Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv

Argentinska Republika

Glavni grad

Buenos Aires

Povrina

2 780 400 km2

Broj stanovnika

43 024 374 (srpanj 2014)

Slubeni jezik

panjolski

Dravno ureenje

republika

Predsjednik

Cristina FERNANDEZ DE KIRCHNER

Predsjednik Vlade

Cristina FERNANDEZ DE KIRCHNER

Vremenska zona

GMT- 6

Valuta

argentinski peso ($) USD =1:5,447

Kreditni rejting:

- Moody's, RD Fitch, SD Standard & Poor's

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama: AfDB (nonregional

member), Australia Group, BCIE, BIS, CELAC, FAO, FATF, G-15, G-20, G-24, G-77,
IADB, IAEA, IBRD, ICAO, ICC (with national committees), ICRM, IDA, IFAD, IFC,
IMF, IMSO, ISO, ITSO, ITU, ITUC, LAIA, Mercosur, MIGA, NSG, OAS, OPANAL,
OPCW, SICA (observer), UNASUR, UNCTAD, UNIDO, Union Latina (observer),
UNWTO, WFTU, WTO.
Makroekonomski pokazatelji
2009.

2010.

2011.

2012.

308.7

370.3

448.2

477.0

484.6

14 420

15 780

18 000

18 200

18 600

Realni rast BDP-a (%)

0.9

9.2

8.9

1.9

3.5

Izvoz (milijarde USD)

65.9

80.4

97.8

94.0

85.08

Uvoz (milijarde USD)

49.4

68.1

87.5

83.0

71.3

Inflacija (%)

16.3

25.3

23.61

25.3

20.8

8.7

7.8

7.2

7.2

7.5

79.9

88.5

98.9

112.2

115.9

BDP, tek cijene (mlrd USD)

BDP po stanovniku (USD)

Nezaposlenost (%)
Izravna strana ulaganja (mlrd
USD)

2013.*

Izvor: EIU, * oekivanja

Struktura BDP-a: usluge 72%, industrija 23%, poljoprivreda 5%.

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Najvanije industrije: industrija Argentine je raznovrsna, a najrazvijenije su

metalurgija, petrokemija, automobilska, elektrotehnika i prehrambena industrija.
Industrija se temelji na preradi poljoprivrednih proizvoda, nafte, proizvodnji strojeva,
tekstila, te kemijskih proizvoda. Argentina je bogata olovom, cinkom, kositrom,
bakrom, eljezom, magnezijem, naftom i uranom, a vano prirodno bogatstvo
predstavljaju i velike vodne rezerve.
Izvor: EIU/CIA The World Fact Book

Porezi

Vrsta poreza

Stopa poreza

Porez na dobit

35%

Porez na dobit po odbitku

0% - 35%

Porez na dohodak od kapitala

Porez na dohodak

35%
9% - 35%

Porez na dodanu vrijednost PDV

Porez na promet nekretnina

21%,27%,10,5%
2,5% - 4%

Porez na dodanu vrijednost (PDV) za veinu roba i usluga iznosi 21%, s iznimkom od
27% za plin, struju i vodu, te 10,5% za meso, voe i povre, knjige i publikacije.
Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili
na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su
eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su
informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti
(primjenjive olakice, osloboenja i slino) nisu posebno analizirani u ovom dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja

Zakonom o stranim ulaganjima (br. 21382) reguliraju se sve mogunosti koje se
pruaju stranim ulagaima u AR na svim podrujima gospodarstva proizvodnja,
rudarstvo, poljoprivreda, trgovina, financije, usluge i ostale aktivnosti koje se odnose
na proizvodnju i razmjenu roba i usluga. Zakon utvruje stranim ulagaima ista prava
kao i domaim ulagaima, u skladu s Ustavom Argentinske Republike i svim ostalim
vaeim zakonima. U skladu s tim, strani ulagai podlijeu istim obvezama kao i
njihovi lokalni partneri.
Vie informacija u vodiu za strane ulagae: Doing Business in Argentina An
Investor's Guide www.inversiones.gov.ar/en

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Vanjskotrgovinska razmjena
U milijardama USD

