KOLSKI ODGOJ I LINOST

Linost je trajni skup psiholokih crta i mehanizama unutar pojedinca koji utjee na njegove interakcije i
adaptacije na intrapsihiku, fiziku i socijalnu okolinu. Pod odgojnim sadrajima misli se na odgojno
nastojanje koje moe pridonijeti svestranom razvoju linosti, s ciljem odgoja. Vani su intelektualni
sadraji koji pruaju sposobnost razmiljanja o onom to radimo. Sadraji su daleko kompleksniji od
usvajanja injenica i informacija, oni su podloga za stvaranje sposobnosti misaone prerade, mogunosti
povezivanja uzroka i posljedica i sl. Intelektualni odgoj odreuje se kao proces usvajanja znanja, vjetina i
navika. Dio su kognitivne ali i aktivacije afektivne i psihomotorike sfere. Pruaju uvid u objektivnu
stvarnost kako bi se kreirali vlastiti stavovi i svjetonazori, stoga se nikako ne bi smjeli bazirati na pukom
gomilanju injenica koje ne osposobljavaju odgajanike za misaone procese vieg reda. Sljedei aspekt
odgoja u formiranju linosti je onaj etiki. Vano je svrstati i spolni odgoj u dio etikog kurikuluma u
vidu izgradnje etiko-humanog odnosa prema vlastitoj seksualnosti. Smatra se da je obitelj kljuan i
nezamjenjiv faktor u moralnom formiranju linosti; ivotom u obitelji dijete se priprema za drutveno
sudjelovanje u zajednici. Estetski sadraji djeluju na odgajanikovu emocionalnu sferu, oni pobuuju
estetski doivljavaj i sposobnost za stvaranje. U ovjeku je smisao za lijepim duboko usaen fenomen; od
pasivnog uivanja preko aktivnog stvaranja - glazbe, likovnih djela, plesne umjetnosti. Odgoj u kolskoj
dobi obuhvaa najdue razdoblje organiziranog odgojnog rada na formiranju linosti odgajanika. Odgojem
u kolskoj dobi obuhvaeno je razdoblje djetinjstva i mladenatva, a stvarno trajanje organiziranog
odgojnog rada u kolama je razliito- nekima zavrava nakon osnovne kole, mnogi nastavljaju
kolovanje u usmjerenom obrazovanju. Razlikujemo razvojne faze: srednje djetinjstvo: 6.- 9. godine,
kasno djetinjstvo: 9.- 12. godine i mladenatvo (adolescencija): 12.- 20. ili 21.godine.
PREVENCIJA VRNJAKOG NASILJA
Vrnjako zlostavljanje (bullying) je skup namjernih, negativnih postupaka koji su dugotrajni, usmjereni
na istog uenika od strane jednog uenika ili grupe. Ti negativni postupci ukljuuju ponavljano tjelesno
i/ili psihiko nasilje te izolaciju, a odnos zlostavljaa i rtve uvijek je praen nerazmjerom snaga u moi.
Ovi oblici nasilja rezultiraju smanjenim samopotovanjem, osjeajem nesigurnosti, izbjegavanjem
odlaska u kolu, psihosomatskim tegobama, a dokazama je i poveana sklonost depresiji u odrasloj dobi.
