Univerzitet u Zenici

Filozofski fakultet
B/H/S jezik i knjievnost

NASTAVNI SAT S EDHEMOM MULABDIEM

Predmet: Metodika nastave jezika i knjievnosti
(priprema iz jezika za srednju kolu)

Student: Armin ajlak

Mentor: prof. dr. Muhidin Danko

Zenica, decembar 2014.g.

as sa Edhemom Mulabdiem

-Uvodni dio asa bio bi taj da ispriamo neto o liku i djelu Edhema Mulabdia, njegovu
biografiju djela, radove, te kaemo neto o djelu Zeleno busenje koje emo posmatrati s
jednog lingvistikog stajalita.
Edhem Mulabdi roen je u Maglaju 1862. godine. Tu je zavrio mekteb i rudiju i nakon
toga zaposlio se kao inovnik. Godine 1887. Mulabdi upisuje Uiteljsku kolu u Sarajevu i
po njenom zavretku odmah dobija posao u Brkom. Odatle biva premjeten u Sarajevo, gdje
radi kao nastavnik u Dural-mualimminu, u muslimanskoj vjerouiteljskoj koli. Iza toga je
perfekt konvikta Uiteljske kole, zatim nastavnik u erijatskoj sudakoj koli i potom
nadzornik osnovne kole. Uskoro biva izabran za narodnog poslanika u Maglaju i na toj
dunosti ostaje sve do januara 1929. godine, poslije ega odlazi u penziju. Zajedno sa Safvetbegom Baagiem i Osmanom Nuri Hadiem pokree list "Behar" 1. maja 1900 (urednik
lista od 1901-06), a 1903. osniva i drutvo "Gajret".
U svom dugom ivotu bio je prije svega prosvjetitelj, a onda i uspjean knjievnik. Svoj
prosvjetiteljski rad prenosi i na knjievno stvaralatvo. Roman "Zeleno busenje" slovi kao
najznajnije djelo ovog autora, ali i kao prvi bonjaki roman]. "Nova vremena" je roman
manjeg znaaja, ali neosporan dokument za izuavanje tog dijela historije. Budui da je
Mulabdi i prvi bonjaki novelist, ne smijemo zaobii zbirku novela "Na obali Bosne".
Mnotvo lanaka i didaktikih tekstova ostalo je rasuto po asopisima koje je pisac ureivao
ili u njima saraivao. Zbog kontakata sa voama NDH, bio je izopen, poslije Drugog
svjetskog rata mu je sueno, te je ostao i bez svoje penzije. Umro je u Sarajevu 29.
januara 1954. godine. Danas je Mulabdi lektirski pisac i pomalo mu se vraa znaaj koji je
imao za razvoj bonjake kulture i prosvjete. Maglajska manifestacija "Mulabdievi dani
kulture" u cijelosti je posveena imenu i djelu ovog znaajnog knjievnika.

Zeleno busenje ne moe prihvatiti kao historijski roman u smislu i znaenju koje taj
pojam podrazumijeva, ali roman treba prihvatiti kao umjetniki dokument vremena. Zeleno
busenje je romantiarska i realistika pria o tragici Bosne, Mulabdi nije pisao historiju, ve
umjetniku viziju Bosne. U njemu je i tradicija i realnost, prolost i suvremenost. Pisac je

preporuio da stare vrijednosti nestaju, da nailazi novo vrijeme za koje se Bonjaci moraju
pripremiti.
Zeleno busnje je obavezna lektira i pretpostavljamo da su je svi proitali, ali ipak emo
uenicima proitati fabulu da bi ih sto vise pribliili materiji koju obraujemo taj as.

FABULA
Ahmet i Ajia se susreu na jednom vaaru u jednom selu. Ovo je bila jedina djevojka koja
mu je na prvi pogled prirasla za srce. O svojoj vezi upoznaje majku i redovno odlazi Ajiinoj
kui i razgovara sa njom. I ona njega neizmjerno voli. Ahmet joj nudi brak. A ona, po
obiajima, eli da on nju zaprosi od njenih roditelja, a ako je ne dadnu ona mu obeava da e
pobjei. Majka pokuava da ocu spomene o prosidbi Ajie za Ahmeta. On izlazi u grad i usput
se susree s bratom Mehmedefendijom koji mu tiho ape da je prodata Bosna vabi, to
Ahmeta zaudi, iznenadi i razoara.Prvi razgovor o tom nemilom dogaaju je u sudu: Svi
memuri medlisi kajmekamovi i kadijini,po dva od svake vjere. Niko, zapravo, ne zna ta je
taj skup, a ipak neto se nazrelo pa se eka da razgovor otpone. Prvi se pobuni HadiSelimaga.Polako se glas prenosi i u narod. Ahmet saopava Ajii da e ii da se bori za
Bosnu. Ona je tuna. Oprata se sa njom i trai od nje uspomenu. Ona mu daje evru
(srebrenim nitima izvezena marama, vjenani dar) koji on uva do svoje pogibije. Ahmet i
Selimaga poee pozivati junake pod barjak u borbu. Narod bjei iz grada u selo. Mehmedefendija i Ahmetova porodica odlazi u Trnine u rodnu kuu. Tu razgovara sa Arsenom
Periem i Anuom, koji se raduju dolasku Austrije. Sve vea je Ajiina tuga za Ahmetom.
Nastaje pobuna u gradu. Bitke se vode kod epa, vojska ide ka Doboju. Majka se raspituje
za Ahmeta kao i Ahmet-efendija. Mnogi razgovaraju sa njim i ubjeuju ga da se vrati ali on
nee. Bitka se pribliava Maglaju. Upuena je vojska iz Sarajeva u pomo. U epu je
zarobljeno 400 vojnika. vabe zauzele Maglaj i epe. Sada se vodi estoka bitka na Klisu.
Hadi-Selimag i dalje poziva na otpor. Ajiin brat Alija drui se sa Ahmetovim bratom
Mustafom koji Ajiu obavjetava o Ahmetu. Odluujue bitke na Preslici. Susret Ahmeta sa
Salkom koji ga moli da se vrati kui, a on odbija, i razmilja o situaciji ako bi vabo zavladao
kako bi najprije nestalo damija, pa avlija,pa stjerao i muko i ensko pred Kurumliju
damiju a djecu bacali pa na sablje doekalikao nekad. Vodi se i bitka kod Doboja za
cijelu Spreu. Muftijina izdaja i pad Sarajeva u ruke Austrije. Stie i vijest o Ahmetovom
ranjavanju. Muftija bjei u Tursku. Ajia s majkom odlazi u Maglaj kod Omerefendinice, da
bi je utjeila i da bi zaboravila na Ahmeta. Kad su se vratile u pono 27. noi Ramazana

vojska upada u kuu i trai zlato i novac. Mehmed-efendijina majka je ubijena. Sahrana u
Trnanima. Mehmedefendija prijavljuje ubistvo. Nakon malo vremena Lazar donosi Ahmetove
stvari i Ajiinu evru kao dokaz da je on poginuo. Ajia se razboljeva. Mehmed saznaje da ih
je izdao urica Anuin (da je slagao da oni uvaju oruje). Ratno stanje se smirivalo a
Ajia sve slabija biva. Alija i Mustafa kradom ue njemaki jezik i drue se sa vojskom te ue
njihovo pismo (njemako) krijui to od roditelja. Narod se polako vraa u Maglaj i Mehmedefendijina porodica je u Maglaju. U Trninama mu podmetaju poar u kuu ali Mehmedefendija sa svojim komijama uspijeva da ga ugasi.Mehmed-efendija prodaje kuu i imanje u
Trninama. Ajiu pokuavaju da udaju za Raida, ona nakon dugog odbijanja ipak pristaje da
bi ispunila roditeljsku elju. ene je prose i po obiaju donose zlato. Alija i Mustafa odlaze u
kolu -to donosi svau u porodici (s ocem) to na nju posebno utie i ona pada u postelju.
Otac tjera Mustafu od kue. Ajia umire na dan mladog petka poslije dume je klanjana
denaza pod prstenom djevojci Muharemaginoj Ajii. Alija, brat Ahmetov, poslije denaze
posjetio je majin grob, a zatim na Preslicu da vidi gdje mu je brat poginuo, te spomenik u
Maglaju poginulim borcima. Sve je obiao suzna oka, promatrao ove nevine rtve onog
vremena, sudbine, koje je sada pokrivalo zeleno busenje.
-U glavnom dijelu asa utvrivat emo ve naueno gradivo o posuenicama, tanije
orjentalizmina jer ih ima u izobilju u romanu, i na osnovu njih zadati nekoliko vjebica iz
morfologije i sintakse.
Ponovit emo s uenicima znanje o posuenicama i napraviti dobru radnu atnosferu prije
poetka vjebi.
Posuenice su jedinice posuene iz stranoga jezika.
Mogu biti tuice, usvojenice, prilagoenice ili strane rijei.Takoer moemo govoriti
o fonolokim, leksikim,morfolokim, semantikim i sintaktikim posuenicama.