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

IZVOZ

65.9

80.4

97.8

94.0

85.08

UVOZ

49.4

68.1

87.5

83.0

71.3

RAZLIKA

16.5

12.3

10.3

11.0

13.78

Izvor: EIU

Najznaajnije zemlje izvoza u 2012. godini: Brazil 20.4%, Kina 7,4%, ile 6%,
SAD 5,2%.
Najznaajnije zemlje uvoza u 2012. godini: Brazil 27,2%, SAD 15,6%, Kina 11,9%,
Njemaka 4,5%.
Najznaajniji izvozni proizvodi u 2012. godini: itarice, uljarice, masti, meso, vuna,
koa, stona hrana, kemikalije, tekstil, papir, riba, voe, vozila, nafta i plin.
Najznaajniji uvozni proizvodi u 2012. godini: strojevi i oprema, kemikalije, metali,
goriva i ulja, auto dijelovi, poljoprivredni strojevi, proizvodi organske kemije,
farmaceutski proizvodi, herbicidi i plastika.
Aktualno stanje u gospodarstvu
Tijekom 2014. godine argentinsko gospodarstvo pokazuje izrazito negativan trend:
zbog argentinskog default-a (uzrokovanog neizvrenjem novanih obveza prema
inozemnim dioniarima) onemoguen je pristup vanjskim financijskim izvorima i
meunarodnom tritu kapitala, a istovremeno zemlja trpi recesiju, inflaciju, ogromnu
teajnu razliku lokalne valute pesa, pad meunarodnih rezervi, pad cijena roba,
fiskalni deficit itd. Kljuni makroekonomski indikatori se pogoravaju, proizvodnja
opada, kompanije sve tee posluju, raste broj nezaposlenih, dok su u posljednjoj
godini plae su pale za 7-10% te je ugaeno ak 400.000 radnih mjesta. Rezerve i
dalje padaju i krajem kolovoza 2014. dosegle su 28,6 mlrd USD, to je 6,5% manje
nego poetkom godine (razlozi: plaanje duga, prodaja dolara kako bi se odrala
valuta, uvoz energenata, nia cijena soje od predviene itd.).
Analize godinjih ekonomskih kretanja su sumorne, s loim prognozama te se ak i
slubeni, skromni predvieni gospodarski rast za 2014. od 0,5% ini neodrivim, u
svjetlu realnih ekonomskih pokazatelja za prvih osam mjeseci: ukupan izvoz je
smanjen za 10%, uvoz je smanjen za 9%, industrijska je proizvodnja zabiljeila pad
od 9,7%, a pokrivenost uvoza izvozom takoer je za 18,7% nia o u odnosu na isto
razdoblje prole godine. Bilateralna trgovinska razmjena EU i AR za prvih sedam
mjeseci imala je pozitivan saldo za EU: argentinski izvoz u EU je porastao za 7%, a
argentinski uvoz iz EU smanjio se za 12%.
Gospodarstvo i dalje stagnira: u kolovozu je zabiljeen pad stope rasta BDP-a od
1,2% , to je najvia stopa opadanja jo od srpnja 2009. godine. Istodobno, u
proteklom polugodinjem razdoblju, Argentina je u odnosu na sve zemlje u regiji

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

zabiljeila najmanju stopu rasta inozemnih investicija. Aktualno, sindikati od Vlade

