Predava: Doc. Dr.

Bogdan Pajovi

BRODSKA MEDICINA

ALKOHOL, ALKOHOLIZAM I DROGA

Student: Duko Simovi

Index br. 46/05

Alkohol i alkoholizam
Zavaravanje da se u svakom trenutku moe prestati piti vodi u alkoholizam, progresivnu,
hroninu bolest koja se moe lijeiti, ali ne izlijeiti jer oporavak traje cijeli ivot. Alkoholiari
se jo uvijek neopravdano smatraju slabiima, a ne bolesnicima.

Krivac u postocima
Kamo ide aica
Deset godina ivota manje
Jetra - rtva zbog funkcije
Razaranje mozga - tjelesno i duevno propadanje
Od munine do ira
Srce trpi i boluje
Bolesne bebe, sterilitet, impotencija

Kada pie upravlja ivotom

Razliiti putovi - ista tragedija
Nesretne i bolesne obitelji
Lijeenje - bolnica i klubovi lijeenih alkoholiara
"Ne pijem" od sada do vjenosti
Kako organizam reagira na alkohol
Testiranje odnosa prema piu

U Evropi se popije 50 posto cjelokupne svjetske proizvodnje alkoholnih pia. Oko 15 posto
odraslih mukaraca pati od alkoholizma, a jo toliko ih je na najboljem su putu da postanu
alkoholiari. Pije i sve vie ena i mladih.
Pijenje alkoholnih pia proireno je po cijelom svijetu, iako koliina, obiaji i navike pijenja, variraju od
zemlje do zemlje, od desetljea do desetljea. U naoko "veseloj" povijesti alkohola i alkoholnih pia,
nekoliko poprilino dugih i mranih poglavlja, prepunih crnih drutvenih, gospodarskih i zdravstvenih
statistika, zauzima alkoholizam i problemi vezani uz prekomjerno pijenje.
Alkoholna pia dio su civilizacije. Proizvode se ve tisuama godina, gotovo od roenja ovjeanstva.
Najprije su, u razliitim civilizacijama i na svim kontinentima, bila rezervirana za rituale, obrede i
njihove sudionike. Babilonci su poznavali pivo, Perzijanci, Kinezi i Arapi "esticu". Uzgoj groda i
proizvodnja vina poeli su prije vie od 6000 godina na junim obroncima Kavkaskog gorja i proirili se
na cijeli svijet. Pretkranske su civilizacije raj zamiljale kao mjesto gdje vino (ili kakvo drugo
alkoholno pie) tee u potocima. U srednjem vijeku, kada je usavrena destilacija, alkohol je nazivan
"vodom ivota". Na tom putu, od "svetog pia", namijenjenog odabranima, do svakodnevne pojave,
zaboravljena je injenica da je alkohol zapravo psihotropna droga. U odreenoj dozi, naime, tijekom
kraeg ili duljeg uzimanja, na poseban nain djeluje na duevni ivot, na pojedine ili sveukupne
elemente psihikog ponaanja.
Za veinu suvremenih ljudi pijenje je lako dostupna, "rekreativna" aktivnost, povezana s oputanjem,
drutvenim dogaajima ili slavljem. "Popiti koju" nije samo rekreacija - mnogi se poslovi sklapaju i
potvruju aicom. Reklamne poruke zasipaju prosjenog potroaa sa svih strana, a 0,6 posto
cjelokupne svjetske trgovine odnosi se na alkohol i alkoholna pia. Njihovi proizvoai sponzoriraju
kulturne priredbe i sportske susrete.
U Europi, gdje ivi samo 12 posto svjetskog stanovnitva, godinje se po pije 50 posto cjelokupne
svjetske proizvodnje alkoholnih pia. Prema nekim podacima oko 15 posto odraslih mukaraca pati od
alkoholizma, a jo toliko ih pojaano pije i na najboljem su putu da postanu alkoholiari. Pije i sve vie
ena ili se barem sve vie o tome govori, a dobna granica prvog susreta s alkoholom sve je nia.
Mladi tumae opu prihvaenost alkohola kao neto pozitivno, uzor i obrazac ponaanja.
Danas su alkoholna pia uobiajen, svakodnevni proizvod dostupan svakome tko moe za njega dati
novac u prvoj trgovini iza ugla. No, pri podizanju ae da bi se nazdravilo kakvoj prigodi, poesto se
zaboravlja ono to svjedoe statistike - upotreba alkohola povezana je sa svim vrstama kriminala,
prometnim nesreama i nesreama na poslu, samoubojstvima i ubojstvima. Alkohol nemilice uzima
ivote, razara obitelji i baca na dno one koji ne znaju stati.
Alkoholizam je definiran kao poremeaj karakteriziran udnjom za alkoholom, uz razvoj ovisnosti.
Treba ga razlikovati od pijenja koje je samo pojaano, problematino, slabo kontrolirano ili socijalno
neprihvatljivo. Pritom se ne smije smetnuti s uma injenica da brojni problemi vezani uz alkohol potiu
iz zloupotrebe alkohola osoba koje nisu alkoholiari.
Izreka kae - "Najprije ovjek uzima pie, zatim pie uzima pie i na kraju pie uzima ovjeka". I
moda je najtee znati u kojem je trenutku pie uzelo ovjeka.