rtve nasilja tipino su anksiozne, nesigurne, oprezne, tihe i osjeljive. Na napade drugih esto reagiraju
plakanjem i povlaenjem, imaju izrazito nisko samopouzdanje i osjeaju se glupima, neuspjenima te
posramljenima. U koli su osamljeni i izolirani, a obino nemaju bliskog prijatelja u razredu. rtve mogu
biti i djeca s posebnim potrebama koja nailaze na nerazumijevanje i izolaciju od strane vrnjaka, esto su
to i ona djeca koja se po neemu izdvajaju od ostalih kao to su npr. nova djeca u razredu, nadarena
djeca, djeca nieg socijalno-ekonomskog statusa, djeca iz druge etnike skupine i djeca rtve obiteljskog
nasilja. Dvije su grupe nasilnika- oni koji koriste nasilje kao samoobranu i hranjenje vlastitog ega i oni
koji vide sebe i svoje potrebe kao jedini relevantni socijalni faktor. Strategija kole protiv nasilja treba
poivati na tome da je svatko obavezan potovati i zatititi prava drugih, nasilje je neprihvatljivo i ne
dozvoljavamo ga, usmjerava se na zaustavljanje ponaanja osoblja, uenika i roditelja koja toleriraju i
tako omoguavaju nasilje, osigurava jasnu i nedvosmislenu definiciju nasilja tako da nema dvojbe i
subjektivne interpretacije o neprihvatljivom ponaanju, razlikuje i odvaja dvije vrste nasilja
nasilnik/rtva nasilje i nasilje koje izvire iz uobiajenih sukoba, usmjerena je i na uenike i na odrasle.
Sadri preventivnu i interventnu komponentu. Ciljevi prevencije vrnjakog nasilja: poveanje
osvijetenosti o vrnjakom nasilju i proirenje znanja o problemu, postizanje aktivne ukljuenosti
strunih suradnika, nastavnika i roditelja, definiranje jasnih pravila protiv nasilnikog ponaanja i
pruanje podrke i zatite zlostavljanoj djeci te specifian rad s djecom nasilnicima, sustavno djelovanje
na obitelj, zajednicu, sustav i itavo drutvo . Uspjena prevencija ne ukljuuje samo pojedinca, ve
njegovo cjelokupno okruenje.
DISLEKSIJA I DISGRAFIJA
Rije disleksija se koristi kao openiti termin za poremeaje koji ukljuuju potekoe pri uenju, itanju,
tumaenju rijei, slova i drugih simbola. Najprikladnija definicija- disleksija je razlika u procesuiranju koju
mogu iskusiti svi ljudi neovisno o dobi, koja je esto popraena potekoama u itanju i pisanju te moe
imati utjecaj na kognitivna podruja kao to su npr. pamenje, brzina procesuriranja, vremenska
organizacija, organiziranje uenja i samo uenje. Najee se disleksija vidi pri itanju gdje dolazi do
gutanja rijei (izostave zadnje slovo ili zasnji slog: pripovijetka pripovije), premeu se slova (rob bor),
zamjenjuju se slova (sada mada), krivo izgovaraju rijei jer ne mogu pretvoriti pisano u govoreno (mesti
metlom mesi melom), esto je takvim ljudima zbog premalih slova ili razmaka cijeli tekst neitak te da im
se slova preklapaju. Osim potekoa pri itanju, esto se manifestira i kroz potekoe pri pisanju: s
prebacivanje misli u tekstove ili pak pri stvaranju smislenog i povezanog teksta. Pomo disleksiaru:
koristiti jedan od ''standardnih'' fontova, vei razmak, to vie boja. Disgrafija se najee javlja zajedno
s disleksijom, no mogui su i sluajevi tzv. iste disleksije, a jo ei i iste disgrafije. Disgrafija je
sloen poremeaj koji, uz tekoe u ovladavanju pisanja, ukljuuje i nedostatke razvoja odreenih
komponenti usmenoga govora, emotivnu nezrelost kod djeteta kolske dobi te nedovoljnu formiranost
odreenih predintelektualnih funkcija. Moe se javiti zbog odreenih nasljednih predispozicija i nasljednih
imbenika tijekom razliitih faza djejeg razvoja te zbog neadekvatne metode poduavanja djeteta (npr.
kod ljevorukosti).Vrste: Prema uzrocima- tri vrste disgrafije: nasljedna disgrafija, tekoe u pisanju

uzrokovane djelovanjem vanjskih nepovoljnih imbenika na dijete u razvoju te kombinirani oblik koji je
ujedno i najei uzrok disgrafije. Prema stupnju izraenosti postoje takoer tri vrste disgrafije: laka
disgrafija, izraena disgrafija i agrafija (potpuna nesposobnost pisanja). Prema dominantnom
sindromu dijelimo na: fonoloke disgrafije, jezine disgrafije, vizualnu te motoriku disgrafiju.