trae isplatu boinog bonusa kojim bi im se nadoknadila smanjena vrijednost
njihovih plaa uslijed visoke stope inflacije (poveanje plaa za 40%).
Oprezno uvanje deviznih rezervi i niska dinamika uzrokovana recesijom, glavni su
uzroci znaajnog pada uvoza, dok je pad izvoza uzrokovan padom cijene soje na
meunarodnom tritu, ali i spekulacijama domaih izvoznika u oekivanju
eventualne devalvacije. Kupnja osobnih automobila smanjena je za ak 60% u
odnosu na isto prologodinje razdoblje te je tako automobilski sektor jedan od
najtee pogoenih restriktivnim mjerama zabrane odljeva deviza koje provodi
Sredinja banka.
Ministar gospodarstva Kicillof i njegov tim i dalje barataju nerealnim ciframa, pa tako i
kod nedavnog predstavljanja prorauna za 2015. Vlada kao razloge negativne
valutne dinamike navodi meunarodne imbenike, nevezano za unutarnja
gospodarska kretanja te i dalje poduzima samo neke taktike gospodarske mjere s
vrlo slabim uinkom. Primjer toga je nedavno usvojen Zakon o nabavi, koji Vlada
predstavlja kao vanu mjeru za zatitu potroaa i poticanje konkurentnosti.
Poduzetnici, meutim, upozoravaju na njegov negativan uinak i potencijalno
uplitanje u gospodarstvo, te najavljuju preispitivanje ustavnosti tog zakona.
Pad gospodarskih aktivnosti se podvostruio (do 2,3% godinje) te uz ve spomenuti
ogroman raskorak izmeu slubenog i crnog teaja pesa, realno je za oekivati
devalvaciju, posebice s obzirom na inflaciju koja je do kraja godine dosegla i do 40%,
prema procjenama neovisnih financijskih analitiara (za prvih 7 mjeseci 2014.
slubena je inflacija prema Dravnom statistikom zavodu, INDEC-u iznosila 16,7%,
a prema neovisnim, privatnim izvorima, tzv. Kongres-u, iznosi 23-26%).
Nastojei ojaati stanje dravne riznice, Vlada je posegla za neuobiajenom
mjerom, prvom takve vrste u posljednjih desetak godina. Ministarstvo gospodarstva
objavilo je izdavanje serije domaih obveznica u vrijednosti od 1 mlrd US$. Novost je
u okolnosti to su obveznice izdane u dolarskim apoenima, ali e naknade
vjerovnicima biti isplaivane u pesosima, s kamatnom stopom od 1,75% godinje,
obraunato po slubenoj teajnoj listi. Drava jami kako se vrijednost ovih
obveznica, stoga to su nominirane u dolarima, nee mijenjati unato tekuoj inflaciji
i posljedinoj devalvaciji nacionalne monete. U dva tjedna koliko je trajala ponuda
(zakljuena 28. listopada), domae je trite gotovo u cijelosti otkupilo ponueni
paket, to su vladajui pozdravili istiui kako je to snana indikacija vraanja
povjerenja domaih investitora u mjere aktualne Vladine monetarne politike. Pri tome
se, meutim, ne spominje i druga strana istine, naime okolnost da je ovo praktiki
jedini legalan nain za veinu Argentinaca da sauvaju vrijednost svog novca pred
vrtoglavim stopama koninuiranog rasta inflacije. Uporedo s tim, Vlada je uvela
dodatne mjere rigidnog nadzora tita deviza, pojaavajui inspekcijsko-policijske
kontrole, zatvaranjem vie stotina legalnih mjenjanica na kojima se, kako vlasti
navode, ilegalno trilo devizama.
Sporazumom Sredinje argentinske i kineske dravne bake, prolog tjedna
realizirana je prva trana kredita (800 mil US$), isplaena u juanima i poloena na
raun Sredinje banke Argentine. Rije je o dugoronom argentinsko-kineskom
financijskom aranmanu, uglavljenom u srpnju 2014 ., prigodom posjeta kineskog
predsjednika Argentini, kada su CFK i Xi Jingping potpisali sporazum o swapu u

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

ukupnoj vrijednosti od 11 mlrd US$. Temeljem tog dogovora, Argentina e od sada

uvoz kineskih roba na svoje trite moi plaati u juanima, ili e pak te juane moi
zamijeniti za druge vrste devize (dolar, euro i sl.).
Argentinsko gospodarstvo ne pokazuje znakove oporavka ni tijekom prosinca 2014.
Gospodarske se aktivnosti i dalje smanjuju, to odraava stagnaciju ekonomskih
kretanja. Industrijska proizvodnja smanjila se za prvih 9 mjeseci 2014. za 2,7% u
odnosu na isto prologodinje razdoblje. Industrijski sektor tako biljei pad u
najznaajnijim granama: automobilska industrija (-19,7%), plastine mase (-5,4%),
rafiniranje nafte (-3,9%), tekstil (-1,7%) i graevinski sektor (-2,6%).
Inflacija i dalje raste pa tako prema slubenim izvorima (INDEC) za prvih 10 mjeseci
2014. iznosi 21,3%, dok je prema statistikama nezavisnih analitiara (IPCBA) iznosila
33,6% za isto razdoblje. Nezavisni strunjaci Univerziteta T. Di Tella iz Buenos
Airesa procjenjuju da e u iduih 12 mjeseci inflacija dosei 37,6%.
Ukupan argentinski izvoz smanjen je za 16%, dok se izvoz u zemlje EU smanjio za
20%. Ukupni uvoz smanjen je za 14%, a takoer i uvoz iz EU (14%). U skladu s tim,
trgovinski balans AR s EU ostvaren je sa suficitom za AR od 2 mil. USD. Za prvih 10
mjeseci 2014. ukupan trgovinski suficit za AR iznosio je 6151 mil. USD (-14,5% u
odnosu na isto razdoblje prole godine). Ukupna bilateralna gospodarska razmjena
izmeu Argentine i EU u prvih 10 mjeseci 2014. biljei pozitivan trgovinski saldo za
EU (1007 mil. USD) pa je tako uvoz u AR iz EU iznosio 8816 mil USD (-14%), a izvoz
iz AR u EU je ostao gotovo isti kao u prologodinjem istom razdoblju, 9823 mil.
USD.
Meunarodne rezerve AR porasle su prvi puta nakon ulaska AR u duniki default pa
su tako koncem prosinca dosegle vrijednost veu od 30 mlrd. USD. Porast deviznih
rezervi posljedica je, prije svega, druge doznake kineske trane slijedom potpisanog
argentinsko-kineskog ugovora iz srpnja 2014.
Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom
Robna razmjena
U tisuama EUR