Krivac u postocima
Aktivni sastojak svih alkoholnih pia je etilni alkohol ili etanol, koji proizvode stanice kvasca djelujui
na ugljikohidrate u vou i zrnju. Tri su tipa alkoholnih pia:

Pivo koje se fermentira iz zrnja i sadri od tri do est posto alkohola,

Vino koje se proizvodi fermentiranjem voa i najee sadri 2 do 4 posto alkohola. Jaa vina sadre
dodani alkohol, od 8 do 20 posto,
estoka pia napravljena destiliranjem alkohola koja sadre 40 do 50 posto alkohola,

Pijenje razliito djeluje na razliite ljude, a jednaka koliina alkohola moe na razliite naine djelovati na
istu osobu u razliitim okolnostima,
Koliina: Vie alkohola, logino, ima jai uinak. Pivo, vino ili konjak imaju jednako djelovanje, vana je
koliina,
Tjelesna teina: Tei ljudi manje su pogoeni istom koliinom alkohola,
Spol: ene imaju vie masnoe i manje vode u tijelu nego mukarci, zato e ena imati vie razine
alkohola u krvi nego mukarac iste teine koji je popio istu koliinu pia. ene imaju manje enzima
alkoholne dihidrogenaze koji prerauje alkohol u elucu, zato se kod njih vie alkohola apsorbira izravno
u krvotok,
Oekivanja ili stavovi: Osjeaj koji osoba oekuje da e se javiti zbog pijenja alkohola, vjerojatno e
alkohol zaista proizvesti. Vjerojatnije je da e se onaj tko oekuje da e se napiti ponaati ili osjeati
pijano. U jednom istraivanju grupi redovnih potroaa dato je bezalkoholno pie za koje je reeno da
sadri alkohol - vei dio ispitanika tvrdio je da se napio.

Rijetki ili povremeni potroai alkohola, opeg dobrog zdravlja, ini se, ne trpe negativne uinke
pokoje aice. Ali kako netko moe biti siguran da se uivanjem u piu ne izlae otrovnim dozama
potencijalno smrtonosne droge?
Troi li se alkohol u velikim koliinama vrlo brzo poinje se osjeati njegova otrovnost. On je prije
svega strana tvar u tijelesnom metabolizmu. Akutni izraz njegove otrovnosti je mamurluk koji osjeaju
oni koji su previe popili, a koji nestaje kada alkohol nestane iz tijela. No, dugotrajnim pijenjem,
otrovnost alkohola postaje izraena kroz alkoholizam i bezbrojne probleme u svakom djeliu ivota.
Za razliku od ugljikohidrata, masti i bjelanevina, koje ljudsko tijelo moe proizvesti, alkohol se unosi
izvana i ne stvara se nigdje u tijelu. On je, uvjetno reeno, hrana, jer daje tijelu golem broj kalorija.
Ipak, nije hranjiv jer osim "istih" kalorija, ne daje tijelu gotovo nikakve potrebne hranjive tvari, vitamine
i minerale. Veina hrane priprema se za probavu u elucu, tako da se prehrambeno vrijedne tvari
mogu apsorbirati u crijevima. No, 95 posto alkohola apsorbira se izravno kroz stijenke eluca ili
dvanaestnika.
Nekoliko je imbenika koji utjeu na brzinu apsorpcije alkohola:
Pia s veim postotkom vode, kao pivo, absorbiraju se mnogo sporije,
Hrana, posebice masna, odgaa apsorpciju,
Pjenuava pia ubrzavaju pranjenje eluca u tanko crijevo, gdje se alkohol mnogo bre apsorbira,
Psiholoko stanje onoga tko pije (umor, stres) te individualna tjelesna kemija nepredvidljivo utjeu na
apsorpciju alkohola.

Kamo ide aica

Iz krvotoka alkohol ulazi u svaki dio tijela koji sadri vodu, ukljuujui i velike organe - mozak, plua,
bubrege i srce, te se rasporeuje podjednako unutar i izvan stanica. Samo 5 posto alkohola izlazi iz
tijela kroz dah, mokrau ili znoj, ostalo se oksidira ili prerauje u jetri.
Kada stigne u jetru:

Djelovanjem enzima alkohol se prerauje u fazama, dok ne ostanu samo ugljini dioksid i voda,
Prerauje se vrlo sporo, a nepreraeni alkohol putuje po tijelu. Alkohol unesen u dva pia prije veere
(oko decilitar koktela) prisutan je u tijelu u veoj koliini, 3 do 4 sata kasnije),

Odmah nakon pijenja, alkohol dolazi do mozga gdje:

stimulira i uzbuuje, najprije proizvodei euforiju
"sputa" i umiruje
anestetizira
izaziva hipnotiko stanje i san
Alkohol brzo otputa "konice" i smanjuje mo pravilne procjene. Osoba koja pije moe postati
prijateljski raspoloena, brbljavija, otvorenija. Izraz "opustiti se uz aicu" ponajbolje opisuje taj uinak.
Seksualne konice takoer mogu popustiti, to alkoholu daje ugled afrodizijaka - no ona je lana jer
alkohol unitava seksualnu funkciju i izvedbu, ak i spolnu elju.
Poveana upotreba alkohola moe stvoriti dvostruku osobu - raspoloenje i euforija mogu se vrlo brzo
pretvoriti u agresivnost i okrutnost. Radikalne promjene raspoloenja (od euforije do samosaaljenja)
takoer su tipine posljedice djelovanja alkohola.
Alkohol djeluje na motorne sposobnosti, funkcije miia, produuje vrijeme reakcije, djeluje na