1. zadatak
Uenicima u na nastavnim listiima podijeliti po 15 rijei, orjentalizama, koje sam prethodno
izvukao iz romana. Na tom nastavnom listiu bit e i tabela u koju e oni upisati poznate,
manje poznate i nepoznate rijei, a nakon to to urade provjerit emo znaenja koja su
odredili za rijei, te zajedno uraditi nepoznate, i odrediti njihova znaenja.

Poznate rijei

Manje poznate rijei

Nepoznate rijei

asker

abdest-pranje pred namaz

bedem-zid

evra- izvezen rubac

bedem

fajda- dobit

jazuk- teta

anta-mala kona torba

evra

halaliti- oprostiti

lakrdija-ala

kalem- pero, pisaljka

anta

fes- kapa

minder-seija

abdest

kadija- sudija

asker- vojnik

fajda

pendzer- prozor

halaliti

selam- pozdrav

fes
jazuk
kadija
lakrdija
kalem
pender
selam
minder

Tabela je ovdje prikazana sa znaenjima i pretpostavljenim odgovorima.

2. zadatak
Uenici treba da odrede kojoj vrsti rijei stranog porijekla ove rijei pripadaju, Nakon
definisanja rijei orijentalnog porijekla slijedi razgovor o rijeima iz gore navedene skupine
koje i dan-danas koristimo. Razgovaramo o tome zato je to tako. Zato se najee rijei
stranog porijekla na prostoru BiH rijei orijentalnog porijekla? Navodimo uenike na
zakljuak da je to zbog Osmanske vlasti koja se od svih imperija najdue zadralana ovim
prostorima, te sa sobom donijela novi jezik, kulturu, tradiciju koju su ovi prostori zabatinili,
a o emu govori i Mulabdi u djelu iji se jezik analizira. Ovdje se takoer moe objasniti i
pojam tuica, te sinonim rije stranog porijekla. Uenici se mogu pitati: Ako i danas
koristimo rijei abdest, fajda, fes, halaliti, kadija, pender, selam moemo li onda odomaene
(pojasniti i ovaj pojam) rijei nazivati tuicama? Zato bi bile tuice ako ih svakodnevno

koristimo ve dui niz godina? Moemo li i da li ih je pravilnije nazivati naim rijeima

tueg/ stranog porijekla? Na ovaj nain i kroz jezik se uenici mogu podsticati na kritiko
posmatranje stvarnosti, te propitivanje normirane jezike terminologije.
Posuenice, tanije orjentalizmi, su posuenice iz turskog, perzijskog i arapskog jezika koje
su se nastanile u naem jeziku. Roman Zeleno busenje obiluje orjentalizmima jer je pisan za
vrijeme osmanske vladavine nad Bosnom.

3. zadatak
Uenicima na nastavnim listiima bit e podijeljen jedan odlomak iz romana u kojemu e oni
izdvojiti sve one rijei za koje misle da su orijentalizmi te odrediti znaenja za te rijei.
Doskora se vratie one dvije etice bajraku. Ovi su htjeli iz kua da izazovu age i sultane pa
kad im se nigdje niko ne odazva, zaoe u kletvu, u psovku, al' opet nita. Onda se zgrozie
vatrom da e popaliti, al' daj ko e pristupiti tuem domu kad svagdje ispod strehe viri
puano zrno i uva svoje dobro. Oni dolje naoe sud zatvoren, samo u njem nekoliko
zaptija, uvali carsku haznu i hizmetili caru. Ni tu nita. Ogoreni skupie se pod bajrak.
Orijentalizmi u ovom odlomku i njihova znaenja su: ( eta- grupa, bajrak-zastava, aga-titula,
sultan-vladar, zaptija-andar, hazna-blagajna, hizmetiti-posluiti)

4. zadatak
Ovaj zadatak se tie konkretno morfologije. Uenici prethodnoj skupini leksema treba da
odrede vrstu rijei. Sve rijei su imenice, samo jedna rije je glagol- hizmetiti. Imenicama se
odreuje vrsta rod i broj. Podsjea se na razliku izmeu prirodnog i gramatikog roda.
Vraamo se zatim uljezu glagolu hizmetiti. Istie se pozicija ovog glagola u savremenom
jeziku. Objanjava se zato je on danas izuzetno stilogen ali i est. Ovdje se moe dotaknuti i
stilistika, te objasniti stilogenost nekih rijei. Uenici zatim dobijaju zadatak da konjugiraju
ovaj glagol u svim glagolskim oblicima za prolost: aorist, perfekt, imperfekt,
pluskvamperfekt. Na ovaj nain ponavljaju se i glagolska vremena.

5.zadatak
Zadatak uenika e biti da objasne upotrebu rijei iz vjebe 3, njihovu sadanju zamjenu i da
li se koriste te rijei i danas.
Dakle svaku rije e objasniti posebno i objasniti gdje se danas koristi, ako se koristi, i
promijeniti svaku ovu rije po padeima. Imamo est imenica u treoj vjebi, njih mijenjamo
kroz padee, a pri tome ponavljamo s uenicima sta su padei, deklinacija, i ovom vjebom
smo se ponovo vratili jednim dijelom u ponavljanje morfologije
-Rije eta se koristi i danas, uglavnom za oznaavanje grupe uniformisanih lica, policajaca ili
vojnika.
-N eta,
-G etu
-D eti
-A etu
- V eto
-I s etom
-L o eti

6.zadatak
Ovaj zadatak se oslanja na prvu vjebu. Sve poznate rijei iz prve vjebe prepisat e u svesku,
i sastaviti po reenicu gdje e iskoristiti svaku rije, gdje e bolje razumjeti znaenja i
upotrebu rijei i vjebati konstrukciju reenice s nekim ve unaprijed odreenim lanovima.
Uzeo je abdest pa otiao u dzamiju.
Imao je veliku fajdu od tog posla, zbog toga je bio sretan.
Nije mu htio halaliti jer mu je ostao duan velike pare.
Njegov fes se crvenio na majskom suncu.
Kadija se zauzeo za rjeenje njegovog problema.
Svaku no dolazio joj je pod pendzer, i aikovali bi do jutra.
Samo im je nazvao selam okrenuo se, i otiao u svoju sobu.

-U zavrnom dijelu asa samo emo uenicima dati zadatak koji e uraditi za domau zadau,
a to e biti da sve rijei orijentalnog porijekla koje su se provukle kroz ove vjebe prepiu na
jedno mjesto u svesku i naprave proizvoljnu podjelu tih rijei ili leksema.
Npr.- rijei koje oznaavaju titulu
- rijei kojima se i oznaavaju graevine
- rijei kojima se oznaavaju odjavni predmeti...

LITERATURA I IZVORI
1. Edhem Mulabdi, Zeleno busenje, Svjetlost, Sarajevo, 1998.g.
2. ime Ani,Nikola Klai, elimir Domovi, Rjenik stranih rijei, Sani-plus, Zagreb,
2002.g.
3. Senahid Halilovi, Pravopis bosanskoga jezika, Svjetlost, Sarajevo, 1999.g.
4. Rjenik knjievnih termina Nolit, Beograd, 1986.g.
5. Devad Jahi, Senahid Halilovi, Ismail Pali, Gramatika bosanskoga jezika, Dom
tampe, Zenica, 2000.g.