Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Autor:
Mr sci. Ismar Alagi dipl.in.ma.
SADRAJ
SADRAJ.............................................................................................................................................. 2
1. UVOD................................................................................................................................................ 3
2. CILJ ISTRAIVANJA ........................................................................................................................ 4
2.1. SPECIFINI CILJ .......................................................................................................................... 4
2.2. ZADACI .......................................................................................................................................... 4
3. METODOLOGIJA ............................................................................................................................. 5
3.1. KVALITATIVNO ISTRAIVANJE .................................................................................................. 5
3.2. KVANTITATIVNO ISTRAIVANJE ............................................................................................... 6
3.3. PROVOENJE ISTRAIVANJA ................................................................................................... 8
4. IZVRNI SAECI.............................................................................................................................. 9
5. ANALIZA TRENUTNOG BROJA I STRUKTURE ZAPOSLENIH U SEKTORU DRVOPRERADE U
FBiH .................................................................................................................................................... 15
6. PRIKAZ ZAPOSLENOSTI PO RAZLIITIM KATEGORIJAMA DRVOPRERADE ....................... 20
7. PROCJENA TRENUTNIH POTREBA ZA ZAPOSLENIM U SEKTORU DRVOPRERADE.......... 25
7.1. REZULTATI PRIMARNOG ISTRAIVANJA ............................................................................... 25
7.2. FEDERALNI ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE.............................................................................. 26
8. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA SREDNJOKOLSKOG OBRAZOVANJA ZA SEKTOR
DRVOPRERADE ................................................................................................................................ 28
8.1.GTZ ............................................................................................................................................... 28
8.2. EU VET ........................................................................................................................................ 29
8.3. PRIMARNO ISTRAIVANJE FORMALNO SREDNJEKOLSKO OBRAZOVANJE .............. 31
8.4. OKRUGLI STOL "REFORMA STRUNIH I TEHNIKIH KOLA DRVOPRERAIVAKOG
USMJERENJA PREMA POTREBAMA PRIVREDE U REGIJI CENTRALNA BIH" .......................... 33
9. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA PRAKTINE NASTAVE U SREDNJIM KOLAMA I
DEFINISANJE POTREBNIH POBOLJANJA U PROGRAMU PRAKSE......................................... 35
10. ISTRAIVANJE MOGUNOSTI UVOENJA STIMULANSA ZA PREDUZEA KOJA PRIMAJU
UENIKE NA PRAKSU ...................................................................................................................... 39
11. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA OBRAZOVANJA NA NIVOU MAINSKIH FAKULTETA
DRVOPRERAIVAKOG USMJERENJA ........................................................................................ 40
11.1. UNIVERZITET U ZENICI........................................................................................................... 40
11.2 UNIVERZITET U SARAJEVU .................................................................................................... 41
11.3 UPOREDNI PRIKAZ STANJA U OBRAZOVANJU KADROVA SA UNIVERZITETSKIM
STEPENOM STRUNE SPREME IZMEU REPUBLIKE SLOVENIJE I BOSNE I HERCEGOVINE
............................................................................................................................................................. 43
11.4. ZAVOD ZA ZNANOST O DRVU ............................................................................................... 44
11.5. MAINSKI FAKULTET U BANJA LUCI .................................................................................... 45
11.6. UMARSKI FAKULTET U BEOGRADU................................................................................... 45
11.7. TEHNIKI FAKULTET U BIHAU ............................................................................................ 46
12. ISTRAIVANJE MOGUNOSTI I SVIH RASPOLOIVIH IZVORA STIPENDIRANJA
STUDENATA ...................................................................................................................................... 47
12.1. MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK........................... 47
12.2 OPINA BUGOJNO ................................................................................................................... 48
12.3 OPINA TRAVNIK ..................................................................................................................... 48
12.4 OPINA TEANJ ....................................................................................................................... 49
12.5 IP KRIVAJA................................................................................................................................. 49
12.6 PRIMARNO ISTRAIVANJE PROGRAMI STIPENDIRANJA................................................ 50
13 ZAKLJUNA RAZMATRANJA...................................................................................................... 52
14 LITERATURA................................................................................................................................. 55
1. UVOD
U augustu 2004. godine, Amerika agencija za meunarodni razvoj USAID je pokrenula projekat
"Podizanje konkurentnosti razvojem klastera" (Cluster Competitiveness Activity - CCA) u
drvopreraivakom industrijskom sektoru (u daljnjem tekstu DPI). Nakon konstituisanja radne grupe
od predstavnika drvopreraivakih firmi i ostalih relevantnih institucija i niza odranih sastanaka
radna grupa je identifikovala najznaajnije probleme sa kojima se u svome radu susreu
drvopreraivake firme u regiji Centralna BiH, pa i ire.
Jedna od prioritenih aktivnosti je premotavanje jaza izmeu potrebnih vjetina i nedostatka
kvalifikovane radne snage u drvopreraivakom sektoru. Akcioni tim za obrazovanje je identifikovao
aktivnosti neophodne za razrjeavanje ovog problema. Jedna od identifikovanih aktivnosti kao
mogui doprinos cjelokupnom razrjeavanju ovog problema je izrada dokumenta "Analiza
raspoloive radne snage u sektoru drvoprerade u odnosu na potrebe industrije"
REZ Regionalna Razvojna Agencija za regiju Centralna Bosna i Hercegovina je izabrana kao
najpovoljniji ponua za izradu gore navedene analize koji treba da ponudi odgovor na sva pitanja
sadrana u projektnom zadatku. Istraivanje je provedeno u periodu septembar-oktobar 2005.
godine i rezultati provedenog istraivanja su prikazani u okviru dokumenta "Analiza raspoloive
radne snage u sektoru drvoprerade u odnosu na potrebe industrije u FBiH".
2. CILJ ISTRAIVANJA
Rjeavanje/unapreenje postojee situacije na svim nivoima, po pitanju nedostatka odgovarajue
radne snage i po pitanjima obuke u sektoru drvoprerade u Federaciji BiH, ukljuujui:
- srednje kole;
- fakultete;
- obuku u samim preduzeima;
u cilju da se ovaj sektor dovede na odgovarajui trini, tehnoloki i organizacioni nivo.
U analizi su detaljno analizirani nastavni planovi i programi kako u srednjim i strunim kolama
drvopreraivakog usmjerenja, takoer i na fakultetima usmjerenja mehanika prerada drveta.
Opti zakljuak je da obrazovne institucije u FBiH ne obezbjeuju kvalitetna znanja i vjetine za
uenike/studente tokom postojeeg redovnog obrazovnog procesa.
Prijedlozi za poboljanje obrazovanja na razini srednjih i strunih kola i fakulteta, kao i za obuke
koje mogu biti organizovane u firmama su razraeni u ovom dokumentu.
2.2. ZADACI
a) Aktivnost istraivanja i davanja analize trenutnog broja i strukture zaposlenih u sektoru
drvoprerade u FBiH, ukljuujui ukupan broj zaposlenih po kvalifikacionoj strukturi i
vjetinama;
b) Prikaz odvojeno zaposlenosti (ukljuujui i vjetine) po razliitim kategorijama drvoprerade;
c) Procjena trenutne potrebe za zaposlenim u sektoru drvoprerade;
d) Analiza trenutnog programa srednjokolskog obrazovanja za sektor drvoprerade u odnosu
na identifikovane potrebe i u saradnji sa projektom EU VET-a, GTZ-a i kantonalnim i
Federalnim ministarstvima obrazovanja;
e) Analiza trenutnog programa praktine nastave u srednjim kolama i definisanje potreba
poboljanja u programu prakse, a u skladu sa potrebama i zahtjevima stejkholdera;
f) Istraivanje mogunosti uvoenja stimulansa za preduzea koja primaju uenike na praksu;
g) Analiza trenutnog programa na nivou Mainskih Fakulteta, smjer: Mehanika prerada
drveta, u odnosu na identifikovane potrebe industrije i prijedlog modifikacija u cilju
poboljanja;
h) Analiza mogunosti i izvori stipendiranja studenata.
4
3. METODOLOGIJA
Za prikupljanje podataka radi izrade dokumenta "Analiza raspoloive radne snage u sektoru
drvoprerade u odnosu na potrebe industrije u FBiH" koristilo se nekoliko razliitih metoda
prikupljanja podataka: kvantitativno terensko istraivanje putem upitnika koje je obuhvatilo 102
preduzea drvopreradjivakog sektora u FBiH, kvalitativno terensko istraivanje metodom dubinski
intervju na uzorku od 14 preduzea drvopreraivakog sektora u FBiH, te analizom sekundarnih
izvora inormacija. Takodjer se javila potreba i za razgovorom i posjetama razliitim institucijama ija
su podruja djelovanja bliska problemima analize.
Sarajevo
Kiseljak
Maglaj
Busovaca
Vitez
Travnik
Zavidovici
Tesanj
1
0
najveim brojem zaposlenih radnika, imaju osnovnu djelatnost u podruju finalne obrade drveta.
Shodno tome, i u uzorku za dubinski intervju dominiraju proizvodjai finalnih proizvoda (Slika 3.1.2,
Slika 3.1.3).
Slika 3.1.2 Struktura uzorka kvalitativnog istraivanja po osnovnoj djelatnosti preduzea
Proizvodnja
ostalih
proizvoda od
drveta
14%
Proizvodnja
gradjevinske
stolarije
7%
Proizvodnja
rezane gradje i
impregnacija
drveta
14%
101-200
zaposlenih
7%
1-10 zaposlenih
21%
21-50
zaposlenih
21%
51-100
zaposlenih
14%
U odnosu na organizacioni oblik preduzea, u uzorku za dubinski intervju dominira oblik udruivanja
u Drutvo Ograniene Odgovornosti (DOO 71%) u odnosu na Dioniko Drutvo (DD 29%).
Uzorak
Opcina
Kanton
Organizacioni
oblik
Osnovna
djelatnost
Zaposlenih
radnika
Teanj
29
28,4%
Zavidovii
21
20,6%
Vitez
11
10,8%
Kakanj
10
9,8%
Travnik
4,9%
Zenica
3,9%
Maglaj
3,9%
Usora
3,9%
Busovaa
2,9%
Donji Vakuf
2,0%
Novi Travnik
1,0%
Bugojno
1,0%
Gornji Vakuf/Uskoplje
1,0%
Kiseljak
1,0%
Sarajevo
1,0%
ivinice
1,0%
Konjic
1,0%
Biha
1,0%
Kalesija
1,0%
ZDK
72
70,6%
SBK
25
24,5%
TK
2,0%
SK
1,0%
USK
1,0%
HNK
1,0%
SZR
38
37,3%
DOO
50
49,0%
DD
14
13,7%
21
12
14
20,6%
11,8%
13,7%
17
16,7%
21
17
20,6%
16,7%
1-10 zaposlenih
61
59,8%
11-20 zaposlenih
14
13,7%
21-50 zaposlenih
5,9%
51-100 zaposlenih
3,9%
101-200 zaposlenih
5,9%
11
10,8%
102
100,0%
Terensko istraivanje je
organizirano tako to su u
osnovni uzorak ukljuene
lanice klaster radne grupe. S
obzirom na prilino slab odziv
lanica radne klaster grupe za
uee na ovom istraivanju,
primarni uzorak je proiren na
ciljane regije gdje je
drvopreraivaka djelatnost
tradicionalno visoko razvijena i
gdje postoji izraen interes za
aktivno uee u razvoju
drvopreraivakog klastera Teanj i Zavidovii.
Osim regionalne
zastupljenosti, strukturom
uzorka su ravnomjerno
obuhvaeni i svi nivoi obrade
drveta, od primarne, preko
proizvodnje polufinalnih
proizvoda do proizvoaa
finalnih proizvoda.
Struktura uzorka u odnosu na
organizacioni oblik je takoer
obuhvatila sva tri oblika
organizacije djelovanja.
Gotovo polovina preduzea
obuhvaenih uzorkom su
Drutva Ograniene
Odgovornosti (DOO 49%).
Kao posljedica privatizacije,
vrlo mali broj firmi u DPI je
ostao neprivatiziran i samo
djelimino u dravnom
vlasnitvu.
IP Krivaja kao
najreprezentativniji
predstavnik ove kategorije
posebno je obraena i kao
cjelina i kroz zasebne jedinice
koje su se odvojile kroz proces
privatizacije.
Da bi se dobio to bolji uvid u
stanje
drvopreraivakog
industrijskog sektora i izvan
ueg podruja na kojem se
7
vre aktivnosti na uspostavi klastera, obuhvaene su i reprezentativne firme koje se nalaze izvan
podruja djelovanja klaster radne grupe (Konjuh ivinice, Rukotvorine Konjic, Dallas Sarajevo,
Kontinental Kiseljak, ipad Bina Biha).
4. IZVRNI SAECI
4.1 Aktivnost istraivanja i davanja analize trenutnog broja i strukture zaposlenih u sektoru
drvoprerade u F BiH, ukljuujui ukupan broj zaposlenih po kvalifikacionoj strukturi i vjetinama
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u u drvopreraivakoj djelatnosti u FBiH
je u oktobru 2005. godine bilo zaposleno 13.281 radnika. Od tog broja je vie od treine radnika
zaposleno u proizvodnji namjetaja porodica zanimanja 36 (4767 radnika), dok su ostali zaposleni
u proizvodnji ostalih proizvoda od drveta osim namjetaja porodica zanimanja 20 (8514 radnika).
Obradom rezultata primarnog istraivanja dolo se do zakljuka da je prosjean broj
zaposlenih u firmi drvopreraivake djelatnosti oko 49 radnika. Prosjean broj zaposlenih znaajno
se razlikuje u odnosu na organizacioni oblik (SZR 3 zaposlena; DOO 25 zaposlenih; DD 258
zaposlenih) i na djelatnost (proizvodnja masivnog namjetaja 121 zaposleni, ploasti namjetaj 48
zaposlenih, tapacirani namjetaj 24 zaposlena, primarna obrada 52 zaposlena, graevinska
stolarija 17 zaposlenih i ostali proizvodi od drveta 16 zaposlenih radnika).
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u periodu 1999-2004 godine zabiljeen je
konstantan pad u broju zaposlenih radnika u drvopreraivakoj djelatnosti u FBiH. U 2005. godini je
zabiljeen prvi porast broja zaposlenih u proizvodnji namjetaja od 3,6%, ali taj porast trenutno nije
dovoljan da neutralizira konstatni pad zaposlenosti u drvopreradi. Statistiki nije opravdano sa
sigurnou oekivati poveanje broja zaposlenih niti u industriji namjetaja niti u drvopreraivakom
sektoru u skorijem periodu jer stvarni razlozi ovog trenutnog porasta broja zaposlenih vjerovatno
postepene konsolidacije bivih dravnih firmi koje okonavaju proces privatizacije vlasnitva.
Radnici mukog spola su znaajno zastupljeniji u odnosu na radnice enskog spola.
Starosna dob radnika drvopreraivakog sektora se znaajno razlikuje od dosadanjih procjena te
prikazuje vrlo povoljnu situaciju u kojoj je ak 26% zaposlenih mlae od 30 godina. Struktura
zaposlenih u uzorku u odnosu na dob se raunala na 37% radnika od ukupnog broja zaposlenih u
drvopreraivakom sektoru u FBiH.
4.2 Prikaz odvojeno zaposlenosti (ukljuujui i vjetine) po razliitim kategorijama drvoprerade
Umjesto prvobitne 4 kategorije djelatnost je podijeljena na 6 kategorija drvoprerade: 1Proizvodnja masivnog namjetaja, 2-Proizvodnja ploastog namjetaja, 3-Proizvodnja tapaciranog
namjetaja, 4-Primarna obrada, 5-Proizvodnja graevinske stolarije i 6-Proizvodnja ostalih
proizvoda od drveta. Na ovaj nain je formirano 6 kategorija priblino jednake veliine i omoguen
je uvid u podkategorije proizvodnje razliitih vrsta namjetaja.
Najvie zaposlenih radnika je registrovano u proizvodnji masivnog namjetaja (51% od
ukupnog broja zaposlenih; u prosjeku 121 zaposleni) zatim proizvodnja rezane grae i impregnacija
drveta (18% od ukupnog broja zaposlenih; prosjeno 52 zaposlena), slijedi proizvodnja ploastog
namjetaja sa 12% od ukupnog broja zaposlenih (prosjeno 48 zaposlenih radnika) te proizvodnja
tapaciranog namjetaja (prosjeno 24 zaposlena) i proizvodnja graevinske stolarije (prosjeno 17
zaposlenih) sa po 7% od ukupnog broja zaposlenih, a najmanji broj zaposlenih je registrovan u
proizvodnji ostalih proizvoda od drveta sa 5% od ukupnog broja registrovanih radnika (prosjeno 16
zaposlenih radnika).
Radnici sa radnim staom kraim od 5 godina u odnosu na radnike sa duim radnim staom
su najee zaposleni u proizvodnji graevinske stolarije i proizvodnji ostalih proizvoda od drveta,
dok je u primarnoj obradi drveta znaajan udio i iskusnijih radnika. U proizvodnji namjetaja
najee rade neto iskusniji radnici, sa radnim staom od 11 do 20 godina, a znatan je i udio
starijih radnika sa vie od 30 godina radnog staa.
U 16% firmi koje se bave proizvodnjom masivnog namjetaja zaposleno je po vie od 50
NKV radnika. Znaajan je broj i KV radnika, SSS radnika te VSS i VS radnika. U proizvodnji
graevinske stolarije prednjae zaposleni sa SSS, dok je NSS radnika najvie u primarnoj obradi.
Rezultati primarnog istraivanja u vezi spolne i dobne strukture zaposlenih ukazuju na postojanje
razlike u odnosu na spol, dob i osnovnu djelatnost firme. Mukarci mlai od 50 godina najee
rade u industriji namjetaja (43,5%), dok su ene mlae od 50 godina najee zaposlene u
9
uvoenja u posao smanjilo, naroito je izraena potreba za: dobrim poznavanjem praktinog dijela
posla, izraenom odgovornou spram radnih zaduenja, poznavanjem rada na raunarima,
strunou kandidata, spremnou na timski rad, poznavanjem mainskog dijela, poznavanjem
materijala, uom specijaliziranou kandidata, poznavanjem koritenja novih tehnologija,
komunikativnou kandidata, preciznou u ispunjavanju radnih zadataka i dr. Kada su u pitanju
potrebne kompetencije za drvopreraivaka zanimanja istaknuta je potreba za sljedeim
podrujima: IT podruje, ekonomske i jezike kompetencije i kljune kvalifikacije kandidata. U
podruju kljunih kvalifikacija za drvopreraivaka zanimanja utvrene su sljedee: odgovornost,
timske sposobnosti (sposobnost rada u timu), sposobnosti u rjeavanju problema fleksibilnost
(sposobnost prilagoavanja), samoinicijativa, samostalno uenje, sposobnosti prenosa (prenos
nauenog iz jedne u drugu situaciju) i dr.
U sluaju potrebnih jezikih kompetencija za drvopreraivaka zanimanja istaknuta su
sljedea podruja: obuavanje radnika, razumijevanje potranje stranih firmi, odvijanje poslovne
korespodencije (potranja, ponude i narudbe), poznavanje engleskog jezika, zastupanje
preduzea na meunarodnom sajmu i dr.
Kada su u pitanju ekonomske kompetencije uposlenih istaknute su sljedee potrebne kvalifikacije:
sprovoenje kalkulacija cijena (varijabilni+fiksni trokovi, prosjeni i ukupni trokovi), izrada
raunice o trokovnom pokriu, analiza materijalno-ekonomskih problema, osnove knjigovodstva,
zakon o ugovorima u BiH, izrada analiza o trokovima-korisnosti (cost-benefit analize), izrada
marketinkih koncepata, osnove kontroling-a i dr.
Istraivanjem je izvren uvid u odnos predstavnika firmi drvopreraivake djelatnosti sa
obrazovnim institucijama i njihovi stavovi prema formalnom srednjekolskom obrazovanju, te se
moe zakljuiti da su predstavnici firmi najzadovoljniji saradnjom sa kolama, ali usklaenost
sistema obrazovanja sa zahtjevima trita su ocijenili najniom ocjenom u 27,1% sluajeva.
Usklaenost ponude sistema obrazovanja sa zahtjevima trita e se samo pogorati s obzirom da
se broj novoupisanih uenika razliito predlae od strane svake kole, a krajnja potvrda se dobija u
ministarstvu obrazovanja na nivou kantona. Osim uvaavanja iskazanih elja i sklonosti buduih
uenika, neophodno je da se uzmu u obzir i potrebe privrede (to bi se trebalo poboljati
uvoenjem jedinstvenog informacionog sistema koji e podii efikasnost rada i zavoda za
zapoljavanje na svim nivoima) ali bi se prije svega trebao oslanjati na lokalne i regionalne razvojne
programe i planove za podsticanje odreenih djelatnosti. Ponuda programa obrazovanja je
ocijenjena izrazito negativno u 22% sluajeva, dok je samo 3,4% ispitanika ponudu programa
obrazovanja ocijenilo kao odlinu. Neto manje nezadovoljstvo je izraeno u vezi mogunosti
sticanja znanja i vjetina u procesu formalnog obrazovanja (17,5% ispitanika), dok je 5,3% ove
mogunosti ocijenilo kao odline. Uvaavanjem prijedloga privrednika te sinhronizacijom planova i
programa obrazovanja kadrova drvopreraivakih zanimanja u skladu sa principima
Kopenhagenske deklaracije, nezadovoljstvo obrazovnim programom i mogunostima za sticanje
znanja bi trebalo biti reducirano.
Na okruglom stolu Reforma strunih i tehnikih kola drvopreraivakog usmjerenja prema
potrebama privrede u regiji Centralna BiH, odranom u Zenici, 07.09.2005. godine kao glavne
zamjerke formalnom srednjekolskom obrazovanju istaknute su monotone i tradicionalne nastavne
metode, koje su uslovile krut i autoritativan odnos izmeu uenika i predavaa. Osim toga, veina
uesnika se izjasnila da je nastavni plan i program bio preopiran, to je rezultiralo
preoptereenou uenika. Glavni problem koji su istaknuli predstavnici kola je financijska
ogranienost to direktno onemoguava unapreenje praktine nastave. Takoer, istaknut je
zajedniki problem svih kola u vidu nedostatka ili neadekvatnosti udbenika za struno
obrazovanje to znaajno oteava proces obrazovanja ovog kadra.
