***Abeceda automobila*** TO JE ALTERNATOR?

Alternator je elektrini generator koji strujom opskrbljuje sve elektrine ureaje automobila i
puni akumulator. Generator je mala elektrana koju pokree motor; kad motor ne radi,
elektrinu energiju daje akumulator. Elektrini generator moe biti dinamo generator
istosmjerne struje ili alternator generator izmjenine struje. Danas veina automobila ima
generatore izmjenine struje, dakle alternatore; oni su jai i ve pri najmanjem broju okreta
daju dovoljno struje za punjenje akumulatora. Budui da je za punjenje akumulatora potrebna
istosmjerna struja, svi alternatori imaju jo i usmjeriva koji pretvara izmjeninu struju u
istosmjernu. Sve vrste generatora proizvode elektrinu energiju okretanjem rotora. U
alternatorima navoji, u kojima se stvara struja, miruju i namotani na stator okruuju rotor.
Generator izmjenine struje (ili alternator) ima induktivne namote, odnosno namote u kojima
se stvara elektrina energija, na mirujuem prstenu, statoru. Usred statora se okree rotorski
namot, okruen kandastim polovima.Rotor je elektromagnet s jednim uz-budnim namotom,
koji se okree, i iji krajevi su prikljueni na odvojene klizne prstene. etkice na kliznim
prstenima dovode elektrinu struju rotorskom namotu. Pri tome se stvara magnetsko polje sa

sjevernim (N) i junim (S) polom.Ako se sada magnetsko polje pomie (u ovom sluaju
okree) pored induktivnog namota, u namotu se stvori elektrini napon. to je vie magneta
koji u odreenom vremenu prolaze pored ovog namota vei je ostvaren napon. Ako je rotor
vie puta podijeljen, uinak je jednak, kao da se okree vie magneta.Medu ostalim, prednost
alternatora je i u tome da nema kolektora na kojem oduzimanje velikih struja kod dinama
uzrokuje probleme s iskrenjem. Uzbudna je struja koju kod alternatora dovode etkice na
klizne prstene rotora tako mala, da iskrenje ne uzrokuje tekoe.U alternatoru se u odnosu na
statorske namote izmjenino pomiu sjeverni i juni pol rotora, i stvara se izmjenini
napon.Zbog akumulatora je automobilu potrebna istosmjerna struja. Stoga struju iz alternatora
treba diodama ili drugim usmjerivaima pretvoriti u istosmjernu.Alternator je naao put u
osobne automobile tek poslije otkria silicijevih dioda i tranzistora, koji su zamijenili ranije
velike usmjerivae i regulatore napona.Alternator automatski podeava predavanje svoje
snage i potreban mu je samo jedan regulator napona. Usmjerivai preuzimaju i ulogu
prekidaa za povratnu struju.Upotrebom tranzistora regulatori su postali tako maleni, da se
mogu ugraditi u sam alternator. Napon elektrinog generatora mora uvijek biti jednako velik,
zbog ega je na njega prikljuen regulacijski prekida koji ograniava napon i ublaava
predavanje. Kad toga ne bi bilo, akumulator bi se previe napunio ili pokvario
potroae.Regulator titi generator od preoptereenja i takozvanim prekidaem povratne struje
spreava pranjenje akumulatora preko generatora, kada se on okree polako.
Problemi s alternatorom
Ispravan rad alternatora moemo pratiti na instrumentnoj ploi gdje se nalazi kontrolna
lampica. Kontrolna lampica je crvene boje i njezino paljenje tijekom rada motora donosi
opasnost. Paljenje kontrolne lampice je znak da hitno treba neto poduzeti u suprotnom e
auto stati, a na motoru se pojaviti teta. To moe biti bezazleni kvar, zbog loeg kontakta,ali i
potpuni prestanak rada alternatora, kad akumulator samostalno moe isporuivati struju samo
neko krae vrijeme ovisno o njegovom kapacitetu. Paljenje lampice moe prouzroiti pucanje
remena koji pokree alternator. Ako se radi o dizel motoru, ija vodena pumpa ima pogon
prekog drugog, klinastog ili zupastog remena, u takvoj je prilici mogua dua vonja, vozi li
se po danu i ako se iskljue svjetla. No, ako se pumpa za vodu pokree istim remenom, treba
odmah zaustaviti vozilo, jer e, osim alternatora, prestati raditi i pumpa vode i uskoro e doi
do pregrijavanja motora i izbacivanja vode iz sistema. to se pogonskog remena tie, on je
danas drugaijeg oblika nego oni na motorima starije proizvodnje. Nekad je bio klinasti, pa
smo ga, u nedostatku istoga, mogli zamijeniti enskom arapom, kojom smo dobro povezali
dvije remenice. Sada je on trakasti, viekanalni ili, kako se struno zove, mikro remen i, osim
istim takvim, ne moe se nadomjestiti niim, ak ni za prvu pomo.Mikro remen je daleko
trajniji i pouzdaniji od starijeg brata, ali jo uvijek ima zajedniku karakteristiku da u hladnim
zimskim jutrima zna zakripiti kao maka kad joj se stane na rep. Uzrok moe biti starost, tj.
umor ili slaba zategnutost. No, i kod zatezanja moramo paziti, jer previe zategnut remen nee
kripiti ni cviliti, ali e zato leajevi alternatora, pumpe vode, servo pumpe ili kompresora
klime biti znatno optereeniji, pa e bre prozujati.Uglavnom su u ovo vrijeme konstrukcijska
rjeenja takva da remeni imaju i svoje automatske natezae koji su tako napeti da remen dobro
zateu, a leajevi ne pate.
Osim pucanja remena, najei uzronik paljenja signalne lampice je neispravan regler. To
moe znaiti istroenost etkica, ali i kvar elektronskog dijela reglera. Iako se etkice na
nekima mogu mijenjati da se utedi na popravku, najee se i u jednom i u drugom sluaju
zamjenjuje regler. Kod takvog kvara, intenzitet lampice u radu motora je izraene crvene boje,
no, ako ona gori na pola snage, prije e biti da je greka u diodama.
Kvar se pokazuje i nepojavljivanjem iste crvene lampice na kojoj je simbol akumulatora, ve
prilikom ukopavanja kontakta. Moe biti da je greka banalna i da je uzrok samo pregorena
kontrolna lampica, ali ponovimo, mogu je i kvar u alternatoru. I u jednom i u drugom sluaju

treba brzo reagirati, jer pregorena lampica nee moi signalizirati eventualni budui kvar, a u
drugom sluaju, kvar samo to se nije pojavio.Pokvareni regler moete i doslovno nanjuiti.
Kad vas u kabini pone gristi jak miris kiseline, otvorite poklopac motora i provjerite gornju
povrinu akumulatora. Ako je vlana, znai da se kiselina izbacuje iz akumulatora zbog
prejakog punjenja. Kako smo ve rekli, onaj tko je odgovoran za pravilno punjene je regler,
pa ga hitno treba mijenjati. Odluite li se to uiniti u vlastitoj reiji, obavezno otkaite
kablove akumulatora, kako metalnim kljuem ne bi sluajno dodirnuli neki plus i tako
otetili ono to je do tada bilo ispravno.
greke generatora i reglera

Pravila za spreavanje kvara reglera:

1. Akumulator mora biti u dobrom stanju
2. Regler mora biti na mjestu sa dobrim provjetravanjem
3. Nazivna struja reglera mora biti jednaka ili vea od mogunosti proizvodnje
generatora
4. Regler treba biti sigurno spojen na akumulator sa neoksidiranim vijcima i
maticama
5. Nikad ne odvajajte akumulator dok radi motor (generator) i ne pokuavajte
paliti motor bez akumulatora.
Preporuke za smjetaj reglera:
1. Regler nikad ne privrujte na izolaciju jer e ta strana reglera manje odvoditi
toplinu
2. Bolje je ak odmaknuti regler 3 mm od podloge nego ga privrstiti na izolaciju
ili lim (tako da ima protok zraka)
3. Ne ugraujte regler nikad u zatvoren prostor jer se temperatura tako moe
znatno poveati i sigurno e otkazati
Provjera generatora:
1. Generatorski namot ne smije imati nikakav elektriki spoj sa kuitem.
2. Najbolje je testirati izolaciju na 1000V DC prema kuitu. Izolacija treba biti
vea od 10 MR te neovisna o testnom naponu i polaritetu.
3. Otpor izolacije moe zagrijavanjem padati te tako otpor moe pasti sa 1000MR
na 100MR (mjereno sa 1000VDC). U nedostatku testera moete se posluiti
analognim AC voltmetrom i diodom da testirate mogui proboj do 300V:
4. Odvojite regler od AC generatora
5. Namjestite analogni instrument na 300VDC. Ovaj postupak nije preporuan
da se radi sa digitalnim DC voltmetrom.

6. Spojite plus kraj instrumenta na fazu

7. Kuite generatora (motora) uzemljite
8. Na minus kraj instrumenta treba spojiti diodu na taj nain da joj je anoda
spojena, a katoda slobodna.
9. Katodu diode zatim (anoda je na minus kraju DC voltmetra) spojite na jedan
od krajeva AC generatora.
10. Ako je izolacija u redu, kazaljka voltmetra e se samo trznuti i vratiti na nulu.
11. Ako voltmetar pokazuje bilo to osim nula volti, treba sumnjati na problem sa
izolacijom generatora.
R1

Provjerite otpor namotaja.

1. Ako je trofazni, izmeu sva tri izvoda mora biti priblino isti otpor.
2. Ako je dvostruki monofazni, tada oba namotaja moraju biti priblino iste
vrijednosti.
3. Svaki proboj prema kuitu moe napraviti i kvar na regleru. Proboj se moe
otkriti neki put i mjerenjem DC napona (u milivoltima) od namota prema kuitu.
4. Ako postoji nekakav sitni DC napon i zamjenom stezaljki voltmetra takoer
doe do promjene polariteta izmjerenog napona, to upuuje na mogunost
proboja prema kuitu. Voltmetar bi trebao pokazati 0mV.
Ako imate AC/DC strujna kljeta moete u radu testirati izolaciju.
1. Spojite DC strujna kljeta oko sve tri izlazne ice sa generatora
2. Pokrenite motor i testirajte pri razliitim okretajima

3. Pokazivanje treba biti 0.00A.

Isto ponovite i na izmjeninom podruju. Ako postoji struja koju pokazuju strujna
klijeta, to je siguran pokazatelj da vam generator ima proboj prema kuitu.
Mala AC struja (manje od 1mA) e tei zbog kapacitivnosti namotaja prema
kuitu.
R2

Sa obinim AC ampermetorm moete potvrditi proboj generatora na kuite:

1. Odvojite regler sa generatora
2. Spojite AC ampermetar (20A) sa jednog izvoda AC generatora prema kuitu
3 Izmjerena struja mora biti manja od 1mA (podruje treba ostati 20A!)
4. Ponovite isto na preostala dva izvoda, a takoer sve kad je generator zagrijan
R3

Ako nemate ampermetar, moete jednostavno probati:

1. Odvojite regler od generaotrskih izvoda
2. Pokrenite motor i podignite broj okretaja
3. Probajte kratko spojiti izvod generatora na kuite. Ako ne skoi iskra u
trenutku spajanj i odvajanja, generator je moda dobar.
Jo bolji pokus je kratko spajanje jednog izvoda preko slabog osiguraa (63mA) na
kuite (Pazite regle treba biti odvojen od generatora). Ako osigura ne izgori
prilikom testiranja na raznim okretajima i kod zagrijane maine, tada je sigurno
izolacija o.k. Prednost ove metod je to su osigurai jeftini i moete lako izvesti.
R4

Mogue greke vezane uz AC generator i regler i ta preduzeti:

1. Regler se pregrijava a akumulatorse ne puni zamjeniti regler, provjerite
kvalitetu akumulatora;
2. Regler se pregrijava i kratak spoj u regleru nakon ega struja iz akumulatora
moe unititi namotaje zamjeniti regler i popraviti generatorske namotaje;
3. est proboj reglera provjeriti da li trofazni namot ima sluajno prekid u jednoj
fazi
4. Generatorski namoti u djelominom proboju te generator daje nesimetrian i
nii napon popraviti generator;
5. Generatorski namot probijen na kuite sa moguim oteenjem reglera
popraviti generatorske namotaje i provjeriti regler;
6. Tvorniki novi regler brzo izgara moe se sumnjati na izolaciju generatorskih
namota ili na kvalitetu novog reglera tj. novi regler moe biti loije kvalitete od
potrebne;
Nakon nestrunog popravka generatora mogue su i slijedee greke:
1. Regler slabo puni, esto otkazuje generator premotan sa debljom icom;
2. Nedovoljna snaga generatora, namoti opet pregaraju generator premotan sa
tanjom icom mora biti u stotinku ista;
3. Generator brzo pregara Namotaji nisu izvedeni sa dvostruko lakiranom icom
i (ili) nisu zapeeni (impregnirani)
Greke vezane uz akumulator:
1. Regler pregara lo akumulator, loi spojevi od reglera prema akumulatoru,
npr. kod osiguraa izmeu reglera i akumulatora, hrave kleme;
2. Regler slabo puni kvar u regleru zbog pregrijavanja, lo spoj akumulatora na
stezaljaljkama ili osigurau punjenja;
3. Akumulator slab regler puni na manje od 14V, lo spoj akumulatora na
stezaljaljkama ili osigurau punjenja;
Preporuke za akumulator:
1. Provjerite gubitak struje iz akumulatora kada je kontakt iskljuen. Ako postoji,
provjerite da li gubitak radi regler. Ako motocikl nee due biti u pogonu, odvojite
minus klemu akumulatora da se ne prazni.
2. Ako mislite poslije due stanke koristiti motocikl, obavezno stavite akumulator
na punja 14 sati.
3. Vijci i kleme ne smiju biti hravi ili oksidirani.
4. Klema mora dobro sjedati cijelom povrinom.

5. Kvadratura ice na klemi ne mije biti umanjena zbog pucanja ili oksidacije
6. Ako akumulator ima elije sa epovima, kontrolirajte nivo elektrolita i dodajte
destiliranu vodu po potrebi
7. Akumulator bi trebao imati 14V kada regler prestaje puniti (minimalno 13,85).
8. Regler treba spojen direktno na akumulator. Ako sluajno postoji osigura,
budite sigurni da nee ni u kom sluaju izgubiti spoj zbog vibracija ili nekog
drugog razloga osim kad je struja prevelika. Prekid tog osiguraa sigurno e
unititi regler. Osigura jedino ima svrhu da prekine struju iz akumulatora da ne bi
istopila generatorski namotaj. Taj osigura mora biti za struju znatno veu od
normalne.
Provjera reglera:
1. Izmeu ulaznih AC ica ne smije biti vodljivosti
2. Kod paralenih reglera sa svake AC ice (Anoda) postoji dioda prema plus
akumulatoru (Katoda). Takoer, postoji dioda sa minus akumulatora (Anoda)
prema svakoj AC ici (Katoda).
3. Kod SPER serijskih reglera diode sa minus akumulatora su zamijenjne sa
tiristorima te oni ne pokazuju vodljivost u ohmskom ispitivanju
Shema za ispitivanje reglera na stolu:
Prema donjoj shemi moete nastolu ispitivati rad monofaznih i trofaznih reglera
14V (sa ili bez kontaktne ice).