Disgrafiari ine specifine pogreke koje stalno ponavljaju; ponavljanje i mnogobrojnost specifinih
pogreaka kljuna stvar u prepoznavanju disgrafije. Tri su tipa pogreaka i svaki taj tip pokazuje da je kod
djeteta nedostatno formirana odreena vjetina. Tipovi greaka: pogreke na razini slova i sloga, na
razini rijei te na razini reenice.
SEKSUALNI ODGOJ
Seksualni odgoj- stalno, namjerno utjecanje na razvoj seksualnih motivacija, izraajnih oblika i
obrazaca ponaanja, kao i stavova i miljenja o pozitivnim i negativnim seks. iskustvima kod djece,
mladei i odraslih. Njegov razvoj se do sada razvijao u 2 faze. Granica izmeu ta dva perioda je
pojavljivanje Freuda koji svojim novim postulatima poljuljava dotadanja uvjerenja i uenja. Spolni
identitet vana je spona seksualnog odgoja. On se moe definirati kao postojano doivljavanje spolne
pripadnosti. Spolni hormoni odgovorni su za prenatalnu diferencijaciju spolnih organa, te mogu
maskulinizirati ili feminizirati mozak, stvarajui dispozicije koje e biti u skladu s nekim stereotipima o
spolnim ulogama. Meutim, smatra se da u razvoju spolnog identiteta, osobina linosti i preferencija,
socijalno uenje moe prevladati mnoge prenatalne dispozicije. Postoji vie stajalita o tome to oblikuje
spolni identitet. 1. Psihodinamska teorija -S. Freud tumaio je stjecanje spolnih uloga procesom
identifikacije. Vjerovao je da spolni identitet ostaje fleksibilan sve do razrjeavanja Edipova, odnosno
Elektrina kompleksa, u dobi od 5-6 godina. 2. Socijalno-kognitivna teorija- stjecanje spolnih uloga i
spolnih razlika tumai se procesima identifikacije, socijalizacije, te uenja promatranjem. 3.Teorija
spolnih shema- Sandra Bem zaetnica je ove teorije. Ona tvrdi da naa kultura polarizira odnose
mukaraca i ena. Ova je tema veoma kompleksna, jer seksualni odgoj kao takav nije iskljuivo problem
roditelja ili iskljuivo na odgojno-obrazovnim ustanovama. Kako bi seksualni odgoj imao utjecaja, treba
postojati sinergija izmeu kole i doma, roditelja i predavaa. Roditelji bi trebali podravati ono to djeca
naue u koli, tepruiti ivotne primjere tamo gdje je to potrebno.Problem je, naravno, u tome to
seksualnost dio drutva slabo razumije, te to postoji otpor prema edukaciji. Tu nije pitanje samo znanja,
ve i oblikovanja osobnosti i morala. Jako je bitno ne zatvarati vidokrug djeci, jer to moe dovesti do
problema u kognitivnom, emotivnom i socijalnom ivotu.
GRAANSKI ODGOJ (GO)
Graanski je odgoj povezan sa demokratskim drutvima, u demokratskim se zemljama razvila potreba
za takvom vrstom odgoja. Graanski odgoj tei odgajanju graana, eli stvoriti participativne graane, jer
oni su temelj demokratske vlasti te prema tome moraju biti upoznati s funkcioniranjem takve vlasti. to
se tie ukljuivanja predmeta Graanski odgoj i obrazovanje u kolski sustav, jedinstvenog modela
njegove integracije jo nema. Meutim, zahvaljujui projektu Vijea Europe o razvoju kompetencija za
demokratsko graanstvo, graanski odgoj polako poinje pristizati u nacionalne kurikulume, posebice u
zemljama lanicama Europske unije, koja eli da njeni graani budu ukljueni i da participiraju u
drutvenoj, politikoj i kulturnoj zajednici. Graanski e se odgoj dovesti i u vezu s hrvatskim kolstvom.