percepciju dubine i noni vid. Kako su sve te sposobnosti nune za, primjerice, upravljanje vozilom,
ak i male koliine alkohola mogu utjecati na vonju. Zato pie i automobil nikako ne idu zajedno.
Alkohol utjee i na funkcije srca i plua, usporava disanje i krvotok. U nekim sluajevima, blokira li
alkohol disanje u potpunosti, moe nastupiti smrt. No, sreom, do toga rijetko dolazi jer tijelo izbacuje
alkohol povraanjem ili pak pijana osoba padne u komu prije nego to koliina alkohola dosegne
smrtonosnu dozu.

Deset godina ivota manje

Alkohol oteuje jetru, sredinji ivani sustav, gastrointestinalni trakt i srce, unitava vid,
krvotok, seksualnu funkciju... Opada imunitet, slabe kosti i miii. Alkoholiari koji ne prestaju
piti smanjuju oekivano trajanje ivota za 10 do 15 godina.
S obzirom na to da alkohol vrlo lako prodire u svaki organ i svaku stanicu tijela, raznoliki su uinci
kronine zloupotrebe alkohola.
Goleme doze alkohola ulaze u tjelesne tekuine i ukljuuju se u metabolizam u svakoj stanici. Alkohol
oteuje jetru, sredinji ivani sustav, gastrointestinalni trakt i srce. Kod alkoholiara koji ne prestaju
piti smanjuje se oekivano trajanje ivota za 10 do 15 godina.
I nije to sve - alkohol oteuje vid, seksualnu funkciju, krvotok, uzrokuje probleme s prehranom,
zaostajanje vode u tijelu, vodi upali guterae i problemima s koom (akne srednje dobi), iri krvne ile
u blizini povrine koe, pa se pojavljuje karakteristina mrea kapilara i "raspucali nos". Slabe kosti i
miii, slabi imunitet.

Jetra - rtva zbog funkcije

Kako se alkohol prerauje u jetri, ona je najizloenija oteenjima, a tete mogu biti nepopravljive.

masna jetra - stanice jetre ispunjene su nenormalnim masnim tkivom to poveava jetru
alkoholni hepatitis - stanice jetre natiu, upale se i odumiru
ciroza - na mjestima propalih stanica stvara se nekorisno oiljkasto tkivo koje ometa protok krvi kroz
jetru. Njezine funkcije slabe, esto s fatalnim posljedicama.

Bolesna jetra:
ne moe pretvarati prikupljeni glikogen u glukozu i tako smanjuje sadraj glukoze u krvi, pa dolazi do

hipoglikemije
nedovoljno isti krvotok i nedovoljno uklanja lijekove, alkohol i mrtve crvene krvne stanice
ne moe proizvoditi u (za probavu masti), protrombin (zagruanje krvi i spreavanje modrica) i albumin
(za odravanje zdravih stanica)

Alkohol u jetri onemoguuje proizvodnju enzima ukljuenih u probavu, pa organizam tee iskoritava
masnoe i bjelanevine, a oteana je i apsorpcija A, D, E i K vitamina. Smanjena proizvodnja enzima
uzrokuje i proljev.

Razaranje mozga - tjelesno i duevno propadanje

ak i umjereno uzimanje alkohola djeluje na spoznajne sposobnosti, dok velike koliine onemoguuju
opskrbu mozga kisikom, to je mogui uzrok "zacrnjenja" ili alkoholne amnezije tijekom pijanstva.
Alkohol unitava strukture i funkciju sredinjeg ivanog sustava, ometajui sposobnost primanja i
odailjanja informacija. Stanice mozga propadaju i mozak se razara. Smanjuje i proizvodnju
serotonina, endorfina, prirodnih "opijata", to moe biti povezano sa stvaranjem ovisnosti.
Neuroloki poremeaj nazvan Korsakovljevom psihozom najtei je, i naalost nepopravljiv, oblik
umnog propadanja alkoholiara, u kojem su udruene upale ivaca, polineuritis i vrlo izraena
slaboumnost (demencija). Simptomi tog stanja su amnezija, gubitak kratkotrajnog pamenja,
dezorijentiranost, halucinacije, dvoslike, gubitak kontrole miia. Moe nastati i agresivnost,
antisocijalno ponaanje, depresija i tjeskoba.
Alkohol i depresija izrazito su povezani. Mnogi depresivni ljudi mogu postati alkoholiari jer
neraspoloenje i tjeskobu pokuavaju "izlijeiti alkoholom". Pritom, mnogo toga u ivotu alkoholiara

djeluje na poveanje depresije i loeg raspoloenja, pa se stvara zatvoreni krug iz kojeg je teko
pobjei.
Alkoholna mahnitost ili delirium tremens bolest je koja obino nastaje poslije prekomjernog pijenja i
prestanka pijenja - nemir, tjeskoba, noni strah, znojenje, proljevi, drhtanje ruku, prvi su znaci. Nakon
njih pojavljuju se vidne halucinacije, uz vrlo izraenu podlonost utjecajima drugih, a bolesniku se
esto i priviaju dogaaji iz svakodnevnice. Nakon nekoliko dana zapada u dubok san iz kojeg se budi
iste svijesti i bez sjeanja na bunilo. Delirij je esto izazvan nekom tjelesnom boleu, posebice
upalom ili ozljedom, te opom iscrpljenou. Delirium tremens opasno je stanje i bolesnika treba
svakako lijeiti u bolnici.
Jo je jedan poremeaj u kojem se pojavljuju halucinacije vezan uz alkoholizam - to je alkohol na
halucinoza u kojoj bolesnik pri punoj svijesti uje glasove koji ga obino grubo prekorijevaju zbog
naina ivota i ponaanja. Najee su to glasovi poznatih, pa ih bolesnici prijavljuju policiji ili tue
sudu. Bolest zahtijeva dugotrajno lijeenje.
Alkoholna ljubomora ili alkoholna paranoja nastaje kod brojnih alkoholiara. Za bolesnika je nevjera
partnera mogua u svakom trenutku, na svakom mjestu, a njegova uvjerenja temelje se na nestvarnim
i nemoguim opaanjima i pogrenom zakljuivanju. Takav bolesnik moe biti i opasan za okolinu jer
pod utjecajem bolesnih misli moe poiniti kazneno djelo - nerijetki su naslovi u novinama poput "Pijan
pokuao ubiti suprugu".

Od munine do ira
Goleme koliine alkohola mogu dovesti do upala u ustima i drijelu, te elucu, pa ak i izazvati rak u
tim dijelovima probavnog sustava, posebice kod alkoholiara koji pue. Alkohol poveava razine
enzima koji u elucu slue za probavljanje hrane, a posljedice mogu biti garavice, munina, gastritis i
ir.
eludac kroninog alkoholiara gubi sposobnost primjerenog pomicanja hrane i izbacuje je u
dvanaesnik, tako da dio ostaje u elucu. Zbog toga je probava loa, a esto je i povraanje. Alkohol,
takoer, moe izazvati upalu i probleme u crijevima.

Srce trpi i boluje

Umjereno pijenje (aica dnevno) moe biti dobro za srce, tvrde strunjaci, no bezbrojne loe strane
pijenja nadvladavaju doborobit. ak i aica moe izazvati nepravilne otkucaje srca. Onima koji
previe piju prijeti vea opasnost od visokog krvnog tlaka, sranih udara i aritmija, te svih drugih
sranih bolesti. Alkohol moe dovesti do kardiomiopatije (bolesti sranog miia). Prestanak pijenja
pomae oporavku.

Bolesne bebe, sterilitet, impotencija

Kod ena su uinci pijenja alkohola pogubniji nego kod mukaraca. Uz druge zdravstvene probleme,
ukljuuju i poremeaje menstrualnog ciklusa i nestanak seksualne elje, ak i sterilitet. I kod
mukaraca mogu izazvati isti problem, kao i impotenciju.
ene koje piju tijekom trudnoe riskiraju zdravlje neroenog djeteta. Alkohol prolazi kroz posteljicu i u
krvi djeteta isti je postotak alkohola kao i u krvi majke. Djeca ije majke esto ili mnogo piju tijekom
trudnoe mogu imati ozbiljne poremeaje. Amerikanci to definiraju kao fetalni alkoholni sindrom ili
fetalni uinak alkohola. Niska porodajna teina, tjelesne deformacije, srane mane, deformacije
zglobova i udova, te mentalna retardacija dio su tog zastraujueg sindroma. Alkoholizam pojaava i
mogunost spontanog pobaaja, te mrtvoroenog djeteta.

Kada pie upravlja ivotom

Postupno, nekritinim stavom prema pijenju i lanim osjeajem kako se u svakom trenutku moe
prestati piti, postaje se alkoholiarem. Alkoholizam se danas smatra primarnom, kroninom boleu s
genetikom i psihosocijalnom podlogom koja uzrokuje njegovu pojavu i manifestacije.
Tri su teorije koje objanjavaju alkoholizam:

po genetikoj teoriji, alkoholizam je rezultat naslijeene reakcije na alkohol preko gena, kromosoma i
hormonalnih nedostataka;
psiholoka teorija definira alkoholizam kao oboljenje koje nastaje zbog prethodne sklonosti ili pak zbog
osobnosti koja odreuje reakciju na alkohol;
socioloka teorija alkoholizam smatra nauenim odgovorom i tumai da je ovisnost rezultat utjecaja
drutva.

No, prema bilo kojoj od teorija, poznato je da je alkoholizam progresivna bolest koja se moe lijeiti.
Svaki je alkoholiar drukiji, s drugim uzorcima ponaanja, no jedna je osobina zajednika svima - ne
mogu kontrolirati naviku pijenja.
Alkoholizam je bolest od koje podjednako pate ljudi iz svih drutvenih klasa i materijalnih statusa, rasa,
spolova i dobi. Iako ivimo u drutvu gdje je pijenje alkohola drutveno prihvatljivo, alkoholiari se jo
uvijek smatraju osobama upitnog morala. Oni su, smatraju mnogi, tema podrugivanja i saaljenja, a ne
bolesnici.
No, prihvaanjem tog stanja kao bolesti, to je jedini pravi nain, raiava se put do boljeg
razumijevanja, tretmana i oporavka bolesnika. Alkoholizam je, kau strunjaci, poput dijabetesa, moe
se lijeiti, ali ne izlijeiti, a oporavak traje cijeli ivot.

Razliiti putovi - ista tragedija

Alkoholiar se moe postati na mnogo razliitih naina. Neki odmah poinju piti do toke otrovanja i
brzo unitavaju zdravlje i odnose s okolinom. Kod drugih, to je ee, bolest postupno napreduje.
Poinju sa "socijalno prihvatljivim" ponaanjem, odnosno pijenjem, a zavravaju teko bolesni.
U ranim fazama bolesti, alkoholiar postaje brzo ovisan o "osobini" alkohola da utjee na
raspoloenje. Pie ga ini dobro raspoloenim, puna aa smiruje, s njom se slavi, aluje, drui ili
povlai u osamu. Pije se, dakle, "prigodno", ali uvijek - alkoholno pie. Kako bolest napreduje,
alkoholiar ne treba poseban razlog za pie ili prigodu - on treba alkohol koji sada pije svaki dan ili
jednom tjedno u velikim koliinama, najee vikendom.
U toj fazi alkoholiar moe, primjerice, ranije poeti "slaviti" ispijajui nekoliko "brzih pia" u kuhinji ili
naruujui dvostruka pia u restoranu. Takoer, osjea se neugodno tamo gdje nema alkoholnih pia.
No, jo uvijek postoji kontrola - "dovoljna" su dva jaka pia prije obroka, te kasnije od tri do pet tijekom
dana. U srednjoj fazi potreba za piem osjea se od ranog jutra, pa alkoholiar poinje birati aktivnosti
i drutvo koje ima veze s alkoholom. Poveana tolerancija na alkohol popraena je nedostatkom
kontrole, pijanstvima i "rupama" u sjeanju. To su kratkotrajne amnezije koje ne ometaju svakodnevne
aktivnosti (kuhanje ili vonju, primjerice), ali "nedostaju" pojedini trenuci iz razdoblja pijanstva. Takve
"rupe" u sjeanju mogu se pojaviti vie puta tijekom jednog pijanstva, smjenjujui se s fazama
svjesnosti.
Kada se doe do te faze, prvo pie trai jo, a elja za alkoholom poinje spreavati zdrav razum da
radi ono to je socijalno prihvatljivo. Bivi alkoholiari kau - "Prvo pie je ono koje e vas napiti".
Osoba koja pije ne mora se svaki put "napiti do besvijesti", no prije ili kasnije svako "prvo pie" dovest
e do obaveznog napijanja.
U toj fazi alkoholiari postaju potajno posramljeni i zabrinuti zbog gubitka kontrole. Zato uglavnom
neuspjeno, pokuavaju kontrolirati svoje pijenje ili potpuno prestati piti. Mnogi promijene vrstu pia umjesto estokog pia poinju piti pivo. Poneki pokuavaju pobjei od pogubne navike, traei novo
mjesto za ivot, novi posao ili neku drugu "arobnu formulu" promjene koja e promijeniti njihovo
ponaanje.
Negiranje problema karakteristino je za alkoholizam, pa i za ove rane faze. Neprihvaanje injenice
da su alkoholiari omoguava im nastavak pijenja i utiavanje vlastitih unutarnjih sukoba. U zbrci
problema povezanih s pijenjem, alkoholiari krive sve osim alkohola za svoje tekoe. Racionalizacije
pijenja postaju vrlo izraene: nesretne ljubavi, financijske potekoe i problemi na poslu postaju krivci
koji izazivaju potrebu za piem. Ono to alkoholiar ne eli shvatiti i tvrdoglavo odbija injenica je da
pijenje nije posljedica, nego uzrok svih njegovih problema.
Iako alkoholiari tvrde da e im pijenje pomoi u podnoenju umora, napetosti i depresiji, alkohol u
golemim koliinama pojaava te osjeaje. Teko pijenje nosi osjeaje ljutnje, samosaaljenja,
nedostatak samo pouzdanja i bijes - koji se najee, naalost, usmjerava prema obitelji i prijateljima.
I zdravlje je narueno - u ovoj fazi alkoholiar poinje osjeati tekoe sa elucem, manje drhtanje
ruku, povienu toleranciju na alkohol, jutarnje mamurluke i tresenje ruku zbog kojih e, da bi se
smirile, uzeti alkohol ili tabletu za smirenje.
Posijednja faza je ona u kojoj ovjek postaje opsjednut alkoholom, te odbacuje gotovo sve drugo oko
sebe. Pije unato tome to ga partner ili obitelj mole da potrai pomo lijenika. Takve osobe esto
postaju non-stop pijanice. Vie se ne eka prvo jutarnje pie, nego se pije neprekidno. Tada su ve
ozbiljno narueni obiteljski odnosi, posao i zdravlje ve su ugroeni ili ak izgubljeni, ali nita od toga
ne pomae da se prestane piti.
Strah od drugih ljudi i javnih mjesta sve je ei. Trajno kajanje i krvinja utiava se s jo pia. Ciroza
jetre ve se razvila, a primjetni su ozbiljni simptomi ovisnosti kada pia nema. Bez bolnikog lijeenja
nemogue je vratiti se normalnom ivotu.
Ova posljednja fazu, koja je esto kobna, ne bi se smjela ekati. Sreom, veina mukaraca i ena koji
imaju problem s alkoholom prepoznali su ga prije te posljednje faze, prije nego to su izgubili posao ili
obitelj i zdravlje u potpunosti. Alkoholizam moe trajati dugo i najee se razvija godinama prije nego

to se pojavi jasna potreba za lijeenjem, iz zdravstvenih ili bilo kojih razloga. Utoliko ga je vano to
prije primijetiti i zaustaviti - posljedice su manje to se prije pone s lijeenjem.

Nesretne i bolesne porodice

Svi suvremeni pristupi lijeenju alkoholizma naglaavaju vanost podrke branog partnera i
obitelji. Ako partner prua stvarnu i iskrenu podrku, ako alkoholiar koji se lijei moe
raunati na njega, to je dragocjena pomo.
Alkoholizam je pakao, a u njemu, uz onoga tko pije, gotovo uvijek strada i obitelj. Zato brani partneri i
djeca alkoholiara esto imaju ozbiljne socijalne i psiholoke tekoe.
Mnogi partneri alkoholiara pate od tjeskobe, nesanice, napetosti i depresije. esto ih mui jak osjeaj
krivnje ili ljutnje i predbacuju si zbog partnerovih problema, lomei se u pokuajima da zbog okoline
odre privid normalnog ivota. Skrivanje "obiteljskih tajni" tek nakon mnogo godina muke i brige
dovodi do "pucanja" po avovima, koja mogu biti jako bolna.
Zato svi suvremeni pristupi lijeenju alkoholizma naglaavaju vanost podrke branog partnera i
obitelji. Ako partner prua stvarnu i iskrenu podrku, ako alkoholiar koji se lijei moe raunati na
njega, to je dragocjena pomo.
Podrka se ne sastoji samo u odluci da se ode na lijeenje. Ohrabrenje partnera ima kljunu ulogu u
apstinencijskim krizama, ali i u svemu onome to e se dogaati sutra i za 10 godina. Ba kao i
alkoholiar koji se lijei, i njegov brani partner i drugi lanovi obitelji kroz terapiju moraju nauiti
osloboditi se straha od onoga to e biti i kako e biti, te prilagoditi oekivanja realnosti.
Najgore je zapravo kada i obitelj alkoholiara negira problem, djelomino ili potpuno. Iako svjesna
golemog problema koji im prijeti, obitelj moe u poetku traiti isprike za ponaanje alkoholiara. ene
tite mueve ispriavajui se u njihovo ime efovima, prijateljima, kolegama s posla. Plete se cijela
mrea lai da bi se opravdala kanjenja, nedolasci na posao i zanemarivanje obaveza,
nedogovornost. Time se, naalost, titi alkoholiar koji tako ne mora nositi posljedice za svoje
ponaanje. U kasnijim fazama odnosi u obitelji mogu se potpuno unititi. Sva obeanja o prestanku
opijanja se kre, a pokuaji da se partnera natjera da ostavi pie sve su ei. Brani partner postaje
sumnjiav, ljut, nesretan i oajan. Djeca stradavaju, dom postaje mjesto duboke nesree. Alkoholiar
mora sam priznati svoj problem, mora vidjeti da su njegova obitelj i njegov partner nemoni pred
alkoholom i da zajedniki ivot zbog toga postaje nemogu. Zato -to prije treba prestati "pokrivati"
alkoholiara i smiljati isprike za njega. To e ga natjerati da uvidi sve posljedice svojeg ponaanja, a
suoavanje s neugodnom realnosti moda ga moe "otrijezniti".

Lijeenje - bolnica i klubovi lijeenih alkoholiara

Alkohol nestaje iz organizma tek 3 do 6 dana nakon to je osoba koja puno pije prestala piti.
Tada se moe javiti apstinencijski sindrom - poremeaji sna, vizualne i slune halucinacije,
dezorijentiranosti, grevi, epileptini napadaji, delirium tremens praen strahom, groznicom i
znojenjem
Obitelj i prijatelji, prije svega, moraju se prestati nadati da e alkoholiar jednog dana "piti manje" ili
umjereno - alkoholizam uvijek napreduje. to se prije otkrije, ili bolje reeno spozna, alkoholizam, vee
su anse za oporavak. Osoba koja odlui prestati piti moe potraiti pomo u ustanovama koje se
bave lijeenjem alkoholiara. Sustavi lijeenja u cijelom svijetu prilino su slini - obuhvaaju sve
potrebno, od bolnikog lijeenja do klubova lijeenih alkoholiara. Dokazano je najbolje obratiti se za
pomo strunjacima.
Treba znati da alkohol u potpunosti nestaje iz organizma tek 3 do 6 dana nakon to je osoba koja
puno pije prestala piti. Tada se moe javiti apstinencijski sindrom - od poremeaja sna, vizualnih i
slunih halucinacija, dezorijentiranosti, greva, epileptinih napadaja, do delirium tremensa praenog
napadijima straha, groznice i znojenja. I to je jedan od razloga zbog kojeg alkoholiari koji ele prestati
piti trebaju otii lijeniku.
Lijeenje alkoholizma je sloeno i u njegovom je sreditu bolesnik i njegova obitelj. Osnovni oblik
lijeenja je psihoterapija i socijalna terapija, dok se lijekovi primjenjuju iskljuivo u lijeenju
komplikacija alkoholne bolesti.

U ranom oporavku od alkoholizma moe se povremeno pomiljati na pie, posebno u trenucima stresa
ili u vrijeme kada se inae pilo. Iako elja za piem moe postojati, to je prirodni podsjetnik na godine
pijenja i postupno nestaje. este su i promjene raspoloenja - osjeaji obeshrabrenosti i suze, no i to
se s vremenom smiruje.
I zato je uloga obitelji i prijatelja golema. Nuna je panja i strpljenje, podjednako kao i upornost u
lijeenju i posjeti klubovima lijeenih alkoholiara gdje se razmjenjuju iskustva.

"Ne pijem" od sada do vjenosti

Kako bi im se pomoglo u odravanju trezvenosti, mnogim alkoholiarima daje se disulfiram,
koji djeluje na metabolizam alkohola u jetri. Gutljaj alkoholnog pia tada izaziva muninu,
oteano disanje, zamagljen vid i snienje krvnog tlaka. Zato se disulfiram mora uzimati
dobrovoljno.
Kako bi im se pomoglo u odravanju trezvenosti, mnogim alkoholiarima daje se disulfiram, lijek koji
djeluje na metabolizam alkohola u jetri, spreavajui razdvajanje acetaldehida (proizvoda metabolizma
alkohola). ak i mali gutljaj alkoholnog pia dovodi do nakupljanja acetaldehida, pa nastaje munina,
povraanje, glavobolje, problemi s disanjem, zamagljen vid i snienje krvnog tlaka.
Zato osoba koja se lijei mora dobrovoljno uzimati disulfiram i u potpunosti shvaati njegove uinke.
Disulfiram ne mijenja raspoloenje i ne uklanja potrebu za piem. To nije lijek ili cjelovita terapija, on je
dio tretmana. Zapravo, pomae alkoholiaru da se osjea zatienim od alkohola dok ui biti trijezan.
Za sada, "lijeka" ili "lijekova" koji bi izlijeili alkoholizam nema. Lijeenje je dugotrajan proces, koji traje
barem koliko i nastanak bolesti, a pravi i jedini izvor snage i odlunosti je osoba koja je odluila lijeiti
se, te ljudi oko nje. Apstinencija je suzdravanje od uzimanja alkohola - trezvenost je nain ivota.
Oporavak poinje kada zavri bolniko lijeenje i proces je koji traje cijeli ivot.
U razvoju novog naina ivota mnogo toga igra ulogu. Lijeeni alkoholiar trebao bi izbjegavati ljude,
mjesta i dogaaje povezane s pijenjem. Nakon to je neko vrijeme proveo trijezan moe stei nove
prijatelje, nove aktivnosti, hobi.
Umjesto sjedenja za ankom s aom u ruci - treba se kretati, baviti sportom i uivati u ivotu s obitelji.
Nema pravila, nema jednostavnih savjeta - treba ivjeti ivot bez alkohola. I nikada ne pasti u zamku
pomisli da e jednog dana opet moi umjereno piti, jer ovisna se osoba mora suzdravati od alkohola
do kraja ivota. Prestanak pijenja samo je prvi korak u oporavku od alkoholizma. Nauiti ivjeti bez
alkohola trai veliku snagu, hrabrost i upornost. No, milijuni ljudi irom svijeta koji su se uhvatili u
kotac s kobnom "kapljicom" i uspjeli izvui iz pakla alkohola i tek tada zaista poeli ivjeti, svjedoe
da napor vrijedi.

Kako organizam reaguje na alkohol

Jedna no pijanstva:

Stanice jetre mogu se upaliti, a enzimi odlaze u krvotok. Upala najee nestaje nakon nekoliko dana
bez alkohola
eluana stijenka je upaljena, to uzrokuje garavicu i probleme s probavom
Tijelo je dehidriralo, alkohol potie izluivanje vode urinom
Tipina glavobolja mamurluka, uzrokovana otpadnim proizvodima alkohola u tijelu
Loe spavanje, slaba koncentracija i umor
Kratkotrajni problemi s pamenjem

Godine pojaanog pijenja:

Masnoe i druge tvari mogu se nakupiti u jetri uzrokujui poetak bolesti jetre
Postoji opasnost od ovisnosti o alkoholizumu ili ovisnost ve postoji
Trajna upala stjenke eluca vodi eroziji tkiva i mogunosti nastanka ira. ir moe puknuti i ugroziti ivot
Mozak moe biti pogoen, javlja se depresija i tjeskoba, povien osjeaj stresa
Smanjena plodnost i menstrualne tegobe kod ena
Kronian umor i tekoe s koncentracijom
Porast teine, alkohol je bogat kalorijama

Dugotrajno teko opijanje:

Ciroza jetre
Oteenja guterae koja vode dijabetesu
Vei rizik od raka grla, crijeva, jetre, plua i guterae
Oteenja ivaca uzrokuju bol, gubitak osjeta u nogama i rukama
Oteenje sranog miia moe dovesti do sranog zastoja
Visoki krvni tlak
Kod ena vei je rizik od osteoporoze i ranije menopauze
Rane demencije
Strahovi, halucinacije
Anemija zbog nedostatka vitamina

Testiranje odnosa prema piu

Jednostavnim pokusom moe se provjeriti vlastiti odnos prema piu - mjesec dana treba prestati piti,
pa ako se u tom vremenu ne pojave znaci apstinencijskog sindroma (razdraljivost, svadljivost,
nesanica, tjeskoba, drhtanje ruku, te osjeaj kako neto manjka iako se ovjek dobro osjea,) vrlo je
vjerojatno da ne postoji ovisnost o alkoholu. Ovakav bi "pokus" trebalo ponoviti svakih est mjeseci ili
barem jednom godinje. Pritom, treba biti iskren prema sebi u procjeni stanja. A to je uvijek najtee.
Javi li se apstinencijski sindrom, to je siguran znak alkoholizma.

