Você está na página 1de 3

Agan Begi: Poduzetnitvo odgovorno javnosti

Duc De La Rochefoucald jednom je rekao: "Slubeno, hvalimo poduzetnitvo, inicijativu i


individualnost. Neslubeno, mi ih se bojimo. Na svu sreu, "Dani slobodne nastave" u
Ekonomskoj i birotehnikoj koli ove su nam godine u goste ponovno doveli naeg
starosjedica, Agana Begia. Diplomirani politolog, novinar i magistar ekonomije, na odlinom
predavanju naslovljenom "Poduzetnitvo odgovorno javnosti", iz naih je kosti istjerao strah,
nastupivi na vrlo simpatian i pristupaan nain. Zato poduzetnik mora voditi rauna o
odgovornosti prema svojoj okolini? Proitajte u sljedeim recima...
U projektu Dani slobodne nastave sudjelujete peti put, a premijerno predavanje
odrali ste davne 1995. Moe li se to usporediti?
Sudionici su uvijek sjajni, tako da ne mogu rei nita ljepe ili runije. Petnaest godina je u
ivotu puno, isto kao i pet mojih dolazaka u vau kolu. Od prvih susreta bilo je zanimljivo i
ve sam tada rekao da je ovaj projekt izvanredna ideja i inicijativa, koliko se god neki u
kolskoj nomenklaturi tome u poetku protivili. Od starta smatram da je to sjajna ideja i
apsolutno ju podravam, a to dokazuju i moji brojni dolasci. Moram to initi i hvaliti
Ekonomsku i birotehniku kolu Bjelovar, a posebno mi je drago to se ovaj projekt povezao i
postao prepoznat i u europskim fondovima. No, volio bih kada ne biste bili usamljeni, kada bi
va primjer slijedili i drugi hrvatski gradovi i kole; potrebno je da se obrazovne ustanove
znaajnije otvore zajednici, lokalnim sredinama u kojima djeluju i koje imaju svoje
zakonitosti. Dani slobodne nastave prilika su da se simbioza lokalne zajednice i kole
podigne na jednu novu, viu razinu.
Zato ste se ove godine odluili mladima, srednjokolcima, predavati o vanosti
poduzetnitva koje je odgovorno javnosti?
Velik problem u naoj je zemlji prvenstveno odnos prema poduzetnitvu. Razna istraivanja
pokazala su da je Hrvatska u tome poprilino zaostala, odnosno ne razvija poduzetniki duh i
svijest meu graanima. Dobrim dijelom to je, naalost, rezultat obrazovnog sustava i zato u
svakoj prilici pokuavam mlade ohrabrivati na poduzetniki duh. Pod time smatram da duh
moe biti ljudski ritam ne smatra se da su to predatori i da takvi moraju biti od malih nogu.
U Hrvatskoj mladi nisu nita drukiji negoli u susjednim zemljama; postoje djeca koja su
sklona gospodarstvu, poduzetnitvu, radu, zanatima...
Vae poduzee Promocija plus bavi se istraivanjem trita. to znai biti sam svoj
gazda? Koja je pritom Vaa najvea odgovornost?
Moja najvea odgovornost jest da radnici imaju posao, kvalitetno ga obavljaju i za to su
adekvatno plaeni. Osobno mi je to najvanije jer bez pristojne nagrade nita ne bi imalo
smisla. Kada ne bih mogao plaati radnike sve bi ostalo, zadovoljstvo klijenata to
marketinke teorije najee stavljaju na prvo mjesto patilo. Ne kaem da zadovoljstvo
klijenata nije vrlo vano, ali ja sam poneto drukiji i najvie rauna vodim o srei svojih
zaposlenih. Ako su oni sretni, onda mogu raditi i na zadovoljstvo naih klijenata.
ime se konkretno bavi Promocija plus'?
Agencija smo za istraivanje trita, a u Hrvatskoj smo prisutni ve sedamnaest, osamnaest
godina. Djelujemo u raznim podrujima drutvenog i ekonomskog ivota, radimo istraivanja
trita za automobilsku, farmaceutsku i prehrambenu industriju te razne politike stranke.
Trei smo po veliini i prihodu u Hrvatskoj (op. a. podruju istraivanja trita), a na trini
udio iznosi oko 12 %.

to u Hrvatskoj moe mladi poduzetnik, koji je na poetku svoje poslovne karijere?


Mladi poduzetnik moe napraviti mnogo, ali samo ako ima sve bitne uvjete. Prvi preduvjet
jest da ima poduzetnikog duha i spreman je na rizik, bez te dvije karakteristike ne ide. Jako
je vano i da ima dobru ideju, program koji moe ponuditi na tritu, a kojeg u tom trenutku
nema ili postoji u neprilagoenim uvjetima. No sve, naravno, ako projekt moe financirati.
Izrazit je problem, ipak, to su banke tome nesklone. Mladi poduzetnici u osnovi se tako
susreu s tekoama jer imaju sjajne ideje, ali nedostatak sredstava kojima bi ih financirali. Tu
se pojavljuje prilian raskorak, stoga osobno smatram da je vaan poticaj drave da
prepozna inkubatore mladih poduzetnika, koji bi s relativno malim sredstvima mogli
potaknuti poduzetniki zanos, a on u hrvatskom ovjeku postoji jednako kao i u svakom
drugom na zemaljskoj kugli. Samo ga treba osloboditi.
Diplomirani politolog, magistar ekonomije, predava... Gdje ste sve pouavali?
Bio sam na raznim stranama svijeta od zapadne Europe, Nizozemske, Francuske, Austrije,
Njemake, vicarske... U Hrvatskoj sam radio na Fakultetu politikih znanosti, a trenutano
predajem na privatnom fakultetu za trine komunikacije Agora. Istraivanje trita
izuzetno je zanimljiv posao, a uvijek me intrigira mladima govoriti o poduzetnitvu. Sjeam
se kako mi je samome bilo kada sam s tridesetak godina kretao u poduzetnike vode teko i
i neizvjesno. Ljude treba poticati i hrabriti, a posebno je bitno da ih se potie izvana
osvijestiti ih da se njihova elja moe ostvariti. Naalost, drava trenutano za takve ideje
mladih poduzetnika ima najmanje sluha.
Je li vanije da je poduzetnitvo odgovorno ekologiji, zapoljavanju novih radnika,
potivanju njihovih prava ili pak lokalnoj zajednici...?
Poduzee najprije mora biti odgovorno prema svojim radnicima, zatim kupcima te okoliu
(pritom ne mislim samo na ekoloku, nego i drutvenu zajednicu). Ta odgovornost
isprepletena je simbioza ova tri bitna elementa - unutarnjeg - radnika i okoline (drutvene
zajednice) te pritom podrazumijeva svakog od tih dionika. Ako niste odgovorni prema radniku
i imate problema u poduzeu, niste odgovorni niti prema kupcu nemate kvalitetan proizvod,
pogreno je deklariran ili materijal koji ste koristili nije ekoloki prihvatljiv; to je
neodgovoran odnos prema svojim kupcima. S druge strane, ako ivite u nekoj lokalnoj
zajednici, morate ivjeti i njezine probleme te razumjeti njene potrebe.
Pridravaju li se hrvatska poduzea te drutvene odgovornosti?
Dosta je hrvatskih kompanija drutveno odgovorno. Postoji i posebna nagrada za drutveno
odgovorna poduzea koja svake godine dodjeljuje plakete posljednji laureat bio je Tesla
Eriksson, Nikola Tesla. Svijest o odgovornosti polako dolazi i na nae prostore; moda sporije
no to bi neki eljeli, ali svakako je sve prisutnija.
Gdje se poduzetnitvo odgovorno javnosti najvie, a gdje najmanje cijeni i primjenjuje?
Postoje istraivanja o ovoj temi koja se esto slau s drutvenom razvijenou, odnosno
razvojem BDP-a. U kontekstu drutveno odgovornog poduzetnitva najee se spominju
skandinavske zemlje, a na broju jedan najee je Finska. Vrlo blizu su im Velika Britanija,
Novi Zeland, Australija, pa Njemaka... Uglavnom razvijene, europske zemlje. U novim
zemljama, svjetskim silama, koje pripadaju skupina BRIK-a Brazil, Rusija, Indija, Kina,
postoji problem odnosa prema okoliu i radnicima, a posebice pritom mislim na Kinu i Indiju.
Imate priliku vidjeti kako Peking i angaj, primjerice, izgledaju u vrijeme podneva
mjesecima uope ne vide sunevu svjetlost. Odraz je to neodgovornog ponaanja nisu
prihvatili ideju o odrivom razvoju, to je problematian odnos i sa stanovita ekonomije, ali i
drutva gledajui u generalnom svjetlu.

Antonija Pavli, 4. b