Rad: Analiza sekvenci filma - "Amarcord"

Kolegij: Osnove televizije

Mentor: Tena Periin
Akademska godina: 2012./2013.
Studentica: Ana imac

FEDERICO FELLINI: "AMARCORD" - ANALIZA SEKVENCI

FILMA

Moj zadatak je detaljna analiza pet sekvenci iz filma po osobnom izboru.

1. SEKVENCA: "Poetak proljea u Riminiju"
(http://www.youtube.com/watch?v=8_rY1gai6xY 02:02 Poetna sekvenca zapoinje totalom koji nam poblie doarava mjesto,
objanjava nam kakav je ivot u Fellinijevu rodnom kraju. Total je i inae
esto koriten u poetnim kadrovima kako bi nas upoznao s okruenjem u
kojemu e se film odvijati.
Dan je sunan, okruenje domae, poznato i mediteransko, a odjednom se
bijele pahuljice maslaka razlete po itavom mjestu. Koristi se dinamika
(kamera - vonja) dok se prikazuje glavni trg i ljudi u etnji. Kako bi detalji bili
uoljiviji, kamera se pomie vrlo sporo prikazujui prolaznike. Koriste se zvona
crkve i veseli poklici kolaraca kako bi se doaralo ushienje koje vlada.
Iznenada, plan postaje blii (blizu) i pokazuje ovjeka nalik na skitnicu,vrlo
robustnog izgleda, kako skokom hvata jednu od pahuljica i otpuhuje je, a
zatim postaje narator. Blii plan koriten je kako bi se naglasilo uzbuenje i
privukla pozornost na naratora. Kamera je statina dok starac pria o dolasku
proljea, to ini gledatelja da obrati pozornost na njegove rijei.
Sekvenca zavrava kada ovjek s brkovima kraj svog bicikla ugleda pahuljice
nalazei se na mirnom svjetioniku. Koristei prelazak kamere iz totala u
polutotal, naglaena je vanost lika u daljnjoj radnji filma ( za vrijeme
faistike parade, on postaje narator). Proljee je prikazano kao novi poetak,
kao neto emu se svi raduju, a itelji Riminija su prikazani kao premda malo
priprosti, drutveni i otvoreni ljudi. Graevine su esto snimane iz donjeg
rakursa kako bi se prikazala njihova velianstvenost.
2. SEKVENCA: "kola" (http://www.youtube.com/watch?v=8_rY1gai6xY
13:09)
Zapoinje istravanjem kolaraca uz mnogo buke iz kole. Naime, ubrzo
doznajemo da je dan za slikavanje u koli. Plan je srednji, uz nasumino
naglaavanje "autoriteta" profesora prelaskom u krupniji plan. Kamera
zaponje prelaziti preko profesora - svi su groteskno komini, njihove
karakterne osobine lako su vidljive iz ve nekoliko reenica ili situacija. Debeli
Ciccio, Tittin razredni kolega zaziva svoju simpatiju Aldinu, no ona ga ne eli
niti pogledati, te se osmjehne drugome mladiu. Ciccio i Aldina su prikazani u

krupnom planu, a kamera pokazuje momka koji se svia Aldini iznad njih, pa
se opet vraa na uznemireno Cicciovo lice u krupnom planu - naglaava se
emocija. ( Ciccio i kasnije kroz film neprestano sanjari o Aldini - pa ak i na
faistikoj paradi - upravo kroz takve likove u ovom filmu vidi se prolaznost
vremena i prilika). Fotografu praina netom prije slikavanja upada u oi, to
izaziva salve smjeha. Uenik Gigliozzi strai svoju kolegicu abom, to je opet
prikazano u krupnom planu, sve kako bi se naglasila razigranost uenika.
Nakon to je slika gotova, radnja se premjeta u samu kolu. Prikazane su
scene s razliitim profesorima: prvi profesor s predimenzioniranim
naoalama tjera uenike da oponaaju sat (Tik-tak!)...Profesori su prikazani u
bliem planu, a uenici najee u srednjem, s time se postie da gledatelj
sazna vie o karakteru profesora, koji je ovakvim planom naglaen, dok je
razred u daljem prikazu, prikazan kao skupina vrlo povezanih pojedinaca koji
neprestano smiljaju psine. Dok Titto odgovara povijest, i on je prikazan u
bliem planu to gledatelju indicira da je jedan od vanijih likova u daljnjoj
radnji. Priblien nam je Tittin mentalitet i mentalitet njegovih vrnjaka.
3. SEKVENCA: "Faistika parada" (http://www.youtube.com/watch?
v=8_rY1gai6xY 40:36)
Prodoran zviduk generala u crnoj, faistikoj uniformi, i pogled na ljude i
djecu u uniformama, nagovjetavaju da je vrijeme za paradu u Riminiju.
General je prikazan u bliem planu, dok se kamera, uurbano poput samog
lika, kree preko sudionika parade. Naglaena je veliina i dinamika
dogaaja. "To je on! Dolazi Il Duce!"
Zvuci trube pridonijeli su "velianstvenosti" ovoga trenutka, iako se Fellini
izruguje faistima (primjerice, kada general uzvikne da Duce dolazi, jedan se
vojnik toliko prene da zamalo pada, no drugi ga vojnik brzo povlai jer "pred
Duceom nisu dozvoljene greke"). Gradisca je vrlo uzbuena (kamera se
zadrava na njoj u bliem planu kako urla "Evo ga! Evo ga! Mogu li ga
dotaknuti?")... Tada kamera prikazuje zgradu ispred koje se odrava parada, a
neizvjesnost i napetost u iekivanju Ducea pojaana je teatralnim dimom.
Glazba samo pomae u dobivanju nadrealnog, cirkuskog dojma tokom ove
sekvence.
"Duce" se pojavljuje iz gustog, crnog dima. Prikazan je u srednjem planu, kao
i ljudi koji ga okruuju, a dim se,znakovito, ne povlai za vrijeme njegova
kratkog pozdrava. Zatim nastupa faistiki mar, crnokouljai tre i u isto
vrijeme propagiraju svoju ideologiju (jo jedan briljantan Felinnijev
humoristini element). Pribliavaju se kameri, prelazei iz srednjeg u blii
plan. Kamera u bliskom planu, naglaavajui njihovo uzbuenje paradom,
dolazi do ene u faistikoj odori koja, trei, nastavlja govor svoga "druga":
"Ovaj prekrasan entuzijazam ini nas tako mladima, a prastarima u isto
vrijeme. Faizam je pomladio naa srca s sjajnim idealima koji su prastari".
Fellini neprestano dodaje groteskne elemente u paradu kako bi ju ironizirao.

Dinamika i uzbibanost je postignuta pomicanjem kamere (vonjom) unazad

dok faisti tre. Kamera se tada vraa na paradu, prikazujui naratora ovjeka s poetka filma - kako prolazi kroz rulju (kamera je dinamina - prati
ga dok tri i govori). Dok parada traje, kamera naglo pokazuje kuu
Biondijevih. Polutotal omoguava nam da pomnije promotrimo njihov dom
izvana, a naglo statina kamera stvara kontrast mirnoe s ludilom parade.
Majka Miranda je zakljuala vrata kue kako Aurelio, njen mu,protivnik
faizma ne bi sluajno otiao na paradu. Bliim planom istaknuta je komina
scena gdje Miranda uzima muu kravatu kako nebi otiao na paradu. Parada
na glavnom trgu i dalje ne jenjava. Djeaci i djevojke izvode pravu predstavu
za Mussollinija, a velika slika njegove glave izdignuta je nasred glavnog trga,
dok joj djeca kliu s pukama i crnim zastavama u rukama. Djeca i "obini"
gledatelji parade su, ironino, prikazana u srednjem planu kako bi se
prikazali kao "bezizraajna gomila", dok su faistiki generali svi odreda
priblieni kameri. U istoj toj gomili nalazi se i debeli Ciccio, Tittin prijatelj iz
razreda. On opet sanjari o Aldini, iluzije ga obuzimaju to se pojaava
pribliavanjem kamere njemu, od srednjeg plana sve do krupnog plana koji
pokazuje njegovo sretno, zamiljeno lice. No, cijelom scenom dominira upravo
velika Duceova glava, to vraa radnju filma na njene suptilno iskazane
politike staze.

4. SEKVENCA "Stric Teo" - (http://www.youtube.com/watch?v=8_rY1gai6xY)

1:07:38Ova je sekvenca definitvno meu najkominijim dijelovima filma. Zapoinje
scenom mentalne institucije gdje stric Teo stoji s jo nekoliko bolesnika kraj
iane ograde. Zahvaljujui srednjem planu koji na trenutke skoro prelazi u
polutotal, moemo zamjetiti okruenje - oronule zidove ustanove i strica Tea i
ostale "luake" kako nepomino stoje. Statina kamera znak je, u ovom
sluaju, da je ustanova ustvari njihova svakodnevica. Vidjevi Titta, pone
veselo skakati poput manijaka i otri iza. Titto preuzima ulogu naratora, koja
traje skoro do kraja filma. Obitelj Biondi eka strica u koiji ispred ustanove,
dok se Teo oprezno pribliava, pozdravljajui prvo Titta, zatim svoga brata, i
naposljetku svoga oca, kojeg u filmu vidimo prvi put, zbog ega je vjerojatno i
pozicioniran najblie kameri. Vonja koijom zapoinje, uz Teov blesavi pogled
i neprestane doskoice obitelji. Kamera ih snima do pola tijela, a iako se radi
o dinaminoj radnji (vonji), kamera je statina i postavljena horizontalno,
kako bi se naglasila prirodnost njihovog dijaloga. Prikazana je ruralna kua na
selu u polutotalu, oita je razlika od prolih scena (snimanih u gradu).
Najintenzivniji dio scene svakako nastupa kada se Teo popeo na vrh stabla.
Obitelj u panici dolazi vidjeti to se dogaa, a Teo stoji na najvioj grani
viui: "elim enu!! elim enu!" Kamera pokazuje vrh stabla, snimajui iz
donjeg kuta, kako bi se radnja preusmjerila na Tea i njegov ispad.

Bespomona obitelj se prikazuje snimana odozgo, dok je stablo na koje se

Teo popeo neprestano u centru panje i kamere.
Uzalud,itava obitelj jedan po jedan, pokuava spustiti strica sa stabla, no on
ih gaa kamenjem u glavu uporno viui kako eli enu. Na izmaku snaga, i u
kominom stanju sloma ivaca Aurelio ga odlui ostaviti na stablu i poziva
obitelj da odu kako bi nagovorio Tea da sie. Centar se preusmjerava s stabla
na koiju u koju obitelj ulazi i bezuspjeno se pretvara da ide i ostavlja
poludjelog strica. Kamera sve snima iz gornjeg rakursa, i u srednjem planu
(karakteristinom za prirodni ljudski vid) kako bi se doarao Teov kut gledita.
Ve pada mrak, i na scenu stupaju doktori, ini se, vie zainteresirani za lijepo
imanje nego za jadnog Tea koji ve pet sati stoji na stablu. On je sada
prikazan u polutotalu, i dalje intenzivno vritei istu "parolu". No, im
patuljasta sestra (ipak je ena) doe po njega da ga spusti, on mirno silazi, a
doktori ga vode nazad u ustanovu.
Na kraju, doktor zakljuuje: "A to napraviti, jedan dan je normalan, a drugi
ve nije. Ba kao svi ljudi!" Dok izgovara Aureliu ovu reenicu, prikazan je u
bliem planu, zbog znaaja izreenog. Teo i bolnika ekipa prikazani su pak u
polutotalu, a kamera ih polako prati kako nestaju autom , to nam naznaava
kraj sekvence.

5.SEKVENCA - "Gradiscino vjenanje"( http://www.youtube.com/watch?

v=8_rY1gai6xY 1:58:00)

Kao i poetna sekvenca, i zavrna opet poinje pahuljicama koje su rasprene

po ljudima, prikazanima u totalu. Pribliavanjem kamere (nagli prelazak u
"blizu" dok kamera snima Gradiscu i vjenanici) ubrzo saznajemo da su
uzvanici na svadbi. Kamera je dinamina i prelazi s kuta na kut, to daje na
dojmu slavlja.
Tittini prijatelji su tu, ale se i tre po posjedu.
No, kada su prikazani u srednjem planu, zamjeujemo da Titte nema.
"Neka va brak,mladenko i mladoenjo, bude sretan u Battipagliji!" sveenik je zakljuio ceremoniju a uzvanici oduevljeno pljeu i viu:
"Gradisca se udaje i odlazi!"
"Naa Gradisca je nala svoga Gary Coopera! Iako je Gary kauboj, a Matteo
karabinijer, ljubav ostaje ljubav! ivjeli mladenci!"
Pahuljice su se razletjele po imanju, a sveanost je u kulminaciji, uzvanici
prikazani u polutotalu tre dok kamera ide za njima, a atmosfera podsjea na
atmosferu s parade.
Gradisca je zaboravila baciti buket, no njezin mu samo eli to prije otii i
odvesti je, pa ju neprestano uvlai u auto dok se ona pokuava pozdraviti.

Posljednji puta uzvanici su prikazani u bliskom planu.

Djeca razdragano tre za autom dok upravo vjenani par odlazi u nepovrat.
Kamera je vrlo dinamina i prati ih sve do trenutka dok auto ne zamakne iza
brda, to naznaava kraj. Tmuran dan u potpunom je kontrastu s itavom
ceremonijom. Kamera se sve vie udaljava prikazujui ljude kako su se
razmilili svojim kuama.
Djeaci i djevojke tre traei svoju novu zanimaciju: "Hoemo li ii pecati u
luku? Titto? Nasso? Ma gdje li je Titto?"
"Otiao je.." (kamera se usporava udaljavati, a sekvenca zavrava
zatamnjivanjem kadra.)
ZATO JE FELLINI VELIK REDATELJ?
Film "Amracord" iz 1973. je jedno od najzapaenijih djela slavnog talijanskog
redatelja Federica Fellinija. Sama rije "amarcord" mogla bi se
najjednostavnije prevesti kao "moja sjeanja". Fellini je radnju smjestio u
Rimini (svoje rodno mjesto) 1930. godine, za vrijeme dolazaka faista na
vlast.
Film je, meu ostalim nagrada, osvojio i Oscara za najbolji film na stranom
jeziku. Radnja prati nekoliko ekscentrinih itelja Riminija kroz vrijeme prolaznost vremena tokom filma iskazana je kroz obiaje, tradicije i kroz same
likove u filmu, uz dozu groteske i humora i Fellinijevom karakteristinom stilu.
Fellini je posebnu pozornost posvetio likovima i njihovim karakteristikama.
Vrijeme prolazi, no ne mijenja ljude. Mijenja samo prilike. Pahuljice u
poetnoj i zavrnoj sceni nagovjeuju nove poetke.
Radnja filma, koja je u pojedinim sekvencama vrlo dinamina, naglaena je
pokretima kamere (vonjom unaprijed, unazad, brzim pomicanjem,
polaganim prelaenjem preko likova). Fellini nije pretjerivao s pribliavanjem
kamere usred bitnih radnji - dapae, neke od kljunih scena prikazane su iz
daljeg plana kako bi se pojaala prirodnost. Jedino je u faistikoj paradi
naglaavao detalje, no u tome i lei itava filmska pria Amaco
Pokreti kamere nisu predvidljivi.
Rakurs je najee koriten kada se gledatelju eli predoiti tua toka
gledita.
Elementi prirode su vrlo bitni u filmu - upravo nas okolina smjeta ravno u
tridesete u Italiji - ruralna podruja, stare graevine, koije...
Igrajui se s elementima groteske, crnog humora, motivima Italije i naivne
djeake seksualnosti, Fellini je uspio na nekarakteristian nain odlino
opisati itav jedan period u povijesti Italije s gledita "malog ovjeka" djeaka koji je tada proivljavao svoje najbolje godine, godine prelaska iz
veselog djetinjstva u odrasli svijet, to je konano dolo na vidjelo poslije
smrti njegove majke. Taj emotivni trenutak poetak je djeakove dobrodolice
u svijet odraslih, poetak njegova shvaanja svega oko sebe. Fellini ne koristi
grandiozne likove ni grandiozan filmski jezik i stil. On kroz obian razgovor i

kroz prirodu pokuava doarati to vie realnih situacija iz ivota, koristei

humor i neoekivane dogaaje kao alat zadravanja panje gledaoca. Koristi
naraciju iz usta djeaka, kao i iz usta nasuminih naratora, kako bi se
usporedilo Tittino vienje svijeta, ali i situacija u Italiji.
Zbog toga moemo rei da je on uistinu velik redatelj, koji je pribliio
povijesne dogaaje tridesetih u Italiji obinom ovjeku vie nego ijedan
redatelj dotad!