Preneseno iz asopisa "Doktor u kui"

DROGA
Informacije o drogama
Ovde su navedeni primeri raznih psihoaktivnih supstanci koje obino nazivamo drogama, nazivi po
kojima su poznati na ulicama (promenljivi su i razliiti u razliitim sredinama), simptomi koji se
ispoljavaju nakon upotrebe i neke od moguih posledica.
Konoplja
Proizvod: marihuana, hai, hai ulje, sativa od konoplje, Delta-9tetrahidrokanabinol (Delta-9-tetrahydrocannabinol).
Simptomi: promena raspoloenja, sporo razmiljanje, spori refleksi, proirene
zenice, povean apetit, suva usta, pojaan puls, zabludeli pogled, halucinacije.

Mogue posledice: poremeaj pamenja, gojenje, povean rizik od raka,

paranoidne ideje (ideje da su progonjeni, okruzeni neprijateljima), psiholoka
zavisnost, nemogunost samospoznavanja i zastoj psihikog razvoja.

Supstance koje se udiu

Proizvod: rastvarai, aerosol, lepak, benzin.
Simptomi: nerazgovtan govor, poremeena koordinacija pokreta, munina,
povraanje, usporeno disanje.
Mogue posledice: oteenje mozga, bolovi u grudima, miiima i zglobovima,
problemi sa srcem, jaka depresija, zamor, gubitak apetita, bronhijalni gr, rane na
nosu ili ustima, krvarenje nosa, proliv, bizarno i neuraunljivo ponaanje, iznenadna
smrt, guenje.
Sredstva za umirenje
Proizvod: pilule za spavanje, sredstva za umirenje.
Simptomi: pospanost, konfuzija, nedostatak koordinacije, drhtavica, nerazgovetan
govor, smanjen puls, kratkoa daha.
Mogue posledice: strepnja, depresija, uznemirenost, psihotike epizode,
nesanica, promene vida, zavisnost, samoubistvo.

Stimulansi
Proizvod: stimulansi, amfetamin, meta - amfetamin, ritalin, deksamfetamin, tenuat,
ekstazi (MDM - ecstasy)
Simptomi: uzbudjenost, drhtavica, nesanica, znojenje, suva usta, proirene zenice,
mravljenje, paranoja (ideje proganjanja), halucinacije, lomljenje zuba pri
krgutanju.
Mogue posledice: mravljenje, hronini problemi sa spavanjem, visok krvni
pritisak, paranoja (ideje proganjanja), strepnja, nervoza, umanjena mogunost
kontrolisanja emocija, jake depresije, nasilno ponaanje, smrt prouzrokovana
prestankom rada srca ili samoubistvom, oteenje nervnih elija.
Halucinogene droge
Proizvod: el-es-di, (LSD -lysergic acid diethylamide), silocibin, em-di-ej (MDAmethylnedioxamphetamine), pi-si-pi (PCP- phencyclidine).
Simtomi: stanje kao da je osoba u transu, uzbudjenost, euforija (prenaglaena
veselost), ubrzan puls, nesanica, halucinacije, paranoja.
Mogue posledice: poremeena mo rasudjivanja i koordinacije moe da dovede
do poveanog rizika od povreda, samopovredjivanja, napasnog ponaanja,
paranoje, depresije, strepnje, nepredvidljivih ideja.
Opijumi
Proizvod: heroin, morfijum, kodein, metadon, petidin, dilodid, kapanol, em es
Kontin (MS Contin).
Simtomi: onemoalost, pospanost, euforija, munina, zatvor (otezano praznjejne

10

creva), suene zenice, usporeno disanje.

Mogue posledice: zavisnost, prekomerno doziranje, nagle promene
raspoloenje, hronini zatvor, veliki rizik od zavisnosti, smrt izazvana prekomernom
dozom, zajedniko koricenje priceva dovodi do HIV pozitivnosti i hepatitis
infekcije.
Kokain i kristalizovani kokain
Proizvod: Kokain i kristalizovani Kokain.
Simptomi: uzbudjenost, euforija (preterana veselost), priljivost, uzrujanost, ubrzan
puls, proirene zenice, paranoja, uzrujanost, halucinacije.
Mogue posledice: veliki rizik od zavisnosti, nasilno i neuraunljivo ponaanje,
halucinacije, psihoze izazvane kokainom, poremeaji pri ishrani i spavanju,
poremeena seksualna sposobnost, stalni problemi pri disanju, irevi na sluznici,
sputanje nosne pregrade, prestanak rada srca ili respiratornog sistema, grevi.

AUTOR:
PROPAGANDA
Beograd, Vladetina 21a
Tel: (011) 3244-654, (063) 764-620
E-mail: info@drogane.org.yu

11