Graanski se odgoj u kolama provodi na 3 razine pristupa: a) razina nastavnoga plana i programa
graanski odgoj funkcionira kao poseban kolski predmet; b) razina kurikuluma razina cjelokupnog
ivota i djelovanja kole; c) razina meupredmetne integracije povezivanje nastavnih tema i sadraja
ukljuenih u razliite nastavne predmete. Ciljevi: Najprije je to poticanje i stjecanje osobnoga iskustva ,
moralni odgoj koji zapravo tei razvijanju moralnih osobina u uenika, toleranciji, potivanju ,
intelektualni odgoj, razumijevanje podataka vezanih uz probleme koje je potrebno rjeavati. Strukturu
kurikuluma graanskoga odgoja i obrazovanja ine 4 ciklusa:
1. ciklus usmjerenost na uenika kao odgovornog i aktivnog graanina razredne, kolske i lokalne
zajednice
2. i 3. ciklus proiruje se uenjem za graanina hrvatske domovinske zajednice
4. ciklus postignua iz prava tri ciklusa se nadopunjuju uenjem za graanina europske i
meunarodne zajednice.
ILLICH: DOLJE KOLE
Illicheva knjiga Dolje kole predstavlja snanu kritiku postojeeg sistema kolovanja diljem svijeta.
Ivan Illich iznosi radikalno liberalno stajalite o modernom kolskom sustavu. Prema njemu, klasine kole
su autoritarne i represivne institucije koje pretvaraju ljude u moderne proizvoae i potroae te razvijaju
konformizam i poslunost, umjesto da potiu razvoj vjetina i kritikog miljenja, kole se bave pukim
gomilanjem injenica. kolovanje koje se, prema njemu, ne bi smjelo poistovjeivati s obrazovanjem.
Zamjerka modernom kolovanju je to da ne potie pojedince na istraivanje, stvaranje i poduzimanje
inicijative te samostalno razvijanje svojih sposobnosti i talenata. kolovanje se predstavlja kao vrijedna
roba koju treba konzumirati to vie. Problem je to kola ui uenike da brkaju proces i sutinu. Mijea se
i nastava s uenjem, prelazak u vii razred s obrazovanjem, dobivanje diplome sa strunou, lijeenje s
brigom za zdravljem, socijalni rad s boljim ivotom zajednice, policijska zatita sa sigurnou. Illich se
snano protivi tome da kolovanje bude samo sebi cilj. Najvea obmana kolskog sustava je da znanje

najveim dijelom proizlazi iz nastave, dok ustvari najvei dio znanja ljudi stjeu van kole. Drutvu je
potrebno raskolovanje, tj. ukidanje institucionaliziranog kolovanja kakvog poznajemo u modernim
drutvima. Alternativa koju Illich nudi je stvaranje jednog novog stila obrazovnog povezivanja ovjeka i
njegove okoline koju on naziva mree s povoljnim prilikama za uenje. Valjan obrazovni sistem bi trebao
imati tri cilja: svi mu mogu pristupiti u svako doba ivota; treba ovlastiti sve oni koji ele prenijeti znanje
da nau one koji ele stei to znanje i treba pruiti priliku svima koji imaju pitanje da ga javno iznesu.