aruljica pokazuje struju koja tee preko reglera. Dizanjem napona

potenciometrom na simulaciji akumulatora bi trebala aruljica do kraja
prosvijetliti. Kad se to dogodi to je maksimalni napon punjenja akumulatora. Kod
naih serijskih tiristorskih reglera aruljica bi se trebala ugasiti. Ako se radi o
HVSP reglerima, aruljica bi trebala maksimalno prosvijetliti preko 14,5VDC

napona na simulaciji akumulatora. Kada se radi o trofaznom regleru, ispituju se

dvije po dvije faze, a slobodna trea moe ostati u zraku ili biti spojena sa skupa
sa nekom drugom fazom icom.
Ispravan paralelni regler mora odravati 14 do 15V napona dok aruljica treba
svijetliti sa pola svijetla ili treptati. Radi testa, moe se probati spojiti dodatni
teret na izlazu od 100 Ohma (W). Ako prepunjava, napon na izlazu e poeti
nekontrolirano rasti preko 15V te ga treba odmah prekinuti. Ako ne puni dovoljno,
regulirati e napon na manje od 13,7VDC. Mogue je da regler na stolu puni na
14.7V, a da motociklu ne daje vie od 13.6V. Razlog je u otporu instalacije (ice,
osigurai, kleme, spojevi) na kojoj ostaje dio napona.
Elektrolit mora biti velikog kapaciteta da bi mogao preuzeti svu struju iz izvora
(transformatora) bez velikog skoka napona (jako bitno za ispitivanje naih
serijskih reglera) te precizno izmjeriti regulirani napon.
Opaska: ne poveavajte napon simuliranog akumulatora preko 16V na tvornikim
reglerima da ih ne unitite.

Alternator

Osim pucanja remena, najei uzronik paljenja signalne

lampice je neispravan regler. To moe znaiti istroenost
etkica, ali i kvar elektronskog dijela reglera
Neizbjeni drug i hranitelj svima poznatog akumulatora je alternator. Nekada, u
davna vremena, kad je izgledao drugaije i bio slabaniji, zvao se dinamo. Isto
kao i mali roak na biciklu, koji, prislonjen uz kota i pokretan okretanjem kotaa,
daje struju prednjem svjetlu. No, im se kota prestane okretati, svjetla vie
nema.
Zato je na automobilu ugraen akumulator, koji pohranjuje struju kojom ga je
napunio alternator, pa se elektrini ureaji mogu koristiti i kad je motor ugaen.
Jo slikovitije, recimo da su alternator i akumulator u istom odnosu kao gajde i
gajda. Dok je mijeh pun, gajde sviraju, no, kad se poinu prazniti, gajda ih
upuhivanjem zraka ponovo dopuni i pjesma ide dalje. Dakle, gajde su akumulator,
a gajda je alternator. I, dok bi jai gajda mogao napuhati mijeh do pucanja, tako
bi i alternator mogao strujom puniti akumulator do prepunjivanja, kad bi dolo do
njegovog oteenja. Zato je sastavni dio alternatora i regulator napona ili, kako
ga u argonu zovemo, "regler", koji to ne dozvoljava. Osim njega, sklop
alternatora ine stator, rotor i diode koje slue da izmjeninu struju, koju
proizvodi alternator, pretvore u istosmjernu, koja je potrebna akumulatoru.
Ispravan rad alternatora moemo pratiti kontrolnom lampicom na instrument
tabli. Ona je crvene boje, kao i ona za tlak ulja u motoru, to bi znailo da njezino
paljenje tijekom rada motora donosi opasnost. Naravno, ne takvu da e se neto
zapaliti ili eksplodirati, nego je to znak da hitno treba neto poduzeti, inae e
auto stati, a na motoru se pojaviti teta. To moe biti i bezazleni kvar, zbog loeg
kontakta, ali, isto tako, i potpuni prestanak rada alternatora, kad akumulator
samostalno moe isporuivati struju samo neko krae vrijeme, zavisno od
njegovog kapaciteta.
Paljenje lampice moe prouzroiti i pucanje remena koji pokree alternator. Ako
se radi o dizel motoru, ija vodena pumpa ima pogon preko drugog, klinastog ili

zupastog remena, u takvoj je prilici mogua i dua vonja, vozi li se po danu i

ako se iskljue svjetla.
No, ako se pumpa vode pokree istim remenom, treba odmah zaustaviti vozilo,
jer e, osim alternatora, prestati raditi i pumpa vode i ve za nekoliko kilometara
doi e do pregrijavanja motora i izbacivanja vode iz sistema.
to se pogonskog remena tie, on je danas drugaijeg oblika nego oni na
motorima starije proizvodnje. Nekad je bio klinasti, pa smo ga, u nedostatku
istoga, mogli zamijeniti enskom arapom, kojom smo dobro povezali dvije
remenice. Sada je on trakasti, viekanalni ili, kako se struno zove, mikro remen i,
osim istim takvim, ne moe se nadomjestiti niim, ak ni za prvu pomo.
Mikro remen je daleko trajniji i pouzdaniji od starijeg brata, ali jo uvijek ima
zajedniku karakteristiku da u hladnim zimskim jutrima zna zakripiti kao maka
kad joj se stane na rep. Uzrok moe biti starost, tj. umor ili slaba zategnutost. No,
i kod zatezanja moramo paziti, jer previe zategnut remen nee kripiti ni cviliti,
ali e zato leajevi alternatora, pumpe vode, servo pumpe ili kompresora klime
biti znatno optereeniji, pa e bre prozujati.
Uglavnom su u ovo vrijeme konstrukcijska rjeenja takva da remeni imaju i svoje
automatske natezae koji su tako napeti da remen dobro zateu, a leajevi ne
pate. Osim pucanja remena, najei uzronik paljenja signalne lampice je
neispravan regler. To moe znaiti istroenost etkica, ali i kvar elektronskog
dijela reglera. Iako se etkice na nekima mogu mijenjati da se utedi na
popravku, najee se i u jednom i u drugom sluaju zamjenjuje regler. Kod
takvog kvara, intenzitet lampice u radu motora je izraene crvene boje, no, ako
ona gori "na pola snage", prije e biti da je greka u diodama.
Kvar se pokazuje i nepojavljivanjem iste crvene lampice na kojoj je simbol
akumulatora, ve prilikom ukopavanja kontakta. Moe biti da je greka banalna i
da je uzrok samo pregorena kontrolna sijalica, ali ponovimo, mogu je i kvar u
alternatoru. I u jednom i u drugom sluaju treba brzo reagirati, jer pregorena
sijalica nee moi signalizirati eventualni budui kvar, a u drugom sluaju, kvar
samo to se nije pojavio.
Pokvareni regler moete i doslovno nanjuiti. Kad vas u kabini pone gristi jak
miris kiseline, otvorite poklopac motora i provjerite gornju povrinu akumulatora.
Ako je vlana, znai da se kiselina izbacuje iz akumulatora zbog prejakog
punjenja. Kako smo ve rekli, onaj tko je odgovoran za pravilno punjene je regler,
pa ga hitno treba mijenjati. Odluite li se to uiniti u vlastitoj reiji, obavezno
otkaite kablove akumulatora, kako metalnim kljuem ne bi sluajno dodirnuli
neki "plus" i tako otetili ono to je do tada bilo ispravno. Ako vam ba ne ide, ne
psujte Teslu, on je uinio sve to je mogao...