4.5 Analiza trenutnog programa praktine nastave u srednjim kolama i definisanje potreba
poboljanja u programu prakse a u skladu sa potrebama i zahtjevima stejkholdera
Praktina nastava uenika drvopreraivakog usmjerenja u FBiH se provodi na dva naina:
u radionici u okviru kole sa povremenim posjetama firmama i kroz boravak u firmama
drvopreraivake djelatnosti. Obavljanje prakse u radionici u koli ima dosta prednosti u odnosu na
11
boravak u firmama, ali je ogranienje financijskog poslovanja kola otealo ovaj vid organizacije
prakse te je servisiranje postojee i nabavku nove opreme kao i nabavku sirovine za realizaciju
nastave, izrazito teko realizirati.
Firme prihvataju uenike na volonterskoj osnovi i u tome vide prednost izrazito jeftine radne
snage (osnovni troak boravka uenika u firmi je obaveza visokokvalificiranog kadra da vodi i
nadgleda rad uenika pri emu ne moe obavljati druge poslove). Nedostaci su nedovoljna
obuenost uenika za rad, dodatni zahtjevi u vezi sigurnosti na radu, itd. Preporuuje se
podsticanje obavljanja praktine nastave u radionicama kole sa povremenim posjetama firmama
uenika starijih razreda.
Primarnim istraivanjem je utvreno da se od 102 firme u samo 24 odvija praktina nastava
uenika. Zadovoljstvo firmi po pitanju programa praktine obuke uenika je ukazalo na izrazito
nezadovoljstvo programom (38% djelimino nezadovoljnih i 25% u potpunosti nezadovoljnih). Oko
4% firmi je u potpunosti zadovoljno kvalitetom postignutog znanja uenika dok djelimino ili potpuno
negativan stav ima ak 63% firmi. Krajnji efekat formalnog obrazovanja je ocijenjen negativno.
Zainteresovanost firmi za uestvovanje u procesu praktine obuke uenika u predstojeem
periodu najizraenije je u proizvodnji namjetaja i graevinske stolarije, dok ostale kategorije
drvoprerade nisu iskazale znaajan interes. Najvee interesovanje za buduu organizaciju
praktine nastave uenika je izraeno kod malih firmi do 10 zaposlenih, porast interesovanja je i
kod firmi sa 10-20 zaposlenih, a velike firme sa vie od 200 zaposlenih su samo potvrdile ve ranije
iskazanu spremnost i interesovanje za ovakvom vrstom angamana. Najvee interesovanje za
buduu organizaciju praktine nastave su iskazale firme iz Kaknja i Busovae (50%), Tenja (46%),
Zenice (40%) i Zavidovia (38%).
4.6 Istraivanje mogunosti uvoenja stimulansa za preduzea koja primaju uenike na praksu
Firme samostalno nisu iskazale zahtjev za bilo kakvim oblikom naplaivanja ove usluge.
Osnovni razlozi odbijanja i organizacije praktine nastave su ve prisutan suficit radnika; deficit
kvalificirane radne snage pri emu se svaka radna aktivnost koja nije proizvodna ogleda u gubitku;
problemi u zatiti na radu; problemi sigurnosti i odbijanje preuzimanja odgovornosti za uenike;
neusklaenost programa nastave sa potrebama firme; Ulaganje u nita i mi ih obuimo a onda
oni odu kod drugog poslodavca.
Kako ne postoji sistem namjenskog stimuliranja preduzea za ove potrebe te se ugovori firmi i
kola realiziraju na volonterskoj osnovi, ostaju otvorene mogunosti iskoritavanja postojeih
namjenskih fondova usmjerenih za potrebe obrazovanja na razliitim nivoima vlasti. S druge strane
ministarstva privrede bi kroz poticajne mjere firmama trebala usmjeravati odreena sredstva u
svrhu profesionalne i strune izgradnje i nadgradnje deficitarnih kvalifikovanih kadrova za podruje
drvoprerade u skladu zahtjevima za vjetinama i specijalizovanim znanjima koje postavlja
drvopreraivaka industrija u svijetu. Navedena znanja i vjetine se mogu stei samo kroz
kvalitetnu praktinu obuku u dobro opremljenim prostorima (radionice u kolama, proizvodni pogoni
i laboratorije u firmama) sa tehnolokog aspekta. Samo na taj nain Bosna i Hercegovina e
izgraditi vlastitu kadrovsku bazu na temelju koje se u skorije vrijeme moe podii konkurentnost
drvopreraivakog sektora u cijeloj BiH.
Aktivnosti zavoda za zapoljavanje bi se mogle djelimino preusmjeriti na prevenciju
nezaposlenosti i kroz stimulaciju preduzea da prihvataju uenike za obavljanje praktine nastave.
Najadekvatnije rjeenje je svakako ulaganje u kolske radionice i uvezivanje sa firmama u
okruenju na nain na koji je to ve rijeeno u Zavidoviima ili Olovu.
4.7 Analiza trenutnog programa na nivou Mainskih Fakulteta, smjer: Mehanika prerada drveta, u
odnosu na identifikovane potrebe industrije i prijedlog modifikacija u cilju poboljanja
12
stolarije. Najee je rije o velikim firmama sa preko 200 zaposlenih (5 firmi), ali je znaajno
uee i malih proizvoaa (1-20 zaposlenih) preostalih 6 firmi sa sistemom stipendiranja
studenata. Male firme su oito prepoznale potrebu za visokokvalificiranim kadrom osposobljenim za
rad u uslovima specifinim za male firme pri emu je stipendiranje studenata/buduih zaposlenika
najbolji nain za direktno uee privrednika u obrazovnom procesu.
14
SZR
DOO
DD
Broj
firmi
102
38
50
14
Prosjean broj
zaposlenih
48,59
3,11
24,56
257,86
Ukupno
zaposlenih
4956
118
1230
3609
ZDK
SBK
TK
SK
USK
HNK
72
25
2
1
1
1
38,10
21,80
600,50
291,00
158,00
18,00
2743
545
1201
291
158
18
21
120,57
2532
12
14
17
21
47,92
24,07
52,41
16,90
575
337
891
355
17
15,65
266
Cijeli uzorak
Organizacioni oblik
Kanton
Osnovna
djelatnost
djelatnosti, s tim da je u odnosu na isti period 2004. godine u VIII mjesecu 2005. godine zabiljeen
prvi porast broja zaposlenih i to u proizvodnji namjetaja (za 3,6%). Zabiljeeni porast broja
zaposlenih u jednom sektoru drvopreraivake djelatnosti trenutno nije dovoljan da zaustavi pad
ukupnog broja zaposlenih te se trenutno ne moe govoriti o trendu poveanja broja zaposlenih
radnika.
Pad broja zaposlenih u drvopreraivakoj djelatnosti posljedica je brojnih faktora, ukljuujui:
Nedostatak inicijative i sredstava za sanaciju djelimino ili potpuno unitenih pojedinih linija,
pogona ili kompletnih tvornica tokom rata;
Gubitak izvoznih trita i potekoe oko povratka izgubljenog trinog uea;
Negativna trgovinska razmjena proizvoda od drveta ukljuujui i namjetaj u BiH;
Spor proces privatizacije;
Propadanje nekoliko veih preduzea u dravnom vlasnitvu tokom posljednjih godina, itd.
S obzirom da proces privatizacije u ovom sektoru jo uvijek nije dovren, te na uvoenje PDV-a
(poreza na dodatnu vrijednost) iji su mogui efekti na drvopreraivaku industriju jo uvijek
neizvjesni, mogu se oekivati nove znaajnije oscilacije u ukupnom broju zaposlenih u
drvopreraivakoj djelatnosti.
Starosna struktura zaposlenih radnika postaje sve izrazitiji problem. Na slikama 5.1. i 5.2. prikazana
je utvrena postojea i poeljna starosna struktura u podruju proizvodnje namjetaja [2].
Slika 5.1. Postojea starosna struktura
40,00%
37,30%
40,00%
35,00%
30,00%
25,00%
20,00%
15,00%
10,00%
5,00%
0,00%
28,50%
26,30%
7,90%
Do 30 god
30-40 god
40-50 god
Preko 50 god
40,00%
35,00%
30,00%
25,00%
20,00%
15,00%
10,00%
5,00%
0,00%
30,00%
20,00%
10,00%
Do 30 god
30-40 god
40-50 god
Preko 50 god
Iz gornjih dijagrama je jasno uoljivo da je postojea radna snaga znatno starija od poeljne. Poto
radna snaga u proizvodnji namjetaja postaje sve starija, ionako nepovoljna starosna struktura se iz
godine u godinu pogorava, jer priliv novih uposlenika iz kategorije mlaih populacija je ispod
oekivanog nivoa. Uzrok ovakvom stanju lei u injenicu da je visoka stopa nezaposlenosti u FBiH,
uslovila da se veliki broj starijih radnika upoljava ondje gdje postoji potreba kao to je sluaj sa
drvopreraivakim sektorom.
Starosna struktura uposlenih radnika u podruju proizvodnje namjetaja i drugih podruja prerade
drveta i proizvoda od drveta vieg stepena sloenosti je nepovoljna jer je pomjerena prema vioj
starosnoj dobi uposlenika sa ueem uposlenika mlae starosne dobi ispod 30 godina daleko
ispod vrijednosti propisane sa predloenom poeljnom starosnom strukturom uposlenih u
drvopreraivakom sektoru FBiH. Poto radna snaga u proizvodnji namjetaja postaje sve starija, i
onako nepovoljna starosna struktura se iz godine u godinu pogorava.
Starost radnika procijenjena na osnovu rezultata primarnog istraivanja pokazuje sljedee:
16
94
336
67
497
Mukarci
833
27%
1742
57%
510
16%
3085
100%
19%
67%
14%
100%
Ukupno
927
26%
2078
58%
577
16%
3582
100%
Iznimno visok procenat radnika mlaih od 30 godina odskae od rezultata predhodnog istraivanja i
daje mnogo povoljniju sliku. Prevladavaju osobe mlae od 30 godina i mukog i enskog spola.
Radnice enskog spola su blie predhodno navedenoj poeljnoj strukturi radne snage po dobi, dok
su u kategoriji starijih od 51 godinu radnici oba spola iznad 10% poeljnih ali i ispod 26% trenutno
procijenjenih. U ukupnom uzorku takoer je vrlo izraena brojnost radnika mlaih od 30 godina. S
obzirom da je u obradu podataka za ove procjene ukljueno 26% svih zaposlenih u
drvopreraivakoj industriji, te su podaci vrlo aktuelni, opravdano je tvrditi da je radna snaga u
drvopreraivakom sektoru prilino podmlaena te da se znaajno pribliila poeljnoj strukturi
radnika u odnosu na dob.
Starost radnika i duina radnog staa su obino varijable sa visokom meusobnom korelacijom (sa
poveanjem radnog staa poveava se i starost radnika), ali nakon izvanredne situacije u proteklih
15 godina usljed ega su radnici nerijetko bili prisiljeni i prekinuti radni odnos, recipronost odnosa
dobi i radnog staa je poremeen. Prema podacima dobijenim primarnim istraivanjem, u 67% firmi
drvopreraivake djelatnosti u FBiH ima najmanje 1 zaposleni radnik sa manje od 5 godina radnog
staa, a ak 4 firme imaju vie od 50 zaposlenih radnika sa manje od 5 godina staa. Sa
poveanjem radnog staa opada broj zaposlenih radnika pri emu je najvie zaposlenih sa manje
od 5 godina radnog staa. Ovaj podatak ukazuje otvorenost drvopreraivaa prema mladim
kadrovima sa malo ili bez ikakvog radnog staa. U kvalitativnom istraivanju dolo se do saznanja
da je za obuku nekvalificiranog kadra potrebno od 1 sedmice do 6 mjeseci, zavisno od unutranje
organizacije firme, te da je u tom periodu mogue osposobiti SSS i KV radnike zanimanja koja
pripadaju drugim porodicama (npr kuhari, konobari, itd). Ovaj podatak, kao i neophodnost fizike
snage radnika u ovoj djelatnosti uvjetovao je relativno mladu i neiskusnu radnu snagu. Ovaj
podatak je takoer u skladu sa predhodnim gdje radna snaga mlaa od 30 godina obuhvata ak
26% svih zaposlenih.
Navedeni podatak ne korespondira sa podatkom iz sekundarnog izvora prezentovanim na slici 5.1,
a kao objanjenje moemo ponuditi injenicu da je jo prisutna pojava neprijavljenih radnika
(radnika na crno), posebno u podruju primarne obrade drveta gdje je najee to sluaj sa NKV
radnicima, to u svakom sluaju oteava cjelovito sagledavaje svih trendova povezanih sa
stukturom radne snage u drvopreraivakoj djelatnosti FBiH.
Tabela 5.3. Broj firmi po broju zaposlenih i njihovoj duini radnog staa u drvopreraivakoj
djelatnosti
Firme
Nema
zaposlenih
1-10
zaposlenih
11-20
zaposlenih
21-50
zaposlenih
51-100
zaposlenih
Ukupno
firmi
Radni
sta do 5
godina
Radni sta
od 5 do 10
godina
Radni sta
od 11 do
15 godina
Radni sta
od 16 do
20 godina
Radni sta
od 21 do
25 godina
Radni sta
od 26 do 30
godina
Radni sta
od 31 do
35 godina
Radni sta
vie od 35
godina
33
48
79
77
83
89
88
94
55
41
16
16
11
10
102
102
102
102
102
102
102
102
17
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za juni 2005.godine [19] strune kvalifikacije
zaposlenih radnika u drvopreraivakoj djelatnosti su najee KV radnici (41%), zatim radnici sa
SSS (31%) te NKV radnici (27%). Visokoobrazovani kadar je zastupljen sa 2%. Slini rezultati su
dobijeni i u primarnom istraivanju gdje prednjae radnici sa SSS, a slijede KV i NKV radnici.
Tabela 5.4. Zaposleni u drvopreraivakoj industriji u odnosu na strunu spremu
NKV
PKV
VKV
NSS
SSS
VS
VSS
Nema zaposlenih
62
72
46
67
82
11
71
63
90
93
1-10 zaposlenih
25
19
39
26
10
75
22
25
11-20 zaposlenih
21-50 zaposlenih
51-100 zaposlenih
101-200 zaposlenih
102
102
102
102
102
102
102
102
102
102
Ne zna/Bez odgovora
Total
KV
Mr
Dr
19
6.
PRIKAZ
ZAPOSLENOSTI
DRVOPRERADE
PO
RAZLIITIM
KATEGORIJAMA
20
Radni
sta
Broj zaposlenih
Broj
firmi
Proizvodnja
masivnog
namjetaja
Proizvodnja
ploastog
namjetaja
Proizvodnja
tapaciranog
namjetaja
Primarna
obrada
drveta
Proizvodnja
graevinske
stolarije
Proizvodnja
ostalih
proizvoda
od drveta
14,7%
2,9%
17,6%
2,9%
11,8%
2,9%
Ukupno
1-10 zaposlenih
11-20 zaposlenih
21-50 zaposlenih
51-100 zaposlenih
54
9
1
4
10,3%
2,9%
13,2%
1,5%
1,5%
11,8%
1,5%
2,9%
1,5%
79,4%
13,2%
1,5%
5,9%
Ukupno
68
13,2%
16,2%
13,3%
20,5%
20,5%
16,2%
100,0%
1-10 zaposlenih
11-20 zaposlenih
21-50 zaposlenih
51-100 zaposlenih
40
9
1
3
17,0%
1,9%
7,5%
3,8%
5,7%
15,1%
5,6%
20,8%
5,6%
9,4%
1,9%
1,9%
1,9%
75,5%
16,9%
1,9%
5,7%
Ukupno
53
18,9%
13,2%
7,6%
22,6%
26,4%
11,3%
100,0%
1-10 zaposlenih
11-20 zaposlenih
21-50 zaposlenih
51-100 zaposlenih
16
4
2
1
13,0%
17,4%
4,3%
8,7%
8,7%
13,0%
4,3%
4,3%
13,0%
4,3%
4,3%
69,6%
17,4%
8,7%
4,3%
Ukupno
23
13,0%
21,7%
8,6%
21,6%
17,4%
17,3%
100,0%
1-10 zaposlenih
11-20 zaposlenih
21-50 zaposlenih
101-200 zaposlenih
16
4
4
1
24,0%
4,0%
16,0%
4,0%
Od 16
do 20
godina
8,0%
4,0%
8,0%
4,0%
4,0%
4,0%
8,0%
4,0%
64,0%
16,0%
16,0%
4,0%
Ukupno
25
28,0%
20,0%
11
1
5
2
5,3%
15,8%
Od 21
do 25
godina
1-10 zaposlenih
11-20 zaposlenih
21-50 zaposlenih
51-100 zaposlenih
Ukupno
19
10,6%
21,1%
6
2
4
1
15,3%
7,7%
Od 26
do 30
godina
1-10 zaposlenih
11-20 zaposlenih
21-50 zaposlenih
51-100 zaposlenih
Ukupno
13
23,0%
15,4%
7,7%
38,5%
15,4%
Od 31
do 35
godina
1-10 zaposlenih
21-50 zaposlenih
51-100 zaposlenih
10
3
1
14,3%
7,1%
14,3%
7,1%
14,3%
7,1%
7,1%
7,1%
14,3%
Ukupno
15
21,4%
21,4%
14,3%
21,3%
10
3
1
14,3%
7,1%
14,3%
7,1%
14,3%
Od 31
do 35
godina
1-10 zaposlenih
21-50 zaposlenih
51-100 zaposlenih
7,1%
7,1%
7,1%
Ukupno
14
21,4%
21,4%
14,3%
21,3%
14,3%
Do 5
godina
Od 5
do 10
godina
Od 11
do 15
godina
1,9%
4,3%
4,0%
4,0%
5,3%
8,0%
5,3%
5,3%
5,3%
20,0%
12,0%
12,0%
100,0%
15,8%
10,5%
5,3%
5,3%
10,5%
57,9%
5,3%
26,3%
10,5%
21,1%
10,5%
100,0%
10,5%
5,3%
31,6%
23,1%
7,7%
7,7%
7,7%
7,7%
7,7%
46,1%
15,4%
30,8%
7,7%
7,7%
7,7%
100,0%
7,1%
71,5%
21,4%
7,1%
14,3%
7,1%
100,0%
14,3%
7,1%
71,5%
21,4%
7,1%
7,1%
100,0%
21
Struna
sprema
NKV
PKV
KV
VKV
NSS
SSS
VS
VSS
Mr
Broj
firmi
Proizvodnja
masivnog
namjetaja
Proizvodnja
ploastog
namjetaja
Proizvodnja
tapaciranog
namjetaja
Primarna
obrada
drveta
Proizvodnja
grajevinske
stolarije
Proizvodnja
ostalih
proizvoda
od drveta
1-10 zaposlenih
21-50 zaposlenih
51-100 zaposlenih
25
1
5
9,7%
3,2%
16,1%
16,1%
6,5%
16,1%
12,9%
19,4%
80,6%
3,2%
16,1%
Ukupno
31
29,0%
16,1%
6,5%
16,1%
12,9%
19,4%
99,9%
1-10 zaposlenih
51-100 zaposlenih
19
2
23,8%
9,5%
14,3%
4,8%
19,0%
19,0%
9,5%
90,5%
9,5%
Broj zaposlenih
Ukupno
Ukupno
21
33,3%
14,3%
4,8%
19,0%
19,0%
9,5%
100,0%
1-10 zaposlenih
11-20 zaposlenih
21-50 zaposlenih
51-100 zaposlenih
101-200 zaposlenih
39
1
3
3
1
17,0%
14,9%
6,4%
14,9%
14,9%
2,1%
14,9%
83,0%
2,1%
6,4%
6,4%
2,1%
100,0%
4,3%
6,4%
2,1%
2,1%
Ukupno
47
29,8%
14,9%
8,5%
14,9%
17,0%
14,9%
1-10 zaposlenih
26
34,6%
15,4%
3,8%
15,4%
15,4%
15,4%
100,0%
Ukupno
26
34,6%
15,4%
3,8%
15,4%
15,4%
15,4%
100,0%
1-10 zaposlenih
21-50 zaposlenih
10
1
18,2%
9,1%
36,4%
18,2%
9,1%
90,9%
9,1%
9,1%
Ukupno
11
18,2%
9,1%
9,1%
36,4%
18,2%
9,1%
100,0%
1-10 zaposlenih
11-20 zaposlenih
21-50 zaposlenih
51-100 zaposlenih
200 i vise zaposlenih
74
1
2
3
1
11,1%
1,2%
2,5%
3,7%
13,6%
7,4%
19,8%
22,2%
17,3%
91,4%
1,2%
2,5%
3,7%
1,2%
Ukupno
81
18,5%
13,6%
8,6%
19,8%
22,2%
17,3%
100,0%
1-10 zaposlenih
22
31,8%
18,2%
4,5%
9,1%
22,7%
13,6%
100,0%
4,5%
1,2%
Ukupno
22
31,8%
18,2%
1-10 zaposlenih
11-20 zaposlenih
21-50 zaposlenih
25
2
2
23,3%
3,3%
6,7%
16,7%
9,1%
22,7%
13,6%
100,0%
10,0%
16,7%
16,7%
3,3%
83,4%
9,9%
6,7%
Ukupno
29
33,3%
16,7%
10,0%
16,7%
20,0%
100,0%
1-10 zaposlenih
Ukupno
33,3%
33,3%
33,3%
100,0%
33,3%
33,3%
33,3%
100,0%
3,3%
3,3%
22
Stariji od 51
godinu
18%
24%
Od 31 do 50
godina
20%
21,50%
Mlai od 30
godina
21,50%
0%
10%
20%
12%
20,50%
30%
40%
46,50%
20%
39%
18,50%
39%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Proizvodnja namjetaja
17%
19%
Zene od 30 do 50 godina
21%
Muskarci od 31 do 50 godina
19%
17%
58%
16%
24%
19%
23%
18%
20%
35%
21%
19%
23%
20%
0%
8%
30%
19%
18%
40%
34%
44%
35%
43%
60%
80%
100%
Proizvodnja namjetaja
Rezultati primarnog istraivanja u vezi spolne i dobne strukture zaposlenih ukazuju na postojanje
razlike u odnosu na spol, dob i osnovnu djelatnost firme. Mukarci mlai od 50 godina najee
rade u industriji namjetaja (43,5%), dok su ene mlae od 50 godina najee zaposlene u
proizvodnji graevinske stolarije (23,5% ena od ukupnog broja ena te dobi zaposlenih u
drvopreraivakom sektoru). Situacija se mijenja kada je rije o radnicima starijim od 51 godinu
gdje ene najee rade u proizvodnji namjetaja (58% ena starijih od 51 godinu radi u proizvodnji
namjetaja) dok mukarci stariji od 51 godinu ee nego oni mlai rade u proizvodnji graevinske
stolarije.
S obzirom da su radnici mlai od 50 godina ujednaeno rasporeeni po djelatnostima, bez obzira
na dob ili spol, za oekivati je da e skora smjena generacija u potpunosti ujednaiti rasporeenost
radne snagu po djelatnostima u odnosu na spol i dob. Iako drvopreraivaka djelatnost najee
zahtijeva i fiziku snagu radnika, posebno SSS i NKV radnika, malobrojne ene u drvopreraivakoj
djelatnosti su ravnomjerno rasporeene po djelatnostima. Iz navedenog je vidljivo da su mukarci
shodno fizikim predispozicijama ipak predodreeniji za ovakve vrste poslove.
Evidentno je da prema podacima Zavoda za statistiku FBiH [19] od ukupnog broja zaposlenih u
drvopreraivakom sektora u 2004. godine, pripadnice enskog spola participirale su u iznosu od
23
21% (u prilogu analize tabela 5.3 nalazi se cjelovita informacija sa svim potrebnim podacima).
Najvei udio ena je kod zanimanja sa SSS u omjeru 37%, potom slijedi VSS i VS sa 32%, na
primjeru KV ene participiraju sa 12%, dok su najmalobronije u sluaju KVV u omjeru od samo 6%.
Navedeno namee zakljuak da je drvopreraivaka djelatnost kada je proizvodnja u pitanju ipak
predodreena za pripadnike mukog spola, dok su ene znaajnije prisutne u neproizvodnim
zanimanjima i u neto veem omjeru od prosjeka u okviru VSS i VS zanimanja strune spreme.
Naalost veoma je mali broj ininjera usmjerenja mehanika prerada drveta prisutan u strukturi
zaposlenih u drvopreradi, to u svakom sluaju umanjuje konkurentnost drvopreraivaa u FBiH
uporeujui ih sa istima u bliem i daljem okruenju.
24
Osnovna djelatnost
Proizvodnja masivnog
namjetaja
Proizvodnja ploastog
namjetaja
Proizvodnja tapaciranog
namjetaja
Primarna obrada drveta
Proizvodnja gradjevinske
stolarije
Proizvodnja ostalih proizvoda od
drveta
Broj firmi
21
12
14
17
6
8
3
8
21
14
17
Ukupno
%
21%
12%
5
1
14%
17%
21%
17%
Preduzea koja se bave proizvodnjom namjetaja izrazile su najvie potreba za novim radnicima
(oko 40% svih iskazanih potreba je u proizvodnji namjetaja). Najmanje potreba je iskazano u
proizvodnji graevinske stolarije gdje je u svakoj treoj firmi prisutna potreba za novim radnicima.
Otvaranjem novih privatnih firmi u FBiH nastalih nakon 1995. godine izraena je potreba za
radnicima drvopreraivake struke u mjestima gdje do tada ova djelatnost nije bila znaajnije
razvijena (primjer nekih optina SBK ili HNK), s druge strane preduzea koja su jo u veinski
dravnom vlasnitvu, optereena nerijeenim vlasnikim odnosima i odsustvom investicionih
programa ponudili su odrian odgovor ili su uskratili odgovor na pitanje o trenutnim potrebama za
novim uposlenicima. Trenutna potreba za visokokvalificiranim kadrom izraena je kod velikih firmi
sa razvijenim proizvodnim programom i to za MTD ininjere, dizajnere i elektrotehniare. Trenutne
potrebe za visokokvalificiranim kadrom zadovoljavaju mainski ininjeri ili KV majstori koji su
potrebna znanja stekli iskustvom i dodatnom obukom najee od strane servisera nove opreme.
U nekim podrujima potrebe za novim radnicima su usklaene sa obrazovnim procesom te se
deficit zanimanja i ne javlja (Sarajevo).
25
Da
Ne
Ne zna/ Bez
odgovora
Ukupno
21
11
21%
Proizvodnja ploastog
namjetaja
12
Proizvodnja tapaciranog
namjetaja
13
14%
17
11
17%
21
14
17
Osnovna djelatnost
Proizvodnja masivnog
namjetaja
12%
21%
2
17%
odreeno vrijeme
Iskazano je ukupno 6.930 potreba za zapoljavanjem novih radnika, od ega 72,8% na
neodreeno, a 27,1% na odreeno vrijeme
53,6% potreba su novootvorena radna mjesta, to ukazuje na pozitivan trend poslovanja
tih poslodavaca
Najvie potreba je zabiljeeno u preraivakoj industriji; 43,0%, trgovini; 11,2%,
obrazovanju; 9,5% i graevinarstvu; 9,4%
Najbrojnija zanimanja prema stepenu strune spreme su Nekvalificirani radnici (NK)
radnik bez zanimanja; Polukvalificirani radnici (PKV) procesni radnik; Kvalificirani radnici
(KV) stolar; Visokokvalificirani radnici (VKV) konfekcionar tekstila; Nia struna sprema
(NSS) konfekcijski iva; Srednja struna sprema (SSS): prodava; Via struna sprema
(VS) nastavnik razredne nastave; Visoka struna sprema (VSS) diplomirani pravnik
Pet najbrojnijih registrovanih zanimanja su: Stolar, Radnik bez zanimanja, Nastavnik
matematike i fizike, Prelac i Pomoni radnik
Drvopreraiva
finalnog smjera
1%
Ininjer
prerade drveta
Drvni tehniar
2%
primarnog i
polufinalnog
smjera
3%
Stolar
49%
Tesar
17%
Tesa drveta
14%
Drvodjelski
radnik
5%
Tehniar za
preradu drveta
4%
Sjeka stabla
5%
Iako je zanimanje stolar jedno od 5 najbrojnih zanimanja uope, te najbrojnije zanimanje meu
kvalificiranim radnicima, ipak je iskazana najvea potreba upravo za radnicima ovog zanimanja 49% svih potreba za kadrovima u drvopreraivakoj industriji se odnosi na ovo zanimanje.
Na nekoliko mjesta predstavnici preduzea su naglasili potrebu za dobrim stolarom ali nisu u
mogunosti da ga i nau. Tako je npr. firma iz Konjica ponudila iznadprosjenu plau (1500KM)
ugovor na neodreeno vrijeme, te rijeeno stambeno pitanje za KV stolara, ali i nakon nekoliko
bezuspjenih pokuaja oglaavanja u sredstvima javnog informisanja, zavoda za zapoljavanje, te
linim kontaktima, jos uvijek nisu nikoga uposlili. Iako se stopa nezaposlenosti kree u intervalu od
30 do 45% (lokalno je u nekim podrujima i iznad 80%), izraen je nedostatak kvalificirane radne
snage. Oko 2% od ukupno iskazanih potreba za novim radnicima se odnosi na ininjere prerade
drveta (MTD smjer).
Takoer, prisutan je problem slabe mobilnosti radne snage, odnosno, zanimanja koja se javljaju
kao deficitarna u nekim podrujima, a u drugima su suficitarna. Jedna od pretpostavki za
objanjenje ove pojave je svakako i rjeavanje stambenog pitanja, ali primjer iz Konjica negira ovu
tvrdnju. Najvjerovatniji razlog za ovu pojavu je opa nesigurnost koja se odraava i na nesigurnost
trajnog zaposlenja bez obzira na povoljnosti ugovora o radnom angamanu, te se samo rijetki
usuuju mijenjati boravite unutar BiH u potrazi za poslom. Pretpostavlja se da stariji radnici, sa ve
zasnovanim porodicama posebno teko mijenjaju boravite. Puno ea pojava je vozarenje
ime je mobilnost radne snage ograniena na susjedne opine na udaljenosti najee ne vie od
100KM.
27
8.
ANALIZA
TRENUTNOG
PROGRAMA
OBRAZOVANJA ZA SEKTOR DRVOPRERADE
SREDNJOKOLSKOG
U Bosni i Hercegovini je trenutno na snazi proces reforme obrazovanja. Situacija u ovom domenu je
vrlo sloena. Naime, obrazovanje je zakonski ureeno na nekoliko nivoa vlasti, pri emu je u
entitetu Republika Srpska situacija neto jednostavnija jer je nadlenost centralizirana na nivo
entitetske vlasti. U Federaciji Bosne i Hercegovine obrazovanje je u nadlenosti kantona te se zbog
toga pitanje obrazovanja u BiH rjeava na ak 12 razliitih nivoa vlasti. Pored dravne uprave,
reformom obrazovanja se bave i meunarodne organizacije s obzirom da je planovima EU
predvien proces transformacije srednjeg strunog obrazovanja usklaen sa potrebama privrede za
praktinim znanjima i vjetinama.
Bosna i Hercegovina je prihvatila put reformi radi usaglaavanja sa stavovima EU, ali aktivnosti na
tom putu jo uvijek nisu usklaene. U posljednjih 10 godina u Bosni i Hercegovini je na snazi
nekoliko razliitih planova i programa nastave te nekoliko razliitih aktera manje ili vie
sinhronizirano rade na procesima reformi obrazovanja.
Kako je pitanje obrazovanja usko povezano i sa standardiziranom klasifikacijom zanimanja, koja bi
trebala odraavati sistemsku ureenost ekonomskog prostora, dovoljno je rei da se u BiH trenutno
koriste ak 4 razliite klasifikacije obrazovanja naslijeena klasifikacija zanimanja usvojena jo
1982 godine, prilagoena bosanska verzija usvojena u 1990-tim godinama, hrvatska verzija u
podrujima sa hrvatskom veinom, te novouspostavljena verzija usvojena 2004. godine u RS, a
koja je u procesu usvajanja u FBiH. Niti jedna klasifikacija se nije pokazala u potpunosti
adekvatnom, a veza obrazovanje-ekonomija je izrazito slaba, na nekim mjestima je i nema.
Dodatno oteavajua okolnost je raznovrsnost i nepomirljivost klasifikacija i kategorija na malom
prostoru i na oko 3 250 000 radno sposobnih ljudi.
U proces reforme obrazovanja u sektoru drvopreraivake industrije meu prvima se aktiviralo
Njemako drutvo za tehniku saradnju GTZ, neto kasnije se u proces ukljuila Europska Unija
prvo programom PHARE VET a zatim i programom za struno obrazovanje i obuku (EU VET).
Slijedi kratak prikaz aktivnosti navedenih aktera u reformi obrazovanja kadrova drvopreraivakog
usmjerenja.
8.1.GTZ [31]
Njemako drutvo za tehniku saradnju GTZ je organizacija za meunarodnu saradnju i odriv
razvoj GTZ nudi rjeenja za budunost u politikom, ekonomskom i drutvenom razvoju u svijetu
globalizacije. GTZ radi po nalogu Vlade Savezne Republike Njemake. Njihov glavni nalogodavac
je Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj. Trenutno realizuju oko 2.700 razvojnih
projekata i programa u vie od 130 drava irom svijeta[31].
Kada je u pitanju tehnika saradnja u projektu za podrku strunom obrazovanju u BiH da je do
sada izvrena analiza situacije. Uoeno je sljedee:
Ekonomski i drutveni tranformacioni procesi;
Nejaka privreda, visoka nezaposlenost;
Teak prijelaz iz svijeta obrazovanja u svijet zaposlenja;
Nepostojanje jedinstvene zakonske strukture u strunom obrazovanju;
Deficiti u obuci nastavnog kadra i
Zastarjeli nastavni planovi i programi.
Zbirni cilj gore navedenog GTZ projekta jeste poveanje broja apsolvenata odabranih dravnih
srednjih strunih kola. Ukupno trajanje projekta predvieno je od 2004-2009. godine. Aktuelna
faza projekta do kraja 2006. godine ima za cilj orijentaciju kvalifikacionih ponuda odabranih strunih
kola ka privredi i preduzeima. Partneri u projektu kao politiki nosioci projekta su Ministarstva
obrazovanja/prosvjete FBiH i RS. Provoenje projekta odvija se u okviru viestruke strukture
zajedno sa nadlenim ministarstvima, odabranim srednjim strunim kolama i preduzeima iz
28
8.2. EU VET
Svrha programa Europske unije za struno obrazovanje i obuku (EU VET) (2002-2004) je da podri
razvoj modernog, fleksibilnog i visokokvalitetnog sistema strunog obrazovanja i obuke u BiH koji
odgovara potrebama trita rada i dobro je povezan sa osnovnim, optim srednjim i visokokolskim
obrazovnim sistemima, zasnovanim na principima uenja tokom cijelog ivota.
EU VET program se nadograuje na dostignuima Phare 1997 VET programa i Phare 1999 VET
Bringing Programme, te je nastavio sa reformskim aktivnostima sa ciljem da pomogne
prilagoavanje sistema strunog obrazovanja i obuke, i doprinese razvoju koncepta uenja tokom
cijelog ivota (Long-life learning) u sistemu strunog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini.
Aktivnosti EU-VET programa se mogu podijeliti u sljedee tri kategorije:
a) Potrebe trita rada za obukom i obezbjeivanje relevantnog obrazovanja i obuke;
b) Nastavak reformi i implementacije nastavnih planova i programa i
c) Razvijanje politike i strategije, ukljuujui i aktivnosti VET Agencije za standarde i
ocjenjivanje
Kao razlozi za uvoenje novog nastavnog plana i programa (NPP) u srednjim i strunim kolama
29
EU VET navodi promjene u drutvenom i ekonomskom sistemu; razvoj novih tehnologija; ulazak u
europske integracije; zajedniki okvir NPP za oba entiteta u BiH; neadekvatnost u postojeem NPPu; priprema/obuka za uenje tokom cijelog ivota; odgovor na potrebe promjena trita rada;
poveanje potencijalne prohodnosti radne snage.
Ciljevi uvoenja novog nastavnog plana i programa (NPP) u srednjim i strunim kolama su
sljedei[26]:
Osposobiti odgovorne, nezavisne i kreativne uenike;
Ohrabriti timski rad i donoenje odluka;
Povezanost teoretskog i praktinog uenja;
Razvijanje osnovnih vjetina, demokratskih vrijednosti i pozitivne radne etike;
Horizontalna i vertikalna prohodnost;
Ojaati vezu izmeu privrede i obrazovanja.
Prednosti i nedostaci uoeni tokom rada u Pilot koli iz EU VET programa, dobijeni nakon
evaluacije nastavnika i uenika (kolska godina 2000/01, 2001/02) su sljedei:
Tabela 8.2.1. Prednosti i nedostaci EU VET programa[26].
PREDNOSTI
NEDOSTACI
-slobodnije i samostalnije ponaanje uenika;
-neophodan vremenski period za prilagoavanje
uenika;
-razvijanje praktinih vjetina, sposobnosti -stav pojedinih nastavnika prema NOVOM;
prezentacija, diskutovanja, ocjenjivanja drugih i
samoocjenjivanja;
-vjetine istraivanja uenika;
-slabo predznanje uenika;
-konkretniji rad, integracija predmeta;
-ukljuivanje nezainteresovanih uenika u rad;
-lake usvajanje znanja;
-nedostatak adekvatne administracije;
-objektivnije ocjenjivanje
-nejasnoe oko pojedinih tehnika ocjenjivanja.
-obuka nastavnika/razmjena iskustava
Prema promjenama nastalim u periodu 1992-2003. godine u strunim kolama u BiH se koluju
uenici za slijedea zanimanja u ovisnosti od pripadnosti jednom od tri nastavna plana i programa u
BiH:
Tabela 8.2.2. Zanimanja po 3 razliita plana i programa aktivna u BiH [26].
FBiH-bosanski program
1. Proizvoa rezane grae
FBiH-hrvatski program
1. Stolar
2. Lakirer drveta
3. Proizvoa furnira i drvnih ploa
4. Model-stolar
5. Mainski oblikova drveta
6. Stolar
7. Bavar
8. Tapetar
9. Drvni galanterista
10. Kolar
11. Korpar
12. Drvorezbar
13. Tehniar primarne prerade drveta
14. Tehniar finalne obrade drveta
2. Drvogalanterist
3. Stolar modelar
4. Drvotokar
5. Izraiva amaca
6. Bavar
7. Kolar
8. Glazbalar
9. Drvodjeljski tehniar
RS
1. Proizvoa finalnih proizvoda od
drveta
2. Stolar
3. Tesar
4. Dekorater zidnih povrina
5. Tehniar za obradu drveta
6. Tehniar za finalnu obradu drveta
30
Tabela 8.2.3. Broj uenika koji se koluju za zanimanja iz oblasti prerade drveta ukupno u BiH
iznosi prema sljedeim zanimanjima: (Podaci se odnose za kolsku godinu 2004/05 god.) [26].
Red.
br.
1
2
3
4
5
Zanimanje
Broj uenika
Stolar
Proizvoa primarnih proizvoda od drveta
Tapetar dekorater
Tehniar za obradu drveta
UKUPNO
630
220
60
863
1575
Nezadovoljavajue
Povremeno
zadovoljavajue
Zadovoljavajue
Dobro
Odlicno
Ukupno
10
18,5
7,4
12
22,2
20
37,0
14,8
54
100
Ne zna/Bez odgovora
48
Ukupno
102
Po pitanju ocjene usklaenosti obrazovnog sistema sa zahtjevima trita, ak 43 firme (42,2%) nisu
imale definisan stav i odgovor na ovo pitanje. Samo 1 firma je usklaenost ocijenila kao odlinu, 12
firmi je dodijelilo ocjenu dobar, dok ak 16 firmi je ocijenilo usklaenost kao nezadovoljavajuu.
Dobijeni rezultati ukazuju na potrebu hitnog ukljuivanja predstavnika firmi i privrede u procese
reforme obrazovanja u srednjim i strunim kolama kao aktivnih sudionika koji e pomoi da se na
kvalitetniji nain uobzire zahtjevi trita.
31
Nezadovoljavajue
Povremeno
zadovoljavajue
Zadovoljavajue
Dobro
Odlino
Ukupno
16
Ne zna/Bez odgovora
43
27,1
13,6
Ukupno
22
37,3
12
20,3
1,7
59
100,0
102
Nita bolja situacija u poreenju sa gore navedenim nalazima nije ni po pitanju zadovoljstva firmi u
vezi ponuenih nastavnih planova i programa u srednjem i strunom obrazovanju
drvopreraivakog usmjerenja. Od 102 firme, ak 43 su uskratile odgovor, samo 2 firme su
dodijelile ocjenu odlino, 11 firmi je ocijenili ponudu kao dobru, a 13 firmi kao nezadovoljavajuu.
Sve navedeno je posljedica u dobroj mjeri i neinformisanosti firmi sa tokom reforme radi njihovog
izostavljanja kao aktivnih sudionika.
Tabela 8.3.3. Zadovoljstvo ponudom programa obrazovanja srednjih kola u oblasti drvoprerade
N
Nezadovoljavajuce
Povremeno
zadovoljavajuce
Zadovoljavajuce
Dobro
Odlicno
Ukupno
13
Ne zna/Bez odgovora
43
22,0
22,0
13
Ukupno
20
33,9
11
18,6
3,4
59
100,0
102
Na upit da ocijene mogunost sticanja potrebnih znanja i vjetina tokom formalnog obrazovanja 45
firmi (44,1%) je uskratilo odgovor, dok od 57 firmi koje su ponudile odgovor, samo 3 firme su
ocijenile kao odlino, a po 10 firmi kao dobro i nezadovoljavajue. Ovakav rezultat ukazuje na
negativan imid koji je formalno obrazovanje steklo kod privrednika i ogranieno povjerenje u
mogunosti formalnog obrazovanja.
Tabela 8.3.4 Mogunosti sticanja potrebnih vjetina i znanja kroz formalno obrazovanje
N
Nezadovoljavajue
Povremeno
zadovoljavajue
Zadovoljavajue
Dobro
Odlino
Ukupno
Ne zna/Bez odgovora
Ukupno
%
10
17,5
16
28,1
18
31,6
10
17,5
5,3
57
100,0
45
102
32
8.4.
OKRUGLI
STOL
"REFORMA
STRUNIH
I
TEHNIKIH
KOLA
DRVOPRERAIVAKOG USMJERENJA PREMA POTREBAMA PRIVREDE U REGIJI
CENTRALNA BIH"
REZ Agencija je sa partnerima organizovala okrugli stol na temu "Reforma strunih i tehnikih kola
drvopreraivakog usmjerenja prema potrebama privrede u regiji Centralna BiH", u Zenici,
07.09.2005. godine. Tokom rada okruglog stola izneeni su brojni stavovi u vezi reformskih
aktivnosti u srednjem strunom obrazovanju koje provodi EU VET program.
Svi ukljueni u reformske aktivnosti koje EU VET program sprovodi u srednjim i strunim kolama
su izrazili blago negativan stav prema srednjem strunom obrazovanju kakvo je bilo prije reformskih
aktivnosti. Kao glavne zamjerke istiu se monotone i tradicionalne nastavne metode, koje su
uslovile krut i autoritativan odnos izmeu uenika i predavaa. Veina uesnika se izjasnila da je
nastavni plan i program bio preopiran, to je rezultiralo preoptereenou uenika. Osim toga,
provladava miljenje da srednje struno obrazovanje nije bilo dovoljno usmjereno na razvijanje
praktinih vjetina. Ipak, uposleni u srednjem strunom obrazovanju nisu bili spremni u potpunosti
negativno okarakterisati raniji sistem obrazovanja. Stoga su istakli neke od prednosti nekadanjeg
srednjeg strunog obrazovanja kao to su: kvalitetno opte obrazovanje, dobri udbenici, te
adekvatno optereenje profesora u procesu nastave.
Srednje struno obrazovanje nakon reformskih aktivnosti je ocijenjeno izuzetno pozitivno. Kao
prednosti sadanjeg reformisanog sistema obrazovanja istiu se interaktivne nastavne metode, koje
u potpunosti mijenjaju odnos izmeu aktera nastave, ostavljajui pri tome dovoljno prostora za
uenike da u potpunosti izraze svoje stavove i miljenje, te kreativnost. Usmjerenost ka razvijanju
praktinih vjetina je jedna od vrijednosti EU VET programa koju su istakli svi sudionici ukljueni u
proces reforme, smatrajui da su uenici na taj nain adekvatno pripremljeni za zanimanje kojim e
se u budunosti baviti. Kao jo jednu pozitivnu karakteristiku istiu smanjeno optereenje uenika u
odnosu na raniji sistem kolovanja, to ostavlja dovoljno vremena uenicima za bavljenje
vannastavnim aktivnostima. Ukljueni u reformske aktivnosti su ukazali i na neke negativne aspekte
sadanjeg srednjeg strunog obrazovanja. Kao glavna zamjerka se navodi njegova neusklaenost
sa trenutnom situacijom u BiH kolskom sistemu. Naime, reforme u nastavnim planovima i
programima, nastavnim metodama, odnosu profesor-uenik ne prati potrebna opremljenost kola i
obuka nastavnika.
Kada je u pitanju uloga profesora u reformskim aktivnostima sa reformom srednjih i strunih kola
dolazi do promjene njihove uloge u procesu nastave, kojom su ukljueni u reformske aktivnosti
uglavnom zadovoljni. Pod navedenim se, prije svega, podrazumijeva poticanje tolerantnog odnosa
prema uenicima, tretiranje uenika kao ravnopravnih sagovornika, te stvaranje poticajne i
oputene atmosfere u nastavi. Kao negativnu stranu tih promjena ukljueni istiu preoptereenost
profesora, obzirom da novi nastavni planovi i programi, kao i nastavne metode, zahtijevaju dodatnu
pripremu za nastavu. Posljednje je u vezi sa skromnom naknadom koju profesori dobivaju za posao
koji obavljaju, to utie na smanjenje motivisanosti na rad. Kao poseban problem istie se
nedovoljna edukacija i priprema profesora za odravanje nastave prema EU VET programu.
Po pitanju nastavnih metoda i tehnika ocjenjivanja istraivanje je pokazalo da se od metoda koje su
reformom predviene za upotrebu, najvie koristi metoda grupnog rada a zatim i metoda rada u
parovima, prezentacije uenika i projektni rad. Nove nastavne metode su pored stvaranja
oputenije atmosfere u uionici pomogle uenicima da se aktiviraju na asu, te lake, bre i
potpunije steknu neophodno znanje. Nove tehnike ocjenjivanja takoer se ocjenjuju kao potrebne i
usko vezane uz ostale promjene u srednjem strunom obrazovanju, ali profesori istiu da imaju
problem sa njihovom primjenom, prvenstveno zbog broja uenika u odjeljenjima i grupama, te zbog
neadekvatne pratee dokumentacije.
Novi nastavni planovi i programi se u principu procjenjuju kao bolji od prethodnih, prije svega jer su
fleksibilni, zatim jer su saetiji i jer stavljaju akcent na strune predmete i praktinu nastavu.
33
34
24
15
Ukupno
Proizvodnja namjetaja
Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta
0%
78
31
17
5
3
Da
16
Ne
14
20% 40% 60%
80% 100%
35
Kada je u pitanju izvoenje praktine nastave u firmama, neto bolji nalaz je utvren u opinama
Teanj i Zavidovii, ali ipak nedovoljan za ozbiljniji pristup ovoj problematici. U ostalim sredinama
situacija je jo i gora, a kao lo primjer moemo navesti Vitez gdje postoji dosta uspjenih firmi iz
drvopreraivakog sektora, ali nema srednje strune kole sa drvopreraivakih usmjerenja tako da
se praktina nastava ne moe organizirati u tom podruju.
Najbolje rezultate, kada su u pitanju opine poluile su firme iz Kaknja, Tenja, Zavidovia. U
Kaknju su se firme u 100% iznosu izjasnile da su u budunosti zainteresovane za uestvovanje u
izvoenju praktine obuke uenika. Do unapreenja pokazatelja po ovom pitanju dolo se i u
sluaju firmi koje dolaze sa teritorije Viteza, Zenice i Busovae.
Obavljanje prakse je uslovljeno postojanjem kole za drvopreraivaka zanimanja u bliem
okruenju, dok je za studente prihvatljiva i vea udaljenost. U Vitezu je specifian primjer
organizacije praktine nastave gdje se u jednoj firmi obavlja praksa uenika ali za zanimanje koje
nije drvopreraivakog usmjerenja, s tim da je uenik zainteresiran za rad u drvopreradi i njegov
rad je ocijenjen kao jako dobar, te se ujedno i priprema za prekvalifikaciju za ovo zanimanje.
Kada je u pitanju veliina firme sa aspekta izvoenja praktine nastave uenika, moemo
konstatovati da je najvie zastupljena u sluaju velikim poslovnih sistema sa vie od 200
zaposlenih, potom slijede firme sa manjim brojem zaposlenih od 10 radnika. Ostale firme imaju
malo ili nikako prisutno odvijanje procesa praktine nastave na vlastitom primjeru.
Slika 9.1.2 Obavljanje praktine nastave u odnosu na broj zaposlenih u firmama.
51-100 zaposlenih 0
21-50 zaposlenih
11-20 zaposlenih
1-10 zaposlenih
0%
4
1
Da
5
Ne
10
11
51
20%
40%
60%
80%
100%
Ispitivanje zadovoljstva predstavnika firmi po pitanju programa praktine obuke uenika je ukazalo
na samo 8% firmi u potpunosti zadovoljnih, 38% djelimino zadovoljnih i 25% u potpunosti
nezadovoljnih, a 25% firmi koje su niti zadovoljne niti nezadovoljne. Ovo dovodi do zakljuka da je
loa saradnja kola i firmi poluila neprepoznavanje zajednikog interesa koji je preduslov za
kvalitetnije odvijanje procesa praktine obuke uenika.
36
Djelimicno zadovoljan
8%
25%
4%
25%
U potpunosti
nezadovoljan
Po pitanju znanja koje uenici demonstriraju tokom praktine nastave u firmama uoeni su
poraavajui pokazatelji. Samo 4% firmi je u potpunosti zadovoljno kvalitetom postignutog znanja,
42% firmi je djelimino zadovoljno, 33% firmi nema izgraen stav po ovom pitanju, a ak 21% firmi
je u potpunosti nezadovoljno (Slika 9.1.4).
Slika 9.1.4 Zadovoljstvo znanjem koje uenici pokazuju u toku praktine nastave.
U potpunosti zadovoljan
33%
Djelimicno zadovoljan
42%
21%
U potpunosti
nezadovoljan
37
16
29
12
0%
Da
Ne
13
13
34
67
100
%
21-50 zaposlenih
4
2
7
11-20 zaposlenih
1-10 zaposlenih
Ukupno
0%
Ne
6
19
42
34
20%
Da
67
40%
60%
80%
100%
38
STIMULANSA
ZA
Firme samostalno nisu iskazale zahtjev za bilo kakvim oblikom naplaivanja ove usluge. Osnovni
razlozi odbijanja i organizacije praktine nastave se mogu podijeliti u nekoliko kategorija:
-Ve prisutan suficit radnika;
-Deficit kvalificirane radne snage pri emu se svaka radna aktivnost koja nije proizvodna
ogleda u gubitku;
-Problemi u zatiti na radu problemi sigurnosti i odbijanje preuzimanja odgovornosti za
uenike;
-Neusklaenost programa nastave sa potrebama firme;
-Ulaganje nita, iako ima i pozitivnih primjera esti su bili komentari kao sto je mi ih
obuimo a onda oni odu kod drugog poslodavca.
Kako ne postoji sistem namjenskog stimuliranja preduzea za ove potrebe, te se ugovori firmi i
kola realiziraju na volonterskoj osnovi, ostaju otvorene mogunosti iskoritavanja nenamjenskih
fondova u ove svrhe.
Aktivnosti zavoda za zapoljavanje bi se mogle preusmjeriti i na prevenciju nezaposlenosti na nain
da se stimulie obavljanje praktine nastave zavrnih razreda kroz oblik predpripravnikog rada u
preduzeima koja imaju planove za proirenje kapaciteta i oekuju potrebu za novim kadrovima. Na
taj nain bi preduzea imala priliku pripremiti radnika u skladu sa svojim potrebama, dok bi uenici
imali motivaciju zbog ozbiljnijeg pristupa njihovom radu i obezbjeenog radnog mjesta.
Jedno od moguih rjeenja je svakako ulaganje u prvi prepoznati nain realiziranja praktine
nastave gdje se u kolskim radionicama uenici obuavaju za rad na mainama. Oblik uvezivanja
kolskih radionica sa firmama u okruenju na nain na koji je to ve rijeeno u Zavidoviima sa IP
Krivaja, gdje preduzee snadbjeva radionicu sa repromaterijalom, dok uenici kao protuuslugu po
potrebi izrauju jednostavne proizvode. Takoer, omoguavanje trine konkurentnosti kolama
podiglo bi i motivaciju kako uenika tako i nastavnog osoblja, te podiglo nivo dostignutog znanja i
vjetina pri formalnom obrazovanju. Primjer za ovo rjeenje je srednja kola u Olovu gdje je kolska
radionica opremila kolu namjetajem.
Svakako se ne preporuuje organizacija praktine nastave samo u saradnji sa preduzeima,
posebno za prve dvije godine kolovanja kada uenici usvajaju osnovna znanja i vjestine u oblasti
prerade drveta.
39
godinu studija na kojoj se studenti opredjeljuju za jedan od etiri ponuena usmjerenja (za ovo
istraivanje su relevantna sljedea dva smjera: Proizvodni biznis-tehnologije u drvopreradi i
Industrijski dizajn u drvopreradi) a koja se nalazi u prilogu analize. Kada su u pitanju struni
predmeti u okviru prve dvije godine studija, tada moemo istai sljedee predmete: Drveni materijali
u proizvodnji, Mehanika drveta i metala, Proizvodne tehnologije, Mjerenje i kvalitet, Proizvodni
sistemi i logistika, Ekoininjerstvo, Upravljanje proizvodnjom i dr. Potrebno je napomenuti da su
obavezni predmeti I i II godine studija po nazivu isti na svim usmjerenjima, ali studenti u okviru
predmeta vie od 50% vremena moraju posvetiti konkretnom usmjerenju tako da sluaju cjeline iz
sljedeih podruja:
1)
2)
3)
4)
desetina interesantnih i znaajnih tema iz oblasti drvne industrije. Teme je finansirao SIZ nauke,
zainteresirana privredna drutva ili, u kombinaciji , SIZ i privreda. Odsjek je bio nosilac i u saradnji
sa Zavodom i izdava priznatog nauno-strunog asopisa "Pregled nauno-tehnikih radova i
informacija u mehanikoj tehnologiji drveta (MTD)".
Osim u nauno-istraivakom radu, Odsjek je bio angairan i u projektantskoj djelatnosti, poev od
izrade studija, odnosno pretprojekata, preko investicionih programa pa do izvedbenih tehnolokih
projekata. Nastavnici i saradnici odsjeka su, kao saradnici u projektanskim firmama, osnivai
mnogih tvornica za obradu drveta, najvie na podruju BiH, ali i u ostalim predjelima bive
Jugoslavije. Veina nastavnog osoblja bila je angairana u svojstvu stalnih konsultanata u
proizvodnim firmama na podruju BiH.
Odsjek je bio pokreta i nosilac aktivnosti asocijacije "Drvno-industrijski kolokvij", koja je u svom
djelovanju okupljala najvei broj uspjenih firmi iz drvno-industrijske struke sa podruja Federacije
[22].
Trenutno, aktuelna istraivanja na Odsjeku su sljedea:
Problem energetike u drvnoj industriji u cilju boljeg koritenja energetsih medija i njima
pripadajuih tehnologija;
Istraivanje utjecaja temperature na savojnu vrstou i modul elastinosti kod LVL ploa;
Simulirano pilenje bukovih trupaca;
Sposobnost kvaenja polimernih materijala namijenjenih povrinskoj obradi drveta;
Geoloka svojstva lijepljenih lameliranih elemenata;
Modeliranje procesa suenja i procesa parenja drveta;
Analiza stabilnosti drvenih konstrukcija.
Pored istraivanja, Odsjek prua i sljedee usluge:
Projektiranje tehnolokih procesa za sve vrste drvenih proizvoda;
Savjetodavne usluge za tehnoloke probleme u tekuoj proizvodnji;
Studije za razvoj pojedinih preduzea;
Pregled strune literature za pojedine oblasti prerade drveta;
Kontrolu kvaliteta proizvoda u drvnoj industriji.
Pored navedenog, Vlada Federacije BiH zvanino je ovlastila Odsjek da moe vriti kontrolu
kvaliteta proizvoda u drvnoj industriji, kao i pomonih materijala nunih u ovoj industriji.
U toku rata laboratorije MTD Odsjeka su potpuno unitene (Laboratorija za svojstva drveta,
Laboratorija za hidrotermiku obradu drveta, Laboratorija za drvne ploe, Laboratorija za
konstrukcije proizvoda od drveta, Laboratorija za hemiju i zatitu drveta i Laboratorija za povrinsku
obradu i lijepljenje drveta). Zahvaljujui donaciji "umaprojekta", koja se satojala od relativno stare,
djelimino ispravne, a djelimino neispravne laboratorijske opreme, poelo je poslijeratno
obnavljanje laboratorija. Ovom opremom i uz nabavku mjernih instrumenata, iz vlastitih sredstava
Odsjeka, donekle su obnovljene neke laboratorije, koje sada pripadaju odgovarajuim naunim
oblastima:
Laboratorija za tehnologije primarne obrade drveta;
Laboratorija za tehnologije finalne obrade drveta i
Laboratorija za maine i ureaje u MTD-u (Laboratorija u osnivanju).
U okviru dodiplomskog studija na odsjeku MTD se izuavaju dvije naune oblasti: Oblast
tehnologije primarne obrade drveta i Oblast tehnologije finalne obrade drveta.
42
Diplomirani
ininjeri
609
Ininjeri
Magistri
Doktori
Ukupno
56
682
91
92
700
56
10
774
Na sljedeem grafikom prikazu dati su najvaniji uporedni podaci iz Slovenije i BiH, iz kojeg
proizilazi da je do rata, odnosno do raspada bive Jugoslavije, stanje u Sloveniji i BiH bilo priblino
slino, a da drastine razlike nastaju od 1991 godine kada Slovenija intenzivira obrazovanje
kadrova za drvopreraivaku industriju, dok u BiH obrazovanje tih kadrova ne samo da nije
nastavljeno u istom obimu kao ranije, ve je dolo do drastinog pada broja upisanih i broja
diplomiranih studenata.
43
Slika 11.3.1 Grafiki prikaz odnosa broja diplomiranih ininjera drvopreraivake struke pri
Univerzitetima u Ljubljani i Sarajevu [10].
fakultetu osniva se Zavod za uporabu uma. Zavod za uporabu uma godine 1948 godine prerasta
u Zavod za ehnologiju drva kao novu jezgru iz koje e se 1960. godine razviti dva nova zavoda:
Zavod za iskoriivanje uma i Zavod za mehaniku preradu drva. Iste godine osnovan je i Zavod
za anatomiju drva. kolske godine 1951/52 dolazi do novog razdvajanja, te se umarski odjel
Poljoprivredno-umarskog fakulteta u Zagrebu dijeli na umsko-gospodarski odsjek i
Drvnoindustrijski odsjek. Zakonom o osnivanju Poljoprivrednog i umarskog fakulteta od 1959
godine oba dotadanja odjel postaju samostalni fakultet, odnosno umarski fakultet postaje
znanstvena i najvia nastavna ustanova za umarstvo i drvnu industriju. Zavod za tehnologiju drva
dijeli se na tri zavoda: Zavod za tehnologiju drva, Zavod za iskoriivanje uma i Zavod za
mehaniku preradu drveta [24].
Godine 1973. poinje nastava na dvogodinjem studiju za proizvodnju namjetaja (VI stepen,
Drvnoindustrijski odjel). U toku 1995. godine dolazi do organizacijskih promjena na umarskom
fakultetu u Zagrebu, zbog kojih se dio Katedre za tehnologiju drva, u ijem su dijelu predmeti o
svojstvima drva spaja sa Katedrom za anatomiju i zatitu drva u Zavod za znanost o drvu. Iz svega
gore navedenog vidljiv je znaaj ove ustanove u obrazovanju mnogih generacija iz podruja
Mehanike prerade drveta na prostoru Hrvatske i bive Jugoslavije.
11.5. MAINSKI FAKULTET U BANJA LUCI [23]
Mainski fakultet u Banja Luci je fakultet sa najduom tradicijom u ovom gradu, jer je osnovan
meu prvima u Banja Luci, kao odjeljenje Mainskog fakulteta iz Sarajeva. Trenutno na fakultetu je
upisano oko 200 studenata na etiri godine studija i sljedea etiri odsjeka: proizvodni,
termomehanika i motorizacija, zatita na radu i mehanika prerada drveta. U toku druge i etvrte
godine, predviene su po dvije sedmice industrijske prakse za studente. Osnovni dio studija (prva i
druga godina) zajedniki je za sve odsjeke i smjerove, a osnovne karakteristike su:
svi predmeti su jednosemestralni i polau se po zavretku semestra;
uveden je strani jezik (engleski) u sve etiri godine studija;
uvedena je industrijska praksa u trajanju od etiri sedmice po zavretku etvrtog semestra;
programski sadraj je usaglaen sa aktuelnim razvojem i stanjem u tehnici (prema Mainskom
fakultetu u tutgartu);
pruanje olakanog studiranja (koritenje kompjuterske tehnike i laboratorijskih vjebi i prakse),
s ciljem postizanja kontinuiteta u uenju.
Novi nastavni plan i program studija je prilagoen odrednicama Bolonjskog procesa i vrednovanju rada
studenata putem ECTS bodova. Osnovni studij mehanike prerade drveta traje 8 semestara sa
obaveznom industrijskom praksom poslije IV semestra. Uveden je credit point system ECTS sa ukupno
300 poena za master degree (30 po semestru) i 210 poena za bachelor degree (30 po semestru).
Smjer Mehanika prerada drveta je zajedno sa smjerom Zatita na radu uveden 2001. godine.
Opravdanost i svrsihodnost egzistiranja ovih smjerova se nalazi u injenici da u manjem BiH entitetu
postoji vea potreba za ovim obrazovnim profilima. Nastavni plan i program se uklapa u koncepcijski
model novog nastavnog plana i programa koji se primjenjuje na Mainskom fakultetu u Banja Luci.
Trenutno na ovom smjeru nema izbornih predmeta. U prilogu je dat pregled nastavnog plana za odsjek:
Mehanika prerada drveta na Mainskom fakultetu u Banja Luci [23].
46
Opine u ZDK
Breza
Doboj Jug
Kakanj
Maglaj
Olovo
Teanj
Usora
Vare
Visoko
Zavidovii
Zenica
epe
po godinama
Ukupno
Broj dodijeljenih
stipendija
49
1
18
22
19
25
5
14
99
91
272
35
I
1
Mainski fakultet
II
III
IV
1
1
1
7
2
1
1
1
3
Ukupno
1
1
1
3
650
umarski fakultet
II
III
IV
0
12
1
0
0
2
3
0
0
0
6
2
4
1
19
12.5 IP KRIVAJA
Primjer fime Krivaja-Zavidovii, kada je u pitanju program stipendiranja studenata je sljedei:
u 2005. godini stipendirano je 25 studenata;
Struktura korisnika u ovisnosti od visokokolske ustanove koju pohaaju je sljedea:
-Mainski fakultet, MTD smjer: ukupno 18 stipendija , sa sljedeom strukturom po godinama
studija
I godina 6
II godina 3
III godina 6
49
IV godina 2
V godina 1
-Elektrotehniki fakultet, ukupno 2 stipendije (po jedna za II i IV godinu)
-Graevinski fakultet, ukupno 3 stipendije (po jedna za polaznike III, IV i V godine studija)
-Arhitehtonski fakultet, 1 stipendija za V godinu studija;
-Pedagoki fakultet, smjer engleski jezik, 1 stipendija za studenta II godine studija
Ukupna visina novanih izdvajanja firme Krivaja po osnovu stipendiranja studenata na
mjesenoj razini iznosi 4.450,00 KM;
Visina novanog iznosa koji dobijaju korisnici stipendije iznosi:
-I, II i III godina studija 150 KM
-IV i V godina studija 200 KM
11
91
Proizvodnja namjetaja
41
16
0%
Da
Ne
20
3
14
20% 40% 60% 80% 100%
101-200 zaposlenih 0
51-100 zaposlenih 0
21-50 zaposlenih 0
11-20 zaposlenih
1-10 zaposlenih
Ukupno
Da
Ne
10
3
59
91
11
0%
20%
40%
60%
80%
100%
51
13 ZAKLJUNA RAZMATRANJA
U okviru provedenog istraivanja izvreno je cjelovito sagledavanje postojeeg stanja po pitanju
postojanja kvalifikovane radne snage u drvopreraivakom sektoru FBiH uz aktivno uee
predstavnika drvopreraivakih preduzea (ukljuujui sve kategorije unutar drvoprerade, kao to
su: proizvoai svih vrsta namjetaja, graevinske stolarije, ostalih proizvoda od drveta i primarne
obrade drveta), predstavnika srednjih kola ( koji realizuju nastavni proces prema jednom od 4
nastavna plana i programa-NPP koji se trenutno primjenjuju u BiH), predstavnika fakulteta (koji rade
prema starom i novom NPP usklaenom sa ECTS), resornih ministarstava na svim razinama vlasti,
privrednih komora, udruenja privrednika i svih drugih subjekata ukljuenih u navedeni proces.
U cilju da se ovaj sektor dovede na vii trini, tehnoloki i organizacioni nivo izvreno je:
sagledavanje ukupnog broja zaposlenih unutar sektora po svim znaajnim kategorijama
uvaavajui kvalifikacionu strukturu kao i specijalizovana znanja i vjetine, zatim su procijenjene
potrebe za novim uposlenicima, analiziran je trenutni nastavni plan i program u srednjim i strunim
kolama drvopreraivakog usmjerenja, izvrena je analiza trenutnog programa praktine nastave,
istraene su mogunosti uvoeenja stimulansa za preduzea koja primaju uenike na praksu,
analiziran je NPP na nivou tehnikih fakulteta u BiH koji izuavaju oblast mehanike prerade drveta
i analizirane su mogunosti i izvori stipendiranja studenata.
Nakon provedenog istraivanja po takama iz projektnog zadatka moe se zakljuiti sljedee:
Ukupan broj zaposlenih u drvopreraivakom sektoru FBiH iznosio je 13.683, koji ini
priblino 3,52% od ukupnog broja zaposlenih u FBiH u 2004. godini. U poreenju sa 1991.
godinom ovaj podatak je za 2,5 puta manji, a poto su preraivaki kapaciteti ostali na istoj
razini, moe se utvrditi znaajan potencijal u pogledu radnog angaovanja novih uposlenika.
Najbrojnija grupa zanimanja su kvalifikovani radnici (KV), potom slijede zaposleni sa
srednjom strunom spremom (SSS), a nedovoljan je broj zaposlenih sa zvanjem VKV, dok
su najmalobrojniji nosioci zvanja VSS i VS. Mali broj zaposlenih sa strunom spremom
VSS i VS predstavlja znaajan problem u buduem profiliranju drvopreraivakog sektora
FBiH u smislu prihvatanja svjetskih trendova u podruju koritenja novih proizvodnih
tehnologija, uvoenja sistema kvaliteta, marketingu i dizajnu, kao i aktivnijem prisustvu
njihovih proizvoda na europsko i svjetsko trite. Da bi drvopreraivaki subjekti iz FBiH bili
u mogunosti da se ravnopravno uporeuju sa slinima u bliem i daljem okruenju
potrebno je da poduzmu aktivnosti na poveanju prisustva kadrova sa zvanjima VKV, jer
upravo oni treba da postanu nosioci znanja i vjetina koja obezbjeuju produktivniju,
ekonominiju i efikasniju proizvodnju u skladu sa meunarodno priznatim standardima.
Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH u sektoru drvoprerade su prisutna 3 uposlena u
zvanju magistar nauka.
Od ukupnog uzorka istraivanja priblino 38% preduzea je iskazalo potrebu za odreenim
kadrom to u vrijeme visoke stope nezaposlenosti predstavlja vrlo veliki procent. Najvie
potreba se javlja u industriji namjetaja (15%) dok u proizvodnji graevinske stolarije
najmanje (7%).
Kada su u pitanju potrebe za kvalifikovanom radnom snagom najvei problem predstavlja
deficit kadrova sa odgovarajuim menaderskim znanjima i sposobnostima, koji bi se mogli
prihvatiti izazova da izvre revitalizaciju posrnulih tvornica. Pored manjka uspjenih
generalnih direktora, nedostaju i kadrovi za uspjean marketing i promociju proizvoda i to
naroito na stranom tritu. Posebno je oskudno poznavanje stranih jezika. Polovina
preduzea nema ni jednog zaposlenog sa tenim poznavanjem stranog jezika. U tom
pogledu stanje je loije u dravnim preduzeima u odnosu na manje privatne firme, koje po
pitanju mogunosti direktnog verbalnog komuniciranja sa stranim firmama stoje bolje. Nita
manje nije izraen ni problem nedostatka obrazovanih dizajnera. Naalost, i one koji su
raspoloivi, tvornice nisu spremne da stimuliu na pravi nain kako bi ih pridobili i zadrali.
Takoer, osjea se i nedostatak za menaderima iz domena upravljanja proizvodnjom,
ljudskim resursima, finansijama i slino.
Analiza trenutnog programa srednjekolskog obrazovanja za sektor drvoprerade je nakon
52
detaljnog opisa i pregleda aktivnosti EUVET i GTZ programa, ponudila rezultate primarnog
istraivanja kroz iskazano zadovoljstvo/nezadovoljstvo od strane firmi saradnjom sa
srednjekolskim obrazovnim institucijama, ocjenu usklaenosti obrazovnog sistema u
srednjim i strunim kolama sa zahtjevima trita, ocjenu zadovoljstva ponudom nastavnih
planova i programa obrazovanja u srednjim i strunim kolama drvopreraivakog
usmjerenja, ocjenu mogunosti sticanja potrebnih vjetina i znanja kroz formalno
obrazovanje u srednjim i strunim kolama.
Po pitanju koje bi sposobnosti trebalo favorizovati tokom obrazovanja, kako bi se vrijeme
uvoenja u posao smanjilo, naroito je izraena potreba za: dobrim poznavanjem praktinog
dijela posla, izraenom odgovornou spram radnih zaduenja, poznavanjem rada na
raunarima, strunou kandidata, spremnou na timski rad, poznavanjem mainskog
dijela, poznavanjem materijala, uom specijaliziranou kandidata, poznavanjem koritenja
novih tehnologija, komunikativnou kandidata, preciznou u ispunjavanju radnih zadataka
i dr.
U okviru sagledavanja trenutnog programa praktine nastave u srednjim i strunim kolama
svi ispitanici se slau u tome da je prakse ipak nedovoljno. Za kole je najvei problem
predstavlja nedostatak opreme u emu ih ograniava nain organizacije financijskog
poslovanja (ne posjedovanje vlastitog iro rauna- trezorsko poslovanja) te posebno ne
postojanje udbenika. Za polovinu predmeta predvienih svim planovima i programima
udbenici ne postoje, dok su za ostale predmete zastarjeli.
Proces uvoenja modularnog pristupa u srednje strune kole kroz proces reforme
obrazovanja u okviru EU VET programa jo nije u dovoljnom obliku dao doprinos u smislu
kvalitetnije opremljenosti kolskih radionica namijenjenih za odvijanje praktine nastave za
uenike.
Kao kvalitetan doprinos podizanju kvaliteta praktine nastave u srednjim i strunim kolama
drvopreraivakog usmjerenja potrebno bi bilo uspostavati jedan centar na teritoriji regije
Centralna BiH za obuku iz podruja specijalizovanih znanja i vjetina usklaenih sa
potrebama privrede u regiji, pa i ire.
Naalost nije utvreno postojanje stimulativnih fondova za preduzea koja primaju uenike
na praksu. Prijedlog je da resorna ministarstva obrazovanja i privrede uz saradnju sa
zavodom za zapoljavanje osmisle namjenski poticajni fond koji bi potpomogao i poboljao
odvijanje procesa realizacije praktine nastave.
Formiranje insitucija jedne ili vie forme nauno-tehnolokih centara koji bi malim i srednjim
preduzeima ponudili usluge iz domena razvoja i istraivanja, a koje isti niti mogu niti trebaju
da posjeduju i plaaju u vlastitom aranmanu. Poto samo veliki sistemi mogu posjedovati i
plaati institute (sada vie nemogu ni oni to raditi), neophodno je hitno uspostavljanje takvih
institucija koje bi pruile pomo tehniko-ininjersko-markentikog karaktera firmama iz
okruenja. Poto je regija Centralna BiH podruje najvee koncentracije drvopreraivakih
firmi u BiH, to je logina lokacija za jedan takav nauno-inivativno-istraivako-tehnoloki
centar Zenica kao sjedite regije i univerzitetski centar.
53
Novi nastavni plan i program na Mainskom fakultetu u Zenici koji uvodi u studij sljedea
usmjerenja dizajn u drvopreradi i tehnologije obrade drveta je dobar primjer kako treba
uskladiti nastavne procese uvaavajui potrebe privrede i okruenja.
54
14 LITERATURA
[1] GTZ, Razvojna studija o drvnoj i industriji namjetaja u Bosni i Hercegovini, INNOTECH
Holztechnologien GmbH: Sarajevo, novembar 2001.
[2] SEED Southeast Europe Enterprise Development, Trite namjetaja u Bosni i Hercegovini,
Sarajevo, Novembar 2004.
[3] SEED Southeast Europe Enterprise Development, Tehniki standardi Evropske Unije u drvnoj
industriji, Sarajevo, Maj 2005.
[4] Moamer Kargi, Idejni projekat drvopreraivakog klastera u regionu Centralna BiH, diplomski
rad, Mainski fakultet u Zenici, Univerzitet u Zenici, Zenica, juni 2005.
[5] Odjel za meunarodni razvoj (DFID), Status zaposlenosti i trita rada i potencijal za razvoj
politika djelovanja u Bosni i Hercegovini, Kvalitativna analiza broj 1, Broj ugovora CNTR 00 1368A,
Sarajevo oktobar 2002.
[6] Centar za menadment, kvalitet i razvoj, Projekat formiranja Nauno-Tehnolokog (NTP) Parka
u Zenici, Studija izvodljivosti, Mainski fakultet u Zenici, Zenica, mart 2003.
[7] Salone Internazionale del Mobile, Catalogue exhibitors, Milano, april 2005.
[8] REZ Agencija, Strategija razvoja regije Centralna BiH, Finalni dokument, REZ-EURED, Zenica,
2004.
[9] M.Dosti, Menadment malih i srednjih preduzea, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Sarajevu,
2002. godine.
[10] Univerzitet u Sarajevu, Mainski fakultet, Odsjek drvna industrija i Drvo BiH, Udruenje
graana iz oblasti industrije drveta i namjetaja Bosne i Hercegovine, Obrazovanje strunih kadrova
za potrebe drvne industrije, Sarajevo, septembar 2004.
[11] Vlada Zeniko-dobojskog Kantona, Ministarstvo privrede ZDK, Biznis Servis Centar ZDK,
Ministarstvo za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu ZDK, Prezentacija drvopreraivaa iz
Zeniko-Dobojskog Kantona, Zenica, septembar 2004.
[12] Prizma istraivanja, Evaluacija programa Evropske Unije za struno obrazovanje i obuku,
Finalni izvjetaj, Sarajevo, januar 2005.
[13] Mareco Index Bosnia BiH Gallup International po nalogu GTZ-a, Analiza potreba kvalifikacija,
Sarajevo, maj 2004.
[14] EU program za struno obrazovanje i obuku u BiH, Prirunik za prikupljanje informacija sa
trita rada, Sarajevo, proljee 2003.
[15] USAID Business Consulting, A Market Intelligence Brief for The Wood Processing Sector,
Sarajevo, april 2000.
[16] Woodworking Machinery Industry Association, Woodworking Technology SourceBook, WMIA
2005.
[17] Federalni Zavod za Statistiku, Statistiki godinjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine
2004, ISSN 1029-8002, UDK 311.314, Sarajevo, decembar 2004.
[18] Federalni Zavod za Statistiku, Industrija u Federaciji Bosne i Hercegovne u 2003. godini,
Statistiki Bilten, ISSN 1512-5106, Sarajevo, maj 2004.
[19] Federalni Zavod za Statistiku, Zaposlenost, nezaposlenost i plaa u Federaciji Bosne i
Hercegovne u 2004. godini, Statistiki Bilten, ISSN 1512-5106, Sarajevo, juni 2005.
[20] Federalni Zavod za Statistiku, Statistiki podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima,
ISSN 1512-5017, godina IX, Sarajevo, oktobar 2005.
[21] GTZ, Industrija drvo-namjetaj Bosne i Hercegovine, Vodi, Sarajevo, 2004.
[22] www.mef.unsa.ba
[23] http://www.urc.bl.ac.yu/uni/masinski/
[24] www.hrast.sumfak.hr /zavod/science/zavod_uk.html
[25] www.sfb.bg.ac.yu
[26] F. Begovi, Reforma strunih i tehnikih kola iz oblasti prerade drveta prema potrebama
privrede u regiji Centralna BiH, EU VET Program BiH II, Materijal sa okruglog stola, Zenica,
septembar 2005.
[27] www.euvet.org
[28] http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/
[29] Elaborat o osnivanju studija prema Bolonjskom konceptu (3+2+3) pod naslovom: Proizvodni
55
56
-PRILOG-
Autor:
Mr sci. Ismar Alagi dipl.in.ma.
SADRAJ
3. METODOLOGIJA ............................................................................................................... 5
Tabela 3.1 Pregled realiziranog uzorka . ............................................................................. 5
Tabela 3.2 Pregled firmi koje su odbile uestvovati u istraivanju....................................... 8
Slika 3.1 Pregled planiranog uzorka po opinama broj firmi koje su pristale i koje su
odbile pristup informacijama u odnosu na sjedite firme. ...................................................10
Slika 3.2 Uzorak po osnovnoj djelatnosti drvoprerade, struktuiran u 4 kategorije...............12
Slika 3.3 Uzorak po osnovnoj djelatnosti drvoprerade, struktuiran u 6 kategorija...............12
Slika 3.4 Uzorak po sjeditu firmi opine. ........................................................................13
Slika 3.5 Uzorak po sjeditu firmi kantoni. .......................................................................14
Slika 3.6 Uzorak po organizacionom obliku firme...............................................................14
Slika 3.7 Uzorak po broju zaposlenih u firmi.......................................................................14
5. ANALIZA TRENUTNOG BROJA I STRUKTURE ZAPOSLENIH U SEKTORU
DRVOPRERADE U FBiH (po kvalifikacionoj strukturi i vjetinama).......................................15
Tabela 5.1 Osnovni pokazatelji za zaposlene u drvopreradi FBiH. ....................................15
Tabela 5.2 Zaposlenost po porujima i odjeljcima SKD povezanim sa drvopreraivakom
djelatnou. ........................................................................................................................15
Tabela 5.3 Zaposleni u drvopreraivakom sektoru FBIH, prema stepenu strunog
obrazovanja, mart 2004......................................................................................................15
Slika 5.1 Pregled zaposlenih u drvopreradjivakom sektoru u FBiH za period 1999-2005.16
Slika 5.2 Pregled kvalifikacione strukture zaposlenih u proizvodnji namjetaja u BiH za
2004. godinu.......................................................................................................................17
Slika 5.3 Pregled polne strukture radno sposobnih zaposlenih u proizvodnji namjetaja u
BiH za 2004. godinu. ..........................................................................................................17
Tabela 5.4 Pregled nezaposlenih lica sa srednjom strunom spremom drvopreraivakog
usmjerenja u SBK...............................................................................................................18
Tabela 5.5 Nezaposlena lica sa zavrenom drvo-preraivakom strukom po stepenu
strune spreme koja se nalaze na evidenciji Slube za zapoljavanje ZDK.......................19
Slika 5.5 Grafiki prikaz zaposlenosti lica sa zavrenom drvopreraivakom strukom po
stepenu strune spreme u ZDK..........................................................................................19
8. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA SREDNJOKOLSKOG OBRAZOVANJA ZA
SEKTOR DRVOPRERADE ...................................................................................................20
Tabela 8.1 Prijedlog nove klasifikacije zanimanja, familija 2: umarstvo i obrada drveta. 20
Tabela 8.2 Broj kola i uenika u okviru EU VET Program II (po kantonima, entitetima i
distriktu), kolska godina 2004/05. .....................................................................................20
Tabela 8.3 Odnos strunog i opeg obrazovanja ...............................................................20
Tabela 8.4 Rang lista najbrojnijih zanimanja za koja se obrazuju uenici u srednjim
strunim i tehnikim kolama u kolskoj godini 2004/05 ....................................................21
Tabela 8.5 Broj uenika koji se koluju za zanimanja iz oblasti prerade drveta ukupno u
BiH iznosi prema sljedeim zanimanjima ...........................................................................21
Tabela 8.6 Broj uenika koji se koluju za zanimanja iz oblasti prerade drveta u ZDK i SBK
(Regija Centralna BiH) prema klasifikaciji zanimanja .........................................................22
Tabela 8.7 Broj uenika koji se koluju po EU VET programima........................................22
Tabela 8.8 Pregled broja uenika po porodicama zanimanja u kantonima, distriktu Brko i
Republici Srpskoj, kolska godina 2004/2005. ...................................................................23
Tabela 8.9 Pregled privremeno nezaposlenih osoba u ZDK sa frekvencijom iznad 50
nezaposlenih. .....................................................................................................................24
Tabela 8.10 Pregled srednjih i strunih kola iz BiH ukljuenih u EU VET program...........27
3. METODOLOGIJA
Tabela 3.1 Pregled realiziranog uzorka .
R.br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
Organizacioni
oblik
SZR
Broj
zaposlenih
2
Teanj
Sarajevo
Zavidovii
Zavidovii
Zavidovii
Zavidovii
Kakanj
Kakanj
Kakanj
Kakanj
DOO
DOO
DD
DD
SZR
DD
SZR
DOO
SZR
SZR
2
291
416
408
4
17
1
1
2
1
Teanj
SZR
Zenica
Maglaj
SZR
DOO
3
4
Teanj
Teanj
Zenica
Zavidovii
Zenica
Zenica
SZR
DOO
DOO
DOO
SZR
DOO
15
11
40
12
1
4
Travnik
Maglaj
Travnik
DOO
DOO
DOO
73
2
5
Donji Vakuf
Donji Vakuf
Bugojno
DOO
DD
DOO
133
55
6
Travnik
Kakanj
Usora
DOO
DOO
SZR
14
4
1
Teanj
Teanj
Teanj
Teanj
Teanj
Usora
Teanj
Teanj
Teanj
Teanj
SZR
SZR
DOO
SZR
SZR
DOO
DD
SZR
SZR
SZR
3
1
1
2
1
20
28
3
4
3
Usora
DOO
Sjedite
Teanj
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
Teanj
SZR
Teanj
Teanj
Usora
Teanj
Teanj
Teanj
SZR
SZR
DOO
SZR
SZR
DOO
1
3
12
4
1
5
Teanj
Teanj
SZR
SZR
2
4
Teanj
SZR
Teanj
Teanj
Teanj
Teanj
Teanj
SZR
SZR
DOO
DOO
SZR
3
2
10
14
4
Kakanj
Kakanj
DOO
DOO
5
8
Kakanj
SZR
Kakanj
Kakanj
Vitez
Vitez
Vitez
Vitez
Vitez
Vitez
Vitez
DOO
SZR
DOO
DOO
DOO
DOO
SZR
DOO
DOO
16
15
10
2
1
2
1
8
7
Vitez
Zavidovii
Zavidovii
Zavidovii
Zavidovii
Zavidovii
Zavidovii
Zavidovii
Zavidovii
DOO
SZR
SZR
DOO
SZR
DOO
SZR
SZR
SZR
19
4
1
9
3
5
4
1
2
Zavidovii
DOO
13
Zavidovii
DOO
12
Busovaa
DOO
Zavidovii
DOO
Busovaa
Vitez
DOO
DOO
32
9
6
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
Kiseljak
DOO
61
Maglaj
Vitez
Teanj
DOO
DOO
DD
73
38
254
Maglaj
Travnik
DOO
DOO
108
32
Vitez
DOO
ivinice
Kalesija
Novi Travnik
Konjic
Gornji Vakuf/
Uskoplje
Travnik
DD
DOO
SZR
DOO
1170
31
2
18
DOO
DOO
18
5
Busovaa
Zavidovii
Zavidovii
Zavidovii
Zavidovii
Zavidovii
Biha
DD
DD
DD
DD
DD
DD
DD
1
105
249
237
342
170
158
Naziv firme
Sjedite firme
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
Teanj
Teanj
Zavidovii
Zavidovii
Kakanj
Travnik
Vitez
Donji Vakuf
Zenica
Bugojno
Kakanj
Kakanj
Travnik
Vitez
Vitez
Zavidovii
Donji Vakuf
Travnik
Donji Vakuf
Maglaj
21
Teanj
22
Teanj
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
Travnik
Zenica
Vitez
Zavidovii
Zavidovii
Teanj
Vitez
Vitez
Sarajevo
Zavidovii
epe
Novi Travnik
DD "Namjetaj" Gradaac
Gradaac
36
Sarajevo
37
38
39
40
Biha
Gradaac
Vitez
Maglaj
41
42
43
44
45
46
ivinice
Drvar
Olovo
Kalesija
Graanica
Graanica
8
47
48
49
ivinice
Gornji Vakuf/Uskoplje
Hadii
50
Kiseljak
Slika 3.1 Pregled planiranog uzorka po opinama broj firmi koje su pristale i koje su odbile pristup
informacijama u odnosu na sjedite firme.
1 1
1 1
3
2
01
1 1
0 2
0 2
01
Pristale
Odbile
10
1 1
1 1
10
4
1 1
01
1 2
29
5
4
4
0
11
7
21
4
01
1
10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
10
N firmi
16
11
7
12
8
3
1
2
2
2
1
3
1
2
2
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
102
% firmi
15,7%
10,8%
6,9%
11,8%
7,8%
2,9%
1%
2%
2%
2%
1%
2,9%
1%
2%
2%
1%
1%
2%
1%
1%
1%
1%
2%
1%
1%
1%
1%
2%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
100%
11
Proizvodnja
ostalih
proizvoda od
drveta
17%
Proizvodnja
gradjevinske
stolarije
21%
Proizvodnja
namjetaja
45%
Primarna
obrada drveta
17%
Proizvodnja
masivnog
namjetaja
20%
Proizvodnja
ploastog
namjetaja
12%
Proizvodnja
tapaciranog
namjetaja
14%
12
Uzorak po opinama
29
Teanj
21
Zavidovii
11
Vitez
10
Kakanj
Travnik
4
4
4
Zenica
Maglaj
Usora
Busovaa
Donji Vakuf
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Novi Travnik
Bugojno
Gornji Vakuf/Uskoplje
Kiseljak
Sarajevo
Zivinice
Konjic
Biha
Kalesija
10
15
20
25
30
13
Uzorak po kantonima
ZDK
70%
HNK
1%
USK
1%
SK
1%
TK
2%
SBK
25%
DOO
49%
SZR
37%
DD
14%
1-10 zaposlenih
59%
200 i vise
zaposlenih
11%
11-20
zaposlenih
14%
21-50
101-200
51-100
zaposlenih
zaposlenih
zaposlenih
6%
6%
4%
14
Broj zaposlenih
9083
4600
307,60
452,35
13.683
Broj zaposlenih
VII 2005
2004
D 20
D 36
Ukupno
9.083
4.600
13.683
Index
VIII 2005
8.618
4.722
13.340
8.514
4.767
13.281
VIII 2005
VIII 2005
2004
VII 2005
93,7
103,6
98,8
101,0
Tabela 5.3 Zaposleni u drvopreraivakom sektoru FBIH, prema stepenu strunog obrazovanja, mart
2004.
(Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistiki bilten-Zaposlenost, nezaposlenost i plaa u FBiH u 2004.
godini, juni 2005. godine).
Podruja i
odjeljci po SKD
D 20
svega
ena
svega
D 36
ena
Ukupno
svega
ena
Ukupno
8747
1740
4307
1040
10.487
2780
svega
116
32
109
40
225
72
VSS
dr.
-
mag.
2
1
1
3
1
VS
151
51
61
15
212
66
SSS
2139
762
1169
464
3308
1226
NSS
582
131
310
67
892
198
VKV
253
12
93
9
346
21
KV
2692
277
1620
236
4312
513
PKV
582
119
306
81
888
200
NKV
2232
356
639
128
2871
484
15
18000
16000
B 14000
r
o
j 12000
z
10000
a
p
o
8000
s
l
e 6000
n
i
h 4000
2000
0
1999
10224 9897
Broj zaposlenih u
sektoru prerade drveta i
proizvodnje proizvoda
od drveta
Broj zaposlenih u
sektoru proizvodnje
namjetaja
6811
5315
X2005
Ukupan broj zaposlenih 17035 15212 14926 14815 14289 13601 13281
u sektoru drvoprerade
Godina
16
Slika 5.2 Pregled kvalifikacione strukture zaposlenih u proizvodnji namjetaja u BiH za 2004. godinu.
(Izvor: Trite namjetaja u Bosni i Hercegovini, SEED, Novembar 2004.)
Kvalifikaciona struktura
VSS ; 2,28%
VS ; 1,71%
VK ; 3,74%
SSS ; 19,60%
PK ; 12,90%
KV ; 39,63%
Slika 5.3 Pregled polne strukture radno sposobnih zaposlenih u proizvodnji namjetaja u BiH
za 2004. godinu.
(Izvor: Trite namjetaja u Bosni i Hercegovini, SEED, Novembar 2004.)
Polna struktura
ene ; 28%
ene
Mukarci
Mukarci; 72%
17
Tabela 5.4 Pregled nezaposlenih lica sa srednjom strunom spremom drvopreraivakog usmjerenja
u SBK.
(Izvor: Biro za zapoljavanje SBK, juni 2005. godine).
Redni
Zanimanje
broj
1
Tehniar za drvo
2
Tehniar za preradu drveta
3
Drvni tehniar primarne obrade
4
Tehniar primarne obrade drveta
5
Tehniar finalne obrade drveta
6
Tapetarski tehniar
7
Stolar
8
Stolar stilskog namjetaja
9
Stolar za ablone
10
Graevinski stolar
11
Drvomodelar
12
Proizvoa furnira i drvenih ploa
13
Restaurator drvenih proizvoda
14
Kolar
15
Drvopreraiva-Tapetar
16
Obraiva drveta
17
Proizvoa trupaca i rezane grae
18
Suilac drveta
19
Reza drveta
20
Sortira drveta
21
Drvopreraiva primarne obrade drveta
22
Drvopreraiva finalne obrade drveta
23
Razvrstava furnira i drvenih ploa
24
Strojni obraiva drveta
25
Rukovaoc blanjalicom
26
Rukovaoc cirkularom
27
Rukovaoc glodalicom
28
Stepen obrazovanja
IV
IV
IV
IV
IV
IV
III
III
III
III
III
III
III
III
III
III
III
III
III
III
III
III
III
III
III
III
III
UKUPNO
Broj
SBK
nezaposlenih
u
123
18
2
1
22
1
580
3
14
2
1
19
1
1
2
5
1
1
4
4
1
1
1
35
1
2
1
847
18
Tabela 5.5 Nezaposlena lica sa zavrenom drvo-preraivakom strukom po stepenu strune spreme koja se nalaze na evidenciji Slube za
zapoljavanje ZDK
(Izvor: Slube za zapoljavanje ZDK, juni 2005. godine).
R.br.
1
2
3
4
5
Stepen
strune
spreme
PK
KV
SSS
VS
VSS
Ukupno
Ukupno
ZE-DO
kanton
108
775
470
1
1
1355
Breza
0
9
11
0
0
20
Dobojjug
0
6
0
0
0
6
Kakanj
Maglaj
4
17
1
0
0
22
6
15
7
0
0
28
3
106
20
0
1
130
0
0
1
0
0
1
1
11
1
1
0
14
Visoko
Zavidovii
Zenica
epe
0
35
14
0
0
49
37
284
197
0
0
518
10
24
18
0
0
52
47
121
57
0
0
225
Slika 5.5 Grafiki prikaz zaposlenosti lica sa zavrenom drvopreraivakom strukom po stepenu strune spreme u ZDK.
(Izvor: Slube za zapoljavanje ZDK, juni 2005. godine).
300
B
r
o
j
n
e
z
a
p
o
s
l
e
n
i
h
250
200
150
PK
KV
100
SSS
50
VS
VSS
0
Breza
Dobojjug
Kakanj
Maglaj
Olovo
Teanj
Usora
Var e
Visoko
Zavidovi
i
Zenica
ep e
PK
37
10
47
KV
17
15
147
106
11
35
284
24
121
SSS
11
143
20
14
197
18
57
VS
VSS
Opine u ZDK
Zanimanje
Nosilac aktivnosti
umarski tehniar
Tehniar za obradu drveta
umar
Rasadniar
Proizvoa primarnih proizvoda od
drveta
Stolar
Tapetar/dekorater
EUVET
GTZ
EUVET
EUVET
GTZ
Stepen sloenosti
III
IV
IV
IV
III
III
III
GTZ
GTZ
III
III
Tabela 8.2 Broj kola i uenika u okviru EU VET Program II (po kantonima, entitetima i distriktu), kolska
godina 2004/05.
(izvod iz literature [26]).
Redni
broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Broj
Uenika
14
2
24
20
3
20
20
4
21
6
134
69
3
206
9796
1493
19443
14144
928
9444
7395
2245
12927
1640
79455
39310
3174
121939
Tabela 8.3 Odnos strunog i opeg obrazovanja (Napomena: Podatke o strunom obrazovanju prikupio i
obradio EU VET Program, a podaci o opem obrazovanju (gimnazije) preuzeti su iz Zavoda za statistiku).
(izvod iz literature [26]).
OBLAST
OBRAZOVANJA
Struno obtazovanje
Trogodinje kole
48202
Ope obrazovanje
Ukupno:
BROJ UENIKA
etverogodinje kole
73737
37577
48202
111314
Ukupno
121939
76%
37577
24%
159516
100%
Tabela 8.4 Rang lista najbrojnijih zanimanja za koja se obrazuju uenici u srednjim strunim i tehnikim
kolama u kolskoj godini 2004/05 (Struktura 11 zanimanja IV stepen i 9 zanimanja III stepen sloenosti).
(izvod iz literature [26]).
Redni
broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
Zanimanje
Broj
Ekonomski tehniar
Trgovac
Mainski tehniar
Medicinski tehniar
Automehaniar
Elektrotehniar raunarstva
Elektriar
Elektrotehniar
Frizer
Tehniar drumskog saobraaja
Turistiki tehniar
Graevinski tehniar
Kuhar
Poljoprivredni tehniar
Poslovno-pravni tehniar
Instalater
Konobar
Farmaceutski tehniar
Voza motornih vozila
Bravar
UKUPNO
Uenici
% od 121939 uenika
19212
15,8
8470
6,9
7035
5,8
6852
5,6
5641
4,6
4914
4,0
4561
3,7
4389
3,6
3830
3,1
3238
2,7
3026
2,5
2983
2,4
2977
2,4
2686
2,2
2653
2,2
2546
2,1
2042
1,7
1990
1,6
1952
1,6
1945
1,6
92942
76.0
Tabela 8.5 Broj uenika koji se koluju za zanimanja iz oblasti prerade drveta ukupno u BiH iznosi prema
sljedeim zanimanjima: (Podaci se odnose za kolsku godinu 2004/05 god.)
(izvod iz literature [26]).
Red.
br.
1
2
3
4
5
Zanimanje
Stolar
Proizvoa primarnih proizvoda od drveta
Tapetar dekorater
Tehniar za obradu drveta
UKUPNO
Broj uenika
630
220
60
863
1575
21
Tabela 8.6 Broj uenika koji se koluju za zanimanja iz oblasti prerade drveta u ZDK i SBK (Regija
Centralna BiH) prema klasifikaciji zanimanja za ovu oblast iznosi: (Podaci se odnose za kolsku godinu
2004/05 god.)
(izvod iz literature [26]).
Redni
broj
1
2
Zanimanje
Stolar
Proizvoa primarnih proizvoda od
drveta
Tapetar dekorater
Tehniar za obradu drveta
UKUPNO
3
4
5
Broj uenika
Srednjebosanski
Kanton
Zeniko-Dobojski
Kanton
Ukupno
156
156
186
342
80
80
266
422
Tabela 8.7 Broj uenika koji se koluju po EU VET programima, (Podaci se odnose za kolsku godinu
2004/05 god.).
(izvod iz literature [26]).
Redni
broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
Zanimanje
Elektriar
Pekar
Kuhar
Stolar
Kroja
Poslovni tehniar
Poslovni sekretar
Konobar
Poslastiar
Poljoprivredni tehniar
Prehrambeni tehniar
Veterinarski tehniar
Voar-vinogradar
Farmer
Prehrambeni proizvoa
Cvjear-vrtlar
Mesar
Preraiva mlijeka
UKUPNO
II
356
190
154
149
197
64
58
49
27
356
159
194
56
68
75
153
112
2417
1131
910
Ukupno
31
31
820
228
583
288
662
298
169
189
79
356
159
194
56
68
75
153
112
4489
22
Porodica 5-Elektrotehnika
1313
170
2982
2266
73
1493
1034
248
258
424
255
450
797
2098
0
15
0
0
95
715
661
607
593
1746
1194
3739
151
534
755
750
853
3396
32
12
28
178
0
170
30
232
499
384
376
2891
158
133
436
524
734
2017
0
0
0
73
0
1543
12
511
247
1765
834
97
1142
879
13
148
9796
102
1493
587
19443
1193
14144
60
928
498
9444
382
7395
0
2245
6
7
8
9
10
11
Ukupno
8
0
0
0
381
9
822
365
0
188
6
170
5
405
501
662
619
743
177
3
290
1
545
129
27
Ukupno
Bosna i
Hercegovina
7
283
0
0
815
Republika Srpska
6
198
255
0
1446
Distrikt Brko
5
122
0
0
156
Ukupno
Federacija BiH
4
470
551
201
2190
Kanton 10
Hercegovakoneretvanski kanton
3
1318
287
472
3492
Zapadnohercegovaki
kanton
Srednjebosanski
kanton
0
15
0
134
Zeniko-Dobojski
kanton
1
652
501
0
2389
Tuzlanski kanton
Posavina kanton
1
2
3
4
Unsko-sanski
kanton
Bosanskopodrinjski kanton
PORODICA ZANIMANJA
Sarajevski kanton
Tabela 8.8 Pregled broja uenika po porodicama zanimanja u kantonima, distriktu Brko i Republici Srpskoj, kolska godina: 2004/2005.
(izvod iz literature [26]).
10
122
148
0
229
11
3987
2122
673
13118
12
367
0
0
475
13
2078
917
21
6650
14
6432
3039
694
20243
387
11671
380
5793
17844
11
0
30
0
161
486
1706
2458
3256
4724
4953
18828
0
35
0
0
260
1375
463
494
1472
1927
3660
11287
2169
2987
4730
6651
8873
31490
8376
192
3668
12236
66
1640
3581
79455
90
3174
880
39310
4551
121939
Tabela 8.9 Pregled privremeno nezaposlenih osoba u ZDK sa frekvencijom iznad 50 nezaposlenih.
(Izvor Sluba za zapoljavanje ZDK, juni 2005. godine).
Zanimanja IV
stepena
Turistiki
tehniar
Ekonomski
tehniar
Komercijalni
tehniar
Kuharspecijalista
Graevinski
tehniar
Arhitektonski
tehniar
Rudarski
tehniar
Medicinski
tehniar
Saobraajni
tehniar
Upravni
tehniar
Elektro
tehniar
Tekstilni
tehniar
Uitelji
Metalurki
tehniar
Programeri
Maturant
gimanzije
Hemijski
tehniar
Mainski
tehniar
Breza
Doboj
Jug
Kakanj
Maglaj
Olovo
Visoko
Zavidovii
Zenica
epe
126
150
98
177
80
228
53
79
170
62
98
101
160
51
56
462
126
147
109
124
124
62
285
56
56
67
129
266
415
231
231
212
212
384
701
96
124
208
118
76
95
119
61
201
173
51
216
55
135
125
231
151
152
124
208
82
120
145
1421
109
56
96
Ukupno
51
1237
120
108
950
Drvni tehniar
umarski
tehniar
Ukupno SSS
Zanimanja III
stepena
Hemiari
Vodinstalater
Zavarivai
Metalogloda
Bravar
Metalostrugar
Mainista
Monter opreme
Krojai
Frizer
Prodava
Plastiar
Kuhar
Konobar
Mesar
Slastiar
Peraiva ita
Konfekcionar
Voza
Automehaniar
Zidar
Vatrostalni
zidar
Autolimar
Rukovaoc
industrijskim
mainama
Elektro
mehaniar
Stolar
123
183
179
259
626
229
218
585
141
605
1015
Breza
Dobojjug
Kakanj
Maglaj
Olovo
Teanj
Usora
Vare
Visoko
Zavidovii
306
179
3025
433
7136
Opine ZE-DO Kantona
Zenica
epe
Ukupno
108
96
107
335
187
68
231
66
65
528
311
50
195
68
244
148
69
64
87
56
399
193
257
123
299
55
60
62
93
68
68
214
67
56
79
87
170
470
104
229
88
50
179
109
408
130
169
52
167
127
255
368
107
168
61
80
99
122
95
61
56
268
92
462
209
66
50
176
244
944
213
383
352
338
104
118
133
451
378
136
87
62
327
90
54
258
55
97
182
90
173
108
158
424
225
2495
973
66
119
266
1008
3109
213
760
668
338
104
118
1077
801
1465
64
843
87
61
63
122
63
712
1008
73
558
25
Elektro
energetiar
Predioniar
Koar
Obuar
Tka
Krznar
Elektro
instalater
Alatniar
Serviser
plinskih
ureaja
Trsar
Limar
Papirniar
Ukupno KV
233
87
141
461
145
133
86
59
51
79
145
196
86
59
51
79
113
82
113
82
63
58
81
258
1613
16
1431
311
3050
79
137
1923
2297
6128
1525
58
81
165
18752
26
Tabela 8.10 Pregled srednjih i strunih kola iz BiH ukljuenih u EU VET program.
(Izvod iz literature [27]).
R.br
1
5
6
7
Naziv kole
Mjeovita
srednja
ugostiteljsko-turistika kola
Mjeovita srednja
poljoprivredno-veterinarska i
prehrambena kola
Poljoprivredna kola
Mainska i drvopreraivaka
kola
Ekonomska kola
Saobraajna i elektro kola
Srednja struna kola
9
10
11
3
4
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
Kontakt osoba
Fethija Jamakovi
Adresa
Dugi sokak 9
Grad
Sarajevo
Mirsad Tanovi
Hamdije Kreevljakovia 55
Sarajevo
Danica Kneevi
Dane Maleevi
Knjaza Miloa 9
Kosovske djevojke bb
Banja Luka
Gradika
Svetislav Vuji
Spasoje Vasiljevi
Muharem
Saraevi
Alija Hajdar,
Kazafer Alikadi
Zilha erifovi
Mensura Kabil
Nadija emalovi
Raanska 96
Cara Duana br. 18
Ulica patriotske lige bb
Bijeljina
Doboj
Teanj
Prvomajska bb
Olovo
Tuzla
Tuzla
Mostar
Boko ulibrk
Ana ivkovi
M. Hevaija Uskufije 1
Bosne Srebrene 8
Sjeverni logor Mithad
Hujdur-Hujka
Kralja Tomislava bb
Vojvode Stepe Stepanovia
44
Nikole Paia bb
V. 29
Izudin Cogo
Ferid orhodi
Mejdandik
kolska bb
Zenica
Travnik
Anto Juri
Perko Pervan
Ljudevita Gaja bb
Kraljice Katarine 38
Novi Travnik
Mostar
Miljenko Gali
Nada Tepi
Janko Zrno
Alojza Stepinca bb
Nikole Pai 4
Livno
iroki Brijeg
Prijedor
Livno
Gedeon Staji
88280 Nevesinje
Nevesinje
Stevo Vukovi
76000 Brko
Brko
Velimir Pinjuh
Mirko Stani
itluk
Banja Luka
Banja Luka
Oraje
Zapoljavanje i zarade
Bavari se mogu zapoljavati u industriji i u obrtnitvu, a kolari uglavnom u obrtnitvu. Mogu
voditi i vlastiti obrt, za to se odluuju vrlo esto. Zbog maloga broja struno osposobljenih bavara i
kolara i zato to su posude od drva za uvanje nekih tekuina za sada nezamjenjive, a zaprena se
kola i fijakeri iz praktinih i etnografskih razloga nastoje odrati, bavari i kolari mogu se zaposliti
vrlo lako. Zbog deficitarnosti kadra, bavari i kolari mogu dobro zaraivati.
31
8.2.2 Dizajneri
Opis poslova
Dizajneri osmiljaju, izrauju i ureuju ovjekovu okolinu, kako bi predmeti u njoj bili to
funkcionalniji i ljepi. Oni su zasluni za izgled vlakova, automobila, kompjutora, namjetaja, razliite
ambalae, knjiga, asopisa, plakata, odjee. Prema onomu to oblikuju, uvjetno ih moemo podijeliti
na industrijske dizajnere, dizajnere namjetaja, dizajnere interijera, dizajnere keramike i stakla,
grafike dizajnere, scenske dizajnere, modne dizajnere te dizajnere tekstila. Ipak, njihova se
djelatnost esto ispreplee i rijetko se bave samo jednom granom dizajna.
Industrijski dizajneri dizajniraju automobile, igrake, uredsku opremu, kompjutore, razliite
kuanske potreptine, pa i izdvojene dijelove sloenih strojeva. Sve te predmete moraju osmisliti
tako da budu to funkcionalniji, to ljepi i to zanimljiviji potroaima. esto usko surauju s
inenjerima, od kojih saznaju naine funkcioniranja strojeva koje dizajniraju. Kad rade na velikim
projektima, kao to je oblikovanje vlaka, rade u timovima koji se sastoje od strunjaka razliitih vrsta.
Srodni industrijskim dizajnerima jesu dizajneri namjetaja. Oni kreiraju i osmiljavaju razliite
vrste namjetaja: od stolaca, kreveta i ormara do rasvjetnih tijela, vjealica za runike i kvaka za
vrata. Dizajnom namjetaja katkada se bave i dizajneri interijera. Njihova je glavna zadaa da
osmisle kako najljepe i najsvrhovitije urediti neki prostor. Ureivanje prostora poinju odreivanjem
izgleda podova i zidova, a zatim prostoriju ispunjaju namjetajem. Elemente kojima ureuju prostor
biraju iz raznih kataloga, a ukoliko ne nau odgovarajui, sami ga dizajniraju. Makete i modele
ureenog prostora prezentiraju kompjutorski. Ipak, u nas se esto dizajnom interijera bave arhitekti.
Dizajneri keramike i stakla bave se osmiljavanjem oblika posua od stakla i keramike,
oblikujui pritom njihov osnovni oblik i osmiljajui izgled njihove povrine.
Grafiki se dizajneri bave likovnim ureivanjem knjiga i asopisa, kalendara, promotivnih
materijala, izradbom posjetnica, plakata, osmiljavanjem vizualnog identiteta tvrtki (dizajniranjem
logotipa, memoranduma, posjetnica i koverti). Oni prije svega vode rauna o tomu da predmeti koje
dizajniraju budu privlana izgleda, uoljivi i prepoznatljivi. Moe se rei da se bave vizualnom
komunikacijom. Vrlo esto bave se i fotografijom.
Scenski dizajneri ureuju izgled scene u kazalitu, na televiziji ili filmu. Oni su dijelom slini
dizajnerima interijera. U nas se nazivaju scenografima, iako je u svijetu uvrijeen pojam scenskih
dizajnera.
Modni dizajneri kreiraju odjeu i obuu, stvarajui ili pratei modne trendove. I oni katkada rade
u kazalitima ili na filmu. Ipak, ee se zapoljavaju u industrijskim postrojenjima i dizajniraju nove
modne kolekcije. Rijetki se bave samostalnim dizajniranjem: tek poneki svjetski dizajner stvara
umjetnike modne kreacije koje postiu velik publicitet i dostiu visoku cijenu.
Tekstilni dizajneri osmiljavaju materijale i njihove uzorke. Odreuju izgled pletiva, nain
bojenja svile, uzorke razliitih tkanina. Vrlo su povezani s modnim dizajnerima i dizajnerima
namjetaja.
Ipak, iako se poslovi i znanja dizajnera razlikuju prema podruju na kojem rade, niz je
djelatnosti zajedniki za sve. Da bi dizajnirali neki proizvod, oni najprije moraju znati potrebe svojih
klijenata i potencijalnih korisnika. U nas dizajneri gotovo uvijek rade po dogovoru s klijentom koji
unaprijed odreuje kakav bi proizvod elio (npr. ukoliko je rije o grafikom dizajnu reklamnog
plakata, on odreuje tekst i veliinu plakata). Potom dizajneri odabiru nain izradbe proizvoda koji e
omoguiti da proizvod bude funkcionalan, jednostavan za upotrebu i odravanje, otporan na
unitavanje, siguran za upotrebu i ne preskup. Tada esto surauju s inenjerima i drugim
strunjacima koji im mogu pomoi pri odreivanju tehnikih karakteristika proizvoda (npr. prilikom
dizajniranja brodske crpke za vodu dizajneri moraju znati sve principe funkcioniranja crpke i naine
kako se ona rabi). Tek sada dizajneri osmiljavaju konaan izgled proizvoda. esto se oslanjaju na
poznate trendove u dizajnu slinih proizvoda, no uvijek se trude slijediti vlastiti stil. Proizvod
dizajniraju prema eljama i oekivanjima klijenta, prema tehnikim napucima razliitih strunjaka,
prema uvrijeenim modnim trendovima i prema vlastitu ukusu. Zavrnu verziju proizvoda, tonije
njegov model, tada kompjutorski, videoanimacijama ili crteom prikazuju klijentima i u dogovoru s
njima eventualno ga prepravljaju.
U radu se esto slue kompjutorima koji olakavaju izradbu nacrta i omoguuju jednostavan
prikaz modela. Dizajneri interijera kompjutorskim animacijama i novim 3D tehnikama ureuju
32
prostore, industrijski provjeravaju kvalitetu proizvoda, grafiki oblikuju logotipe tvrtki pomou
raunala. Danas je rad dizajnera neodvojiv od rada na raunalima, a time vanost crtanja postupno
dolazi sve manje do izraaja.
Radni uvjeti
Dizajneri rade u udobnim, dobro osvijetljenim uredima, najee u jutarnjoj radnoj smjeni. Ipak,
dio radnog vremena provode i u obilasku drugih mjesta: razgledavaju prostore koje e ureivati,
dogovaraju se s inenjerima o tehnikim specifinostima izvedbe pojedinih dijelova stroja, predstavljaju klijentima napravljene modele. U radu se slue raunalima, opremljenim vrhunskim
grafikim programima, koji omoguuju trodimenzionalni prikaz i animaciju. Njihov posao zahtijeva
veliku predanost radu: kako su vezani uz definirane rokove u kojima moraju zavriti posao, esto na
poslu ostaju due ili rade i kod kue.
Poeljne osobine
Dizajneri moraju biti kreativni i imati razvijenu sposobnost estetske prosudbe. Uz to je vano da
imaju smisla za tehnike probleme i prostorne odnose. Vano je da su precizni u radu, spretnih ruku
i prstiju te normalna vida. Poeljno je da dobro crtaju, da mogu jasno prikazati raznovrsne prostorne
odnose, da vole suradnju s drugim ljudima i da su komunikativni te spremni raditi dugo i povremeno
se odricati uobiajenih trenutaka odmora.
Osposobljavanje
U nas se dizajneri koluju na visokim, viim i srednjim kolama. Srednje kole primijenjene
umjetnosti i dizajna (u Puli i Zagrebu), kola likovnih umjetnosti (u Splitu), privatna kola za modu i
dizajn (u Zagrebu) i neke tekstilne kole (u Zaboku, Varadinu, Osijeku i Zagrebu) imaju program
koji moe koristiti dizajnerima u radu i u daljnjem kolovanju. I visoka uilita nude razliite
programe na podruju dizajna i likovnih umjetnosti.
etverogodinji Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu koluje visokoobrazovane
dizajnere, specijalizirane za industrijski ili grafiki dizajn. Studenti koji se odlue za industrijski dizajn
imaju vie predmeta vezanih uz naine obradbe materijala, dok oni s grafikog dizajna vie ue o
komunikacijama, tehnologiji tiska te o fotografiji. Struni naziv svih dizajnera koji zavre ovaj studij
jest diplomirani dizajner.
Osim ovog fakulteta, Via i Visoka kola za dizajn na Tekstilno-tehnolokom fakultetu u Zagrebu
nudi programe za modni i tekstilni dizajn. Programi za grafiki dizajn organizirani su na Grafikom
fakultetu i na Akademiji likovnih umjetnosti. Osim navedenih visokih uilita, zainteresiranima se
nudi i nekoliko privatnih kola koje organiziraju dvogodinje teajeve s podruja dizajna.
Zavravanjem ovih fakulteta i kola ne stjee se struni naziv diplomirani dizajner.
Za dizajnere je vano da se u radu stalno usavravaju. Oni moraju biti upoznati sa svim svjetskim
i domaim modnim trendovima, modernim dostignuima dizajna, s potrebama trita te s
promjenama u proizvodnji. Zato je vano da se stalno informiraju, najee itanjem asopisa i
kataloga koje pruaju takve informacije.
Zapoljavanje
Dizajneri se mogu zapoljavati u razliitim tvrtkama, ovisno o vrsti posla kojim se bave. Budui
da je studij dizajna osnovan tek 1989. godine, malo je diplomiranih dizajnera u Hrvatskoj. Oni se
najee zapoljavaju u privatnim dizajnerskim grafikim studijima, dok u industriji tee nalaze
posao.
Za zapoljavanje dizajnera fakultetska diploma zasad nije uvjet, iako moe biti prednost. Na
natjeajima za posao trai se u prvom redu zbirka dosadanjih radova, pa se na temelju nje
procjenjuje uspjenost kandidata. Ipak, kako e s vremenom biti sve vie diplomiranih dizajnera,
mogue je da e se prilikom zapoljavanja njima davati vea prednost pred kandidatima drugih
obrazovnih profila. Oekuje se da e s vremenom potreba za dizajnerima sve vie rasti i da e sve
tvrtke, a posebno one vee, zapoljavati dizajnere koji e paziti na njihov vizualni identitet i
promociju na tritu. Iako danas rijetke proizvodne tvrtke imaju zaposlene fakultetski obrazovane
dizajnere za kreiranje vlastitih proizvoda, oekuje se da e ih poeti zapoljavati sve vie.
33
34
8.2.4 Drvotokari
Opis poslova
Drvotokari strojnom obradbom drva proizvode razliite, u pravilu oble, uporabne i ukrasne
predmete. Rade to uz pomo drvotokarskih strojeva. Na temelju tehniko-tehnoloke dokumentacije
(nacrta i opisa) ili uzoraka odabiru vrstu i kakvou drva te alate potrebne za izradbu traenih
predmeta. Na materijalima predmetima za obradbu obavljaju precizna mjerenja i skiciranje
(zacrtavanje) zadanih oblika, a potom ih obrauju. Obradba se provodi uglavnom glodanjem,
dubljenjem i bruenjem drva.
Drvotokarski proizvodi najee jesu dijelovi pokustva, ograde na stambenim i poslovnim
zgradama te sitni uporabni i ukrasni predmeti. Kakvoa i estetski izgled predmeta uvelike ovise o
drvotokarovoj spretnosti, preciznosti i kreativnosti. Osim to izrauju nove predmete, drvotokari rade
na restauriranju i popravcima predmeta te na zamjenama njihovih istroenih dijelova. Kao i izradba
novih predmeta, i ovi poslovi zahtijevaju strunost, preciznost i odgovornost.
Poduzea koja proizvode vee serije tokarenih predmeta u novije vrijeme imaju kompjutorizirane
strojeve, na kojima se, uz prethodne proraune, mogu izvoditi vrlo zamrene i precizne obradbe.
Budui da je drvotokarsko zanimanje obrtniko, drvotokari moraju biti osposobljeni za samostalno
uzimanje mjera, izradbu izvedbenih nacrta, odabir materijala, izradbu trokovnika te za samostalno
voenje radionice.
Radni uvjeti
Drvotokari rade uglavnom u tvornikim i obrtnikim radionicama. Budui da rade na strojevima,
izloeni su buci, drvenoj praini i opasnostima od ozljeda. Da bi se zatitili od tetnih utjecaja,
moraju primjenjivati tehnika zatitna sredstva (razne tehnike naprave) i osobna zatitna sredstva,
kao to su titnici za ui ili epii od vedske vate, naoale, zatitne rukavice i pregae.
Radni ritam drvotokara u pravilu je slobodan i odmore mogu uzimati prema potrebi. Prema
poslodavevim potrebama, rade u smjenama, a katkada rade i u dvije smjene (prijepodne i
poslijepodne).
Poeljne osobine
Drvotokari moraju imati zdrav miino-kotani i dini sustav, jer rade uglavnom stojei i jer su
izloeni praini. Preosjetljivost na buku moe biti zapreka za drvotokarsko zanimanje, iako se
primjenom odgovarajue zatite buka strojeva moe smanjiti ispod maksimalne doputene granice.
Vano je da drvotokari imaju sposobnost predoavanja prostornih odnosa, spretne ruke i dobru
usklaenost pokreta, kao i emocionalnu stabilnost.
Osposobljavanje i napredovanje
Za zanimanje drvotokara uenici se osposobljuju u obrtnikim kolama po trogodinjemu
programu. Nakon trogodinje prakse u struci, drvotokari mogu polagati majstorski ispit. U poslu se
moe napredovati rhtmoreivanjem na bolje rangirana i plaena radna mjesta. To su uglavnom
organizatorska i poslovodna radna mjesta brigadiri, poslovoe i voditelji smjena.
Zapoljavanje i zarade
Drvotokari se najee zapoljavaju u obrtnitvu, ali mogu se zaposliti i u industriji. Mogu voditi
i vlastiti obrt. Uz krae dopunsko osposobljavanje, mogue je zapoljavanje u bliskim zanimanjima
koja su deficitarna. Zarade drvotokara kreu se na razini zarada drugih zaposlenika koji imaju istu
strunu spremu. Valja ipak rei da privatni poslodavci dobro plaaju visokostrune specijalizirane
majstore.
35
36
37
Radni uvjeti
Popravljai duhaih i ianih glazbala te udaraljki veinom rade u servisima, a ima i onih kojima
je to drugi posao ili hobi i usluge popravaka rade u svom domu ili priruno ureenom prostoru.
Popravljanje klavira i orgulja u pravilu zahtijeva odlaske u domove, crkve, kole gdje se nalaze
glazbala, pa nekoliko sati na dan majstor troi na put. Posao popravljaa i ugoaa glazbala prilino
je siguran, a mogue su manje ozljede, poput modrica ili porezotina.
Poeljne osobine
Popravljai i ugoai moraju imati dobar sluh (moraju dobro razlikovati visinu i boju tonova),
razvijene mehanike sposobnosti i runu spretnost. Za one koji rade s muterijama vaan je i
pristojan izgled te ugodno i susretljivo ponaanje.
Osposobljavanje i zapoljavanje
Formalno obrazovanje za popravljae i ugoae glazbala u nas je prilino oskudno. Postoji
trogodinje kolovanje za zanimanje glazbalar u srednjoj drvnoj koli i u sklopu Glazbene kole
Pavao Markovac za zanimanje graditelj i restaurator glazbala, gdje kolovanje traje etiri godine, a
treba zavriti i est razreda osnovne glazbene kole. Ovakvim kolovanjem jako je teko ostvariti
vjetinu za kvalitetnu i izradbu glazbala. Za to je potrebno mnogo vremena, truda i egrtovanja kod
iskusnih i kvalitetnih majstora, a daljnje obrazovanje i usavravanje mogue je samo u inozemstvu.
Postoje i popravljai i izraivai koji nisu zavrili formalne oblike obrazovanja, a svoje su znanje i
vjetinu stekli kao egrti u starijih majstora.
Danas u Hrvatskoj ima samo nekoliko registriranih radionica i desetak pojedinaca koji se bave
ovim poslom. Uglavnom izrauju violine, gitare, tamburice i ostale trzalake i gudae instrumente.
Susreu se s mnogim problemima u svom radu: od nedostatka kvalitetnog drveta, mehanike i alata,
do jako loe materijalne situacije. U svemu ih odrava velika upornost, ljubav prema tom poslu i
glazbi.
39
8.2.8 Stolari
Opis poslova
Stolari obradbom drva i drugih zamjenskih materijala proizvode pokustvo, graevnu stolariju,
oplate, obloge i razne uporabne predmete. Na temelju tehniko-tehnoloke dokumentacije (nacrta i
opisa) ili uzoraka odabiru materijale, alate i strojeve kojima mogu obaviti zadani posao. Na
predmetima za obradbu, a to su najee ploe, daske ili letve, najprije obavljaju mjerenje i
skiciranje (zacrtavanje), a potom pristupaju obradbi. Obradba obuhvaa piljenje, blanjanje, bruenje,
buenje, glodanje i dubljenje drva. Budui da najee izrauju predmete koji se sastoje od vie
dijelova, nakon obradbe drva slijedi pripasivanje i spajanje. To se uglavnom radi ljepilima, avlima,
vijcima i raznim okovima.
Ovisno o poslovima koje obavljaju, mjestu rada i konanom proizvodu, razlikujemo stolare koji
izrauju pokustvo i druge predmete za iroku potronju i to uglavnom obavljaju kao obrtniku
djelatnost, graevne stolare koji izrauju prozore, vrata, stubine ograde i druge izraevine od drva
potrebne u graditeljstvu te ih potom ugrauju na graevine te industrijske stolare koji preteito rade
na postrojenjima i na doradi industrijskih proizvoda.
Stolari koji rade u obrtnitvu katkada sami izrauju tehniku dokumentaciju, trokovnike i
odreuju cijene svojih proizvoda. Osim to izrauju predmete od drva, veina stolara radi na
popravcima i zamjeni istroenih dijelova stolarije. I ti poslovi zahtijevaju strunost i odgovornost, kao
i proizvodnja novih predmeta.
Radni uvjeti
Stolari uglavnom rade u tvornikim halama i radionicama te u obrtnikim radionicama. Graevni
stolari dio svoga radnog vremena provode na graevinama dok ugrauju stolariju. Budui da gotovo
svi stolari rade, manje ili vie, sa strojevima (pilama, blanjalicama, brusilicama, builicama i
glodalicama), izloeni su buci, drvenoj praini i opasnosti od ozljeda. Da bi se zatitili, moraju
primjenjivati tehniku zatitu (razne tehnike naprave) i osobna zatitna sredstva. To su u prvom
redu titnici za ui ili epii od vedske vate, naoale, zatitne rukavice, zatitne cipele, pregae i
kacige (graevni stolari).
Zbog moguih teta i opasnosti, stolarski poslovi u kojima prevladava strojna obradba drva
uvrteni su u poslove s posebnim radnim uvjetima, na koje ne mogu biti rhtmoreene osobe mlae
od 18 godina. Zdravstveno stanje stolara koji rade na strojnoj obradbi drva provjerava se svaka 24
mjeseca. Doe li u zdravstvenom stanju do promjena koje su brana bavljenju stolarskim poslom,
radnik biva rasporeen na druge poslove.
Radni ritam stolara koji rade u industrijskoj strojnoj obradbi drva odreen je tehnologijom i
organizacijom rada u poduzeu, dok je radni ritam drugih stolara uglavnom slobodan te oni odmore
mogu uzimati po potrebi. Prema poslodavevim potrebama, stolari rade i u smjenama, a kojiput i
dulje od punoga radnog vremena, to se uglavnom odnosi na graevne stolare.
Poeljne osobine
Stolari trebaju imati zdrav miino-kotani i dini sustav jer rade u razliitim tjelesnim
poloajima preteno stojeke i jer su izloeni praini. Preosjetljivost na buku moe biti zapreka
za stolarsko zanimanje. Vano je da stolari imaju sposobnost predoavanja prostornih odnosa,
spretne ruke, a poeljna je emocionalna stabilnost zbog rada na strojevima.
Osposobljavanje i napredovanje
Za stolarsko zanimanje uenike osposobljavaju obrtnike kole po trogodinjemu
izobrazbenom programu. Nakon trogodinje prakse u struci, stolari mogu polagati majstorski ispit. U
poslu se moe napredovati rhtmoreivanjem na bolje rangirana i plaena radna mjesta. To su
uglavnom organizatorska i poslovodna radna mjesta brigadiri, poslovoe i voditelji smjena.
Zapoljavanje i zarade
Stolari se uglavnom zapoljavaju u industriji, graevinstvu i obrtnitvu. Mogu voditi i vlastiti obrt.
Osim toga, oni se mogu zaposliti i na odravanju zgrada, gdje uglavnom popravljaju graevnu
stolariju i inventar. Stolari se trae, pa nakon zavretka kolovanja ne moraju ekati na zaposlenje.
Zarade stolara kreu se na razini zarada drugih zaposlenika koji imaju istu strunu spremu ili, zbog
deficitarnosti zanimanja, neto vee.
40
41
8.2.10 Tesari
Opis poslova
Tesari obrauju drvo, izrauju skele, oplate i razne graevne konstrukcije. To su uglavnom
drvene konstrukcije pri gradnji mostova, cesta, brodova, tvornikih hala i razliitih zgrada. Preteit
dio posla na zgradama ini izradba krovnih konstrukcija (podloga za krovne pokrivae).
Nakon to odrede radni zadatak, tesari na temelju tehniko-tehnoloke dokumentacije odabiru
potrebne materijale, alate i strojeve. U prvom redu pripremaju konstrukcijske elemente, koje zatim
spajaju u jedinstvene cjeline. Pri tomu je vano da posao bude dobro isplaniran te da mjerenje i
obiljeavanje elemenata bude precizno. Elemente spajaju u cjeline uglavnom avlima, vijcima i
metalnim okovima. U radu se slue raznim materijalima. Najei to su drvo, kovine, plastika i drugi
zamjenski materijali. U pripremnoj radnoj fazi tesari rabe razne strojeve za obradbu drva, kao to su
pile, blanjalice, brusilice i builice.
Budui da tesari izrauju konstrukcije koje su bitne za stabilnost i sigurnost odreenih
graevina i ljudi koji na njima rade, libelama, viskovima i drugim mjernim instrumentima prijeko je
potrebno stalno nadzirati kakvou napravljenoga. U te poslove ulazi i izradba skela (privremenih
konstrukcija) kojima se osiguravaju radnici koji rade na visini, poput njih samih. Tesari najee
izrauju velike i zamrene konstrukcije, i to najprije u dijelovima, koje potom spajaju u cjeline. Dio
poslova mogu obavljati na tlu, a najvei dio izvode na visini. Od tesara koji rade u obrtnitvu
zahtijeva se i izradba tehnike dokumentacije, trokovnika i odreivanje proizvodnih cijena.
Radni uvjeti
Pripremni dio poslova tesari obavljaju u radionicama, gdje na strojevima obrauju elemente
koje poslije ugrauju u konstrukcije. Pri tim poslovima katkada su izloeni buci iznad dopustive
razine (vie od 90 dB). Preteni dio radnog vremena tesari rade na otvorenome, i to najee na
graevinama. Relativno velik dio radnog vremena provode na radovima koji se izvode na visini.
Da bi se zatitili od tetnih utjecaja, tesari moraju primjenjivati tehniku zatitu (razne tehnike
naprave) i osobna zatitna sredstva, kao to su titnici za ui ili epii od vedske vate, zatitne
rukavice, zatitne cipele, zatitna odijela, naoale, kacige.
Zbog tetnosti i opasnosti, tesarski poslovi jesu poslovi s posebnim radnim uvjetima, pa na njih
ne mogu biti rhtmoreen osobe mlae od 18 godina. Zdravstveno stanje tesara provjerava se svakih
12 mjeseci. Doe li u zaposlenika do promjena zdravstvenoga stanja koji bi bili zapreka za
obavljanje tesarskih poslova, tesari se rhtmoreuju na druge poslove.
Radni ritam tesara slobodan je i odmori se uzimaju prema potrebi. Prema poslodavevim
potrebama, tesari rade u smjenama, produljeno radno vrijeme, a u sezoni graevnih radova kojiput
rade subotom, nedjeljom i blagdanima. Rade i izvan mjesta prebivalita (na terenu). Slobodne dane
uzimaju u dogovoru s poslodavcem i prema vlastitim potrebama.
Poeljne osobine
Tesari moraju imati zdrav kotano-zglobni, cirkulatorni i dini sustav. Prijeko su potrebni uredan
vid i vidno polje te osjeaj ravnotee. Strah od visine i preosjetljivost na buku onemoguuju rad u
tesarskom zanimanju. Naglaen je zahtjev za emocionalnom stabilnou i opom tjelesnom
spretnou.
Osposobljavanje i napredovanje
Tesari se za svoj posao osposobljuju u graevnim kolama, kojih ima u Hrvatskoj ima u vie
gradova, i to za industrijsko i obrtniko zanimanje. Izobrazba za tesare traje tri godine, a za
pomone tesare pet mjeseci. Nakon trogodinje prakse u struci, tesari mogu polagati majstorski
ispit. U poslu se moe napredovati rasporeivanjem na bolje rangirana i plaena radna mjesta, a to
su uglavnom organizatorska i poslovodna radna mjesta brigadiri, poslovoe i voditelji smjena.
Zapoljavanje i zarade
Tesari se uglavnom zapoljavaju u graevinstvu i obrtnitvu. Mogu voditi i vlastiti obrt. Potrebe
za tesarima znatno su vee od broja radnika osposobljenih za taj posao. Mnoga graevna poduzea
nude uenicima stipendije tijekom kolovanja i osiguravaju zaposlenje. Zarade tesara vee su od
prosjenih zarada drugih zaposlenika iste kvalifikacije. Odreeni postotak dobivaju zbog oteanih
radnih uvjeta i deficitarnosti zanimanja.
42
43
44
45
NA
NIVOU
MAINSKIH
Redni
broj
SEMESTAR
Predmet
ZIMSKI
V
45
45
45
45
45
P
30
30
30
30
30
1
Izborni predmet 1
2
Izborni predmet 2
3
Izborni predmet 3
4
Izborni predmet 4
5
Izborni predmet 5
6
Izborni predmet 6
7
Izborni predmet 7
8
Industrijska praksa
UKUPNO
Strani jezik: Z i LJ=30+0
Sportska kultura: Z i LJ=0+30
375
LJETNI
V
30
30
45
45
200
350
Tabela 11.1.2 Mainski fakultet u Sarajevu, bodovanje prema ECTS za III godinu studija
(Izvod iz literature [22]).
Redni
broj
Predmeti
P
1,5
1
2
1
1
2,5
2,5
1
V
1,5
1
2
1
1
2,5
2
ECTS
Kreditni bodovi
S
K
PI
1
0,5
1
1
0,5
1
0,5
1
0,5
1
0,5
1
1
0,5
1
1
0,5
1
1
0,5
1
0,5
1
UI
2
2
2
2
2
2
2
2
2
7,5
6,5
7,5
5,5
5,5
9,5
8,5
5,5
1
4,5
1
1
67,0
Legenda: P-predavanja, V-vjebe, S-seminarski rad, K-konsultacije, PI-pismeni ispit, UI-usmeni ispit, ukupno.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Izborni predmet 1
Izborni predmet 2
Izborni predmet 3
Izborni predmet 4
Izborni predmet 5
Izborni predmet 6
Izborni predmet 7
Industrijska praksa
Strani jezik
Sportska kultura
46
Tabela 11.1.3 Mainski fakultet Sarajevo, III godina studija, sedmini fond sati.
(Izvod iz literature [22]).
SEMESTAR
Redni
broj
1
2
3
4
5
6
7
8
Predmet
Izborni predmet 1
Izborni predmet 2
Izborni predmet 3
Izborni predmet 4
Izborni predmet 5
Izborni predmet 6
Izborni predmet 7
Industrijska praksa
UKUPNO
ZIMSKI
V
2
2
2
2
2
2
2
14
2
2
2
2
2
2
0
12
LJETNI
V
3
P
3
2
3
3
3
2
13
26
12
25
5. Semestar
Red.
br.
1
2
3
4
5
6
Red.
br.
1
2
3
Red.
br.
1
2
3
4
5
Red.
br.
1
2
3
Naziv predmeta
Broj sati
Lijepljenje drveta
2+1
Hidrotermika obrada drveta
3+1+1
Maine za obradu drveta
3+1+1
Pilanska obrada drveta
2+1+1
Furniri i furnirske ploe
3+0+2
Izborni struni predmet
Izborni struni predmeti 5. semestra
Naziv predmeta
Broj sati
Projektovanje tehnolokih procesa u drvnoj
industriji
Zatita drveta
Maine i ureaji za unutranji transport
6. Semestar
Naziv predmeta
4
6
6
4
6
ECTS
2+0+2
2+1+1
2+2
4
5
Broj sati
ECTS
ECTS
3+0+2
3+0+2
2+2
4
6
5
6
ECTS
5
5
5
47
Naziv predmeta
1
2
3
4
procesa
20
20
20
20
Broj
asova
laboratorijskih vjebi
10
0
0
0
20
Tabela 11.2.2 Nastavni plan II i III semestra na postdiplomskom studiji, grupa: Tehnologije finalne obrade
drveta.
(Izvod iz literature [22]).
Red.br.
Naziv predmeta
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Broj
asova
laboratorijskih vjebi
10
0
0
0
0
0
0
0
0
48
49
Naziv predmeta
Semestar
br.
II
III
IV
V
V
V
VI
V
VII
V
nain
polaganja
ispita
VII
V
Matematika I-II
P2
Eksperimentalna fizika
Mehanika
P+U
Materijali
Nauka o drvetu
Engleski jezik
13
P+U
3
P+U
12
14
11
Elektrotehnika
Mainski elementi
P+U
10
Informatika sa numerikom
P+U
11
Otpornost materijala
P+U
12
Termodinamika
P+U
13
Proizvodne tehnologije
14
Nauka o drvetu
15
Sociologija
16
17
Regulaciona tehnika
18
Engleski jezik
Industrijska praksa
Druga godina studija-ukupno
2
2
P+U
P+U
P+U
12
15
12
19
Mjerna tehnika
P+U
20
21
Hidraulika i pneumatika
22
23
24
25
Upravljanje kvalitetom
26
P+U
27
P+U
28
P+U
P+U
P+U
P+U
P+U
P+U
P+U
51
14
12
15
13
29
P+U
30
Transportni sistemi
P+U
31
P+U
32
Lijepljenje drveta
33
34
35
Povrede na radu
Ininjerska praksa
Diplomski rad
Izrada po zavretku sedmog semestra-u toku trajanja osmog semestra (do 4 mjeseca)
14
12
Diplomski
rad
izrauje se
u trajanju
od 4
mjeseca
P+U
P+U
P+U
P
52
Svojstva drveta
2.
Zatita drveta
3.
Anatomija drveta
4.
5.
6.
7.
Poznavanje materijala
2.
3.
Hemija drveta
4.
5.
6.
7.
Hemija
Tehnika mehanika
2.
Osnovi mainstva
3.
4.
Unutranji transport
5.
6.
7.
8.
Tehnika fizika
53
2.
3.
Drvne konstrukcije
4.
Projektovanje nametaja
5.
Dizajn
6.
7.
8.
Drvo u graevinarstvu
9.
Organizacija prostora
10.
Tapacirani nametaj
11.
Projektovanje enterijera
Operaciona istraivanja
2.
Upravljanje kvalitetom
3.
Studija rada
4.
5.
Trgovina drvetom
6.
Upravljanje promenama
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Trgovina drveta
13.
14.
15.
Osnovi ekonomije
54
Tabela 11.4.1 Nastavni plan studija umarski fakultet u Beogradu, smjer Obrada drveta.
(Izvod iz literature [25]).
R.
Naziv predmeta
Semestar
br.
II
III
IV
VI
VII
VIII
Matematika
2+2
2+2
Tehnika fizika
2+2
2+2
Hemija
2+2
2+2
Nacrtna
geometrija
tehnikim crtanjem
2+2
2+2
Tehnika mehanika
2+2
2+3
Anatomija drveta
2+2
2+2
Statistika
2+2
Osnove ekonomije
2+0
Informatika
sa
Strani jezik
Ukupan fond sati na prvoj godini
2+2
4
16+14
14+15
30
29
Osnovi mainstva
2+2
2+2
11
Svojstva drveta
2+2
2+2
2+2
2+2
12
Zatita drveta
13
Poznavanje materijala
14
Hemija drveta
2+4
2+2
2+2
55
2+2
15
2+2
16
2+2
2+2
17
Strani jezik
14+14
14+16
28
30
2+2
19
2+2
20
2+2
2+2
21
2+2
2+2
22
Iverice,
vlaknatice
drvoplastine mase
2+2
2+2
23
Drvne konstrukcije
2+2
2+2
24
Izborni predmet
2+2
25
Izborni predmet
2+3
26
Izborni predmet
27
Izborni predmet
14+14
14+14
28
28
2+2
2+2
29
2+2
2+2
30
Organizacija proizvodnje u
preradi drveta
2+2
2+2
31
Upravljanje proizvodnjom
2+2
2+2
32
2+1
2+1
33
Projektovanje preduzea
2+2
2+2
56
34
Trgovina drvetom
2+1
35
Izborni predmet
2+2
36
Izborni predmet
2+1
2+2
16+14
16+14
30
30
57
Naziv predmeta
Semestri
I
II
30+30
30+30
III
IV
Matematika
Eksperimentalna fizika
Mehanika
45+30
30+30
Nauka o drvetu
30+30
30+30
30+30
30+30
30+30
30+30
Sociologija
30+0
30+0
Nauka o odbrani
30+0
30+15
30+30
15+45
10
30+30
11
30+30
30+30
12
30+30
30+30
13
Povrinska obrada
30+30
14
15
16
Organizacija proizvodnje
17
15+15
15+15
18
Fiziko vaspitanje
0+30
0+30
19
210+270
195+255
45+30
30+30
15+30
0+30
30+30
255+180
270+240
58
Tabela 11.5.2 Nastavni program studija Drvno industrijski odsjek, smjer:industrijski dizajn,
Tehniki fakultet u Bihau
(Izvod iz literature [30]).
R.br.
Naziv predmeta
Semestri
I
II
30+30
30+30
III
IV
Matematika
Eksperimentalna fizika
Mehanika
45+30
30+30
Nauka o drvetu
30+30
30+30
Osnovi dizajna
30+30
30+30
30+30
30+30
Sociologija
30+0
30+0
Nauka o odbrani
30+0
30+15
30+30
15+45
10
30+30
11
30+30
12
30+30
30+30
13
30+45
30+30
14
Interijer
30+30
30+30
15
15+30
0+30
16
Organizacija proizvodnje
30+30
17
30+30
18
30+30
17
15+15
15+15
18
Fiziko vaspitanje
0+30
0+30
19
210+270
195+255
45+30
255+210
270+240
59
60
61
63
65
66
67
68
69
71
72
73
Domae trite
Istona Europa
Europska Zajednica
Druga trita
93,8
9,4
43,8
34,4
Hrvatska
Slovenija
Njemaka
Italija
Srbija i Crna Gora
Austrija
Velika Britanija
Francuska
Holandija
panija
vicarska
Makedonija
Egipat
Belgija
Turska
Norveka
Poljska
Libija
Danska
Malezija
vedska
Izrael
Finska
16,1
14,0
14,0
8,6
8,6
7,5
4,3
3,2
3,2
2,2
2,2
2,2
2,2
2,2
1,1
1,1
1,1
1,1
1,1
1,1
1,1
1,1
1,1
Namjetaj
Sanitarna galanterija
Kuhinje
Uredski namjetaj
Izrada interijera
Stilski namjetaj
Prozori
Vrata
Termoizolaciono staklo
Rezana graa
kolski namjetaj
Parket
Tapacirani namjetaj
Ploasti namjetaj
Komode
Ormari
Spavae sobe
Stolovi/stolice
11 (22%)
2 ( 4%)
6 (12%)
7 (14%)
2 (4%)
1 (2%)
11 (22%)
10 (20%)
1 ( 2%)
13 (26%)
1 ( 2%)
7 (14%)
7 (14%)
3 ( 6%)
2 ( 4%)
6 (12%)
3 ( 6%)
7 (14%)
74
s) Zimske bate
t) Graevinska stolarija
u) Latofex leaji
v) Predsoblja
w) Lamperija
x) Podovi
y) Mediapan ploe
z) Laminati
aa) Drvene oplate za beton
bb) Furnir
cc) Korpusni namjetaj
dd) Fotelje
ee) etke
ff) Proizvodi na bazi plastinih materijala
gg) Police
hh) Drvne sortimente
ii) Namjetaj sa frontovima
jj) Prerada drveta
kk) Elementi namjetaja
1 ( 2%)
4 ( 8%)
1 ( 2%)
1 ( 2%)
3 ( 6%)
3 ( 6%)
1 ( 2%)
2 ( 4%)
1 ( 2%)
2 ( 4%)
2 ( 4%)
1 ( 2%)
1 ( 2%)
1 ( 2%)
1 ( 2%)
1 ( 2%)
1 ( 2%)
2 ( 4%)
1 ( 2%)
Pojedinana proizvodnja
Manuelni proizvodni postupak
Uobiajeni alati i maine
CNC maine
65,6
21,9
53,1
12,5
78,1
15,6
62,5
18,8
c) Masovna proizvodnja
Masovna proizvodnja
Manuelni proizvodni postupak
Uobiajeni alati i maine
CNC maine
Umreeni mainski proizvodni postupak
Uobiajeni alati i maine
CNC maine
69,0
17,2
55,2
20,7
28,1
21,9
12,5
100,0
37,5
3,1
75
d) Drugo
12,5
Manje od 20 god.
20-25
25-30
30-35
35-40
vie od 40 god.
9,4
28,1
21,9
37,5
3,1
-
90,6
3,1
6,3
Bez iskustva
1 godina
2-3 godine
4-5 godina
vie od 5 godina
21,9
40,6
21,9
9,4
6,3
9. Koji su mjerodavni faktori pri zapoljavanju strunih radnika u pogledu probnog radapripravniki rad?
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
75,0
65,6
40,6
28,1
75,0
53,1
12,5
10. Koji su mjerodavni faktori pri zapoljavanju VKV majstora u pogledu kvalifikacija
kandidata?
a)
b)
c)
d)
e)
100,0
34,4
34,4
9,4
11. Koji su mjerodavni faktori pri zapoljavanju VKV majstora u pogledu starosti
kandidata?
a) Manje od 20 god.
9,4
76
b)
c)
d)
e)
f)
20-25
25-30
30-35
35-40
vie od 40 god.
18,8
34,4
31,3
3,1
3,1
12. Koji su mjerodavni faktori pri zapoljavanju VKV majstora u pogledu spola kandidata?
a) Muko
b) ensko
c) Zavisi od spola
87,5
3,1
9,4
13. Koji su mjerodavni faktori pri zapoljavanju VKV majstora u pogledu radnog iskustva
kandidata?
a)
b)
c)
d)
e)
Bez iskustva
1 godina
2-3 godine
4-5 godina
vie od 5 godina
18,8
31,3
34,4
9,4
6,3
14. Koji su mjerodavni faktori pri zapoljavanju VKV majstora u pogledu probnog radapripravniki rad?
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
75,0
68,8
46,9
43,8
68,8
53,1
9,4
15. Koliko radnika (apsolvenata strunih kola/poetnika) ste zaposlili u 2002 i 2003
godini? (prosjena vrijednost)
a) u 2002. god.
b) u 2003. god.
3,09
2,56
Stolar
Bravar
Dizajner
Drvopreraiva
Tokar
Automehaniar
Voza
Tesar
Zavariva/Varioc
Vodoinstalater
Mainski tehniar
Metalogloda
Operateri na mainama
Elektriar
25 (32,5%)
6 ( 7,8%)
1 ( 1,3%)
5 (6,5%)
4 (5,2%)
1 (1,3%)
2 (2,6%)
2 (2,6%)
1 (1,3%)
1 (1,3%)
5 (6,5%)
1 (1,3%)
1 (1,3%)
3 (3,9%)
77
o)
p)
q)
r)
s)
t)
u)
v)
Drvopreraivaki tehniar
Klesar
umarski tehniar
Tapetar
Elektroniar
Trgovci
Graevinski tehniar
Mehaniar
7 (9,1%)
1 (1,3%)
2 (2,6%)
5 (6,5%)
1 (1,3%)
1 (1,3%)
1 (1,3%)
1 (1,3%)
17. Kako ocjenjujete poetnike kada ih upoljavate u Vaoj firmi? (praktine poslovne
sposobnosti)
a)
b)
c)
d)
e)
Ni u kom sluaju
2
3
4
u punom obimu
4 firme (12,5%)
6 firmi (18,8%)
7 firmi (21,9 %)
10 firmi(31,3 %)
5 firmi (15,6%)
18. Kako ocjenjujete poetnike kada ih upoljavate u Vaoj firmi? (teoretske poslovne
sposobnosti)
a)
b)
c)
d)
e)
f)
Ni u kom sluaju
2
3
4
u punom obimu
2 firme (6,3%)
4 firmi (12,5%)
11 firmi (34,4 %)
14 firmi(43,8 %)
1 firmi (3,1%)
Ni u kom sluaju
2
3
4
u punom obimu
1 firme (3,1%)
4 firmi (12,5%)
6 firmi (18,8 %)
15 firmi(46,9 %)
6 firmi (18,8%)
20. Kako ocjenjujete poetnike kada ih upoljavate u Vaoj firmi? (opte sposobnosti)
a)
b)
c)
d)
e)
Ni u kom sluaju
2
3
4
u punom obimu
0 firme (0,0%)
1 firmi (3,1%)
9 firmi (28,1 %)
15 firmi(46,9 %)
7 firmi (21,9%)
21. Kako ocjenjujete poetnike kada ih upoljavate u Vaoj firmi? (radne navike-tanost,
urednost, temeljitost)
a)
b)
c)
d)
Ni u kom sluaju
2
3
4
3 firme (9,4%)
7 firmi (21,9%)
5 firmi (15,6 %)
9 firmi (28,1 %)
78
e) u punom obimu
8 firmi (25,0%)
22. Kako ocjenjujete poetnike kada ih upoljavate u Vaoj firmi? (line kompetencijerazuman, razvijena linost, vlastito miljenje...)
f)
g)
h)
i)
j)
Ni u kom sluaju
2
3
4
u punom obimu
2 firma (6,3%)
1 firma (3,1%)
11 firmi (34,4%)
13 firmi(40,6%)
5 firmi (15,6%)
Ni u kom sluaju
2
3
4
u punom obimu
1 firma (3,1%)
2 firme (6,3%)
6 firmi (18,8%)
15 firmi(46,9%)
8 firmi (25,0%)
24. Koliko dugo u prosjeku traje uvoenje poetnika sa zanatskim obrazovanjem u posao
(srednje struno obrazovanje)?
a)
b)
c)
d)
e)
f)
Do 3 mjeseca
Do 6 mjeseci
Do 12 mjeseci
Do 18 mjeseci
Do 2 godine
Vie od 2 godine
34,4
46,9
15,6
3,1
-
25. Koje bi sposobnosti trebalo forsirati tokom obrazovanja, kako bi se vrijeme uvoenjau
posao smanjilo?-po sektoru drvoprerade
Zbirno sve dole pobrojane sposobnosti u sektoru drvoprerade
a) Ocijeniti sposobnost radnika
b) Praktini dio
c) Odgovornost
d) Izgradnja radne navike
e) Rad na raunarima
f) Disciplina
g) Poznavanje mainskog dijela
h) Poznavanje novih tehnologija
i) Poznavanje materijala
j) Ua specijalnost
k) Kreativnost
l) Strunost
m) Timski rad
n) Preciznost
o) Vrijednost
p) Komunikativnost
q) Temeljitost u obavljanju zadataka
r) Povjerljivost
s) Ljubaznost
t) Fleksibilnost
u) Znaje stranog jezika
2,6
43,6
5,1
2,6
1,3
3,8
1,3
2,6
1,3
2,6
2,6
1,3
3,8
3,8
2,6
2,6
2,6
1,3
1,3
2,6
1,3
1,3
79
v)
w)
x)
y)
z)
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
26. Koji obrazovni i radni profili e biti potrebni Vaem preduzeu (ili sektoru djelatnosti)
slijedeih godina?-po sektoru drvoprerade
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
k)
Drvnopreraivaki tehniar
Stolar
Bravar
Kroja
Mainski tehniar
Tehniar finalne prerade drveta
Tapetar
Ininjer
Tesar
Trgovac
umarski tehniar
34,9
39,5
4,7
3,5
2,3
1,2
8,1
1,2
1,2
1,2
1,2
27. Koji obrazovni i radni profili e biti potrebni Vaem preduzeu (ili sektoru djelatnosti)
slijedeih godina?-po veliini firme
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
k)
l)
m)
n)
o)
p)
q)
r)
s)
Drvnopreraivaki tehniar
Stolar
Dizajner
Konstruktor
Modelar
Tokar
Gloda
Bua
Brusa
Tehniar finalne prerade drveta
Tapetar
Tehnolog
Pleta
CNC posluitelj
Ininjer
Tesar
umarski tehniar
Monter
Dekorater
M-11,1;
M-14,4;
M-1,1;
MM-1,1;
M-1,1;
MMMM-1,1;
MMM-1,1
MM-1,1;
MMM-1,1
M-1,1
S-10,5;
S-13,2;
S-4,4;
S-0,9;
S-2,6;
SSSSSS-2,6;
S-1,8
SS-0,9
S-0,9;
SS-0,9
SS-
V-10,4
V-10,4
VVVV-1,3
V-2,6
V-1,3
V-2,6
VV-6,5
V-1,3
VVV-1,3
V-1,3
VVV-
53,1
80
31,3
34,4
46,9
21,9
37,5
18,8
28,1
34,4
68,8
34,4
21,9
6,3
12,5
6,3
75,0
81,3
50,0
87,5
93,8
84,4
96,9
93,8
78,1
90,6
96,9
81
12,9
111,2
9,8
27,33
34,00
7,60
5,55
38,80
3,20
14,27
34,69
5,29
17,77
33,88
10,80
65,27
35,53
8,46
Ostat e isti
Poveati
Smanjiti
Ne moe se jo rei
12,5
56,3
9,4
21,9
28,1
18,8
3,1
15,6
82
e)
Novi procesi u proizvodnji zahtijevaju nove/dodatne kvalifikacije
f)
Nove organizacione strukture (npr.privatizacija, zahtjevi trita)
novi/dodatni radni uinak
g)
Sa sadanjim kvalifikacijama radne snage firma nije konkurentna za EU
h)
Ne oekujemo kvalifikacione probleme
i)
Drugo
12,5
zahtijevaju
6,3
3,1
12,5
28,1
Da...
Ima dogovor sa kolom
Tako pronalazi svoju buduu radnu snagu
Drugo
59,4
47,4
52,6
-
Ne...
Nema dogovor sa kolom
Nema dovoljno radnika koji bi mogli raditi sa uenicima
Drugo
40,6
92,3
7,7
Da, VKV
Da, ininjera
Da, oboje
Ne
Drugo
28,1
3,1
6,3
56,3
6,3
43. Koja radna polja preuzimaju saradnici razliitih kvalifikacija? (nakon to su se neko
vrijeme radili u preduzeu)-ininjer
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
Vodee funkcije
Funkcije planiranja
Konstrukcione/razvojne
funkcije
Montano-tehnike funkcije
Kontrola kvaliteta
Zadueni za sve osim uprave
Drugo
34,4
31,3
25,0
15,6
25,0
18,8
-
44. Koja radna polja preuzimaju saradnici razliitih kvalifikacija? (nakon to su se neko
vrijeme radili u preduzeu)-tehniar
a)
b)
c)
d)
e)
f)
Vodee funkcije
Funkcije planiranja
Konstrukcione/razvojne funkcije
Montano-tehnike funkcije
Zadueni za sve osim uprave
Drugo
3,1
15,6
34,4
37,5
12,5
3,1
45. Koja radna polja preuzimaju saradnici razliitih kvalifikacija? (nakon to su se neko
vrijeme radili u preduzeu)-struni radnik
a) Poslove odravanja
53,1
83
b)
c)
d)
e)
f)
Montano-tehnike funkcije
Opremanje maina
Kontrola kvaliteta
Zadueni za sve osim uprave
Drugo
28,1
43,8
37,5
6,3
3,1
46. Koja radna polja preuzimaju saradnici razliitih kvalifikacija? (nakon to su se neko
vrijeme radili u preduzeu)-nestruni radnici
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
Poslove odravanja
Montano-tehnike funkcije
Opremanje maina
Kontrola kvaliteta
Pomone radne aktivnosti
Zadueni za sve osim uprave
Drugo
15,6
12,5
6,3
3,1
62,5
0
6,3
47. Da li preduzee nudi kvalifikacione mjere i ako da, kako su te mjere organizovane?
I. Odgovor
a)
b)
c)
d)
e)
Da
40,6
37,5
12,5
9,4
3,1
0
Legenda:
M- Mala preduzea ( 5-24 zaposlena)
S- Srednja preduzea (25-99 zaposlenih)
V- Velika preduzea (100 i vie zaposlenih)
84