REVOLUCIJA U UENJU
Revolucija u uenju temelji se na osam glavnih uvjerenja: 1. Svijet brzo hrli prema temeljnoj povijesnoj
prekretnici; 2. Mi ivimo revoluciju koja mijenja na nain ivota, naine komunikacije, miljenja i
napretka; 3. Ta revolucija e odrediti kako emo, ako emo uope, mi i naa djeca raditi, zaraivati za
ivot i u potpunosti uivati u ivotu; 4. Po prvi je put u povijesti danas gotovo sve mogue; 5. Vjerojatno
tek jedna od pet osoba, ak i u razvijenijim zemljama, zna kako se okoristiti tom olujom promjena; 6. Ako
ne naemo odgovore moe se dogoditi da elita od 20% ljudi raspolae s 60% prihoda svake nacije, dok
e najsiromanija petina ljudi raspolagati samo s 2% tog prihoda. To je provjereni recept za siromatvo,
kolski neuspjeh, kriminal, drogu, oaj, nasilje i socijalne nemire; 7. Kako vi svi dijelili dobrobiti razdoblja
potencijalnom bogatstva, kao protutea informacijskoj revoluciji potrebna nam je paralelna revolucija u
cjeloivotnom uenju; 8. Revolucija koja e svakome od nas pomoi da bilo to uimo puno bre i bolje takoer dobiva na ubrzanju. Prava revolucija u uenju ne odnosi se samo na kolovanje, ona se odnosi
na potrebu da se naui kako uiti, kako misliti, na potrebu za uenjem novih tehnika koje se mogu
primijeniti na bilo koji problem, na bilo koji izazov i u svakoj dobi. Potpuna revolucija u uenju odnosit e
se na mnogo vie toga nego na promjene u kolovanju. Uenje na etiri razine - to je kurikulum koji
naglaava: 1. Samopotovanje i razvoj linosti; 2. Razvoj sposobnosti vanih za ivot; 3. Uenje o tome
kako uiti i kako mislit; 4. Specifine akademske, tjelesne i umjetnike sposobnosti. Trostruka svrha
uenja: 1. Uenje sposobnosti i znanja o specifinom predmetu, te kako se njih moe nauiti bre, bolje i
lake; 2. Razboj opih konceptualnih sposobnosti kako se iste ili povezane koncepte moe nauiti
primjenjivati u drugim podrujima; 3. Razvoj osobnih sposobnosti i stavova koje se takoer lako mogu
primjenjivati u svemu to inimo. Svaka zemlja moe provoditi revoluciju u uenju spajajui ove
elemente: uvesti vrsne programe razvoja male djece i programe roditeljstva, povesti svijet u
interaktivnu komunikacijsku tehnologiju, poveati partnerstvo i inicijativu kola i poslovanja, osigurati
dalekovidno vodstvo vlade. od cjeloivotnog uenja izgraditi filozofiju, graditi na prednostima nacionalne
kulture svake zemlje, poticati uenike da budu i nastavnici i uenici.
SCENSKI ODGOJ
Dramsko-scenski odgoj odnosi se na umjetniki odgoj djeteta koji kao takav pridonosi irem odgoju
i obrazovanju, a pojedincu omoguuje laku prilagodbu. Umjetniki odgoj bitno poboljava kvalitetu
obrazovanja jer omoguuje aktivno uenje, promie opeljudske vrednote, razvija potivanje i suradnju s
lokalnom zajednicom i kulturom, a potie i roditelje pa tako podie razinu motiviranosti za uspjean odgoj
djece. Scenski odgoj pomae pri izgradnji psihosocijalnih i kreativno-umjetnikih umijea kod djece
kako bi potaknuli i usavrili svoje komunikacijske i samospoznajne vjetine. Umjetniki odgoj djeteta, a
kojemu je polazite scenska pedagogija, pridonosi irem i nespecijaliziranom odgoju i obrazovanju te
pojedincu omoguuje laku prilagodbu i to svojim korelacijskim i integrativnim mogunostima. Dramska
pedagogija podrazumijeva skup metoda pouavanja i uenja koje se koriste dramskim izrazom kao
ovjekovom sposobnou kojom se on slui tijekom sazrijevanja i odrastanja. Scenski odgoj kod djeteta
potie matu i kreativnost, pridonosi otkrivanju i razvijanju sklonosti i sposobnosti, formiranju stavova, a
pomae i kod stjecanja i razvijanja drutvene savjesti i njezinih sastavnica kao to su samokritinost,
odgovornost, razvijanje humanih moralnih uvjerenja i razumijevanje meuljudskih odnosa. Iako je
dramski odgoj baziran na razliitim dramskim tehnikama i kazalinim postupcima, za svoj iskljuivi cilj
nema profesionalno bavljenje dramskom umjetnou, nego prije svega odgaja za ivot i namijenjen je
svoj djeci. Cilj je umjetnikoga odgoja, kroz specifine forme dramskoga rada u kojemu sudionici, zajedno
s voditeljima, osmiljavaju dramski svijet, potaknuti kreativnost i razvoj djetetove linosti. Vodei ga kroz
igru arobnim svijetom kazalita dramski pedagog zapravo priprema za ivot. Dramska pedagogija
uvelike pomae u stjecanju sigurnosti i samopouzdanja te pripremanju djeteta za susret s realnou, a
omoguuje intelektualni, estetski, emocionalni, duhovni, moralni i socijalni razvoj linosti djeteta.
