NASUTE BRANE

PODJELA:

Zemljane brane od prirodnih materijala:

Homogenog presjeka
Heterogenog presjeka s nepropusnom glinenom vertikalnom ili kosom
jezgrom, ili s jezgrom nekog drugog nepropusnog ili slabo propusnog
materijala, s uzvodnim vodonepropusnim ekranom

od kamenog nabaaja:

S vertikalnom ili kosom nepropusnom jezgrom od prirodnih materijala

S vertikalnom dijafragmom od umjetnih ili pripremljenih materijala
S uzvodnim vodonepropusnim ekranom (AB, asfalt-betonski, lijevani
asfalt, geomembrane,)

Razvoj nasutih brana zapoeo je u suhim predjelima (Egipat, Srednji istok,

Indija,...) gdje je sezonske padaline trebalo sauvati za sune periode.

Nasute brane se sastoje od:

potpornog tijela i
sustava za ostvarenje vododrivosti

Mogu se graditi na bilo kojem tlu (zemljane) kao i u potresnim podrujima.

Grade se od prirunog materijala (prahovi, glina, prainasti ppijesci,

pijesak, ljunak, drobljeni kamen/stijena,..).

Nain izvedbe:
Nasipavanje i zbijanje u suhom
Hidrauliko nasipavanje

HIDRAULIKO NASIPAVANJE

Koristi se materijal pomijean sa

vodom koji se transportira
cijevima (iskop se vri plovnim
bagerima).
Suspenzija u omjeru 1:71:9
(materijal:voda).
Ovakav nain nasipanja je jeftiniji
ukoliko se radi o velikim
koliinama materijala koji se
nasipa.
Pri nasipavanju moe doi do
segregacije.

ZEMLJANE BRANE

HOMOGENE

HETEROGENE
MJEOVITE
(kameni nabaaj i zemlja)

BRANE OD KAMENOG NABAAJA

S vertikalnom ili kosom

nepropusnom jezgrom
(glina, pjeskovita ilovaa, praina i
sl.)

ili dijafragmom
(geomembrane i sl.)

s uzvodnim vodonepropusnim
ekranom
(AB, asfalt-betonski, lijevani asfalt,
geomembrane,)

Evakuacija velikih voda

Nasute brane su NEPRELJEVNE to znai da se koriste preljevi na

boku doline i slobodnostojei preljevi
Prelijevanje preko nasute brane, pogotovo ukoliko je ono dugotrajno
izrokuje erodiranje nizvodnog pokosa to moe rezultirati ruenjem
brane.
Da se sprijei prelijevanje potrebno je dobro:
odrediti visinu krune brane
odrediti mjerodavni vodni val (velike vode)
dimenzionirati, izvesti i odravati evakuacijske organe

Ako je nizvodno podruje naseljeno evakuacijski organi se

dimenzioniraju na maksimalnu veliku vodu.
Ako je nizvodno podruje nenaseljeno te pri poplavljivanju ne moe
doi do ugroavanja ljudskih ivota evakuacijski organi se
dimenzioniraju na 1000-godinju veliku vodu.

Hidraulika stabilnost brane

Uz sve mjere i rjeenja vododrivosti voda se procjeuje kroz tijelo

brane, temeljno tlo ili stijenu, i uzdu kontakata temelja brane s tlom ili
stijenom. Procjeivanje vode ukoliko nije u projektiranim granicama i nije
kontrolirano moe biti uzrok proboja vode i ruenja nasutih brana
(piping ili tunnelling efekt).
Ispiranje estica se javlja kada se one ne mogu (svojom teinom ili
oslanjanjem na druge estice) oduprijeti hidrodinamikoj sili procjedne
vode.
Treba osigurati:
Vodonepropusnost tijela brane
Vodonepropusnost temeljnog tla

Treba osigurati hidrauliku stabilnost brane:

zatitu od UNUTRANJE EROZIJE
zatitu od REGRESIVNE EROZIJE

UNUTRANJA EROZIJA

Unutranja erozija je ispiranje estica sitnijeg materijala kroz upljine

veih estica.
Bolja zbijenost materijala manja mogunost ispiranja estica.

Do unutranje erozije dolazi na kontaktu razliitih materijala. Za

sprjeavanje unutranje erozije izvode se zatitni prijelazni slojevi
(filtarski slojevi). Mogue je izvesti jedan ili vie prijelaznih slojeva.

Svrha prijelaznih slojeva je da sprijee unutranju eroziju brane i

pronoenje sitnih estica u smjeru toka vode,
Filtarski slojevi trebaju ispunjavati slijedee uvjete:

Propusnost filtra treba biti znatno vea od propusnosti materijala iz kojeg

voda dotjee,
Granulacija filtarskih slojeva mora biti takva da sprijei dalje prenoenje
sitnih estica kroz filtar,
Granulacija materijala filtra ne smije dozvoliti unutranju eroziju filtra.

Granulacija filtarskih slojeva odreena je FILTARSKIM PRAVILOM.

FILTARSKO PRAVILO (definirano normom HRN...):

(F-filtarski materijal, O-bazni materijal: tlo, jezgra, prethodni filtarski sloj)
Orjentaciono:
1.) D15F:D15O > 5 - onemoguava se zaepljenje filtra
2.) D15F:D85O 5 - onemoguava se ispiranje
3.) D85O:otvor2 promjer zrna dva puta vei od otvora na
drenanoj cijevi
4.) to ujednaeniji granulometrijski sastav

(da bi se ostvarila eljena

vodopropusnost i izbjegla segregacija pri uvanju, transportu i ugraivanju)

Primjer: Glina ima D85O=0,015 mm, u filtru D15F 15 % mora biti manje od
0,075 mm.
Materijal
otporan na
eroziju

Granulometrijska
krivulja materijala
koji se titi

Materijal koji
se titi
Granulometrijska
krivulja filtarskog
materijala

Princip filtarske zatite

Minimalna debljina horizontalnog filtra iznosi 30 cm ili 50 promjera zrna

D15 (izabire se vea vrijednost), dok vertikalni ili kosi filtar ne bi smio
iznositi manje od 2-3 m.

Problem unutranje erozije (ali i regresivne) javlja se i pri pranjenju

akumulacije kada do izraaja dolazi funkcija uzvodnih filtarskih slojeva uz
jezgru brane.

REGRESIVNA EROZIJA tunnelling efekt

Regresivna erozija nastaje na nizvodnoj zranoj plohi na kojoj se

pojavljuje teenje vode (vrelna ploha) i tamo gdje su izlazni gradijenti
vei od kritinih, te dolazi do ispiranja estica nasipa.
Linija procjeivanja za
zaguen filtar

VRELNA PLOHA

Linija
procjeivanja za
isti filtar

Ako je izlazni gradijent i vei od kritinog gradijenta iKR dolazi do

regresivne erozije:

i=

h
;
L

iKR = (1- n)

MATERIJALA V
;
V

i > iKR

n mjera upljikavosti

Ispiranje estica na nizvodnoj kosini moe se prijeiti ugradnjom

drenanog sustava. Drenovi slue za kontroliranu odvodnju procjedne
vode pri emu materijal drena ima vei kritini gradijent od osnovnog
materijala brane (poveane ikr).
Druga je mjera zatite od regresivne erozije produljenje puta
procjeivanja (L), te time smanjenje izlaznog gradijenta.
Zatita nizvodnog pokosa i stabilnosti noice - primjeri drenanog
sustava.

Brana Roquebrune - Nizozemska

Nasip u Gusi polju

Danas se za drenau koriste i drenovi od geotekstila.

SPRJEAVANJE/SMANJENJE PROCJEIVANJA
(VODODRIVOST)

VODODRIVOST TIJELA BRANE

Homogene zemljane brane su

dobro vododrive (potporno
tijelo je vododrivo).

Heterogene
brane
imaju
potporno
tijelo
koje
nije
dovoljno vododrivo pa se
treba osigurati vododrivost
brane izvoenjem vododrive
jezgre
ili
ekrana
(zemljani/glineni,
betonski,
asfalt-betonski,
elini,
geomembrane,...).
Osiguranje vododrivosti brana

Asfalt-betonska obloga:
Kada se izvode uzvodni vodonepropusni ekrani/obloge vanjski slojevi su
vodonepropusni (1,2,4), predzadnji (3) slui kao drenaa.
Zatita (od habanja i vode)

2.

Sprjeavanje procjeivanja (vododrivost)

3.

Drenaa (7-15 cm)

4.

Sprjeavanje prodora vode u tijelo brane

Zbog skupoe esto se izvode samo jedan ili dva sloja.

Asfalt-betonski ekrani:

1.

Pogodan s aspekta slijegavanja materijala

Dobra vododrivost
Lako se oteuju
Ne mogu se uvijek ugraivati (nesmije biti vlage, niti temp. <10OC,...)

Cement-betonski i AB ekrani:

Ekran se izvodi u ploama 2-5 m

Moraju se ostavljati fuge koje se zatvaraju kitom (npr. bitumenom)
Debljina sloja d=20-50 cm
Podloga se radi to nepropusnija da voda ne probije u tijelo brane ukoliko
doe do pucanja ekrana

Glineni ekrani ako se postavljaju na uzvodnoj strani moraju biti zatieni.

UZVODNI POKOS nasute brane mora biti zatien od djelovanja valova i

atmosferilija (posebno leda) pa se oblae kamenim nabaajem ili ako se
koristi asfalt-betonski, cement-betonski ili AB ekran tada on ima i zatitnu
funkciju.

NIZVODNI POKOS zemljane nasute brane najee se zatravljuje

(nanoenje nanosa). Ako je brana kamena ne treba zatravljivati, iako se
ponekad zatravljuje iz estetskih razloga (uklapanje u okoli, npr. brana na
Lokvarskom jezeru).

VODODRIVOST TEMELJNOG TLA (produljenje procjednog puta)

Djelomina ili potpuna zamjena tla produenje jezgre/temeljnog klina

Uzvodni glineni zastor

Dijafragma

Injektiranjem

Osnovno pravilo:
Treba teiti da se porni tlakovi u jezgri i procjedna linija u nizvodnom
potpornom tijelu snize na minimum, a procjedne vode treba skupiti na dnu
i preko zaienog drenanog sustava izvesti izvan brane.

Nosivost i stabilnost brana

- mehanika stabilnost brana

Brana preuzima hidrostatiko optereenje i sa svojom vlastitom teinom

prenosi da na temeljno tlo.

MEHANIKA STABILNOST brana podrazumijeva:

Stabilnost kosina
Stabilnost temeljnog tla

Stabilnost zemljanih nasipa (Coulomb, 1773.g.), zakon otpora vezanog

zemljita na smicanje dan je jednadbom:

= c + tg

tj. kohezijom (c=const.) i untarnjim trenjem (); a tg ovisi od normalnog

naprezanja () u ravnini smicanja.

Prema Terzaghi-ju, po principu efektivnih napona, otpor zemljita dan je

izrazom:

= c + ( u)tg
gdje je:
u neutralni napon kod optereenja (porni tlak)
ukupni napon
- (-u) efektivni napon

Nagibi uzvodnih i nizvodnih kosina temelje se na parametrima osobina

materijala koji se ugrauju u tijelo brane i koji se utvruju na principima
MEHANIKE TLA.
Analize stabilnosti kosina nasutih brana danas se provode koritenjem:
Metode granine ravnotee
Metode teorije plastinosti
Metode konanih elemenata

10

METODE GRANINE RAVNOTEE:

Rezultantna metoda:
Metoda kruga trenja
Metoda logaritamske spirale
Grafika metoda

Metoda lamela:
Grafika metoda
Analitika metoda (vedska metoda momenata kruni oblik klizne plohe,
Bishopova metoda za heterogeni presjek kruni oblik klizne plohe i metode
s proizvoljnim oblikom klizne plohe: Nonveiller, Spencer, Carter)

METODA TEORIJE PLASTINOSTI

Ovom metodom odreuje se granino stanje naprezanja, odnosno

analiziraju se uvjeti koji dovode do stvaranja plastinih deformacija na
kosinama.

Primjena teorije plastinosti temelji se na koritenju diferencijalnih

jednadbi ravnotee u ravnini i Coulomb-Mohrovom uvjetu sloma.

Metode:
Postupak Sokolovskoga
Limitna analiza

PRI PROJEKTIRANJU NASUTIH

SLIJEDEE SLUAJEVE:

BRANA

TREBA

ANALIZIRATI

Analizu stabilnosti izgraenog objekta (kraj graenja)

Analizu optereenog objekta (puna akumulacija)
Analizu naglog pranjenja akumulacije

11

Deformacije brane i temelja stiljivost

Stiljivost slijeganje brane deformacije tijela brane

Kod odreivanja konstruktivnih dimenzija nasutih brana treba analizirati
slijeganje brane i njene podloge, da bi se moglo odrediti potrebno
nadvienje krune brane.
Potrebno je poznavati modul stiljivosti sloja koji se slijee i
rasprostiranje naprezanja.
Koristi se Boussinesquova teorija za homogeni i izotropan elastian
meuprostor.
Na osnovi koeficijenata konsolidacije i vremena trajanja konsolidacije
odreuje se vremenski tijek slijeganja.
Kod slijeganja brane i tla dolazi do vertikalnih (0,01H) i horizontalnih
pomaka (0,005H).

Nadvienje brane zbog

slijegavanja:
V=0,01H
Horizontalni pomak koji se
treba uzeti u obzir:

H=0,005H
Najvei horizontalni pomaci
javljaju se pri prvom punjenju
akumulacije.

12

Slijeganje je vie izraeno kod nasutih zemljanih brana nego kod brana
od kamenog nabaaja.
Tijekom eksploatacije potrebno je mjeriti pomake i slijegavanje brane.
Problemi:
Neravnomjerno slijeganje:
Nastaje uslijed asimetrije profila, strmih bokova, naglih lomova u
temeljnoj spojnici, slijeganjem temelja i sl. stvaranje pukotina
Potrebno je koristiti visokoplastinu glinu za jezgru
Posebno su osjetljive nasute brane s vododrivim ekranom

Vea stiljivost jezgre od susjednih zona vjeanje jezgre o susjedne

zone.

Razlike u slijeganju susjednih zona.

Geometrijske i konstruktivne
karakteristike

Standard HRN U.C5.020. 1980. :

Projektiranje nasutih brana i hidrotehnikih nasipa: Tehniki uvjeti

Os brana je veinom u pravcu, mada suvremena rjeenja usvajaju

konveksno zakrivljenu os brane.

IRINA KRUNE BRANE ovisi o radnom prostoru koji je potreban u

izvedbi i koritenju prometnica, te o visini brane.

bK = 1,1 H + 1(m)

Minimalna irina iznosi 3 m, a za brane due od 500 m irina iznosi barem

6 m.

13

NADVIENJE KRUNE BRANE ovisi o visini valova (hV) i visini

penjanja valova (hPV; ovisi o nagibu pokosa i obradi povrine), te
sigurnosnoj visini (hs= 0,5-0,7 m):

hNAD = h V + hPV + hS

Za brane H15 m visine minimalno nadvienje iznosi 1,5 m.

Za brane H>15 m visine minimalno nadvienje iznosi 2 m.
VISINA VALA se odreuje na temelju:
Usvojene brzine, pravca i trajanja vjetra koji djeluje okomito na os brane
Vrijednosti efektivne duine razgona vjetra za pravac 45 od pravca
djelovanja mjerodavnog vjetra prema izrazu:

LEF =
- gdje je:

X cos
cos
i

i = 0; 6; 12; 18; 24; 30; 36; 42

Xi = odgovarajue duina razgona

cos = 13,15
i

i = 0 odgovara okomici na pravac pruanja brane

Tr
vj ajan
et
ra j e
(h
)

Za poznate LEF i brzinu (npr. LEF= 5 km u vvjetra = 100 km/h) uz koritenje

dijagrama odreuje se visina vala cca 1.5 m.

Brzina vjetra (km/h)

va
la

(m
)

Duina razgona vjetra (km)

Duina razgona

Vi s
in a

VISINA PENJANJA VALA

hv

VALOBRAN

Hmin

14

 VALOVI USLIJED VJETRA

Visina penjanja vala

hpv= 4/3 hv

T
I
J
E
L
O

4/3 hv

B
R
A
N
E

VAL

Pv
1/8hv

2/3hv

1/3hv
2,4hv

Visina penjanja hpv:

ovisi o pokosu (nagibu) brane
ovisi o obradi materijala
(vee vrijednosti za glatki materijal)

hpv

glatko

hpv/hv

Prema ICOLD-u trebalo bi dodati

jo visinu uslijed seiche efekta.

hrapavo
0,1

0,6
tg

MIRNA RAZINA VODE

3/8hv

DIMENZIJE JEZGRE
2-3 m

Kod nasutih brana se takoer

mogu izvoditi kontrolne galerije.
One se izvode u temeljima jezgre.

H
Temelji jezgre

0,25H

15

Sklope brana i HE, rijeka Lika,

jezero Kruica

NASIPI OBRANE OD POPLAVE

Grade se paralelno s vodotokom i sprjeavaju razlijevanje velikih voda.

Nasipi su samo povremeno (za vrijeme velikih voda) u funkciji.
Ukoliko tite naselja od poplave dimenzioniraju se na 1000-godinju veliku
vodu, a ako tite samo poljoprivredne povrine na 100-godinju veliku vodu
ili se velika voda odreuje na temelju ekonomskih analiza.

Nasipi su najee homogeni

(mogu imati drenau uz vanjsku
noicu).
Ako dolazi do porasta vode iznad
kote nasipa postavljaju se vree s
pijeskom na krunu nasipa.

16

Nasipi za obranu od poplava

obino su zatravljeni s obje
strane (zatita od erozije i
poboljanje
vodonepropusnosti).
Javljaju se slini problemi kao
kod nasutih brana (npr.
regresivna erozija).

Materijal za gradnju
nasipa

NASIPI ZA OBRANU OD
POPLAVE

KORITO VODOTOKA
INUNDACIJE

Sava - Zagreb

Nasipi na Mirni

Akumulacijsko
jezero, nasipi,
pokretna brana
za HE Dubrava
(Drava)

17

TIJELO NASIPA
POSTELJICA

Primjeri dreniranja nasipa

a) Pomou obratnog filtera i kamene obloge
b) Pomou drenane cijevi
c) Pomou horizontalnog drenanog sloja
d) Pomou drenanog nasipa od kamenog nabaaja

18

19