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014. I-X.

IZVOZ

254,2

720,4

1 407,8

2 828,5

1 699,1

241,9

UVOZ

11 255,5

10 640,7

11 183,4

5 623,4

52 524,4

16 182,2

-11 001,3

-9 920,3

-9 775,6

-3 442,7

-50 825,3

15 940,3

RAZLIKA
Izvor: DZS RH

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Struktura izvoza iz RH
Argentina
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Izvoz Republike Hrvatske u eurima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

684 Aluminij
515 Organsko-anorganski spojevi; nukleinske kiseline i njihove soli
661 Vapno, cement, graevinski materijal (osim staklenih i glinenih proiz.)
582 Ploe, filmovi, vrpce i sl. od plastinih masa
665 Proizvodi od stakla
533 Pigmenti, lakovi i slini proizvodi
657 Specijalna prediva i tkanine
724 Strojevi za obradu tekstila i koe
742 Pumpe za tekuine; dijelovi
896 Umjetniki predmeti
892 Tiskani materijal
694 avli, vijci i slini proizvodi od eljeza, elika, bakra ili aluminija
728 Strojevi za pojedine industrijske grane, nesp.; dijelovi
695 Alat (runi i za strojeve)
784 Dijelovi i pribor za motorna vozila
Ostalo
U K U P N O:

1-9, 2013.
432 166
106 209
74 469
0
0
2 298
0
88 081
4 244
0
15 198
0
105 437
47 068
43 775
77 972
996 917

1-9, 2014.
95 072
69 296
45 999
9 670
3 620
1 350
1 032
750
716
569
398
34
0
0
0
0
228 506

%
41,61
30,33
20,13
4,23
1,58
0,59
0,45
0,33
0,31
0,25
0,17
0,01

100,00

Indeks
22,0
65,2
61,8

58,7

0,9
16,9

2,6

22,9

Struktura uvoza u RH
Argentina

Uvoz Republike Hrvatske u eurima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

611 Koa
034 Riba, svjea, rashlaena ili zamrznuta
057 Voe svjee ili suho
081 Stona hrana (osim itarica u zrnu)
784 Dijelovi i pribor za motorna vozila
212 Sirovo krzno
054 Povre, svjee, zamrznuto i sl.; jestivi dijelovi povra, svjei ili sueni
222 Uljano sjemenje i plodovi za proizvodnju lakih biljnih ulja
813 Ureaji za rasvjetu, nesp.
044 Kukuruz u zrnu
058 Voe konzervirano i proizvodi od voa (osim sokova)
112 Alkoholna pia
990 Nerazvrstana roba
598 Razni kemijski proizvodi, nesp.
613 tavljena, obraena krzna
Ostalo
U K U P N O:
Izvor: DZS RH

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

1-9, 2013.
28 739 954
2 826 060
599 447
0
184
146 550
102 057
284 077
0
175 125
74 526
9 400
0
0
27 963
1 444 027
34 429 370

1-9, 2014.
9 551 173
2 258 655
652 476
398 119
329 775
209 211
209 173
112 341
75 178
65 745
61 253
46 202
12 962
11 899
10 999
11 488
14 016 649

