Você está na página 1de 14

UDC 811.163.41'367.332.

Branko Toovi
NEKE TENDENCIJE U EKSPRESIVNOJ SINTAKSI GLAGOLA
Kljune rijei: ekspresivnost, sintaksa, glagol, aorist, infinitiv, prijedlog

0. Postoji sedam tipova gramatike ekspresivnosti. Jednu obrazuju


morfemi, prije svega nastavci, recimo razliite varijante iste forme (morfemska ekspresivnost). Druga nastaje u odnosu punih gramatikih oblika
(korelaciona gramatika ekspresivnost). Trea se pojavljuje zamjenom jedne forme drugom (transpoziciona ekspresivnost). etvrtu izaziva udvajanje,
ponavljanje (dijela ili cjeline), npr. prijedloga, unutranjeg objekta i sl.
(tautoloka ekspresivnost). Petu stvaraju gramatiki sinonimi (sinonimska
ekspresivnost). estu generiu gramatiki oblici u netipinim sintaksikim
pozicijama (funkcionalno-gramatika ekspresivnost). Sedmu obrazuju ekspresivna znaenja gramatikih oblika (semantiko-gramatika ekspresivnost). Sintaksika ekspresivnost dolazi u formi oivljavanja starih konstrukcija, stvaranja novih spojeva, upotrebe stilskih figura, emocionalnih
konstrukcija (upitnih i usklinih reenica), eliptinih reenica, redundantnih
sintaksikih spojeva, rematske organizacije reenice (reda rijei, inverzije)
itd. Ova vrsta ekspresivnosti toliko je iroka i raznovrsna da se razvila posebna disciplina ekspresivna stilistika.
1. Svaka vrsta rijei uestvuje na svoj nain u stvaranju sintaksike
ekspresivnosti. Glagol u tome zauzima jednu od kljunih pozicija jer je rije o vrsti rijei sa irokim i sloenim sistemom te bogatim stilistikim potencijalom. U ovome radu ukazaemo na dvije nove tendencije u ekspresivnoj sintaksi glagola.
2. Kao to je poznato, upotreba preteritalnih oblika se sve vie redukuje tako da aorist i imperfekt postepeno nestaju ili su se sasvim izgubili.
Nakon intenzivnog ograniavanja upotrebe aorista tokom 20. stoljea, dolazi poetkom 21. vijeka do zanimljive promjene: u novim elektronskim medijima (elektronskoj poti, atovima, internet-forumima i neformalnim oblicima komuniciranja putem interneta) ovaj oblik dobija novi ivot i sve se
ee pojavljuje. Takva reinkarnacija dolazi u formi iste i komentirajue.
ista upotreba predstavlja sluajeve kada se aorist koristi bez bilo kakvih

392
objanjenja, razjanjenja ili preciziranja. To je posebno karakteristino za
sms-poruke. Ova tendencija zapaa se i u srpskom i u hrvatskom (u ovom
drugom mnogo ee). Npr.:
Napisah mejl. (Aorist 54). Proitah. (Aorist 56).

Dati tip susree se u izraavanju informacije o tome da je primljena


odreena poruka e-mailom, putem mobilnog telefona ili da je dobijen neki
konkretni predmet.
Pre par dana dobih mail sledee sadrine [] Aorist 107.
http://www.elitesecurity.org/poruka/253728. Dobih ljubazno pisamce, pa reko
da ga podelim s vama (Aorist 109).

Komentirajuom upotrebom autor precizira zato se koristi ovim oblikom ili samo pojaava izraz u cilju stvaranja efekta. Takvim komentarom
moe se:
1. isticati Potaknut ovakvim saznanjem kao i onim to uh (aorist,
op.a.) od pijuna, odluih ja juer uputiti se na spomenutu lokaciju. (Aorist
78),
2. izraavati sumnja Evo proitah ovo na iskonu, pa se okirah
(jel to aorist ili imperfekt?) (Aorist 65).
3. provjeravati Knjievnost, filozofija i jo mnogo toga simpsone,
uvijek me zanimalo kako piu te knjige pa zavirih (je li to korektna upotreba
aorista ili aorist uope ili su moda united aorists) na simpsone. (Aorist 90).
4. reagovati Zakaj sve u aoristu pie??? (Aorist 103).
5. igrati se rijeima naoh te!!! evo ti aorist (Aorist 68).
6. upozoravati Opet ti ne proitah ono pod brojem 10 (pazi da se
opet ne oklizne na aorist). (Aorist 60).
7. izvinjavati se I nita, to rekoh i zaboravih. Neka mi mladi hrvatski pisci oproste ovaj aorist, htjedoh krenuti na ruak, na biftek ili lignje u neki restoran, ali odustadoh u zadnji as i odluih za te novce kupiti neku knjigu. (Aorist 59)
8. estetski procjenjivati Ba tako, aorist se upotrebljava vrlo rijetko,
a zvui lirski, puno ljepe od samog perfekta. (Aorist 86).
9. izraavati pozitivni stav [] a nit pospan nit umoran jerbo kafu
jau popih. mnogo mi se ovaj aorist svia u poslednje vreme. [] I svi se
grohotom nasmijae!!! (oboavam aorist, ako je to mogue) (Aorist 63).
10. pretpostavljati Budui da glavni lik nae prie, kao i veina nas,
imadoe (aorist, igika bi bila ponosna) familije i prijatelja pripadnika druge
nacije poali se on i njima na svoju muku. (Aorist 93).
11. uvjeravati vjerojatno pronaoh prave O tak se dugo ne vidjesmo
i nemojte mislit da sam malo cvrknuta kaj koristim aorist, to pokupih od blanke (Aorist 80).

