A - Medianali BR 13

/ 2013.
13
broj
MEDIA NALI
MEDIANALI
Meunarodni znanstveni asopis za medije,
novinarstvo, masovno komuniciranje, odnose s
javnostima i kulturu drutva
Godite 7, broj
13
, lipanj 2013.
Meunarodni znanstveni asopis za medije, novinarstvo, masovno komuniciranje, odnose

s javnostima i kulturu drutva
International scientific journal of media, journalism, mass communication, public relations, culture and
society
MEDIANALI
ISSN 1846-436X
UDK 316.77
070
659.4
Izdava / Publisher: Sveuilite u Dubrovniku / University of Dubrovnik

Glavni urednik / Editor in Chief: doc. dr. sc. ore Obradovi /PhD
Urednitvo / Editorship:
prof. dr. sc. Damir Boras, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu; doc. dr. sc. Mato Brautovi, Sveuilite
u Dubrovniku; doc. dr. sc. Danijel Laba, Hrvatski studiji, Sveuilite u Zagrebu; doc. dr. sc. ore
Obradovi, Sveuilite u Dubrovniku; prof.. dr. sc. Pero Maldini, Sveuilite u Dubrovniku; prof. dr. sc.
Zlatko Milia, Sveuilite u Zadru; doc. dr. sc. Boo Skoko, Fakultet politikih znanosti Sveuilita u
Zagrebu; prof. dr. sc. Maja itinski, Sveuilite u Dubrovniku.
Meunarodno urednitvo / International Editorial Board:
prof. dr. sc. Thomas Bauer, Sveuilite u Beu, Austrija; prof. dr. sc. Inoslav Beker, Sveuilite u
Bologni, Italija; prof. dr. sc. Anne Gregory, Sveuilite Leeds Metropolitan, Velika Britanija, prof. dr. sc.
Michael Kunczik, Sveuilite u Mainzu, Njemaka; prof. dr. sc. Najil Kurti, Sveuilite u Tuzli, Bosna i
Hercegovina; doc. dr. sc. Marko Milosavljevi, Sveuilite u Ljubljani, Slovenija; Bill Mitchell, editor,
Poynter Institute Faculty, SAD; prof. dr. sc. David Ostroff, Sveuilite Florida, SAD; prof. dr. sc. Lee
Anne Peck, Sveuilite Northern Colorado, USA; prof. dr. sc. Sherry Ricchiardi, Sveuilite Indiana,
SAD; prof. dr. sc. Orlin Spassov, Sveuilite u Sofiji, Bugarska; prof. dr. sc. Zoran Tomi, Sveuilite u
Mostaru, Bosna i Hercegovina.
Tajnica urednitva / Editorial Board Secretary: Davorka Turinovi
Grafika obrada / Graphic design: Katarina Banovi, Sveuilite u Dubrovniku
Lektura / Language editor: Nikolina Kuraica
Prijevod saetaka / Translation into English: Draenka Frani
Struna klasifikacija lanaka / UDK Clasification: Sveuilite u Dubrovniku
Tiskara / Printed by: Tiskara Zelina d.d., Sveti Ivan Zelina
Naklada: 200 primjeraka
Adresa urednitva / Address:
MEDIANALI, Sveuilite u Dubrovniku, Branitelja Dubrovnika 41, 20000 Dubrovnik,
Hrvatska
Tel. (385)20 446 020, E-mail: medianali@unidu.hr
asopis izlazi dva puta godinje i objavljuje se na www.unidu.hr/izdavastvo/medianali i u
bazama podataka EBSCO (http://www.ebscohost.com/titleLists/ufh-coverage.htm) i
Hrak (http://hrcak.srce.hr/medianali).
MEDIANALI
Meunarodni znanstveni asopis za medije,
novinarstvo, masovno komuniciranje,
odnose s javnostima i kulturu drutva
godite 7, broj
13, lipanj 2013.
SADRAJ
broj 13, lipanj 2013.
MEDIJI / MEDIA
Gnseli Bayraktutan, Mutlu Binark, Turul omu, Burak Dou,

Gzde slamolu, Asl Telli Aydemir
Uloga drutvenih medija u politikoj komunikaciji: Koritenje Twittera
tijekom opih izbora u Turskoj 2011.
The role of social media in political communication: Use of Twitter in the 2011
General Elections in Turkey Andrea Sapunar Kneevi i Marijana Togonal
Mato Brautovi, Iva Milanovi-Litre, Romana John

Novinarstvo i Twitter: Izmeu novinarskih normi i novih rutina
Journalism and Twitter: Between Journalistic Norms and New Routines
19
Anuka Fjorovi
Lokalno online novinarstvo: portali na podruju Dubrovnika
Local Online Journalism: Portals in Dubrovnik
37
ODNOSI S JAVNOSTIMA / PUBLIC RELATIONS
Joko Sindik, Snjeana Konopljak i Ljubica Baki-Tomi

Razlike u kulturalno prilagoenim strategijama upravljanja
konfliktima kod dravnih slubenika u
Ustavnom sudu Republike Hrvatske
Differences in conflict management strategies at civil servants in the Croatian
Constitutional Court
53
DRUTVO / SOCIETY
Andrijana Rabrenovi
Politiki plakat i kult linosti
Poster and Cult of Personality
71
Jelena Dubi i Ariana Violi-Koprivec

Razliiti aspekti znaenja i upotrebe rijei terorizam
s uvidom u suvremene anglosaksonske i frankofonske medije
Different aspects of the meaning and usage of the word terrorism with
an insight into the contemporary Anglo-Saxon and Francophone media
103
MEDIJI
Izvorn znanstveni lanak
UDK 316.77:32
316.77:004.738.5
Primljeno 11. prosinca 2012.

Gzde slamolu, Asl Telli Aydemir*
Uloga drutvenih medija u politikoj

komunikaciji: Koritenje Twittera
tijekom opih izbora u Turskoj 2011.
Saetak
Ova studija je dio opsenog istraivanja pod potporom TUBITAK SOBAGa (Znanstveno i tehnoloko istraivako vijee Turske donatorska grupa za
istraivanje u podruju drutvenih i humanistikih znanosti) koja istrauje kvantitativnim
i kvalitativnim metodama postupke politikih stranka i lidera politikih stranaka prilikom
koritenja drutvenih medija kao kanala / prostora za politiku komunikaciju. Cilj studije
je pokazati, u okviru razvoja graanske kulture, diskursivne postupke i politiki jezik
politikih stranaka koji nastaju kao rezultat uinkovitog koritenja drutvenih medija u
politikim komunikacijskim kampanjama.
Kljune rijei: politia komunikacija, drutveni mediji, Twitter, analiza suelja ,
opi izbori u Turskoj 2011.
*
Author Gnseli Bayraktutan je docent na Bakent sveuilitu, Turska, email:
bayrakt@baskent.edu.tr, autor Mutlu Binark je profesor na Bakent sveuilitu, Turska, email:
mbinark@gmail.com, autor Turul omu je doktorand na Sveuilitu u Ankari, Turska, email:
tugrul.comu@gmail.com, autor Burak Dou je predava na Sveuilitu ekonomije u Izmiru, Turska,
email: burak.dogu@ieu.edu.tr, autor Gzde slamolu ima magisterij sa Sveuilita u Gazi, email:
gozdeislamoglu@hotmail.com, autor Asl Telli Aydemirje docent je na Istanbul Sehir sveuilitu,
Turska, email: aslitelli@sehir.edu.tr
Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13
MEDIJI / MEDIA
MEDIA
Original scientific paper
UDK 316.77:32
316.77:004.738.5
Received, December 11th, 2012

Gzde slamolu, Asl Telli Aydemir*
The role of social media in political

communication: Use of Twitter in
the 2011 General Elections in Turkey
Summary
This study is a part of a comprehensive research supported by TBTAK
SOBAG (The Scientific and Technological Research Council of Turkey - Social
Sciences and Humanities Research Grant Group), which investigates with quantitative
and qualitative methods the practices involved in the usage of the social media by
political parties and political party leaders as a channel/area for political communication.
The aim for this study is to demonstrate, within the framework of the developing
citizenship culture, the discourse practices and the political language of the political
parties that emerges as a result of the effective use of social media environments in
political communication campaigns.
Key words: political communication, social media, Twitter, interface analysis,
2011 General Elections in Turkey
* Author Gnseli Bayraktutan is an assistant professor at Bakent University, Turkey, email:
bayrakt@baskent.edu.tr, author Mutlu Binark is a professor at Bakent University, Turkey, email:
mbinark@gmail.com, author Turul omu is a Phd student at Ankara University, Turkey, email:
tugrul.comu@gmail.com, author Burak Dou lectures at Izmir University of Economics, Turkey,
email: burak.dogu@ieu.edu.tr, author Gzde slamolu has a masters degree from Gazi University,
email: gozdeislamoglu@hotmail.com, author Asl Telli Aydemir is an assistant professor at Istanbul
Sehir University, Turkey, email: aslitelli@sehir.edu.tr
G. Bayraktutan, M. Binark, T. omu, B. Dou, G. slamolu, A.Telli Aydemir: The role of...
Introduction
This study is a part of a comprehensive research supported by TBTAK
SOBAG (The Scientific and Technological Research Council of Turkey - Social
Sciences and Humanities Research Grant Group) 1.
The social media, which plays an important role in the
development of citizenship culture due to the manifestation of speech-act
activism in the digital public space, has become in our day an increasingly
visible area in the evaluation and assessment of political developments. It
is one of the main means used by political parties and leaders for
expressing, reinforcing and spreading political preferences. Due to its
multi-layered structure, the usage of social media for political
communication leads to results and experiences that differ from one
another. To be able to define the successful and effective use of the
social media as a means for political communication, it is necessary to
understand the specific conditions that fashion the experiences and results
pertaining to the use of the social media, and to investigate how the
features of these new media environments are utilized by both the
followers and the account holders on the social media.
In the 2009 local elections, it was observed that the youth branches
of the political parties in particular extensively used social sharing networks
such as Twitter and Facebook to describe party policies and to announce
activities, and that certain mayor candidates preferred to reach and address
their voters through their Tweets and Facebook walls. In the 2011 general
elections, we can say that political parties, their leaders and independent
candidates used more extensively the social media environments provided
by the web 2.0. One aspect which we considered as a given prior to this
study was the importance of Twitter and Facebook in political
communication campaigns. The fact that Turkey ranks fourth country in
the world in terms of Facebook use has lead many political parties to open
and set up hundreds of pages and groups on this interface. Twitter has also
become widespread in Turkey as of 2009-2010, and many young members
of the parliament with high digital literacy levels in particular have gained
thousands of followers on their Twitter accounts. It was observed that
The research project with TUBTAK SOBAG code 111k263 is entitled as The Evaluation of
Social Media Environments in terms of Political Communication Applications: The Use of the
Facebook and Twitter by Political Parties and Leaders during the 2011 General Elections in
Turkey.
MEDIJI / MEDIA
political party leaders began to actively use Twitter especially during

election periods.
This research involves sample units from four political parties
which joined the 2011 General Elections in Turkey: Justice and
Development Party (AKP), Republican Peoples Party (CHP), National
Movement Party (MHP) and Labor, Democracy and Freedom Block
(EDB).
AKP2 was founded in 2001. Leader Recep Tayyip Erdoan was
elected as the founding president by the founders committee. Defining its
ideology within the frame of conservative democracy, AKP came to power
alone in all the general elections (2002, 2007, 2011) and Recep Tayyip
Erdoan took charge of the premiership.
CHP3 was founded by Mustafa Kemal Atatrk in 1923. CHP
ideology is formed with regard to the principles of Kemalism and social
democracy. CHP, also known as the party to establish the republic, was in
power alone for 23 years until 1946 when the first general elections were
held in Turkey. Today CHP is in parliament as the main opposition party.
Its current chairman Kemal Kldarolu is on duty as the 7th chairman of
the party since 2010.
The period beginning with the Nation Party (Millet Partisi - MP)
and continuing with the Republican Villagers National Party (Cumhuriyet
Kyl Millet Partisi - CKMP) represents the prehistory of MHP.4 The
party joined the 1969 general elections with its leader Alparslan Trke
under the name of Nationalist Movement Party. Devlet Baheli has been
elected as the second leader after the demise of Trke and he is currently
in duty. Positioning itself within the framework of Turkish nationalism and
Islam, MHP has had a significant role in the politics of Turkey since its
foundation.
The new Kurdish political movement, which began with the
Peoples Labor Party (HEP) in 1990, is now represented by the BDP.5
BDP was founded in 2008 in preparation for the possibility of closure of
the Democratic Society Party (DTP) and actually took over its place when
it has been shut down by the Constitutional Court in 2009. Unlike in other
parties, co-presidential system is applied in BDP instead of general
Official website: http://www.akparti.org.tr/english [Accessed 25 November 2012].
Official website: http://www.chp.org.tr/en [Accessed 25 November 2012].
4 Official website: http://www.mhp.org.tr [Accessed 25 November 2012].
5 Official website: http://bdp.org.tr [Accessed 25 November 2012].
2
3
presidency. The co-presidents of the party are Gltan Kanak and

Selahattin Demirta. BDP did not join the 2011 General Elections but
supported the independent candidates that were reunited under the roof of
the EDB.
This study describes how the leaders and members of these parties
defined democracy, explained the meaning of democratic participation,
produced and disseminated their own ideological positions and values and
interacted with citizens by using their official accounts on Twitter during
the elections. Within this perspective we seek answers to the following
questions: How and to what extent have political party leaders, cochairmen and independent candidates used Twitter during the 2011
General Elections? What were the differences and similarities in the
practices involved in the usage of Twitter? How does the interaction and
participation in the social media, as well as features such as the production
of user-generated content, affect the political communication process and
the discursive practices of the political party leaders?
Describing Social Media Environments: The Twitter

Interface
As a social media application, Twitter functions as microblog.
Twitter is a program that was first put into service in 2006, and which
allows for messages of up to 140 characters. These writings are referred to
as Tweets. However, as is the case with Facebook, Twitter requires its
users to create a profile (Tumajsan et al. 2010). According to Presley
Ifukor, microblogging combines the best features of the e-mail, sms, blogs
and instant messaging (2010: 400).
From the very beginning, Twitter has positioned itself as an
autonomous entity that is not limited or associated with a single medium,
country or service. Jose van Dijck lists the reasons for using Twitter as
follows:
1. The conversation and dialogue feature (similar to short messaging
on the telephone, but not dependant on a single person or
webpage)
2. The fact that it enables solidarity and change (with certain users)
MEDIJI / MEDIA
3. The fact that it enables self-expression and self-communication

(similar to blogging)
4. Status update and control
5. Sharing of information and news
6. Marketing and advertisement (depending on location, area of
interest and connections).
Thus, thanks to its features described above, Twitter can easily
compete with other means of communication (2011).
If we evaluate the general features of the Twitter interface, which is
gradually becoming part of everyday life for its users, we can see that a
Tweet refers to the 140 character messages (microblog messages) sent by
the users. The written/sent Tweets are forwarded to the persons
followers. For Tweets sent to others, or which these other persons are
requested to read, the Twitter user employs a delivery mode known as
mention. These deliveries are defined in the system through the use of
the @[Twitter User Name] element within the Tweet. Another
feature of Twitter is that the latest messages are listed on top. Hashtag
defines Tweets that are sent regarding a certain subject. On the Tweet that
is forwarded, a label in the form of #[user/hashtag to be used] 6 is
added. Tweets with this label can be read by all other users seeking Tweets
associated with this label. The trending topics listed on the Twitter
main page is determined by the hashtags. Hashtags are applications that
enable Twitter to be used for drawing attention to social topics, and to
guide public opinion towards a certain subject.
In the first stage of this study, Twitter accounts of all political
parties that participated in the 2011 General Elections and which were
entitled to form groups within the Grand National Assembly of Turkey
(TBMM) according to the General Elections results on 12 June 2011, were
printed and recorded between 1 April 2011 30 June 2011 as study
samples in pdf format by using the web interface. These accounts as well
as the official accounts of party leaders and Central Executive Committee
(MYK) members were accessed retrospectively.
This feature can also be called the repeatable label. The usage of this feature groups Tweets with
other Tweets of the same type. In the study of Bruns and Burgess, in which they investigated to use
of the #ausvotes hashtag during the 2010 Australian Federal Elections, it was determined that the
individuals using this feature wanted their Tweet on the subject to be seen by others (2011:37-38).
According to Bruns and Burgess, hashtag is a public conversation. This study also closely
scrutinized whether the political parties and candidates Tweeted by using hashtag.
6
Political party leaders, party vice chairmen, MYK members, all of

the independent candidates and the journalist parliamentary candidates
were also included to the sampling performed on Twitter. Among these
individuals, accounts with 250+ Tweets or 2500+ followers were selected
for second stage content analysis.
Development of the Coding Scales and Coding Units

Nuri Bilgin defines the process of categorization as follows:
Categorization necessitates the coding, in other words the interpretation
of the messages. The categories of analysis can be based on various aspects
of the message in which we are interested. For example, aspects
pertaining to the content of the message, such as the messages subject, its
direction (for or against something), the values it conveys, its purposes and
intentions, the means used for achieving its goals, the features or elements
used in describing individuals, the source of the message, the individuals or
masses targeted by the message, the time and place in which the events
transpire and the subjects of conflict can be used as the basis for
categorization. Similarly, categorization may also be based on aspects
concerning the phraseology of the message, such as the type or form of
the message, the characteristics of the grammar used in the message or
communication, the syntax, and the propaganda elements or rhetorical
methods being employed (2006: 19).
The codes used in this study were developed by the entire project
team during the meetings held between the dates of November 2011
January 2012. Selected samples for political parties, political leaders and
other candidates from Twitter were discussed and relevant units were
defined in these meetings. The coding scale7 and the coding units8 used on
the materials were obtained from Twitter and defined one by one
according to the principle of developing coding rules. To assess whether
The coding scale is very similar to a questionnaire form. The coding scale includes a list of
variables that serve to code each publication or writing, or smaller study units such as a paragraph
or sentence, or whatever they may be. (Hansen 2003: 85).
8 The recording unit is the smallest section of a text that is investigated to reveal a certain content.
The context unit is the largest section of the text that needs to be considered for the proper
categorization of the recording unit. The recording unit and context unit may be the same; however,
it is not obligatory for them to be so. (Herkner, 2003: 149).
7
MEDIJI / MEDIA
the units on the coding scale were functional, a pilot application was
performed on the database in February 2012. In March 2012, the database
was subject to scanning, and the numerical data that corresponded to the
coding units were transferred to the database as a Microsoft Excel file.
In the coding scale concerning the usage of Twitter by parties,
leaders and candidates during the 2011 General Elections, there are initially
quantitative and descriptive question units evaluating the features of the
mentioned interface. For example, question units were formed for Twitter
based on the persons name, Twitter address, information, customized
background features, the visual quality of the profile, the number of
Tweets, the number of persons s/he followed, the number of followers
s/he has, the listed numbers, the number of Tweets on the day of
elections, and the 25 most frequently used words in his/her Tweets.
Results9
Within the context of the sampling period (1 April 2011 30 June
2011), 9 Twitter accounts among Justice and Development Party (AKP)
users, 7 accounts among Republican Peoples Party (CHP) users, 6
accounts among National Movement Party (MHP) users, 7 accounts
among Labor, Democracy and Freedom Block (EDB) users and 7
accounts among independent parliamentary candidates were subject to
content analysis.10 Among the different accounts within the sample, the
group which made the most extensive use of Twitter was the Independent
Candidates, with an average of 496 Tweets per account. The number was
454 for AKP candidates, 310 for MHP candidates, 107 for CHP
candidates and 308 for EDB candidates.
Succeeding the independent candidates, the most extensive use of
Twitter was made by AKP users. In terms of the extent to which the
accounts were used, a significant difference is observed between the
independent candidates and AKP users on one hand and the other
political parties in the other hand. The number of Tweets sent from the
In order to conform to the journal style and to meet space limitation it was not possible to share
all the findings from the research. A more comprehensive compilation of findings will be available
in the TBTAK publication when the research is completed.
10 The account owners included into the content analysis are referred to as users.
9
party leaders accounts during the sampling period is as follows; Selahattin

Demirta 237, Recep Tayyip Erdoan 90, Devlet Baheli 88, Kemal
Kldarolu 42 and Gltan Kanak 14.11
When the evaluated accounts in terms of the number of Tweets
sent daily, the groups which sent more than 100 Tweets in a single day
were MHP candidates, AKP candidates and independent candidates. For
EDB and CHP, on the other hand, the numbers of Tweets sent have not
exceeded 100 on any day. At this point, it should be mentioned again that
the total number of Tweets sent from the CHP accounts within the sample
was 752.
The political party which made the most extensive use of Twitter
on 12 June 2011, the day of the General Election, was AKP with 130
Tweets. This result is largely due to the fact that AKP was the party that
won the election. AKP was followed by the independent candidates with
119 Tweets on the Election Day.
The details concerning the usage of the Twitter interface by the
evaluated users were initially investigated at the level of information shared
regarding the accounts owners. These information included specific
location or city, personal profile, occupation, tasks and responsibilities
within the party, web connections belonging to him/her other than the
Twitter accounts, and whether the accounts had content in languages other
than Turkish.
It was observed that the large majority of users described on
Twitter the province and city to which they were affiliated. Among the
EDOB candidates and independent candidates, the number of those who
shared information regarding their cities was nearly equal to the number of
those who did not provide such information. When the accounts of the
political party leaders were evaluated, it was observed that the AKP, CHP
and MHP leaders all shared information regarding their cities on their
Twitter accounts. The BDP Co-Chairmen Selahattin Demirta and Gltan
Kanak, on the other hand, have not shared city-based information on
their accounts.
Regardless of the party they were affiliated to, it was observed that
most Twitter users did not share their personal profile regarding their
titles, such as doctor, lawyer and professor or any kind of
11 When reviewing the data on the leaders in the following sections of the study, it should be taken
into account that the number of Tweets sent by Glten Kanak during the time within the
sampling period was very low.
10
MEDIJI / MEDIA
information on their civil status. It was seen that most of them did not
share their occupational information either. It was noted that the majority
of those who shared occupational information on their Twitter accounts
were individuals who had professions associated with the media. Another
point being noteworthy is the fact that none of the political party leaders
shared any personal profile on their accounts.
The number of candidates who provided descriptive information
on their Twitter accounts in languages other than Turkish was only two.
The AKP user who provided content in a language other than Turkish was
Recep Tayyip Erdoan, while the MHP user who provided content in a
language other than Turkish was mer Kanburolu. The language other
than Turkish used by both of these users was English. On the other hand,
it was noted that BDP candidates, who participated in the elections as
EDB candidates, did not use Kurdish for the descriptive information in
their accounts.
Almost all AKP users (8) provided, in the descriptive section of
their Twitter accounts, information on his/her assignment within the
party. Four members of CHP, the half of all MHP users (3) and only one
EDB member shared this kind of information on their accounts. No
information on affiliations was available in the independents accounts.
The candidates and the assignments/tasks assumed by the candidates are
listed as shown in Table 1.
Table 1 Given assignments of the candidates in Twitter accounts12
Party
User
Assignment within the Party
AKP
Abdlkadir Aksu
Ak Party Vice Chairman
AKP
Ekrem Erdem
Justice and Development Party Vice Chairmen
AKP
Hseyin elik
I am the Ak Party Vice Chairman and Party

Spokesperson
AKP
Mahir nal
MKYK Member
AKP
Mustafa Elita
Akparty Group Deputy Chairman
AKP
Recep Tayyip Erdoan
Justice and Development Party Leader
AKP
Salih Kapusuz
Ak Party Vice Chairman, Chairman of Public

Relations
12
Expressions were directly copied from the user accounts and translated into English.
AKP
Zelkif Kazdal
Ak Party Vice Chairman
CHP
Kemal Kldarolu
Republican Peoples Party Leader
CHP
Sezgin Tanrkulu
Republican Peoples Party, Vice Chairman on

Human Rights
CHP
Sencer Ayata
Vice Chairman
CHP
Ayten Kayalolu
Republican Peoples Party Vice Chairman

Reponsible for Public Relations
MHP
Devlet Baheli
National Movement Party Leader
MHP
Ruhsar Demirel
MHP Vice Chairman
MHP
Tunca Toskay
MHP Vice Chairman
BDP
Selahattin Demirta
Peace and Democracy Party Co-Chairman
11
The users commonly shared URLs of their sites, blogs, pages and
assets other than Twitter. Depending on the case, these URLs could either
belong to another application such as the users Facebook account or
users own personal web site. It was observed that many of the users
shared URLs of other pages and platforms on the Internet. Some users
even included more than one link to in their Twitter profiles. This way, the
user is able to express that the Twitter account genuinely belongs to
him/her, and indicates that the other applications and pages for which the
URLs are provided are also official channels moderated by him/her. When
the web connections shared by the partly leaders were evaluated, it was
observed that Kemal Kldarolu, Devlet Baheli, Selahattin Demirta and
Gltan Kanak provided links to the websites of their political parties.
Recep Tayyip Erdoan has provided a link to his personal website
(www.rte.gen.tr) and another one to his Facebook page.13
The background design on the Twitter page can be changed from
default and customized by the accounts owner. It is possible to say that
the number of users who customized their accounts background was
nearly the same as the number of users who did not do so. When the
accounts of the party leaders were evaluated, it was observed that all of
them have customized the backgrounds on their Twitter accounts.
Especially during the election campaign, the usage of backgrounds that are
visually catchy and memorable can provide various advantages within the
context of the campaign activities. On the other hand, it was observed that
13
http://Facebook.com/RecepTayyipErdogan
12
MEDIJI / MEDIA
the large majority of users who customized the background of their

Twitter accounts did not use their partys logo and/or emblem. It was
noted that BDP Co-Chairmen Selahattin Demirta and Gltan Kanak as
well as the AKP Chairman Recep Tayyip Erdoan did not use their partys
logo on their customized Twitter background, while the CHP Chairman
Kemal Kldarolu and the MHP Chairman Devlet Baheli have preferred
to use their partys logo on their accounts. This situation can be considered
ordinary for candidates who participated to the elections as EDB
candidates. However, it seems that the users who customized their
accounts background without adding the party logo and/or emblem at the
background of their Twitter accounts are overlooking an important
promotion/propaganda tool at their disposal.
The low frequency of party logo or emblem usage on Twitter
account pages can also be observed for the profile pictures, which is
another visual aspect of these accounts. Even though all of the users had
changed Twitters default visual image, the large majority of these users
had not added the logo or emblem of their political party. On the other
hand, it was noted that instead of using their own photographs, the large
majority of the users have employed pictures in which they are seen in
front of a certain backdrop. In this context, the backdrop could be a
photograph of the candidate taken during a meeting or a speech, providing
an idea about the setting and environment in which the candidate is found.
With the exception of CHP Chairman Kemal Kldarolu, all of the party
leaders have preferred to use such backdrops in their profiles pictures.
The party leaders who chose to include their party logo in their profiles
picture were CHP Chairman Kemal Kldarolu, MHP Chairman Devlet
Baheli and BDP Co-Chairman Selahattin Demirta.
When the number of individuals who portrayed and represented
their personal identities in their profiles pictures was evaluated, it was
noted that the large majority of those evaluated within the context of the
study included pictures of themselves in which they are on their own.
There were no profile pictures among MHP users where the candidates
portrayed themselves together with other individuals (for example, at a
political rally, together with supporters, etc.), while AKP, CHP, and the
independent candidates each had only one account with such pictures. For
EDB candidates, it was observed that the number of accounts with
pictures where the candidates are seen together with others was very close
to their total number of accounts. Also, this number for the EDB
candidates was higher compared to the other parties.
13
When the theme of Tweets are evaluated, topics pertaining to their

respective parties were preferred by nearly all party members. 6.51%
(1209) of the Tweets from AKP candidates, 38.56% (290) of the Tweets
from CHP candidates, 26.49% (492) of the Tweets from MHP candidates,
33.77% (729) of the Tweets from EDB and 51.92% (1802) of the
Tweets from independent candidates were Tweets related to the users
own parties. The number of Tweets sent concerning events worldwide was
very low in all of the groups. The proportion of Tweets commenting on
events worldwide was 0.32% (13) for AKP, 3.06% (23) for CHP, 2.48%
(46) for MHP, 0.32% (7) for EDB, and 0.61% (21) for the independent
candidates. The number of comments concerning events in Turkey was
significantly high among the Tweets from the MHP. 34.41% (639) of
MHPs Tweets were concerning events in Turkey. The proportion of
Tweets commenting on other parties and political rivals was 5.49% (224)
for AKP, 16.49% (124) for CHP, 11.79% (219) for MHP, 28.07% (606)
for EDB, and 8.38% (291) for the independent candidates. When
cultural activities were evaluated on the Twitter accounts, the political
party that made the most extensive use of this theme was AKP. 34.41%
(927) of AKPs Tweets were concerning cultural activities. For other
parties, the proportion of Tweets on cultural activities was 6.25% (47) for
CHP, 10.45% (194) for MHP, 1.07% (23) for EDB, and 1.41% (49) for
the independent candidates. During the campaign period, the usage of
Twitter for announcement purposes was considerably low for all of the
parties and groups. The proportion of Tweets for announcement purposes
was 2.62% (107) for AKP, 5.32% (40) for CHP, 5.76% (107) for MHP,
2.55% (55) for EDB, and 11.18% (388) for the independent candidates.
In all groups, the majority of Tweets were written by the account
holders. It was uncommon for Tweets from other candidates within the
same party or from the electorate to be shared again, in other words for
the Tweets to be recirculated. The proportion of retweets was
respectively 3.97% (162), 7.05% (53), 5.53% (99), 5.93% (128) and 10.37%
(360) for the AKP, the CHP, the MHP, the EDB and the independent
candidates. When the retweets of the party leaders were reviewed, it was
observed that Gltan Kanak and Devlet Baheli have never sent any
retweets, Recep Tayyip Erdoan only sent 1, and that Kemal Kldarolu
and Selahattin Demirta both used retweets only on 2 occasions.
Overlooking Twitter as a new media environment, most users have
utilized Twitter without sharing any links and only to convey their own
statements in text. 67.50% (2756) of the Tweets from AKP users, 70.08%
14
MEDIJI / MEDIA
(527) of the Tweets from CHP users, 67.42% (1252) of the Tweets from
MHP users, 88.05% (1901) of the Tweets from EDB users and 71.07%
(2467) of the Tweets from independent candidates did not contain any
links. On the other hand, the proportion of Tweets sharing links that
directs to any other content belonging to the party was the highest among
AKP users, with 31.13% (1271) of Tweets providing such links. The same
rate was respectively 11.57% (87), 11.25% (209), 8.83% (181) and 14.41%
(500) for the CHP, the MHP, the EDB and the independent candidates.
URLs14 in Twitter can be shared in standard or abridged form. The
abridged URL allows any content to be accessed through a shorter web
address. On Twitter, the use of short URLs is important due to the
limitation of 140 characters for each Tweet. While the use of standard
address links was more common in the accounts of CHP, MHP and
independent candidates, short links were used at nearly similar rates.
Within AKP, the large majority of the links used in the Tweets were
standard address URLs. Only 2.49% (33) of the links used by the AKP
representatives were short links. In EDB accounts, short links were used
more frequently than the standard links. In this respect, the results and
observations for EDB were different from the other groups. During the
political campaign period, the users who only utilized short links (100% of
the time) were Kemal Kldarolu (in 24 Tweets), Sezgin Tanrkulu (in 5
Tweets), Selahattin Demirta (1 Tweet) and Gltan Kanak (1 Tweet).
The highest rate of hashtag use was observed in the CHP accounts,
with 2.79% (21) of the Tweets including hashtags. For the other groups,
hashtag use was observed in 34 Tweets for AKP, 16 Tweets for MHP, 3
Tweets for EDB, and 50 Tweets for the independent candidates. It was
determined that the party leaders other than Recep Tayyip Erdoan and
Kemal Kldarolu have not used any Hashtags.
Being able to forward Tweets to the attention of other candidates
and/or the voters is of great importance for interacting with them. The use
of mention means that the Tweet written by the person is addressed to
another Twitter user. In case the relevant users username is included into
the Tweet along with the @ symbol, the message will be forwarded to
the person even if he/she is not a follower. Indeed, to be able to use
mention, the recipient of the forwarded message must also be a Twitter
user, and the person writing the Tweet must know his/her username.
Normal message deliveries are messages in which the account owner refers
14
URL (Uniform Resource Locator). Commonly referred to as the web address.
15
to someone in his/her Tweet, but can decide whether this person will or
will not receive the message. It is observed that the majority of the Tweets
sent by AKP, EDB and independent candidates are messages that
include mention. 36.98% (1510) of AKPs Tweets, 25.66% (554) of
EDBs Tweets, and 25.76% (894) of the independent candidates Tweets
included mention. For CHP and MHP, the proportion of messages with
mention was lower than that of ordinary posts. The relevant rates were
17.69% (133) for CHP, 11.04% (205) for MHP.
When the party leaders Tweets are evaluated in terms of
forwarded messages, it is observed that Kemal Kldarolu did not
forward messages to any person. Selahattin Demirta, on the other hand,
has used mention in 174 of his Tweets, directly addressing only some of
the other Twitter users. Recep Tayyip Erdoan has used mention feature
in 3 of his Tweets. Based on these observations, it is possible to say that
Selahattin Demirta is the leader who interacted the most with other users
on Twitter.
The language employed by the users was Turkish in almost all of
their Tweets. The proportion of Turkish Tweets was 98.73% (4031) for
AKP, 95.21% (716) for CHP, 92.25% (1713) for MHP, 95.41% (2060) for
EDB, and 97.18% (3373) for the independent candidates. The
proportion of Tweets sent in English was very low for all users. EDB
candidates were the only users who used Kurdish in their Tweets. None of
the candidates from the AKP, CHP, MHP and the non-EDB
independent candidates have preferred Kurdish as the language for their
Tweets. The number of Kurdish Tweets by EDB candidates was 50
(2.32%).
In the evaluation performed regarding the tone of the Tweets, all
of the tones that suitably described the Tweet were marked during the
coding. With regards to tone, Tweets that included praise were observed
at a rate of 85.28% (3482) in AKP Tweets, 64.23% (483) in CHP Tweets,
57.30% in MHP Tweets (1064), and 64.13% (2226) in the Tweets of the
independent candidates. For these groups, praise was the tone that was the
most frequently used in their Tweets. In EDB Tweets, on the other
hand, the most frequently used tone was taunting with a rate of 47.24%
(1020), while praise was the second most frequently used tone with a rate
of 39.65% (856). Taunting was also the second most commonly used tone
for AKP, CHP and MHP. Among these three parties, taunting as a tone
was observed most commonly in MHP with a rate of 40.66% (755).
16
MEDIJI / MEDIA
Among the tones defined in the coding system, another tone that was used
at a frequency greater than 5% was provocation. The rate of provocative
Tweets was the highest among independent candidates, with a rate of
21.23% (737). Among CHP users, 8.24% (62) of the Tweets were
provocative in tone. For the independent candidates, the second most
frequently used tone was provocation, while the third most frequently used
tone was taunting with a rate of 21% (729).
All the parties have adopted a dominating stance in their Tweets.
Use of language that reflects a dominating attitude was observed in 2812
of AKPs Tweets, 663 of CHPs Tweets, 1535 of MHPs Tweets, 1850 of
EDBs Tweets and in 3082 of independent candidates Tweets. It was
seen that a dominating language was used in over 80% of the Tweets from
the CHP, MHP, EDB and independent candidates. On the other hand,
the rate of use of a language that reflected a dominating attitude was
68.87% for AKP, although numerically the amount was highest in
comparison to the other groups. The use of language between equals was
the most frequently observed for AKP, with a rate of 26.65% (1088). In
the case of leaders practices, although the use of language between equals
was most frequently employed by Selahattin Demirta, all leaders have
adopted a generally dominating stance in their Tweets.
The most commonly used conjugation in all Tweets was the thirdperson singular. The number of Tweets with third-person singular verb
conjugation was 1613 for AKP, 389 for CHP, 1072 for MHP, 1444 for
EDB and 1801 for the independent candidates. The first-person plural
was the second most frequent conjugation for the CHP (151) and MHP
(260), and the third most frequent conjugation for AKP (800), EDB
(223) and the independent candidates (237). For the AKP, EDB and the
independent candidates, the most commonly used verb conjugation was
first-person singular. It must also be underlined that in all groups, the type
of language used in the majority of Tweets was spoken language.
When the frequencies of the subjects in the party leaders Tweets
were evaluated, it was observed that 64.44% (58) of Recep Tayyip
Erdoans Tweets were about the activities conducted on the traditional
media in association with his political identity. Kemal Kldarolu has
mentioned his own party in 38.10% (16) of his Tweets as subject. In
Devlet Bahelis and Selahattin Demirtas Tweets, the most frequently
mentioned subject was their personal agenda. Tweets with personal agenda
as their main subject constituted 55.68% (49) of Bahelis Tweets and
17
54.85% (130) of Demirta Tweets. As for Gltan Kanak, 71.43% (10) of

her Tweets had references to the Kurdish Issue.
Assessment
When analyzing the quantitative data, it was derived that AKP is
the political party with the most visibility on the social media
environments. Thus, in parallel to the composition of the parliament, the
party with the highest representation also has the largest
presence/appearance in Twitter. With regards to the leaders, it is possible
to say that offline rhetoric reflected itself onto the online activities.
Another important point comes up when the usage of the social
media as a platform of political communication is analyzed. It was
determined that the political parties with relatively more successful
practices and strategies were at the same time the ones which invested in
web 1.0 technologies and effectively used this channel during the discovery
period of the web as a means of political communication.
In order to support the quantitative data analysis and to complete
the study, discourse analysis will be performed by focusing on the
ideological structure of political parties, which forms the basis of their
discursive practices. Thus, the usage of metaphors, proverbs and other
related units that are observed in the quantitative data will be subject to an
analysis, and it will be possible to make inferences concerning the context
in which common concepts (e.g. democracy, rights, etc.) are utilized. Last,
but not least by organizing in-depth interviews with the individuals, whose
accounts were investigated, the extent of the sampled users presence in
social media environment as well as possible strategies to augment this
presence will be discussed.
References
Bilgin N., 2006. Sosyal Bilimlerde erik Analizi: Teknikler ve rnek
almalar. Ankara: Siyasal Kitabevi.
18
MEDIJI / MEDIA
Bruns A. and Burgess J., 2011. #Ausvotes: How Twitter Covered the
2010 Australian Federal Election. Communication, Politics, Culture,
44(2), pp.37-56.
Dijck J.V., 2011. Tracing Twitter: The Rise of a Microblogging
Platform, International Journal of Media & Cultural Politics, 7(3), pp.
333-348.
Ifukor P., 2010. Elections or Selections? Blogging and Twittering
the Nigerian 2007 General Elections. Bulletin of Science, Technology &
Society, 30(6), pp. 398-414.
Tumajsan A., Sprenger T.O., Sandner, P.G. and Welpe I., 2010. Election
Forecasts With Twitter: How 140 Characters Reflect the Political
Landscape. Social Science Computer Review, [online] Available at: <
http://ssc.sagepub.com/content/early/2010/09/24/0894439310386557>
[Accessed 5 February 2011].
19
MEDIJI
Izvorni znanstveni lanak
UDK 070:004.738.5(497.5)
Primljeno:18. lipnja 2013.
Novinarstvo i Twitter: Izmeu

novinarskih normi i novih rutina
Saetak
Ova studija prikazuje kako se novinari u Hrvatskoj koriste Twitterom te kako
se razlikuju s obzirom na njihov rad u elitnim i ne-elitnim medijima. Utvreno je da
novinari u Hrvatskoj ne koriste Twitter intenzivno to se dijelom moe obrazloiti
malim brojem ukupnih Twitter korisnika u Hrvatskoj. Takoer, istraivanje je pokazalo
da su novinari, kao rezultat koritenja Twittera, otvoreniji i vie ukljueni u rasprave s
posljedicama vee transparentnosti i promjene u njihovim normama. Elitni i ne-elitni
novinari razlikuju se u razini transparentnosti i rutinama objave. Novinari u elitnim
medijima e se manje samopromovirati i pisati o svojim ivotima od novinara koji rade
za ne-elitne medije.
Kljune rijei: Hrvatska, novinarstvo, Twitter, transparentnost, ne-elitni
mediji, drutvene mree
Mato Brautovi je doktor znanosti i izvanredni profesor Sveuilita u Dubrovniku, Hrvatska, epota: mraut@unidu.hr, Iva Milanovi-Litre je studentica doktorskog studija Sveuilita J.J.
Strossmayera iz Osijeka, Hrvatska, e-pota: ivalitre@gmail.com, a Romana John je studentica
doktorskog studija Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska, e-pota: romanadubravcic@yahoo.com
20
MEDIJI / MEDIA
MEDIA
UDK 070:004.738.5(497.5)
Received, June 18th, 2013
Journalism and Twitter: Between

Journalistic Norms and New
Routines
Summary
This study examined how journalists in Croatia use Twitter and how they
differ regarding their work for elite and non-elite media. Research focuses on basic
journalistic norms of nonpartisanship, transparency and the gatekeeping. It was found
that journalists in Croatia do not use Twitter extensively partly because of small number
of overall Twitter users in Croatia. But this study also found that, as a result of Twitter
use, journalists were more open and more involved in discussions with consequence of
more transparency and changes in their norms. Elite and non-elite journalists differ in
topic selection, transparency level and routines. Journalists in elite media are less likely to
link, self-promote and write about their personal lives than journalists working for nonelite media.
Keywords: Croatia, Journalism, Twitter, Transparency, non-elite media, social
network
Mato Brautovi has a PhD and he is associate professor at University of Dubrovnik, Croatia,
mbraut@unidu.hr, Iva Milanovi-Litre is a PhD student at University J.J. Strossmayer, Osijek,
Hrvatska, e-mail: ivalitre@gmail.com, and Romana John is a PhD student at University of Zagreb,
Croatia, e-mail: romanadubravcic@yahoo.com
M. Brautovi, I. Milanovi-Litre, R. John: Journalism and Twitter...
21
Introduction
New communication technologies enabled new ways of
communication, faster flow of information, alternative sources and almost
instantaneous reaction on news content. The borderline between
professional journalists and their audience seems to be blurring (Bruns,
2005; Jenkins, 2006). Twitter can be seen as a form of participatory
journalism where citizens report without recourse to institutional
journalism (Thurman and Hermida, 2008). It is important to notice that
public communication and especially news production are still dominated
by the media, but in certain spheres, alternative agenda-setting actors do
exist, and they are producing their own news content. In such an
environment, traditional journalism and journalistic norms are challenged.
Considering that, classical paradigm of journalism, as a framework
to provide report and analyses of events and processes through narratives,
producing an accurate and impartial renderings of reality (Dahlgren, 1996),
is waning. It can be said that classical journalism is in transition. As
Dahlgren (1996) states, new media trends that are changing traditional
media environment and questioning classical paradigm are following:
increasing amount of information not provided by journalists but available
to citizens; blurring distinctions between journalism and non-journalism
and implementation of infotainment; redefining professional identity of
journalist; development of multimedia and virtual reality; and
fragmentation of publics.
Twitter creates highly connected environment with new relations
between professionals and amateurs. Some authors agree that it can only
be understood under global views that include all interactions and relations
(Noguera Vivo, 2013; Naaman, 2010; Hermida, 2010).
Based on literature on new communications technologies in
computer science, Hermida (2010) sees Twitter as an awareness system
that offers diverse means to collect, communicate, share and display news
and information and where value is defined less by each individual
fragment of information but rather by the combined effect of the
communication. He (Hermida, 2010) describes it as an ambient journalism.
Nougera Vivo`s (2013:103) also uses the concept of ambient journalism to
introduce perspective of end-user journalism, and explains it as an
ongoing process of collaboration with people in all the news phases:
observation, selection, filtering, editing, distributing and interpretation.
22
MEDIJI / MEDIA
The spread of social media enabled mixing of professionals and amateurs

in different fields, like in education, arts or in journalism where the Twitter
ambient provides great conditions for fully achievement of participatory or
citizen journalism (Nougera Vivo, 2013). As concluded (Nougera Vivo,
2013), main objective of ambient created by Twitter is to fix the traditional
journalistic tensions between control and collaboration, and the way to do
that is more participation from non-professionals and more decisions
made by the professionals. But, as Noguera Vivo (2013) pointed, if
professionals do not include job talking, linking or sharing in reporting
process, the end-user journalism will not be developed.
Twitter and Journalism

Twitter is a social network focused on interests rather than on
friends, where users create posts of 140 characters or less. Twitter users
can create posts with text, links, photos and videos; view and follow
updates from other users; send public or semi-private replies or have
private conversations with other users (Hacker and Seshagiri, 2011). Also,
users can search the entire network in real-time for interesting topics or
breaking news, organize their streams with hash-tags (Hacker and
Seshagiri, 2011). According to Drap Agency (2013), in February 2013
Twitter in Croatia had 51.986 users.
On Twitter people follow accounts/profiles that provide valuable
information, whether they've met or not (Hacker and Seshagiri, 2011).
Also, Twitter is fully public and content has a wide reach. One of Twitter's
key functions is as a news and information amplifier. Hacker and Seshagiri
(2011) showed how large portion of tweets were pointing back to
traditional media sources to get the full story. As they concluded, Twitter
was amplifying the spread of news, not replacing it.
Marwick and Boyd (2011) describe Twitter as an example of a
technology with a networked audience, where users create and exchange
content in a many-to-many model. Of course, different users differently
use Twitter. For consumers it's a way to connect to friends, brands,
celebrities, political actors or interest groups. For political candidates it's a
way to make campaign. For journalists, it's a way to engage with
23
communities, locate sources, and find information and to report on the

new ways.
Marshall Kirkpatrick (2008) says that Twitter in journalism can be
used for detecting and following breaking news, for interviewing, for
ensuring the quality in journalism and for promotion of own content. One
of the advantages of Twitter is easy integration with smartphones that
enables reading or publishing content even far from the computer
(Brautovic, 2011a). Many big news stories have broken first on Twitter.
One of the examples is resignation of Croatian Prime Minister Ivo
Sanader, published first on Twitter profile of Jutarnji list, and after that on
the media web site (Grbacic, 2009).
Journalists also can use Twitter for the interviews. Not to conduct,
but to find ideas for interview from their followers, additional information
and primary source (Brautovic, 2011a). Media and individual journalists
can use Twitter for promotion of their content. It is a way to reach
audience that usually don`t visit their online editions. Twitter users can
share tweets to other users (RT) which gives this microblogging viral
potential (Brautovic, 2011b). One of the main characteristics of social
media is interaction (Craig, 2011), so media and journalists can use Twitter
to create and maintain community with the audience and to enable them
alternative source of information when online media is not in function.
Alongside so many ways in which journalists can use Twitter, main
question of this study is how they use it and how it affects their
professional routines?
Transparency, Gatekeeping and Nonpartisanship

New media, such as blogs and Twitter, with its participatory nature
enable journalists to achieve greater transparency and challenging the role
of nonpartisan gatekeeper of information which is central journalistic
norm (Lowrey and Mackay, 2008; Robinson, 2006; Singer, 2007). In that
way, findings of Singer (2005) for journalists who use blog is similar to
findings of Lasorsa et al. (2012) to journalists who use Twitter: expressing
personal opinion is deviation from their role as nonpartisan information
providers that sticks with neutrality on issues of public controversy;
including postings from others (retweeting) is opening journalist`s
24
MEDIJI / MEDIA
gatekeeping role in deciding what is credible and newsworthy; and offering

links to external websites that complement the information journalists
provide is increasing job transparency.
Negotiating professional norms

Many scholars are dealing with interplay between established
norms and practices in journalism and evolving means of communication,
characterized by its collaborative nature that allows new relations, with
focus either on media organizations or on individual journalists. So far,
research showed that, in most of cases, interactive and collaborative
potential of Twitter is not recognized, or just not applied. Research based
on official accounts of media organizations and individual journalist
accounts have shown Twitter use as a free and easy distribution channel
for news content (Blasingame, 2011; Messner, Linke, and Eford, 2012),
and as a promotional tool to drive traffic to media websites (Messner,
Linke, and Eford, 2012).
Dealing with Croatian media, the study of Brautovic (2011c), based
on two online editions of traditional media (24sata and Jutarnji list) and
two exclusively online editions (Index.hr and Tportal), have shown that
Croatian media also use Twitter far more for promotion of content than to
establishing two-way communication with audience.
This paper is focused on individual journalists and their negotiation
between social media characteristics and established professional norms
and practices. In one of the foundational studies in this line of research,
Jane Singer (2005) examined how the increasingly popular blog format
affects long-standing journalistic norms and practice. She found that the
journalists generally normalized their blogs to fit old norms and
practices. Singer points that even in that highly interactive and
participatory format most journalists seek to remain gatekeepers. Common
characteristics of blogs are expressing opinion and use of hyperlinks. As
Singer (2005) found, journalists did express opinions fairly frequently, and
they also used hyperlinks extensively, but they linked mostly to their host
news organization and other mainstream media. Conclusion was that, even
while experimenting with a participatory form of communication,
journalists continue to think in terms of their traditional professional role
25
as information providers - it was still about vertical communication, from

journalist to user, rather than horizontal where journalist is a participant in
a conversation.
As an extension to the Singers (2005) study, Lasorsa et al. (2012)
focused on Twitter as a microblogging platform. They analyzed how
journalists who use Twitter negotiate their professional norms and
practices in a new media format, and also found that journalists are
offering opinions quite freely, which deviates from their traditional
professional conventions and threatens nonpartisanship. However,
journalists in research of Lasorsa et al. (2012) also rather adapt new media
to professional standards than to adopt characteristics of new media. The
few studies which have been conducted so far indicate that journalists
mostly have normalized the Twitter but with some indicative exceptions.
Findings of Lasorsa (2012) in the study of transparency and other
journalistic norms on Twitter, suggest that female journalists are more
transparent in their tweets than their male counterparts.
In the study of Lasorsa et al. (2012) journalists working for major
national media generally appear to be changing less than their counterparts
at other news media. The more elite media tend to share opinions and
engage readers less than local media that are more inclined to explore
other innovative ways to attract an audience (Larson et al., 2012:31).
The basis for the division between elite and non-elite media has
not been precisely established, which can be considered research gap, but
Lasorsa et al. (2012) explained it with a need to get a deeper sense of
whether journalists working for different news media might differ in their
microblogging activities. They considered journalists affiliated with
national newspapers and major television broadcasters as elite, and those
working for the other news outlets non-elite. The roughly categorization
on the similar basis is used in this research of Croatian journalists on
Twitter because it can be useful to indicate a trend.
Journalism and social media is a rapidly expanding research field
but there are not much studies focused on journalists professional norms
in social media. So, the survey samples and templates are still creating and
adapting to the specific context. Since this is the first study of how
Croatian journalists use Twitter and how they negotiate professional
norms of nonpartisanship, gatekeeping and transparency in that new,
interactive environment, the research methodology is taken from Singer
(2005), Lasorsa (2012), Lasorsa et al. (2012) and Noguera Vivo (2013).
26
MEDIJI / MEDIA
This study tries to give contribution to the analysis of Twitter and

journalism in Croatia, with special emphasis on how this social media
challenges and influences long standing journalistic norms. Overviewed
literature (Singer, 2005; Lasorsa et al., 2012; Nougera Vivo, 2013) suggests
that journalists are more likely to normalize the Twitter to fit their
norms and practices than to adjust them to new participatory landscape.
Unlike those studies, the research goal of this study is to provide evidence
supporting the claim that journalists who use Twitter change their
traditional norms and standards by adopting them to microblogging
service. That results in greater transparency regardless of the medium they
work for.
Research questions are:
RQ1: In what way Croatian journalists use Twitter?
RQ2: Is Twitter changing their traditional norms of
nonpartisanship and gatekeeping?
RQ3: Is Twitter increasing the transparency of the journalistic
work?
RQ4: Is there a difference between elite journalists and nonelite journalists in the way they use Twitter?
Method: Content analysis

For this study we used content analysis. The coding was conducted
based on the coding first introduced by Singer (2005), Lasorsa et al. (2012),
Lasorsa (2012) and Noguera Vivo (2013).
The content analysis consisted of these categories: topic of tweet,
type of the tweet, retweeting, the transparency of the news production
process and hashtag. Based on Lasorsa et al. (2012) the topics of the tweet
were labeled: politics, technology, economy, entertainment, sports,
environment, the social welfare, journalists personal life and unspecified
topic.
The type of the tweet category proposed by Lasorsa et al. (2012)
was extended and labeled: convey information, seek information, convey
opinion, self-promotion, conversation (Noguera Vivo, 2013) and breaking
news (Noguera Vivo, 2013). The seek information had three labels:
27
question for followers, first-hand accounts from followers and all other
tweets. The breaking news was generated from Noguera Vivo (2013) and it
had four labels: news from own voice, link to own media, link of the news
with links to other professional media and breaking news with links to
non-professional media. The same as Lasorsa et al. (2012) category
conveying opinion was labeled major opining and minor opining which
can indicate deviation from nonpartisanship norm.
Lasorsa et al. (2012, p. 26) pointed that retweeting is an indication
of a journalists opening the gates to allow others to participate in the
news. In this coding, category retweeting (RT) had three subcategories
retweet, retweet of its own tweets and no-retweet where retweet was
labeled RT without comment; RT negative comment and RT positive
comment (Noguera Vivo, 2013).
The same as Lasorsa (2012) category the transparency of the news
production process was labeled job talking, linking, personalizing tweets
and lifecasting. The linking had four sub labels: the journalists own news
organization, another news medium, an outside blog and another link
(Lasorsa, 2012). Linking to external websites is the way that Twitter can
contribute to transparency, and indicative is also the type of external
website to which the tweet linked.
The category hashtag was labeled: promotion of the author or
show, "Temporary" hashtags issued by journalists/reporters/anchors to
engage with viewers during broadcasts, public events, other and no
hashtag (Ferenstein, 2011).
The units of analysis were tweet and hashtag.
The sample was selected in a way that initial list of journalist was
produced from impressum lists found on the web sites of the most
popular Croatian media (Gemius, 2013). The reason for that was the fact
that was only secure way to determine who is working for the media and
which role he or she has. The initial sample of journalists from Croatia
included journalists and editors from national elite media Novi list (23),
Slobodna Dalmacija (18), Croatian national broadcaster Croatian television
(27), RTL TV (30), 24sata (20), Jutarnji list (8), Veernji list (19), Nova TV
-Dnevnik.hr (7) and non-elite media: Tportal.hr (59), Index.hr (10), Net.hr
(36). After comparing the names of the journalists from the impressum
lists with twitter users lists only 52 of 257 journalists had the twitter
account with more than 5 tweets. We took 5 tweets as minimum for
28
MEDIJI / MEDIA
detecting active use of Twitter. Also, three had no public open profiles so
they were excluded from the analysis.
Using the Nvivo 10 capture tool we scraped 45788 tweets from 52
Croatian journalists covering the period from January 1, 2010 to June 9,
2013 for content analysis. Because of the huge quantity of the tweets in
initial sample of tweets and assumption that recent tweets show better use
of the platform, the sample was reduced to period from January 1, 2013 to
June, 1 2013 and included 7606 tweets for content analysis from 39
Croatian journalists. Of 39 Croatian journalists 16 are journalists at the
elite media, and 23 are journalists at the non-elite media.
The coding was made by two coders and intercoder reliability was
determined by selecting 117 pairs of tweets which were coded by both
coders. The reliability was calculated with ReCal 0.1 Alpha tool (Dfreelon,
2013). The conservative Cohens Kappa with a value over 0.90 shows very
high reliability (Lombard et al., 2004). The Cohen's Kappa for the topic
of tweet was 0.929; for the type of the tweet was 0.89; for the
retweeting was 0.958; for the transparency of the news production
process was 0.923 and for the hashtag was 0.972. Contrary to Lasorsa
et al. (2012) the results based on this coding are fully acceptable.
Table 1 The reliability and validity of data
Percent
Agreement
Scott's
Pi
Cohen's
Kappa
Krippendorff's
Alpha
Topic of tweet
94%
0.929
0.929
0.929
Type of the tweet
91.5%
0.89
0.89
0.89
Retweeting
99.1%
0.958
0.958
0.959
The transparency of the news

production process
94.9%
0.923
0.923
0.924
Hashtag
99.1%
0.972
0.972
0.973
Results and discussion

A descriptive profile of average Croatian journalist on Twitter is
presented in Table 2. The total sample (52 journalists) shows that they
29
have small number of the followers and that they are following small
number of other Twitter users compare to USA (Lasorsa et al., 2012). An
average Croatian journalist on Twitter had 567 followers and he or she was
following 357 Twitter users. It seems that journalists with presence on
Twitter do not have celebrity status. The partial explanation for this can be
found in small number of Twitter users in Croatia and their low activity via
Twitter. An average journalist published 183 tweets during 5 months
periods or 36.3 tweets per month or 1.2 per day.
Table 2 Profile of Croatian journalists on Twitter
N
Min.
Max.
Mean
SD
Followers
46
3799
567,8
760,5
Following
52
10
2162
357
479
Total tweets
47
9865
3075,5
1903,8
Tweets in 5
months
coding
period
39
1833
183
332,1
The most popular topic for tweeting was their personal life. As
presented in Table 3 24.66% of all tweets were talking about journalists
personal life. But, there was a difference between elite and non-elite
journalists. The non-elite journalist had 28.45% of tweets with content of
their personal life compare to elite journalists who had 9.42% or three
times less. The elite journalists were posting about personal life in the
range of the USA journalist 8.69%-13.9% depending on the gender
(Lasorsa, 2012).
The second most popular tweet topic was politics (14.92%). In this
case also we found the difference between non-elite and elite journalists.
The elite journalists had 25.74% of their tweets in the area of politics
compare to non-elite who had 12.23%. If we compare this result with the
USA journalists (6.02%-7.76) (Lasorsa, 2012) we can see that Croatian
journalists are posting almost twice as much.
The similar but opposite situation was with entertainment. The
elite journalists were posting about this topic in 4.46% of tweets compare
30
MEDIJI / MEDIA
to non-elite who were posting in 9.40% of cases. The USA journalist did it
in around 7% of tweets (Lasorsa, 2012).
Another great difference between non-elite and elite journalist
were sports. The elite journalists had 16.39% of their tweets in this
category compare to non-elite who had only 0.43%. In the USA the sports
tweets are in the range of 1.39% for females to 8.86% for males (Lasorsa,
2012).
Table 3 Topics of the tweets
Nonelite
Elite
TOTAL
Politics
684
12,23%
358
25,74%
1042
14,92%
Technology
243
4,34%
34
2,44%
277
3,97%
Economy
113
2,02%
56
4,03%
169
2,42%
Entertainment
526
9,40%
62
4,46%
588
8,42%
Sports
24
0,43%
228
16,39%
252
3,61%
Environment
140
2,50%
29
2,08%
169
2,42%
Social welfare
138
2,47%
10
0,72%
148
2,12%
Journalists personal
life
1592
28,45%
131
9,42%
1723
24,66%
Unspecified topic
2135
38,16%
483
34,72%
2618
37,47%
TOTAL of topics
5595
100,00
%
139
1
100,00
%
6986
100,00
%
73,56%
18,29%
91,85%
TOTAL of all tweets
From the Table 4 we can see that the most popular activity of
Croatian journalists on Twitter was conversation or discussion (41.06%).
This finding is in the line with Spanish journalists (Noguera Vivo, 2013)
and twice popular then in USA (Lasorsa et al., 2012). The elite journalists
(49.22%) were more willing to discuss via Twitter then non-elite (38.81%).
The second most popular activity was opining with 34.46% of all tweets.
Compare to USA journalists (42.7%) this activity is less popular (Lasorsa et
al., 2012). Another major activity of Croatian journalists was selfpromotion (13.63%) where this activity was more used by non-elite
(15.94%) than elite journalists (5.29%). The least popular activities were to
31
seek information (2.52%), to report about breaking news (1.97%) and to

convey information (6.36%) with a difference between elite and non-elite
journalists in case of reporting the news from own voice. In comparison
with Spanish journalists this activities were non-popular and noninteresting (Noguera Vivo, 2013).
Twitter can be effective tool for promote ones work, but selfpromoting tweets were excluded from job talking because they do not
advance accountability or transparency (Lasorsa et al., 2012). On the other
side, as same authors emphasize, discussion or conversation often involve
information about how the journalist is doing his or her job and that can
reflect journalists accountability and transparency.
Table 4 Twitter activities of Croatian journalists
Non elite
Elite
Total
Convey information
265
5,46%
129
9,62%
394
6,36%
Seek information - Other
49
1,01%
14
1,04%
63
1,02%
Seek information Question for followers
53
1,09%
11
0,82%
64
1,03%
Seek information - Firsthand accounts from

followers
27
0,56%
0,15%
29
0,47%
Major opining
911
18,76%
182
13,57%
1093
17,63%
Minor opining
860
17,71%
183
13,65%
1043
16,83%
Self-promotion
774
15,94%
71
5,29%
845
13,63%
Conversation/Discussion
1885
38,81%
660
49,22%
2545
41,06%
Breaking news - news

from own voice
22
0,45%
78
5,82%
100
1,61%
Breaking news - link to

own media
0,08%
0,52%
11
0,18%
Breaking news - link to

other professional media
0,14%
0,30%
11
0,18%
Breaking news - links to

non-professional media
0,00%
0,00%
0,00%
TOTAL of activities
4857
100,00%
1341
100,00%
6198
100,00%
TOTAL of all tweets
63,86%
17,63%
81,49%
32
MEDIJI / MEDIA
The most popular activity in transparency of the news production

process was linking with more than 73% of all transparency activities of
Croatian journalists. If we compare these results with the transparency
activities of USA journalists we will see that they are very low by
percentage (37.76%) of total number of tweets. The American journalists
were linking in 42%, personalizing 20.2%, job talking 8.9% of all analyzed
tweets in USA (Lasorsa et al., 2012). The non-elite journalists were more
linking (78.63%) than elite journalists (55.62%), but elite journalists were
more jobs talking (38%). Like in Spain, external links (65.53%) were more
popular than internal (9.31%).
Table 5 The transparency of the news production process
Non elite
Elite
TOTAL
Job talking
242
10,10%
179
38,00%
421
14,68%
Linking - the
journalists own
news organization;
208
8,68%
59
12,53%
267
9,31%
Linking - another
news medium
236
9,85%
58
12,31%
294
10,25%
Linking - an outside
blog
41
1,71%
1,27%
47
1,64%
Linking - other link
1399
58,39%
139
29,51%
1538
53,64%
Personalizing
tweets
125
5,22%
17
3,61%
142
4,95%
Lifecasting
145
6,05%
13
2,76%
158
5,51%
TOTAL of
transparency
2396
100,00%
471
100,00%
2867
100,00%
31,50%
6,19%
37,69%
TOTAL of all tweets
The gatekeeping role of journalists via retweeting the tweets of

other Twitter users were not very popular activity. Of all analyzed tweets
only 14.34% were retweets. In case of Spanish journalists it was 22.9%
(Noguera Vivo, 2013) and in case of the USA journalists 15.2% (Lasorsa et
al., 2012). Almost all of the retweets were their own tweets (89.18%) and
this can be reason with the result from Table 4 where we can see that selfpromotion was very important activity on Twitter. In Spain the most
numerous retweets were retweets without comments (21%) but in Croatia
33
retweets without comment were only 3.21%. The second most numerous
retweets were retweets with negative comment (6.78%). The retweets with
negative comments in case of Spain constituted only 0.3% (Noguera Vivo,
2013).
Table 6 Use of retweeting
Number of tweets
Percentage of tweets
RT without comment
35
3,21%
RT positive comment
0,82%
RT negative comment
74
6,78%
RT of his/hers own tweet
973
89,18%
TOTAL of retweets
1091
100,00%
TOTAL of all tweets
14,34%
As presented in Table 7 91.36% of tweets did not have hashtag

what is similar to Spanish journalists with 83.6% tweets without hashtags
(Noguera Vivo, 2013). As Noguera Vivo (2013) pointed the hashtag were
not a common resource for journalistsIn this sense journalists were not
giving advantages to promote the visibility of their content (Noguera
Vivo, 2013:110).
Table 7 Use of hashtags
Number of tweets
Percentage of tweets
Promotion of the author or

show
0,03%
Temporary" hashtags
0,03%
Public events
20
0,26%
Other
633
8,32%
No hashtag
6949
91,36%
Total
7606
100,00%
34
MEDIJI / MEDIA
Conclusion and future research

Hypothesis of this paper is only partially confirmed. Croatian
Journalists on Twitter opened the gates for opining, self-promotion and
conversation. The communication became more horizontal and journalists
are losing their nonpartisan norms but this helps journalists accountability
and transparency. On other side they are not ready for collaboration with
end users because they are not using Twitter for news ideas,
crowdsourcing and breaking news reporting. Journalists work became
more transparent (linking) than ever before but still not on the level of
their colleges in USA. Also, there are differences how elite and non-elite
journalists are using Twitter. The elite journalists like to discuss about
politics, sports and their jobs but non-elite like to talk about theirs
personal life, entertainment and self-promote.
As Lasorsa (2012) noted in his research limitations and prospects
of this study are based on the fact that research is made on the message
side. By interviewing the journalists on Twitter we could learn more about
journalists and how social media (Twitter) is changing their norms and
routines. Besides these limitations, the quantity of analyzed tweets and
sample selection are giving us the trends of usage of Twitter within
Croatian journalism community.
References
Blasingame, D. (2011) Gatejumping: Twitter, TV News and the
Delivery of Breaking News, #ISOJ: The Official Journal of the
International Symposium on Online Journalism 1 (1), Available at:
<http://online.journalism.utexas.edu/ebook.php>[Accessed
10
June 2013].
Brautovi, M. (2011a) Internet kao novinarski izvor. Lulu.com.
Brautovi, M. (2011b) Online novinarstvo. Zagreb: kolska knjiga.
Brautovi, M. (2011c) Upotreba Twittera za promociju sadraja i
uspostavu dvosmjerne komunikacije s korisnicima kod hrvatskih
online medija, asopis za upravljanje komuniciranjem, Novi Sad, 20
(6), 61-72.
35
Bruns, A. (2005) Gatewatching: collaborative online news production, New

York: Peter Lang.
Craig, D. A. (2011) Excellence in Online Journalism. London: Sage.
Dahlgren, P. (1996) Media Logic in Cyberspace: repositioning
journalism and its publics, Javnost: the Public, 3(3), 59-72.
Dfreelom.org (2013) [online] Available at:
<http://dfreelon.org/recal/recal2.php>[Accessed 10 July 2013].
Drap (2013) Drutvene mree u Hrvatskoj 2013. [online] Available
at:<http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v
=6LnONB5HZBI> [Accessed 10 July 2013].
Ferenstein, G. (2011) Twitter TV Hashtag Tips From Twitter's
Own Expert. [online] Available at:
< http://www.fastcompany.com/1747437/twitter-tv-hashtag-tipstwitters-own-expert> [Accessed 10 July 2013].
Gemius (2013) Visitors (Real Users) - svibanj 2013. [online]
Available at: <http://www.audience.com.hr/> [Accessed 10 July
2013].
Grbai, N. (2009) Kako je nastao prvi hrvatski Twitter breaking
news. Jutarnji.hr, 2. srpnja 2009. [online] Available at:
<http://www.jutarnji.hr/kako-jenastao-prvi-hrvatski-twitterbreaking-news/301676/>[Accessed 10 July 2013].
Hacker, S., Seshagiri, A. (2011) Tutorial: Twitter for Journalists.
[online] Available at:
<http://multimedia.journalism.berkeley.edu/tutorials/twitter/>[A
ccessed 10 July 2013].
Hermida, A. (2010) Twittering the news: The emergence of
ambient journalism, Journalism Practice, 4 (3), 297-308.
Hermida, A. and Thurman N. (2008) A Clash of Cultures: the
integration of user-generated content within professional
journalistic frameworks at British newspaper websites, Journalism
Practice 2 (3), 343-356.
Jenkins, H. (2006) Convergence Culture: where old and new media collide.
New York: New York University Press.
Kirkpatrick, M. (2008) How We Use Twitter for Journalism. Read
Write
Web,
25
April
2008.
[online]
Available
at:
36
MEDIJI / MEDIA
<http://www.readwriteweb.com/archives/twitter_for_journalists.p
hp>[Accessed 10 July 2013].
Lasorsa, D. L. (2012) Transparency and Other Journalistic Norms
on Twitter, Journalism Studies, 13 (3), 402-417.
Lasorsa , D. L., Lewis S. C., Holton A. E. (2012) Normalizing
Twitter, Journalism Studies, 13 (1), 19-36.
Lombard, M., Snyder-Duch, J., Campanella Bracken, C. (2004)
Practical Resources for Assessing and Reporting Intercoder
Reliability in Content Analysis Research Projects. [online] Available
at:<http://ils.indiana.edu/faculty/hrosenba/www/Research/meth
ods/lombard_reliability.pdf> [Accessed 10 July 2013].
Lowrey, W. and Mackay, J. B. (2008) Journalism and blogging: A
test of a model of occupational competition, Journalism Practice, 2
(1), 64-81.
Marvick, A., Boyd, D. (2011) I Tweet Honestly, I Tweet
Passionately: Twitter users, context collapse, and the imagined
audience, New Media and Society 13 (1), 114-33.
Messner, M., Maureen L., Asriel E. (2012) Shoveling Tweets: An
Analysis of the Microblogging Engagement of Traditional News
Organizations, #ISOJ: The Official Research Journal of the
International Symposium on Online Journalism, 2 (1), 76-90.
Naaman, M., Boase, J., Lai, C.-H. (2010) Is it Really About Me?
Message Content in Social Awareness Streams, Paper presented at
ACM Conference on Computer Supported Cooperative Work,
Savannah.
Noguera Vivo, J. M. (2013) How open are journalists on Twitter?
Trends towards the end-user journalism, Communication&Society,
26(1), 93-114.
Robinson, S. (2006) The Mission of the J-blog: recapturing
journalistic authority online, Journalism, 7 (1), 65-83.
Singer, J. B. (2005) The political j-blogger Normalizing a new
media form to fit old norms and practices, Journalism, 6 (2), 173198.
Singer, J. B. (2007) Contested Autonomy: professional and
popular claims on journalistic norms, Journalism Studies, 8 (1), 7995.
37
MEDIJI
Prethodno priopenje
UDK 070:004.738.5(497.5 DUBROVNIK)
Primljeno 9. veljae 2013.
Anuka Fjorovi
Lokalno online novinarstvo: portali

na podruju Dubrovnika
Saetak
Internet je posljednjih godina pokazao da u velikoj mjeri moe utjecati na
lokalnu zajednicu, i to putem lokalnih online medija. Slijedom te tvrdnje, rad daje
sistematski prikaz portala na podruju Dubrovnika i analizu vizualnog identiteta svakog
od portala tijekom rujna 2012. Isto tako, rad donosi i podatke o posjeenosti svakog od
sedam dubrovakih portala tijekom rujna 2012., koji nisu javno dostupni. Propituje i
koliko dubrovaki portali, koje karakterizira oita brojnost prema malom broju
stanovnika, pridonose povezanosti lokalne zajednice te koje su slabosti i pozitivne strane
svakog od portala.
Kljune rijei: portali, Dubrovnik, online mediji, lokalno online novinarstvo,
internet
Autorica je asistentica na Sveuilitu u Dubrovniku i doktorandica informacijskih i

komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska, e-pota:
anuska.fjorovic@unidu.hr
38
MEDIJI / MEDIA
MEDIA
Preliminary communication
UDK 070:004.738.5(497.5 DUBROVNIK)
Received February 9th, 2013
Anuka Fjorovi
Local Online Journalism: Portals in

Dubrovnik
Summary
Internet has proved in recent years that it can affect, through the local
online media, the local community a lot. Following this statement, the paper
gives a systematic description of the portals in the Dubrovnik area, and an
analysis of the visual identity of each portal during September 2012. The paper
also provides information on number of visits, which are not publicly available,
of each of the seven portals in Dubrovnik during September 2012. It examines
how much Dubrovnik portals, and there are too many of them considering
population, contribute to the connection of the local community and which
weaknesses and positive sides of each portal are.
Keywords: portals, Dubrovnik, online media, local online journalism,
Internet
The author is a lecturer at University of Dubrovnik and PhD student in information and
communication sciences, Faculty of Philosophy, University of Zagreb, Croatia, e-mail:
anuska.fjorovic@unidu.hr
A. Fjorovi: Lokalno online novinarstvo: portali...
39
Uvod
Dananje doba zasigurno bi se moglo nazvati digitalnim, jer u
njemu internet predstavlja, kako kae Manuel Castells (2003., 11.) tkivo
naih ivota. Slijedom ove tvrdnje, online mediji, nesporno je, uz to to
postavljaju nove trendove u novinarstvu, preuzimaju i primat nad
klasinim medijima. Nelinearnost rada (pohrana i prikaz informacija u
posebnom rasporedu ili slijedu), raznovrsne mogunosti prezentacije
novosti, povezivanje poveznicama, arhiviranost, neposrednost,
interaktivnost i sve ostale prednosti koje prua World wide web, doveli su do
gotovo sigurnog preuzimanja primata online medija kao prvenstvenog
izvora informacija, naspram klasinim medijima.
Bez obzira radi li se o neovisnom online projektu ili svojevrsnom
dodatku ve postojeem matinom izdanju, oito je kako su online mediji
postali su nezaobilazan imbenik suvremenog novinarstva. Danas u
Hrvatskoj djeluje vie od 250 online medija, od kojih su veinu pokrenuli
amateri i volonteri. (Brautovi, 2011., 27)
Internetom se ee koristi mlaa populacija, njih gotovo 90% u
dobi od 15 do 24 godine te vie od dvije treine graana u dobi od 25 do
34 godine, a korisnika interneta razmjerno je mnogo i meu osobama
srednje i starije dobi, osobito meu urbanim i obrazovanijim
stanovnitvom (Brautovi, 2011., 20).
Slijedom toga, kada se radi o portalima o kojima e biti rijei u
ovom radu, ciljana javnost su mladi ljudi, liberalnijih svjetonazora te
obrazovaniji sloj drutva. Svi portali, pa i portali na dubrovakom
podruju, gaaju iroko u trinoj orijentaciji i ciljanoj publici.
Iako je internet od svojih poetaka promatran iskljuivo kao
globalni medij, i jo se uvijek smatra jednim od glavnih uzronika
globalizacije kao socijalnog procesa koji tei sveobuhvatnosti i
jedinstvenosti svijeta (Turek, 1999., 159.), posljednjih je godina pokazao
da u velikoj mjeri moe utjecati na lokalnu zajednicu, i to putem
(hiper)lokalnih online medija. Isto tako, tvrdnje da irenje interneta vodi do
drutvene izolacije, do sloma drutvene komunikacije i obiteljskog ivota
(Castells, 2003., 131.) ostale su tek sterilna debata, jer
internetskadrutvena interakcija nema izravnog uinka na obrasce
svakodnevnog ivota, osim to postojeim drutvenim odnosima dodaje
online interakciju, to je vano za promatranje lokalnih online portala.
40
MEDIJI / MEDIA
Nakon definiranja online medija i online novinarstva, te

(hiper)lokalnog online novinarstva, rad daje sistematski prikaz portala na
podruju Dubrovniku te analizu vizualnog identiteta svakog od portala
tijekom rujna 2012.
Novost u ovom radu je injenica da je svaki od sedam dubrovakih
portala ustupio podatke (Google analytics, aw stats) o posjeenosti u mjesecu
rujnu 2012., koji nisu javno dostupni. U radu e se iznijeti i podaci s
otvorene stranice Alexa-e, koja takoer broji posjete portalima i svrstava ih
po ljestvici posjeenosti.
Online mediji i online novinarstvo

Brautovi (2011., 13) online medije definira kao web stranice kojima
je svrha informiranje korisnika i to neovisno o tome radi li se o
informativno-politikom, zabavnom ili nekom drugom sadraju te
neovisno o tome radi li se o digitalnom izdanju klasinih medija ili o
novom mediju.
Online mediji se prema Garrisonu (2005., 15) dijele na etiri modela:
Dvadesetetverosatni model (24-hours-a-day continuous news model)
online medij koji radi po naelu objavljivanja novosti tijekom 24 sata, a
najvie se novosti objavi u vrijeme najvee posjeenosti, od 10 ujutro do 5
sati poslijepodne. Drugi je model Oglasni prostor zajednice (community
bulletin board site model), koji, osim novosti, nudi i informacije o zajednici,
poput novosti u umjetnosti, vremenske prognoze i novosti iz
gospodarstva. Tu je i Nadomjestni model (supplementary news site model),
koji iskoritava gotovo neogranien prostor na internetu kako bi proirio
sadraj koji objavljuju klasini mediji. Mnogi lokalni online mediji
primjenjuju taj model. Na kraju, postoji i Ekskluzivni model (exclusive news
site model), a rabe ga online mediji koji objavljuju sadraje koji nisu objavljeni
nigdje drugdje. Ovaj model je vrlo skup i ekonomski teko odriv.
Prema Garissonu, online novinarstvo je prezentiranje novosti na
World Wide Webu ili drugim internetskim servisima, to ukljuuje novosti
koje nude tradicionalne novinske organizacije (npr. novine, televizijske
stanice i mree, magazine) te netradicionalni izvori, kao internetski
provajderi, elektroniki oglasni prostori, web magazini i diskusijske liste.
Brautovi (2011., 15.) toj definiciji dodaje i drutvene medije i mree,
41
blogove, mikroblogove i drugo. Zakljuno, ovaj autor online novinarstvo

definira kao nov nain prezentiranja novosti, u skladu s karakteristikama
interneta te njihove distribucije posredstvom online medija.
(Hiper) lokalni medij je termin koji se koristi za opisivanje lokalnih
vijesti i novinarstva, tonije, povezivanja ljudi sa zajednicama u kojima
ive i rade preko interneta i mobitela. Putem lokalnih online medija i
blogova graane se ohrabruje da ponu vie sudjelovati u lokalnoj
zajednici. Veinu lokalnih medija vode individualci, ali u zadnje je vrijeme
njihov potencijal uvidjela i lokalna vlast, jer se ovim putem moe stvoriti
transparentnija i dinaminija komunikacija voena graanima i lokalnim
zajednicama kroz koju e se ostvariti povjerenje i vee razumijevanje meu
ljudima (The Young Foundation, 2010., 17.).
Prema istraivanjima koje navodi Prelog (2011., 213.),tri etvrtine
ispitanika dnevne informacije trai na internetu, zbog togaveliki dio ljudi
zanimaju upravo informacije iz njihovog djelokruga, pa se zato i okreu
lokalnim online portalima, koji im nude najblie informacije, naravno,
protkane onima s globalne razine.
Portali na podruju Dubrovnika

Na dubrovakom podruju supostoji ak sedam portala lokalnog
karaktera, iji nazivi veinom ukazuju na njihovu lokalnost (Dubrovaki
vjesnik, Du list, Dubrovnik press, Dubrovnik net, Dubrovnik portal), te
oni malo openitijeg nazivlja Portal oko i Kenova. Oita je brojnost
portala koji pokrivaju oko 40 tisua stanovnika (42 641 stanovnika, prema
popisu iz 2011.).
Dubrovaki vjesnik i Du list imaju i svoju konvencionalnu inaicu,
tonije, papirnato izdanje koje je prethodilo portalu, dok ostali portali
egzistiraju samo online, uz iznimku Portala oko, koji ima cijelu rubriku pod
nazivom Glas grada radi se o besplatnoj novini s podruja
Dubrovnika, koja, jednako tako, na nekoliko svojih stranica prenosi
sadraje sa spomenutog portala. 1
U razlikovanju etiri modela ureivanja online medija (Brautovi,
2011., 153.) tehnoloki model, model prema odabiru korisnika, model
1
Krajem studenoga 2011., Glas grada je dobio online izdanje.
42
MEDIJI / MEDIA
prema preporuci korisnika te uredniki model, vidljivo je da je u sluaju

svih portala na dubrovakom podruju rije o urednikom modelu.
Najstariji portal na podruju Dubrovnika je Dubrovnik portal,
osnovan 2000.; sedam godina poslije, tonije 2007., osnovan je Dubrovnik
net, slijedi ga 2008. Du list, te 2009. Dubrovaki vjesnik. Portal oko je
osnovan 2010. na nacionalnoj razini, dok je 2011. preao u lokalnu sferu
djelovanja. Dubrovnik press i Kenova info najmlai su dubrovaki portali,
osnovani 2011.
Kad se govori o posjeenosti, jednoj od najvanijih (uz
oglaavanje) pretpostavki odrivosti portala, valja navesti kako e na
sljedeim stranicama, uz vizualni identitet svakog od portala, biti
spomenute i brojke pojedinanih posjetitelja(unique visitors), koje je ustupio
svaki portal za vrijeme od 1. do 31.rujna 2012. No portali se nee rangirati
po broju pojedinanih posjetitelja, jer neki od portala posjeduju podatke
Google analitycsa (Googleova usluga koja, uz ostalo, omoguava praenje
posjeenosti portala), a drugi pak podatke AW Statsa (Advanced Web statistics
usluga koja takoer, preko Cpanela daje podatke o posjeenosti portala).
Uz to navest e i mjesto svakog od portala na slobodnoj internetskoj
stranici Alexa, koja, uz ostalo, rangira portale upravo po kriteriju
posjeenosti.
Dubrovaki vjesnik - http://dubrovacki.hr/

Dubrovaki vjesnik (tiskano izdanje) poeo je izlaziti 1950., dok je
portal www.dubrovaki.hr krenuo 2009. Trenutno posluju u sklopu koncerna
EPH. Glavna urednica je Vjera uman.
Portal, uz to to zapravo promovira tiskano izdanje, plasira i
informacije na dnevnoj bazi. Tiskano izdanje Dubrovakog vjesnika je u
prodaji petkom poslijepodne, a web redakcija ve od petka ujutro poinje
plasirati tekstove na portal koji se ve nalaze u tiskanom izdanju. Radi se,
oekivano, o skraenim verzijama na kraju kojih najee stoji : Opirnije
u tiskanom izdanju Dubrovakog Vjesnika. Takvo objavljivanje vijesti
traje obino tijekom cijelog vikenda, dok se u ponedjeljak redakcija web
izdanja vraa u rutinu dnevnog portala sa svjeim vijestima iz Dubrovnika i
okolice koje se redovito auriraju.
I Dubrovaki vjesnik i Du list (koji e biti obraen u jednom od
sljedeih poglavlja) su prvenstveno tjednici koji posjeduju svoje web
43
izdanje, a ne obrnuto. Zbog toga oba portala svoje potencijalno najitanije

i najjae teme rijetko kad objavljuju na internetu u punom izdanju. Ako ih
i objave, u najveem je broju primjera rije o skraenim verzijama tekstova
iz tiskanog izdanja, s naznakom kako se u tiskanom izdanju moe proitati
vie.
Kod Dubrovakog vjesnika oita je naklonjenost lijevoj
politikoj opciji. Vezano uz komentare itatelja, prije nekoliko mjeseci ovaj
je portal uveo komentiranje putem Facebooka, zato su komentari uvelike
smanjeni, jer je biva anonimnost kod komentiranja donosila puno vei
broj komentara, a takoer i veu slobodu u izraavanju stavova, to je
znailo i mnotvo neprihvatljivih komentara. No urednitvo je vjerojatno
odluilo kako je bolje smanjiti broj komentara uope, pa tako i onih
neprihvatljivih, a samim time i intrigantnih. Potom je primat u
komentiranju preuzeo portal Dubrovnik press (o kojemu e takoer biti
rijei u sljedeim poglavljima rada), koji je zadrao anonimnost
komentatora (zahtijeva samo nick name za komentiranje).
Uz portal Du list, portal Dubrovaki vjesnik ima najvie autorskih
tekstova, upravo zato to su oba primarno tiskani mediji s cijelom
infrastrukturom pa su rjee najave i kopirani tekstovi iz drugih medija ili s
drugih portala.
Kao i u tiskanom izdanju, na portalu prevladava plava boja koja je
karakteristina za grafiki izgled Dubrovakog vjesnika.
Dizajnerski, sadraj je podijeljen u tri stupca. Na naslovnici
dominira jedna glavna vijest koja zauzima vei dio prvog stupca, a
opremljena je nadnaslovom i naslovom te dijelom teksta. Ostale stupce
zauzimaju ravnomjerno veliinom rasporeene etiri ostale najznaajnije
vijesti dana. Portal je podijeljen na rubrike naslovnicu, crnu kroniku,
gospodarstvo, kulturu, sport, reportau, kolumne, Moskar (Dubrovaki
vjesnik ima i svojevrstan lifestyle prilog pod nazivom Moskar), The
Dubrovnik Times, te Dubrovaki tv. Sve ove rubrike, izuzev posljednje
dvije, postoje i u tiskanom izdanju.
Na stranici Alexa, Dubrovacki vjesnik zauzima 142. mjesto u
Hrvatskoj, to ga ini prvim od dubrovakih portala prema njihovom
rangiranju. Broj pojedinanih posjetitelja (unique visitorsa) ovog portala za
razdoblje od 1. do 31. rujna 2012., prema Google Analyticsu je 115 352.
44
MEDIJI / MEDIA
Du list - http://www.dulist.hr/
Dubrovaki list pokrenut je krajem 1998., dok je portal krenuo s
radom poetkom 2008. godine. Spletom okolnosti Dubrovaki list je
bankrotirao krajem rujna 2011., dok je njihovo online izdanje nakon toga
nastavilo s radom u izmijenjenom, poboljanom izdanju. Poetkom
listopada 2011., od ostataka Dubrovakog lista, nastao je tjednik Du list, sa
svojim portalom koji i dalje postoji na dnevnoj bazi.
Glavna urednica je Barbara urasovi.
Kao i u tiskanom izdanju, na portalu prevladava crvena boja s
primjesama tamno sive.
Dizajnerski, portal je podijeljen na tri stupca, a dominirajue dvije
gornje treine poetne stranice, odnosno naslovnice, zauzima pet
najznaajnijih dnevnih vijesti koje se izmjenjuju. Na stranici se moe
pregledati i cijelo tiskano izdanje, te Dulist in, njihov tjedni prilog.
Du list broji dosta rubrika, i to pod nazivima: politika, aktualno,
crna kronika, dulist in, zanimljivosti, sport, kultura, ivot, kolumne, vae
vijesti i natjeaji. esto upravo vijesti koje alju itatelji zauzmu mjesto na
naslovnici meu pet najznaajnijih vijesti.
Uz portal Dubrovaki vjesnik, portal Du list ima najvie autorskih
tekstova, upravo zato to su oba primarno tiskani mediji s cijelom
infrastrukturom pa su rjee najave i kopirani tekstovi iz drugih medija ili s
drugih portala. Vidljivo je kako Du list, i u tiskanom, a posljedino i online
izdanju, naginje desnoj politikoj opciji. Tome u prilog govore i komentari,
posredstvom facebooka, na kojima se veinom javljaju osobe desnije
politike orijentacije. Budui da komentari nisu anonimni, ak i pored
kontroverznijih tekstova, ne moe ih se proitati u veem broju.
Kako je ve spomenuto, i Dubrovaki vjesnik i Du list su najprije
tjednici, a tek potom portali, zbog toga rijetko na portalu objave puno
izdanje svojih najjaih tema veinom se radi tek o skraenim verzijama
tekstova iz tiskanog izdanja, s naznakom kako se u tiskanom izdanju moe
proitati vie.
Tiskano izdanje Du lista moe se nai na kioscima u srijedu.
Du list dri 144. poziciju u Hrvatskoj na stranici Alexa. Unato
traenjima, urednitvo nije ustupilo broj pojedinanih posjetitelja za rujan
2012., ve su ustupili samo broj posjeta: 223 832.
45
Portal oko - http://www.portaloko.hr/

Portal oko kao medijski projekt na trite je krenuo u srpnju 2010.,
najprije kao nacionalno orijentirani projekt, a u lipnju 2011. dogodio se
zaokret u ureivakoj politici i portal je postao orijentiran na ire
dubrovako podruje. Glavni urednik i vlasnik portala je Ivica Grani.
Slogan Portala oko je, kako stoji odmah ispod naziva portala u
lijevom gornjem uglu stranice, Mi slobodno piemo, vi slobodno itajte!.
Govorei o modelima ureivanja, portal oko koristi, kao to je ve
spomenuto, uredniki model.
Grafiki, sadraj je podijeljen na etiri stupca u prvi je plan
postavljeno pet najvanijih vijesti (glavnih sadraja), prikazanih
fotografijom, nadnaslovom i naslovom, koje se izmjenjuju. Ispod njih
nalaze se najnoviji sadraji, podijeljeni u tri stupca, svaki s fotografijom,
nadnaslovom iznad fotografije i naslovom ispod nje. Slijede (ispod)
izdvojeni sadraji iz rubrika vijesti, sport, vrijeme
Portal oko je podijeljen na rubrike: vijesti, sport, lifestyle,
tehnologiju, kolumne, fotogaleriju, dubrovaku vitrinu, dubrovaki sport te
Glas Grada. U rubrici Glas Grada mogu se nai svi sadraji iz ovih
besplatnih novina dubrovakog podruja. Suradnja s Glasom Grada, prvim
besplatnom novinama na podruju Hrvatske, kako se nazivaju.
Preuzimanje sadraja jednog iz drugog medija predstavlja razliitu vrstu
konvergencije od dosadanje (tiskano izdanje koje je dobilo svoje web
izdanje).
Sadraji se na ovom portalu mijenjaju svakih nekoliko sati, ovisno
o pritjecanju svjeih vijesti u redakciju. U broju objavljenih napisa, autorski
napisi zauzimaju znaajno manje mjesta od neautorskih napisa.
Za razliku od ostalih est spomenutih portala, Portal oko je, moda
zbog toga to je i krenuo kao nacionalni, jedini portal gdje udarne vijesti
ponekad nisu iskljuivo lokalnog, dubrovakog karaktera, nego mogu biti i
nacionalne. Ipak, primat u ureivakoj politici imaju vijesti lokalnoga
karaktera.
Portal oko zauzima 153. mjesto u Hrvatskoj na stranici za praenje
posjeenosti Alexa. Prema podacima Google analytica, koje je ustupio sam
portal, od 1. do 31. rujna 2012., ostvarili su 90 994 pojedinanih posjetitelja
(unique visitorsa).
46
MEDIJI / MEDIA
Dubrovnik net - http://www.dubrovniknet.hr/

Gradski news portal, kako se sami nazivaju, Dubrovnik net, s radom
je krenuo krajem 2007. Glavna urednica je Lidija Crnevi, a direktor
Mateo Rilovi.
Grafiki, portal je podijeljen u tri stupca. Sredinje mjesto prvoga
stupca zauzima najvanija dnevna vijest, opremljena fotografijom,
naslovom i dijelom teksta a prati je, u drugom stupcu, ak sedam
izdvojenih vijesti s fotografijama, nadnaslovima i naslovima. Ispod prvog
stupca stalna je rubrika Dubrovnik tv. net, koja nudi nekoliko izdvojenih
video zapisa.
Dubrovnik net je podijeljen na sljedee tematske odrednice: vijesti,
crna kronika, sport, kultura, web cocktail, ivot, zvijezde i politika. Cijeli je
portal u tamno crvenoj boji koja dominira.
Ovaj gradski news portal, za razliku od prethodno spomenutih
tjednika/portala, sve svoje teme plasira odmah kao, i svi ostali portali na
dubrovakom podruju koji nemaju svoje konvencionalne inaice, ali
rijetko kada daju iscrpan i potpun tekst koji bi u potpunosti obuhvatio
tematiku o kojoj se pie. Dakle, ovom portalu nedostaje iscrpnih i
analitikih napisa, te je vidljiv nedostatak autorskih tekstova i ekskluziva
uope.
Na stranci Alexa, Dubrovnik net zauzima 169. mjesto, a prema
ustupljenim podacima AW stats, broj pojedinanih posjetitelja u mjesecu
rujnu 2012. je 89 205.
Dubrovnik portal - http://www.dubrovnikportal.com/

Dubrovnikportal.com s radom zapoinje 2000. godine, kao
svojevrsni nastavak news.dubrovnik.hr portala, pokrenutog u Dubrovniku
1998., kada online izdavatvo zaivljava i na lokalnoj razini (Brautovi,
2011., 25.). News je bio u izdanju Radio Dubrovnika i informatike tvrtke
Laus CC.
Iako najstariji portal na podruju Dubrovnika, Dubrovnik portal
nije se puno promijenio od svojih poetaka, pa tako trenutno ima
dizajnerski zastarjelu stranicu dva stupca, od kojih prvi zauzima dvije
treine naslovnice, a drugi je rezerviran za nagradne igre te neke od
47
izdvojenih sadraja. Dominirajua boja je takoer tamno crvena, naglaena

samo u zaglavlju.
Ovaj portal uope nema podjelu na rubrike, to izuzetno oteava
praenje sadraja. Umjesto toga, u gornjem lijevom uglu, ispod naziva
portala, nalazi se ikona pod nazivom navegavanje, (dubrovaka rije za
navigaciju) koja nudi neto nalik rubrikama: novitati, dogaanja, posao,
vrijeme i teaj.
Sredinje mjesto prvoga stupca zauzima pet rotirajuih vijesti
predstavljenih fotografijom, naslovom i tekstom, no radi se veinom o
obavijestima turistike zajednice i ministarstva turizma. Autorskih tekstova
na ovom portalu nema.
Tehnika razina i pristup prezentaciji novosti na ovom portalu je
na nezavidnoj razini. Kao i u sluaju prethodno spomenutog portala,
Dubrovnik net-a, i Dubrovnik portalu nedostaju
iscrpni i analitiki
tekstovi, autorski tekstovi i ekskluziva uope.
Na stranici Alexa Dubrovnik portal zauzima 6 046. mjesto u
Hrvatskoj, a prema ustupljenim AW Stats podacima za rujan 2012., broj
pojedinanih posjetitelja ovog portala je 19 222.
Dubrovnik press - http://www.dubrovnikpress.hr/

Intrigantno, provjereno, aktualno Dubrovnik press pie o svemu
o emu drugi ne znaju, ne smiju ili ne ele geslo je portala osnovanog
sredinom 2011. Direktor je Davor Mladoi, a glavna urednica je Nikolina
Metkovi.
Portal je podijeljen na sljedee tematske odrednice: Grad-upanija,
magazin, sport, miljenja, interview, Hrvatska. Na portalu dominira uta
boja.
Grafiki, radi se o dva, a pri dnu naslovnice o tri stupca.
Ispod velikog loga na utoj podlozi, nalazi se tema dana koja se ne
izmjenjuje s drugim temama, kao to je uobiajeno na drugim portalima.
Dakle, glavni sadraj dominira cijelom naslovnom stranicom najmlaeg
portala na dubrovakom podruju. U rubrici Interview, mjeseno izae
najvie tri intervjua s vanim osobama, no intervjui su zaista iscrpni i
analitiki obraeni. Ono to Dubrovnik press razlikuje od ostalih portala
su izdvojene etiri vijesti (klikanjem ih se moe dobiti jo dvije) na dnu
48
MEDIJI / MEDIA
naslovne stranice pod zajednikim imenom: Po izboru itatelja, koje su

rangirane po itanosti. Ovi tekstovi, veinom autorski potpisani, imaju i
uvjerljivo najvei broj komentara itatelja portala.
Moe se zakljuiti, prema tekstovima i komentarima, kako ovaj
portal naginje desnoj politikoj opciji.
Nakon to je Dubrovaki vjesnik (nekad dominantan po broju
komentara) kod komentiranja preao na sistem registriranja putem
Facebooka, portal Dubrovnik press, iako najmlai portal na
dubrovakom podruju, ima uvjerljivo najvie komentara od svih portala, i
to najslobodnijeg sadraja.
Gledajui i usporeujui komentare na nekoliko dubrovakih
portala, razvidno je da se radi o istim osobama koje se hvataju odreene,
veinom politike teme koja ih intrigira te pod razliitim imenom
komentiraju na vie portala i tako se razraunavaju a neistomiljenicima
koji su uvijek spremni na ovakav duel.
Dubrovnik press zauzima 338. mjesto u Hrvatskoj po posjeenosti
prema stranici Alexa, dok podaci Google Analyticsa govore kako su u rujnu
2012. imali 31 706 pojedinanih posjetitelja (unique visitors).
Kenova info - http://kenova.info/

Portal ljubitelja vizualnih komunikacija iz Dubrovnika Kenova
info, jedni je portal koji ve i u rubrinoj podjeli ima KenovaTV, dakle
rubriku s video snimkama, koje se gotovo i ne pojavljuju na ostalim
portalima. Portal je osnovan krajem 2011., direktor je Maro Bonjak, a
glavni urednik Vedran Pervan.
Ovaj info multimedijalni portal Grada, kako im takoer stoji na
stranici, eli biti drukiji od ostalih dubrovakih portala oito samo
injenicom da posjeduje vie video zapisa, jer ga karakterizira nemar prema
tekstualnom dijelu portala, koji obiluje gramatikim pogrekama.
Poetnom stranicom, odnosno naslovnicom, dominira velika
fotografija preko dva stupca, dok je trei rezerviran za naslov i sadraj
glavne vijesti. Ostatak stranice ine tri stupca s vijestima poredanim po
vanosti, svaka s fotografijom, naslovom i dijelom teksta.
Portal je podijeljen na rubrike i sadrava ve spomenuti Kenova
TV, ir po Gradu, upanija, najave i sport. Otvaranjem bilo koje od
49
rubrika trei stupac izdvojenih vijesti predstavljenih kraim tekstom ostaje

isti.
Prouavajui napise na portalu Kenova info, zakljuak je da na
ovom portalu, iako imaju nekoliko novinara, barem
sudei po
impressumu, manjka autorskih tekstova, jer ih je veina preuzeta iz
tiskovina ili s ostalih portala. Takoer, kao to je ve reeno, u napisima se
moe uoiti puno pogreki, to nikako ne ide u prilog ovom portalu,
unato injenici da naginju mulitmediji, kako sami istiu, a ne
novinarskim napisima u pravom smislu te rijei.
Prema stranici Alexa, Kenova info zauzima 1 389. mjesto u
Hrvatskoj, a ustupljeni podaci Google Analyticsa za mjesec rujan 2012.
kazuju kako je ovaj portal imao 8 841 pojedinanih posjetitelja (unique
visitors) u spomenutom razdoblju.
Zakljuak
Govorei o portalima na podruju Dubrovnika, prva stvar koja
upada u oi je njihova brojnost na 40-ak tisua stanovnika, na
dubrovakom podruju postoji ak sedam portala. Dakle, Dubrovnik je
oito plodno tlo za razvijanje lokalnih online medija, no, obzirom na mali
broj stanovnika postavlja se pitanje potrebe njihova postojanja, kao i
ekonomske odrivosti.
Dubrovaki vjesnik, Du list, Dubrovnik press, Dubrovnik net,
Dubrovnik portal vidljivo je kako nazivi portala veinom ukazuju na
njihovu lokalnost, a tu su i oni malo openitijeg nazivlja Portal oko i
Kenova. Portal oko je, moda zbog toga to je i zapoeo svoj rad, najprije
kao nacionalni, a ne lokalni portal, jedini portal na ijim stranicama udarne
vijesti ponekad nisu iskljuivo lokalnog, dubrovakog karaktera, nego
mogu biti i nacionalne. Ipak, primat u ureivakoj politici imaju vijesti
lokalnoga karaktera.
Od sedam portala, samo dva, Dubrovaki vjesnik i Du list, nastali
su na temeljima konvencionalnog, papirnatog izdanja koje jo uvijek
supostoji s portalom, dok ostali portali egzistiraju samo online. Svojevrsna
je iznimka vidljiva na primjeru portala oko, koji ima cijelu rubriku pod
nazivom besplatne novine s podruja Dubrovnika Glas grada ova
novina, jednako tako, na nekoliko svojih stranica prenosi sadraje sa
50
MEDIJI / MEDIA
spomenutog portala. Ovdje se radi o jedinoj pravoj konvergenciji, jer jedan

portal reklamira novinu koja nije dio iste tvrtke.
Za pretpostaviti je da veina posjetitelja koristi dubrovake online
medije iskljuivo za lokalne vijesti, zbog toga veina portala (izuzev ve
spomenutog Portala oko) ne objavljuje uzaludno nacionalne i globalne
vijesti, jer takvi online mediji ve postoje.
Iako gotovo svi dubrovaki portali imaju rubrike tipa Vae
vijesti, oito je da relativno mali broj ljudi sudjeluje u njihovom stvaranju,
pa ak i relativno mali broj ljudi komentira napise dubrovakih portala,
naroito nakon uvoenja komentiranja preko Facebooka, to je dovelo do
nedostatka anonimnosti.
Ono to se moe generalno zamjeriti dubrovakim online medijima
je objavljivanje gotovo istih informacija na svim portalima, no to je boljka
dananjeg novinarstva, a ne nuno samo dubrovakih portala.
Takoer, vidljivo je i veliko oslanjanje na objave za medije, a ne
autorske tekstove, no ovakvo postupanje takoer karakterizira suvremeno
novinarstvo, a ne samo dubrovake portale.
Nekim portalima nedostaje profesionalnosti, ak i osnovne
pismenosti, a svi bi trebali poraditi na aurnosti, na eem objavljivanju
to svjeijih informacija. Pojedini portali gotovo oito izraavaju i svoju
politiku orijentiranost.
Unato svemu spomenutom, injenica je ipak da dubrovaki portali
zasigurno pridonose povezanosti lokalne zajednice te bi uz malo vie truda
mogli postati autoriteti kojima bi se lokalna zajednica puno vie obraala.
Literatura
Brautovi, Mato, (2011.), Online novinarstvo, kolska knjiga, Zagreb
Castells, Manuel (2003.) Internet galaksija, Naklada Jesenski i Turk,
Zagreb
Salwen Michael Brian, Garrison Bruce, Driscoll Paul D., (2005.),
Online news and the public, Lawrence Erlbaum Associates Inc.
The Young Foundation (2010.), Joining the Conversation: An
Introduction to Hyperlocal Media, Local Government Improvement and
Development
51
Turek, Franjo (1999.), Globalizacija i globalna sigurnost, Hrvatska

udruga za meunarodne studije
Uvod u medije (grupa autora, ur. Zrinjka Peruko) (2011.); str. 203218 N. Prelog: Novi mediji i novinstvo na internetu. Naklada Jesenski i
Turk, Zagreb
Ostali izvori:
Mileti, Nika (2011.), Radne rutine i organizacija rada online
medija na primjeru portaloko.hr-a, diplomski rad
Predmet istraivanja:
Dubrovaki vjesnik- http://dubrovacki.hr
Du list - http://www.dulist.hr/
Dubrovnik net - http://www.dubrovniknet.hr/
Dubrovnik portal - http://www.dubrovnikportal.com/
Dubrovnik press - http://www.dubrovnikpress.hr/
Kenova. Info - http://kenova.info/
Portal oko - http://www.portaloko.hr/
53
ODNOSI S JAVNOSTIMA
Izvorni znanstveni lanak
UDK 659:316.7
Primljeno 21. travnja 2012.
Razlike u kulturalno prilagoenim

strategijama upravljanja konfliktima
kod dravnih slubenika u Ustavnom
sudu Republike Hrvatske
Saetak
Cilj naeg istraivanja bio je utvrditi razlike u nainima upravljanja konfliktima
meu dravnim slubenicima u Ustavnom sudu Republike Hrvatske, u odnosu prema
dvjema demografskim varijablama: spolu i razini strune spreme. U istraivanju je
sudjelovao 71 ispitanik, ukupno ak 68% iz osnovne populacije, tj. svih zaposlenika u
Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Koristili smo se upitnikom Uporaba konfliktnih
strategija, za mjerenje zastupljenosti razliitih stilova upravljanja konfliktima, metrijski
prilagoenim hrvatskoj populaciji. Rezultati su pokazali da ne postoje statistiki bitne
razlike u zastupljenosti razliitih naina upravljanja konfliktima niti u odnosu prema
spolu, niti u odnosu prema razini strune spreme. Meutim, izgleda da rezultati daju
uporite za pretpostavku o antikonfliktnoj kulturi. Dan je pregled prednosti i
nedostataka te praktinih implikacija istraivanja i smjernice za budua.
Kljune rijei: strategije, komunikacija, konflikti, razlike, povezanost,
slubenici
Joko Sindik je doktor znanosti i znanstveni suradnik Instituta za antropologiju, Zagreb, Hrvatska, epota: josko.sindik@inantro.hr, Snjeana Konopljak, mag., Ustavni sud Republike Hrvatske, Zagreb,
Hrvatska, e-pota: snjezana_konopljak@usud.hr, Ljubica Baki-Tomi je doktorica znanosti i izvanredna
profesorica Uiteljskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska, e-pota: lj.bakic-tomic@ufzg.hr
54
PUBLIC RELATIONS
UDK 659:316.7
Received April 21st, 2012
Differences in conflict management

strategies at civil servants in the
Croatian Constitutional Court
Abstract
The aim of our research was to determine which are the most common ways
of managing conflict at state officials in the Croatian Constitutional Court, in relation
with two certain demographic variables: seks and education level. The study involved a
71 subjects, 68% of the total, even from the basic population, i.e. the total number of
employees in the Croatian Constitutional Court. We used the questionnaire Use conflict
strategies, which measures the representation of conflict management styles. The
questionnaire was metrical adjusted to the Croatian population. The results showed that
there were no statistically significant differences in the representation of different ways
of managing conflict, or in relation to sex, or in relation to the education level. However,
it seems that the results provide a base for the hypothesis about anti-conflict culture. An
overview about the advantages and disadvantages, and practical implications of research
and guidelines for the future, was given.
Keywords: strategy, communication, conflicts, differences, correlations,
officials
Josko Sindik has PhD and he is a scientific associate at Institute of Antrophology, Zagreb, Croatia, Email: josko.sindik@inantro.hr, Snjezana Konopljak, mag., Croatian Constutional Court, Zagreb, Croatia,
E-mail: snjezana_konopljak@usud.hr, Ljubica Bakic-Tomic has PhD and she is an associated professor at
Faculty of Teaher Education, Zagreb, Croatia, E-mail: lj.bakic-tomic@ufzg.hr
J. Sindik, S. Konopljak, Lj. Baki-Tomi: Razlike u kulturalno prilagoenim...
55
Uvod
Premda nisu sami po sebi ni dobri niti loi, u poslovnom svijetu
sukobi (konflikti) openito i njihove posljedice uvijek su bitni, pa je zato
vano uiti i stjecati vjetine upravljanja sukobima. Unaprjeenje institucije
u cjelini, ali i unaprjeenje osobnosti i radne uinkovitosti svakog
pojedinca, esto ovisi i o vjetinama rjeavanja konfliktnih situacija.
tovie, vjetina rjeavanja konfliktnih situacija vana je za unaprjeenje
cjelokupne komunikacije i u svakodnevnom ivotu. Konflikt (sukob) je
neizbjean fenomen na svim razinama ljudskog komuniciranja, jer ga
stvaraju disharmonija i mimoilaenje ne samo u ponaanju, ve i u
osjeajima, ciljevima, eljama, pa ak i osnovnim ivotnim potrebama.
Bahtijarevi iber (1999.) definira konflikt kao proces socijalne interakcije
i socijalnu situaciju u kojoj se interesi ili aktivnosti sudionika (pojedinaca ili
grupa) meusobno stvarno ili prividno suprotstavljaju, blokiraju i
onemoguavaju ostvarivanje njihovih ciljeva. Obino ukljuuje borbu za
osiguranje resursa, moi, statusa ili nekih drugih povlastica, elja, interesa i
ciljeva pojedinaca, grupa ili organizacija. Konflikt je uvijek vezan uz ljudske
i grupne interakcije. Konflikt je dinamian proces koji se odraava na
razliitim razinama, a moe se pojavljivati u latentnom ili manifestnom
obliku, o emu ovisi i mogunost njegova rjeavanja. Kako e se pojedinac
ponaati u konfliktu, ovisi o tome u kojoj mjeri nastoji uvaiti interese
drugih (integracija), a u kojoj mjeri nastoji uvaiti vlastite interese
(distribucija). Razliiti su naini na koje ljudi pokuavaju rijeiti konfliktne
situacije na poslu i u ivotu openito. Upravljanje konfliktima (engl.
conflict management) je proces i aktivnost usmjerena na spreavanje
disfunkcionalnih i destruktivnih posljedica konflikata i usmjeravanje
energije konfliktnih situacija i sueljenih grupa u akciju identificiranja i
rjeavanja problema. O nainu i uspjenosti upravljanja konfliktima ovisi
djelotvornost organizacije. Postoje razliiti pristupi upravljanju i rjeavanju
konflikata, s razliitim efektima. To su izbjegavanje (neuvaavanje niti
svojih, niti tuih interesa), prilagodba (uvaavanje tuih, ali ne i svojih
interesa), konfrontacija (uvaavanje samo svojih interesa), kompromis
(djelomino uvaavanje i svojih, i tuih interesa), suradnja (uvaavanje i
svojih, i tuih interesa) (Deutch, Gordon i Robins, iz Braja, 1994.), dok
Birkenbihl navodi jo ujedinjavanje, udvajanje i mimoilaenje (Braja,
1994.). Da bi se kvalitetno upravljalo konfliktima, potrebno je poznavati
konfliktnu situaciju, dotadanje odnose sukobljenih, znati vrijeme kad je
56
konflikt nastao i vrijeme raspoloivo za rjeavanje sukoba (Weeks, 1994).

U veini situacija, suradnja i kompromis su najprikladnije strategije za
veinu uobiajenih konfliktnih situacija, dok su kompeticija, izbjegavanje i
prilagodba neto manje prikladne, ali mogu u odreenim prilikama biti vrlo
korisni (WMD, 2009.). Meutim, nipoto se ne moe rei da postoji jedan
nain rjeavanja konflikata koji bi bio najbolji za sve situacije, pa je nuno
znati prepoznati u kojoj je situaciji upravo odabrana strategija upravljanja
konfliktima najpogodnija.
Definicija dravnih slubenika mogla bi biti sljedea: to su osobe
koje kao redovno zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga dravnih tijela
koji je utvren Ustavom, zakonom ili drugim propisom donesenim na
temelju zakona. Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima
(Narodne novine, 2001.) definira da su dravni slubenici osobe visoke,
vie ili srednje strune spreme u dravnim tijelima, koji kao redovito
zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrenih Ustavom,
zakonom, uredbom ili poslovnikom donesenim na temelju Ustava i
zakona. Meutim, dravni slubenici su i osobe visoke, vie ili srednje
strune spreme koji u dravnim tijelima obavljaju informatike poslove,
ope i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i
raunovodstvene poslove i sline poslove. Namjetenici su osobe srednje i
nie strune spreme koji u dravnim tijelima rade na pomono-tehnikim
poslovima i ostalim poslovima, ije je obavljanje potrebno radi
pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga dravnih tijela
(Narodne novine, 2001.). Uloga dravnih slubenika u hrvatskom drutvu
mijenjala se i mijenja se kroz razdoblja. Meutim, moramo uzeti u obzir i
injenicu da se poslovi u javnim i dravnim slubama u znaajnijoj mjeri
meusobno razlikuju. Ve i spekulativnom analizom (koju potkrepljuju
rezultati brojnih istraivanja u dravnom i javnom sektoru) moe se
pretpostaviti da veina tih poslova moda nedostatno potie nastanak i
opstanak tri psiholoka stanja koja motiviraju zaposlene (Hackman i
Oldham, 1980.). Ova tri stanja su: 1) osjeaj svrhe (zaposlenici vide svoj
posao kao svrsishodan u kontekstu radne organizacije); 2) osjeaj
odgovornosti (zaposlenici se osjeaju odgovornim za kvantitetu i kvalitetu
svojeg posla); 3) znanje o rezultatima (koliina povratnih informacija koju
primi zaposlenik izravno utjee na to koliko e napora uloiti u svoj rad). I
dok osjeaj svrsishodnosti poslova u dravnom i javnom sektoru moe
varirati slino kao i kod poslova u privatnom sektoru, u praksi se moe
zamijetiti da je osjeaj odgovornosti kod poslova u dravnom i javnom
sektoru moda u prosjeku manji nego u poslovima u privatnom sektoru.
57
Moderni dravni slubenik mora poznavati ne samo pravo i zakon

svoje drave, ve i pravo Europske unije, ali i drugih drava. Osim znanja
iz podruja koje obavlja u dravnoj slubi, za uinkovitu komunikaciju, uz
ostale komunikacijske vjetine dravnih slubenika, potrebno je upoznati i
usvojiti razliite stilove u upravljanju konfliktom. Osvjetavanjem njihovih
pozitivnih strana, pojedinac ui prepoznati situacije u kojima su odreeni
stilovi upravljanja konfliktima najpogodniji za uspjenu komunikacijsku
interakciju, i s aspekta socio-emocionalnih odnosa (tj. organizacijske klime)
i s aspekta radne uinkovitosti. Stilovi upravljanja konfliktima i njihovo
poznavanje te uspjena odgovarajua primjena posebno je znaajna kod
zaposlenika u visoko hijerarhijski pozicioniranoj dravnoj instituciji,
Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Ustavom Republike Hrvatske
ustrojen je, uz zakonodavnu, izvrnu i sudbenu vlast (tzv. trodioba vlasti), i
Ustavni sud Republike Hrvatske kao, uvjetno reeno, etvrta vlast ili
meuvlast. Ova institucija utjee na sve tri vrste dravne vlasti u
granicama utvrenim Ustavom Republike Hrvatske. Osnovna zadaa
Ustavnog suda je apstraktna kontrola ustavnosti zakona odnosno
ustavnosti i zakonitosti drugih propisa u kojoj Ustavni sud ima kasacijske
ovlasti, ali postoji i konkretna kontrola pojedinanih akata tijela dravne i
javne vlasti koja se provodi pomou instituta ustavne tube radi zatite
ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom (Omejec, 1999,
str. 41). Posebnost ove visoke dravne institucije u praksi se prepoznaje
kao njegovanje vlastitih implicitnih normi ponaanja i standarda
komunikacije koje se tradicionalno prenose s generacije na generaciju. Ovi
standardi obuhvaaju i formalni i neformalni aspekt komunikacijskih
obrazaca, koji prate, prema percepcijama samih zaposlenika, visok
standard rada, uinka i potivanja meusobnih odnosa. Moe se
pretpostaviti da su ovakvi obrasci komuniciranja nuni u instituciji u kojoj
se odnosi temelje na velikim generacijskim i hijerarhijskim (statusnim)
razlikama izmeu pojedinaca. Sve to potencijalno za posljedicu ima
razliitost u iskustvu, percepciji, miljenju, vrijednostima, i konano
statusu. Strogi hijerarhijski ustroj s podjelom poslova koji su meusobno
povezani, stvaraju specifinu organizacijsku klimu, koja se vjerojatno
odraava i na zastupljenost naina upravljanja konfliktima.
S obzirom da u literaturi nismo pronali istraivanja koja su
ispitivala naine upravljanja konfliktima kod ovakvog profila dravnih
slubenika, eljeli smo to ispitati, kao i razlike u upravljanju konfliktima
kod slubenika razliitog spola i razliitih razina strune spreme.
Primjerice, moglo bi se pretpostaviti da postoje spolne razlike u nainima
58
upravljanja konfliktima, koje su blisko povezane sa spolnim stereotipima i

spolnim ulogama, koje utjeu na spolne stereotipe i obrnuto (Weiner,
1985.; Weiner, Russell i Lerman, 1979.). Spolnu ulogu ine odreena
ponaanja, stavovi i aktivnosti koje drutvena zajednica oekuje od
pripadnika odreenog spola (Devine, 1989., Mayers, 1993.). Istraivanja iz
podruja spolnih stereotipa pokazala su da se tipini mukarac smatra
asertivnijim, aktivnijim, objektivnijim, racionalnijim i kompetentnijim od
tipine ene, a tipina ena se smatra pasivnijom, emocionalnijom,
submisivnijom, suosjeajnijom i osjetljivijom od tipinog mukarca
(Spence, Deaux i Helmreich, 1985.). Za mukarce se tako smatra da u
veoj mjeri posjeduju tzv. instrumentalne karakteristike, npr. orijentirani
su prema cilju, neovisni i odluni, a za ene da u veoj mjeri posjeduju tzv.
ekspresivne karakteristike, na primjer orijentirane su na meuljudske
odnose, ljubazne i osjeajne (Spence, Deaux i Helmreich, 1985.). Iz ovog
opisa, ukoliko se rukovode stereotipnim oekivanjima, mogli bismo
pretpostaviti da su mukarci moda vie skloni borbi/kompeticiji
(konfrontacija), a ene prilagodbi, kod rjeavanja konflikata. S druge strane,
mogli bismo pretpostaviti da iskusniji i obrazovaniji zaposlenici odabiru
konstruktivnije strategije rjeavanja konflikata, u odnosu prema manje
iskusnim i manje obrazovanim. Meutim, u naem prethodnom radu
(Konopljak, Sindik i Baki-Tomi, 2009) koristili smo se izvornim
dimenzijama upitnika, koje nisu pokazale posve zadovoljavajue metrijske
karakteristike. Pokazalo se da je najei nain za rjeavanje sukoba bio
suradnja integracija, a najrjei natjecanje/borba. Nisu pronaene statistiki
znaajne korelacije izmeu dimenzija upravljanja sukobima i radnog
iskustva. Nisu pronaene spolne razlike u odnosu prema spolno
neutralnim" nainima upravljanja konfliktima (kompromis, suradnja i
izbjegavanje). ene su bile sklonije strategiji prilagoavanja, dok u
suoavanju borbom nismo pronali razlike.
Cilj ovog istraivanja bio je utvrditi razlike u nainima upravljanja
konfliktima kod dravnih slubenika u Ustavnom sudu Republike
Hrvatske, u odnosu prema dvije socio-demografske varijable (spol i razina
strune spreme). U svrhu odgovora na glavni cilj istraivanja, odredili smo
dva podcilja: utvrditi spolne razlike u zastupljenosti pojedinih naina
upravljanja konfliktima (1) i utvrditi razlike u zastupljenosti pojedinih
naina upravljanja konfliktima u odnosu prema razini strune spreme (2).
59
Metode
Ispitanici
Istraivanje je provedeno tijekom srpnja 2009. godine, i u njemu je
sudjelovao 71 ispitanik, razliitog stupnja strune spreme (strukturu uzorka
po strunoj spremi vidjeti u tablici 1), ukupno ak 68% iz osnovne
populacije, tj. ukupnog broja zaposlenika u ovom sektoru rada (dravni
slubenici Ustavnog suda Republike Hrvatske). Podaci o dobi ispitanika
nisu se prikupljali, jer smo pretpostavili da su varijable radnog iskustva
relevantnije (tablica 2). Rije je o prigodnom uzorku ispitanika (svi
slubenici osim visokih dunosnika, koji su pristali na sudjelovanje u
istraivanju).
Tablica 1. Struktura uzorka s obzirom na spol i strunu spremu
STRUNA SPREMA
SSS
VS
bacc
VSS
Ukupno
spol
% spol
ENE
18
22
52
73 %
MUKARCI
Ukupno struna
sprema
19
27 %
27
10
31
71
100 %
38 %
14 %
4%
44 %
100 %
Ispitanici
UKUPNO %
Tablica 2. Struktura uzorka s obzirom na spol i radno iskustvo

RADNO ISKUSTVO
Ispitanici
do 5
god.
do 10
god.
do 30
god.
vie od
30 god.
Ukupno
spol
% spol
ENE
30
52
73 %
MUKARCI
Ukupno radno
iskustvo
15
27 %
11
45
10
71
100 %
UKUPNO %
7%
16 %
63 %
14 %
100 %
60
Istraivanje je provedeno anonimno, uz naglaenu povjerljivost podataka

(koritenje iskljuivo u znanstvene svrhe), te uz odobrenje predsjednice
Ustavnog suda.
Varijable
U istraivanju smo za testiranje razlika izmeu ispitanika u odnosu
prema nainima upravljanja konfliktima koristili nominalne varijable spol,
te razina strune spreme (SSS i VS spojene su u kategoriju uvjetno reeno
nie strune spreme, a univ./stru.bacc i VSS u kategoriju uvjetno reeno
vie strune spreme) kao zavisne, dok su dimenzije Upitnika (tj. strategije
upravljanja konfliktima) bile nezavisne varijable.
Za prikupljanje podataka koriten je upitnik Uporaba konfliktnih
strategija (Johnson i Johnson, 1987., iz Baki-Tomi, 2003.) koji se sastojao
od 20 tvrdnji koje se odnose na zastupljenost stilova upravljanja
konfliktima. Skala procjene u Upitniku je bila Likertova tipa od pet
stupnjeva, gdje je procjena brojkom 5 znaila potpuno slaganje, a 1
potpuno neslaganje sa sadrajem tvrdnje.
Dimenzije upitnika u izvornoj verziji upitnika bile su:
suradnja/integracija, kompromis, prilagoavanje, kompeticija/borba i
izbjegavanje konflikta (strategije upravljanja konfliktima). Meutim, na
temelju rezultata analize pouzdanosti izvornih dimenzija upitnika, dvije su
se dimenzije pokazale nezadovoljavajue pouzdanima: suradnja/integracija
(=,36), te kompromis (=,09). Zato su primjenom postupka faktorske
analize (analiza glavnih komponenti s varimax rotacijom), a prema
kriterijima Guttman-Kaiserova kriterija, uz potivanje zahtjeva o
interpretabilnosti dobivenih dimenzija, dobivene samo tri dimenzije
strategija upravljanja konfliktima (Sindik, Konopljak i Baki-Tomi, 2012).
Dimenzije kompeticija/borba (12,23 % objanjene varijance) te
izbjegavanje konflikta (12,65 % objanjene varijance) bile su praktiki
istovjetne izvornim dimenzijama upitnika, dok su se suradnja/integracija,
kompromis, prilagoavanje spojile u jedinstvenu dimenziju
prilagoavanje/kompromis/suradnja (17,52 % objanjene varijance, u
daljem tekstu kombinirana strategija). Sve dobivene dimenzije su
pokazale zadovoljavajuu pouzdanost (tablica 4), a tumae zajedno 42,40%
ukupne varijance. Ove tri varijable definirane su kao jednostavna linearna
kombinacija procjena za estice koje ih definiraju. Dimenziju izbjegavanje
61
odreuju etiri estice (r.b. 6, 9, 11, 16), dimenziju kompeticija/borba est

estica (r.b. 2, 7, 12, 14, 17, 19), a kombiniranu strategiju preostalih deset
(r.b. 1, 3, 4, 5, 8, 10, 13, 15, 18, 20).
Za svaku je pojedinu dimenziju izraunat koeficijent pouzdanosti
Cronbachov , a njegove vrijednosti su bile: ,60 (kompeticija/borba), 0,71
(kombinirana strategija), te ,74 (izbjegavanje). Dakle, u prosjeku moemo
rei da je pouzdanost dimenzija upitnika bila relativno niska ali
zadovoljavajua, prema najblaim kriterijima pouzdanosti, koje za
konativne karakteristike predlae Nunnally (1978.).
Metode statistike obrade

Obrada podataka provedena je programskim paketom SPSS 17. Uz
metode za odreivanje metrijskih karakteristika upitnika (metoda glavnih
komponenti s varimax rotacijom i koeficijenti pouzdanosti mjerenja), za
odgovore na ostale probleme istraivanja koritene su metode deskriptivne
statistike (aritmetika sredina, standardna devijacija, minimum i
maksimum). Za ispitivanje razlika u rezultatima izmeu razliitih dimenzija
Upitnika, u odnosu prema zavisnim varijablama koritena je
diskriminacijska analiza, dok su analizom varijance ispitane znaajnosti
grupiranja ispitanika u odnosu prema diskriminacijskoj funkciji za varijable
spol, odnosno razina strune spreme.
Rezultati i rasprava
Najprije smo izraunali temeljne deskriptivne pokazatelje za sve
estice upitnika Uporaba konfliktnih strategija (tablica 3).
Tablica 3. Prosjene vrijednosti za upitnik Uporaba konfliktnih strategija
Varijabla - tvrdnja
1.
Nita nije toliko vano da bi se zbog

toga trebalo sa suradnicima
sukobljavati.
Min.
Max.
Aritmet.
sredina
Std.
devijacija
3,87
1,04
62
2.
Postoje samo dvije vrste ljudi:

dobitnici i gubitnici.
3. Tko tebe kamenom, ti njega kruhom!
4. Kada dvoje popuste na pola puta,
prihvatljiva odluka je na pomolu.
5. Tko stalno traga za istinom taj ju i
nae.
6. Najbolji nain upravljanja konfliktima
jest - da ih izbjegavamo.
7. Cilj opravdava sredstvo.
8. Ljubazne rijei puno daju, a malo
kotaju!
9. Dobiti dio onoga to elimo bolje je
nego ne dobiti nita.
10. Iskrenost, potenje i vjerovanje
mogu pokrenuti planine.
11. Treba izbjegavati svadljive osobe,
jer nam one mogu donijeti samo zlo.
12. Osoba koja je nepopustljiva, dovodi
druge u poziciju da moraju odustati.
13. Ubij svoje neprijatelje ljubaznou!
14. Poklonima se stvaraju prijateljske
veze.
15. Ako se otvoreno suoimo s
konfliktom, pronai emo najbolje
rjeenje.
16. Treba drati na odstojanju ljude s
kojima se ne slaemo.
17. Bitke dobivaju oni koji vjeruju u
pobjedu.
18. Njene rijei jae su od tvrdih srca.
19. Koliko ti meni toliko i ja tebi - to je
potena igra!
20. Niti jedna osoba nema konaan
odgovor, ali moe dati svoj skroman
doprinos.
kombinirana strategija
2,13
1,31
2,92
1,32
4,21
0,77
3,77
1,22
3,70
1,29
2,55
1,44
4,66
0,72
4,21
0,79
4,44
1,05
4,13
1,04
3,35
1,39
3,92
1,11
1,93
1,20
4,30
0,85
3,75
1,13
4,24
0,82
4,46
0,75
3,18
1,32
4,52
0,79
20
44
36,86
4,93
izbjegavanje
20
15,79
3,23
kompeticija / borba
28
17,38
4,39
to se tie razlika u zastupljenosti pojedinih naina upravljanja konfliktima

meu naim ispitanicima, ve inspekcijom rezultata u tablici 3. moemo
jasno vidjeti da je izbjegavanje u prosjeku najei nain upravljanja
konfliktima, a kompeticija/borba najrjei. U prethodnom istraivanju
63
(Konopljak, Sindik i Baki-Tomi, 2009.) autori pretpostavljaju da se uz

suradnju/ integraciju nai ispitanici najee koriste strategijama koje se
zapravo svode na izbjegavanje konflikta (izbjegavanje i prilagoavanje),
dok se rjee se koriste drugom u pravilu konstruktivnom strategijom
(kompromis). Autori pretpostavljaju da je izbjegavanje konflikta u praksi
esto najracionalnije rjeenje. Ovu relativno pasivna strategija (koja
zahtijeva najmanje napora pojedinca) pojedinac moda procjenjuje kao
najpogodniju, poto je zbog utjecaja brojnih faktora komunikacijskog
okruenja teko procijeniti koliko e neko rjeenje konflikta biti uspjeno,
ukoliko koristimo neku od vie aktivnih strategija (kompeticija, suradnja,
kompromis). Zato se na temelju vrijednosti s najveim prosjenim
rezultatima moe pretpostaviti da ispitanici u komuniciranju s poslovnim
suradnicima moda pridaju veu vanost meusobnom odnosu
(njegovanje dobrih odnosa), ee zapostavljajui osobne ciljeve, a
moda i ciljeve komunikacije. Drugim rijeima, izbjegavanje sukoba
najbolji je (preventivni) nain za njegovo rjeenje.
Tablica 4. Diskriminacijska analiza za dimenzije upitnik Uporaba konfliktnih
strategija u odnosi na zavisnu varijablu spol
Znaajnost diskriminacijske
funkcije
Karakteristini
korijen
Wilksova
lambda
Kanonika
korelacija
2-test (stupnjevi
slobode)
Diskriminacijska funkcija
,06
,95
,23
3,61 (3)
>,20
VARIJABLE
Korelacija s
Wilksova
diskriminacijskim
lambda
faktorom
,80
F-test
(1,69)
M
mukarci
M
ene
mukarci
ene
2,78
>,10
35,26
37,44
5,48
4,64
kombinirana
,96
izbjegavanje
1,00
,17
,11
>,20
15,58
15,87
3,73
3,06
kompeticija/borba
,99
-,53
1,05
>,20
18,26
17,06
5,04
4,13
Legenda: M= aritmetika sredina; = standardna devijacija
Nastojali smo utvrditi postoje li spolne razlike u nainima

upravljanja konfliktima. Postupkom diskriminacijske analize nisu
pronaene razlike izmeu dva spola niti kad sagledavamo rezultate u cjelini
(centroidi grupa su prilino, ali statistiki neznaajno udaljeni -,38 za muki
i ,14 za enski spol), niti pojedinano (ANOVA za svaku strategiju
pojedinano, u odnosu prema diskriminacijskoj funkciji). Drugim rijeima,
na temelju diskriminacijske funkcije ne moe se statistiki znaajno
64
uspjeno razvrstati ispitanike po spolu na temelju njihova naina upravljanja

konfliktima. Dakle, prvu hipotezu istraivanja, koju smo mogli odrediti
oekivanjima na temelju spolnih stereotipa, smo odbacili.
Od svih naina upravljanja konfliktima, priblina tendencija spolnih
razlika (ali znaajna tek uz p>,10) pronaena je jedino za kombiniranu strategiju
upravljanja konfliktima (koja je neto dominantnija kod ena), vjerojatno jer se
(u prethodnom istraivanju Konopljak i Sindika (2009.)) pokazalo da strategiju
prilagoavanje (kao dio kombinirane strategije) ee koriste ene (tablica 4).
Takoer, tek neznatno ea tendencija koritenja strategije kompeticija/borba
kod mukaraca daje uporite za odbacivanje ove hipoteze o spolnim razlikama u
rjeavanju konflikata. Ni kod izbjegavanja oekivano nismo pronali statistiki
znaajne razlike izmeu mukaraca i ena. U dodatnoj analizi usporedili smo
rezultate mukaraca i ena za pojedinane tvrdnje i utvrdili smo da su statistiki
znaajne razlike pronaene samo za prvu tvrdnju, tj.: Nita nije toliko vano da
bi se zbog toga trebalo sukobljavati sa suradnicima. (t=-2,00; p<,05), i to u
smjeru veih rezultata za ene, to je vidljivo iz vrijednosti aritmetike sredine.
Ovaj podatak ipak upozorava na mogunost da na podruju upravljanja
konfliktima meu dravnim slubenicima u Ustavnom sudu moda ipak postoji
odreeno zanemarivanje vlastitih interesa i potreba. S druge strane, u brojnim
istraivanjima se pokazalo da postoje uroene bioloke razlike izmeu
mukaraca i ena, koje se odnose na brojne aspekte psihofizikog
funkcioniranja (Hyde, 1994.), pa tako i drutveni aspekt. Zato moemo
pretpostaviti da su rezultati vjerojatno posljedica dijelom bioloke razliitosti
mukaraca i ena, a dijelom posljedica spolnih stereotipa i spolnih uloga
uvrijeenih u naem drutvu.
Tablica 5. Diskriminacijska analiza za dimenzije upitnik Uporaba konfliktnih
strategija u odnosi na zavisnu varijablu razina strune spreme
Znaajnost diskriminacijske
funkcije
Karakteristini
korijen
Diskriminacijska funkcija
,10
VARIJABLE
Korelacija s
Wilksova
diskriminacijski
lambda
m faktorom
Wilksova
2-test
Kanonika korelacija
lambda
(stupnjevi slobode)
,91
F-test
(1,69)
,31
6,68 (3)
p
>,05
M
nia
M
via
nia
via
5,51
kombinirana
,96
,660
3,13
>,05
37,84
35,79
4,18
izbjegavanje
,98
,463
1,53
>,20
16,24
15,29
3,41
3,00
kompeticija/borba
,96
,633
2,88
>,05
18,22
16,47
4,85
3,69
Legenda: M= aritmetika sredina; = standardna devijacija
65
Nastojali smo utvrditi postoje li razlike u odnosu prema razini

strune spreme u nainima upravljanja konfliktima. Postupkom
diskriminacijske analize nisu pronaene razlike izmeu dva spola niti kad
sagledavamo rezultate u cjelini (centroidi grupa su prilino, ali statistiki
neznaajno udaljeni ,31 za niu odnosno -,33 za viu strunu spremu), niti
pojedinano (ANOVA za svaku strategiju pojedinano, u odnosu prema
diskriminacijskoj funkciji). Drugim rijeima, na temelju diskriminacijske
funkcije ne moe se statistiki znaajno uspjeno razvrstati ispitanike po
razini strune spreme na temelju njihova naina upravljanja konfliktima.
Dakle, i drugu hipotezu istraivanja, koju smo mogli odrediti oekivanjima
da se obrazovaniji ljudi i ee koriste konstruktivnijim strategijama
rjeavanja konflikata, smo odbacili.
Meutim, dobili smo dva zanimljiva podatka koja dodue nisu
statistiki znaajna, ali su na pragu znaajnosti (uz oba p>,05): nie (ili
manje) obrazovani ispitanici su od vie obrazovanih ee skloni i
kombiniranoj strategiji (koja se veinom moe opisati kao konstruktivna,
za veinu situacija), i kompeticiji/borbi kao najee nekonstruktivnoj
strategiji. I dok je posljednji rezultat u skladu s naim oekivanjima (ee
koritenje kompeticije/borbe kod nie obrazovanih), prvi rezultat (neto
ee koritenje kombinirane strategije kod nie obrazovanih) je suprotan
oekivanjima. Jedno od tumaenja moe biti i u injenici da su nie
obrazovani ee zaposleni na poslovima koji se nalaze nie na ljestvici
poslovne hijerarhije, pa su ee skloni traiti konstruktivna rjeenje ili
zapostavljati svoje potrebe. Naime, vjerojatno su pritom svjesni da izravni
sukob (konfrontacija) s nekim koji je zaposlen na vrsti posla koji je vie na
hijerarhijskoj ljestvici ne moe njemu osobno donijeti puno dobra. S druge
strane, kompeticiju/borbu moda nie obrazovani koriste ee sa sebi
ravnopravnima u hijerarhijskoj ljestvici. Za vie obrazovane vrijedi
obratno: vjerojatnije je da e se izravno sukobljavati (kompeticija/borba)
sa zaposlenicima nie na hijerarhijskoj ljestvici, dok e s poslovno
ravnopravnima odnosno nadreenima traiti konstruktivna rjeenja
konflikta.
Rezultati istraivanja u cjelini upozoravaju na dominantnost naina
upravljanja konfliktima koji iskljuuju otvoreni sukob, ali i dijalog, pa se
problemi vjerojatno radije negiraju kad se moe anticipirati otvoreni sukob.
Dakle, vjerojatno i ovi rezultati podravaju hipotezu o antikonfliktnoj
kulturi organizacije (Rijavec, 1995.), po kojoj ljudi koji izazivaju sukobe
nisu osobito popularni. Ovakva je kultura meutim poslovno
disfunkcionalna, dok odrava privid dobrih meuljudskih odnosa. S toga
66
aspekta, rezultati naeg istraivanja ipak nisu obeshrabrujui, jer je ipak

suradnja/integracija najzastupljeniji nain rjeavanja sukoba.
Jedna, a moda i glavna prednost istraivanja je u injenici da
nismo pronali istraivanje s postojeim instrumentarijem koje je
provedeno ba na zaposlenicima Ustavnog suda. Uzorak (premda je
prigodan) predstavlja vei dio cjelokupne populacije zaposlenika ove
institucije, te vjerojatno daje uvid u dominantne strategije rjeavanja
konflikata u ovoj populaciji. Druga prednost je u pokuaju podomaenja
konstrukta nastalog u inozemstvu. Naime, naini upravljanja konfliktima,
premda svakodnevno uoljivi, nisu univerzalni za sve kulture. U zapadnim
europskim zemljama i u SAD-a, moda se obrasci komuniciranja bitno
razlikuju od onih u naoj zemlji, posebno u ovoj vrsti institucije. Veina
istraivanih konstrukta u drutvenim znanostima koncipirana je na temelju
istraivanja provedenih na populacijama u zapadnjakim kulturama (Golby
i Sheard, 2003.), i nuno ih je prilagoditi uvjetima zemlje u kojima se
istraivanje provodi. A to mnogi sutori istraivanja esto zaboravljaju.
Meutim, istraivanje posjeduje i brojna ogranienja. Ponajprije,
kod zakljuivanja o cjelokupnom uzorku te o spolnim razlikama, moramo
biti svjesni ogranienja da je u ispitanom uzorku ispitanika puno vei broj
ena, u odnosu prema broju mukaraca. Nadalje, hipotezu o spolnim
razlikama postavili smo prvenstveno rukovodei se zahtjevima posla
slubenika Ustavnog suda, ali nismo uzeli u obzir mogue razlike u
poloajima u poslovnoj hijerarhiji (nismo prikupljali i tu vrstu podataka).
Vjerojatno je da postoji mala mogunost generalizacije rezultata, primjerice
za populaciju dravnih slubenika, iz barem dva razloga: heterogenosti
populacije dravnih slubenika u Republici Hrvatskoj, te zbog specifinosti
populacije zaposlenika Ustavnog suda. Daljnje ogranienje proizlazi iz
mogunosti davanja drutveno poeljnih odgovora na tvrdnje, usprkos
garantiranoj anonimnosti i znanstvenoj svrsi istraivanja. Naime,
kooperativne (u ovom sluaju konstruktivne) strategije rjeavanja
konflikata su drutveno uvrijeeno poeljnije, u odnosu prema
nekooperativnima.
U buduim istraivanjima moglo bi se prvenstveno prikupiti
podatke o poloaju ispitanikova radnog mjesta u hijerarhiji dravnog suda.
Nadalje, uzorak ispitanika bi mogao biti sluajan, ili pak obuhvatiti
cjelokupnu populaciju zaposlenika Ustavnog suda. Jedna od strategija
izbora ispitanika mogla bi biti i njihova stratifikacija u odnosu prema spolu.
Na eventualnu drutvenu poeljnost danih odgovora na upitnik te na
67
manju mogunost generalizacije ne moe se bitno utjecati, izuzev moda

korekcijom upute ispitanicima i daljnjim naglaavanjem iskljuivo
znanstvene svrhe istraivanja.
Sa stanovita praktinih implikacija istraivanja moemo sugerirati
da je potrebno usavravati slubenike Ustavnog suda u primjeni boljih
strategija rjeavanja sukoba, u skladu sa zahtjevima trenutka i situacije.
Edukacijom je potrebno osvijestiti meu zaposlenima potrebu uvaavanja
razliitih miljenja i stavova, poticati ih na samokritinost i traenje
kreativnih rjeenja, a za to je potrebna stanovita koliina sukoba miljenja.
Institucija u kojoj meu slubenicima nema sukoba, postaje statina,
apatina i neprilagodljiva na promjene, a potiskivani problemi postaju sve
intenzivniji i tee rjeivi. Dakle, nuno je stvarati uvjete za slobodnu i
otvorenu komunikaciju, prihvaati razliitosti i usmjeravati sve slubenike
k zajednikom cilju. Potrebno je razvijati asertivno ponaanje, raditi na
vlastitoj osobnosti, uiti kako uspjeno upravljati sobom, a posljedino
tome i kako upravljati konfliktima. Pojedinac i institucija u cjelini u
konanici trebaju prihvatiti sukobe kao korisne, neizbjene, ali i prijeko
potrebne sastavnice ivota. Rezultati ovog istraivanja upozoravaju na
potrebu trajnog strunog usavravanja, s naglaskom na razvijanje strategija
i vjetina poeljnog asertivnog ponaanja u upravljanju sukobima.
Zakljuci
Ne postoje spolne razlike u odnosu prema pretpostavljenim trima
dimenzijama naina upravljanja konfliktima (kombinirana strategija,
kompeticija/borba i izbjegavanje).
Takoer ne postoje razlike u odnosu prema istim dimenzijama kad je rije
o razini strune spreme ispitanika. Rezultati ovog istraivanja ukazuju na
potrebu trajnog strunog usavravanja u podruju vjetina upravljanja
sukobima.
68
Literatura
Bahtijarevi iber, F. (1999). Izvori stresa u suvremenim radnim
uvjetima, Slobodno poduzetnitvo, 4: 265-275.
Baki-Tomi, Lj. (2003). Komunikoloko-menaderski profil rukovoditelja
u hrvatskoj policiji. Doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet.
Braja, P. (1994). Pedagoka komunikologija. Zagreb: kolska knjiga.
Devine, P.G. (1989). Stereotypes and Prejudice: Their Automatic
and Controlled Components, Journal of Personality and Social
Psychology, (56), 1: 5-8.
Golby, J., i Sheard, M. (2003). Mental toughness and hardiness at
different levels of rugby league, Personality & individual differences,
(37), 5: 933-942.
Hackman, J.R., i Oldham, G.R. (1980). Work Redesign. Reading,
M.A.: Addison-Wesley.
Hyde, J.S. (1994). Understanding Human Sexuality. New York:
McGraw Hill.
Konopljak, S., Sindik, J., i Baki-Tomi, Lj. (2009). Representation
and sex differences in conflict management strategies for civil
servants in the Croatian Constitutional Court. U: Conference
proceedings of the 3 rd Special Focus Symposiums on ICESKS:
Information, Communication and Economic Sciences in the
Knowledge Society, Zadar, 12-14.11.2009. (ur. V. imovi, Lj.
Baki-Tomi, Z. Hubinkova), str. 48-60.
Mayers, D.G. (1993). Social Psychology. New York: McGraw-Hill.
Nunnally, J. C. (1978). Psychometric theory. New York: McGraw-Hill.
Omejec, J (2009). O potrebnim promjenama u strukturi hrvatskog
ustavnog sudovanja (prilog reformi ustavnog sudovanja). U:
Barbi, J. (ur.). Zbornik radova: Hrvatsko ustavno sudovanje de lege lata i
de lege ferenda. Series: Modernisation of Law, Vol. 10, Zagreb,
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, str. 23-142.
Rijavec, M. (1995). Uspjean menader Svakodnevne metode upravljanja.
Zagreb: MEP Consult.
Sindik, J., Konopljak, S., i Baki-Tomi, Lj. (2012). Konstruktna
valjanost upitnika strategija upravljanja konfliktima kod dravnih
slubenika ustavnog suda. U: Book of manuscripts, Society and
69
technology 2012 Dr. Juraj Plenkovi, 28.-30.6.2012., Lovran,

Croatia (ur. M. Plenkovi i V. Galii), str. 306-317. Zagreb:
International Federation of Communication Associations IFCA,
Croatian Communication Association CCA.
Spence, J.T., Deaux, K., i Helmreich, R.L. (1985). Sex Roles in
Contemporary American Society. U: Lindsey, V.G. & Aronson, E.
(ur.), Handbook of Social Psychology, Vol. 2., New York: Random
House.
Weeks, D. (1994): Osam najvanijih koraka u rjeavanju sukoba. Osijek:
Sunce, Drutvo za psiholoku pomo. Skinuto 24.8.2009. s:
http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199705/70520006-pubs-sar.htm
Weiner, B. (1985). An Attributional Theory of Achievement,
Motivation and Emotion, Psychological Review, (92), 4: 548-573.
Weiner, B., Russell, D., i Lerman, D. (1979). The CognitionEmotion Process in Achievement-Related Contexts, Journal of
Personality and Social Psychology, (37) 7: 1211-1220.
WMD Rjenik (2009). Upravljanje konfliktima. Skinuto 30.9.2009. s:
http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-u/web/upravljanje-konfliktima/
Zakon o dravnim slubenicima (2001). Narodne novine 27 (01).
Skinuto 28.4.2009. s:
http://www.poslovniforum.hr/zakoni/zakon_o_drzavnim_sluzben
icima.asp
71
DRUTVO
Pregledni rad
UDK 32:94 (4+5)
Primljeno 22. listopada 2012.
Andrijana Rabrenovi
Politiki plakat i kult linosti

Saetak
Tema ovog rada je uloga i znaaj politikog plakata u formiranju kulta
linosti. Osnovna hipoteza od koje polazimo jeste da je plakat kao sredstvo
propagande doprinio u kreiranju kulta linosti i nainu predstavljanja pojedinih
vladara. Pokazaemo kako se preko plakata razvijao kult onih linosti koje su obiljeile
XX vijek. Zbog ogranienosti obima rada kao uzorak smo odabrali samo neke od
najreprezentativnijih lidera kao predstavnike odreenih istorijskih epoha i politikih
sistema i to Lenjina, Staljina, Musolinija i Hitlera. Iako je svaka od ovih linosti sa svog
aspekta obiljeila jedan vremenski period i danas su predmet prouavanja politikologa
i istoriara, ali i komunikologa zbog svojevrsne propagandne djelatnosti kojom su se
koristili. U radu emo se koristiti istorijskom, deskriptivnom i komparativnom
metodom, ali i analizom sadraja. Kroz opis vremenskih prilika i upotrebe
propagande predstaviemo koliki je znaaj pridavan plakatu i koliko je ovaj medij
koriten u cilju ojaavanja liderske pozicije. Na primjerima najreprezentativnijih
plakata, od kojih su neki tampani u milionskim tiraima, a na kojima su predstavljeni
voe komunizma, faizma i nacizma pokazaemo kako su koritene brojne
propagandne tehnike u cilju formiranja kulta linosti.
Kljune rijei: plakat, kult linosti, propaganda, Lenjin, Staljin, Musolini,
Hitler
Autorica je magistra znanosti i glavna urednica Radija Bijelo Polje, Crna Gora, e-pota:
rabrenovic.andrijana@gmail.com
72
DRUTVO / SOCIETY
SOCIETY
Review article
UDK 32:94 (4+5)
Received October 22nd, 2012
Andrijana Rabrenovi
Poster and Cult of Personality

Summary
This paper discusses the role and importance of political posters in the
formation of the cult of personality. The basic hypothesis is that the poster as a tool of
propaganda contributing to the creation of the cult of personality and the way of
presenting of the some rulers. We will show that through those posters developed a
cult of personality that marked the twentieth century. Because of the limited the scope
of work as a pattern we have chosen some of the most representative leaders as
representatives of particular historical epochs and political systems, and that Lenin,
Stalin, Mussolini and Hitler. Although each of these aspects of his personality and
marked a period of time and are now the subject matter of political scientists and
historians, but also because of the kind of propaganda activities that were used. In this
paper, we use historical, descriptive and comparative method, and content analysis.
Through description of the historical situation and the use of propaganda we present
what is the significance was given to the poster and how this medium is used to
strengthen the leadership position. At the most representative examples of posters,
some of which are published in millions of copies, and which show the leaders of
Communism, Fascism and Nazism, will show how many propaganda techniques
used in order to form the cult of personality.
Keywords: poster, cult of personality, propaganda, Lenin, Stalin, Mussolini,
Hitler.
The author has MS and she is an editor of Radio Bijelo Polje, Montenegro, E-mail:
rabrenovic.andrijana@gmail.com
A. Rabrenovi: Politiki plakat i kult linosti
73
Uvod
Na poetku rada koji se bavi odnosom politikog plakata i kulta
linosti potrebno je rei neto o ova dva pojma kako bi se moglo govoriti
o znaaju politikog plakata u formiranju kulta linosti.
Od svog nastanka plakat je koriten u umjetnike, komercijalne,
ali i politike svrhe. Ovaj masovni medij vizuelne komunikacije je
posluio i danas slui, kao veoma efikasno sredstvo propagande.
Etimoloki, rije plakat, koja se kod nas koristi, potie od engleske rijei
''poster'', to je neto to je posted up, ili u prevodu postavljeno na stub. Za
ovu englesku rije tvrdi se da potie iz vremena korienja ulinih
stubova za isticanje objava u XVII vijeku. Njemaka rije Anschlag
(Anlag) i francuska rije Affiche (Afi), ukazuju na ''priljepljivanje''
odnosno ''naljepljivanje''. U Maloj enciklopediji Prosvete pie da je plakat
''oglas, proglas, tampana ili ilustrovana objava, obznana; istie se obino
na mestima koja su za to odreena, na stubovima, zidovima, po
izlozima...'' (Bihalji-Merin, 1967:303). Po definiciji plakat je reprodukcija,
poto se masovno proizvodi, budui da se umjetnika djela litografija,
grafika i sl. reprodukuju u ogranienom, striktno odreenom broju
primjeraka. Slavujevi odreuje plakat kao ''list papira koji se masovno
izlae na javnim mestima privrivanjem na podlogu, ali moe da se
koristi i kao opti pojam koji obuhvata plakat u uem smislu, poster i
letak'' (2007:177). Rikards je takoe tvrdio da plakat mora da bude javno
izloen i da pretpostavlja moderan koncept javnosti, u kome su lanovi
drutva definisani prvenstveno kao posmatrai i potroai (1971:3). S
obzirom na brojne prednosti koje ima u odnosu na ostale masovne
medije plakat se smatra sredstvom politike borbe par exellance.
''Potencijal politikog plakata kao propagandnog sredstva, sadran je u
njegovoj jasnoi i jednostavnosti forme, kao i u slikovitosti izraza''
(Nikoli, 2000:12). Politiki plakat je jednostavan, ali i istovremeno, po
dejstvu, kompleksan medij masovne propagande. Njegove karakteristike
su, prije svega, da informie, zatim da apeluje, podstakne, ubijedi, zavede
i obrazuje. To je nain da se promovie politiki subjekt, ali i ospori
protivnik. Plakat predstavlja relativno jeftino sredstvo propagande, koje
ne zahtijeva veliki napor prilikom recepcije poruke i publiku osvaja u
naletu. Kako je to zakljuio mihailovi ''dobar plakat djeluje kao udarac
pesnicom u oko'' (1984:142). Predan za politiki plakat pie: ''On je jedan
od osnovnih vizuelnih pokazatelja vremena i kao takav omoguava
74
DRUTVO / SOCIETY
analizu stanja u drutvu'' (2006:33). Upravo e nam politiki plakat

omoguiti da jasnije sagledamo vrijeme velikih drutvenih promjena XX
vijeka koje su obiljeili komunizam, nacizam i faizam i vladari koji su ga
simbolizovali.
Kako bi shvatili koliko je znaajan uticaj plakata na formiranje
kulta linosti pojedinih voa na ovom mjestu se treba ukratko posvetiti i
tom pojmu. Naime, Adamovi podsjea da je pojam 'kult linosti' u iru
upotrebu uveden poslije tajnog referata Nikite Sergejevia Hruova na
XX kongresu SKP/b, odranom u noi izmeu 24. i 25. februara 1956.
godine (1993:554). Referat je sadrao optube protiv Staljina i njegove
vladavine, od 1929. godine, koja se uzima kao godina definitivne
pobjede, pa do njegove smrti 1953. godine. Milosavljevi odreuje kult
linosti kao ''osobenost konkretnih ideologija ili ak kao 'karakterno'
nacionalno svojstvo (...). U tom smislu, kao osobenost politike kulture
jednog drutva, treba posmatrati i idolatriju iji je predmet bio prvi ovek
u dravi, bez obzira na to da li se radilo o kralju ili efu partije, odnosno
o monarhiji ili republici, nacionalnoj ili vienacionalnoj dravi,
deklarativno demokratskoj ili socijalistikoj'' (Milosavljevi, 2006).
Upravo se na primjeru odabranih lidera moe primjetiti da je ovakav
zakljuak opravdan jer su se gotovo identino, bez obzira na razliku od
ideologije kojoj su pripadali, propagandisti odnosili prema formiranju i
odravanju kulta linosti. Upravo je i to jedan od razloga zbog koga se u
ovom radu obrauju plakati na kojima su predstavljeni Lenjin, Staljin,
Musolini i hitler. naime, Lenjin i Staljin su imali nesumnjivo veliki uticaj
na sve socijalistike zemlje u XX vijeku. Musolini je propagirao faizam
kao idelogiju koja se negativno odrazila ne samo na evropske, ve i
svetske tokove politikog i drutvenog razvoja, dok je Hitler kroz svjetski
rat izmijenio tok istorije, a nacionalsocijalizam je bio ideologija koja je
imala regresivni karakter i bila pogubna za progres cijelog svijeta.
Lenjin i kult linosti

Brojni su razlozi enormne upotrebe plakata u svrhe politike
propagande u Sovjetskom Savezu, a jedan od njih je i nepismenost
veoma velikog broja stanovnitva. Prema podacima koje je prikupila
Bonel, kada su boljevici preuzeli vlast, veina populacije je bila
75
nepismena. Ona nije pronala podatke za 1917. godinu, jer nijesu

dostupni, ali dvadeset godina ranije je objelodanjeno da je 83 posto
ruralne populacije i oko 55 posto urbane populacije bilo nepismeno
(Bonnell, 1999:4). Nakon preuzimanja vlasti, boljevici su organizovali
kampanje opismenjavanja ime je procenat pismenosti uvean do 1926.
godine.
Tokom graanskog rata, Komunistika partija je pridavala
izuzetno veliku vanost vizuelnoj propagandi. Prvi politiki plakat se
pojavio u avgustu 1918. godine. Vie od 450 raznih organizacija i
institucija je u naredne tri godine proizvelo oko 3.100 razliitih plakata.
Litizdat, glavna organizacija za proizvodnju plakata, distribuirala je oko
7,5 miliona plakata, razglednica i luboka1 izmeu 1919. i 1922. godine.
Gosizdat, dravna izdavaka kua, odtampala je tri miliona i 200 hiljada
kopija od 75 plakata 1920-ih godina. Popularni ROSTA kolektivi u
Moskvi, Petrogradu i ostalim veim gradovima, proizvodili su
jedinstvene forme plakata koji su sjedinjavali ulogu novina, magazina i
informativnih biltena. Kolektiv ROSTA u Moskvi je proizveo dva
miliona plakata tokom graanskog rata.
Sve ovo je znaajno napomenuti jer je nesumnjivo veliki uticaj na
razvoj kulta linosti Lenjina imao i plakat, posebno ako imamo u vidu u
kolikom su broju ti plakati tampani. Prva zvanina Lenjinova fotografija
nastala je u januaru 1918. godine, autor je M. Napelbaum. Ona prikazuje
samo Lenjinovo lice i torzo, dok mu je pogled usmjeren direktno u
posmatraa. Ova fotografija je uskoro reprodukovana u obliku plakata;
jedini tekst na plakatu bio je Lenjinovo ime (slika 1).
Nekoliko mjeseci kasnije, u maju 1918. godine, pjesnik D. Bedni
napisao je poemu ''Vodu'', to je jedan od najranijih primjera
povezivanja termina ''Vod'' s Lenjinom. Ovdje emo nainiti digresiju
koja se tie termina ''Voe''. Iako se termin prvo odnosio na Lenjina,
1930-ih godina se ovaj termin vezuje iskljuivo za Staljina. Isto znaenje
ima npr. njemaki termin ''Firer'', koji se odnosio na Hitlera.
Lenjin se poeo pojavljivati na politikim plakatima u prvim
mjesecima 1919. godine s publikovanjem tri plakata uraena u tzv. lubok
stilu, iji je autor ereminkin. ''Plaite kapitalisti'', ''Nekada davno buruji
su ivjeli dobro'' i ''Radnici umjesto kapitalista'' su plakati kojima Lenjin
mobilizuje radnike protiv neprijatelja. Lenjin je na jednom plakatu iz
1
Lubok je drvorez koji se sastojao od ilustracije i teksta
76
DRUTVO / SOCIETY
1919. godine prikazan s bakljom u ruci kao simbolom revolucije, kako

predvodi narod (slika 2).
Ve u novembru 1919. godine, ''Pravda'' objavljuje Lenjinovu
fotografiju s natpisom: ''Voa revolucionarnog proletarijata''. Tada je
predstavljen kao voa koji e izbaviti narod iz dugogodinjeg propadanja.
Sledee 1920. godine, na Lenjinov roendan, 22. aprila, formirane su u
javnosti kljune osobine njegove linosti: nadljudski kvaliteti voe,
njegova jednostavnost i humanost, pristupanost narodu i sl. Kasnije se
dogodilo da su ovi isti atributi pripisivani i Staljinu. Ve u novembru iste
godine nastaje plakat pod nazivom ''Drug Lenjin isti zemlju od neistih''
(slika 3). Lenjin se nalazi na vrhu Zemljine kugle i s metlom u ruci
rastjeruje ''neprijatelje'' naroda i revolucije. Bili su to carevi, popovi i
buruji, koji su prikazani kao karikature: etiri debela predstavnika svojih
klasa. Na ovaj nain istovremeno je prikazan Lenjin kako je veliki i
moan, u stanju da rastjera sve ''neiste'', sve zlo koje se bogati na muci
naroda, dok su s druge strane prikazani i neprijatelji kao male tetoine
koje su se razbjeale pod Lenjinovim zamahom.
U periodu od 1920. do 1930. godine, Lenjin je na plakatima bio
prikazan u odijelu, s kravatom, zatim u jakni, nekada s kaketom na glavi
i esto ozbiljnog izgleda, s karakteristinim gestom podignutom rukom
ispred sebe, to je imalo znaenje da pokazuje put kojim treba ii. Kolika
je zastupljenost ''druga'' Lenjina bila na plakatima govori i podatak da je
do 1929. godine bilo proizvedeno oko 12,5 miliona kopija Lenjinovih
plakata.
Nakon 1929. godine neki od Lenjinovih plakata su proizvoeni u
tirau od 150.000 do 200.000 kopija (Bonnell, 1999:153) Lenjin je s
plakata iz 1924. godine poruivao da je elektrifikacija osnova novog mira.
S jednom rukom uperenom u narod, a s drugom visoko podignutom
naprijed, Lenjin je stajao ispred maina koje su proizvodile elektrinu
energiju (slika 4); drugi plakat je prikazivao Lenjina u karakteristinom
poloaju s ispruenom rukom naprijed; nastao je nakon njegove smrti
1924. godine. Na njemu je Lenjin predstavljen kao voa revolucije, koji
stoji ispred naroda. Dok je pozadina crno-bijela i Lenjin i narod su
crvene boje. Na vrhu plakata su ispisane godine roenja i smrti, a na dnu
je Lenjinov potpis (slika 5).
Da je kult ovog revolucionara i voe ostao da ivi i nakon
njegove smrti, pokazuju i plakati nastali nakon 1924. godine. Tako se na
jednom plakatu iz 1929. godine opet ''crveni'' Lenjin nalazi na vrhu
77
Zemljine kugle, kojoj je pokidao lance, i sa crvenom zastavom u ruci

proslavlja Prvi maj (slika 6). Na zastavi je ispisan tekst ''Pod Lenjinovim
znamenjem - napred Kominterna''. Ispod slike je tekst ''Da ivi Prvi
maj''. Ve naredne godine pojavljuje se plakat s tekstom ''Pod
znamenjem Lenjina za socijalistiki sistem'' (slika 7). Meutim, ovaj
plakat je posebno karakteristian jer su ve tada u vjeto uraenoj
fotomontai spojeni Lenjin i sledei voa - Staljin. Jo dugo su se poslije
Lenjinove smrti pojavljivali plakati s njegovim likom. Povodom
desetogodinjice Lenjinove smrti, 1934. godine, pojavili su se plakati koji
su ga pretvorili od revolucionara u dravnika ija se besmrtnost
kontinuirano potvrivala od strane masa. U vrijeme Staljinove vladavine,
Lenjin je prikazivan na plakatima to pokazuje i plakat na kome je Staljin
kormilar, ali ispod Lenjinove slike. Na plakatu je tekst ''Lenjin je umro,
ali je iv lenjinizam'' (slika 8). Da su Lenjinov lik i djelo i nakon njegove
smrti veliani i bili u ii posmatranja, pokazuje plakat s tekstom sledee
sadrine: ''Lenjin je ivio, Lenjin ivi, Lenjin e ivjeti'' (slika 9). Osim
ovog teksta koji je na vrhu plakata ispisan bijelim slovima na crnoj
podlozi, u samom dnu, crvenom bojom je istaknuta 1917. godina, kao
simbol revolucije. Lenjin je u odijelu, a u pozadini je crvena zastava sa
simbolima komunizma, srpom i ekiem i zvijezdom. Na ovom plakatu,
iji je autor Viktor Ivanov, Lenjin je predstavljen kao dominantna i
korpulentna figura, to je trebalo da simbolizuje njegovu politiku
veliinu.
Staljin i kult linosti

Staljinova propaganda, naroito ona pod palicom Andreja
danova, proela je sve sfere drutva najavljujui dolazak ''novog
ovjeka'', ''bia'' koje je tek trebalo da se izgradi i kojem je na rtvu
prinesen svaki oblik opozicije metodom politikih istki, deportacija
cijelih grupa stanovnitva i ubistava oponenata na druge naine.
Opsesivno usredsreenoj na kult voe i na ponavljanje dogmi i parola,
Staljinovoj propagandi svojstvena je cenzura, centralizovano upravljanje
instrumentima difuzije ili masovne priredbe koje ne trpe nikakvu drugu
formu kritikog izraza.
78
DRUTVO / SOCIETY
Kulji u ''Oblicima line vlasti'' tvrdi da su ''U socijalistikim

pokretima i reimima bili razliiti oblici potovanja voe, odnosno naini
kojima je nametana i prihvatana njegova vodea uloga'' (1994:319). Kulji
se poziva na Lemana koji razlikuje tri nivoa u stvaranju kulta Staljina:
uzdizanje linosti voe, monumentalizacija i mitiziranje. U prvom
sluaju, kako tvrdi Leman, pretpostavka nastanka kulta je
''personalizovanje drutvenih odnosa i precenjivanje istorijske uloge
pojedinih linosti'', na sledeem nivou - monumentalizaciji, smatra se da
je ''Voa bez konkurencije, slavi se kao genije...'', a poslednji nivo
stvaranja Staljinovog kulta mitiziranje ''odgovara arhainom
obogotvorenju'' (Kulji, 1994:319).
Na jednom od prvih plakata iz tog perioda, koji je oigledan
primjer propagandne tehnike transfera, prikazane su voe revolucije
Marks i Engels, teoretiari i zaetnici marksizma, Lenjin, prvi voa
komunizma i Staljin, kao njihov prirodni naslednik (slika 1). Do izraaja
dolazi Staljinov pogled koji jedini gleda pravo i na taj nain iskazuje svoju
posebnost u odnosu na ostale. Ovom tehnikom transfera evociraju se
emocionalne reakcije koje stimuliu metu, u ovom sluaju mase, da se
identifikuju s prepoznatim autoritetom. Staljin je smatrao da se u
Sovjetskom Savezu dobro ivi, pa je u tom kontekstu postala njegova
uvena izjava ''ivot je postao bolji, ivot je postao veseliji'' (Volkov,
2005:77), a u realnosti je to bilo vrijeme vrijeme bijede i siromatva, kada
je veliki broj graana bio zatvoren u gulage.
Nakon Lenjinove smrti, 1924. godine, umjetnost je prikazala
vitalnu funkciju u promovisanju kulta Staljina. Krei tvrdi da je Staljin u
''Lenjinovom delu birao preteno ono to je korisno za afirmaciju
vlastitog politikog delovanja'' (1993:1111). Plakati su grafiki opisivali
odnos izmeu ove dvojice ljudi, stvarajui vizuelni podtekst koji je
implicirao vezu izmeu Staljinove svete aure i njegove povezanosti s
Lenjinom (to je primjer ranije pominjane tehnike transfera). Ve u
1925. godini, dvojica ljudi su bili vizuelno povezani na slikama A. N.
Mihailovskog ''V. I. Lenjin i J. V. Staljin u Gorkom, ljeto 1922. godine''.
Lenjin i Staljin, jedan pored drugog, gledaju direktno u posmatraa (slika
2). Vladina tamparska kua je proizvela 200.000 kopija ovog plakata, to
je bio izuzetno veliki broj za to vrijeme. Na poetku Staljinove vladavine,
Lenjin je bio na plakatima kao voa iju ideju je Staljin naslijedio, ali na
ovom plakatu iz 1930. godine, dominantna figura je Staljin, dok se
Lenjinov portret nalazi na zastavi iznad njegove glave. Slian je i plakat iz
1935. godine na kome je u prvom planu takoe Staljin, a kao njegova
79
podrka iza lea je Lenjin u karakteristinom poloaju, sa ispruenom

rukom naprijed (slika 3). Osim slikom, oni su izjednaeni i u tekstu
kojim se tvrdi da su u istoriji lokomotivu marksizma postavili na prugu i
pokrenuli naprijed Lenjin i Staljin. Meutim, ovi primjeri tehnike
transfera Staljinu su posluili samo kao verifikacija njegovog uea i
doprinosa u revoluciji.
Pretjerano hvaljenje Staljina dostiglo je novi nivo u decembru
1929. godine, na njegov pedeseti roendan. Cijelo poglavlje ''Pravde'' bilo
mu je posveeno 21. decembra 1929. godine, a specijalna antologija,
objavljena pod nazivom ''Staljin'', sadri ekstravagantne pohvale od
mnogih vodeih boljevika. Klutsis koristi fotomontau da stvori
vizuelni odnos izmeu Lenjina i Staljina (slika 4). Dva lica oba
fotografije ine centralni dio plakata. Lenjin gleda direktno u
posmatraa, ali njegovo lice ima sanjiv, daleki, gotovo izraz pun elje.
Postavljen iza njega je Staljin, kome se vidi samo jedno oko. Iako mu je
pola lica sakriveno i u sjenci, on projektuje odlunost i snagu.
Glibardin plakat takoe iz 1931. godine ''Pustite nas da
konstruiemo Lenjinovu eskadrilu vazdunih laa'', ne samo da povezuje,
nego i rangira dravne lidere (slika 5). Vei od ivota Lenjin (na
fotografiji) dominira scenom s desnom rukom podignutom da bude
blagoslov upuen masi liliputanaca koja marira ispod. Ali izraz koji
upada u oi na plakatu je eskadrila est vazdunih laa koje lebde.
Najvea vazduna laa nosi ime Staljin, a ostale ''Stari boljevici'',
''Pravda'' itd.
Nije prolo mnogo, a neki umjetnici su poeli da akcentuju
Staljinov na raun Lenjinovog slikovnog izraza. Predstavljanje Staljina
dobija novi obrt 1931. godine, s publikacijom zvaninog portreta lidera
objavljenog u 150.000 primjeraka. U nekoliko plakata iz 1932. godine,
Klutsis je napravio krajnje efikasnu upotrebu perspektivnog iskrivljenja.
Plakat naslovljen ''Na kraju prvih pet godina kolektivizacije SSSR-a'',
naglaava Staljinovu ulogu u ekonomiji. Pomenuti plakat Klutsisa iz
1933. godine ''Podignite vae zastave Marksa, Engelsa, Lenjina i Staljina!''
zapravo ilustruje jaanje Staljinovog kulta. Plakat se pojavio u 30.000
primjeraka. Fotografije Marksa, Engelsa, Lenjina prikazuju ih kako
gledaju u stranu; Staljin, meutim, jedini gleda direktno posmatrau u oi.
Tako i na plakatu iz 1935. godine ''Neka dugo ivi naa socijalistika
domovina'' Klutsis predstavlja Staljina u hegemonijskoj poziciji. Staljin je
80
DRUTVO / SOCIETY
na centralnom mjestu, pozdravlja masu, a njegovu dominaciju na plakatu

upotpunjuju rijei: ''Neka dugo ivi na voljeni Staljin''.
Prema boljevikoj mistinoj fikciji, ''Staljin, vod'' je naslijedio
superljudske kvalitete besmrtnosti, nepogreivosti i savrenstvo od
Lenjina. Na plakatima koji prikazuju Staljina istie se njegova humanost,
drueljubivost, jednostavnost ovjeka iz naroda, koji mazi malu djecu,
rukuje se s farmerima i uvijek je dobro raspoloen. Plakati su imali
zadatak da prikau Staljina u mnogim situacijama.
Koliko je bio uticajan Staljin i koliko snaan kult je izgradio,
govori i podatak da je imao dvadeset i etiri poasna naziva i to: Veliki
voa sovjetskog naroda, Voa svjetskog proletarijata, Veliki voa, Veliki prijatelj
djece (takoe prijatelj ena, a isto tako i kolhoznika, umjetnika, rudara,
glumaca, podmorskih ronilaca, trkaa na duge staze, itd.), Nastavlja
Lenjinova djela, Veliki tvorac smionih revolucionarnih odluka i naglih promjena,
Tvorac Staljinova ustava, Preobrazitelj prirode, Veliki kormilar, Veliki strateg
revolucije, Vrhovni vojni voa, Maral, Generalissimus, Stjegonoa komunizma,
Otac, voa, prijatelj i uitelj, Veliki internacionalist, Poasni pionir, Ugledni
akademik, Genij ovjeanstva, Svjetlost vodilja znanosti, Veliki genij svih naroda i
vremena (Ovsjenko, 1986:235).
Musolini i kult linosti

Drava je sve, a ovek nita usolini
(Mati, 1998:33)
Benito Musolini je jedan od diktatora koji je obiljeio XX vijek,
voa faistike partije Italije od 1919. godine i predsjednik vlade Italije od
1922. godine. Neki analitiari negiraju da je Musolini velika istorijska
linost; tako npr. Kulji, tvrdi: ''Istorija je ve pokazala da Musolini nije
nikakva veliina, jer je bio vaan podstreka iracionalnog svetskog rata...''
(1994:30). Mak Smit (Mack-Smith), koji se godinama bavio
prouavanjem istorije Italije, a time i Musolinijem, pie: ''Ako bi se
nekoga politiara procjenjivalo na temelju onoga to kae, to jest kae li
duboke ili proroanske, ili ak samo razborite stvari, tada Benito
Mussolini ne bi bio bolji od treerazrednoga politiara'' (1980:19).
Meutim, Musolinijevi savremenici, npr. Ludvig, imali su o njemu
81
drugaije miljenje. Ludvig je napisao knjigu ''Musolini: razgovori sa

deset slika'', u kojoj pi: ''Musolini je na mene inio utisak historijske
linosti, i poto mi je bila obezbeena potpuna sloboda, ja sam njemu
upuivao pitanja onako kao to sam to imao obiaj da inim sa
istorijskim linostima'' (Ludvig, 1936:20).
I pored miljenja nekih autora da Musolini nije historijska linost,
ne moe se porei njegov uticaj u Italiji, a kasnije, u Drugom svjetskom
ratu, i na cijeli svijet, koji se ogledao u irenju ideja faizma i posledica
koje je rat imao. Vano je otkriti i artikulisati odgovor na to kako je
Musolini uspio da formira kult linosti i na koji nain je u tome koristio
plakat (slika 1). Ako znamo da nije bio dosljedan u svojim politikim
opredjeljenjima, kako je uspio da se nametne masama? Ako je pripadao
razliitim politikim opcijama, kako je kult linosti formiran
posredstvom plakata? Ludvig smatra da su ''dve delatnosti spasle
Musolinija od mranog nihilizma kojim je zapoeo svoju karijeru: uzet je
u vojsku i postao je novinar'', a sam Musolini za novine je govorio: ''Za
mene su novine bile oruje, zastava, zapravo dua. Jedanput sam ih
nazvao svojim mezimcem'' (1935: 277-278). Drugi autori, npr. Kulji
tvrdi: ''Musolinijeva demagoka i organizatorska vetina je mogla biti
delotvorna samo u osobenoj pometnji i krizi Italije koja je nezadovoljna
izala iz rata'' (1994:30). Hadivukovi smatra da su drutvene prilike
omoguile Musoliniju dolazak na vlast. Ovaj autor zakljuuje da je u
Italiji po zavretku rata ''... zavladala moralna kriza i socijalna konfuzija.
Takve drutvene prilike bile su povoljne da Musolini stupi u akciju
olakanu blagonaklonim stavom imunijih slojeva stanovnitva''
(2005:208).
Musolinijev ivotni put ukratko opisuje Stanovi: ''Nastojei da
prisvoji tradiciju i slavu italijanskog nacionalnog pokreta, voa italijanskih
faista, bivi socijalista Benito Musolini (1883-1945) organizuje svoje
sledbenike u fasi-e (tj. saveze). Poto su ga 1914. socijalisti izbacili iz
partije i smenili s poloaja urednika ''Avantija'', jer je bez znanja
rukovodstva napisao uvodnik u kojem se trai ulazak Italije u rat, on je
najpre osnovao ''Savez revolucionarne akcije'' (Fascio dAzione
rivoluzionaria), pa kasnije Fasci italiani di combatimento, koje je posle
ujedinjenja s nacionalistima 1921. ukljuio u Nacionalnu faistiku
partiju, iji se lanovi i pristalice zovu jednostavno faisti'' (Stanovi,
1993:318). Musolini se zalagao za ''korporativnu dravu''; Nolte smatra
da se ona najbolje moe definisati jednom Musolinijevom reenicom:
''Mi kontroliemo politike snage, mi kontroliemo moralne snage, mi
82
DRUTVO / SOCIETY
kontroliemo privredne snage, mi smo, dakle, usred korporativne

faistike drave'' (1990:230).
Ve pomenuti Mak-Smit smatra da je nain na koji je vladao
Musolini bio vrlo briljivo isplaniran, sa ciljem da se od njega napravi
ovjek vieg reda, gotovo boanstvo. ''Bitan dio Mussolinijeva naina
vladanja bio je u tome da pokae kako je on stvorenje vieg reda. Od
1933. njegova se titula morala pisati krupnim slovima DUCE, a oni
koji su bili primani u njegovu kancelariju u Palazzo Venecia, morali su
protrati poslednjih dvadeset metara pri dolasku k njegovu stolu prije no
to ga pozdrave; to je postao obiaj koji su morali potivati ak i admirali
i generali'' (Mack-Smith, 1980: 204).
Musolini je bio na vie funkcija: vrhovni zapovjednik oruanih
snaga i predsjednik vlade, resorni ministar pet razliitih ministarstava:
unutranjih poslova, kolonija i triju rodova vojske (Mack-Smith,
1980:205). Samom sebi je dodijelio titule Primo maresciallo dell Imperio,
fondatore dell Imperio i Re Imperatore. Smatrao je da Italijane treba
poduiti da budu jaki, a ne slabii, da uvijek budu spremni za rat.
Posebno se zalagao za obrazovanje i imao je posebno miljenje o
italijanskoj djeci. Na Ludvigovo pitanje kakva je razlika izmeu
vaspitavanja italijanske djece i vaspitavanja djece od strane Sovjeta,
Musolini odgovara: ''Mi djecu vaspitavamo prema ideji nacije (...) a
Sovjeti je vaspitavaju prema klasnoj ideji. Od te dece, pokuavam ja
malo-pomalo i sa sve veim i veim odabiranjem da stvorim pravu elitu''
(Ludvig, 1936:140). Musolini je prikazan na plakatima kako u naruju
dri dijete koje desnu ruku dri podignutu na nain na koji su se faisti
pozdravljali, to je bio i obiaj pozdravljanja u starom Rimu (slika 2).
Musolini voli djecu i ona njega, poruuje plakat, ali teko je pretpostaviti
da je u stvarnosti situacija bila naklonjena djeci, ako znamo u kakvim je
sve razaranjima uestvovao upravo Musolini i da djeca nijesu bila
poteena stradanja.
Benito Musolini prikazivan je na plakatima u razliitim
situacijama: kako upravlja avionom, pliva kao ampion, ili predaje istoriju
na italijanskoj akademiji za knjievnost. Musolini je na plakatima sa
karakteristinim obuhvatom glave s ramenima, pri emu mu je pogled
usmjeren u stranu. Obuen u vojnu uniformu, eli da personifikuje mo
i vlast. Na lemu je orao rairenih krila simbol faizma. Musolinijeve
crte lica su predstavljene veoma otro, gotovo da mu je oblik lica
etvrtast, ime se postie efekat vrstine i ozbiljnosti. Predio oko oiju,
83
donji dio brade i jedna strana vojne uniforme su mu osjeneni, to treba

da naglasi otrinu njegovog izgleda i pogleda (slika 3, 4).
Musolini je, kao i veina diktatora, imao svoje shvatanje o
masama: ''Masa je za mene samo stado ovaca, dok god je ona
neorganizovana. Nisam ja niukoliko protiv nje. Ja samo poriem to da
ona moe da vlada sama sobom. Ako njome hoemo da upravljamo,
moramo to initi dvema uzdama: oduevljenjem i interesom'' (Ludvig,
1936:101). Visoko uzdignute ruke Musolini pozdravlja masu, ime eli da
izazove asocijaciju na pozdravljanje u starom Rimu, samim tim da
poistovijeti sebe s nekadanjim imperatorima (slika 5). Musolini je
smatrao da faizam moe od mase da stvori zajednicu koja e ivjeti u
hijerarhiji.
Poseban odnos Musolini je imao prema starom Rimu kao
nekadanjoj imperiji. elio je da od Italije napravi imperiju. Tako na
jednom plakatu pie: ''Italija konano ima svoju imperiju'', to se odnosi
na osvajanje Etiopije (slika 6). Na tom plakatu Musolini je prikazan u
uniformi s podignutom rukom, kako radosno pozdravlja, a iza njega je
iscrtana karta Afrike, u ijoj je unutranjosti masa. Bilo je jo takvih
plakata, gdje je recimo samo inicijalima bilo naznaeno da je bio osvojen
dio Afrike, npr. A. O., to je znailo da je osvojena Africa Orientale, sa
Musolinijevim likom koji dominira plakatom i kartom osvojenog
podruja.
Kao poseban primjer moe se navesti i plakat za koji je 1933.
godine Ksanti uradio fotomontau (slika 7). Na ovom plakatu
Musolinijev kaput je satkan od ljudskih figura, a slova ''SI'' su od
novinskih fotografija i rijei, takoe fotomontaa. U osnovi ideologije za
koju se zalagao Musolini bilo je nasilje, a uz ova obeleja ide i
grandomanski mitski argon koji neprekidno priziva veliinu drave i
irenje njenih teritorija na svetskim prostranstvima'' (Mati, 1998:159).
''Musolinijeva politika ambicija o stvaranju faistikog 'tisuugodinjeg
imperija' koji je Mussolini poeo graditi u listopadu 1922. kad je u Italiji
'marem na Rim' preuzeo vlast, nestala je u srpnju godine 1943, u jeku
rata'' (Mihovilovi, 1965:13). Mihovilovi u knjizi ''Poslednja avantura
Benita Musolinija'' detaljno opisuje kako je Musolini proveo vrijeme od
kada je uhapen 1943. godine pa sve do strijeljanja 1945. godine. Ve i
prije hapenja Musolinija, faisti su shvatili da je antifaistiko djelovanje
intenzivirano, pa se tako u jednom ifriranom telegramu od 11. marta
1943. godine kae: ''Ovih poslednjih dana zapaena je sve vea
84
DRUTVO / SOCIETY
subverzivna djelatnost koja se izraava ne samo napisima po zidovima

nego i irenjem tampanih pamfleta'' (Mihovilovi, 1965:14), to znai da
vie ne dominiraju Musolinijevi plakati. U ovakvoj situaciji se ire ilegalni
listovi kao to su ''Demokracija i rad'' i ''Slobodna Italija'', a propagandisti
dijele pakete ilegalno tampanih antifaistikih letaka po javnim lokalima.
Ovo je bio i poetak kraja Musolinijve vladavine, to se odrazilo i na
njegovo pojavljivanje na plakatima.
Kada je 25. jula, 1943. godine putem radija emitovana slubena
vijest da se Musolini predao, u Rimu je dolo do masovnih antifaistikih
demonstracija. Sve to je imalo veze s Musolinijem je unitavano, od
faistikih amblema do Musolinijevih kipova. Musolini je do 1945.
godine formalno bio predsjednik vlade na sjeveru Italije koja je trajala
600 dana, ije je sjedite bilo na jezeru Garda. Musolini i njegova
ljubavnica Klara Petai (Clara Petacci) zavrili su tako to su ih partizani
strijeljali u blizini jezera Komo, a potom njihova tijela, s tijelima nekoliko
faista, prebacili do trga Loreto u Milanu, gdje su ih objesili da vise
naopake. Njihova tijela su bila izvrgnuta pljuvanju i pucnjevima mase
koja se okupila oko tih leeva. Musolini je sahranjen na tajnom mjestu, ali
je le predan porodici Musolini 1957. godine, koja ga je prenijela u
porodinu grobnicu u Predapiju.
Hitler i kult linosti

Jedna od najznaajnijih linosti u historiji XX vijeka, ovjek koji
je postao voa i za vrijeme svoje vladavine izgradio kult linosti, svakako
je Adolf Hitler. Ovaj Austrijanac po roenju i pripadnik arijevske rase po
ubjeenju, pokuao je svoje snove i vizije da predstavi kao jedino
ispravne i tako ih uz pomo njemakog naroda pretvori u stvarnost.
Ideali o Treem rajhu podrazumijevali su proirivanje postojeih granica
Njemake, uspostavljanje arijevske rase kao vladajue i blagostanje za
Njemce. Uspostavljanje ovih tenji podrazumjevalo je i svojevrsnu
borbu, koju je Hitler u tekim privrednim uslovima obeavao narodu.
Borba je povedena i dolo je do nezapamenog rata, do Drugog
svjetskog rata koga su prouzrokovale Hitlerove osvajake aspiracije. U
literaturi se na osnovu brojnih istorijskih injenica nailazi na razne opise i
ovih njegovih tenji, ali i na samu Hitlerovu linost. On je uspio da za
85
samo est godina nakon to je postao kancelar ubijedi narodne mase da

je voa, da je Mesija koji e ih izbaviti iz svih problema i da ih pri tome
nesmetano uvede u rat. Stoga tvrdnja koju iznosi Hadivukovi da je on
zapravo jedan od najfatalnijih dravnika dvadesetog vijeka izgleda
potpuno opravdana (2005:82). Hitlerovo djetinjstvo i mladost su
protkani brojnim frustracijama, to ga ipak nije sprijeilo da postane prvi
ovjek Njemake i da vlada dvanaest godina. Vladavinu je zavrio
samoubistvom, a zemlja je doivjela teak poraz.
Hitler je u politiku uao nakon Prvog svjetskog rata i ve od tada
je sanjao o tome da upravo on povrati veliko carstvo. O njegovim
vizionarskim sposobnostima se kasnije dosta govorilo, kao i o njegovim
razlozima za ulazak u politiku. Tako Luis smatra da je uzrok njegovog
uvjerenja da je roeni voa, odnosno Mesija njemakog naroda, lijeenje
od histerinog sljepila u vojnoj bolnici u Pazelvalku 1918. godine. Naime,
doktor Edmund Forster je smatrao da Hitler nije stvarno bolestan, ve
da je gubitak vida posledica nervnog sloma. U lijeenju je dr Forster
primijenio neobinu metodu, govorio je Hitleru da je njegova uloga da
pobijeenu Njemaku vodi do konane pobjede. Dr Foster je govorio
Hitleru: ''Ja sam obian lekar, ali moda Vi sami imate retku mo, koja se
javlja jednom u hiljadu godina, da izvodite uda. Isus je to uradio,
Muhamed, sveci'' (Luis, 2004:230). Doktor je izlijeio Hitlera od sljepila,
tako to ga je ubijedio da e ako je njemu Bog namijenio ulogu spasitelja
Njemake, progledati. Nakon ovog razgovora s doktorom, Hitler je
progledao.2
Naime, kada se Prvi svjetski rat zavrio, Hitler je, kao i veina
Njemaca, osjetio posleratni haos, inflaciju i glad. Smatrao je da su za
poraz Njemake u ratu najvie krivi Jevreji i politiari. Iz rata je Hitler
izaao bez bilo kakvog politikog iskustva, ali to ga nije sprijeilo da se
prikljui Njemakoj radnikoj partiji (DAP Deutsche Arbeiter-partei) koju
je formirao minhenski bravar A. Dreksler (Drexler) 5. januara 1919.
godine. Naredne godine partija mijenja ime u Nacionalsocijalistiku
njemaku radniku partiju (NSDAP Nationalsozialistische Deutsche
Arbeiterpartei). U isto vrijeme se osnivaju i prvi vojni jurini odredi tzv. SA
(Sturm Abteilungen), a zatim i zatitni odredi tzv. SS (Schutzstaffel).
Nakon etiri godine od osnivanja, tanije 29. juna 1923. godine, Hitler
2 Luis tvrdi da se razgovor izmeu doktora i Hitlera moe pronai u romanu Der Augenzeuge
(''Oevidac''), autora Ernesta Vajsa. Dr Forster je pronaen mrtav 1933. godine u svojoj kui, a
zvanino je potvreno da je u pitanju bilo samoubistvo, iako Luis implicira da je u pitanju bilo
narueno ubistvo da se ne bi saznalo za Foresterova otkria u vezi s Hitlerom.
86
DRUTVO / SOCIETY
postaje predsjednik NSDAP. Ve tada na samom poetku njegove

politike karijere mnogi su uvidjeli volju i elju ovog ovjeka koji tei da
bude ''narodni izbavitelj''. Jedan minhenski novinar napisao je za Hitlera
1923. godine: ''Cjelokupna volja ovog oveka odreena je njegovim
ubeenjem u mesijansku misiju'' (Luis, 2004:9). Te godine Hitler je
pokuao da u zemlji izazove graanski u rat i da izvede tzv. mar nacista
na Berlin. Pobuna je uguena, Hitler osuen na pet godina zatvora, a rad
NSDAP je zabranjen. Hitler je zapoeo svoje tamnovanje u tvravi u
Landzbergu na rijeci Lehu, koje je iskoristio za pisanje ''Majn kampfa'', u
kome, izmeu ostalog, iznosi svoja razmiljanja o politikoj propagandi,
a samim tim i o plakatu. On je svoje aspiracije, ideje i vizije zapisao u
knjizi, a po povratku u politiku, to je i sproveo. Pridravao se naela koja
je zapisao, pri emu je veliku panju posvetio sredstvima propagande u
kreiranju svoje politike i kulta linosti kome je teio. U toj propagandnoj
borbi veoma veliku ulogu pored ostalih sredstava imao je i plakat. Za
vrijeme sluenja zatvorske kazne, Hitler je shvatio da mora da pronae
nain da se legalno domogne vlasti. Kada je 1925. godine ponovo postao
voa partije, pokuao je da napravi reorganizaciju i ve naredne godine
se proglasio Fhrerom (voom).
Politika situacija u Njemakoj nakon Prvog svjetskog rata, pa
sve do vremena koje se poklapa sa Hitlerovim izlaskom iz zatvora, bila je
veoma nestabilna, to je bilo povezano s nerazvijenou ekonomije
uzrokovane porazom u Prvom svjetskom ratu. Meutim, sredinom '20-ih
godina dolazi do preokreta u njemakom drutvu. Stabilizaciji prilika u
Njemakoj doprinijela su, u najveoj mjeri, strana ulaganja i krediti.
Upravo je ova stabilnost u zemlji onemoguavala irenje nacistikog
pokreta. Meutim, do promjena dolazi ve 1929. godine kada se i
Njemaka nala u velikoj ekonomskoj krizi, tj. depresiji. Ta kriza je bila
pogodno tlo za irenje ideja nacionalsocijalizma. U vremenu kada su ljudi
vodili rauna o egzistencijalnim pitanjima, nastupili su nacionalsocijalisti
nudei svima blagostanje, posebno u predizbornim kampanjama. Hitler
je shvatio da masama treba ponuditi ono to ele da uju kako bi se
prikljuile NSDAP. ''Hajden s pravom kae da Hitler nije bio sluaj ve
''stanje'', pre svega nemako stanje. Hitler se isticao sposobnou
povezivanja ideolokih sadraja sa praktinim potrebama ugroenih i
korienjem manipulacije u organizovanju pokreta'' (Kulji, 1987:80). Da
bi poveao broj pristalica svoje partije, Hitler je u predizbornim
kampanjama obeavao svakoj drutvenoj grupi, ukljuujui tu i radnike,
ono to im je u tom trenutku bilo zaista neophodno. Koliko je bila
87
uspjena ta Hitlerova propaganda, svjedoi i uspjeh njegove partije na

izborima. Broj nacistikih poslanika u Rajhstagu je rastao; tako je na
izborima 1928. godine iznosio 12, 1930. g. 107, 1932. g. 230, a ve
1933. godine taj broj je dostigao 288 od ukupno 584 poslanika (Gudac,
1993:727). Za samo dvije godine (od 1928. do 1930.), broj lanova
NSDAP se poveao vie od tri puta, tanije porastao je od 60 hiljada na
210 hiijada. Ovaj rezultat se moe jednostavno pojasniti injenicom da je
narodu, prije svega srednjoj klasi, ali i radnicima i seljacima, izgledalo da
je Hitler imao rjeenje svih problema.
Godina koja je oznaila poetak Hitlerove zvanine vladavine
jeste 1933. Poetkom te godine dolazi do niza sastanaka izmeu
industrijalaca i nacista oko predaje vlasti NSDAP. Predsjednik
Hindenburg je postavio Hitlera za kancelara Njemake. Kulji primjeuje
da zaetke Hitlerovog kulta moemo pronai i prije nego to je Hitler
postao kancelar i da datiraju jo iz dvadesetih godina, dakle, kada je
Hitler postao predsjednik NSDAP, i da se kasnije taj kult samo
uvrivao. ''Zaeci Hitlerovog linog kulta su bili prisutni jo 1922/23.
kada su ga neki lanovi partije poredili sa Napoleonom i zvali 'nemakim
Musolinijem'. (...) Dok je u partiji kult Hitlera brzo uvren, u javnosti je
bio bez ireg odjeka sve do 1930, kada je NSDAP septembra 1930. na
izborima postala druga partija po snazi, i kult njenog voe se poeo iriti
i izvan partije. (...) Do 1935. zadatak je bio da se od voe partije stvori
kult voe nacije i privue nepartijski deo stanovnitva. (...) Od 1935. u
tampi se istie oslobodilaka komponenta voinog kulta'' (Kulji,
1994:317). Postavljanje na funkciju kancelara samo je moglo da dodatno
uvrsti postojanje Hitlerovog kulta. ''Proglaenje Adolfa Hitlera za
kancelara Rajha 1. januara 1933. godine, oznailo je krunu jedne
desetogodinje karijere u uspenoj primeni propagande pod genijalnim
vostvom Jozefa Gebelsa (Tadi, 2005:88).
Okolnosti koje su nastale u Njemakoj 1934. godine nijesu mogle
biti povoljnije za irenje Hitlerovog kulta. Naime, te godine, 2. avgusta,
iznenada umire dotadanji predsjednik Hidenburg. Po zakonu je trebalo
raspisati izbore i izabrati novog predsjednika. Meutim, do toga nije
dolo zato to je Hitler ukinuo poloaj predsjednika republike i spojio ga
sa funkcijom kancelara. Od tog trenutka sva vlast u dravi je u
Hitlerovim rukama. Moda je upravo na osnovu ove injenice nastala
tvrdnja koju iznosi Nolte da je Hitler u svojoj obesnoj rasputenosti
svoga bia hteo da bude sve: dravnicima ef, generalima naredbodavac,
enama armer, narodu otac (1987:170).
88
DRUTVO / SOCIETY
U vremenu jaanja partije, intenzivno je raeno i na njenom

imidu. ''Niko u istoriji nije bolje od Hitlera shvatio osnovne principe
ubeivanja masa, i nijedna druga organizacija nije potroila toliko rada i
sredstava na usavravanje i korienje tih tehnika kao nacistika partija
tokom svog burnog i produktivnog postojanja'', komentarie Beri Pit.
''Sve vetine, izgovori i mahinacije korieni su da bi se gledaocima i
uesnicima utuvila u glavu poruka da je nacizam jedina religija, a da je
Hitler Bog'' (Luis, 2004:25). Upravo su Hitlerovi govori dovodili mase u
stanje hipnotisanosti voom. Meutim, iako je masa bila u transu Hitler
je do poslednjeg detalja izvodio svoje unaprijed isplanirane i uvjebane
govore. Tako Tadi istie: dok je s balkona Rajhstaga odmahivao
stotinama hiljada vatrenih pristalica, sigurno se morao setiti sopstvenih
rei o upotrebi propagande, zapisanih jo 1923. godine u knjizi ''Moja
borba'' (2005:88/89).
Kako za govore, tako je i za vizuelni identitet svoje partije
zasluan velikim dijelom upravo Hitler. S lanovima partije smislio je da
boja plakata bude crvena, i to ne sluajno, nego da bi se zbunila levica i
dola na skupove koje je Hitlerova partija organizovala. Za izgled
zastave, takoe se pobrinuo Hitler: ''Ja lino sam nakon bezbroj pokuaja
u meuvremenu utvrdio konanu formulu: zastava od crvene tkanine sa
belim oknom i u njegovoj sredini crni kukasti krst. Nakon mnogo
pokuaja sam pronaao odreen odnos izmeu veliine zastave i veliine
belog okna, kao i forme i veliine kukastog krsta. I na tom je ostalo''
(2006:323). Istog izgleda bile su i trake za ruke redarskih jedinica,
partijske znake i barjak. Plakati Nacionalsocijalistike stranke nakon
ovoga nijesu se mogli ni zamisliti bez simbola kao to je kukasti krst i sve
to u crveno-crnoj kombinaciji. Hitler je uvidio da je plakat dostupan
svima, to potvruju njegove rijei: ''U najboljem sluaju, letak ili plakat
mogu zbog svoje kratkoe da raunaju s tim da i kod onog koji drugaije
misli za trenutak naiu na panju'' (Hitler, 2006:308).
Rukovodstvo NSDAP je ve od samog osnivanja koristilo plakat
kao sredstvo propagande. Brojni su primjeri plakata, jo od poetka '20ih godina koji pozivaju narod da se prikljui partiji. Prvi ''naci'' plakati bili
su uglavnom sainjeni od teksta na crvenoj podlozi3. Ve tada na
plakatima se pojavljuje Hitlerovo ime. Od samog poetka Hitler je
predstavljan kao linost koja e izbaviti narod iz tekog ivota kojeg su
mu nametnuli ''Jevreji, marksisti, masoni i drugi''. Ve od '30-ih godina
3
Treba napomenuti da je ''naci'' termin bio pejorativni naziv za Vajmarsku Republiku

89
Hitlerovo ime zauzima znaajniji prostor na plakatima, a kasnije se

dodaje i njegova slika. U kampanji za predsjednike izbore u martu 1932.
godine, upravo je nastao plakat koji ilustruje ovu tvrdnju. Na plakatu pie
''Njemci! Odgovorite sistemu! Izaberite Hitlera!'' (slika 1). Ovaj plakat je
imao crvenu pozadinu i bijela slova, uz prepoznatljiv nacistiki simbol,
kukasti krst. Na plakatima su 1932. godine, kada su odrani predsjedniki
izbori i izbori za Rajhstag, uglavnom bili ipisani slogani kao to je:
''Dosta je! Glasajte za Hitlera!''; ''Mukarci i ene! Odgovorite! Hitler za
predsjednika Rajha!''; ''Mi smo za Adolfa Hitlera!'' i slini. Na njima su
uglavnom prikazivani radnici, ene ili ''obini'' ljudi, koji oekuju da im
Hitler obezbijedi bolju budunost. Osim njih, pojavljuju se i plakati na
kojima su samo nacistiki simboli kao to su zastave s kukastim
krstovima, na kojima je ispisano ''Samo Hitler''. Jedan od prvih plakata na
kojem se pojavljuje Hitlerov lik nastao je takoe 1932. godine. Plakat koji
se pojavio poslednjih dana kampanje bio je razliit od ostalih i na njemu
je bila Hitlerova glava, bez tijela, uraena u bijeloj boji u kontrastu sa
crnom pozadinom (slika 2). Bitno je i to to je plakat bio bez slogana i
imao je samo jednu rije ispisanu velikim bijelim slovima: ''HITLER''.
Tada nije bio potreban nijedan drugi izborni slogan, jer je poruka bila
svima jasna. Propaganda upuena masama treba da bude jednostavna i
da utie na emocije, i kada se jednom uspostavi, treba da se ponavlja vie
puta. Upravo su se ovoga pridravali nacisti. Kasnije su upravo iz ovih
razloga i osnovali Ministarstvo za propagandu.
Nakon predsjednikih izbora u proljee 1932. godine, iako nijesu
osvojili vlast, nacisti nijesu odustali od borbe za nju i propagandnih
sredstava. Ve na jesen te godine dolazi do izbora za Rajhstag; pojavljuju
se novi plakati sa Hitlerovim imenom. Jedan od njih je i plakat na kome
je prikazana masa naroda koji trai pomo (slika 3). U prvom planu su
izmueni likovi, sredovjeni ljudi i ena s djetetom u naruju, a u
pozadini su konture nepregledne mase sa istim karakteristikama. Ovaj
plakat je uraen kao grafika i ima ispisan slogan u gornjem dijelu plakata i
nastavak u donjem dijelu. Pisalo je kratko i jasno ''Naa poslednja nada:
HITLER''. Koliko su plakati bili koriteno i popularno sredstvo
propagane moemo vidjeti i sa fotografije na kojoj okupljena masa gleda
upravo pomenuti plakat (slika 4). Upravo na ovim izborima treina
ukupnog broja biraa glasala je za Hitlerovu partiju, koja je time postala
najvea partija u Njemakoj.
Ve tada je bilo jasno da je Hitler uveliko bio voa partije, ali i
da se radilo na tome da postane voa naroda. Plakati su posluili da se
90
DRUTVO / SOCIETY
ve pone graditi kult linosti, to se nastavilo, pa ak i pojaalo,

njegovim izborom za kancelara. Naime, njemaki predsjednik Hidenburg
postavio je Hitlera za kancelara ve u januaru 1933. godine. ''Ostareli
feldmaral Hidenburg, predsednik republike, na ubeivanje fon Papena,
konzervativnog politiara, poverava Hitleru mandat kancelara. U tom
kabinetu od jedanaest lanova, bilo je samo troje nacista ukljuujui i
Hitlera'' (Hadivukovi, 2005:86). Hitler se ve tada pribliavao
konanom osvajanju vlasti u osloncu na veliku podrku masa. Upravo
mu je stvaranje mita oko svoje linosti olakalo taj cilj. On je iz vlasti i
politikog ivota eliminisao sve politike partije, pa ak i dotadanje
saveznike. ''Mogao je 14. jula 1933. godine da izda dekret po kome
Nacionalsocijalistika nemaka radnika partija predstavlja jedinu
politiku snagu Nemaka postaje totalitarna drava'' (Hadivukovi,
2005:87). Ve u martu, Rajhstag je primoran da se odrekne svojih
ovlaenja i prenese ih na Hitlera. Dekretom su ukinuta posebna
ovlaenja starih drava ime se mijenja federalno dravno ureenje, a
Njemaka postaje jedinstvena drava. Tako se ruila Vajmarska
Njemaka, nastala nakon Prvog svjetskog rata.
Hitler je ubrzano radio na uvrivanju svoje vlasti, pa su izbori
zakazani za mart 1933. godine. Hitlerova partija je bila na listi pod
brojem jedan i imala je samo jedan cilj: da se osvoji apsolutna veina. Za
ovu svrhu posluili su i plakati na kojima su prikazani aktuelni
predsjednik Hidenburg i Hitler s velikim brojem jedan (slika 5). Na
plakatu je pisalo: ''Rajh nikada nee biti uniten ako ste ujedinjeni i
odani'', a prikazani su i portreti predsjednika i kancelara, gdje je Hitler
ipak u prvom planu. Na drugom plakatu iz ove izborne kampanje,
Hidenburg i Hitler stoje jedan pored drugog i rukuju se (slika 6).
Obojica su u uniformama: Hidenburg u svojoj feldmaralskoj, dok je
Hitler u uniformi SA odreda sa nacistikom trakom oko lijeve ruke.
Izmeu njih se nalazi veliki broj jedan, a ispod je zastava s kukastim
krstom na kojoj je ispisan tekst: ''U najveoj potrebi Hidenburg je izabrao
Adolfa Hitlera za kancelara. I vi takoe treba da glasate za listu 1''.
Nakon ovih plakata na kojima se Hitler pojavljivao s dotadanjim
predsjednikom, u narodu se sve vie uvrivao kult voe, to je i bio
njegov cilj. U situaciji kao to je bila u Njemakoj krajem '20 i poetkom
'30-ih godina, vrsnom poznavaocu masa i propagandnih djelovanja nije
to ni bilo teko. On je, naime, na svakim narednim izborima dobijao sve
vie glasova, dok se nezaposlenost enormno uveavala. Koliko je bilo
nezadovoljstvo naroda postojeim sistemom, govori i podatak da je u
91
vrijeme velike ekonomske krize 1929. godine bilo nezaposleno milion i

900 hiljada graana, to je bilo 9,6% ukupnog stanovnitva, a 1932.
godine broj nezaposlenih iznosio je pet miliona i 600 hiljada ili 30,8%
stanovnitva. Kada je Hidenburg 1934. godine preminuo, Hitler je svu
vlast prebacio na sebe. Tada su se pojavljivali plakati na kojima je samo
Hitler, obino u uniformi ili odijelu, ozbiljnog i odlunog pogleda.
Obino se na plakatima nije nalazilo mnogo teksta, iako je ono to je
pisalo bilo veoma efektno. Najee je pisalo samo Hitler, ili Heil Hitler, ili
samo Ja (''Da''). esto je pisalo Fhrer ili ''Sa fireom do pobjede'' ili ''Sa
firerom do istine''. Nezaobilazni slogani su i ''Jedan voa, jedan narod,
jedan Rajh''. Jedan od takvih plakata prikazuje Hitlera u uniformi, a cio
tekst Ja napisan je bijelim slovima na crnoj pozadini. Upravo je i Hitlerov
lik uklopljen u ovu pozadinu koja istie figuru i daje joj ozbiljniji i otriji
izgled (slika 7).
Jo jedan je plakat na kome je ista fotografija firera, u istom
poloaju jednom rukom naslonjen, dok je druga na kuku (slika 8). Tekst
''Jedan narod, jedan Rajh, jedan firer'' korien je da prikae kako su
Njemci jedna nacija i kako je u toj hijerarhiji firer bio na vrhu. Ovaj
plakat je takoe imao kontrast svijetla i tame, pri emu se razlikuje od
prethodnog jer je u boji. Upravo se na ovom plakatu potvruje i
zapaanje koje iznosi Gallo da su ''velike voe bile predstavljene kao
oinske figure, geniji, ratnici, ak i umjetnici'' (2001:246). Hitler je
prikazan u uniformi, ali je ipak imao kravatu na koulji, to je ukazivalo i
na to da nije obian vojnik ve komandant armije. Upravo ovaj plakat
koji je nastao nakon pripajanja Austrije Njemakoj 1938. godine, osim
toga to je trebalo da podstie narodno ujedinjenje, imao je cilj i da kod
posmatraa izazove strahopotovanje. Hitler se pojavljuje u uniformi na
veini plakata. Takoe, kad se prije rata susreo s Musolinijem, obojica su
bili u vojnim uniformama. Svi ovi potezi imali su jasan i odreen cilj: da
narodu pokau mo firera, a drugim dravama jedinstvo i veliinu ''vie
arijevske rase''.
Nezaobilazni su i plakati koji Hitlera prikazuju s masom: voa je
pred narodom u uniformi. Jo jednom je prepoznatljivim slovima ispisan
tekst u crvenoj boji: ''Svi recite da'' (slika 9). Na ovom plakatu koji je
uraen kao fotomontaa, Hitlerova desna ruka je takoe na kuku dok je
lijeva sputena pored noge i stisnuta u pesnicu. U pozadini je masa
naroda koja oigledno podrava vou. Ova masa se nije sluajno
pojavljivala na plakatima, ve je komplementarna sa idejama jednog
naroda i plakatima koji su spomenuti i izdvojeni. Naime, ''u nacistikom
92
DRUTVO / SOCIETY
pokretu su planski razvijene i lansirane estetike koncepcije koje su u

masama mogle da stvore iluzije i predstave da u drutvu nestaju klase i
klasne suprotnosti, kao to su ideoloke i propagandne floskule o rasama,
narodima, pangermanizmu i sl., to se obuhvata poznatom nacistikom
formulom o 'jednom narodu, jednoj dravi i jednom voi'!'' (Gudac,
1993:729).
Osim plakata koji su prikazivali Hitlera kako samouvjereno
predvodi mase, kao vou koji rjeava sve probleme i pred kojim nema
prepreka, pojavljivali su se i plakati koji su mu pridavali i ulogu ovjeka
koji brine o djeci i mladima i koji ima podrku od njih. Hitler je ak imao
i organizaciju pod nazivom ''Hitler Jugend'', koja je takoe imala ulogu da
meu mladima iri njegov kult. Jedan od takvih plakata je onaj na kome
je Hitler okruen djecom i u naruju dri jednu djevojicu (slika 10).
Hitler je i na ovom plakatu u uniformi i s trakom preko lijeve ruke. Oko
djece su i zastavice sa ''svastikom'', a u dnu plakata je bijeli tekst na crnoj
podlozi. Ovo je jedan od rijetkih plakata na kome je Hitler nasmijan i
okrenut je prema djeci, a ne prema posmatrau. Djeca su naslikana kao
po pravom ablonu koji je predstavljao arijevsku rasu. Inae se na
plakatima posebno pridavala panja kako e izgledati omladina. Na
jednom od plakata, Hitler je predstavljen s djeakom kao tipinm
Arijevcem u prvom planu, a u pozadini je firerov portret (slika 11). Ovaj
plakat nema crvene boje i svastike, ve je uraen u svijetlijim nijansama.
Na vrhu plakata je tekst ''Omladino, slui Hitleru'', dok je na dnu plakata
poruka: ''Svi desetogodinjaci, ulanite se u Hitlerovu omladinu''. Ovaj
plakat govori koliko je pridavana vanost mladim naratajima, meutim,
podsjea i na to da je iznad svih i u svakom trenutku ipak bio firer.
Koliko je na plakatima daleko iao prikaz ''jedinog voe''
njemakog naroda, moemo da uvidimo i na plakatima na kojima je
Hitler ak prikazivan u pozama Jovana Krstitelja: u ruci mu je umjesto
tapa njemaka zastava, dok s nebesa umjesto Svetog duha slijee orao
(slika 12). Na ovom plakatu ispisan je jednostavan, ali efektan slogan ''Es
lebe Deutchland' (Neka ivi Njemaka). U Hitlerovoj pozadini su mase
vojnika sa zastavama u rukama koje ga bespogovorno podravaju i
slijede. Ovo je jedan od najoitijih primjera na kome je Hitler prikazan
kao vrhovni voa, koji ima moi jednog Mesije, s ciljem da podari ivot
cijeloj Njemakoj, ujedinjenoj i nepobjedivoj.
Ova politika koja je zahtjevala borbu za ujedinjenje nacije i
povratak velikog carstva, a iji je predvodinik bio upravo Hitler, prerasla
93
je u rat. Uspio je da veini stanovnitva Njemake, uz pomo

dugogodinjeg propagandnog djelovanja, nametne svoje ideje o vioj rasi,
da ih zavede prikazivanjem vojne snage i da ih uvede u najvei rat koji je
ovjeanstvo do tada vidjelo. Narod je slijedio vou i u njegovom
pokuaju osvajanja drugih drava, to je samo jo jedan od dokaza koliko
je bio moan Hitlerov kult. Njemaka je, iako pojedinano vojno
najmonija drava, pretrpjela poraz u ratu, a voa je izvrio
samoubojstvo 1945. godine.
Zakljuak
Analizirajui odnos politikog plakata i kult linosti koji je
formiran kod pomenutih voa dolazimo do zakljuka da je plakat kao
sredstvo propagande pored ostalih sredstava uistinu doprinio u kreiranju
kulta linosti i nainu predstavljanja pojedinih vladara. Na primjerima
voa komunizma, faizma i nacizma su oigledne etape koje su vladari
prelazili u svojim nastojanjima da osvoje i ouvaju vlast. Sluei se
brojnim propagandnim tehnika i koristei sva raspoloiva sredstva
pomenute voe su uspostavljale sopstveni reim. Politiki plakat je u tom
kreiranju drutva po njihovim vizijama bio nezaobilazno sredstvo
propagande. Plakati koji su proizvoeni u milijunskim tiraima su
lijepljeni po zgradama i kuama, na glavnim gradskim ulicama i trgovima,
isticani su na svim prometnim mjestima u razliitim veliinama.
Angaovani su umjetnici koji su kreirali vizuelne elemente plakata.
Raene su fotomontae, voe su se stilizovale, pretvarale u neustraive
vojskovoe. Dojueranji politiari postajali su osvajai svijeta. Na slian
nain su se odnosili prema prednostima koje je omuguavao plakat i u
Sovjetskom Savezu i u faistikoj Italiji i nacistikoj Njemakoj.U
vremenu kada Internet i televizija nijesu postojali narod je mogao da vidi
voe jedino na plakatima. Upravo su sa plakata oni i posmatrali narodne
mase. Obueni u uniforme, esto sa parolama koje su bile upeatljive i
nedvosmislene, ispisanim uz fotografije. Nekada su na plakatima voe
prikazivane sa prethodnicima, nekada samostalno, nekada sa masom
naroda pod svojim nogama ili u razliitim trenucima sa mladima,
vojnicima ili radnicima. Voe su prikazivane kao odluni, vrsti i snani
ljudi, koji imaju snagu i mo da predvode mase. Vodilo se rauna o
simbolima koji e biti prikazani na plakatima. Boje su odgovarale
94
DRUTVO / SOCIETY
ideologijama koje su predstavljali. Plakati su nastajali bilo u izbornim

kampanjama, bilo povodom razliitih proslava i godinjica.
Obraujui brojne plakate, od kojih smo neke ovdje i spomenuli,
dolazimo do zakljuaka da je ovo sredstvo politike propagande bilo
izuzetno vano u toku formiranja, ali i u toku odravanja kulta linosti.
Upravo se na primjeru spomenute historijske epohe, s dananje
vremenske distance moe dobro zapaziti, kako je plakat iskoriten i
koliko je povjerenja polagano u ovaj medij. Znali su propagandisti i
komunista i nacista da za prenoenje poruke putem plakata nije bilo
potrebno da su graani pismeni. Dovoljno je bilo da se skrene pogled na
neki od plakata s kojih voa promatra. Simbolika je bila toliko jasna da
nije bilo potrebno dodatno objanjenje, bilo da se radi o Lenjinu ili
Hitleru.
Iz svega navedenog moemo zakljuiti da je plakat veoma dobro
posluio propagandistima kao oruje tokom godina u kojima su se
uspostavljale nove ideologije, a pojedinci izdizali do kulta linosti. Ne
samo da je plakat pronaao svoje mjesto meu sredstvima politike
propagande ve je postao jedno od najznaajnijih u periodu '20-tih i '30tih godina XX vijeka. Meutim, moemo zakljuiti da, iako je tada plakat
veoma rado koriten, njegova upotreba ni dan danas ne jenjava, naprotiv.
Danas se koristi u izbornim kampanjama irom svijeta. Rasprostire se,
lijepi i preljepljuje, kao i nekada, ali se takoe objavljuje i na TV ekranima
ili internetskim stranicama. Mnoge su prednosti ovog medija koje ga i
danas svrstavaju u jedno od najefikasnijih sredstava politike
propagande, a koje su doprinijele da se masovno koristi u formiranju
kulta linosti.
Literatura
Adamovi, V. (1993): Kult linosti u Enciklopedija politike kulture,
Savremena administracija, Beograd
Bihalji Merin, O. (1967): Mala enciklopedija prosveta, Prosveta,
Beograd
95
Bonnell, V. (1999): Iconography of Power: Soviet Political Posters under

Lenin and Stalin, University of California press, Berkeley, Los
Angeles
Gallo, M. (2001): The poster in history, Norton, London
Gudac, . (1993): Nacizam, u Enciklopedija politike kulture,
Hadivukovi, S. (2005): Stvaraoci istorije XX veka, Prometej, Novi
Sad
Hitler, A. (2006): Mein Kampf, Tema, Beograd,
Krei, A. (1993): Staljinizam, u Enciklopedija politike kulture,
Kulji, T. (1987): Faizam, Nolit, Beograd
Kulji, T. (1994): Oblici line vlasti, Institut za politike studije,
Beograd
Ludvig, E. (1936): Musolini Razgovori sa deset slika, Narodno delo,
Beograd
Ludvig, E. (1935): Voi Evrope, Geca Kon, Beograd
Luis, D. (2004): ovjek koji je stvorio Hitlera: raanje voe, Okean,
Beograd
Mack-Smith, D. (1980): Mussolinijevo Rimsko carstvo, Globus,
Zagreb
Mati, M. (1998): Mit i politika, FPN, igoja, Beograd
Mihailovi, V. (1984): Propaganda i rat, Vojnoizdavaki zavod,
Beograd
Mihovilovi, I. (1965): Poslednja avantura Benita Mussolinija,
Stvarnost, Zagreb
Milosavljevi, O. (2006): Otac genije ljubimac: Kult vladara
najtrajniji obrazac vaspitavanja dece, Helsinke sveske, br. 23, ene i
deca 4. Srbija u modernizacijskim procesima XIX i XX veka, str.
188-291, decembar, 2006, preuzeto sa:
http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/sveske23.pdf, 20.3.2007.
Nikoli, K. (2000): Nemaki ratni plakat u Srbiji 1941-1945, Bonart,
Nova Pazova
Nolte, E. (1990): Faizam u svojoj epohi, Prosveta, Beograd
96
DRUTVO / SOCIETY
Ovsejenko, A. A. (1986): Staljin portret tiranina, Itro Naprijed,

Zagreb
Predan, B. (2006): Slatkii iz mladosti, u Kerko, S., Jugoslavija
moja deela in njen politini plakat (19691989), Cicero, Ljubljana
Rikards, M. (1971): Uspon i pad plakata, Thames and Hudson i NIP
Borba, Beograd
Slavujevi, . Z. (2007): Politiki marketing, Fakultet politikih
nauka, igoja, Beograd
Stanovi, V. (1993): Faizam, u Enciklopedija politike kulture,
Tadi, D. (2005): Propaganda, YU Spektrum, Beograd,
Volkov, V. (2005): Dezinformacija od Trojanskog konja do Interneta,
Na dom, Beograd
97
Prilozi:
Poglavlje Lenjin:
slika 1
slika 2
slika 3
slika 4
slika 5
slika 6
slika 7
slika 8
slika 9
98
DRUTVO / SOCIETY
Poglavlje Staljin:
slika 1
slika 2
slika 3
slika 4
slika 5
99
Poglavlje Musolini:
slika 1
slika 2
slika 4
slika 5
slika 7
slika 3
slika 6
100
DRUTVO / SOCIETY
Poglavlje Hitler:
slika 1
slika 2
slika 4
slika 6
slika 3
slika 5
slika 7
slika 8
101
slika 9
slika 12
slika 10
slika 11
103
DRUTVO
Prethodno priopenje
UDK 327.88
Primljeno 2. travnja 2012.
Razliiti aspekti znaenja i upotrebe

rijei terorizam s uvidom u
suvremene anglosaksonske i
frankofonske medije
Saetak
Razlika u izboru vokabulara koji se koristi u medijima prilikom izvjetavanja o
teroristikim inovima je neosporna. Novinari se ne odluuju upotrijebiti rijei terorist ili
terorizam olako. Razvoj znaenja ovih rijei, koji se u radu prati od doba Francuske
revolucije sve do najnovijih primjera terorizma, ne moe se razdvojiti od razvoja
terorizma kao pojave. Osim to je rije terorizam teko definirati u pravnom smislu, ona
se moe okarakterizirati kao pejorativna s rastuim brojem eufemizama. Primjeri iz
suvremenih anglosaksonskih i frankofonskih medija potvruju da je rije terorizam
kontroverzna, subjektivna, snano emocionalno i politiki nabijena i da dobiva razliita
znaenja ovisno o potrebi interpretacije. Njezina upotreba je odreena kontekstualnim
okolnostima, te politikim uvjerenjima, namjerom, stavom i osjeajima govornika.
Kljune rijei: terorizam, terorist, znaenje, upotreba, mediji
Autorice su predavaice Sveuilita u Dubrovniku, Hrvatska, e-pota: ariana.violickoprivec@unidu.hr i jelena dubcic@unidu.hr

104
DRUTVO / SOCIETY
SOCIETY
Preliminary communication
UDK 327.88
Received April 2nd, 2012
Different aspects of the meaning and

usage of the word terrorism with an
insight into the contemporary
Anglo-Saxon and Francophone
media
Abstract
The difference in the choice of the vocabulary used when reporting about
terrorist acts in the media is undeniable. Journalists do not decide to use the words
terrorist or terrorism lightly. Evolution of their meaning over time is inseparable from
the evolution of the phenomenon of terrorism itself. It is traced back from the time of
the French Revolution to the most recent examples of terrorism. Beside being difficult
to define legally, the word terrorism is characterized as pejorative with a growing
number of euphemisms. Examples from the contemporary Anglo Saxon and
Francophone media confirm that the word terrorism is controversial, subjective and
highly politically and emotionally charged and it acquires different meanings depending
on the needs of its interpretation. Its usage is determined by the contextual
circumstances, political beliefs of the speaker, his intention, point of view and emotions.
Key words: terrorism, terrorist, meaning, usage, media
Authors are lecturers at University in Dubrovnik, Croatia, E-mail: ariana.violic-koprivec@unidu.hr

and jelena dubcic@unidu.hr
J. Dubi, A. Violi-Koprivec: Razliiti aspekti znaenja i upotrebe
105
Introduction
On 16th May 2003 in Casablanca five suicide bombers blew
themselves up almost simultaneously on different locations of the city
causing numerous casualties and injured. On the same date in Israel suicide
bombers blew themselves up in different cities of the country killing and
injuring a number of persons. La Presse, a Montreal daily, used the
following expressions to report about these events:
Attentats terroristes Casablanca
Un kamikaze se fait exploser Hbron
The word terrorist was not mentioned in the article about Israel or
in the others reporting about the same event. However, it is
unquestionable that both attacks, the one in Israel just like the one in
Morocco, are of the same nature. The difference in processing
information, or more precisely, in the choice of the words used in
reporting about the same type of events in the same newspaper is
undeniable. Why is that so? Identical cases that we have encountered
throughout this research are numerous and this is just one randomly
chosen example.
Obviously journalists do not decide to use the word terrorist or
terrorism lightly. However, the usage of the word is not accidental. When
and why do they think that it is legitimate to use it? Does a justified
difference in meaning really exist?
Etymology and historical development of the word

terrorism
Two examples of contemporary dictionary definitions of the word
terrorism are:
Merriam Webster Dictionary
Terrorism - the systematic use of terror especially as a means of coercion.1
Larousse
Merriam Webster Dictionary online, http://www.merriam-webster.com/dictionary/terrorism,
(25.10.2011.)
106
DRUTVO / SOCIETY
Terrorisme - ensemble d'actes de violence (attentats, prises d'otages, etc.)

commis par une organisation pour crer un climat d'inscurit, pour exercer un chantage
sur un gouvernement, pour satisfaire une haine l'gard d'une communaut, d'un pays,
d'un systme.2
While the abstract meaning of the word terror itself is clear, when
it is applied to acts and actors in the real world it becomes confused.
Arnaud Blin, an expert in the history of terrorism explains the nature of
the phenomenon of terrorism by saying: Il est difficile de capter lessence
du terrorisme, principalement parce que le phnomne superpose la
rationalit politique de lobjectif et lirrationalit apparente de lacte avec
une symbolique....3 According to Bruce Hoffman, a specialist in the study
of terrorism, Terrorism, in the most widely accepted contemporary usage
of the term, is fundamentally and inherently political.4
It is necessary for a good understanding of the word terrorism to
place it in a historical chronology in order to capture one of its crucial
aspects: evolution of its meaning over time which is inseparable from the
evolution of the phenomenon of terrorism itself.
The English word terrorism comes from the French word le
terrorisme. The French word le terrorisme5 comes from the noun la terreur
meaning fear. It appeared in Dictionnaire de L'Acadmie franaise in 1798
and it was described as system or rule of terror.6 General sense of systematic use
of terror as a policy is first recorded in English in the same year.7
The word terrorism entered into European languages in the heat of
the French Revolution. For the first time it was used by the Jacobins.
Writing about the French Revolution Victor Hugo noted: cette tribune,
la guillotine a eu son orateur, Marat, et l'inquisition, le sien, Montalembert.
Terrorisme au nom du salut public, terrorisme au nom de Rome, fiel dans
les deux bouches, angoisse dans l'auditoire;8 The Jacobins divided the
world between pro revolutionaries and anti - revolutionaries the
Dictionnaire franais Larousse online,
http://www.larousse.com/en/dictionaries/french/terrorisme, (25.10.2011.)
3 Blin, A.: 11 septembre 2001: la terreur dmasque: entre discours et ralit, Le Cavalier Bleu ditions, Paris,
2006., p. 60.
4 Hoffman, B.: Inside Terrorism, Columbia University Press, New York, 2006., p. 2.
5 Le Petit Robert 1, Dictionnaires LE ROBERT, Paris, 1990., p. 1950.
6 Dictionnaire de L'Acadmie franoise, 1798,
http://portail.atilf.fr/dictionnaires/ACADEMIE/CINQUIEME/cinquieme.fr.html, (28.10.2011.)
7
Online Etymology Dictionnary, http://www.etymonline.com/index.php?term=terrorism,
(27.10.2011.)
8 Hugo, V.: Napolon le petit, Librairie trangre de la Famille Royale, Londres, 1862., p. 157.
2
107
defenders of liberty versus its enemies. Describing these events Georges

Lefebvre wrote: Lindet rpugnait au terrorisme; Billaud et Collot
inclinaient vers les sans-culottes; les tendances sociales surtout, bien que
tous appartinssent la bourgeoisie, divergeaient profondment entre
Robespierre ou Saint-Just, partisans d'une dmocratie sociale, et Carnot ou
Lindet, nettement conservateurs.9 In an attempt to root out any political
dissent, they started a period that would become infamous as the Terror.
The Terror demonized its political opponents, imprisoned suspected
enemies without trial and eventually sent thousands to the guillotine. One
of the most militant Jacobins was Robespierre. In 1793 he said: La terreur
n'est autre chose que la justice prompte, svre, inflexible; elle est donc
une manation de la vertu.10 Hoffman says that: Ironically, perhaps,
terrorism in its original context was also closely associated with the ideals
of virtue and democracy.11 Therefore, a terroriste was, in its original
meaning, a Jacobin leader who ruled France during the reign of Terror.
The first terrorists were insiders in that powerful government. Hoffman
adds that:In contrast to its contemporary usage, at that time terrorism had
a decidedly positive connotation.12
During the 19th century terrorism underwent a transformation,
becoming associated with non-governmental groups and it acquired the
new meaning of abuse. The first terrorists to be called by this name as we
would recognize it today were Irish patriots back in 1866. That meaning
can be also traced back to Sergey Nechayev, who founded the Russian
terrorist group "People's Retribution" in 1869. Nechayev described himself
as a "terrorist".13
For the next 150 years, the word terrorism led a double life - a
justifiable political strategy to some, an abomination to others. The
Russian revolutionaries after the assassination of Czar Alexander II in
1881 used the word with pride.14 At the beginning of the 20th century, Jack
London described terrorism as a powerful weapon in the hands of
Lefebvre, G., Soboul, A.: La Rvolution franaise, volume 1, Presses universitaires de France, 1963.,
p. 362.
10 Robespierre, M., Laponneraye, Carrel, A.: Oeuvres de Maximilien Robespierre, tome troisime,
Faubourg Saint-Denis, Paris, 1840., p. 550.
13 Le site de Franois-Bernard Huyghe:Terrorisme, mdias, violence : histoire de la communication,
http://www.huyghe.fr/actu_428.htm, (04.11.2011.)
14 Le site de Franois-Bernard Huyghe:Terrorisme, mdias, violence : histoire de la communication,
http://www.huyghe.fr/actu_428.htm, (04.11.2011.)
9
108
DRUTVO / SOCIETY
labor:... terrorism is a well-defined and eminently successful policy of the

labour unions.15
In the first decades of the 20th century terrorism continued to be
associated primarily with the assassination of political leaders and heads of
state. The most prominent example was the killing of the Austrian
Archduke Ferdinand by Gavrilo Princip, a student also referred to by
some as a terrorist, in Sarajevo in 1914 which initiated World War I.16
During World War II the Nazis used the word terrorist to refer to
the members of the French resistance.
After World War II the word terrorism regained revolutionary
connotations which are most commonly associated with it today. The
Western governments or media call some groups which are involved in a
liberation struggle terrorists. Later, similar organizations call these same
persons statesmen and leaders of the liberated nations. The example of
this phenomenon is the Nobel Peace Prize laureate Nelson Mandela.
Hoffman explains that: It was also during this period that the politically
correct appellation of freedom-fighters came into fashion as a result of
the political legitimacy that the international community accorded to
strugglers for national liberation and self-determination.17
In the period from the1950s to the 1990s terrorism broadened
beyond assassination of political leaders and heads of state. Terrorist
attacks confirmed a determination to kill and came to be associated with
indiscriminate victims. The main goal of the 1990s attacks was to produce
as many casualties as possible. That was the beginning of the new
terrorism that was more spectacular, less scrupulous and more often
successful. The attacks on the World Trade Centre and the Pentagon on
September 11 2001 confirmed the new face terrorism had acquired. Brian
Jenkins, an authority on the questions on terrorism, states: The
distinctions between terrorism and terror began to blur in the 1990s as
terrorists became increasingly determined to engaged in large-scale,
indiscriminate violence. This was the new terrorism.18 President George
W. Bush, when addressing the U.S. Congress repeatedly used the word
terror in his famous statement our war on terror rather than the
London, J.: War of the Classes, The Echo Library, Teddington, 2009., p. 30.
Bounan, M.: Logique du terrorisme, Editions Allia, Paris, 2003.
18 Jenkins, B. M.: Unconquerable Nation: Knowing Our Enemy, Strengthening Ourselves, Rand Corporation,
Santa Monica, 2006., p. 113.
15
16
109
specifically political phenomenon terrorism. His semantic choice,

deliberate or not, opened new questions related to the usage of the word
terrorism.
Legal definition of terrorism

Until now a common, universally agreed, legally binding criminal
law definition of terrorism has not been accepted.19 Over a hundred
different definitions of terrorism have been produced. Bruce Hoffman
belives that in spite of the difficulty of defining the term it is possible to
identify some key characteristics20 of terrorism in order to distinguish
terrorism from other types of criminal activities:
- political in aims and motives
- violent or threatening violence
- characterised by far-reaching psychological repercussions
- conducted by an organization
It is also important to bear in mind that the question of legitimacy
or lawfulness is subjective, depending on the perspective of one
government or another. It is common for both parties in a conflict to
describe each other as terrorists.
Pejorative use of the word terrorism

Beside being difficult to define, the word terrorism is also
characterized as pejorative. It means that it carries strong negative
connotations and political labels and it tends to condemn as immoral
entire segments of a population. The strength of the word is best
illustrated by Andr Pratte, editor in chief of the Montreal daily La Presse,
19
20
Forst, B.: Terrorism, Crime and Public Policy, Cambridge University Press, 2008., p. 3.
Hoffman, B.: Inside Terrorism, Columbia University Press, New York, 2006., p. 40.
110
DRUTVO / SOCIETY
who calls it Le mot qui tue. He also says: Le mot lui-mme sme la
dsolation.21
For these reasons those media who wish to maintain a reputation
for impartiality try to be careful in their use of the word. Therefore, they
generally shy away from the word preferring euphemisms or other
replacement words for different cases of terrorist acts. The ones that can
commonly be found in the Anglo - Saxon press are: activists, attackers,
bombers, criminals, extremists, insurgents, rebels. The ones that are commonly
used in the French press are: activiste, agresseur, attaquant, criminel, extrmiste,
militant, tueur.
Word terrorism in the media

Within a month of the infamous September 11 attacks in New
York and Washington editor in chief for Reuters in Washington asked
2500 agencys journalists in a memo to stop using the word terrorist in
describing the attacks.22 The French daily Libration, reacted immediately
by wondering if terrorists exist at all. The editor responded that they did
not want to deny the existence of a terrorist act but that the usage of the
word terrorist would be passing a moral judgement on individuals. He
stated: Nous ne nions pas que l'attaque contre le World Trade Center soit
une attaque terroriste. Mais nous ne voulons pas que des individus soient
qualifis de terroristes parce qu'il s'agit d'un jugement et que nous nous
interdisons de formuler des jugements.23. The policy decision of the BBC
World Service was also not to describe the September 11 attacks as
terrorism. The BBC's deputy director of news said:"However appalling and
disgusting it was, there will nevertheless be a constituency of your listeners
who don't regard it as terrorism. Describing it as such could downgrade
your status as an impartial and independent broadcaster."24
21 Pratte, A., La Presse, http://archives.vigile.net/ds-Qc-monde/docs/02-4-17-pratte-affaires.html,
(09.10.2011.)
22 Le Monde, http://www.lemonde.fr/web/recherche_breve/1,13-0,37-725255,0.html,
(20.09.2011.)
23
Libration, http://www.liberation.fr/evenement/0101387660-le-mot-terroriste-n-existe-plusdans-le-vocabulaire-de-reuters, (21.09.2011.)
24 The Guardian,
http://www.guardian.co.uk/media/2001/nov/15/warinafghanistan2001.afghanistan (01.10.2011.)
111
Consequently, the BBC has been criticized for its reluctance to use the
T-word and for its attempts at political correctness. However, after the
London 2005 bombings, the BBC was accused of confusion and double
standards over its policy on the word terrorist. Namely, early BBC reports used
the word terrorist on TV, radio and online to describe the event. Why did they
use the word terrorist when people were being killed closer to home? The
network appeared to throw away its own policy for a while. Following criticism
about their coverage of the London bombings, the BBC Editorial Guidelines25
were sent internally to journalists. Among other things, the BBCs Guidelines
tell its reporters not to use the word terrorist as part of a factual report unless it
is in the mouth of someone else.
The most recent event from Norway, namely the massacre that was
committed by Anders Behring Breivik, a 32 year old Norwegian is an excellent
example of using replacement words to denote a clearly terrorist act. Most of
the French press, such as Le Parisien26 and Libration27, in the first reports
following the attack, systematically avoided the word terrorist calling Breivik: un
monstre, un tueur, un tueur fou, suspect, fondamentaliste chrtien, auteur prsum de l'attentat,
auteur prsum du massacre, le tireur, and calling the act: massacre, tuerie, carnage.
Picture 1 Cover of the July 2011 Libration
Picture 2 Cover of the July 2011 Le Parisien
25 The BBC Editorial Guidelines,

http://www.bbc.co.uk/editorialguidelines/search?q=on+the+word+terrorist&filter=all&submit.x
=0&submit.y=0, (25.09.2011.)
26
Le Parisien, http://www.leparisien.fr/international/carnage-en-norvege-le-tueur-presumeentendu-ce-vendredi-28-07-2011-1548148.php, (26.09.2011.)
27 Libration, http://www.liberation.fr/monde/01012350595-un-suspect-penchant-vers-la-droiteet-antimusulmans-arrete, (26.09.2011.)
112
DRUTVO / SOCIETY
Meaning construction
It is unquestionable that the word terrorism is controversial,
subjective and highly politically and emotionally charged. Can rules or
guidelines which determine when to use the word terrorism or not to use it
be applied? The answer is no. The meaning is being constructed as
discourse unfolds in a given context. In other words meaning is not a static
entity. It is inseparable from mind and it is derived from the process of
conceptualisation of the world that surrounds us, and that includes
knowledge, experience and physical environment. Lakoff, a famous expert
in the new and still developing branch of linguistics called cognitive
linguistics says: Meaning is not a thing; it involves what is meaningful to
us. Nothing is meaningful in itself. Meaningfulness derives from the
experience of functioning as a being of a certain sort in an environment of
a certain sort.28 Tuman Vukovi, a Croatian cognitive linguist confirms:
Znaenje, dakle, ne postoji kao kategorija per se, ve je uvijek dijelom
ovjekova konceptualnoga sustava i kognitivnih procesa.29 One of the
central categories in meaning construction is perspective, that is to say the
point of view from which a situation is being observed. Different speakers
who decide to use the word terrorism or to avoid it, are always people
coming form a certain physical environment, with a certain perspective
and a certain amount of knowledge and experience. In this way they
actively participate in the dynamic processes of meaning construction.
Conclusion
The word terrorism acquires different meanings depending on the
needs of its interpretation. Nowadays the word carries an obvious
pejorative meaning. It stigmatizes people and whole nations passing a
moral judgement on them. Its usage is controversial because it is
determined by the contextual circumstances, political beliefs of the
speaker, his intention, point of view and emotions. Consequently, in the
contemporary world characterized by global audiences jounalists are faced
Lakoff, G.: Women, Fire and Dangerous Things, The University of Chicago Press, 1987., p. 292.
Tuman Vukovi, N.: Meaning in Cognitive Linguistics, Suvremena lingvistika, n. 67, 2009., p.
126.
28
29
113
with the challenging task of selecting the right words when reporting about
terrorist acts. A wide range of euphemisms or replacement words can be
found in the press. Generally journalists recur to them in their factual
reports and use the word terrorism only if it is in the mouth of someone
else. The subjective connotations of the word can be summed up in the
aphorism:
One mans terrorist is another mans freedom fighter.
or
Le terroriste des uns est le combattant de la libert des autres.
Bibliography
Blin, A.: 11 septembre 2001: la terreur dmasque: entre discours et ralit,
Le Cavalier Bleu ditions, Paris, 2006.
Bounan, M.: Logique du terrorisme, Editions Allia, Paris, 2003.
Forst, B.: Terrorism, Crime and Public Policy, Cambridge University
Press, 2008.
Hoffman, B.: Inside Terrorism, Columbia University Press, New
York, 2006.
Hugo, V.: Napolon le petit, Librairie trangre de la Famille Royale,
Londres, 1862.
Jenkins, B. M.: Unconquerable Nation: Knowing Our Enemy, Strengthening
Ourselves, Rand Corporation, Santa Monica, 2006.
Lakoff, G.: Women, Fire and Dangerous Things, The University of
Chicago Press, 1987.
Lefebvre, G., Soboul, A.: La Rvolution franaise, volume 1, Presses
universitaires de France, 1963.
Le Petit Robert 1, Dictionnaires LE ROBERT, Paris, 1990.
London, J.: War of the Classes, The Echo Library, Teddington, 2009.
Robespierre, M., Laponneraye, Carrel, A.: Oeuvres de Maximilien
Robespierre, tome troisime, Faubourg Saint-Denis, Paris, 1840.
114
DRUTVO / SOCIETY
Tuman Vukovi, N.: Meaning in Cognitive Linguistics, Suvremena

lingvistika, n. 67, 2009., p. 125-150.
Internet Sources
Dictionnaire franais Larousse online,
http://www.larousse.com/en/dictionaries/french/terrorisme
Dictionnaire
de
L'Acadmie
franoise,
1798,
http://portail.atilf.fr/dictionnaires/ACADEMIE/CINQUIEME/ci
nquieme.fr.html
Le Monde, http://www.lemonde.fr/web/recherche_breve/1,130,37-725255,0.html
Le site de Franois-Bernard Huyghe:Terrorisme, mdias, violence:
histoire de la communication, http://www.huyghe.fr/actu_428.htm
Le Parisien, http://www.leparisien.fr/international/carnage-ennorvege-le-tueur-presume-entendu-ce-vendredi-28-07-20111548148.php
Libration,
http://www.liberation.fr/evenement/0101387660-lemot-terroriste-n-existe-plus-dans-le-vocabulaire-de-reuters
Merriam Webster Dictionary online, http://www.merriamwebster.com/dictionary/terrorism
Online Etymology Dictionnary,
http://www.etymonline.com/index.php?term=terrorism
Pratte,
A.,
La
Presse,
http://archives.vigile.net/ds-Qcmonde/docs/02-4-17-pratte-affaires.html
The BBC Editorial Guidelines,
http://www.bbc.co.uk/editorialguidelines/search?q=on+the+word
+terrorist&filter=all&submit.x=0&submit.y=0
The Guardian,
http://www.guardian.co.uk/media/2001/nov/15/warinafghanistan
2001.afghanistan
Libration,
http://www.liberation.fr/monde/01012350595-unsuspect-penchant-vers-la-droite-et-antimusulmans-arrete
UPUTE AUTORIMA
Medianali izlaze dva puta godinje i objavljuju autorske priloge koji
podlijeu anonimnom recenzentskom postupku, a odluku o kategorizaciji
donosi Urednitvo na osnovi pribavljenih recenzija.
Radovi i prilozi primaju se i objavljuju na hrvatskom i engleskom
jeziku.
Radovi se dostavljaju urednitvu na e-mail: medianali@unidu.hr,
napisani u programu Word for Windows. Treba koristiti tip slova
Garamond i veliinu slova 12 toaka. Maksimalan opseg rada je 27 tisua
znakova.
Na prvoj stranici rada obvezno je navesti naslov rada, ime i
prezime autora, akademske titule, e-mail adresu, naziv ustanove u kojoj je
autor zaposlen, te radno mjesto.
Slike, tabele i grafikoni koji su sastavni dio rada moraju biti jasno
uraeni i pripremljeni za crno-bijeli tisak, te imati naslov, izvor i broj. Slike
treba pripremiti u JPEG ili TIFF formatu, najmanje rezolucije 150 dpi.
Fotografije moraju biti jasne i kontrastne. Ukoliko se dostavljaju na
posebnim listovima papira u radu treba oznaiti mjesta gdje dolaze.
Popis literature treba dati na kraju rada, a u njega ulaze djela na
koja se autor poziva u radu s tim da je sloen po abecednom redu
prezimena autora navedenih djela, a podaci o djelu moraju sadravati i
izdavaa, mjesto i godinu izdavanja. Za citiranje se koristi harvardski
sustav, a u popis literature treba uvrstiti samo citirana djela.
Svaki rad mora imati saetak i pet kljunih rijei. U saetku treba
dati sutinu rada (informaciju metodolokog karaktera) i objasniti rezultat
rada. Saetak moe imati najvie 10 redaka. Saetak dolazi iza naslova, a
mora biti jasan i pisan u treem licu na hrvatskom i engleskom jeziku.
Autor dobiva besplatan primjerak asopisa u kojem je njegov rad
objavljen.
Urednitvo
INSTRUCTIONS TO CONTRIBUTORS
Medianali are published twice per year. The articles published in
the Medianali are categorized by the Editorial Staff and submissions are
chosen based on anonymous review procedures.
Papers are received and published in Croatian and English.
The paper, written in Word for Windows, is to be sent to the
Editorial Staff e-mail: medianali@unidu.hr. It has to be written using
Garamond font, 12 pt. Maximum number of characters is 27000.
The first page must contain the title of the article, name and
surname of the author, academic title, e-mail, name of the employing
institution and place of work.
Pictures, tables and graphs in the article must be black and white,
clearly presented, having titles, source and number. Image file formats
JPEG or TIFF should be used, and in the resolution of 150 dpi. Photos
must be clear and with proper contrast.If they are forwarded on separate
sheets, their place in the work must be duly noted.
Bibliography is to be given at the end of the article, and it includes
references listed in alphabetical order by the author's surname with
information about the publisher, place and year of publication. Harvard
system citation is required.
Each article must have a summary no longer than 10 rows and 5
key words. The summary provides an overview (methodological
information) and a result of the article. It must be clear and written in the
third form, in Croatian and English.
The author receives a comlementary copy of the periodical in
which his article is published.
Editorial Board

A - Medianali BR 13

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

A - Medianali BR 13

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

/ 2013.

Meunarodni znanstveni asopis za medije, novinarstvo, masovno komuniciranje, odnose

Izdava / Publisher: Sveuilite u Dubrovniku / University of Dubrovnik

13, lipanj 2013.

Gnseli Bayraktutan, Mutlu Binark, Turul omu, Burak Dou,

Mato Brautovi, Iva Milanovi-Litre, Romana John

ODNOSI S JAVNOSTIMA / PUBLIC RELATIONS

Joko Sindik, Snjeana Konopljak i Ljubica Baki-Tomi

Jelena Dubi i Ariana Violi-Koprivec

Gnseli Bayraktutan, Mutlu Binark, Turul omu, Burak Dou,

Uloga drutvenih medija u politikoj

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

Gnseli Bayraktutan, Mutlu Binark, Turul omu, Burak Dou,

The role of social media in political

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

political party leaders began to actively use Twitter especially during

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

presidency. The co-presidents of the party are Gltan Kanak and

Describing Social Media Environments: The Twitter

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

3. The fact that it enables self-expression and self-communication

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

Political party leaders, party vice chairmen, MYK members, all of

Development of the Coding Scales and Coding Units

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

party leaders accounts during the sampling period is as follows; Selahattin

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

Assignment within the Party

Ak Party Vice Chairman

Justice and Development Party Vice Chairmen

I am the Ak Party Vice Chairman and Party

Akparty Group Deputy Chairman

Recep Tayyip Erdoan

Justice and Development Party Leader

Ak Party Vice Chairman, Chairman of Public

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

Ak Party Vice Chairman

Republican Peoples Party Leader

Republican Peoples Party, Vice Chairman on

Republican Peoples Party Vice Chairman

National Movement Party Leader

MHP Vice Chairman

MHP Vice Chairman

Peace and Democracy Party Co-Chairman

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

the large majority of users who customized the background of their

When the theme of Tweets are evaluated, topics pertaining to their

URL (Uniform Resource Locator). Commonly referred to as the web address.

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

54.85% (130) of Demirta Tweets. As for Gltan Kanak, 71.43% (10) of

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

Mato Brautovi, Iva Milanovi-Litre, Romana John

Novinarstvo i Twitter: Izmeu

Medianali, Vol. 7 (2013), No. 13

Mato Brautovi, Iva Milanovi-Litre, Romana John

Journalism and Twitter: Between

M. Brautovi, I. Milanovi-Litre, R. John: Journalism and Twitter...

The spread of social media enabled mixing of professionals and amateurs