluaju djeteta bez oba roditelja ili djeteta sa smetanjama u razvoju.
Isplauje se i vie vrsta porodiljskih naknada. Porodiljska naknada (naknada plate za vrijeme
koritenja porodiljskog odsustva) isplauje se po stopi od 50%-80% prosjene plate u FBiH (nema
dostupnih podataka za Posavski, Srednjobosanski i Hercegovako-Neretvanski kanton). Materinski
dodatak iznosi 10-35% prosjene plate u svakom kantonu u kojem se isplauje (nema dostupnih
podataka za Tuzlanski, Hercegovako-neretvanski i Kanton 10). Novana pomo za vrijeme trudnoe
za ene-majke koje nisu u radnom odnosu kree se od 10% do 20% prosjene neto plate i isplauje se
kao jednokratna pomo.33 Novana pomo za opremu novoroenog djeteta razlikuje se od kantona
do kantona i iznosi od 86 KM do 1.000 KM (potvreno samo za Zeniko-Dobojski, Bosansko-Podrinjski
i Kanton Sarajevo). Novana pomo u prehrani djeteta prua se do estog mjeseca i varira od 48 KM
do 119 KM.
30
31
32
33
Intervju odran u Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH, 04.03.2013.

Intervju odran u Ministarstvu finansija FBiH, 05.03.2013.
Svi podaci u ovom dijelu preuzeti su iz baze podataka MISSCEO ako nije drugaije navedeno
OSCE (2012: 14)
31
32
U tabeli 8 prikazana je podjela djejeg dodatka po socio-ekonomskim kategorijama u FBiH, mjerena

kvintilima rashoda za potronju. Svjetska banka je navedene podatke izraunala na osnovu podataka
iz Ankete o potronji domainstava iz 2007. godine. Ukupno gledano, 2,9% lica koja su uestvovala u
anketi primaju djeji dodatak.
Tabela 8. Podjela svih prava za djecu u FBiH (grupe potronje nakon transfera)
Ukupno
Obuhvat
Q1
Q2
Q3
Q4
Q5
2,9
3,1
2,7
2,9
3,2
2,9
Podjela korisnika
100,0
20,8
18,5
19,5
21,5
19,6
Podjela naknada
100,0
17,2
13,5
16,9
25,7
26,6
Izvor: Svjetska banka (2009) Tabele AA6, AA9, AA12. Napomena: Q1 je najnii kvintil potronje; Q5 je najvii kvintil potronje
Tabela pokazuje da se podjela odnosno procenat korisnika ne smanjuje sa nivoom potronje,

odnosno da je sistem regresivan i da nije dobro usmjeren na siromane. Procenat prava ak se
poveava u viim kvintilima potronje. S obzirom da je djeji dodatak podloan imovinskom cenzusu,
injenica da 2,9% lica u najviem kvintilu potronje primaju dodatak i regresivna priroda podjele
po kvintilima ukazuju na postojanje nesklada izmeu rashoda na potronju i deklarisanih prihoda,
odnosno odrava prisustvo velike sive ekonomije. Treba ipak primijetiti da je pouzdanost ovih
podataka upitna budui da su korisnici ovih prava inili samo 2,4% uzorka.34
4.2.2.
Pomo za porodice sa djecom u RS
Okvir politika za pomo porodicama sa djecom u RS

Javni fond za djeju zatitu RS, koji nudi djeji dodatak za porodice sa djecom, finansira se kroz
doprinos na plate od 1,5%. Hraniteljstvo se razvija kao novi metod djeje zatite, s tim da je potrebno
pojaati kapacitete davalaca usluga35. Govorei u irem smislu, predstavnici Ministarstva zdravlja
i socijalne zatite izrazili su zabrinutost zbog sve veeg problema maloljetnike delinkvencije. Oni
smatraju da je to posljedica kulturnih promjena i krize moderne porodice.36
Zakonodavni okvir za pomo porodicama sa djecom u RS

Zakon o djejoj zatiti Republike Srpske (Slubeni glasnik RS 04/02), sa izmjenama i

dopunama iz 2008. i 2009. godine (Slubeni glasnik RS 17/08, 01/09).
Zakonom su regulisana prava porodica sa djecom na primanje novanih naknada u vidu dodatka za
djecu, te je regulisana duina roditeljskog odsustva.
Realizacija pomoi za porodice sa djecom u RS
Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite nadleno je za socijalnu zatitu porodica i djece. Djeji dodaci
35 Intervju odran u Ministarstvu zdravlja i socijalne zatite RS, 06.03.2013.
36 Ibid.
finansiraju se iz Javnog fonda za djeju zatitu RS i realizuju se kroz 45 Centara za socijalni rad (CSR).
Uslovi za ostvarivanje prava na pomo za porodice sa djecom u RS
Roditelji djece koji imaju prebivalite na teritoriji Republike Srpske imaju pravo na primanje djejeg
dodatka za djecu do navrenih 15 godina ivota, odnosno do navrenih 19 godina u sluaju djece sa
smetnjama u razvoju ili djece smjetene u hraniteljske porodice. Djeca starija od 19 godina imaju
pravo na djeji dodatak ako su redovni studenti.
Naknade za porodice sa djecom u RS37
Program pomoi za porodice sa djecom obuhvata:

Djeji dodatak
Naknadu u sluaju brige za dijete
Porodiljsku naknada
Osnovni iznos djejeg dodatka varira u zavisnosti od broja djece u porodici: Za prvo dijete: nema
prava; drugo dijete: 45 KM; tree dijete: 100 KM; etvrto dijete: 45 KM; peto i vie djece: nema prava38.
Djeiji dodatak odobrava se na osnovu dokaza o niskim porodinim primanjima. Djeca ometena u
razvoju i djeca u hraniteljskim porodicama primaju osnovni iznos od 100 KM (ako nisu smjetena u
socijalnu ustanovu). Osim toga, nezaposleni roditelj ima pravo na poreski odbitak u iznosu od 900
KM za svakog izdravanog lana porodice.
Naknada u sluaju brige za dijete je pravo koje mogu ostvarivati roditelji koji se brinu za dijete sa
psihofikim smetnjama u razvoju i koji imaju pravo rada na pola radnog vremena uz primanje plate
za puno radno vrijeme, pri emu razliku u iznosu isplauje Javni fond za djeju zatitu (to moe biti
jedan od dva roditelja ili samohrani roditelj).
Isplauje se i vie vrsta porodiljskih naknada. Porodiljska naknada (naknada plate za vrijeme
koritenja porodiljskog odmora) je dominantni izdatak Javnog fonda za djeju zatitu. Materinski
dodatak se isplauje u iznosu od 70 KM. Novana pomo za opremu novoroenog djeteta isplauje se
u iznosu od 250 KM. Za razliku od nekih kantona u FBiH, nije predviena novana pomo u prehrani
djeteta za novoroenad.
Naknada za porodilje je jednokratna naknada koja se isplauje po roenju djeteta u iznosu od
najmanje 50% prosjene neto plate u RS u prethodnoj godini. Ona trenutno iznosi 390 KM za prvo i
drugo dijete, 400 KM za tree dijete i 500 KM za etvrto dijete. Porodiljska naknada plate isplauje se
u punom iznosu plate.
U tabeli 9 prikazana je podjela djejeg dodatka po socio-ekonomskim kategorijama, mjerena
kvintilima rashoda za potronju. Svjetska banka je navedene podatke izraunala na osnovu podataka
iz Ankete o potronji domainstava iz 2007. godine.
38 Baza podataka MISSCEO
33
34
Tabela 9. Podjela svih prava za djecu u RS (grupe potronje nakon transfera)

Ukupno
Obuhvat
Q1
Q2
Q3
Q4
Q5
6,3
12,5
4,6
6,5
4,2
3,8
Podjela korisnika
100,0
39,4
14,5
20,5
13,5
12,1
Podjela naknada
100,0
35,4
13,1
25,8
14,6
11,2
Podjela naknada
(grupe prije transfera)
100,0
35,0
17,7
17,8
15,5
14,1
Obuhvat je procenat stanovnitva u svakoj grupi odnosno kategoriji koja prima transfer odnosno naknadu
Tabela pokazuje da samo 6,3% lica koja su uestvovala u anketi APD primaju djeji dodatak. Poto
se podjela odnosno procenat kako korisnika tako i prava smanjuje sa nivoom potronje, moe se
smatrati da je sistem progresivan i usmjeren na siromane. S obzirom da je djeji dodatak podloan
imovinskom cenzusu, injenica da 3,8% lica u najviem kvintilu potronje primaju dodatak ukazuje
na postojanje nesklada izmeu rashoda na potronju i deklarisanih prihoda, odnosno odrava
prisustvo velike sive ekonomije.
4.2.3.
Pomo za porodice sa djecom u Brko Distriktu
Okvir politika za pomo porodicama sa djecom u BD

Univerzalni sistem djeje zatite finansira se iz budeta Brko Distrikta.
Zakonodavni okvir za pomo porodicama sa djecom u BD

Zakonu o djejoj zatiti Brko Distrikta (Slubeni glasnik Brko Distrikta br. 01/03 i 04/04)
Uslovi za ostvarivanje prava na pomo za porodice sa djecom u BD

Roditelji djece koji imaju prebivalite na teritoriji BD ostvaruju pravo na djeju zatitu. Djeca mlaa
od 15 godina imaju pravo na zatitu, odnosno do 26 godina ako su redovni studenti. Pravo na djeji
dodatak podlono je imovinskom cenzusu sa pragom od 15% prosjenih primanja u Brko Distriktu
i katastarskim prihodom koji ne prelazi 3% prosjenog katastarskog prihoda po hektaru zemljita.
Prava porodica sa djecom u BD39
Djeji dodatak ostvaruju svi graani Brko Distrikta koji imaju djecu i to u paualnom iznosu od 80
KM (ili 10% prosjenih primanja u Brko Distriktu). Iznos dodatka poveava se na 120 KM (150%
osnovnog prava, bez obzira na prihode porodice) u sluaju djeteta bez roditeljskog staranja ili sa
posebnim potrebama, ili djeteta koje ivi sa jednim roditeljem (samohranim), ili iji roditelj ili roditelji
su invalidi sa 60% nesposobnosti za rad.
U BiH se isplauje i vie vrsta porodiljskih naknada. Porodiljska naknada (naknada plate za vrijeme
koritenja porodiljskog odsustva) isplauje se iz budeta Brko Distrikta, pod uslovom da se vri
redovna uplata doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Materinski dodatak je jednokratna
naknada koja se isplauje po roenju (ne i usvajanju) djeteta iji roditelji imaju prebivalite na
teritoriji BD, bez obzira na prihode porodice. Iznos dodatka je utvren u nivou od 25% prosjenih
primanja u BD i trenutno iznosi 170,83 KM40. Samohrani roditelj ostvaruje pravo na isplatu dodatka
na nivou od 150% osnovnog iznosa. Dodatak se isplauje i nezaposlenim majkama tokom 3 mjeseca
u iznosu od 15% prosjenih primanja u BD, a trenutno iznosi 102,50 KM41. Novana pomo za opremu
novoroenog djeteta isplauje se u iznosu od 204,20 KM42.
Borake naknade
4.3.
Tabela 10: Sistem borakih naknada

Uslov
Pravo moe ostvarivati kategorija stanovnitva: uesnici rata u BiH od 1992-1995.
Program
Novano davanje koje nije zasnovano na imovinskom cenzusu
Odgovorna
organizacija
Nadzor: U FBiH: Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilakog rata; u RS: Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite; U BD
Odjejlenje za zdravstvo i ostale usluge
Nosilac aktivnosti: Ministarstva
Izvori sredstava
FBiH, RS i Distrikt budeti
Na nivou BiH usvojena su tri Okvirna zakona o pravima uesnika rata u Bosni i Hercegovini od 19921995. godine.

Zakon o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca (Slubeni list R BIH, br.
2/92 i 13/94)
Zakon o zatiti pripadnika teritorijalne odbrane i drugih branilaca Republike Bosne i

Hercegovine (Slubeni list R BIH, br. 4/92 i 13/94)
Zakon o izuzetnom materijalnom obezbjeenju ratnih vojnih invalida Republike Bosne i

Hercegovine (Slubeni list R BIH, br. 33/95, 37/95)
Socijalna pomo namijenjena civilima zasniva se na potrebama, dok se naknade za ratne vojne
invalide zasnivaju na kategorizaciji korisnika bez obzira na potrebe, odnosno zasnivaju se na pravima.
U oba entiteta ratni vojni invalidi i lanovi porodica palih boraca primaju vie posebnih naknada:

lina invalidnina (ratni vojni invalidi). Ovo pravo se ostvaruje na osnovu fizikog
invaliditeta pojedinca bez obzira na imovinsko stanje ili radni status.
porodina invalidnina (porodica poginulog, umrlog ili nestalog). Pravo se ostvaruje na

osnovu srodstva sa umrlom osobom, koja moe biti pali borac ili umrli radni vojni invalid,
bez obzira na imovinsko stanje ili radni status.
Naknada za demobilisane borce. Ovo pravo se ostvaruje na osnovu uea u ratu, bez
40 Baza podataka MISSCEO; u drugom izvoru naveden je iznos od 151,73 KM (podatke dostavio UNICEF).
41 Baza podataka MISSCEO
42 Ovja podatak dostavio je UNICEF.
35
36
obzira na imovinsko stanje. Ovo pravo prisutno je samo u FBiH.

Novani dodatak za dobitnika priznanja ili odlikovanja. Zakonom je propisano pravo na

primanje naknada na osnovu dobijanja najviih vojnih priznanja i odlikovanja (sada je
podlono imovinskom cenzusu).
Prema administrativnim podacima, 243.703 korisnika u BiH primalo je tokom 2007. godine naknade
za ratne vojne invalide i lanove porodica palih i umrlih boraca u prosjenom iznosu od 263 KM
mjeseno (Svjetska banka 2009: 75). Zanimljivo je da je analiza podataka iz ankete APD iz 2007.
godine dala nii iznos naknada, sa prosjekom od 1.213 KM godinje (100 KM mjeseno). Ova razlika
mogla bi dolaziti od nedostataka u uzorkovanju provedenom za potrebe ankete.
U tabeli 11 prikazani su neki rezultati analize podataka iz APD 2007. koju je provela Svjetska banka.
Tabela 11. Podjela borakih naknada u BiH
Ukupno
Obuhvat
Q1
Q2
Q3
Q4
Q5
6,5
5,7
5,8
8,0
6,6
6,3
Podjela korisnika (grupe nakon transfera)
100,0
17,6
17,8
24,8
20,3
19,5
Podjela korisnika
100,0
28,5
19,7
19,6
15,4
16,8
1.213,6
1.026,6
1.185,3
976,3
1.296,7
1.623,8
Podjela naknada (grupe nakon transfera)
100,0
14,7
16,6
19,7
22,4
26,7
Podjela naknada
100,0
32,2
22,2
13,9
12,1
19,5
Prosjeni iznos transfera (godinji)
Izvor: Svjetska banka (2009) Tabele AA6, AA9, AA12 i AA23. Napomena: Q1 je najnii kvintil potronje; Q5 je najvii kvintil
potronje. Obuhvat je procenat stanovnitva u svakoj grupi odnosno kategoriji koja prima transfer odnosno naknadu.
Podaci se odnose na naknade ratnim vojnim invalidima i porodicama palih i umrlih boraca.
Prikazani podaci otkrivaju velike razlike u podjeli korisnika i naknada u zavisnosti od toga da li se
obraun podjele vri prije ili nakon transfera. Podjele prije transfera su izrazito okrenute ka siromanijim
kvintilima potronje (Q1). Tako 28,5% korisnika dolazi iz najsiromanijeg kvintila prije transfera u
odnosu na 16,8% korisnika koji dolaze iz gornjeg kvintila. Slino tome, posmatrano prije transfera,
32,2% naknada odlazi licima koja pripadaju najsiromanijem potroakom kvintilu, u poreenju sa
19,5% naknada za lica koja pripadaju gornjem potroakom kvintilu. Nakon to se izvre transferi
odnosno davanja, dolazi do promjene podjele kako korisnika tako i naknada, pa podjela izgleda
dosta regresivna, naroito u smislu podjele naknada. Sud o tome da li je sistem borakih naknada
efikasan u borbi protiv siromatva zavisi, dakle, od toga da li kao bolji indikator vidimo prihode prije
transfera ili prihode poslije transfera. Moglo bi se rei da je potronja prije transfera taan indikator za
ocjenu uinaka naknada, jer bi upravo ona bila predmetom cenzusa kada bi naknade bile podlone
imovinskom cenzusu. Prema ovom mjerilu borake naknade ne ine se regresivnima.
Ova iznenaujua razlika izmeu dviju mjera (prije transfera i poslije transfera) vjerovatno je
posljedica razlike u prosjenom iznosu koji primaju razliite kvintilne grupe. Tabela pokazuje da lica
iz gornjeg kvintila u prosjeku primaju 1.634 KM u poreenju sa 1.027 KM koliko primaju oni iz najnieg
kvintila. Ova razlika je dosta zauujua i ukazuje na uzurpaciju prava od strane bogatijih pripadnika
borake populacije (u suprotnom bi podjela naknada bila ista u svim kvintilima).
Svjetska banka je predloila uvoenje provjere prihoda i imovine kako bi se borake naknade ograniile
u skladu sa potrebama. Vlasti u BH sloile su se s ovim prijedlogom u okviru programa DPL. S druge
strane, FBiH i RS nisu uveli provjeru prihoda i imovine sa izuzetkom neto ogranienog imovinskog
cenzusa, to je dovelo do manjih uteda43. Novi zakoni su usvojeni, ali ovaj proces za zaustavljen
nakon to je formirana nova vlast, pa se trenutno provodi samo revizija postojeih korisnika prava
u smislu nivoa invalidnosti44. Provjera imovine mogla je ugroziti proces revizije korisnika prava, a taj
proces bi se trebao okonati do kraja 2014. godine.
U sporazumu sa MMF-om, izraenim u potpisanom Pismu namjere, vlasti u BiH su pristale da nee
dalje proirivati boraka prava uprkos pritisku udruenja rtava rata koja trae da se proiri obuhvat
ovim pravima. Cilj je da se trenutni nivo prava odnosno naknada zadri, ali da se osigura da se ona
nee dalje poveavati.45
4.3.1.
Boraka prava u Federaciji (FBIH)
U FBiH, 580.000 ljudi uestvovalo je u ratu. Borake naknade se isplauju u korist 47.787 lanova
porodica vojnika koji su poginuli u toku rata, te u korist 54.000 ratnih vojnih invalida. Oko 27.000
ratnih vojnih invalida sa stepenom invaliditeta od 20%-50% primaju 20-55 mjeseno. Oko 600
paraplegiara prima 900 mjeseno. Vlada FBiH ove isplate smatra kompenzacijom, a ne socijalnom
pomoi. Oko 11.000 zdravih boraca mlaih od 45 godina su penzionisani uz primanja od 300 KM
mjeseno (ovaj iznos je u meuvremenu umanjen za 10% u skladu sa uslovima MMF-a).
Okvir politika za boraka prava u FBiH
Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata odgovorno je za izradu
politika koje se tiu borake populacije. U 2007. godini Vlada FBiH proirila je prava boraca, nakon
ega su rashodi za socijalnu zatitu naglo porasli.
Zakonodavni okvir za boraka prava u FBiH

Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica (Slubene novine Federacije BiH
br. 33/04 i 56/05, 70/07 i 9/10)
Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i lanova njihovih

porodica (Slubene novine Federacije BiH br. 70/05 i 61/06)
Zakon o pravima demobilisanih boraca i lanova njihovih porodica (Slubene novine

Federacije BiH br. 61/06)
43 Intervju odran u Ministarstvu finansija FBiH, 05.03.2013.

44 Ibid.
45 Intervju, Ministarstvo finansija FBiH, 05.03.2013.
37
38
Administrativni okvir za boraka prava u FBiH

Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata odgovorno je za finansijsku
podrku ratnim vojnim invalidima.
Uslovi za ostvarivanje prava u FBiH
Ratni vojni invalidi ostvaruju pravo na linu invalidninu, dodatak za njegu i pomo drugog lica i
ortopedski dodatak. Prava takoer ostvaruju dobitnici priznanja i odlikovanja i porodice palih boraca.
Boraka prava u FBIH
U tabeli 12 prikazana je podjela borakih naknada po socio-ekonomskim kategorijama, mjerena
kvintilima rashoda za potronju. Podaci obuhvataju naknade ratnim vojnim invalidima i naknade
porodicama palih i umrlih boraca. Ukupno gledano, 5,8% ispitanika koji su uestvovali u anketi
primaju borake naknade u FBiH. Iz tabele se vidi da se podjela korisnika nelinearno poveava sa
nivoom potronje u obliku obrnutog U, tako da je najvei procenat korisnika zastupljen u kvintilu
potronje Q3. Ova podjela je prilino regresivna i otkriva slabo ciljanje najsiromanijih potroakih
grupa. Tabela pokazuje i da se podjela naknada linearno poveava sa nivoom potronje, odnosno da
je visoko regresivna i da slabo cilja na siromane. Ovo nije sasvim zauujue, budui da predmetne
naknade nisu podlone imovinskom cenzusu.
Tabela 12. Podjela borakih naknada u FBiH (grupe potronje nakon transfera)
Ukupno
Q1
Q2
Q3
Q4
Q5
5,8
4,4
5,4
8,1
5,8
5,5
Podjela korisnika
100,0
15,1
18,6
27,6
20,0
18,8
Podjela naknada
100,0
11,5
15,9
23,0
23,1
26,5
Obuhvat
Obuhvat je procenat stanovnitva u svakoj grupi odnosno kategoriji koja prima transfer odnosno naknadu. Podaci
se odnose na naknade ratnim vojnim invalidima i porodicama palih i umrlih boraca. Za podatke date na dnu tabele u
izvornom izvjetaju nije oznaeno da se odnose na RS, ali poreenje sa opisom datim u tekstu sugerie da ovi podaci
oslikavaju situaciju i u RS.
4.3.2.
Boraka prava u RS
Okvir politika za boraka prava u RS

Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite odgovorno je za izradu politika u vezi sa ratnim vojnim
invalidima.
Zakonodavni okvir za boraka prava u RS

Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambenootadbinskog rata RS (Slubeni glasnik RS, br. 134/11)
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (Slubeni glasnik RS, br. 134/11)
Administrativni okvir za boraka prava u RS

Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite odgovorno je za novano pomaganje ratnih vojnih invalida.
Uslovi za ostvarivanje prava
Ratni vojni invalidi ostvaruju pravo na linu invalidninu, dodatak za njegu i pomo drugog lica i
ortopedski dodatak. Prava takoer ostvaruju dobitnici odlikovanja i porodice poginulih boraca. Ratni
vojni invalidi i porodice poginulih boraca ostvaruju dodatna prava u skladu sa Zakonom o penzijskom
i invalidskom osiguranju.
Naknade
Osnovica za obraun naknada je u 2009. godini utvrena u iznosu od 1.285 KM.46 U tabeli 13 prikazana
je podjela borakih naknada po socio-ekonomskim kategorijama u RS, mjerena kvintilima rashoda za
potronju. Podaci se odnose i na naknade ratnim vojnim invalidima i na naknade porodicama poginulih
boraca. Ukupno gledano, 7,8% ispitanika koji su uestvovali u anketi primaju borake naknade. Iz tabele
se vidi da kada se grupe potronje obraunavaju na osnovu stanja poslije transfera, podjela odnosno
procenti kako naknada tako i korisnika poveavaju se sa nivoom potronje, pa je prema tome sistem
visoko regresivan i slabo cilja na siromane. S druge strane, kada se kvintili definiu na osnovu stanja prije
transfera, podjela naknada opada sa nivoom potronje, te je prema tome visoko progresivna. Izvanredno
je da su naknade tako progresivne i dobro usmjerene prema grupama potronje prije transfera, iako za
borake naknade nije formalno predvien imovinski cenzus. Mogue je da ova razlika u podjeli prije i
poslije transfera odraava visoke iznose naknada koje se isplauju nekim korisnicima u gornjem kvintilu
prije transfera, to ima efekat iskrivljavanja podjele u smjeru imunijih pripadnika borake populacije.
Mada podaci nisu dostupni za entitetski nivo, za BiH u cjelini prosjeni iznosi borakih naknada kreu
se od 1.026,6 KM godinje za najsiromaniji kvintil potronje (Q1) do 1.623,8 KM godinje za gornji kvintil
(Q5). Ovi iznosi davanja gotovo su dvostruko vei od iznosa prava socijalne pomoi koja ostvaruju neratni
korisnici, a koja se kreu od 475,2 KM godinje za najsiromaniji kvintil do 850,9 KM godinje za gornji
kvintil. S druge strane, velika razlika izmeu podjele prije i poslije transfera zaista izgleda neobino i
mogue je da je posljedica neke specifinosti eme kodiranja koritene za generisanje podataka.
Tabela 13. Podjela borakih naknada u RS (grupe potronje nakon transfera)
Ukupno
Obuhvat
Q1
Q2
Q3
Q4
Q5
7,8
8,4
5,8
7,9
7,4
9,4
Podjela korisnika
100,0
21,5
14,9
20,4
19,0
24,2
Podjela naknada
100,0
21,4
15,4
19,6
15,9
27,8
Podjela naknada (grupe prije transfera)
100,0
47,8
16,9
11,4
13,9
10,0
Izvor: Svjetska banka (2009) Tabele AA6, AA9, AA12 i AA23. Napomena: Q1 je najnii kvintil potronje; Q5 je najvii kvintil
potronje. Obuhvat je procenat stanovnitva u svakoj grupi odnosno kategoriji koja prima transfer odnosno naknadu.
Podaci se odnose na naknade ratnim vojnim invalidima i porodicama palih i umrlih boraca. Podaci navedeni u posljednjem
redu tabele preuzeti su iz tabele AA23 iz izvornog izvjetaja, u kojem nisu oznaeni kao da se odnose na RS, ali poreenje sa
opisom datim u tekstu sugerie da ovi podaci oslikavaju situaciju i u RS.
46 OSCE (2012: 14)
39
40
4.3.3.
Nedostaci u oblasti socijalne zatite boraca
Brojni borci evidentirani su kod Zavoda odnosno Slubi za zapoljavanje kao nezaposleni. Poto su
naknade za nezaposlenost po iznosu blizu minimalnoj plati, korisnici nemaju motiv da trae posao.
U okviru programa aktivnog trita rada osigurano je osposobljavanje nezaposlenih boraca kako bi
se mogli vratiti na trite rada. Nude se i subvencionirane kamatne stope za kredite novootvorenim
firmama i subvencije za zapoljavanje usmjerene na poslodavce.
Svjetska banka je iznijela argument da bi borake naknade trebale, zbog njihovog slabog usmjeravanja,
biti predmetom imovinskog cenzusa. U tu svrhu je ve usvojena legislativa, ali je prisutan otpor
njenom provoenju. U FBiH je prepoznato da su potekoe u mjerenju prihoda i imovine prepreka
efikasnom usmjeravanju davanja47. Imovinski cenzus ima kontroverzan status u veini zemalja.
Neki tvrde da univerzalna prava stvaraju osjeaj solidarnosti i meusobnog razumijevanja, dok
prava ostvarena na osnovu imovinskog cenzusa imaju suprotan efekat, odnosno stvaraju podjele i
nerazumijevanje. To bi mogao biti jedan od razloga tolikom otporu uvoenju imovinskog cenzusa
za borake naknade koji je prisutan u cijeloj Bosni i Hercegovini. Univerzalna prava, ak i kada su
skromnog iznosa, osiguravaju i odreeni stepen socijalne inkluzije pored stvarne materijalne koristi.
Iz perspektive socijalne inkluzije moe se argumentovano tvrditi da je glavni problem kod borakih
naknada to to su one vie nego to budet moe podnijeti, a ne da za njihovo ostvarivanje nije
predvien imovinski cenzus. Kada bi se iznos naknada smanjio ili ak samo zamrznuo, bilo bi mogue
osloboditi sredstva za poboljanje obuhvata i ciljanja siromanih. tavie, provoenje imovinskog
cenzusa podrazumijeva velike administrativne trokove koji bi mogli ponititi korist od fiskalnih
uteda ostvarenih na taj nain. Njime se isto tako uvodi zamka siromatva i destimulie se rad.
Boraka prava ine veliki dio ukupnih rashoda za socijalnu pomo. Ta prava nisu zasnovana na
imovinskom cenzusu te postoje odreeni dokazi da bogatiji pripadnici borake populacije u prosjeku
primaju vie naknade, to se ini nepravednim. Vlade u BiH su se ve obavezale prema MMF-u da nee
dodatno poveavati nivo borakih prava. O potronji tako velikog iznosa javnog novca na boraka
prava odluku treba donijeti u okviru politikog sistema u BiH. Imovinski cenzus za ostvarivanje
borakih prava, koji je predloila Svjetska banka, vjerovatno bi bio neefikasna mjera s obzirom na
potekoe kod mjerenja nivoa prihoda i imovine u BiH. Takva mjera bi bila i skupa za implementaciju
i na nju bi se morala preusmjeriti sredstva namijenjena drugim oblicima socijalnih rashoda.
Problem nejednakosti kod raspodjele dohotka moe se uspjenije rijeiti progresivnijim sistemom
oporezivanja dohotka nego uvoenjem imovinskog cenzusa za ostvarivanje borakih prava.
47 Ovo je istaknuto prilikom intervjua odranog u Ministarstvu finansija FBiH 05.03.2013. godine.
5. Socijalna sigurnost u BiH

U ovom dijelu opisuje se okvir sistema socijalne sigurnosti u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom
na zakonodavstvo, politike, administraciju i trendove u smislu doprinosa i prava. Zemlje se razlikuju
po iznosu sredstava koja troe na sisteme socijalne sigurnosti (pogledati Sliku 7). Raspon rashoda
je veliki i kree se od 5,5% u Irskoj do 22,2% u Grkoj. BiH troi srednji iznos sredstava na socijalnu
sigurnost pri emu su rashodi na nivou od 12,4% BDP-a, to je slino Hrvatskoj i Latviji, a vie nego
u Velikoj Britaniji i vedskoj (koje s druge strane imaju relativno velike iznose socijalne pomoi, to
njihovu ukupnu potronju na socijalnu zatitu podie na puno vii nivo).
Slika 7: Prava socijalne sigurnosti kao % BDP-a, 2011.
Irska
vedska
Velika Britanija
Rumunija
Litvanija
Portugal
Latvija
BiH
Hrvatska
panija
Slovaka
Maarska
Austrija
Srbija
Slovenija
Poljska
Nizozemska
Njemaka
Francuska
Grka
Izvor: Meunarodni monetarni fond (2013): Finansijska statistika o vladama (Izdanje: mart 2013.). Napomena: Ime varijable
u bazi podataka MMF-a glasi Prava socijalne sigurnosti kao procenat BDP-a, a ifra varijable je [GF_942_CC_GG_271_GDP]
Sistem socijalne sigurnosti finansira se na osnovu doprinosa na plate koje uplauju i zaposleni i
poslodavci u okviru razliitih programa osiguranja i po razliitim stopama u FBiH, RS i Brko Distriktu.
Nivoi doprinosa prikazani su u tabeli 14.
41
42
Tabela 14:
Doprinosi zaposlenika i poslodavaca u okviru sistema socijalnog osiguranja (% bruto plate)
Penziono Zdravstvena zatita
Nezaposlenost
Ukupno
FBiH
Zaposlenik
17,00%
12,53%
1,5%
31,03%
Poslodavac
7,00%
4,00%
0,5%
11,50%
24,00%
16,53%
2,0%
42,53%
Zaposlenik
17,00%
15,00%
0,7%
32,70%
Poslodavac
0,00%
0,00%
0,0%
0,00%
17,00%
15,00%
0,7%
32,53%
12,00%
0,0%
29,00%
0,00%
1,5%
8,5% ili 1,5%
12,00%
1,5%
37,5% ili 30,5%
Kombinovano
RS
Kombinovano
BD
Zaposlenik
Poslodavac
Kombinovano
Moe se odluili za
uee u sistemu
FBiH ili RS
24,00% ili 17,00%
Izvor: Baza podataka MISSCEO
Tabela pokazuje da je ukupni teret doprinosa na plate visok u oba entiteta. U FBiH, stopa doprinosa
ukupno iznosi 42,5% uzimajui u obzir doprinose zaposlenika i poslodavaca. U RS stopa iznosi 32,7%
(u cijelosti je plaa zaposlenik), a u Brko Distriktu iznosi bilo 37,5% ili 30,5% u zavisnosti od toga
kojem programu zdravstvenog osiguranja zaposlenik odlui da se pridrui. Meutim, ne uplauju
sva preduzea propisane doprinose. Dok preduzea u Sarajevu redovno uplauju svoje socijalne
doprinose, u drugim mjestima u FBiH preduzea esto ne uplauju socijalne doprinose48.
48 Radionica sa predstavnicima slubi zapoljavanja i slubi za obrazovanje u FBiH, Sarajevo, 05.04.2013.
Tabela 15: Doprinosi za socijalno osiguranje u EU i u Bosni i Hercegovini (% bruto plate)

Prosjena stopa
poslodavevih doprinosa
za socijalno osiguranje (%)
Prosjena stopa
zaposlenikovih
doprinosa za socijalno
osiguranje (%)
Ukupno doprinosi za
socijalno osiguranje
Francuska
44,00
13,69
57,69
Austrija
29,13
18,06
47,19
Maarska
28,50
18,50
47,00
Grka
28,56
16,50
45,06
eka Republika
34,00
11,00
45,00
Belgija
30,20
14,00
44,20
Italija
32,08
9,49
41,57
Slovaka Republika
27,87
13,40
41,27
Njemaka
19,58
20,73
40,30
vedska
31,42
7,00
38,42
Slovenija
16,10
22,10
38,20
Estonija
34,40
2,80
37,20
panija
29,90
6,35
36,25
Prosjek
22,15
13,89
36,05
Portugal
23,75
11,00
34,75
Poljska
16,78
17,83
34,61
Turska
16,50
15,00
31,50
Finska
22,80
7,62
30,42
Holandija
10,77
15,41
26,17
Velika Britanija
10,92
9,46
20,38
Irska
10,75
3,19
13,94
0,00
2,73
2,73
Danska
Izvor: Tabele OECD-a o porezu
Kao to se moe vidjeti iz tabele 15, ukupni doprinosi za socijalno osiguranje u Bosni i Hercegovini
nisu u neskladu sa socijalnim doprinosima u uzorku zemalja EU za koje su podaci dostupni. Nivo
doprinosa je iznad prosjeka u FBiH i ispod prosjeka u RS. Ono to je posebno za doprinose za socijalno
osiguranje u BiH jeste visok nivo doprinosa koji se naplauje od zaposlenika, te komparativno nizak
nivo koji se obraunava poslodavcima. To je manje-vie suprotno onome to nalazimo u zemljama
EU, gdje su doprinosi poslodavca puno vii nego doprinosi zaposlenika. Ova razlika u ekonomskom
smislu nije bitna, a ono to je vano jeste ukupna incidencija doprinosa.
Osim iz doprinosa za socijalno osiguranje, prava iz socijalne zatite se u nekim zemljama mogu
isplaivati i iz opteg oporezivanja. Takav je sluaj u Danskoj, na primjer, gdje doprinosi za socijalno
osiguranje iznose samo 2,73% bruto plate. S druge strane, porez na dohodak u Danskoj je izuzetno
visok najvii u Evropi, po prosjenoj stopi od 36%. Stopa poreza na dohodak iznosi 10% u FBiH i
43
44
8% u RS, uz godinji neoporezivi odbitak u iznosu od 3.600 KM49. Poto je porez na dohodak u FBiH
i RS relativno nizak, ne udi injenica da, kada se ova stopa poreza unese u analizu kombinovanog
optereenja na plate kroz doprinose za socijalnu sigurnost i porez na dohodak, proizilazi da je ukupno
optereenje na plate u BiH relativno nisko (pogledati tabelu 16).
Tabela 16: Prosjeni porez na dohodak i ukupan doprinos za socijalnu sigurnost
Prosjena stopa poreza na
dohodak (%)
Ukupno doprinosi za socijalnu sigurnost

i porez na dohodak
Belgija
28,78
72,97
Francuska
14,63
72,32
Maarska
16,51
63,51
Austrija
15,94
63,12
Italija
21,31
62,88
Njemaka
19,19
59,49
eka Republika
11,83
56,83
Slovenija
17,53
55,73
Estonija
17,10
54,30
panija
17,89
54,14
8,87
53,93
Slovaka Republika
10,97
52,24
Finska
21,78
52,20
Prosjek
16,12
52,17
vedska
10,30
48,72
Turska
15,48
46,98
Grka
Poljska
10,71
45,32
Portugal
9,40
44,15
Holandija
16,54
42,71
Danska
36,16
38,89
Velika Britanija
17,08
37,46
Irska
14,80
28,74
Izvor: Tabele OECD-a o porezu
5.1.
Nezaposlenost i prava iz osnova nezaposlenosti
Zbog ozbiljnog negativnog uticaja koji je ekonomska kriza imala na BiH, stopa nezaposlenosti porasla
je sa 24,0% na 28,6% od 2008. do 2012. godine, odnosno vie od etiri postotna poena, te je dostigla
nivo koji je dvostruko vii od stope nezaposlenosti od 11,8% u zemljama EU-27 u 2012. godini. Ovakva
stopa je uporediva sa onom u krizom pogoenoj Grkoj (26,4%) i paniji (26,2%), ali je jo uvijek vea
nego u tim zemljama. U susjednoj Hrvatskoj stopa nezaposlenosti iznosi 18,0%.
49 Mogui su dodatni odbici na ime zavisnih lanova porodice i za sluajeve invaliditeta, koji predstavljaju
dodatna socijalna davanja za djecu zaposlenih lica i zaposlenih invalidnih lica.
Tabela 17: Nezaposlenost u Bosni i Hercegovini, 2008-12.

2008
2009
2010
2011
2012
BiH
24,0
24,5
27,7
28,0
28,6
FBiH
25,3
26,0
29,4
29,4
29,6
RS
21,4
21,9
24,5
25,2
26,6
BD
32,6
30,1
36,6
39,7
33,3
Izvor: BHAS (2010, 2012) Anketa o radnoj snazi: konani rezultati, Tabela 3, Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i
Hercegovine.
Visoka stopa nezaposlenosti podrazumijeva veliku nejednakost izmeu onih koji imaju pristup
produktivnom zaposlenju i onih koji nemaju, to je djelomino povezano sa nejednakostima u nivou
obrazovanja i vjetinama meu razliitim segmentima radne snage (Khare i drugi autori, 2011).
Nejednaki ishodi na tritu rada dodatno su pojaani izraenom nejednakou polova kako u smislu
plate tako i u smislu prilika za zapoljavanje, jer ene u manjoj mjeri od mukaraca uestvuju na tritu
rada i vea je vjerovatnoa da budu nezaposlene. Rodna nejednakost je vrlo prisutna u ruralnim
podrujima gdje ene imaju nie nivoe obrazovanja, nemaju informacije o prilikama na tritu rada
i gdje su usluge uvanja djece manje razvijene nego u urbanim podrujima (Somun-Krupalija 2011).
Potrebno je ipak napomenuti da je, uprkos injenici da je stopa zaposlenosti kod mukaraca znatno
via nego kod ena, ekonomska kriza imala nejednak uticaj na rodnu dimenziju zapoljavanja. ini
se da su mukarci tee pogoeni jer je stopa zaposlenosti kod mukaraca pala za oko etiri postotna
poena, dok je s druge strane stopa zaposlenosti ena ostala prilino stabilna tokom kriznog perioda.
To ukazuje da su najvei teret efekata krize ponijeli uglavnom muki poslovi u sektoru graevinarstva
i u drugim sektorima pogoenim krizom.
Tabela 18: Sistem osiguranja od nezaposlenosti u BiH
Uslov
Duina perioda uplate doprinosa za socijalno osiguranje
Program
Program socijalnog osiguranja koji se finansira doprinosima poslodavaca i zaposlenika i koji prua novanu naknadu povezanu sa primanjima, te uplatu doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje.
Odgovorna
organizacija
Nadzor: U FBiH: Ministarstvo za rad i socijalnu politiku; U RS: Ministarstvo rada i

borako-invalidske zatite, BD Odjel za zdravstvo i ostale usluge.
Nosilac aktivnosti: U FBiH, Federalni zavod za zapoljavanje, kantonalne slube
za zapoljavanje; u RS, Zavod za zapoljavanje BD Zavod za zapoljavanje
Izvori sredstava
Doprinosi za socijalno osiguranje
Obuhvat
1,8% lica koja se vode na evidenciji nezaposlenih (decembar 2008.)
Sva osigurana nezaposlena lica koja ispunjavaju propisane uslove imaju pravo na naknadu za
nezaposlenost u vidu novanog davanja od strane Zavoda odnosno Slube za zapoljavanje, kao i
na uplatu iznosa na ime doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje. Meutim, u aprilu 2011.
45
46
godine samo 10.796 nezaposlenih lica dobijala su naknadu za nezaposlenost (tek 2% od ukupnog
broja od 529.423 lica na evidenciji nezaposlenih), dok ih je 364.015 bilo zdravstveno osigurano (69%
nezaposlenih lica)50.
5.1.1.
Sistem osiguranja od nezaposlenosti u Federaciji
Okvir politika za osiguranje od nezaposlenosti u FBiH

Ministarstvo rada i socijalne politike odgovorno je za formulisanje politike u vezi sa

sistemom naknada za nezaposlenost.
Zakonodavni okvir za osiguranje od nezaposlenosti u FBiH

Zakon o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba u

Federaciji BiH (Slubene novine FBiH 55/00) sa izmjenama i dopunama u 2001., 2005. i
2008. godini (Slubene novine FBiH 41/01, 22/05 i 09/08).
Administrativni okvir za osiguranje od nezaposlenosti u FBiH

Sjedite Federalnog zavoda za zapoljavanje je u Sarajevu. Svaki od deset kantona takoer ima
vlastitu Slubu za zapoljavanje.
Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti u FBiH
Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti u FBiH iznose 0,5% za poslodavce i 1,5% za zaposlene.
Uslovi za ostvarivanje naknade za nezaposlenost u FBiH
Svi zaposleni koji su prije prestanka radnog odnosa uplaivali doprinose za osiguranje od
nezaposlenosti imaju pravo na naknadu za nezaposlenost. Korisnik mora biti stariji od 15 godina,
nezaposlen i aktivno traiti posao, evidentiran kod Slube za zapoljavanje, ne baviti se samostalnom
profesionalnom ili privrednom djelatnou, i ne moe biti redovan student ili penzioner. Osim toga,
korisnik mora ispuniti uslov da je uplaivao doprinose u razdoblju od osam mjeseci neprekidno,
ili od najmanje osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci koji su prethodili nastupanju
nezaposlenosti.
Prava iz osnova osiguranja od nezaposlenosti u FBiH
Nezaposleni koji ispunjavaju navedene uslove ostvaruju pravo na novanu naknadu za nezaposlenost
srazmjerno radnom stau. Naknada se isplauje uz period ekanja u trajanju od 30 dana nakon
prestanka radnog odnosa. Naknade se isplauju u iznosu od 40% prosjene mjesene plate ostvarene
u Federaciji tokom prethodna 3 mjeseca. Period primanja novane naknade varira u zavisnosti od
staa osiguranja:
50 Statistiki informator, Agencija za rad i zapoljavanje Bosne i Herzegovine, Q2 2011, br. 20.
Tabela 19
Sta osiguranja
Period isplate naknade za nezaposlenost
Od 8 mjeseci do 5 godina
3 mjeseci
Od 5 do 10 godina
6 mjeseci
Od 10 do 15 godina
12 mjeseci
Od 25 do 30 godina
15 mjeseci
Od 30 do 35 godina
18 mjeseci
Preko 30 godina
24 mjeseci
Izvor: MISSCEO, online podaci
Naknada se isplauje mjeseno. Po zahtjevu nezaposlenog lica, cjelokupan iznos naknade moe se
isplatiti unaprijed u svrhu samozapoljavanja.
Nedostaci u sistemu osiguranja od nezaposlenosti u FBiH
U mjesecu februaru 2013. godine, na evidenciji Slubi za zapoljavanje u FBiH bilo je 386.091 lica,
od kojih 197.935 po prvi put trae posao. U mjesecu januaru 2013. godine, samo 2,7% evidentiranih
nezaposlenih lica primalo je novanu naknadu za nezaposlenost (pogledati tabelu 20). Tako nizak
nivo obuhvata naknadom za nezaposlenost znai siromatvo za mnoge nezaposlene.
Tabela 20: Naknade za nezaposlenost i uplate zdravstvenog osiguranja za lica na evidenciji
nezaposlenih u FBiH (2012.-13.)
Naknada za nezaposlenost /ukupno
nezaposlenih
Kantoni i FBiH
XII 2012.
I 2013.
Zdravstveno osiguranje / ukupno

nezaposlenih
XII 2012.
I 2013.
Zeniko-dobojski
2,6%
2,8%
73,7%
73,8%
Kanton Sarajevo
3,6%
3,7%
72,2%
72,5%
Hercegovakoneretvanski
2,2%
2,5%
71,9%
72,3%
Zapadnohercegovaki
2,9%
2,6%
67,7%
68,6%
Livanjski
2,1%
2,4%
65,7%
66,5%
FBiH
2,6%
2,7%
63,0%
63,3%
Tuzlanski
1,9%
2,0%
60,4%
60,6%
Posavski
3,1%
3,3%
58,4%
58,9%
Unsko-sanski
2,7%
2,9%
58,3%
58,4%
Srednjobosanski
2,2%
3,3%
33,8%
45,3%
Bosansko-podrinjski
3,2%
3,7%
41,4%
41,4%
Izvor: Bilten 01/13, Statistiki pregled, Tabela IX Sarajevo: Federalni zavod za zapoljavanje
47
48
Mnogi koji se prijave na evidenciju nezaposlenih to ine da bi imali zdravstveno osiguranje, jer je
nezaposlenost uslov za zdravstveno osiguranje. Sveukupno, Zavod za zapoljavanje uplauje
zdravstveno osiguranje za gotovo dvije treine (63%) evidentiranih nezaposlenih osoba. Ove isplate
iscrpljuju sredstva Zavoda za zapoljavanje, tako da zbog toga ostaje malo sredstava u budetu
za mjere aktivnog zapoljavanja odnosno pomaganja nezaposlenima da nau posao. U nekim
kantonima se za gotovo dvije treine evidentiranih nezaposlenih uplauju doprinosi za zdravstveno
osiguranje (Zeniko-dobojski, Kanton Sarajevo i Hercegovako-neretvanski) (pogledati tabelu XX).
U Mostaru je, prema rijeima uesnika jedne od radionica organizovanih za potrebe izrade ovog
izvjetaja, veza izmeu kola i poslodavaca vrlo slaba51. Velika lokalna preduzea ne obraaju se Slubi
za zapoljavanje kada trae radnike. Nove radnike zapoljavaju na osnovu nepotizma. Poslodavci koji
mjesecima ne isplauju plate obraaju se Slubi za zapoljavanje i trae radnike ali, kako ih moemo
poslati u takva preduzea?
5.1.2.
Sistem osiguranja od nezaposlenosti u RS
Okvir politika za osiguranje od nezaposlenosti

Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite nadleno je za sistem zatite u sluaju nezaposlenosti u RS.
Zakonodavni okvir za osiguranje od nezaposlenosti

Zakon o posredovanju u zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Republike

Srpske (Slubeni glasnik RS br. 30/10)
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju invalida (Slubeni

glasnik RS br. 98/04 i 91/06)
Administrativni okvir za osiguranje od nezaposlenosti

Zavod za zapoljavanje RS odgovoran je za realizaciju sistema osiguranja od nezaposlenosti.
Doprinosi u RS
Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti uplauju se u iznosu od 0,7% od strane zaposlenika, dok
se od poslodavaca ne naplauju doprinosi.
Uslovi za ostvarivanje prava
Svi zaposleni koji su uplaivali doprinose za osiguranje od nezaposlenosti imaju pravo na naknadu za
nezaposlenost, pod odreenim uslovima. Korisnik mora biti stariji od 15 godina, nezaposlen i aktivno
traiti posao, biti evidentiran kod Slube za zapoljavanje, ne baviti se samostalnom profesionalnom
ili privrednom djelatnou, i ne moe biti redovan student ili penzioner. Pored toga korisnik mora
ispuniti uslov da je uplaivao doprinose za osiguranje od nezaposlenosti u razdoblju od osam mjeseci
neprekidno u posljednjih 12 mjeseci ili od najmanje 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci
prije prestanka radnog odnosa.
51 Radionica sa predstavnicima slubi zapoljavanja i slubi za obrazovanje, Sarajevo, 05.04.2013.
Naknade
Naknada se u RS isplauje nakon perioda ekanja u trajanju od 30 dana nakon prestanka radnog
odnosa. Iznos novane naknade zavisi od staa osiguranja korisnika naknade. Naknada se isplauje
u iznosu od 35% prosjene plate koju je lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca za lica koja imaju do
15 godina staa osiguranja, te u iznosu od 40% prosjene plate za vie od 15 godina staa osiguranja.
Iznos novane naknade ne moe biti nii od 20% prosjene plate isplaene u Republici Srpskoj u
prethodnom tromjeseju prema podacima Zavoda za statistiku, niti vie od iznosa jedne prosjene
isplaene plate u Republici Srpskoj. Novana naknada u RS se moe isplaivati minimalno jedan
mjesec i maksimalno 12 mjeseci. Radnici kojima je prestao radni odnos kroz privatizaciju ili steaj
drutva imaju pravo na naknadu plate u trajanju od 3 do 12 mjeseci. Period primanja novane
naknade varira u zavisnosti od staa osiguranja:
Tabela 21
Sta osiguranja
Do 1 godine
1 mjesec
Od 1 do 2 godina
2 mjeseci
Od 2 do 5 godina
3 mjeseci
Od 5 do 15 godina
6 mjeseci
Od 15 do 30 godina
9 mjeseci
Preko 30 godina
12 mjeseci
Izvor: Baza podataka MISSCEO
Nedostaci u sistemu osiguranja od nezaposlenosti u RS

Naknadom za sluaj nezaposlenosti obuhvaeno je samo 2,2% evidentiranih nezaposlenih u RS.
Nizak nivo obuhvata naknadom za nezaposlenost znai siromatvo za mnoge nezaposlene.
5.1.3.
Sistem osiguranja od nezaposlenosti u Brko Distriktu
Zakonodavni okvir za osiguranje od nezaposlenosti u BD

Brko Distrikt - Zakon o zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Slubeni

glasnik Brko Distrikta 33/04), sa izmjenama i dopunama iz 2007. i 2008.g. (Slubeni
glasnik Brko Distrikta 19/07 i 25/08)
Administrativni okvir za osiguranje od nezaposlenosti u BD

Doprinosi u BD
Doprinosi se obraunavaju u iznosu od 1,5% bruto plate zaposlenika, a plaa ih poslodavac.
Uslovi za ostvarivanje prava u BD
Svi zaposleni koji su uplaivali doprinose za osiguranje od nezaposlenosti imaju pravo na naknadu za
49
50
nezaposlenost, pod odreenim uslovima. Korisnik mora biti stariji od 15 godina, nezaposlen i aktivno
traiti posao, biti evidentiran kod Slube za zapoljavanje, ne baviti se samostalnom profesionalnom
ili privrednom djelatnou, i ne moe biti redovan student ili penzioner.
Naknada za nezaposlenost u BD
Novane naknade se isplauju nakon perioda ekanja u trajanju od 15 dana od prestanka radnog
odnosa. Iznos naknade zavisi od staa osiguranja korisnika prava, a isplauje se u iznosu od 35%
prosjene plate koje je lice ostvarilo za lica koja imaju do 10 godina staa osiguranja, odnosno 40%
prosjene plate za vie od 10 godina staa osiguranja. Iznos novane naknade ne moe biti nii od
20% prosjene plate u Brko Distriktu, niti vii od iznosa jedne prosjene plate u Brko Distriktu.
Period primanja novane naknade varira u zavisnosti od staa osiguranja:
Tabela 22
Sta osiguranja
Do 5 godina
3 mjeseci
Od 5 do 15 godina
6 mjeseci
Od 15 do 25 godina
9 mjeseci
Preko 25 godina
12 mjeseci
Pored toga, lica koja se vode na evidenciji nezaposlenih imaju pravo na uplatu zdravstvenog
osiguranja od strane Slube za zapoljavanje ako se prijave na evidenciju u odreenom vremenskom
roku.
5.2.
Nedostaci u sistemu osiguranja od nezaposlenosti u BiH
U FBiH, RS i Brko Distriktu isplauju se razliiti iznosi novanih naknada i u razliitom trajanju, to
dovodi do nejednakog tretmana nezaposlenih lica u zavisnosti od toga gdje ive na teritoriji Bosne i
Hercegovine.
Mnogi poslodavci ne uplauju doprinose za socijalno osiguranje, pa time mnoga lica ne mogu ostvariti
pravo na naknadu za sluaj nezaposlenosti.
Zbog strogo postavljenih uslova za ostvarivanje prava, samo relativno mali dio lica na evidenciji
nezaposlenih uspijevaju ostvariti pravo na primanje novane naknade. To se naroito odnosi na one
mlade ljude koji nemaju nikakvog radnog iskustva i koji stoga nemaju mogunost primanja novane
naknade, ak i ako aktivno trae posao. Nizak nivo obuhvata naknadom za nezaposlenost znai
siromatvo za mnoge nezaposlene.
5.3.
Aktivna inkluzija nezaposlenih na trite rada
Glavni uzrok siromatva je nedostatak prihoda iz radnog odnosa. Djeje siromatvo je naroito visoko
zastupljeno u porodicama u kojima nijedan lan nije zaposlen (domainstva sa niskim intenzitetom
rada). Potrebno je izraditi politike kojima e se roditeljima pomoi da nau posao i na taj nain iz
siromatva izvui porodice sa djecom. Tokom ekonomske krize od 2008. do 2012. godine, trite
rada je pretrpjelo velike udare. Podaci iz Ankete o radnoj snazi otkrivaju da je stopa zaposlenosti
opala, iako je ukupna stopa aktivnosti ostala prilino stabilna, pa je u skladu s tim porasla i stopa
nezaposlenosti (pogledati tabelu 23a i 23b). Ukupno gledano, stopa zaposlenosti lica dobi od 15-64
godine pala je sa 40,7% na 38,5%, to je smanjenje od preko dva postotna poena. Stopa zaposlenosti
je u svim posmatranim godinama via u RS nego u FBiH za oko osam postotnih poena, a najnia je u
Brko Distriktu, gdje je pala na niskih 28,2% u 2011. godini.
Tabela 23a: Stope zaposlenosti i nezaposlenosti, 2008.-12.
2008
2009
2010
2011
2012
Stopa zaposlenosti (%)

BiH
40,7
40,1
39,0
38,7
38,5
FBiH
37,9
36,7
36,2
35,7
36,1
RS
46,3
47,0
45,0
45,1
43,8
BD
32,1
33,2
32,0
28,2
30,8
Stopa nezaposlenosti (%)

BiH
23,4
24,1
27,2
27,6
28,0
FBiH
25,0
25,7
29,1
29,2
29,4
RS
20,5
21,4
23,6
24,5
25,6
BD
31,9
29,2
36,4
39,0
32,5
Izvor: BHAS (2010, 2012) Anketa o radnoj snazi: konani rezultati, Tabela 3, Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
Tabela 23b: Stope zaposlenosti i nezaposlenosti mladih (15-24 godina starosti), 2008-12.
2008
2009
2010
2011
2012
Stopa zaposlenosti (%)

BiH
17,4
16,7
14,0
13,2
10,8
FBiH
15,7
14,6
12,4
12,6
9,6
RS
21,1
21,5
17,8
14,9
14,0
BD
15,3
15,4
11,5
8,9
7,3
Stopa nezaposlenosti (%)

BiH
47,5
48,7
57,5
57,9
63,1
FBiH
51,9
53,9
62,3
59,7
67,1
RS
38,7
38,4
46,8
53,2
54,3
BD
49,1
50,5
63,4
70,9
64,4
Izvor: BHAS (2010, 2012) Anketa o radnoj snazi: konani rezultati, Tabela 3, Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i
Hercegovine. Napomena: Stopa zaposlenosti = zaposleni/radno sposobni; Stopa nezaposlenosti = nezaposleni/radna
snaga
Ono to karakterie trite rada jeste da to to pojedinac ima posao ne znai da je zatien od
siromatva. Prema rezultatima Ankete o potronji domainstava iz 2007. godine, incidencija
51
52
siromatva meu zaposlenima iznosi 16,4% (BHAS 2007: 32). Ovo je dijelom povezano sa niskim
nivoom produktivnosti u odreenim sektorima i niskom kvalifikovanou radne snage u pojedinim
oblastima zapoljavanja (DEP 2010: 27).
Stopa zaposlenosti u BiH i njenim entitetima daleko je ispod prosjeka u zemljama EU-27 i dosta ispod
cilja od 75% postavljenog u strategiji Evropa 2020. Ciljevi za EU su odreeni za dobnu grupu od 20-64
godine starosti, a podaci o stopi zaposlenosti u BiH koje objavljuje BHAS baziraju se na dobnoj grupi
od 15-64 godine, tako da su podaci za BiH donekle nepouzdani budui da je veina lica starosti 15-19
godina izvan radne snage, odnosno pohaaju kolu ili fakultet. Stoga se preporuuje da se indikator
za stopu zaposlenosti i za odgovarajue ciljeve za BiH, FBiH i RS utvrdi na nain da bude usklaen sa
definicijama iz strategije Evropa 2020. Za to bi bile potrebne dodatne kalkulacije od strane BHAS-a
u saradnji sa Federalnim zavodom za statistiku (FZS) i Republikog zavoda za statistiku Republike
Srpske (RZSRS).
5.3.1.
Okvir politika za aktivnu inkluziju nezaposlenih lica u BiH
Strategija zapoljavanja Bosne i Hercegovine 2010.-2014. donesena je u julu 2010. godine pod
pokroviteljstvom Ministarstva civilnih poslova i Koordinacionog odbora sastavljenog od predstavnika
relevantnih institucija BiH, entiteta, Brko Distrikta i socijalnih partnera (MCA 2010). Ova strategija
izraena je u skladu sa Razvojnom Strategijom 2010.-2014., koja je izraena u skladu sa Strategijom
socijalnog iskljuivanja 2010.-2014., ali nikada nije usvojena.
U Strategiji zapoljavanja utvreno je da je razvoj aktivnih politika trita rada u FBiH, RS i BD dosta
ogranien, a isto se odnosi i na ukljuenost socijalnih partnera u izradu i implementaciju aktivnih
politika trita rada (APTR). Svrha Strategije zapoljavanja je da unaprijedi puno, produktivno i
slobodno izabrano zaposlenje za sve (ES 2010: 36), dok je glavni cilj da povea kvalitet i kvantitet
radnih mjesta i istovremeno promovie socijalnu inkluziju i borbu protiv nejednakosti meu
polovima. Prioritetni ciljevi su:

Promovisanje inkluzivnog i zapoljavanjem bogatog rasta i smanjenje deficita

produktivnog zaposlenja i dostojanstvenog rada
Unapreenje zapoljivosti ena i mukaraca, a naroito najugroenijih
Unapreenje djelotvornosti, efikasnosti i upravljanja politikama i institucijama trita rada
Opti kvantitativni ciljevi za period 2010.-2014. su:
godinje poveanje ukupne stope zaposlenosti za 2%
godinje poveanje stope zaposlenosti ena za 2,5%
nezaposlenost mladih smanjena na 30 % do 2014. godine
Politike trita rada u BiH, utvrene Strategijom zapoljavanja, su ambiciozne. Usklaene su sa

pristupom iz Evropske strategije zapoljavanja kojim se podravaju aktivne politike inkluzije, premda
su raspoloiva sredstva za provoenje ovih politika ograniena, pa fokus i dalje ostaje na pasivnoj
podrci nezaposlenima, invalidima i penzionerima.
Meutim, kako je ve ranije pokazano, stopa zaposlenosti u BiH izuzetno je niska u evropskim
okvirima. Potrebno je staviti vei naglasak na politike aktiviranja u kombinaciji sa unaprijeenim
setom politika za poboljanje zapoljivosti kroz bolje usaglaavanje sektora obrazovanja sa tritem
rada te kroz poveanje isplativosti rada smanjivanjem udjela prava po kategorijama korisnika u
ukupnim pravima, uz istovremeno pruanje podrke nezaposlenima i neaktivnima da nau posao
davanjem adekvatno usklaene socijalne pomoi52.
Jedna od znaajnih inicijativa u BiH je Program zapoljavanja i zadravanja mladih (Youth
Employability and Retention Programme - YERP). To je zajedniki program Ujedinjenih nacija iji cilj
je rjeavanje problema visoke nezaposlenosti mladih53. Ovaj program tretira visoku nezaposlenost
i socijalnu iskljuenost fokusiranjem na poboljanje zapoljivosti i socijalne inkluzije mladih, te
podravanjem njihovog ulaska na trite rada. Cilj programa je poveati zapoljivost mladih kroz
bolje usklaivanje nacionalnih strategija za obrazovanje i zapoljavanje mladih (Aigner 2012).
5.4.
Nedostaci u sistemu aktivne inkluzije na trite rada u BiH
Aktivne mjere zapoljavanja u cijeloj BiH su nedovoljno razvijene jer se raspoloiva sredstva uglavnom
koriste za pasivne mjere, a naroito za plaanje zdravstvenog osiguranja za nezaposlena lica. Zbog
toga su aktivne politike zapoljavanja nedovoljne i slabo se finansiraju. U Slubi za zapoljavanje
Unsko-sanskog kantona, za pasivne mjere i zdravstveno osiguranje izdvaja se 1,3 miliona KM od
ukupno 1,5 miliona KM, te malo novca ostaje za aktivne mjere54. Po miljenju predstavnika Slube
za zapoljavanje Unsko-sanskog kantona, slube za zapoljavanje ne bi trebale nositi teret uplate
zdravstvenog osiguranja. Ova Sluba isto tako mora isplaivati i prava borakih kategorija. Sa
navedenim iznosom novca Sluba bi mogla podrati 7.000 radnih mjesta. U Sarajevu je predstavnik
Slube za zapoljavanje istakao da se preveliki broj ljudi prijavljuje u Slubu za zapoljavanje samo da
bi bili zdravstveno osigurani. Isti predstavnik je naveo da bi se pristup uslugama zdravstvene zatite
trebao odvojiti od zdravstvenog osiguranja jer Slubi ne preostaje nimalo novanih sredstava za
aktivne politike zapoljavanja. Predstavnik Federacije naveo je da se mora promijeniti zakon da bi
se sprijeilo prijavljivanje na slube za zapoljavanje samo radi dobijanja zdravstvenog osiguranja i
borakih naknada. Slube za zapoljavanje su se pretvorile u socijalne slube, one u stvari ne pomau
ljudima da nau posao55.
Pored toga, veina ogranienih sredstava koja su na raspolaganju za aktivne mjere zapoljavanja u
Subama za zapoljavanje usmjerava se na subvencionisanje novog zapoljavanja, to je esto manje
efikasno od izdvajanja za kvalifikaciju, prekvalifikaciju i profesionalno usmjeravanje i savjetovanje.
Subvencije za zapoljavanje imaju malo dodatne vrijednosti jer se obino primjenjuju na mlade sa
visokim nivoom obrazovanja i sa niskim rizikom od nezaposlenosti (DEP, 2010).
Prema stavovima izraenim na radionici odranoj za potrebe izrade ovog izvjetaja, Zavod za
52
53
54
55
Pogledati analizu sistema socijalne pomou u BiH u prethodnom tekstu

Projekat YERP finansira Vlada panije u partnerstvu sa UNDP-om, UNICEF-om i UNFPA-om.
Radionica sa predstavnicima slubi zapoljavanja i slubi za obrazovanje u FBiH, Sarajevo, 05.04.2013.
Ibid.
53
54
zapoljavanje FBiH je proveo anketu o potrebama trita rada, ali je uzorak premalen56. Poslodavci
takoer nemaju obavezu da prijavljuju slobodna radna mjesta, kao to je to sluaj u Sloveniji, to
predstavlja zakonsku prazninu.
5.5.
Socijalno zdravstveno osiguranje i usluge zdravstvene zatite
Tabela 24
Uslov
Uplatioci doprinosa za zdravstveno osiguranje
Program
Program socijalnog osiguranja. ini ga sistem prava u stvarima iji su korisnici niz
specifinih kategorija kroz pojedinana i izvedena prava. Uglavnom se finansira kroz
doprinose.
Odgovorna organizacija
Nadzor: u Republici Srpskoj, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite; u FBiH, Ministarstvo zdravstva FBiH ima koordinacijsku ulogu, dok je nadzor i upravljanje sistemom zdravstva decentralizovano na 10 kantonalnih ministarstava zdravstva. U BD
Odjel za sdravstvo i ostale usluge.
Nosioci aktivnosti: Ustanove zdravstvene zatite kao to su domovi zdravlja, poliklinike i bolnice
Izvori sredstava
Fondovi zdravstvenog osiguranja: u Republici Srpskoj postoji jedan Fond zdravstvenog osiguranja; u FBiH svaki kanton ima Fond zdravstvenog osiguranja. Fondovi
prikupljanju prihode iz doprinosa za osiguranje koji se obraunavaju na plate, i
budet Distrikta.
Obuhvat
Odreene kategorije korisnika definisane Zakonom
Zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini zasniva se na principima socijalnog osiguranja koje se finansira
kroz doprinose za zdravstveno osiguranje koje uplauju zaposleni i slube javnog zapoljavanja u ime
nezaposlenih lica, te Zavod odnosno Fond za penziono osiguranje u ime penzionisanih lica. FBiH,RS i
Distrikt i kanton ima vlastiti Fond zdravstvenog osiguranja. Dobar prikaz institucionalnih aranmana
za pruanje usluga zdravstvene zatite dat je u izvjetaju SZO o Bosni i Hercegovini uraenom za
seriju o Sistemima zdravstvene zatite u tranziciji (Health Care Systems in Transition the HiT Report,
Cain et al., 2002).
5.5.1.
Socijalno zdravstveno osiguranje u Federaciji
Okvir politika za usluge zdravstvene zatite u FBiH

Odgovornost za politiku zdravstvene zatite dencentralizovana je na 10 kantonalnih Ministarstava
zdravstva. Usluge se postupno prenose na sektor primarne zatite u kojem doktori porodine medicine
vre upuivanje na sekundarnu zatitu u bolnicama. Oekuje se da e razvoj porodine medicine
dovesti do puno trokovno efikasnijeg sistema zdravstvene zatite i odnosu na specijalistike
poliklinike, a istovremeno se oekuje i da e se poboljati kvalitet pruenih usluga.
56 Ibid.
Zakonodavni okvir za zdravstveno osiguranje u FBiH

Zakon o zdravstvenoj zatiti Federacije BiH, (46/10)
Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH (Slubene novine FBiH, 30/97) sa izmjenama i

dopunama iz 2002. i 2008. godine (Slubene novine FBiH, 7/02 i 70/08)
Odluka o utvrivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava (Slubene novine Federacije

BiH, br. 21/09)
Odluka o maksimalnim iznosima neposrednog uea osiguranih lica u trokovima

koritenja pojedinih vidova zdravstvene zatite u osnovnom paketu zdravstvenih prava
(Slubene novine Federacije BiH, br. 21/09)
Realizacija zdravstvenog osiguranja u FBiH

Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja kontrolie i nadgleda rad deset kantonalnih
zavoda zdravstvenog osiguranja.
Primarnu zdravstvenu zatitu pruaju lokalni doktori porodine medicine u domovima zdravlja.
Njihov rad se dijelom finansira iz zavoda zdravstvenog osiguranja, a dijelom od strane optine.
Doprinosi i finansiranje u FBiH
U FBiH naplata doprinosa za zdravstveno osiguranje i plaanje rashoda za zdravstvenu zatitu vri
se na nivou kantona. Zaposlenici uplauju zdravstveno osiguranje na osnovu iznosa plate. Slube za
zapoljavanje uplauju doprinose za zdravstveno osiguranje za lica na evidenciji nezaposlenih.
Uslovi za ostvarivanje zdravstvene zatite u FBiH
Zdravstvenim osiguranjem obuhvaene su razne definisane kategorije korisnika:

Zaposlena lica
Zaposlena lica upuena na rad ili struno usavravanje u inostranstvu, te lica na radu u
domainstvima osiguranika koji se nalaze na radu u inostranstvu, ako su dravljani Federacije BiH
Lica koja su izabrana ili imenovana na stalne dunosti u odreenim organima dravne ili
sudske uprave u Federaciji ili kantonu
Dravljani FBiH zaposleni u stranim ili meunarodnim organizacijama i ustanovama,

konzularnim i diplomatskim predstavnitvima u FBiH
Lica sa prebivalitem na teritoriji FBiH zaposlena u inostranstvu kod inostranog

poslodavca koja nemaju zdravstveno osiguranje u stranoj dravi
Lica koja se nakon zavrenog obrazovanja nalaze na obaveznom praktinom radu
Samostalno zaposlena lica, vlasnici privatih preduzea sa sjeditem na teritoriji FBiH, ako
nisu osigurani po drugom osnovu
Zemljoradnici u FBiH koji se bave zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem,
55
56
zemljoradnici koji su svoje privredno zemljite dali u zakup i lica koja su uzela
poljoprivredno zemljite u zakup, ako nisu osigurana po drugom osnovu

Korisnici penzija i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje po

propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije
Korisnici inostranih penzija i invalidnina sa prebivalitem na teritoriji FBiH, ako

meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno.
Nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zapoljavanje u odreenom zakonskom

roku
Djeca koja su navrila 15 godina ivota i stariji maloljetnici do 18 godina, a nisu zavrili
osnovno kolovanje ili se po zavretku osnovnog kolovanja nisu zaposlili, ako su se
prijavili Zavodu za zapoljavanje
Djeca starija od 15 godina koja su na srednjem odnosno visokom kolovanju, koja

su dravljani Bosne i Hercegovine i imaju prebivalite na teritoriji FBiH, a koja nisu
zdravstveno osigurana kao lanovi porodice osiguranika i koja nisu starija od 26 godina
Lica nakon navrenih 65 godina ivota koja imaju prebivalite na teritoriji FBiH, a koja nisu
zdravstveno osigurana po drugom osnovu u Bosni i Hercegovini ili drugoj dravi.
Lica starija od 18 godina koja su izgubila status uenika odnosno studenta ili su prekinula
redovno kolovanje ako su se prijavila Zavodu za zapoljavanje
Lica kojima je priznato svojstvo invalida (ratnog, mirnodopskog i civilnog invalida rata,
odnosno status korisnika porodine invalidnine, ako nisu zdravstveno osigurana po
drugom osnovu)
Pripadnici Ministarstva unutranjih poslova i kantonalne policije koji su prekinuli rad zbog
toga to ih je pravno lice uputilo na struno obrazovanje ili postdiplomski studij
Lica koja su zavrila kolovanje i koje je pravno lice prije stupanja u radni odnos uputilo
kao svoje stipendiste na praktian rad ili u drugo pravno lice radi strunog osposobljavanja
ili usavravanja
Lica upuena u inostranstvo u sklopu meunarodne prosvjetne, tehnike i kulturne

saradnje.
Vrhunski sportisti, ako nisu osigurani po drugom osnovu.
Neosigurana lica, ako su dravljani Bosne i Hercegovine sa prebivalitem na teritoriji

Federacije BiH, pod sljedeim uslovima:

Neosigurana lica do 18 godina starosti kao i kolska djeca i studenti na redovnom

kolovanju do navrenih 26 godina imaju ista prava kao i osigurana lica, u skladu
sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, Zakonom o zdravstvenoj zatiti i Odluci o
utvrivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava
Neosigurana lica preko 18 godina starosti
Hitna medicinska pomo u stanjima koja mogu ugroziti ivot
Lijeenje tekih zaraznih bolesti, karantenskih bolesti, tuberkuloze, infekcije

HIV virusom, SARS, ptije gripe, sifilisa, hemoragine groznice, hepatitisa C i B,
botulizma, difterije, ehinokokoze, akutnog meningitisa i meningoencefalitisa,
morbila, pertusisa, poliomijelitisa, bjesnila, tetanusa, trbunog tifusa, pjegavca
Zdravstvena zatita ena u toku trudnoe i poroda, te puerperija i postnatalnih

komplikacija do 6 mjeseci nakon poroda
Zdravstvena zatita duevnih bolesnika koji zbog prirode i stanja bolesti

mogu ugroziti svoj ivot ili ivot drugih lica, ili pak otetiti materijalna dobra.zdravstvena zatita u sluaju hronine bolesti (maligni tumori, insulino ovisni
dijabetes, endemska nefropatija, i hronina renalna insuficijencija (hemodijaliza,
hemofilija, agamaglobulinemija),
Zdravstvena zatita oboljelih od progresivnih neuromiinih oboljenja, cerebralne

paralize, multiple skleroze, paraplegije, kvadriplegije, epilepsije
Zdravstvene usluge koje se obavljaju s ciljem doniranja organa u svrhu presaivanja

radi lijeenja drugog lica
Zdravstvene usluge vezane za darovanje krvi.
lanovi porodice osiguranika ukljuuju suprunika ili lice s kojim osiguranik ivi u
zajednici, djecu (roenu u braku, van braka, usvojenu i pastorad) i drugu djecu bez
roditelja
Roditelji (prirodni, ouh ili maeha ili usvojitelji), unuci, braa, sestre, djed i baka, ako
su nesposobni za samostalan ivot i rad i ako nemaju sredstava za izdravanje, pa ih
osiguranik izdrava
Drugi lanovi porodice ako ih osiguranik izdrava
Gore navedena prava finansiraju se iz kantonalnog ili optinskog budeta prema posljednjem mjestu
prebivalita neosiguranog lica.
Prava: pruanje usluga zdravstvene zatite u FBiH
Osigurana lica imaju pravo da slobodno izaberu doktora medicine i zubara u primarnoj zdravstvenoj
zatiti i moraju se prijaviti odreenom doktoru u roku od godine dana u skladu sa kantonalnim
propisima. Redovni zdravstveni pregledi osigurani su za djecu i uenike odnosno studente, kao i
za odreene kategorije zanimanja. Plaeni prijevoz do zdravstvene ustanove i nazad osiguran je za
pojedine kategorije medicinskog tretmana (npr. dijaliza, hemoterapija i radioterapija). Specijalista
primarne zdravstvene zatite mora izvriti upuivanje pacijenta kojem je potrebno bolniko lijeenje.
Pacijenti participiraju u trokovima svih usluga zdravstvene zatite, ukljuujui bolnice, po
prosjenoj stopi o 10-20% u zavisnosti od vrste zdravstvene usluge propisane osiguranjem i u skladu
sa Odlukom o maksimalnim iznosima neposrednog uea osiguranih lica u trokovima koritenja
pojedinih vidova zdravstvene zatite u osnovnom paketu zdravstvenih prava. Pored toga, boravak u
57
58
bolnici u trajanju do 15 dana nakon izvrene operacije kota 10 KM dnevno, boravak u bolnici do 15
dana kota 8 KM dnevno, te 5 KM dnevno za svaki dan nakon 15 dana.
Od plaanja participacije su u potpunosti osloboenje sljedee kategorije:

Djeca do navrene 15. godine ivota, uenici i redovni studenti do navrene 26. godine ivota
ene tokom trudnoe i materinstva, kao i korisnice zdravstvenih usluga u vezi sa

prevencijom karcinoma dojke i karcinoma maternice-vojni invalidi sa utvrenim
invaliditetom od 60% ili vie
Civilne rtve rata i invalidi sa utvrenim invaliditetom preko 60% ili lanovi porodica
ehida odnosno lanovi porodica poginulih ili umrlih boraca od posljedica ranjavanja, a
koji su bili pripadnici Vojske Federacije Bosne i Hercegovine
Penzioneri ija penzija ne prelazi iznos minimalne penzije prema posljednjem objavljenom
podatku-lica starija od 65 godina, ako nisu korisnici penzije ili drugih mjesenih prihoda
preko iznosa minimalne penzije prema posljednjem objavljenom podatku
tienici socijalnih ustanova
Osigurana lica koja su korisnici socijalne zatite
Raseljena lica i izbjeglice, ako nisu korisnici penzije ili ako im drugi mjeseni prihod ne
prelazi iznos minimalne penzije
Osigurana lica koja su redovni (10 i vie puta) i dobrovoljni davaoci krvi
Osigurana lica koja su darovaoci dijelova ljudskog tijela
Osigurana lica koja su prijavljena kod Zavoda za zapoljavanje kao nezaposlena lica
Od plaanja participacije za koritenje zdravstvene zatite osloboena su osigurana lica

koja boluju od sljedeih bolesti:

malignih oboljenja, bubrenih bolesti na dijalizi, oboljela od tuberkuloze, HIV infekcija

i drugih zaraznih bolesti, epilepsije, sistemskih autoimunih bolesti, hemofilije,
inzuloovisnog dijabetesa, paraplegije i kvadriplegije, miine distrofije, multiple
skleroze, cerebralne paralize, duevnih poremeaja
to se tie izbora bolnice, pacijenti mogu izabrati samo onu bolnicu koja se nalazi na teritoriji
Kantona u kojem su osigurani. Za to je potrebna uputnica ljekara primarne zatite. S druge strane,
zbog administrativne razjedinjenosti sistema mogue je izabrati bolnicu izvan teritorije matinog
kantona samo uz izriitu saglasnost nadlenog Zavoda zdravstvenog osiguranja.
Nedostaci u uslugama zdravstvene zatite u FBiH
Prema navodima predstavnika Ministarstva zdravstva, zdravstveni sistem u FBiH je orijentisan
na relativno dug boravak pacijenata u bolnici, uz nedovoljna ulaganja u preventivnu zatitu57.
Poboljanje preventivnih zdravstvenih usluga trebalo bi biti prioritet vlasti. Prioritet bi trebale biti i
57 Intervju odran u Federalnom Ministarstvu zdravstva, 04.03.2013.
usluge mentalnog zdravlja i ranog otkrivanja djece sa potekoama u razvoju. Novonastali problem
je nedostatak pedijatara i psihijatara.
Procjenjuje se da 15% stanovnitva u FBiH nisu zdravstveno osigurani, meu ostalima lica koja rade u
sivoj ekonomiji, poljoprivrednici i samostalno zaposlena lica koja imaju pravo da uplauju dobrovoljno
zdravstveno osiguranje, ali to esto ne ine. Za one koji nisu zdravstveno osigurani, u okviru sistema
zdravstvene zatite osigurano je besplatno hitno zbrinjavanje, ali se naplauje pruanje neobavezne
zdravstvene zatite koja nije hitnog karaktera. Preduzea koja se nalaze u finansijskim potekoama
esto ne izvravaju svoju obavezu uplaivanja doprinosa za zdravstveno osiguranje za svoje radnike,
dok poslodavci u neformalnom sektoru uopte ne uplauju doprinose za zdravstveno osiguranje.
Sveukupno gledano, ovaj neuspjeh sistema da efikasno prikuplja doprinose za zdravstvenu zatitu
potkopao je sistem zdravstvene zatite uskraujui mu sredstva.
Fragmentacija sistema zdravstvenog osiguranja u kantonima u FBiH onemoguava objedinjavanje
rizika i podie trokove zbog udvajanja ustanova. U kontekstu smanjivanja budeta i strogih mjera
tednje, pitanje reforme zdravstva radi sniavanja trokova zdravstvene zatite je jedno od prvih
na dnevnom redu. Fragmentacija sistema zdravstvene zatite je kao negativan efekat proizvela
velike nejednakosti u zdravlju. Njih je mogue identifikovati i pratiti kroz odgovarajue indikatore
zdravstvene zatite.
Dok usluge primarne zdravstvene zatite pokrivaju veinu oblasti, za bolniki sektor se ne moe
isto rei. U pojedinim kantonima velike bolnice koje su projektovne da opsluuju ire podruje ne
rade punim kapacitetom, dok drugi kantoni imaju nedovoljne bolnike kapacitete. I pored ovako
neujednaeno rasporeenih kapaciteta, jedini mehanizam za premjetanje sredstava iz jednog
kantona u drugi je mali Fond solidarnosti uspostavljen 2002. godine radi ujednaavanja sredstava u
svim kantonima. Ovaj fond se finansira iznosom od 8% doprinosa za osiguranje uz odgovarajui iznos
koji dolazi iz vladinih budeta.
5.5.2.
Socijalno zdravstveno osiguranje u RS
Okvir politika za usluge zdravstvene zatite u RS

Republika Srpska ima centralizovan sistem zdravstvene zatite za koji je nadleno Ministarstvo
zdravlja i socijalne zatite RS sa sjeditem u Banja Luci. Namjera sistema u RS jeste da se proiri
baza za naplatu doprinosa za zdravstvo, da se poveaju transferi iz centralnog budeta i da se ubrza
naplata dugovanja. Potronja na zdravstvenu zatitu e se obuzdati racionalizacijom mree domova
zdravlja u skladu sa Strategijom primarne zdravstvene zatite i optimizacijom broja zaposlenih u
sektoru zdravstvene zatite (MMF 2012).
Zakonodavni okvir za zdravstveno osiguranje u RS

Zakon o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske (Slubeni glasnik RS, 18/99), sa

izmjenama i dopunama iz 2001., 2003. 2008. i 2009. godine (Slubeni glasnik RS 51/01,
70/01, 51/03, 57/03, 17/08, 01/09 i 106/09)
Zakon o zdravstvenoj zatiti Republike Srpske (Slubeni glasnik RS, 106/09)
59
60
Realizacija zdravstvenog osiguranja u RS

U RS postoji samo jedan Fond zdravstvenog osiguranja. Lokalni doktori porodine medicine koji rade
u Domovima zdravlja pruaju primarnu zdravstvenu zatitu. Zdravstvena zatita se dijelom finansira
iz Fonda zdravstvenog osiguranja, a dijelom od strane optine.
Doprinosi u RS
Doprinose za zdravstveno osiguranje uplauju zaposlenici odnosno biroi za zapoljavanje u sluaju
nezaposlenih lica, boraca i ratnih vojnih invalida i civilnih rtava rata. U RS neosigurana lica imaju
izbor da unaprijed plate troak usluge ili da uplate svoje neuplaene doprinose za zdravstveno
osiguranje, u zavisnosti od toga ta je povoljnije za njih.
Uslovi za ostvarivanje zdravstvene zatite u RS
Zdravstvenim osiguranjem obuhvaene su sljedee kategorije korisnika:

Lica u radnom odnosu
Lica koja obavljaju samostalnu djelatnost
Lica koja obavljaju vjersku slubu
Povratnici koji su dravljani Bosne i Hercegovine koji su se vratili na teritoriju Republike

Srpske u svoje prijeratno mjesto prebivalita
Poljoprivrednici
Borci, ratni vojni invalidi i lanovi porodica poginulih boraca
Zaposlena lica za ijim radom je prestala potreba dok ostvaruju naknadu prema propisima
o radnim odnosima
Nezaposlena lica koja su zavrila srednje, vie i visoko obrazovanje
Studenti koji su postali punoljetni
Korisnici penzije i prava na novanu naknadu u vezi sa prekvalifikacijom ili

dokvalifikacijom i zapoljavanjem, koji su ovo pravo ostvarili prema propisima o
penzijskom i invalidskom osiguranju
Dravljanin RS koji u cijelosti ili djelimino ostvaruje penziju i invalidninu od inostranog

isplatioca dok ima prebivalite na teritoriji RS
Korisnici stalne novane pomoi ili lica smjetena u ustanovu socijalne zatite, ako nisu
osigurana po drugom osnovu
Izbjegla i raseljena lica, ako nisu osigurana po drugom osnovu
Strani dravljani koji se koluju na teritoriji RS, ako meunarodnim sporazumom nije
drugaije odreeno
Druga lica za koja je uplaen doprinos za zdravstveno osiguranje.
lanovi porodice osiguranika su

Brani ili vanbrani drug s kojim ivi u zajednici
Djeca (roena u braku, van braka, usvojena i pastorad) i djeca bez roditelja
Roditelji, unuci, braa, sestre, djed i baka, ako su nesposobni za samostalan ivot i rad
i ako nemaju sredstava za izdravanje
Drugi lanovi porodice ako ih osiguranik izdrava
Prava: pruanje usluga zdravstvene zatite u RS

Osiguranik moe izabrati svog doktora primarne zdravstvene zatite (PZZ). Pacijent se mora prijaviti
kod tima porodine medicine za najmanje godinu dana. Redovni zdravstveni pregledi osigurani su
za djecu i uenike odnosno studente, kao i za odreene kategorije zanimanja. Plaeni prijevoz do
zdravstvene ustanove i nazad osiguran je besplatno za pojedine kategorije medicinskog tretmana
(npr. dijaliza, hemoterapija i radioterapija). Svaki doktor primarne zdravstvene zatite ima specifine
instrukcije i definisanu mreu specijalista kojima moe uputiti pacijente u sluaju potrebe za
specijalistikom zatitom. Pacijenti participiraju u trokovima svih usluga zdravstvene zatite,
ukljuujui bolniki smjetaj, po prosjenoj stopi od 10-20% u zavisnosti od vrste zdravstvene usluge
utvrene osiguranjem. Od plaanja participacije su u potpunosti osloboenje sljedee kategorije:

ene u toku trudnoe i materinstva
Djeca do navrenih 15 godina
Lica preko 65 godina
Korisnici stalne novane pomoi i lica smjetena u ustanove socijalne zatite
Lica oboljela od progresivnih miinih oboljenja, cerebralne paralize i multiple skleroze,

osteogenesis imperfecta terminalni stadijum, paraplegije i kvadriplegije- Dobrovoljni
davaoci krvi (sa deset i vie davanja), pod uslovom da od posljednjeg davanja krvi nije
prolo vie od godinu dana
Ratni vojni invalidi i lanovi porodica poginulih boraca
Slijepa lica prve kategorije
Lica sa tekim mentalnom invaliditetom
Lijeenje od hemofilije, epilepsije, reumatske groznice, celijakije
Pruanje hitne medicinske pomoi i lijeenje lica u stanju neposredne ivotne opasnosti
Lijeenje na intenzivnoj njezi
Lijeenje pojedinih kategorija bolesti kao to su tuberkuloza, zarazne bolesti, lica na

dijalizi, oboljela od dijabetesa, malignih oboljenja,
Lica sa transplantiranim organima
Lica oboljela od mentalnih bolesti koja mogu da ugroze sebe i okolinu.
61
62
U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti RS, pacijent ima pravo na izbor zdravstvene ustanove
sekundarnog nivoa. U posebnim sluajevima mogue je da se pacijent lijei na teritoriji Federacije
BiH, ali je za to potrebna saglasnost Fonda odnosno Zavoda zdravstvenog osiguranja.
Lijekovi su utvreni Listom A i Listom B Fonda zdravstvenog osiguranja u pogledu referentne cijene
lijeka (najnia cijena lijeka na tritu).

Na Listi A nalaze se besplatni lijekovi za pacijente koji su osloboeni participacije, odnosno

uz participaciju od 10% u odnosu na referentnu cijenu lijeka za sva druga zdravstveno
osigurana lica. Ako je cijena lijeka via od referentne cijene, pacijent plaa razliku u cijeni.
Na Listi B nalaze se lijekovi za koje se plaa participacija u iznosu od 50% referentne cijene
lijeka za sve pacijente. Ako je cijena lijeka via od referentne cijene, pacijenti plaaju
razliku u cijeni.
Nedostaci u uslugama zdravstvene zatite u RS

Znaajan procenat stanovnitva u RS nije obuhvaen zdravstvenim osiguranjem. Procjenjuje se da
ukupno 15% stanovnitva u RS nije obuhvaeno zdravstvenim osiguranjem. Meu onima koji nisu
zdravstveno osigurani su lica koja rade u neformalnoj ekonomiji, poljoprivrednici i samostalno
zaposlena lica koja imaju pravo da uplauju dobrovoljno zdravstveno osiguranje, ali to esto ne ine.
Za one koji nisu zdravstveno osigurani, u okviru sistema zdravstvene zatite osigurano je besplatno
hitno zbrinjavanje, ali se naplauje pruanje neobavezne zdravstvene zatite koja nije hitnog
karaktera.
Preduzea koja se nalaze u finansijskim potekoama esto ne izvravaju svoju obavezu uplaivanja
doprinosa za svoje radnike. Mnogi poslodavci ne uplauju redovno doprinose za zdravstveno
osiguranje za svoje radnike. Sveukupno gledano, ovaj neuspjeh sistema da efikasno prikuplja
doprinose za zdravstvenu zatitu potkopao je sistem zdravstvene zatite uskraujui mu sredstva.
Recesija je u velikoj mjeri opteretila entitetski Fond zdravstvenog osiguranja. Kvalitet usluga u javnim
bolnicama je slab, a pacijenti esto daju novac doktorima kako bi osigurali lijeenje.
5.5.3.
Socijalno zdravstveno osiguranje u Brko Distriktu
Zakonodavni okvir za zdravstveno osiguranje u BD

Zakon o zdravstvenoj zatiti Brko Distrikta (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 2/01) sa
izmjenama i dopunama iz 2007. i 2008. godine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 19/07 i
28/08)
Zakon o zdravstvenom osiguranju Brko Distrikta (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH
1/02) sa izmjenama i dopunama iz 2002. i 2008. godine (Slubeni glasnik Brko Distrikta
BiH 7/02 i 34/08)
Uslovi za ostvarivanje zdravstvene zatite u BD

Zdravstvenim osiguranjem u Brko Distriktu obuhvaene su sljedee kategorije korisnika:
Lica u radnom odnosu
Lica koja obavljaju samostalnu djelatnost
Lica koja imaju privremeno boravite u Distriktu a zaposlena su kod stranog poslodavca i
nemaju osiguranje kod stranog fonda zdravstvenog osiguranja
Lica koja se nakon zavrenog kolovanja nalaze na obaveznom praktinom radu
Poljoprivrednici
Korisnici penzija
Korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i zaposlenje u skladu sa odredbama Zakona

o penzijsko-invalidskom osiguranju
Korisnici penzija i invalidnina koji svoju penziju ostvaruju iz stranih penzijsko-invalidskih

osiguranja
Nezaposlena lica evidentirana u nadlenoj slubi za zapoljavanje Distrikta
Lica sa statusom vojnog, mirnodopskog ili civilnog invalida rata
Korisnici porodine invalidnine, osim ako nisu osigurani po nekom drugom osnovu,- Lica
koja su korisnici socijalne pomoi
lanovi porodice osiguranika koju ukljuuju suprunika, djecu, usvojenu djecu i pastorad
Prava: pruanje usluga zdravstvene zatite

Osiguranik moe izabrati svog doktora primarne zdravstvene zatite. Pacijent se mora prijaviti kod
tima porodine medicine za najmanje godinu dana. Redovni zdravstveni pregledi osigurani su za
djecu i uenike odnosno studente, kao i za odreene kategorije zanimanja. Trokovi lijekova koji se
nalaze na Listi esencijalnih lijekova pokriveni su u iznosu od 100%, 70%, 55% ili 50% u zavisnosti od
vrste lijeka koji se koristi. Plaeni prijevoz do zdravstvene ustanove i nazad osiguran je za pojedine
kategorije medicinskog tretmana (npr. dijaliza, hemoterapija i radioterapija). Pacijenti participiraju u
trokovima svih usluga zdravstvene zatite, ukljuujui bolniki smjetaj, po prosjenoj stopi od 1020% u zavisnosti od vrste zdravstvene usluge utvrene osiguranjem. Nie navedena lica osloboena
su obaveze participacije:

Djeca do navrenih 15 godina
Lica preko 65 godina
ene u toku trudnoe i materinstva
Lica oboljela od mentalnih bolesti koja mogu da ugroze sebe i okolinu
Lica oboljela od miine distrofije, cerebralne paralize, multiple skleroze, paraplegije,

kvadriplegije i endemske nefropatije- Lica oboljela od tekih i hroninih bolesti (dijabetes,
kancer, TB, HIV/AIDS, lica na dijalizi)
Slijepa lica
63
64
Korisnici socijalne pomoi
Dobrovoljni davaoci krvi
Pacijenti koje ljekarska komisija uputi na lijeenje izvan teritorije Brko Distrikta mogu izabrati
bolnicu koja nema ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja samo ako razliku u trokovima plati
sam pacijent.
6. Socijalna inkluzija u BiH

U ovome dijelu Izvjetaja daje se ocjena napretka i nedostataka u oblasti socijalne inkluzije sa
posebnim osvrtom na inkluziju ugroenih kategorija, inkluzivno obrazovanje i aktivnu inkluziju na
tritu rada.
6.1.
Ugroene kategorije i socijalna iskljuenost u BiH
Socijalnom iskljuenou u BiH pogoena su brojna i razna lica, meu ostalima i oni koji pate od
materijalne uskraenosti i koji ive u domainstava sa niskim intenzitetom rada. Osim toga, pojedine
drutvene kategorije izloene su riziku socijalne iskljuenosti, ukljuujui invalidna lica, lica koja ive
u ruralnim krajevima, lica koja prijevremeno napuste kolu, ene te pripadnike nacionalnih manjina
kao to su Romi.
6.2.
Inkluzivno obrazovanje
Obrazovanje ima dubok uticaj na ivotne anse djece i omladine. Uestalost siromatva je u jakoj
korelaciji sa obrazovanjem. Kao to se vidi iz tabele 25, siromatvo je puno zastupljenije meu
licima koja nemaju obrazovanje ili imaju samo osnovno obrazovanje nego meu onima sa srednjim
obrazovanjem, dok je vrlo malo lica sa viim obrazovanjem izloeno riziku siromatva. Kontrast je
upeatljiv. Dok je gotovo dvije petine (38,4%) stanovnitva bez obrazovanja u RS izloeno riziku
siromatva, prema nalazima Ankete o potronji domainstava iz 2007. godine (u odnosu na liniju
apsolutnog siromatva), manje od pet posto lica sa tercijarnim obrazovanjem se suoava sa
rizikom siromatva. Ovo je dobra ilustracija vanosti javnog ulaganja u obrazovanje, ali i potrebe za
inkluzivnim pristupom obrazovanju kojim se obuhvataju ljudi iz svih drutvenih sredina i koji prua
jednake mogunosti za sve.
Tabela 25: Uestalost siromatva po nivou obrazovanja (%)
BiH
FBiH
RS
BD
Bez obrazovanja
33,3
30,2
38,4
19,6
Osnovno obrazovanje
24,2
24,1
23,8
32,2
Srednje obrazovanje
15,5
14,7
16,4
23,3
3,2
3,1
3,3
4,1
Tercijarno obrazovanje
Izvor: BHAS 2007
6.2.1.

Okvir politika za inkluzivno obrazovanje u BiH

Strategija predkolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini (Vijee ministara Bosne
i Hercegovine, 2005.)
Akcioni plan za ukljuivanje djece sa posebnim potrebama u redovno obrazovanje (2006)
Strateki pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementacije,

2008.2015. (Vijee ministara Bosne i Hercegovine, 2008.)
Plan akcije o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih manjina

(Vijee ministara Bosne i Hercegovine, 2008.)
U 2008. godini Vijee ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je strateki dokument pod nazivom
Strateki pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementacije (2008.2015.),
koji slui kao osnova za FBiH, RS, Distrikt i kantonalne strategije. U okviru strategije posebna panja
posveena je pitanju jednakog pristupa i pravinosti u obrazovanju kao temeljnom elementu
razvoja obrazovanja. U dokumentu se zagovara pravo svakoga na najmanje devet godina obaveznog
osnovnog obrazovanja, koje je istog kvaliteta u svim dijelovima zemlje, a naroito u demografski
ugroenim i ratom pogoenim podrujima, seoskim i brdsko-planinskim krajevima i slino.
Pored toga, obrazovanje treba odgovarati potrebama manjina. U 2008. godini Bosna i Hercegovina
se prikljuila Dekadi inkluzije Roma 2005.-2015. i usvojila Akcioni plan za rjeavanje problema Roma
u oblasti stambenog zbrinjavanja, zdravstvene zatite i obrazovanja, te je formirala koordinacioni
odbor za praenje njegove implementacije. Meu ostalim dokumentima koji se odnose na politiku
inkluzivnog obrazovanja su i Strategija predkolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini i
Akcioni plan za ukljuivanje djece sa posebnim potrebama u redovno obrazovanje, koji trenutno
ekaju na usvajanje od strane ministara obrazovanja.
Po miljenju predstavnika NVO-a, najvei problem sa kojim se suoava obrazovni sistem u BiH jeste
obuka nastavnog kadra58. Iako se poveava broj upisanih za ovo zvanje, kvalitet i kompetentnost
nastavnog osoblja su na vrlo niskom nivou. Privatni univerziteti upisuju sve vie studenata na
pedagoke studije, ali oni na kraju ne znaju kako voditi nastavu, a studenti sa magistarskim zvanjem
iz oblasti pedagogije se esto moraju ponovo obuavati. I nastavnici i roditelji su nedovoljno
pripremljeni za inkluzivno obrazovanje, a sredstva dostupna za podrku uenicima sa invaliditetom
u redovnim kolama su neadekvatna. Sistem se vie ne moe oslanjati na entuzijazam nastavnika. Po
miljenju predstavnika NVO-a, to nije problem samo za Ministarstva obrazovanja potrebno je vie
ulaganja. Naalost, po miljenju NVO-a, premalo je strunjaka u obrazovnom sektoru. Agencija za
razvoj obrazovanja nije dovoljno kadrovski popunjena. Takoer je evidentan nedostatak vrednovanja
kola na osnovu rezultata.59

59 Ibid.
65
66
6.2.2.
Zakonodavna osnova za inkluzivno obrazovanje u BiH
Okvirni zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju (2007)
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju (2003)
Revidirani Okvirni zakon o srednjem strunom obrazovanju i obuci (2008)
Okvirni zakon o visokom obrazovanju (2007)
Okvirnim zakonom o predkolskom odgoju i obrazovanju iz 2007. godine predvieno je da je u godini

pred polazak u osnovnu kolu, predkolski odgoj i obrazovanje obavezno za svu djecu predkolskog
uzrasta. Stanje u zakonskoj regulativi, koja se odnosi na predkolski odgoj i obrazovanje na podruju
Federacije Bosne i Hecegovine, je jo uvijek neujednaeno, ali na svim podrujima postoje nacrti
zakona pripremljeni za proceduru usvajanja ili su ve u proceduri. Usaglaavanje kantonalnih sa
Okvirnim zakonom uraeno je na podruju Sarajevskog kantona, Zeniko-dobojskog kantona,
Tuzlanskog kantona, Bosansko-podrinjskog kantona, Unsko-sanskog kantona, Kantona 10 i
Posavskog kantona, dok je u Srednjobosanskom kantonu, Zapadnohercegovakom kantonu i
Hercegovako-neretvanskom kantonu u fazi usvajanja. Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju
je na podruju Republike Srpske donesen 2008. godine, ali je obuhvat djece u godini pred polazak u
kolu jo uvijek formulisan kao mogunost, a ne obaveza. Skuptina Distrikta Brko je, tokom juna
2010. godine, usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predkolskom odgoju i obrazovanju,
ime je on u potpunosti usklaen sa Okvirnim zakonom.60
Okvirni zakon o visokom obrazovanju usvojen je u julu 2007. godine. Zakone i propise o visokom
obrazovanju u RS, deset kantona Federacije te Brko Distriktu potrebno je uskladiti sa Okvirnim
zakonom.
Na dravnom nivou u BiH, koordinacijsku ulogu u oblasti obrazovanja ima Ministarstvo civilnih
poslova, kao i Ministarstvo za ljudska prava.
6.2.3.
Realizacija inkluzivnog obrazovanja u BiH
Obavezno obrazovanje poinje od dobi od est godina, a ranije je trajalo najmanje osam godina.
Reforme koje su uvedene Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju 2003. godine
dovele su do postupnog uvoenja devetogodinjih programa u osnovne kole61. Procjene govore
da, iako gotovo sva djeca pohaaju obavezno osnovno obrazovanje, samo 69,3% djece iz romske
zajednice pohaa osnovnu kolu. Ostala djeca u ovoj kategoriji dolaze iz siromanih porodica ili su
djeca sa posebnim potrebama, koje se ne mogu zadovoljiti u koli.
Opte i struno-tehniko srednje obrazovanje u naelu traje tri godine (10.-12. razred) , ali u praksi
traje etiri godine (9.-12. razred) i okonava se maturskim ispitom, s tim da srednje strune kole
nude i dvogodinje i trogodinje programe koji vode direktno na trite rada. Struno obrazovanje
ima veliki znaaj za borbu protiv siromatva i socijalne iskljuenosti u BiH, te za unapreenje
60 Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine,(2011) Izvjetaj o implementaciji okvirnog zakona o predkolskom odgoju i obrzovanju u BiH, Sarajevo,BiH.
61 UNESCO, 2011
vjetina radne snage potrebnih za ekonomski rast62. Pa ipak, diplomanti srednjih strunih kola su
neproporcionalno visoko zastupljeni meu nezaposlenima.
6.2.4.
Nedostaci u oblasti inkluzivnog obrazovanja u BiH
Termin lica koja su prijevremeno napustila kolovanje odnosi se na one mlade ljude koji u najboljem
sluaju imaju osnovno ili nie razrede srednje kole i trenutno ne pohaaju obrazovni sistem ili
programe obuke.63 Procjene stope prijevremenog naputanja kolovanja se razlikuju. Direkcija za
ekonomsko planiranje (DEI) je u saradnji sa Agencijom za statistiku BiH, prema podacima iz Ankete o
radnoj snazi BiH izraunala da je stopa ranog naputanje kolovanja tj. nepohaanja kole ili obuku
za dobnu grupu 18-24 godina iznosila 14,5% za 2010god.
U skladu sa nalazima istraivanja sprovedenih kroz program MDGF tokom 2011god, oko 31,5%
uenika zavrene osnovne kole ne nastavljaju sa svojim obrazovanjem u srednju kolu. Pored toga,
drugaija slika je dostupna po nalazima MICS4 istraivanja, po kojem je stopa prelaza u srednje
obrazovanje 96.9%, to znai da skoro sva djeca koja su uspjeno zavrila posljednji razred osnovne
kole u predhodnoj godini su pohaala prvi razred srednje kole u vrijeme istraivanja64. Nadalje,
gotovo dvostruko vie djece iz siromanih domainstava ne upisuju se u srednju kolu, u poreenju
sa djecom iz domainstava boljeg imovinskog stanja65. Predstavnici MCP-a izrazili su naroitu
zabrinutost zbog visoke stope naputanja sistema srednjokolskog obrazovanja66. Siromatvo je
najvaniji razlog za prijevremeno naputanje kole, a nakon njega su tu i nedovoljna podrka roditelja,
gubitak motivacije i interesa za obrazovanje, te sukob sa zakonom67 .
Podaci iz zvaninih izvora ukazuju na visok nivo osipanja uenika u toku pohaanja srednje kole u
Bosni i Hercegovini (pogledati tabelu 26).
62 Brankovic,N i Oruc,N (2013)Mapiranje VET obrazovnih politka i praksi za socijalnu ukljuenost i socijalu
koheziju Istraivanje za Bosnu i Hercegovinu izvjetaj pripremljen za Europsku trening fondaciju, Torino,
Italija.
63 Prijevremeno naputanje kole i programa obuke se odnosi na osobe koje imaju od 18 do 24god.i i koje
ispunjavaju naredna dva uslova:prvi, najvii nivo obrazovanja ili treninga je ISCED 0,1,2 iil 3c skraeni; drugi
ispitanici su izjavili da nisu pohaali ili bili ukljueni u obrazovne programe ili terninge u etri sedmice koje
su predhodile istraivanju. Podaci su izraunati iz istraivanja o Anketi o radnoj snazi. Kao to je primjeeno
od Antonowicz (2013) statistiki uredi u BiH tenutno ne raunaju ovaj indikator iako bibilo mogue dobiti
ove podatke iz dostupne Ankete o potronji domainstva.
64 Mogue je da MDGF izvjetaj izjetava o broju uenika koji nisu zavrili svoje srednjokolsko obrazovanje,
to odgovara procjenama izraunatim za potrebe ovog izvjetaja.Ako je ovo sluaj onda naizgled kontradiktorni nalazi MDGF izvjetaja i MICS4 istraivanja ne bi bili u suprotnosti jedni s drugim.
65 UNDP 2007:90.
66 Intervju, Ministarstvo civilnih poslova, 04.03.2013.
67 MDGF,2011.
67
68
Tabela 26: Srednjokolski uenici po razredima i prijevremeno naputanje kole u BiH, 2011/12.
Svi
razredi
II
III
Procjena broja
lica koja su
prijevremeno
napustila
kolovanje
IV
Procjena stope
prijevremenog
naputanja
kolovanja
Gimnazija
(etiri godine)
41.081
11.944
11.105
9.883
8.149
3.795
31,8%
Strunatehnika
kola (etiri
godine)
83.704
24.446
22.445
20.009
16.804
7.642
31,3%
Struna
kola (tri
godine)
34.479
13.528
11.177
9.774
3.784
28,0%
159,264
49,918
44,727
39,666
24,953
15.221
30,5%
Ukupno
Izvor: BHAS (2012) Statistika obrazovanja, prvo izdanje, (31.10.2012.), str. 19. Napomena: Uenici koji e potencijalno
napustiti kolovanje izraunavaju se kao razlika izmeu onih upisanih u I razred i onih koji zavravaju IV razred gimnazije i
tehnike kole; za strune srednje kole kao razlika
Podaci prikazani u tabeli 26 pokazuju vrlo visoku stopu prijevremenog naputanja kolovanja u Bosni
i Hercegovini. Stopa je izraunata kao razlika izmeu broja uenika u zavrnom razredu (bilo III ili IV
razredu u zavisnosti od vrste kole) i u polaznom razredu (I razred), podijeljena sa poetnim brojem
upisanih uenika (I razred). Prijevremeno naputanje kolovanja odvija se kroz proces osipanja u
kojem uenici vremenom naputaju kolu. Ovakav metod izraunavanja podloan je nizu greaka.
Kao prvo, ovaj metod pretpostavlja da je veliina svake kohorte ista, a podaci BHAS-a ukazuju na
poveanje upisa u srednje kole od 7,6% od 2010/11. do 2011/12. Prema tome, poveanje stope upisa
bi trebalo znaiti da je stopa prijevremenog naputanja kolovanja u stvarnosti vea nego ona koja
je ovdje izraunata. Drugi izvor greke moe se javiti kada uenici rano napuste kolu jer su zavrili
svoj program kolovanja, to moe biti sluaj kod nekih uenika upisanih u dvogodinje programe.
Za oekivati je, ipak, da ovaj drugi primjer opisuje situaciju prilino malog broja uenika. tavie,
navedena procjena u skladu je sa drugim gore navednim istraivanjima ovog fenomena u Bosni i
Hercegovini. U FBiH, stopa naputanja srednje kole iznosi gotovo dvije treine (38%) broja polaznika
prvog razreda, dok je stopa naputanja kole u RS daleko nia za samo 11%.Pretpostavimo stoga da
stopa prijevremenog naputanja kolovanja iznosi oko 30%.
Projekat YERP za zapoljavanje mladih osvrnuo se i na pitanje naputanja kolovanja. Provedenom
evaluacijom projekta68 utvrena je visoka stopa naputanja kolovanja u BiH u osnovnom i srednjem
obrazovanju, pri emu visoki procenat siromanih i neobrazovanih roditelja djecu ne alje u kolu.
Takoer je utvreno da siromani i neobrazovani roditelji esto ne smatraju da njihovom djetetu
treba vie obrazovanja od osnovnih vjetina pisanja i itanja. Veina osnovnih kola nemaju politiku
za spreavanje naputanja kolovanja. Naputanje kole naroito je esto meu delinkventnom
68 Aigner 2012.
i romskom djecom. Predstavnici MLJPI naroito su zabrinuti zbog problema naputanja kole kod
romske djece.
U 2011/12. godini u Bosni i Hercegovini su djelovale 223 predkolske ustanove koje je pohaalo 17.293
djece, to predstavlja poveanje od 1,5% u odnosu na prethodnu kolsku godinu69. Broj zaposlenih
u ovim ustanovama poveao se za 1,5%, a i neke nove ustanove su ule na trite jer se ukupan
broj poveao za 1,8%. Ustanove za predkolski odgoj i obrazovanje mogle bi osigurati znaajan broj
radnih mjesta ako bi se ovaj sektor jo irio. Oko 316.657 uenika je bilo upisano u osnovne kole,
to je smanjenje broja uenika od 5,6% u odnosu na prethodnu godinu; u kolama je radilo 24.605
nastavnika, od kojih su gotovo 70% bile ene. Oko 163.284 uenika je bilo upisano u 312 srednje kole,
to je poveanje broja uenika od 7,2% u odnosu na prethodnu godinu. etvrtina uenika bila je
upisana u gimnazije, a gotovo tri etvrtine u struno tehnike kole koje nude etiri godine tehnikog
kolovanja (51,3%) te trogodinje struno kolovanje (21,1%). Malo vie od polovine nastavnog kadra
su ene (57,6%). Na vie nivoe obrazovanja bilo je upisano 107.083 studenata, od ega je 55,5% ena.
Inkluzivno obrazovanje u FBiH
6.3.
6.3.1.
Okvir politika za inkluzivno obrazovanje u FBiH
Deset kantona u FBiH imaju punu nadlenost u oblasti obrazovne politike.

Dokument Stratekih pravaca razvoja obrazovanja 2008.-2015. usvojen je u junu 2008.

godine na dravnom nivou, a u tekstu strategije se istie da pristup obrazovanju u BiH
karakteriu nejednakosti.
Strategija razvoja strunog obrazovanja i obuke za period 2007.-2013. godine usvojena je u

2007.godini.
Akcioni plan za inkluziju Roma ima za cilj smanjenje stope naputanja kolovanja meu
romskom djecom kroz koritenje mentora.
6.3.2.
Realizacija inkluzivnog obrazovanja u FBiH
Realizacija i praksa obrazovanja razlikuju se od jednog do drugog kantona u vie pogleda.

U Kantonu Sarajevo, Zakonom osnovnom odgoju i obrazovanju predvieno je obavezno
devetogodinje obrazovanje u dobi od 6 do 15 godina. Djeca pohaaju 150 sati predkolskog odgoja
i obrazovanja70.
Unsko-sanski kanton je usvojio zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju, ali se on ne primjenjuje71.
On je jedan od nekolicine kantona u kojima je predkolski odgoj i obrazovanje u nadlenosti kantona
umjesto optine. Predkolski odgoj i obrazovanje su pruale neke NVO kao to je Save the Children,
ali je njihov program prestao s radom 2012. godine. Potrebna su dodatna sredstva da bi se ovaj
69 BHAS (2012) Statistika obrazovanja, prvo izdanje, 31.10.2012.
70 Radionica sa predstavnicima slubi zapoljavanja i slubi za obrazovanje, FBiH, Sarajevo, 05.04.2013.
71 Ibid.
69
70
program podrao jer odgajatelji i dalje rade, ali na dobrovoljnoj osnovi i bez plate. Osnovne kole
nisu trokovno efikasne zbog malog broja upisanih uenika. Jedna kola ima samo 7 djece od 5.
do 8. razreda. U Kantonu djeluje 130 podrunih kola. Glavni problem u restrukturiranju sistema je
politike prirode. Na nivou srednjeg obrazovanja osigurano je da uenici koji ne nastave sa viim
srednjim obrazovanjem uu u program dodatnog osposobljavanja. Kanton ima sistem praenja
kojim se osiguravaju informacije o tome ko dobije posao po zavretku kolovanja, ali nema dovoljno
informacija za usmjeravanje uenika na tritu rada.
U Goradu su sva djeca u optini uspisana u predkolski odgoj i obrazovanje72. Nastavni planovi i
programi su izmijenjeni da bi se kole uinile atraktivnijim. Domovi zdravlja, nastavnici i kole
sarauju kako u osnovnom tako i u srednjem obrazovanju u vezi sa uenicima sa invaliditetom.
Osoblje u srednjim kolama se aktivno ukljuuje u upisivanje i praenje uenika u srednjim kolama
kako bi izbjegli nezaposlenost. Lokalna privredna drutva i kole imaju dobru saradnju.
U Mostaru nam je reeno da nedostaje saradnja izmeu Ministarstava za zapoljavanje i za
obrazovanje73. Obrazovanje ne prati promjene na tritu rada. Prema navodima jednog od uesnika
radionice, Imamo toliko evidentiranih frizera, pa ipak se otvara jo vie radnji. A ja ne mogu da
naem nikoga ko e me dobro oiati.
6.3.3.
Nedostaci u oblasti inkluzivnog obrazovanja u FBiH
Tabela 27: Procjena broja srednjokolskih uenika po razredima i prijevremeno naputanje kole u
FBiH, 2011/12.
Svi
razredi
II
III
IV
Procjena broja
lica koja su
prijevremeno
napustila
kolovanje
(I-III/IV)
Gimnazija
(etiri godine)
29.511
8.931
8.165
6.860
5.555
3.376
37,8%
Strunatehnika kola
(etiri godine)
54.743
16.974
15.150
12.263 10.356
6.618
39,0%
Struna kola
(3 godine)*
25.231
10.329
8.251
6.651
3.678
35,6%
Ukupno
109.485
36.234
31.566 25.774 15.911
13.672
37,7%
Procjena stope
prijevremenog
naputanja
kolovanja
Izvor: BHAS (2012) Statistika obrazovanja, prvo izdanje, (31.10.2012.). Napomena: * za 3-godinje programe strunog
obrazovanja broj uenika koji prijevremeno napuste kolovanje procjenjuje se kao razlika izmeu kohorti u prvoj i treoj
godini
72 Ibid.
73 Ibid.
U tabeli 27 data je procjena broja uenika u svakom razredu gimnazija, tehnikih i strunih kola
u Federaciji74. Broj uenika koji potencijalno prijevremeno naputaju kolovanje u gimnazijama i
strunim-tehnikim kolama izraunava se kao razlika izmeu onih upisanih u I razred i onih koji
zavravaju IV razred, a za strune kole kao razlika izmeu onih upisanih u I razred i onih koji zavravaju
III razred. Stopa prijevremenog naputanja kolovanja je omjer broja uenika koji su prijevremeno
napustili kolu i poetnog broja uenika u I razredu. Procijenjena stopa prijevremenog naputanja
kolovanja je vrlo visoka i iznosi gotovo dvije petine (38%) broja polaznika prvog razreda. Prema
navodima NVO Step by Step, stopa prijevremenog naputanja kole je u stvarnosti i vea i iznosi
oko 50%. Ovi podaci ukazuju na to da FBiH ima visoku stopu prijevremenog naputanja kolovanja,
pa je stoga za smanjenje socijalne iskljuenosti vano da se ova stopa znaajno snizi. Preporuuje se
da do 2020. godine FBiH prepolovi stopu prijevremenog naputanja kolovanja pri emu je cilj stopa
od 20% do 2020. godine.
Vlasti u FBiH pokuale su da uvedu koncept inkluzivnog obrazovanja za uenike ometene u razvoju
podravanjem njihove inkluzije u redovno obrazovanje. Meutim, po miljenju predstavnika NVO-a, politika
ne funkcionie dobro jer se takvoj djeci ne prua dodatna podrka75. Potrebno je hitno izvriti vie ulaganja
u takve servise podrke za djecu ometenu u razvoju u redovnim kolama. Po miljenju predstavnika NVO-a,
kole u FBiH su ostale u sistemu iz 19.-20. vijeka gdje je nastavnik u centru panje i gdje se radi po propisanom
nastavnom planu i programu, a pored toga su i nastavnici preoptereeni administracijom.
6.4.
6.4.1.
Inkluzivno obrazovanje u RS
Okvir politika za inkluzivno obrazovanje u RS
Ministarstvo prosvjete RS smatra da najvei problem predstavlja neadekvatan obuhvat predkolskim

odgojem i obrazovanjem, naroito u ruralnim podrujima76. Predkolski odgoj i obrazovanje sastoji
se od jaslica i vrtia, koji su veinom u javnom sektoru mada ima i nekoliko privatnih davaoca usluga.
Glavni problem je to predkolski odgoj i obrazovanje obuhvata samo 12% stanovnitva u RS ili
eventualno malo vie od toga77. Glavni razlog slabog obuhvata predkolskim odgojem i obrazovanjem
je nedostatak finansijskih sredstava za predkolski odgoj i obrazovanje. To je, dakle, glavni razlog
slabog obuhvata. Ove usluge bi se mogle pruati i kroz razvoj grupa za igru i mobilnih vrtia. U Banja
Luci je prisutan i problem nedostatka prostora. Broj prijava za mjesto u predkolskim ustanovama je
puno vii od kapaciteta za davanje usluga.
Pitanje prijevremenog naputanja kolovanja nakon zavretka obaveznog obrazovanja i naputanja
vieg srednjeg obrazovanja ne smatra se znaajnim problemom u RS.
74 Uvaavajui razlike, ovi podaci ukljuuju i relativno mali broj uenika iz Brko Distrikta.
75 Miljenja izraena na radionici sa predstavnicima NVO-a odranoj u Sarajevu, 09.04.2013. godine.
76 Informacije dobivene od predstavnika Ministarstva prosvjete RS, intervju odran 08.04.2013. godine. U
skladu sa nalazima MICS4 istraivanja 10.3% djece u dobi od 36-59 mjeseci pohaaju predkolsko obrazovanje u RS-u. U urbanim sredinama taj postotak ide do 22,5 dok je u ruralnim samo na 2,8.
77 NVO procjenjuju obuhvat za BiH u cjelini na nivou od 10%, radionica sa predstavnicima NVO-a odrana u
Sarajevu, 09.04.2013. godine.
71
72
6.4.2.
Zakonodavna osnova za inkluzivno obrazovanje u RS
Okvirni zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju iz 2007.
Revidirani Okvirni zakon o srednjem strunom obrazovanju i obuci iz 2008.
Okvirni zakon o visokom obrazovanju iz jula 2007.
RS je usvojila Zakon o obrazovanju odraslih u junu 2009.
6.4.3.
Realizacija inkluzivnog obrazovanja u RS
Zakonom u RS predvieno je 9-godinje obavezno obrazovanje. Obavezno obrazovanje traje do dobi

od 15 godina.
6.4.4.
Nedostaci u oblasti inkluzivnog obrazovanja u RS
Tabela 28: Srednjokolski uenici po razredima i prijevremeno naputanje kole u RS, 2011/12.
Svi razredi
Gimnazija
(etiri godine)
Strunatehnika
kola (etiri
godine)
Struna
kola (tri
godine)
Ukupno *
Procjena
broja lica
koja su
prijevremeno
napustila
kolovanje
Procjena
stope prijevremenog
naputanja
kolovanja
II
III
IV
11.570
3.013
2.940
3.023
2.594
419
13,9%
28.961
7.472
7.295
7.746
6.448
1.024
13,7%
9.248
3.199
2.926
3.123
76
2,4%
49,779
13,684
13,161
13,892
9,042
1.519
11,1%
Izvor: Zavod za statistiku (2012) Obrazovna statistika, godinje izdanje: srednje kole, Banja Luka: Republika Srpska.
Napomena: Uenici koji e potencijalno napustiti kolovanje izraunavaju se kao razlika izmeu onih upisanih u I razred i
onih koji zavravaju IV razred gimnazije odnosno III razred strune srednje kole.
Broj uenika koji potencijalno prijevremeno naputaju kolovanje u gimnazijama i strunimtehnikim kolama izraunava se kao razlika izmeu onih upisanih u I razred i onih koji zavravaju IV
razred, a za strune kole kao razlika izmeu onih upisanih u I razred i onih koji zavravaju III razred.
Stopa prijevremenog naputanja kolovanja je omjer broja uenika koji su prijevremeno napustili
kolu i poetnog broja uenika u I razredu. Kao to se moe vidjeti iz tabele 28, stopa prijevremenog
naputanja kolovanja je puno nia nego u BiH u cjelini, te je blia stopi registrovanoj u zemljama
EU-27. Stoga bi odgovarajui ciljevi za RS bili puno sliniji ciljevima iz strategije Evropa 2020, a to je
smanjenje stope prijevremenog naputanja kolovanja na 10% do 2020. godine.
6.5.
6.5.1.
Inkluzivno obrazovanje u Brko Distriktu

Okvir politika za inkluzivno obrazovanje u BD
Prema miljenju predstavnika NVO-a, vaan primjer dobre prakse u inkluzivnom obrazovanju moe
se nai u Brko Distriktu78. Rukovodei slubenik Pododjela za predkolsko i osnovno obrazovanje
kreirao je model za unapreenje kvaliteta u 15 kola u Distriktu. Pripremljena je strategija i mapa
puta, a kole izmeu sebe razmjenjuju najbolje prakse.
6.5.2.
Zakonodavna osnova za inkluzivno obrazovanje u BD
Zakonom o obrazovanju u Brko Distriktu predvieno je obavezno kolovanje do dobi od 15 godina.

6.5.3.
Realizacija inkluzivnog obrazovanja u BD
U BD dijete moe prestati sa kolovanjem kad navri 15 godina ivota.
6.6.
Nedostaci u oblasti inkluzivnog obrazovanja u BiH
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini je daleko od inkluzivnog. Velika je razlika u kvalitetu obrazovanja
u urbanim i ruralnim sredinama. Prema predstavnicima MCP, obrazovanje u seoskim podrujima
je potpuno zanemareno79. Prema navodima jednog izvjetaja o osnovnom obrazovanju, i pored
usvajanja vie politika za inkluziju ugroene djece u osnovno obrazovanje od strane entitetskih i
kantonalnih Ministarstava obrazovanja80, provoenje ovih politika je loe i vodi ka iskljuenosti djece
sa posebnim potrebama i romske djece81.
Znaajnije smanjenje stope ranog naputanja kole dalo bi veliki doprinos smanjenju socijalne
iskljuenosti u obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Takva promjena direktno bi uticala na mogunosti
zapoljavanja kod mladih, doprinijela bi boljoj integraciji u trite rada, te time i ostvarivanju zadanog
cilja u smislu stope zaposlenosti, a znaajno bi doprinijela i izlasku iz zaaranog kruga uskraenosti
koji dovodi do socijalne iskljuenosti brojne djece i omladine. Navedeni faktori govore u prilog
postavljanju najambicioznijeg mogueg ostvarivog cilja za smanjenje prijevremenog naputanja
kolovanja, naroito u Federaciji gdje je stopa ranog naputanja kole izuzetno visoka.
Direktori kola se imenuju po politikoj liniji i esto imaju malo iskustva u oblasti obrazovanja82.
Nemogue je otpustiti loe nastavnike, a broj nastavnika koji rade po ugovoru na odreeno vrijeme
je preveliki. kolske politike kao to su politika discipline postoje, ali su vannastavne aktivnosti vrlo
78 Radionica sa predstavnicima NVO-a, odrana u Sarajevu, 09.04.2013.
79 Intervju odran u Ministarstvu civilnih poslova, 04.03.2013. Veina meunarodnih projekata fokusira se na
tri najvea grada u Bosni i Hercegovini, a samo UNICEF djeluje i u ruralnim podrujima.
80 Na primjer, Akcioni plan za ukljuivanje djece sa posebnim potrebama, entitetska i kantonalna Ministarstva obrazovanja u Bosni i Hercegovini, avgust 2006.; Plan akcije o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, entitetska i kantonalna Ministarstva obrazovanja u
Bosni i Hercegovini, februar 2004.
81 UNICEF, 2009:7.
73
74
nerazvijene. Nastavni plan se treba manje zasnivati na memorisanju injenica, a vie na kritikom
razmiljanju.
U srednjim kolama nedostaje mogunost fizikog pristupa za invalidne uenike, a nema ni sredstava
za prijevoz lica sa invaliditetom83. Rad srednjih strunih kola se ne zasniva na ishodima i one ne
pripremaju uenike da budu spremni za rad. Naime, kada uenici zavre kolu izgubljeni su jer ne
znaju kako da nau posao i prosto ekaju da im neko da posao.
Prema miljenju predstavnika NVO-a84, iako je razvijen kvalitetan okvir za rad nastavnika, oni samo
sabiraju ocjene i nema prave analize efekata tog okvira. Od roditelja se ne trai da ocijene kvalitet
obrazovanja koji njihova djeca dobijaju u koli.
7. Mehanizmi za promovisanje socijalnih

inovacija
Ekonomska kriza i kriza koja je uslijedila u Eurozoni navele su mnoge vlade u cijeloj Evropi da nau
naine za smanjenje budetskih deficita kroz smanjivanje javnih rashoda i poveanje poreza. Ovi
programi tednje neizbjeno stavljaju veliki pritisak na javne socijalne slube. Mnoge vlade su traile
naina da ouvaju djelotvornost javnih slubi u oblastima kao to su zdravstvena zatita, obrazovanje
i socijalna zatita kroz unapreenje efikasnosti u pruanju usluga. To podrazumijeva smanjivanje
trokova uz istovremeno zadravanje kvaliteta. Uvedeni su novi oblici upravljanja javnim sektorom
i isprobani su novi oblici pruanja javnih usluga, ukljuujui pruanje usluga od strane aktera izvan
javnog sektora kao to su socijalna preduzea i druge organizacije socijalne ekonomije. Takvi socijalni
eksperimenti oznaeni su terminom socijalne inovacije.
7.1.
Socijalne inovacije
Prema Evropskoj komisiji, socijalne inovacije znae razvijanje novih ideja, usluga i modela radi
kvalitetnijeg rjeavanja socijalnih problema. U okviru ovih inovacija prihvataju se sugestije javnih i
privatnih subjekata, ukljuujui civilno drutvo, radi unapreenja socijalnih usluga.85 U EU se nove
ideje o politikama ire kroz meusobno uenje, kroz redovne sastanke na kojima se zajedno okupljaju
strunjaci za politike iz razliitih zemalja lanica radi razmjene informacija o najboljim praksama u
brojnim i raznovrsnim oblastima politike.
U domeni socijalne zatite i inkluzije, vrlo vanu ulogu igra modernizacija javnog sektora. Osim
toga, ideja socijalnih preduzea kao potencijalno novog oblika za rjeavanje problema socijalne
iskljuenosti postala je vodei primjer socijalnih inovacija. Socijalna preduzea i socijalne zadruge
mogu ugroene kategorije ukljuiti u svijet rada na jedan participativan nain.
83 Ibid.
84 Ibid.
85 Web stranica EK - http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1022&langId=en.
Ministarstvo socijalne politike u Srbiji je uspostavilo Fond za socijalne inovacije radi inovativnih
projekata u kojima uestvuju CSR i NVO-i koji pruaju socijalne usluge. Ovim programom daje se
podrka aktivnostima NVO-a u pruanju usluga ugroenim kategorijama. Fond za socijalne inovacije
podrava ulogu novih davaoca usluga koji ukljuuju kako privatne profitne tako i privatne neprofitne
organizacije.
7.2.
Inovacije u javnim slubama
U mnogim zemljama, reforma javnog sektora podrazumijevala je uvoenje konkurencijskih praksi i

poticaja kojima su se javnih slubenici motivisali da usluge pruaju na djelotvorniji i efikasniji nain.
Ova vrsta modernizacije javnog sektora odvijala se kroz decentralizaciju usluga i kroz uvoenje
novog javnog menadmenta. Postoji vie oblika novog javnog menadmenta. Prvi, koje je uglavnom
relevantan za javne slube koje su bile pod centralnom kontrolom i centralnim finansiranjem, jeste
da se razdvoji funkcija davaoca usluga i funkcija kupca usluga. U zemljama koje su usvojile sistem
socijalnog zdravstvenog osiguranja, mada u njima ve postoji odvojenost izmeu, na primjer,
organizacija zdravstvenog osiguranja i organizacija davaoca usluga (bolnice, domovi zdravlja),
uvoenje konkurencijskog ugovaranja u takvim sistemima motivie bolnice da pruaju kvalitetnije
usluge time to ih se podstie da se natjeu za finansijska sredstva organizacije zdravstvenog
osiguranja. U obrazovnom sektoru uvoenje finansiranja kole po ueniku podstie kole na davanje
kvalitetnijih usluga jer se kole moraju takmiiti jedne s drugima u privlaenju uenika. Ono to je
zajedniko jeste da se centralno upravljanje raspodjelom sredstava izmeu organizacija davaoca
usluga mijenja nekom vrstom kvazi-trita gdje se u okviru javnog sektora imitira konkurencijsko
okruenje kakvo nalazimo na privatnom tritu.
Daljnji razvoj ove ideje tie se otvaranja ovog konkurencijskog kvazi-trita za nove organizacije
davaoce usluga koje dolaze izvan javnog sektora. Razlog odnosno argument za to je da davaoci
usluga u javnom sektoru esto znaju biti dosta birokratski ustrojene organizacije i da ne odgovaraju
dobro na potrebe korisnika. Zagovarai ove vrste modernizacije tvrde da organizacije iz socijalne
ekonomije mogu bolje odgovoriti na potrebe korisnika budui da su blie korisnicima i da zaista
esto imaju korisnike na poziciji odluivanja u upravnim odborima, ili kao lanove organizacije.
7.3.
Socijalna ekonomija
Organizacije socijalne ekonomije imaju za cilj da prue robe i usluge (ukljuujui mogunosti
za zapoljavanje) svojim lanovima, lokalnim zajednicama i iroj drutvenoj zajednici. Govorei
najuoptenije, one djeluju u cilju optih interesa, a ne u korist uskih komercijalnih ciljeva. Kako su
blizu svojim korisnicima i zajednicama, socijalna preduzea su u idealnom poloaju da registruju nove
potrebe u drutvu i da razviju inovativne odgovore na te potrebe. Socijalna misija ovih organizacija u
kombinaciji sa njihovim preduzetnikim karakterom osigurava da njihove inovacije budu usmjerene
na zadovoljavanje potreba relevantnih socijalnih korisnika.
Vlasnitvo u socijalnoj ekonomiji obino pripada subjektima koji uestvuju u djelovanju preduzea, a
ne investitorima. Naglasak se stavlja na ukljuivanje i uee subjekata. Navedeni subjekti mogu biti
75
76
kupci, radnici ili dobrovoljci iz lokalne zajednice. Subjekti mogu biti i korisnici usluga, kao to su lica
sa invaliditetom. Kroz historiju, organizacije socijalne ekonomije osnivane su kao

Zadruna preduzea
Uzajamna drutva
Fondacije
Udruenja
Procjene govore da socijalna ekonomija u EU angauje vie od 14,5 miliona plaenih zaposlenika, to
predstavlja oko 6,5% ukupnog broja zaposlenih.
7.3.1.
Zadruge
Zadruge su se pojavile u 19. vijeku kao odgovor na socijalnu iskljuenost i siromatvo meu razliitim
socijalnim grupama, izmeu ostalog potroaima, radnicima i poljoprivrednicima. U bivoj Jugoslaviji
su osnovane brojne zadruge u meuratnom periodu, poevi u 1920-tim godinama. Do 1938. godine
djelovale su 10.832 zadruge sa 1,4 miliona lanova. Veina njih bile su kreditne zadruge, potroake
zadruge ili poljoprivredne zadruge, ali su djelovale i 93 aktivne seoske zadruge za zdravstvo sa 65.436
lanova. One su bile ukljuene u opte radove javnog zdravstva i obrazovne aktivnosti (Tomasevich,
1955). Zadruge se generalno osnivaju kao komercijalne organizacije koje su u vlasnitvu svojih lanova
i kojima se upravlja na demokratskim principima. Dok se upravljanje u kapitalistikim preduzeima,
iako je isto tako demokratsko, zasniva na glasu onih koji su uloili kapital, na temelju broja udjela ili
dionica koje posjeduju, u zadruzi se glas subjekata koji uestvuju u njenom radu izraava na osnovu
lanstva, obino u vidu jednog glasa po lanu, bez obzira na sredstva unesena u kapital. Zadruge su,
prema tome, preduzea koja slue potrebama svojih lanova. Zadruge danas obavljaju znaajan dio
djelatnosti u nekim evropskim zemljama i u nekim sektorima. U paniji, na primjer, zadruge daju 21%
usluga u oblasti farmacije i zdravstvene zatite.86 Zadruge su isto tako dosta zastupljene u Italiji, gdje
je razvijena socijalna inovacija u obliku socijalnih zadruga. U ovim organizacijama su korisnici, kao
na primjer lica sa invaliditetom, isto tako i lanovi zadruge i esto su zaposleni u zadruzi kako bi mogli
ostvarivati prihod (Borzaga, 2007).
7.3.2.
Organizacije civilnog drutva
Postoje razne vrste organizacija civilnog drutva, a sve su definisane svojim neprofitnim karakterom.
Uzajamna drutva
Uzajamna drutva su organizacije koje nude usluge svojim lanovima. Prva ovakva drutva osnivana
su da pruaju osiguranje za sluaj invalidnosti, bolesti i penziono osiguranje. Javni programi
socijalnog osiguranja apsorbovali su mnoga izvorna uzajamna drutva. Ova drutva jo uvijek su
esta u nekim zemljama EU kao to je Rumunija, gdje postoji 887 udruenja za uzajamnu pomo sa
vie od pet miliona lanova. U brojnim zemljama osnivane su uzajamne tedionice. Takav je primjer
86 Web stranica Evropske komisije - http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/promoting-entrepreneurship/social-economy/co-operatives/index_en.htm
njemake Sparkassen, koja je prvobitno osnovana za ljude sa niskim primanjima kako bi mogli
stavljati manje iznose na tednju. One nemaju udjelniare ili dioniare i nisu ni u ijem vlasnitvu, a
njima upravljaju optinskim trustovi. Nadzorni odbori se sastoje od predstavnika lokalne zajednice,
optine i zaposlenika. U Velikoj Britaniji su slinu ulogu imale stambene tedionice, iako su mnoge od
njih prodate tokom 80-tih godina prolog vijeka.
Fondacije
Fondacije su pravna lica formirana da bi ispunila odreene ciljeve u korist odreene grupe ljudi ili
zajednice u cjelini, koritenjem zavjetanja i sistematskog prikupljanja sredstava. Obino je njihov cilj
pruanje optih socijalnih usluga ili promovisanje obrazovnih ili vjerskih aktivnosti. Neke fondacije
osnovali su bogati filantropi kako bi afirmisali neki odreeni socijalni cilj. Druge su osnovala preduzea
koja su ranije bila uzajamna drutva ali su kasnije privatizovana, kao na primjer austrijska Fondacija
Erste, povezana sa Erste bankom.
Udruenja
Udruenja formiraju grupe ljudi koji se udruuju radi zajednike svrhe koja moe biti socijalne,
kulturne ili ekonomske prirode. Kod njih je zastupljeno puno razliitih oblika organizovanja, a u
Jugoistonoj Evropi najei oblik je nevladina organizacija (NVO). Brojne NVO u ovom regionu imaju
ulogu zagovaranja. Relativno mali broj NVO ukljuen je u direktno pruanje socijalnih usluga.
7.3.3.
Socijalno preduzetnitvo
Socijalna preduzea su poseban oblik organizacije u socijalnoj ekonomiji i mogu djelovati kao davalac
socijalnih usluga. Ova preduzea su privredna drutva koja imaju socijalnu namjenu te mogu imati
profitnu ili neprofitnu orijentaciju,
87
ali dio svoje dobiti ponovo ulau bilo u samu organizaciju
ili direktno u realizaciju svog socijalnog cilja ili cilja u zajednici. Ideja socijalnog preduzea kao novog
naina da se prevazie socijalna iskljuenost predstavlja dobar primjer socijalne inovacije. Socijalna
preduzea mogu biti ustrojena kao privatna drutva ili drutva osnovana u bilo kojeg drugom pravnom
obliku. Za razliku od drugih oblika organizacija socijalne ekonomije koja djeluju u ime svojih lanova,
socijalna preduzea posluju u optem drutvenom interesu.
Socijalna preduzea veinu svojih prihoda ostvaruju na tritu, mada mogu dio finansijskih sredstava
dobiti kroz grantove vlade i donatora. Opte pravilo je da ne bi smjeli primati vie od 50% svojih
prihoda iz ne-trinih izvora. Socijalna preduzea djeluju u ime najsiromanijih dijelova drutva i
socijalno iskljuenih lica. Ona isto tako mogu davati razne usluge od opteg drutvenog interesa, na
primjer u oblasti zdravstvene zatite, djeije zatite i obrazovanja.
Prema nalazima nedavno provedenog istraivanja, tri etvrtine socijalnih preduzea u EU djeluju u
sljedeim oblastima: socijalne usluge (17%), zapoljavanje i osposobljavanje (15%), zatita okolia
(15%), obrazovanje (15%) i razvoj privrede i zajednice (14%) (podaci projekta SELUSI). Mnoga socijalna
preduzea djeluju na maloj osnovi, ali su se isto tako razvile i mree socijalnih preduzea, kao i
socijalne franize koje omoguavaju irenje odreenih oblika socijalnih preduzea irom zemalja.
87 http://www.youtube.com/watch?v=lY5fzr_vH18
77
78
Evropska mrea socijalnih franiza (European Social Franchising Network - ESFN) uspostavljena je
kako bi se olakalo odvijanje ovog procesa replikacije.
Neke evropske zemlje su usvojile posebne propise radi omoguavanja osnivanja socijalnih preduzea,
kao to su Grka, Maarska, Poljska, Portugal i panija. U 2011. godini Slovenija je donijela Zakon o
socijalnim preduzeima, a Vijee za socijalno preduzetnitvo formirano je 2012. godine. Slovenako
Ministarstvo rada, porodice i socijalnih pitanja objavilo je dva javna poziva za pilot projekte u oblasti
socijalnog preduzetnitva ukupne vrijednosti od 6,5 miliona (Zidar i Arh, 2012). Ministarstvo isto
tako osigurava obuku za socijalna preduzea kako bi se osposobila za rad sa licima iz ugroenih
ciljnih kategorija. I drugdje u regionu javlja se interes za pruanje podrke socijalnom preduzetnitvu.
U Srbiji je Evropski pokret u Srbiji implementirao projekat koji se bavi socijalnim preduzetnitvom.
7.4.
Pristupi socijalnom ulaganju
Socijalno ulaganje znai ulaganje u ljude. Ono podrazumijeva politike osmiljene na nain da jaaju
vjetine i sposobnosti ljudi i da ih podre u punom ueu u zapoljavanju i drutvenom ivotu.
Kljune oblasti politika su obrazovanje, kvalitetna djeja zatita, zdravstvena zatita, obuka, pomo
u pronalaenju posla i rehabilitacija (Web stranica EK).
Socijalni investicijski paket EU daje prioritet izdvajanjima kojima se ljudima omoguava da daju
puni doprinos privredi i da uestvuju u drutvu. On pokazuje kako zemlje mogu ojaati svoje strategije
aktivne inkluzije i koristiti socijalne budete na djelotvorniji nain. Njime se naglaava vanost javnog
ulaganja u razvoj i aktiviranje ljudskog kapitala kroz cijeli ivot pojedinca, ali se isto tako pokazuje
i ta privatna preduzea i socijalna ekonomija mogu uiniti da bi se popravila socioekonomska
inkluzija. Socijalni investicijski paket dalje istie potrebu ulaganja u razvoj socijalne ekonomije i
socijalnog poduzetnitva s obzirom na njihov doprinos inkluzivnom zapoljavanju, razvoju zajednice
i socijalnim inovacijama.
7.5.
irenje socijalnih inovacija
Socijalne inovacije mogu se iriti kroz metode politikog poduzetnitva koje ukljuuju transfer politika
i meusobno uenje. Jedna od svrha meusobnog uenja jeste da se proire primjeri najboljih praksi
i nove ideje o socijalnoj politici, socijalnoj zatiti i socijalnoj inkluziji.
7.6.
Nedostaci u socijalnim inovacijama u BiH
Glavni nedostatak koji spreava razvoj socijalnih inovacija u BiH je nedostatak zakona i propisa
o socijalnom preduzetnitvu. Preporuka je da se ovo pitanje rijei usvajanjem Okvirnog zakona o
socijalnom preduzetnitvu na nivou BiH, nakon ega bi se na nivou FBiH,RS , Distrikta i kantnona
usvojili provedbeni zakoni. Federalno Ministarstvo rada i socijalne politike i Ministarstvo zdravlja
i socijalne zatite RS trebali bi razmotriti izradu programa podrke za socijalno preduzetnitvo sa
aktivnostima za promociju socijalne inkluzije u oblasti djeje zatite, zdravstvene zatite, aktivne
inkluzije za nezaposlena lica i predkolskog odgoja i obrazovanja.
Pred modernizacijom javnih slubi u Bosni i Hercegovini stoji dug put. U javnim slubama preovladava
birokratski pristup koji se kree od najvieg ka niim nivoima. Potrebno je uvesti efikasne podsticaje
i kvazi-trine mehanizme kojima bi se poboljala efikasnost usluga i osiguralo da one na kvalitetniji
nain zadovoljavaju socijalne potrebe. Veliki je jaz izmeu ogranienih sredstava koja su na
raspolaganju i efikasnosti i djelotvornosti iskoritavanja tih sredstava, i taj jaz bi se mogao ispuniti
efikasnijim oblicima organizacije slubi, to ukljuuje otvaranje oblasti davanja usluga za socijalna
preduzea i organizacije socijalne ekonomije u okviru postojeeg sistema socijalne zatite.
Socijalna ekonomija u Bosni i Hercegovini je vrlo nerazvijena u odnosu na visoki nivo razvijenosti ove
ekonomije kakav nalazimo u EU. Glavne identifikovane potekoe sa kojima se socijalna ekonomija
suoava su (i) nedostatak vidljivosti, (ii) nedostatak specijalizovane obuke i edukacije, (iii) nedostatak
mrea za podrku i poslovne infrastrukture, (iv) nedostatak pristupa finansijskim sredstvima, te (v)
nedostatak posebnih zakona i propisa koji bi omoguili njego djelovanje.
Za prevazilaenje ovih nedostataka predlau se sljedee mjere:
(i) Promovisati istraivanja o socijalnoj ekonomiji u Bosni i Hercegovini
(ii) Graditi kapacitete organizacija socijalne ekonomije
(iii) Preorjentisati organizacije koje kupuju socijalno osiguranje kako bi im se omoguilo
da kupuju usluge od nezavisnih socijalnih preduzea i drugih organizacija u socijalnoj
ekonomiji
(iv) Uvesti osposobljavanje i edukaciju iz upravljanja organizacijama socijalne ekonomije na
svim nivoima obrazovanja, ukljuujui u saradnji sa SECEL pristupom radi promovisanja
(socijalnog) poduzetnikog obrazovanja u koli
(v) Koristiti bonove kojima e se korisnicima omoguiti da biraju izmeu davaoca usluga iz
javnog sektora i davaoca usluga iz sektora socijalne ekonomije
(vi) Omoguiti davaocima usluga iz dravnog sektora da se transformiu u nezavisne
organizacije socijalne ekonomije
(vii) Razviti Fond za socijalno preduzetnitvo kako bi se osiguralo jeftino poetno finansiranje
za organizacije socijalne ekonomije koje za cilj imaju pruanje socijalnih usluga ili usluga
od opteg interesa u oblastima kao to su usluge zdravstvene zatite, usluge za djecu,
usluge obrazovanja, i slino
(viii) Osigurati subvencije za socijalna preduzea u ranim fazama njihovog rada
(ix) Uspostaviti Park socijalnog poduzetnitva gdje se novoosnovanim socijalnim
preduzeima moe osigurati jeftin prostor i savjetodavne usluge
(x) Promovisati prenos znanja sa fakulteta za drutvene nauke i socijalni rad kako bi se
omoguilo formiranje socijalnih preduzea iz istraivakih i obrazovnih ustanova
(xi) Promovisati aktivnosti meusobnog uenja izmeu entiteta, Distrikta i kantona u oblasti
socijalne ekonomije
(xii) Ukljuiti se u aktivnosti programa EU PROGRESS (otvoren za BiH kao potencijalnog
kandidata za lastvo u EU) radi uea u meusobnom uenju irom Evrope
79
80
8. Zakljuak
Ovaj izvjetaj identifikovao je i dokumentovao ozbiljan i rastui nivo siromatva i socijalne iskljuenosti
u Bosni i Hercegovini. Izvjetajem je definisan politiki, zakonski i upravni okvir sistema socijalne
zatite i socijalne inkluzije koji je osmiljen na nain da se bavi ovim pitanjima u oblasti siromatva,
zatite porodice i djeteta, borake zatite, sistema naknada za nezaposlenost i aktivnih mjera za trite
rada kako bi se podigla stopa zaposlenosti, te u oblasti zdravstvene zatite i inkluzivnog obrazovanja.
U izvjetaju su ova pitanja prikazana odvojeno za Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku
i Brko Distrikt, te su istaknute razlike u obimu i karakteru problema ali su istovremeno naglaene i
slinosti u problemima sa kojima se suoavaju. Izvjetajem je identifikovan niz znaajnih nedostataka
u politikim, zakonskim i upravnim okvirima u ovim oblastima socijalne politike. S obzirom na veliinu
problema i njihov porast uslijed uticaja koji su globalna ekonomska kriza i s njom povezana kriza u
eurozoni imale na privredu i drutvo Bosne i Hercegovine, potreban je novi pristup u rjeavanju ovih
problema. Na sreu, s obzirom da mnogi slini problemi pogaaju sve evropske zemlje, naroito one
u EU, mogue je oslanjati se na meunarodno iskustvo, a posebno na iskustvo EU, u rjeavanju ovih
esto zajednikih problema. Pristupom primijenjenim u EU naglaena je uloga socijalnih ulaganja te
utvrena socijalna agenda u okviru Strategije Evropa 2020. Inspiriui se ovim inicijativama, u ovom
izvjetaju dat je set instrumenata za koordinaciju politika i set Mapa puta i prijedloga za socijalnu
zatitu i socijalnu inkluziju utvrenih na nivou FBiH, RS i Distrikta. Osnovna funkcija koordinacije
politika prikazana je u obliku Okvira za koordinaciju Mapa puta i prijedloga u oblasti politika socijalne
zatite i socijalne inkluzije, koje su dostavljene relevantnim predstavnicima vlasti na dalje komentare
i usaglaavanje.
9. Bibliografija

Antonowicy,L ( 2013), Procjena sistema idenetifikacije i monitoringa za djecu van kolovanja kao i
dostupnih podataka, Sarajevo; UNICEF.
Aigner, D. (2012) Bosnia and Herzegovina Mid-term Evaluation: Youth Employability and Retention
Programme (Srednjorona ocjena Bosne i Hercegovine: Program zapoljavanja i zadravanja mladih),
Sarajevo: UNDP
BHAS (2007) Anketa o potronji domainstava 2007: siromatvo i uslovi ivota, Sarajevo: Agencija za
statistiku Bosne i Hercegovine
Borzaga, C. (2007) Social cooperatives and work integration in Italy, Annals of Public and Cooperative
Economy (Socijalne zadruge i integracija rada u Italiji, Anali javne i zadrune privrede), 67(2): 209-234
Cain, J., Duran, A., Fortis, A. i Jakubowski, E. (2002) Heath Care Systems in Transition: Bosnia and
Herzegovina (Sistemi zdravstvene zatite u tranziciji: Bosna i Hercegovina), Kopenhagen: Evropska
opservatorija o zdravstvenim sistemima
Chzen, Y. (2008) Child Poverty in Bosnia and Herzegovina: Analysis of the 2007 Household Budget Survey
(Djeje siromatvo u Bosni i Hercegovini: analiza Ankete o potronji domainstava za 2007. godinu),
York: Centar za istraivanje socijalne politike
Cojocarcu, A. i Ruggeri Laderchi, C. (2013) Social exclusion in Bosnia and Herzegovina (Socijalna
iskljuenost u Bosni i Hercegovini), u: C. Ruggeri Laderchi i S. Savastano (ur.), Poverty and Social
Exclusion in the Western Balkans: New Directions in Measurement and Policy (Siromatvo i socijalna
iskljuenost na Zapadnom Balkanu: novi pravci u mjerenju i politikama), New York: Springer, str. 71-98
DEP (2010) Strategija socijalnog ukljuivanja Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Direkcija za ekonomsko
planiranje
EI (2013) Finansijska analiza zakona o socijalnoj zatiti u Republici Srpskoj, Banja Luka: Ekonomski
Institut
INNOVA (2010) Istraivanje stanja ranjivih grupa djece, okvira politika djelovanja, stratekih dokumenata
i zakona na kojima poivaju usluge socijalne zatite i inkluzije za djecu u BiH, mimeo, Sarajevo
MMF (2012) Bosnia and Herzegovina: Supplementary Letter of Intent (Bosna i Hercegovina: dopunsko
pismo namjere), 6. decembar, Sarajevo
ICAP (2010) Bosnia and Herzegovina Study for Poverty Profile in the European Region: Final Report
(Istraivanje o Bosni i Hercegovini za profil siromatva u evropskom regionu: finalni izvjetaj), Tokio:
OPMAC korporacija za Japansku agenciju za meunarodnu saradnju
Kaapor Dihi, Z. (2010) Institucionalna analiza sistema socijalne zatite i inkluzije djece i porodica s
djecom u Bosni i Hercegovini, mimeo, Sarajevo
Khare, S., Ronnas, P. i Shamchiyeva, L. (2011) Employment diagnostic analysis: Bosnia and
81
82
Herzegovina (Dijagnostika analiza zapoljavanja: Bosna i Hercegovina), Employment Working Paper

No. 86 (Radni dokument o zapoljavanju br. 86), eneva: Meunarodna organizacija rada

MCP (2010) Strategija zapoljavanja 2012-2014., Sarajevo: Ministarstvo civilnih poslova
MDGF (2011) Nepohaanje i naputanje obrazovanja, Sarajevo: Fond za dostizanje milenijumskih

razvojnih ciljeva
OSCE (2012) Pravo na socijalnu zatitu u Bosni i Hercegovini Pitanja primjerenosti i jednakosti,
Sarajevo: Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi, Misija u Bosni i Hercegovini
PRISM Research (n.d.) Analiza funkcija u sektoru djeje zatite, mimeo, Sarajevo
Somun-Krupalija, L. (2011) Gender and employment in Bosnia and Herzegovina: a country study
(Rod i zapoljavanje u Bosni i Hercegovini: istraivanje na nivou zemlje), Working Paper 4/2011 (Radni
dokument 4/2011), eneva: Ured za ravnopravnost polova Meunarodne organizacije rada
Tomasevich, J. (1955) Peasants, Politics and Economic Change in Yugoslavia (Seljaci, politika i
ekonomske promjene u Jugoslaviji), Stanford: Stanford University Press.
UNDP (2007) Socijalna ukljuenost u Bosni i Hercegovini, Izvjetaj o humanom razvoju, Sarajevo:
Razvojni program Ujedinjenih nacija (eng. United Nation Development Programme)
UNESCO (2011) World Data on Education: Bosnia and Herzegovina, 7th Edition (Svjetski podaci o
obrazovanju: Bosna i Hercegovina, 7. izdanje), Pariz: Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje,
nauku i kulturu
UNICEF (2013) Istraivanje viestrukih pokazatelja (MICS) u Bosni i Hercegovini 20112012., Zavrni
izvjetaj, Sarajevo: Fond Ujedinjenih nacija za djecu.
UNICEF (2012) Situacija romskih porodica u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Fond Ujedinjenih nacija za
djecu
UNICEF (2010) Obrazovanje u Bosni i Hercegovini: profil zemlje, Sarajevo: Fond Ujedinjenih nacija za
djecu
UNICEF (2009) Mapiranje inkluzivnih praksi u obrazovanju u BiH, Sarajevo: Fond Ujedinjenih nacija za
djecu.
Zidar, R. i Arh, T. (2012) Social entrepreneurship in Slovenia (Socijalno preduzetnitvo u Sloveniji),

Comments paper Slovenia (Komentari o Sloveniji), na Peer Review sastanku o socijalnoj ekonomiji,
Pariz, 2012
10. PRILOG 1:
MJERENJE RASHODA ZA SOCIJALNU ZATITU I
MEUNARODNA POREENJA
Podaci o javnim rashodima za socijalnu zatitu prikupljaju se kroz sistem nacionalnih izvjetaja. Ovi
izvjetaji sainjavaju se prema meunarodno prihvaenim postupcima koji su definisani kroz sistem
Statistike vladinih finansija (Government Financial Statistics - GFS)88. Podaci se mogu analizirati bilo
po ekonomskoj klasifikaciji ili po funkcionalnoj klasifikaciji.
Ekonomskom klasifikacijom vladinih rashoda trokovi socijalne zatite identifikovani su kao
socijalna davanja. Davanja su definisana kao transferi u novcu ili stvarima radi zatite stanovnitva
ili posebnih dijelova stanovnitva od odreenih socijalnih rizika. Socijalna davanja su uvijek tekui
transferi. Ona se dalje dijele na davanja za socijalnu sigurnost i davanja za socijalnu pomo. Ovu
prvu grupu isplauju programi socijalne sigurnosti, kao to su naknade za sluaj bolesti i invadnine,
naknade za nezaposlenost i starosne penzije. Druga grupa davanja isplauje se bez obzira na uplatu
doprinosa za socijalno osiguranje. Podaci o davanjima iz socijalne zatite u zemljama irom svijeta
mogu se pronai u MMF-ovoj bazi podataka Statistike vladinih finansija.
Funkcionalna klasifikacija prikazuje vladine rashode u skladu sa Klasifikacijom funkcija vlade
(Classification of Functions of Government - COFOG), koju su razvili OECD i Statistika divizija UNa. Ona se zasniva na detaljnoj klasifikaciji funkcija odnosno socioekonomskih ciljeva kojima opte
vladine jedinice tee kroz razne vrste izdataka.89 Po ovoj klasifikaciji, grupa funkcija vlasti koje se
odnose na socijalnu zatitu dodatno je podijeljena u razne pod-kategorije (klase) koje obuhvataju
bolest i invaliditet, penzije (starosne i porodine), porodice i djecu, nezaposlenost, socijalnu
iskljuenost, istraivanje i druge izdatke za socijalnu zatitu. Izdaci za zdravstvenu zatitu svrstani su
u posebnu grupu izdataka.
Podatke o vladinim rashodima za socijalnu zatitu u zemljama lanicama EU dostavlja EUROSTAT
kroz Evropski sistem za statistiku o integrisanoj socijalnoj zatiti (European System of Integrated
Social Protection Statistics - ESSPROS), koji dodatno prua agregirane podatke za grupu od 27
zemalja lanica EU kao i za razne podgrupe zemalja lanica. Ovi podaci zasnivaju se na funkcionalnoj
klasifikaciji vladinih rashoda. Definicija rashoda za socijalnu zatitu u sistemu ESSPROSS ukljuuje i
rashode za usluge zdravstvene zatite. Podaci o rashodima za socijalnu zatitu kao procenat BDP-a
dati su pod ifrom [spr_exp_sum].
88 Pogledati Prirunik za GFS
89 Sistem COFOG slui se terminom izdaci umjesto trokova kako bi se istakla razlika izmeu dva sistema
koja je posljedica ukljuivanja kapitalnih rashoda u funkcionalnu klasifikaciju. Iz tog razloga izdaci za socijalnu zatitu su neto vei od ukupnih rashoda za socijalnu zatitu. Kao i kod podataka o socijalnim davanjima, podaci o socijalnim izdacima mogu se nai u MMF-ovoj bazi podataka Statistike vladinih finansija,
mada obuhvat podataka o izdacima nije potpun.
83
84
EUROSTAT isto tako dostavlja podatke o vladinim rashodima pod posebnim setom Statistike o
vladinim finansijama izvan sistema ESSPROS, koji slue za praenje i nadgledanje vladinih rashoda
zemalja lanica kroz mehanizam postupanja u sluaju prekomjernog deficita (Excessive Deficit
Procedure). Ovaj set podataka je zasnovan poblie na COFOG sistemu klasifikacije i njegova definicija
socijalne zatite ne ukljuuje rashode za usluge zdravstvene zatite. Podaci o socijalnoj zatiti u ovom
setu statistikih podataka dati su pod ifrom [gov_a_exp]. Iz tog razloga je potrebno biti oprezan
prilikom identifikovanja vladinih rashoda za socijalnu zatitu na osnovu baze podataka EUROSTAT-a.
Na primjer, ukupni opti vladini rashodi na socijalnu zatitu kao procenat BDP-a u zemljama EU27 u 2010. godini u ovom setu statistikih podataka [gov_a_exp] iznose 19,9%, dok su rashodi za
zdravstvenu zatitu dati odvojeno i iznose 7,5%. Kada se uzmu zajedno, ukupni rashodi na iroku
socijalnu zatitu koja ukljuuje usluge zdravstvene zatite iznose 27,4% BDP-a. Meutim, u sistemu
ESSPROS ukupni rashodi na socijalnu zatitu [spr_exp_sum] za 2010. iznose 29,4% (dok rashodi na
davanja za socijalnu zatitu bez trokova administracije iznose 28,2% BDP-a), u okviru ega se 8,3%
BDP-a troi na usluge zdravstvene zatite. Vii iznos prikazan u sistemu ESPROSS rezultat je injenice
da se on zasniva na funkcionalnoj klasifikaciji, to odgovara izdacima u GFS, te da u skladu s time
ukljuuje i kapitalne rashode.
11. PRILOG 2:
PROCES KONSULTACIJA SEKTOR SOCIJALNE
ZATITE I INKLUZIJE
PROCES KONSULTACIJA SEKTOR SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE
FEBRUAR JULI 2013
MEUNARODNE ORGANIZACIJE
1. Delegacija Europske Komisije
2. Svjetska Banka
3.MMF
4.Regional Cooperation Council
5.UNDP
6.ILO
7 OSCE
INSTITUCIJE NA DRAVNOM NIVOU
1. Ministarstvo Ljudskih prava i izbjeglica
2. Ministarstvo Civilnih poslova
3. Direktorat za Europske integracije
4. Direktorat za Ekonomsko planiranje
5. Agencija za statistiku BiH
ENTITETSKI NIVO i BRKO DISTRIKT
1.Federalno ministarstvo rada i socijalne politike
2.Federalno ministarstvo zadravstva
3.Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
4. Fedralna Agencija za statistiku
5. Federalni Institut javnog zdravstva
6.Kanton Sarajevo Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice
7.Kanton Sarajevo-Ministarstvo zdravstva
8.Kanton Sarajevo-Pedagoki zavod
9.Kanton Sarajevo-JU Sluba za zapoljavanje
10.Bosansko Podrinjski Kanton-Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice
11.Bosansko Podrinjski Kanton-Ministarstvo Zdrvastva
12.Bosansko Pordrinjski Kanton-JU Sluba za zaopljavanje
13.Tuzlanski Kanton-Ministarstvo za rad socijalnu politiku i povratak
14.Tuzlanski Kanton-Ministarstvo zdravstva
15.Tuzlanski Kanton-Pedagoki zavod
16.Posavski Kanton-Ministarstvo zdravstva
17.Srednjo Bosanski Kanton-Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
18.Unsko Sanski Kanton Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike
19.Unsko Sanski Kanton-JU Sluba za zapoljavanje
85
86
20.Hercegovako Neretvanski Kanton-Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zatite

21. Hercegovako Neretvanski Kanton-Pedagoki zavod
22. Hercegovako Neretvanski Kanton- Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
23.Zapadno Hercegovaki Kanton- Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi
24. Zapadno Hercegovaki Kanton- Pedagoki zavod
25. Zapadno Hercegovaki Kanton-JU Sluba za zapoljavanje
26. Bosansko Podrinjski Kanton- Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice
27. Bosansko Podrinjski Kanton- JU Sluba za zapoljavanje
28. Bosansko Podrinjski Kanton- Pedagoki zavod
29. Zeniko Dobojski Kanton- Ministarstvo za rad i socijalnu politku i izbjeglice
30. Zeniko Dobojski Kanton- Ministarstvo zdravstva
31. Zeniko Dobojski Kanton- Pedagoki zavod
32. Tuzlanski Kanton- Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak
33. Tuzlanski Kanton-Ministarstvo zdravstva
34. Tuzlanski Kanton- Pedagoki Zavod
35. Posavski Kanton-Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi
36.Posavski Kanton-JU Sluba za zapoljavanje
37. Kanton 10- Ministarstvo rada, zdravstva, i socijalne skrbi
38.Kanton 10- Ministarstvo znanosti, prosvjete,kulture i porta
39. RS Ministarstvo Zdravlja i socijalne zatite
40. RS Ministarstvo za Ekonomske odnose i regionalnu saradnju
41. RS Ministarstvo Prosvjete i kulture
42. RS Ministarstvo Rada i borako invalidske zatite
43. RS Agencija za statistiku
44. Brko Distrikt Centar za mentalno zdravlje odjeljenja za zdravstvo
45. Brko Distrikt- Odjeljenje za obrazovanje
46. Brko Distrikt Odjeljenje za zdravstvo i socijalnu zatitu
NVO SEKTOR
1. Renesansa
2. ene enama
3.Duga
4.IBHI
5.Cure Fondacija
6.Edus
7.Asocijacija XY
8.Vive ene
9.Seka
10.Step by step
11.Vijece Roma

Analiza Socijalne Pomoci U Bih

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Analiza Socijalne Pomoci U Bih

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

ANALIZA

NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA

sarajevo, novembar 2013

tampa: Jordan studio

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH

Opte informacije i svrha izvjetaja....................................................................................... 10

Socijalni rizici u BiH................................................................................................................ 12

Socijalna zatita u BiH............................................................................................................ 15

Okvir politika za socijalnu zatitu u BiH.............................................................. 16

iroka zakonska osnova za socijalnu zatitu u BiH............................................. 17

Socijalna pomo u BiH............................................................................................................ 18

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH

Socijalna sigurnost u BiH........................................................................................................ 41

Socijalna inkluzija u BiH......................................................................................................... 64

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH

6.3.2. Realizacija inkluzivnog obrazovanja u FBiH........................................................ 69

Mehanizmi za promovisanje socijalnih inovacija.................................................................. 74

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH

Izloeni riziku siromatva i socijalne iskljuenosti (engl. At-Risk-

of-Poverty and Social Exclusion)

Centar za socijalni rad

Direkcija za ekonomsko planiranje

Evropska banka za obnovu i razvoj

Evropski sistem za statistiku o integrisanoj socijalnoj zatiti

(engl. European System of Integrated Social Protection Statistics)

Federacija Bosne i Hercegovine

Bruto drutveni proizvod

Meunarodni monetarni fond

Anketa ivot u tranziciji (engl. Life in Transition Survey)

Ministarstvo civilnih poslova

Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi

Stalna novana pomo

Razvojni program Ujedinjenih nacija

Svjetska zdravstvena organizacija

Program zapoljavanja i zadravanja mladih (engl. Youth

Employability and Retention Programme)

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH

1. Opte informacije i svrha izvjetaja

Socijalna zatita i socijalna inkluzija: definicija termina

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH

ostvarivati prava na socijalnu sigurnost. To ponekad dovodi do nedostataka u sistemu socijalne

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH

govori o pristupima socijalnim ulaganjima u kontekstu Socijalnog investicijskog paketa EU i opisuju

2. Socijalni rizici u BiH

Tabela 1: Relativno siromatvo u BiH, 2011.

Stopa siromatva: domainstava

Stopa siromatva: pojedinci

Jaz siromatva domainstva

Kvintilni omjer S80/S20

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH

Tabela 2: Lica izloena riziku siromatva i socijalne iskljuenosti u BiH

2. Sa tekom materijalnom uskraenou, ali koja nisu u opasnosti od siromatva

3. Sa vrlo niskim intenzitetom rada, ali koja nisu u stanju

Izloeni riziku siromatva i socijalne iskljuenosti (AROPE)

Gornji podaci su stavljeni u meunarodnu perspektivu na Slici 1, koja pokazuje da je rizik od

7 Potrebno je napomenuti da se potroaka korpa koritena za izraunavanje navedenog broja razlikuje

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH

Slika 1: Rizik siromatva i socijalne iskljuenosti u Evropi i BiH (AROPE)

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH

3. Socijalna zatita u BiH

ANALIZA NEDOSTATAKA U OBLASTI POLITIKA SOCIJALNE ZATITE I INKLUZIJE U BIH