%
68,14
16,11
4,66
2,84
2,35
1,49
1,49
0,80
0,54
0,47
0,44
0,33
0,09
0,08
0,08
0,08
100,00

Indeks
33,2
79,9
108,8

...
142,8
205,0
39,5

37,5
82,2
491,5

39,3
0,8
40,7

Hrvatske tvrtke registrirane na tritu Argentine

Infobip Latam SA.
Direktor - eljko Jeleni (Managing Director LATAM).
Infobip Latam SA,

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Bernardo de Irigoyen 272, 2piso

(C1072AAF) Buenos Aires, AR
www.infobip.com

Argentinske tvrtke registrirane u RH

U registru stranih predstavnitava u Republici Hrvatskoj nije pronaena niti jedna
tvrtka iz Argentinske Republike.
Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva
o Ugovor o trgovini i gospodarskoj suradnji (datum potpisivanja:
2.12.1994.; objava u NN-MU: 06/95; stupanje na snagu: 30.10.1995.; objava
stupanja na snagu: 01/97)
o Ugovor o uzajamnom poticanju i zatiti ulaganja (datum potpisivanja:
2.12.1994.; objava u NN-MU: 04/96; stupanje na snagu: 1.06.1996.; objava
stupanja na snagu: 01/97)
Vanije institucije iz podruja gospodarstva
Ministarstvo vanjskih poslova i bogotovlja, Tajnitvo za meunarodne gospodarske
odnose, Podtajnitvo za razvoj ulaganja i promicanje trgovine:
www.inversiones.gov.ar/en
AFIP, Porezna uprava: www.afip.gov.ar
AIERA, Udruenje izvoznika i uvoznika AR: www.aiera.org
CAC, Argentinska gospodarska komora: www.cac.com.ar
CACIPRA, Gospodarska komora industrije i proizvodnje AR: www.cacipra.org.ar
CERA, Komora izvoznika AR: www.cera.org.ar
CFI, Savezno vijee za ulaganja: www.cfired.org.ar
INDEC, Dravni statistiki zavod: www.indec.com.ar
Ministarstvo gospodarstva i financija: www.mecon.gov.ar
Ministarstvo industrije: www.industria.gov.ar
Bilateralna gospodarska udruenja
Argentinsko-hrvatska gospodarska komora, CACIC (Camara Argentino Croata de
Industria y Comercio): camaracroata@camaracroata.org.ar
www.camaracroata.org.ar
Lugones 4936, Buenos Aires
Tel.: 054 11 4443 5777
predsjednik: Kreimir Jerkovi

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Cmara Empresarial Croata Argentina del Litoral

Carlos G. Abdelmalek Luetic
Rosario
tel: 00 54-341-4259724
camaracroata@yahoo.com.ar
Vaniji sajmovi
-

Ferias & Congresos: www.feriasycongresos.com.ar

La Rural, Predio ferial de Buenos Aires: www.larural.com.ar
Tecnopolis, Vlada AR: www.tecnopolis.ar
Meunarodni sajam prehrambene industrije-IX. FIAR, Rosario, svibanj 2015.
Javni natjeaji i ostale poslovne prilike

- Javni sektor:
http://www.obraspublicas.gov.ar/licitaciones.php
http://www.mecon.gov.ar/licitaciones/
http://www.oei.org.ar/web/index.php?option=com_content&view=category&layout=bl
og&id=5&Itemid=23
http://www.guiadelicitaciones.com
- Privatni sektor:
http://www.licitacionesargentinas.com/ - usluga se plaa
Najava dogaanja
- Openito:
http://www.argentina.gob.ar/informacion
http://www.argentina.ar
www.gatewaytosouthamerica-newsblog.com
Posebne napomene
-

Specifinosti trita bitne za poslovanje:

Restrikcije na podruju vanjsko-trgovinske razmjene, kao i ostale mjere poduzete na

mikroekonomskoj razini znaajno su utjecale na ekonomiju i dovele, osim do visoke
inflacije, i do smanjenja stranih ulaganja. Nesigurnost zbog postojeih ogranienja i
nemogunosti povrata ulaganja bez garancije stabilnosti, odbijaju strane ulagae.
Tijekom svibnja i lipnja 2013. dolo je do zaotravanja uvoznih su restrikcija.

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA