Analiza znanstvene literature

Vjeba 1.

Znanstvena literatura
To je skupina tekstova i lanaka iz svih polja
znanosti (drutvenih i prirodnih) izdanih u nekoj
znanstvenoj knjizi, asopisu ili na World wide
web-u.
To mogu biti lanci objavljeni u znanstvenim
asopisima, monografije napisane od strane
jednog ili vie autora, prezentacije na
znanstvenim konferencijama,kao
i publikacije na World wide webu izdane od
strane znanstvenika koji, u tom trenutku, rade na
odreenom znanstvenom projektu.

Znanstveni asopisi
Znanstveni asopis predstavlja periodine
informacije koje se redovito objavljuju, a izlaze
sedmino, mjeseno, dvomjeseno, tromjeseno
ili polugodinje u identinom obliku.
U asopisima se objavljuju znanstveni i struni
lanci razliitog sadraja.
Oni se tiskaju u odreenom broju svezaka
godinje.
Broj godina koliko se asopis objavljuje zove se
volumen ili godite.

Znanstveno djelo
Znanstvenim djelom moe se smatrati ono
djelo koje je nastalo kao rezultat
znanstvenog istraivanja primjenom
znanstvenih metoda, a koje otkriva dotad
nepoznate injenice i odnose i objanjava
zakonitosti meu pojavama.( Borojevi S. Metodologija
eksperimentalnog naunog rada.Radniki univerzitet Radivoj irpanov. Novi Sad 1978.)

Znanstveni lanak
Posebna vrsta publikacije kojom se
prenosi znanstvena informacija.
Obavijest o novom znanstvenom otkriu.
Znanstveni lanak je opis orginalnih
rezultata istraivanja, koji mora biti
napisan tako da se istraivanja mogu
ponoviti i zakljuci provjeriti.
Znanstveni lanak mora biti objavljen i
dostupan znanstvenoj javnosti.

Journal citation reports

Izvjetaj o citiranju nudi sistematsko, objektivno i
kritiko vrednovanje vodeih svjetskih asopisa,
uz mjerljive statistike podatke na temelju
citiranosti podataka.
Prikupljanjem broja citiranja jednog lanka u
objavljenim referencama, JCR pomae
mjerenje utjecaja objavljenih istraivanja na
razinama asopisa i na razinama kategorije
istraivanja i prikazuje odnos izmeu broja citata
i citiranih asopisa.

Uloga JCR-a
Kao prepoznati autoritet za evaluaciju JCR
donosi kvanitativne podatke koji predstavljaju
sistematian i objektivan pregled vodeih
svjetskih asopisa.
Koristei kombinaciju impakt faktora i brojnih
podataka dobivenih iz citiranih lanaka i
asopisa koji obuhvataju kompletnu Journal
citation network of Web of Science, JCR
osigurava kontekst za razumijevanje pozicije
znanstvenog asopisa u svijetskoj strunoj
literaturi.

Ko ga koristi i zato ?
Istraivai da bi otkrili gdje pronai najnovije nauno
validne podatke iz oblasti njihovog naunog interesa.
Izdavai mogu odrediti utjecaj asopisima na tritu,
pregledati ureivaku politiku i strateke smjernice, kao i
prepoznati nove prilike za objavljivanje.
Autori i urednici mogu identificirati najprikladnije,
utjecajne asopise u kojima se objavljuju.
Knjiniari mogu podrati, ocijeniti i dokumentirati
vrijednost svojih ulaganja u knjiniki fond.
Informacioni analitiari i bibliometiari (strunaci iz
oblasti bibliometrije) mogu pratiti bibliometrijske trendove
kao i trendove i oblike citiranja.

Sa JCR moete:
Sortirati podatke o jednom asopisu (Impakt
factor,ukupno citiranje, ukupan broj lanaka ili
naziv asopisa)
Sortirati podatke o jednom asopisu putem jasno
definiranih podruja (ukupno citiranje, srednji
impakt faktor, ukupni impakt faktor, broj asopisa
u datoj oblasti i ukupan broj lanaka u datoj
oblasti).
Bolje razumijevanje poloaja jednog asopisa kroz
vrijeme preko petogodinjeg impakt faktora i
grafikona trenda citiranja.

Impakt faktor (impact factor)

Impakt faktor predstavlja indeks
frekvencije citiranja lanaka jednog
znanstvenog asopisa u drugim
znanstvenim publikacijama.
To je pretpostavljeni marker kvaliteta
jednog znanstvenog asopisa. (Saha S, Saint S,
Christakis D.A. Impact factor: a valid measure of journal quality?J Med Libr
Assoc. Jan 2003; 91(1): 4246)

Kako izraunati impakt faktor?

Godinji JCR impakt faktor predstavlja
odnos izmeu broja citiranja i broja
objavljenih izdanja u kojima je bilo mogue
citirati dati znanstveni lanak.
Impakt faktor jednog asopisa se rauna
dijeljenjem broja citiranosti datog asopisa
u trenutnoj godini sa brojem lanaka
objavljenih u tom asopisu tokom
posljednje dvije godine (tabela1.i 2.).

Tabela 1.Izraunavanje impakt

faktora jednog asopisa
A= sva citiranja lanaka iz datog asopisa
tokom 2013
B= broj citiranja lanaka objavljenih
tokom 2011-12 (podskup skupa A)u godini
2013
C= broj lanaka objavljenih tokom 2011-12
D= B/C = impakt faktor za dati asopis za
2013 godinu.

Tabela 2. izraunavanje petogodinjeg imakt

faktora za jedan asopis
Predstavlja jednu godinu citiranja u
odnosu na pet godina izdavanja
lanaka.
A= broj citiranih lanaka tokom
2013.godine, a koji su objavljeni u periodu
2007-2012.
B= ukupan broj lanaka objavljenih u
periodu 2007-2012.u datom asopisu
C= A/B = petogodinji impakt faktor

Baze podataka
Organizirane zbirke podataka
Svaka se baza podataka sastoji od zapisa
Zapisi sadre odreena polja s tono odreenim
podatcima
Svako polje ima:
Nepromjenjivi naziv (npr. Authors)
Promjenjivi sadraj (npr. Tomic S, Markotic A)

Neka polja nose razliite nazive u razliitim

bazama iako im je sadraj isti

Vrste baza podataka

Osnovne vrste su:
Bibliografske baze podataka
Citatne baze podataka
Baze podataka s cjelovitim tekstom
Postoje i druge (npr. tekstualno-numerike), ali su tri
navedene najvanije za pronalaenje podataka o
izvornim znanstvenim radovima
Mnoge baze podataka su kombinacija dviju ili vie
osnovnih vrsta

Citatne baze podataka

Pored osnovne strukture bibliografskih baza podataka one
dodatno obrauju popise koritene literature i prate citiranost
radova unutar skupine publikacija koje obrauju
Daju odgovor na pitanje koliko je puta citiran neki rad ili neki
autor
Ne biljee razliku izmeu pozitivnih i negativnih citata
Tek je u novije vrijeme mogue razlikovati samocitate
Koriste se za stjecanje uvida u odreeno znanstveno podruje
i za praenje odjeka odreenoga rada ili autora unutar
znanstvenoga podruja

Science Citation Index (SCI)

SCI indeksira lanke objavljene u asopisima prije svega
prirodnih i tehnikih znanosti.
Pri citiranju periodike polazi se od naela da lanak citiran u
drugom lanku ima najvjerovatnije odreeno znanstveno i
drutveno znaenje. asopisi su popisani u Source Indexu.
SCI se tampa svaka tri mjeseca, a izdaje se godinje.
Svaki broj ima tri djela:
Source Index
popis lanaka po abecedi prezimena autora
Permuterm Index
indeksi lanaka prema pojmovima naslova svakog lanka
Citation Index
indeksi tih istih lanaka, prema autorima koji ih citiraju.
SCUI indeksi obrauju nekoliko stotina hiljada lanaka iz vie
od 2000 periodinih publikacija godinje.

Current Contents-CC (Thomson

Reuters)
Current Contents je baza podataka
Instituta za znanstvene informacije
(Institute for Scientific Information), sada
dijelu Thomson Reutersa, koja omoguava
jednostavan pristup listi sadraja,
saetcima i bibliografskim podacima
najatraktivnijih, nedavno objavljenih
izdanja vodeih znanstvenih asopisa, kao
i vie od 7000 relevantnih evaluiranih web
stranica.

Current Contents sadraj

Baza podataka se sastoji od :
1. sadraja brojeva asopisa
2. bibliografskih zapisa radova iz vie od
9,500 vodeih svjetskih asopisa iz svih
podruja znanosti te vie tisua knjiga i
zbornika skupova.
Preko svojih sedam sekcija, Current
Contents pokriva sva podruja znanosti.

Sekcije Current Contents-a

Current Contents Agricultural, Biological, and
Environmental Sciences (poljoprivredne, bioloke i
znanosti o okoliu)
Current Contents Arts and Humanities (umjetnost i
humanistike znanosti)
Current Contents Clinical Practice (klinika praksa)
Current Contents Engineering, Technology, and Applied
Sciences (inenjerstvo, tehnologija i primjenjene
znanosti)
Current Contents Life Sciences (znanost o ivim biima)
Current Contents Physical Chemical and Earth Sciences
(fizike, hemijske i znanosti o zemlji)
Current Contents Social & Behavioral Science
(drutvene i bihevioralne znanosti)

Baze podataka sa cjelovitim

tekstom
Najee su to zbirke elektronikih asopisa jednoga ili vie
izdavaa
U pravilu sadre i bibliografski opis svakoga rada
Potpuni tekst rada obino je dostupan u dva osnovna formata:
HTML i PDF
HTML omoguuje laku navigaciju unutar samoga rada,
hipertekstualne veze izmeu pojedinih dijelova, povezivanje
literaturnih navoda u samome tekstu s njihovim popisom na
kraju itd.
PDF preslikava izgled rada iz tiskane inaice publikacije i
stoga je pogodniji za pohranjivanje i tiskanje

PubMed (Medline)
PubMed javno dostupni Medline, najpoznatija
medicinska bibliografska baza podataka koju stvara
National Library of Medicine (NLM, Bethesda, USA).
Redovito se obrauje 5246 znanstvenih i strunih
asopisa koji sainjavaju prvorazredan izvor
biomedicinskih informacija. Dostupni su bibliografski
podaci od 1950. godine, odnosno preko 15 milijuna
referencija (u veini sluajeva sa saetkom i poveznicom
prema cjelovitom tekstu kad je elektroniki oblik u
slobodnom pristupu ili ga ustanova s ijeg raunala
pristupate pretplauje). Pristup bazi podataka je
besplatan.

NLM Gateway
Servis kojim National Library of Medicine (NLM,
Bethesda, USA) omoguava korisnicima da putem samo
jednog upita istodobno pretrauju razliite baze
podataka i medicinske izvore koje knjinica posjeduje.
Servis ukljuuje sljedee izvore: MEDLINE/PubMed,
OLDMEDLINE (sadri reference od 1958. do 1965.
godine), LOCATORplus (preko 800.000 bibliografskih
opisa knjiga, audiovizuelne grae i asopisa), DIRLINE
(informacije o zdravstvenim ustanovama, razliitim
istraivakim izvorima i projektima), MEDLINEplus
(medicinske informacije namijenjene javnosti), AIDS
Meetings, Health Services Research Meetings, Space
Life Sciences Meetings i HSRProj. Pristup servisu je
slobodan.

OVID

Informacijski servis koji osigurava pristup bazama podataka iz podruja

biomedicine sa jedinstvenim sueljem za pretraivanje.
Pristupiti se moe sljedeim medicinskim bazama podataka:
a) MEDLINE - bibliografska baza podataka koja pokriva podruje biomedicine i
sadri referencije od 1966. godine do danas.
b) Current Contents - bibliografska baza podataka koju proizvodi Institute for
Scientific Information (ISI, Philadelphia, USA) i koja pokriva sva podruja
znanosti (sedam sekcija). Podruje biomedicine pokrivaju dvije sekcije:
Current Contents/Clinical Medicine - sadri bibliografske informacije iz 1429
vodeih svjetskih asopisa iz klinike medicine i odreenog broja knjiga.
Current Contents/Life Sciences - sadri bibliografske informacije iz 1407
vodeih svjetskih asopisa iz bioznanosti i odreenog broja knjiga. Dostupni
su podaci od 1993. godine dalje.
c) Cochrane Controlled Trials Register (CCTR), Cochrane Database of
Systematic Reviews (CDSR) i Database of Abstracts of Reviews of
Effectiveness (DARE) - baze podataka namijenjena kliniarima i
istraivaima u podruju klinike medicine, posebno dizajnirane da prue
selektivnu, vjerodostojnu i na dokazima utemeljenu medicinsku informaciju
(tzv. evidence based medicine).
d) PsycINFO - bibliografska baza podataka koja pokriva podruje psihologije i
njoj srodnih disciplina (ukljuujui psihijatriju, psihofarmakologiju,
neurofiziologiju i sl.) i sadri reference od 1887. godine do danas.

Web of Knowledge Citatne baze podataka koje proizvodi Institute for

Scientific Information (ISI, Philadelphia, USA)
ukljuuju i relevantne medicinske asopise i to u:
Science Citation Index Expanded - sadri
bibliografske informacije, saetke i citate iz 7865
vodeih svjetskih znanstvenih asopisa .
Social Sciences Citation Index (SSCI) - sadri
bibliografske informacije, saetke i citate iz 2062
vodeih svjetskih znanstvenih asopisa;
selektivno pokriva relevantne bibliografske
jedinice iz preko 3300 znanstvenih i strunih
asopisa.

Stomatologija utemeljena na dokazima

(Evidence Based Dentistry)
Promiljen i metodiki pristup u postupku
donoenja stomatoloke odluke, u kojem
kvalitetan (znanstveni)stomatoloki dokaz
zauzima sredinje mjesto.
Predstavljaju za kliniare izvrsna ulazna vrata za
traenje informacija, nudei najbolji mogui
odgovor na postavljeni upit.

Pristup mogu samo s registriranih raunala.

Scopus
Najvea svjetska baza podataka saetaka
i citiranih referenci znanstvene, tehnike i
medicinske literature. Ukljuuje 29 milijuna
saetaka iz vie od 15 tisua naslova od 4
tisue izdavaa.
Aurira se dnevno.

Ebsco
Nudi iroki spektar bibliografskih baza
podataka i baza podataka sa cjelovitim
tekstom iz razliitih oblasti ukljuujui i
biomedicinske znanosti. Dostupan na:
http://www.ebscohost.com/

HINARI
HINARI
besplatan ili vrlo
povoljan online
pristup
najznaajnijim
asopisima iz
oblasti
biomedicine i
drutvenih nauka
za neprofitabilne
institucije u
zemljama u
razvoju.

KAKO PROCIJENITI DA LI JE ASOPIS NAUNI I RECENZIRANI I DA LI JE KNJIGA NAUNA

Kriteriji

Opis

Kako prepoznati

lanak ili knjigu je napisao

ekspert

Autor je obino univerzitetski profesor ili ima

naunu titulu.

lanak u asopisu: U lanku je obino navedena akademska

titula autora i institucija iz koje dolazi.
Knjiga: Na naslovnoj strani knjige obino je navedena
akademska titula autora i institucija iz koje dolazi. Ako se radi o
poglavlju bez navoda autora, obino se na samom poetku nalazi
spisak autora koji su uestvovali u pisanju knjige i njihove
akademske titule.

lanak ili knjiga predstavljaju

originalno, primarno istraivanje
ili predstavljaju duboku naunu
analizu postojeih istraivanja na
zadatu temu.

Nauni asopisi i knjige ne predstavljaju

klasini prikaz prikupljenih postojeih
dostupnih informacija o zadatoj temi. Oni
predstavljaju nove podatke i njihove
savremene interpretacije sa izvorima
istraivanja citiranim u prikazu literature.

Autor e opisati proces istraivanja i obezbijediti orginalne

rezultate dobivene iz istraivanja kao i zakljuke proizale iz
rezultata. Autor e dokumentovati pozadinu istraivanja sa
proirenom bibliografijom. Nauni lanci obino sadre i tabele ili
odgovarajue ilustracije.

lanak je recenziran od strane

drugih eksperata iz date oblasti.

Kada se lanak podnese za objavljivanje,

lanovi ureivakog odbora ga recenziraju
(ocjenjuju). Kvalitet lanka se procjenjuje na
osnovu orginalnosti istraivanja, tanosti
primijenjene metodologije i kvaliteta pisanja.
Recenzenti su ekperti iz datih oblasti sa
razliitih univerziteta i uglednih organizacija.
Ovaj vid lanaka moe biti objavljen i kao
poglavlje u knjizi.

Provjeriti ureivaki odbor naveden na nekoj od prvih strana

asopisa.
Za knjigu provjeriti naslovnicu ili prvu stranu zbog informacija o
uredniku.
Za istraivake lanke objavljene na internetu: veina baza
podataka i internetskih stranica objavljuje da li je asopis nauni i
da li je recenziran i ti podaci su dostupni na webu asopisa.
Poglavlje u knjizi koja ima urednika je recenzirano od strane
urednika knjige.

Objavljen od strane uglednog

izdavaa.

lanak ili knjigu je tampao poznati izdava

kao to je univerzitet ( npr. Oxford University
Press) ili ugledna organizacija koja ima i
izdavaku djelatnost ( npr. American
Anthropological Association)

Ako niste sigurni u reputaciju odreenog izdavaa, provjerite sa

profesorom ili bibljotekarom.