U elektronskim medijima pojavljuju se i neobini oblici aorista.


Aj odoe ja. (Aorist 99).

393
U nekim sluajevima sam termin aorist koristi se u prenesenom znaenju za oznaku (to je neobino) neeg davno prolog, neaktuelnog, izgubljenog.
Jordani je ve danas aorist, pa ne treba gubiti vrijeme na njega. (Aorist
104).

Mnogobrojni primjeri koje smo pronali ne uklapaju se u dosadanja


tumaenja upotrebe aorista. Npr. tvrdi se da aorista nema u informativnim
tekstovima (Hrvatska gramatika 1995, 413), premda osnovni dio aorista u
sms-porukama upravo vri isto informativnu funkciju. Up.:
[] tocko, da te obavijestim, mejl ti poslah [] Aorist 13. Kolegice, jel' vam onaj mali to ga poslah dao kovertu s plaom? (Aorist 12).

Miljenje da je upotreba aorista markirana ini se djelimino tanom,


budui da u elektronskim medijima takav aorist vri samo funkciju saoptenja. Reinkarnacija aorista ne uklapa se u tvrdnju da je upotreba aorista
uglavnom vezana za selo (Kravar, 1981), jer gotovo svi primjeri dolaze iz
grada. Postavku o tome da je on rijedak u naunom i administrativnom stilu (Babi 1981/1982, 265) pobijaju mnogobrojni primjeri u profesionalnom
komuniciranju, prije svega programera i kompjuterskih strunjaka.
Danas dobih qsl-ke. Sloio, poreao i odabrao. [] Pozdrav YU1KT,
dobih i ja istu, ali nigde ovek nije napisao da je sponzor [] Aorist 40.

Uzroke reinkarnacije aorista ne treba traiti u impulsima koji su u


drugoj polovici XX stoljea uticali na privremenu renesansu aorista, kada
su ga oivjeli knjievni prevodi sa jezika koji su imali dva preteritalna oblika (romanski jezici) ili pak samo jedan (njemaki i engleski) u opoziciji
prema perfektu (Kravar, 1981, 135). Ako se tada radilo o vjetakom oivljavanju, danas novi ivot aorista predstavlja spontanu pojavu, pojavu koja nije diktirana bilo kakvim politikim ili ideolokim razlozima, spoljnim
impulsima i sl. Kratkoa aorista, njegova neobinost odluujui su faktori
za njegovu elektronsko-medijalnu reinkarnaciju, a periferni poloaj ovog
oblika u gramatikom sistemu dodatno potpomae ekspresivnoj upotrebi.
Ima dosta primjera kombinovanja oblika aorista i perfekta, to predstavlja normalnu pojavu budui da bi upotreba samo aorista za izraavanje
prolih radnji bila teka i izvjetaena.
Sms voljenoj. Poeo sam razgovarati s sms-om. Doktoraaaaa. Poslao
sam sms voljenoj osobi s tekstom: Poslah svog anela uvara da te uva".
(Aorist 18).

Ekspresija se ponekad dobija pitanjem da li se radi o aoristu ili imperfektu.

394
pijah sino jedno pivo jedino. (jel to imperfekt uskae?! jes. i poetski ja
to sloih). (Aorist 63).

Ona nastaje i upotrebom aorista u kontekstu daleke prolosti, to nije


tipino znaenje datoga oblika.
Dobih ga [mobitel] davne 2000-te kao rezultat mamine i tatine raskonosti u jednom trenutku. (Aorist 49).

Treba spomenuti i tendenciju da se u internet-forumima sve ee objavljuju poetska djela sa irokim korienjem ovog oblika.
Na pijesku napisah tvoje ime ali ga obrisa vjetar ludi.
Na stablu ga urezah ali ga posjekoe zli ljudi.
Tad ga urezah u srce svoje gdje e zauvijek ostati moj. (Aorist 58).

3. Druga tendencija u ekspresivnoj sintaksi glagola ima sasvim drugaiji karakter. Rije je o intenziviranju upotrebe konstrukcije koja, koliko
nam je poznato (osim djelimino u slovenakom), nije tipina za druge slovenske jezike i koju mi nazivamo prijedlokim infinitivom (tipa za ponijeti). Budui da ona u savremenom jeziku ima dvostruku stilsku obojenost
(neutralnu i ekspresivnu), malo emo se zadrati na konkretnim primjerima
da bismo shvatili kada takva sintaksema nosi u sebi ekspresivnost.
Prvo, ovdje se radi o vezi dvaju nekompatibilnih oblika glagola
(vrste rijei koja ima konjugaciju) i prijedloga (vrste rijei koja se naslanja
na rijei sa deklinacijom). Da bismo spoznali zato i kada do toga dolazi,
eljeli smo utvrditi kada i koliko prijedlozi uopte mogu dolaziti u spoju sa
glagolom, te doli do zakljuka da se od svih prijedloga (u naem spisku
112, od toga 14 arhainih) samo prijedlog za ire upotrebljava u spoju sa
infinitivom. Neki prijedlozi obrazuju homoprepozicije, odnosno jednom dolaze kao prijedlozi, a drugi put kao prilozi (u posljednjem sluaju normalno
se spajaju sa glagolskim oblicima). Ovdje spadaju: blizu, do, nadohvat, nadomak, nakraj, naokolo, nasuprot, nie, oko, okolo, povie, pozadi, prije,
protiv, irom, ukraj, ususret, uzdu, vie.1 Up.:
Bili smo nadomak grada/gradu (prijedlog). Sve je bilo nadomak (prilog). Petar stanuje nie crkve (prijedlog). Petar se spustio malo nie (prilog). Snijeg je leao okolo nas (prijedlog). Svata se okolo pria (prilog).
Lijek treba uzimati prije jela (prijedlog). Prije se ivjelo mirnije (prilog).

Interesantniji su prijedlozi koji mogu dolaziti samo kao prijedlozi i


koje nazivamo monoprepozicijama. U naem spisku ima ih 48. Osim prijedloga za u literaturi se ne spominje nijedan drugi koji bi se mogao spajati
1 Pojedini prilozi imaju u reenici ulogu prijedloga, npr. blizu, nedaleko, poblizu, povie, suelice (Povijesni pregled 1991: 725).

395
sa infinitivom. Ali naa zapaanja pokazuju da se oni mogu u posebnim
kontekstima spajati sa infinitivom. To se odnosi na prijedloge ispred, iznad, nakraj, navrh, pokraj, pored, preko, unutar, izmeu. Up.:
Knjigu moete staviti ispod. Moete neto ogrnuti preko. To je neto izmeu.

Kao to se vidi, rije je o nepotpunim reenicama budui da prijedlog implicira odreenu imenicu:
Knjigu moete staviti ispod stola. Moete neto ogrnuti preko ramena.
To je neto izmeu istine i lai.

Ovdje treba dodati da takva upotreba izlazi izvan okvira prijedloga te


da bi sline rijei prije trebalo razmatrati kao priloge nego kao prijedloge.
Ova injenica sugerie zakljuak da bi u gramatikim opisima trebalo (1)
sline sluajeve tumaiti kao homoprepozicije, tj. kao oblike koji mogu biti
i prijedlozi i prilozi, (2) konstatovati da se takve jedinice u eliptinim konstrukcijama mogu koristiti u spoju sa glagolskim oblicima ili (3) na drugi
nain definisati prijedloge.
4. Samo jedna monoprepozicija moe, kao to smo rekli, biti bez svake sumnje prijedlog u spoju sa infinitivom to je za. Up.:
Ja nisam ovdje za donijeti konani sud. (Inf 147). Ako mu je za vjerovati, moramo rei da je turizam jedna od rijetkih pojava koja na vrlo pozitivan nain spaja sve krajeve i ljude svijeta. (Inf 226). Za radovati se to tako
dobar slikar, kao to je Nikola Veenaj Leportinov, ima priliku u trenutku
svojega izvannacionalnog proboja izlagati [] Inf 233. Za primiti udo od
Boga potrebna je vjera, treba izai iz podruja naravnog u podruje nadnaravnog, jer vjera ne gleda na okolnosti. (Inf 234).

O tome da takva upotreba nije neto novo i da vue svoje korijene u


XIX vijek (a moda i ranije) svjedoe stihovi P. P. Njegoa:
Hajte meni pod mojim satorom,
ti, vladiko, i glavni serdari,
samo da ste caru na bjeljegu,
za primiti od mene darove,
pa ivite kao dosle to ste. (Njego 01)

Jedan od prvih koji je obratio panju na ovu neobinu pojavu bio je


Tomo Mareti (Mareti 1924). On je pisao da je primjere tipa jabuka dobra
za jesti, knjiga lijepa za itati, ova je livada za prodati, mnogo se trudio za
dokazati im bolje zamijeniti spojem za jelo, za itanje, na prodaju (prodaje se), trudio se da im dokae (Mareti 1924: 179). Tomo Mareti je obratio panju na to da je data konstrukcija preuzeta iz njemakog jezika. Na

396
ovo pitanje vratili su se ponovo lingvisti u drugoj polovini XX vijeka (Jonke 1952/53, 1965, Stevanovi 1970, Pavei 1971, Melvinger 1982, Vidovi 1983). U njihovim radovima ponavljano je ono to je Tomo Mareti
rekao, s tim to je ponekad precizirana njegova pozicija (da se ne radi samo o uticaju njemakog nego takoe italijanskog i francuskog jezika) ili su
isticani novi aspekti (npr. da se data konstrukcija koristi u namjernim reenicama; Jonke 1952/53: 151), da je rije o supstandardnoj sintaksikoj inovaciji; Melvinger 1982: 74).2 Meutim, svi savjetuju da se izbjegava data
konstrukcija, a normativni prirunici se posebno otro protive takvoj upotrebi (recimo, Mihailo Stevanovi kae da infinitiv ne treba upotrebljavati
sa prijedlogom; Stevanovi 1970/1: 775). U praksi se deava sasvim drugo:
prijedloni infinitiv snano prodire u sve funkcionalne stilove, najvie u
razgovorni i publicistiki. U knjievnoumjetnikom stilu esto se koristi za
oslikavanje jezika junaka, to obino pretpostavlja negativnu reakciju obrazovanog recipijenta. Jedno tumaenje ove konstrukcije odudara od ostalih:
da pojam iza prijedloga treba shvatati kao ne-infinitiv" (Jezini savjetnik
1999).
5. Da bismo spoznali neutralnu i ekspresivnu upotrebu prijedlonog
infinitiva, izvrili smo omanje istraivanje spoja za + ponijeti i nali veoma
mnogo primjera tipa:
Ako vas obuzme manija shoppinga i poelite kupiti par stvarica za ponijeti doma, tu je i veliki trgovaki centar El Corte [] Inf 214. Kada je
neto mobilno, nastoji se da bude to manjih dimenzija, lako za ponijeti, pa je
tako i kod photosmart-a 1200. Kakav je onda to mali skener, (Inf 215). Prije odlaska obvezno se u mjesnoj uljari kupi ulja za ponijeti kui. (Inf 216).

Konstrukcija za + ponijeti u znaenju uzeti (sa sobom) neto" otvara


mjesto za niz imenica. One se mogu podijeliti na 13 tematskih grupa: 1.
hrana (burek, doruak, jedno jaje, kola, pica, sendvi, proteini, srpska
hrana, zejtin), 2. pie (kafa, zdrava voda), 3. dijelovi tijela (glava, gole
grudi), 4. predmeti (boica, eksponati, igrake, knjiga, kondom, opuci,
pjeaki prelaz, pustinjski pijesak, stvarica, zebra, zvunik), 5. apstraktni
pojmovi (brojke, kategorija, minimum, oblik, patriotizam, snaga, teorija),
6. kultura i umjetnost (balet, bioskop, film, kompozicije, opera), 7. razonoda (grka pjesma, horoskop, pjesma, praznik, zabava), 8. elektronika (digitalne zezalice, multimedija, Online), 9. kvalifikacija/kvantifikacija (bijedan,
pola), 10. finansije (krediti, zajam), 11. deiktinost, ukazivanje (ovo, to),
12. nain (lako), 13. razno (ekologija, Fornetty, krae).
U kombinaciji sa drugim rijeima nastaju ovakvi spojevi:
2 Kad nije u funkciji stilskog sredstva, nuna je energina lektorska intervencija."
(Melvinger 1982: 74).

397
infinitiv + infinitiv Naalost, spisak svih finansiranih projekata moe
se samo pogledati, ali ne i dobiti za ponijeti jer nije sreen". (Inf 152).
za + infinitiv + infinitiv Eksponati za poneti i popiti. U Rakovici, na
periferiji Beograda, nalazi se najneobinija postavka posveena ljivovici. (Inf
157).
za + ovdje + infinitiv Radila plavua na kiosku. Dolazi momak i trai
kutiju kondoma. Za ovdje ili za ponijeti? (Inf 150).
da + prezent + za + infinitiv ak iako vam nije stalo do ovih pogodnosti (dezert uvek moete da traite da se zapakuje za poneti), molimo vas da
se predstavite kao lanovi [] Inf 169.
sa + instrumental + za + akuzativ + za + infinitiv Papirne ae sa
poklopcem za kafu za poneti, original amerike, u dve veliine. (Inf 174).
za + ovdje + ili + za + infinitiv Nikola Vranjkovi o novom albumu
i knjizi pesama Za ovde ili za poneti (Inf 178).

Prijedloni infinitiv esto se koristi bez neke posebne elje da se stvori efekt, i stoga ponekad dovodi do stilskih greaka, dovodi do onoga to se
moe okarakterisati kao konstruktorska greka".
Naalost, spisak svih finansiranih projekata moe se samo pogledati, ali
ne i dobiti za ponijeti jer nije sreen". (Inf 152).

U nekim sluajevima dolazi do nepotrebnog i neestetskog nagomilavanja


prijedloga.
Papirne ae sa poklopcem za kafu za poneti, original amerike, u dve
veliine. (Inf 174).

Stilistiki i stilski neopravdano jeste nepotrebno nagomilavanje glagolskih


oblika uz ovaj spoj.
ak iako vam nije stalo do ovih pogodnosti (dezert uvek moete da traite da se zapakuje za poneti), molimo vas da se predstavite kao lanovi []
Inf 169.

S druge strane, to to je data konstrukcija varvarizam, odnosno tua


gramatikom sistemu, i to se protiv njega bore svi normativni prirunici,
daje osnovu za njeno korienje kao ekspresivnog sredstva. Uzrok (ili povod) za takvu upotrebu treba traiti, prije svega, u ustaljenoj praksi u prodavnicama prehrambenih proizvoda (vie) i ugostiteljskim objektima (manje), posebno brze hrane" (razliitih vrsta pita, evapia, pljeskavica, virli, pica i sl.) da se prodava interesuje eli li kupac/gost na licu mjesta dato jelo i/ili pie pojesti/popiti ili ga ponijeti sa sobom:
elite li burek za ovdje ili za ponijeti?

Na primjer:

398
Odmah s vrata prodavaica izgovori izvoli", a ja odgovorih burek za
poneti". (Inf 210). Kao zgodan doruak za poneti" moe da poslui i ovaj
omlet [] Inf 159. Kola za poneti [] Inf 154. U ruci mi je bila topla kafa za poneti. (Inf 207). Za sada se ovde nee prodavati kafa za poneti,
ali i to je u planu. (Inf 180). Pola za poneti. I dva jogurta", narui Miroljub i
poto se slatko ispriao sa veselim Ferdinandom, svrati da kupi sladoled. (Inf
197: Irena Sentevska. Pripovetka o Miroljubu Hegelu). U petak, 30. 01. 2004.
u asopisu Tagblatt der Stadt Zrich" izaao je zanimljiv tekst o srpskoj hrani za poneti". (Inf 198). Pre svakog polaska na posao, spremio bi sendvi za
poneti. (Inf 199). Naravno evapi i vealice mislim na kategoriju za poneti,
jer mi se ini da Balkan dri primat po pitanju ozbiljnog rotilja. (Inf 202).
Jedno jaje za poneti molim. (Inf 206). Zdrava voda za poneti sa slikama takmiara na juniorskom takmienju u umetnikom klizanju, prijatno iznenaenje
za organizatore, trenere i takmiare [] Inf 171. Za sada se ovde nee
prodavati kafa za poneti, ali i to je u planu. (Inf 180). Prije odlaska obvezno
se u mjesnoj uljari kupi ulja za ponijeti kui. (Inf 216). Proteini za poneti.
(Inf 166). Fornetti mini peciva su moderna i zdrava hrana (bez masti) prilagoena modernom oveku u pokretu: Fornetti za poneti". (Inf 186).

Moe postojati i druga situacija gost ili kupac pita moe li hranu ili pie ponijeti sa sobom.
Kelneri su se pojavili sa posluaonicima u kojima su bile servirane palainke, koje se gotovo nisu videle od preliva, pa su ak i stranci zinuli. A onda
je usledilo Vladovo pitanje (LC Ljubljana) konobaru: Mogu li ja ovo za poneti?" Naravno da se alio. Prepunih stomaka smo se vratili [] Inf 209.

Prijedloni infinitiv koristi se i u prodaji/kupovini drugih predmeta (odjee,


igraki i sl.).
Ako vas obuzme manija shoppinga i poelite kupiti par stvarica za ponijeti doma, tu je i veliki trgovaki centar El Corte [] Inf 214. Nain pakovanja zdrave vode podsea na prilagodljivost lego kockica: od boica za poneti, preko porodinih pakovanja do pakovanja za watercooler aparate! (Inf
163). Igrake za poneti. Deca su na ovo arobno mesto, smeteno u samom
centru grada, dolazila u pratnji roditelja ili starijih [] Inf 176.

Ova konstrukcija ponekad ima isto nominativnu funkciju jer se upotrebljava za imenovanje tipova i marki odreenih proizvoda (posebno prenosivih mehanizama i ureaja).
Zbog ogromne popularnosti prenosivih digitalnih audio ureaja, nova
generacija sistema zvunika za poneti" proizvodi najprirodniji zvuk, najvie
nivoe [] Inf 188.

Ponekad prijedloni infinitiv spaja nekompatibilne pojmove:


Gole grudi, krae i zejtin za poneti! (Inf 196).

399
U posljednje vrijeme zapaa se tendencija ismijavanja i parodiranja
kupoprodajnih operacija izvan uobiajenih situacija (u prodavnici, duanu,
kafiu i sl.) i na najneoekivanijim mjestima. Pri tome se prijedloni infinitiv spaja sa neobinim pojmovima. Recimo, jedan iskaz ovako poinje:
Teko da moete da naruite pozorinu predstavu za poneti",

a zavrava se:
ali je odskora mogue dobiti ekspira za doneti". U Njujorku, gde je
kuna dostava jedan od glavnih naina kupovine svega i svaega, radi pozorina trupa Shakespeare Delivery, koja deura kraj telefona, spremna da ekspresno dostavi sonet, odlomak ili scenu u stan ili gde god to poeli muterija.
(Inf 149).

Ili:
Ako ste u Njujorku i eleli biste ekspira za doneti" po, rekli bismo,
vrlo povoljnoj ceni, pozovite (212) 7145461. (Inf 149).

Upotreba prijedlonog infinitiva u pozorinoj jeziku susree se sve ee.


Opera za poneti. Nastavljajui svoju nameru da za razliita scenska dela
otvori" nove prostore u Narodnom pozoritu i van njega, uprava kue odluila [] Inf 200. Za ideju balet za poneti", u srcu i mislima, i veliki deo
njene realizacije bili su odgovorni Neboja Bradi, pozorini reditelj i upravnik [] Inf 172.

Posebno udnim (automatski i veoma ekspresivnim) izgleda spoj prijedlonog infinitiva sa rijeima koje izraavaju apstraktne pojmove tipa patriotizam, snaga, zajam, kredit, razonoda, pjesma, praznik, ekologija, teorija.
Jo se pothranjuje i u zakone ugrauje patriotizam za poneti, sa istim se
uvek mogla koja glava skratiti i dobro naplatiti. (Inf 153). Snaga za poneti.
Na pregled domaeg trita notebook-a pokazao je da je ponuda solidna, a
cene u prihvatljivim granicama. (Inf 155). Kreditne kartice na neki nain
funkcioniu kao sistem zajam za poneti": kada vam se izda kreditna kartica
vaa banka vam dodeljuje kreditni limit [] Inf 177. Krediti za poneti.
(Inf 211). Zabava za poneti. (Inf 184). Meutim, ni grka pesma prole godine nije bila za poneti"! (Inf 190). Proslava Dana dravnosti u Kragujevcu
15. februara, na Sretenje, bio je pravi primer praznika za poneti" sve je
bilo utvreno i obezbeeno [] Inf 204. Ekologija za poneti. (Inf 208).
[] mogli su samo da redefiniu svoju teoriju za poneti i zakljue da je gospodar ovdanjih politikih prilika ponovo na poetku. (Inf 191). Beda za poneti" socijalni status porodice i samopotovanje kod devojaka. (Inf 201).

Neobina je i ekspresivna upotreba date konstrukcije u spoju sa gradivnim imenicama kao to je pustinjski pijesak.

400
Dvesta grama pustinjskog peska za poneti, molim Leto je na izmaku,
svako od nas je ovog leta neto iskusio. (Inf 162).

Efekat neoekivanosti nastaje kada se kae da se dijelovi tijela mogu


ponijeti sa sobom. U sljedeem primjeru to se odnosi na jednu pjevaicu.
Guza za poneti! 4. Goca Tran (pevaica): Mogue je da se na omotu
moje nove ploe nau fotke na kojima su delovi mog tela" [] Inf 189.

Postoje i spojevi paradoksalnog tipa: ponijeti sa sobom kino, opuke.


Bioskop za poneti". Digitalni projektor U3-810SF japanske firme PLUS
Vision Corp., osnovni model serije projektora zasnovanih na najnovijoj DLP
[] Inf 165. Irska: Opuci za poneti. U Irskoj, od kraja marta, moete
da zapalite cigaretu samo na mestima na kojima ne elite da budete u zatvoru [] Inf 195).

Posebno je interesantan primjer u kome se govori o tome da se pjeaki prelaz moe ponijeti sa sobom.
Sluaj novopostavljenog peakog prelaza ispred Republike skuptine
se ne smiruje. Jue su protiv spornog peakog prelaza organizovane ak dve
akcije. Najpre su lanovi redakcije Oianog jea" napravili Prvi srpski peaki prelaz za poneti". Oni su u Ulici generala danova ispred svoje redakcije rasprostrli platneni peaki prelaz, i preli ulicu. Vozai automobila, koji su
odmah napravili kolonu, strpljivo su ekali da svi peaci preu. Potom je prisutnim graanima podeljen Peaki za poneti" na kojem stoji i uputstvo:
Kad uje pitaljku, izvadi 'Prelaz' iz depa, brzo stani na svoje noge i saekaj da ti se policajac izvini." I ovom prilikom, kao i u slinim sveanim prilikama, bilo je poeljno odrati govor. Govornik je bio Paja Mini, prvak drame i komedije Oianog jea". (Inf 170).

Prijedloni infinitiv se ponekad upotrebljava da se neko ili neto ismije, da


se izrazi ironija i sl. Stoga se esto susree u anegdotama tipa:
Radila plavua na kiosku. Dolazi momak i trai kutiju kondoma. Za
ovdje ili za ponijeti? (Inf 150).

Jedan od razloga za eu upotrebu ponijeti uz dati prijedlog jeste i to


to se od ovog glagola ne moe obrazovati glagolska imenica (*za ponjenje) po obrascu nositi za noenje, puniti za punjenje, iznajmiti za
iznajmljivanje i sl.
6. Umjesto zakljuka istaknimo da je neobino, s jedne strane, to to
se, prema naoj grai, aorist vie oivljava u hrvatskom nego u srpskom
jeziku (u kome se bolje drao), a s druge, da je prijedloni infinitiv dosta
est u srpskom jeziku, iako on nije bio kao hrvatski podloan njemakom i
italijanskom jeziku.

401
LITERATURA
Babi 1981/1982: Babi, Stjepan. Aorist i imperfekt u djelima Vladimira Nazora. In:
Jezik. Zagreb. Br. 2. S. 3344.
Hrvatska gramatika 1995: Bari, Eugenija; Lonari, Mijo; Mali, Dragica; Pavei,
Slavko; Peti, Mirko; Zeevi, Vesna; Znika, Marija. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska
knjiga. 684 s.
Kravar 1981: Kravar, Miroslav. Imperfekt i aorist u hrvatskosrpskom jeziku. In:
Nauni sastanak slavista u Vukove dane. Beograd. Knj. 7. S. 123136.
Jezini savjetnik 1999: Bari, Eugenija; Hudeer, Lana; Koharovi, Neboja; Lonari,
Mijo; Lukenda, Marko; Mami, Mile; Mihaljevi, Milica; ari, Ljiljana; vako, Vanja; Vukojevi, Luka; Zeevi, Vesna; agar, Mateo. Hrvatski jezini savjetnik / U redakciji izvrnog
urednitva Lane Hudeek, Milice Mihaljevi i Luke Vukojevia. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Pergamena kolske novine. 1660 s.
Povijesni pregled 1991: Babi, Stjepan; Brozovi, Dalibor; Mogu, Milan; Pavei,
Slavko; kari, Ivo; Teak, Stjepan. Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog
jezika. Nacrt za gramatiku. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 743 s.
Jonke 1952/53: Jonke, Ljudevit. To nije za vjerovati In: Jezik. Zagreb. Godite I. Br. 5. S. 151152.
Mareti 1924: Mareti, Tomo. Hrvatski ili srpski jezini savjetnik. Zagreb. S. 179.
Melvinger 1982: Melvinger, Jasna. Supstandardni prijedloni infinitiv i odgovarajua
sintaktika sredstva u hrvatskom knjievnom jeziku. In: Jezik. Zagreb. Godite 29.
Br. 3. S. 7476.
Pavei 1971: Pavei, Josip. Jezini savjetnik s gramatikom. Zagreb: Matica hrvatska. S. 315.
Stevanovi 19702: Stevanovi, Mihailo. Savremeni srpskohrvatski jezik (Gramatiki sistemi i knjievnojezika norma): . Beograd: Nauna knjiga.
Vidovi 1983: Vidovi, Radovan. Jezini savjeti. Split: Logos. 91 s.
IZVORI
Aorist 12: http://www.mobil.hr/sms_ludnica/index.php?page=81
Aorist 18: http://goldeneye.blog.hr/arhiva-2005-01.html
Aorist 33:
http://www.odlikasi.hr/OdlikasiHome/nuke/Default.aspx?tabid=87&g=posts&t=187&p=13
Aorist 40:
http://www.groups.yahoo.com/group/BalkanDX/messages/15801?viscount=100
Aorist 49: http://bly.blogger.ba/
Aorist 54: e-mail iz Zagreba, 29. 3. 2005
Aorist 56: e-mail iz Zagreba, 1. 4. 2005 (b)
Aorist 58: http://www.go-mrav.com/smsporuke/default.asp?PagePositio n=27
Aorist 59: Knjigomat virtualni asopis za knjievnost:
http://www.knjigomat.com/detail.asp?iNews=234&iType=4
Aorist 60: http://www.fojnica.de/cgi-bin/forum/forum.pl?msg=411
Aorist 63: http://mracniblog.blog.hr/arhiva-2005-04.html
Aorist 65: http://mikelandjelo.blog.hr/
Aorist 68: http://exchange.blog.hr/
Aorist 78: http://herostrat.blog.hr/index.2.html
Aorist 80: http://copypaste.blog.hr/arhiva-2005-04.html
Aorist 86: http://www.modrica.com/forum/forum_posts.asp?TID=1453&PN=2&get=last
Aorist 90: http://www.vlast.net/forum/default.aspx?q=t&idf=17&idt=1732
Aorist 93: http://www.naslist.com/modules.php?op=modload&name=XForum&file=viewthread&fid=21&tid=152&page=5&orderdate=DESC
Aorist 99: http://blah.blog.hr/
Aorist 103: http://www.muzika.hr/board/forum_posts.asp?TID=277&PN=1&get=last
Aorist 104: www.index.hr/forum/topic.aspx?IDForum=5&IDTopic=9924

402
Aorist 107: http://www.internodium.org/taxonomy/term/1?from=2290
Aorist 109:
http://www.elitesecurity.org/tema/37707-Dobih-ljubazno-pisamce-pa-reko-da-ga-podelim-s-vama
Inf 147: http://www.gospic.hr/posavec/index.asp
Inf 149: http://www.krstarica.com/lat/magazin/kultura/index.php?ar hiva=01-2002
Inf 150: http://www.geocities.com/FashionAvenue/Salon/9426/plavvic.htm;
Inf 152: http://www.bhdani.com/arhiva/231/t23104.shtml
Inf 153: ttp://www.vreme.com/cms/view.php?id=376819
Inf 154: http://host.sezampro.yu/freebiking/Turoteka/2003/Goc_Kop/Goc-Kopaonik.htm
Inf 155: http://www.pcpress.co.yu/arhiva/tekst.asp?broj=63&tekstID=57
Inf 157: http://www.politika.co.yu/ilustro/2274/5.htm
Inf 159: http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/26-03-2004/Strane/leka.htm
Inf 162: http://www.trip.co.yu/detail.php?id=216
Inf 163: http://www.zdravavoda.co.yu/mktgakcije.htm
Inf 169: http://www.ultrahome.co.yu/restorani/faqC.html
Inf 170: http://www.blic.co.yu/arhiva/2002-02-13/strane/reportaze.htm
Inf 171: http://www.zdravavoda.co.yu/promopunkt2004ICU.htm
Inf 172: http://www.yellowcab.co.yu/stampano/44/04.jsp
Inf 174: http://www.halooglasi.co.yu/28/323/1.shtm
Inf 177:
http://www.24x7.co.yu/default.aspx?cid=600&fid=400&pid=Visa%5CProizvodi_i_Usluge
Inf 178: http://www.muzika.co.yu/vesti_full/20020122nikola/
Inf 180: http://www.yellowcab.co.yu/stampano/41/14.jsp
Inf 184: http://yu.asus.com/products/notebook/m2series/m2000c/m2000 c_overview.htm
Inf 186: http://www.fornetti.co.yu/public/
Inf 188: http://www.pcmagazin.co.yu/clanci/2.htm
Inf 189: http://www.balkanmedia.com/m2/doc/3928-1.shtml
Inf 190:
http://www.rts.co.yu/forum/prikaz_poruka.asp?ForumID=34&TemaID=10953&PagePosition=1
Inf 191: http://www.nin.co.yu/arhiva/2492/
Inf 195: http://www.vreme.com/cms/view.php?id=376080
Inf 196: http://www.b92.net/invboard/index.php?showtopic=18564&view=getlastpost
Inf 197: http://xarch.tu-graz.ac.at/proj/akcelerator/akc1/txt/1.html
Inf 199: http://www.klopkazapionira.com/index.php?category=21&content=232
Inf 211: http://www.raiffeisenbank.co.yu/srpski/RFBNewsletter3_.pdf
Inf 214: http://www.euro26.hr/turizam_rubrika?rb=595&p=4
Inf 215: http://www.info.ba/tekstovi/index.aspx?id=463
Inf 216: http://www.mam-vin.hr/PDF/88/88_DaniMaslina.pdf
Inf 217: http://www.bhdani.com/arhiva/231/t23104.shtml
Inf 226: http://www.grad-krk.hr/turizam.html
Inf 233: http://www.veritas.com.hr/umjetnost/o_nikoli_vecenaju_leportinovu.php
Inf 234: http://www.rijeczivota.hr/RyanLeStrange.html

Branko Toovi
NOVE TENDENCII V KSPRESSIVNOM SINTAKSISE GLAGOLA
Rezyme
0. V nastoe rabote provodits analiz dvuh tendenci v kcpressivnom sintaksise glagola oivlenie aorista i intensivnoe upotreblenie predlonogo infinitiva.
1. Form aorista (i ree imperfekta) v poslednee vrem obretayt novuy
izn v internet-forumah, atah, sms-soobenih i v lektronno pote. Takoe upotreblenie aorista mono razdelit na istoe i kommentiruyee. istoe upotreblenie to sluai, kogda ispolzuets forma aorista bez kakih-libo kommentariev,

403
posneni i utoneni. Ono osobenno harakterno dl sms-soobeni. Dann tip
asto vstreaets pri peredae informacii o tom, to polueno opredelennoe soobenie po lektronno pote, po mobilnomu telefonu ili e poluen konkretn predmet. Sut kommentiruyego upotrebleni sostoit v tom, to avtor sitaet
nunm i celesoobraznm posnit, poemu on ispolzuet tu formu, ili elaet
usilit vraenie v celh sozdani ffekta. Takim kommentariem mono poderkivat, vraat somnenie, provert, reagirovat, igrat slovami, predupredat,
izvints, stetieski ocenivat to-nibud, vraat poloitelnuy poziciy,
predpologat, ubedat i t. p. V lektronnh sredstvah kommunikacii povlyts i
neobne form aorista. V nekotorh sluah samo slovo aorist ispolzuets v
perenosnom znaenii dl oboznaeni ego-libo davno minuvego, neaktualnogo,
poternnogo. ffekt, sozdavaem aoristom, v nekotorh sluah usilivaets parallelnm ispolzovaniem umenitelno-laskatelnh slov. kspressivnmi vlyts sluai, kogda eredovanie aorista i imperfekta prervaets kommentariem o
tom, vlets li opredelenna forma aoristom ili imperfektom. kspressiy sozdaet i upotreblenie aorista v kontekste dalekogo prologo, to ne vlets tipinm
znaeniem danno form. Nakonec, sleduet upomnut ee odnu tendenciy: stremlenie v neformalnom obenii erez Internet publikovat potieskie tekst s
irokim ispolzovaniem to form.
2. Odin slua upotrebleni infinitiva zasluivaet osobogo vnimani. Re
idet o vlenii, kotorogo, naskolko nam izvestno, net v drugih slavnskih zkah (v
slovenskom ona dovolno redko vstreaets): ob ispolzovanii predloga v soetanii
s infinitivom (tipa za ponijeti). Tako sintaksieski oborot mono nazvat predlonm infinitivom. Zdes re idet o svzi dvuh nesovmestimh form glagola
i predloga. Sredi predlogov (v naem spiske ih 112) tolko predlog za (za) iroko
ispolzuets v soetanii s infinitivom. Nekotore predlogi vlyts odnovremenno nareimi, kotore, kak izvestno, legko soetayts s infinitivom. Takie
predlogi m nazvaem gomopredlogami (= gomoniminmi predlogami). Syda otnosts: blizu, do, nadohvat, nadomak, nakraj, naokolo, nasuprot, nie, oko, okolo, povie,
pozadi, prije, protiv, irom, ukraj, ususret, uzdu, vie. Odnim iz pervh kotor obratil
vnimanie na to neobnoe vlenie bl Tomo Mareti. K tomu voprosu vnov
zkoved vernulis vo vtoro polovine HH veka. Oni povtorli to, to skazal Tomo Mareti, utonli ego poziciy ili ukazvali na nekotore nove aspekt. Vse
oni sovetovali izbegat dann oborot. Normativne posobi rezko soprotivlyts
upotrebleniy takogo soetani. No v praktike poluaets sovsem inoe: predlon
infinitiv vse silnee vtorgaets vo vse funkcionalne stili, bole vsego v
RFS i PFS. V LFS on ispolzuets dl harakteristiki rei personae, iz-za ego ne vzvaet otricatelno reakcii.
Oborot za + ponijeti v znaenii 'vzt (s sobo) to-nibud' otkrvaet mesto
dl celogo rda suestvitelnh. Ih mono razdelit na 13 tematieskih grupp: 1.
pia, 2. napitki, 3. asti tela, 4. predmet, 5. abstraktne ponti, 6. kultura i
iskusstvo, 7. razvleenie, 8. lektronika, 9. kvalifikaci/kvantifikaci, 10. finans, 11. ukazanie, 12. sposob, 13. raznoe. Predlon infinitiv asto ispolzuets bez kako-libo ustanovki na sozdanie ffekta, i potomu inogda privodit k
stilevm pogrenostm, privodit k tomu, to mono nazvat konstrukcionno
oibko". V nekotorh sluah proishodit nenunoe i nestetinoe nagromodenie
predlogov. S drugo storon, to to danna konstrukci vlets (1) varvarizmom,
(2) stranno dl grammatiesko sistem i (3) to protiv nee boryts vse normativne posobi, daet osnovanie dl ego ispolzovani v stilistieskih celh. Priinu (ili povod) dl takogo ispolzovani sleduet iskat, v pervuy oered, v ukorenives praktike v prodovolstvennh magazinah, lavokah i t. p. pri prodae/kuple bstro pii" (osobenno pirogov, alkov, lyl-kebabov, picc, sosisok) utont, elaet li pokupatel kuat/pit na meste ili budet brat s sobo.
Dann oborot poluaet ee odnu funkciy on ispolzuets dl nominacii tipov
i marok opredelennh izdeli (portativnh, perenosnh mehanizmov i ustrostv).
V poslednee vrem nablydaets silno vraenna tendenci obgrvat situaciy
prodai/kupli za ramkami veukazannogo povsednevnogo konteksta (v zakusono,

404
kafe, restorane, bufete, prodovolstvennom magazine i t. p.) i na samh neoidannh mestah. Pri tom predlon infinitiv soetaets s neobnmi pontimi, kakim, naprimer, vlets teatraln spektakl. Osobenno strannm (sledovatelno oen kspressivnm) vlets soetanie predlonogo infinitiva so
slovami, vraayimi abstraktne ponti tipa patriotizm, sila, zaem, kredit,
razvleenie, pesn, prazdnik, kologi, teori, nieta. Bvayt i soetani paradoksalnogo haraktera (vzt s sobo kino, okurki). Oen interesnm vlets primer,
v kotorom govorits o tom, to mono peehodn perehod vzt s sobo. Predlon infinitiv inogda upotreblets dl togo, tob vsmet kogo-nibud ili
to-libo, peredat ironiy i t. p. Potomu on asto vstreaets v anekdotah.