TEORIJA NEOBRAZOVANOSTI NESSMANN
K. P. Liessmann u svojoj knjizi Teorija neobrazovanosti u devet eseja problematizira i nadasve kritizira
aktualnu obrazovnu politiku u Europi. Kroz poglavlja analizira medijske pojave poput "Milijunaa" i njemu
sline kvizove kvaziznanja, razmatra seriju neuspjenih reformi obrazovnih sustava, razmilja o maniji
rangiranja i beskrajnim i neplodnim javnim i privatnim debatama o propadanju razine osnovnokolskog i
srednjokolskog znanja. Ve i sam podnaslov knjige sugerira da se radi o zabludama drutva znanja, a ne
o pravom drutvu znanja koje danas politiari diljem Europe tako vole nazivati. Upravo ta nesretna
sintagma drutvo znanja je ono na to se Liessmann najvie obruava i najvie kritizira pokazujui
raznim primjerima iz njemakog i austrijskog kolstva, ali i iz ostatka Europe, da trenutana naziv drutvo
znanja ne moe biti dalje od istine. Liessmann praktiki kritizira cijelu obrazovnu politiku u Europi 20.
stoljea, pa je naravno neizostavna otra kritika bolonjske refome, ECTS sustava bodovanja, PISA

rangiranja kao i cjelokupna opsjednutost rang listama, kvalifikacijama i poboljanjima na samo izvanjskoj
razini, bez stvarne elje da se sustav iznutra zaista promjeni kako bi bio na korist mladim ljudima koji e
jednom zavriti kolovanje, bilo srednjokolskog, bilo ono sveuilino. Ova reenica da naslutiti kakvo
miljenje ima o bolonjskom procesu: Bijeda europskih visokih kola ima svoje ime: Bologna. Liessmann
otro kritizira neprestanu potrebu za reformama i navodi da dananje vlasti srljaju iz jedne reforme u
drugu radei tako opet iznova reforme reformi. Kao mnoge stvari u dananjem drutvu znanja reforme
su postale same sebi svrha. Iako je sam naslov knjige Teorija neobrazovanosti, Liessmann ne daje
nikakvu konkretnu definiciju neobrazovanosti, pa tako ni obrazovanosti, ve za cilj ima potaknuti itatelja
na kritiko promiljanje trenutanog obrazovnog sustava u Europi.
INTROVERZIJA
Rjenik definira introverziju kao 'poniranje u vlastitu nutrinu; okrenutost sebi, zatvorenost prema
vanjskom svijetu, ograivanje od dodira s okolinom; povuenost, osamljenost, a introvertiranu osobu kao
upravljenu samu u sebe, zatvorenu, povuenu, osamljenu,''uvraenu''. Introvertiranost povezuju s
agresijom, neuklapanjem u drutvo pa ak i autizmom. Pojam introverzije uveo je vicarski psiholog i
psihijatar te analitiar C.G. Jung koji kae da interes u introverziji se ne kree prema objektu, nego se
povlai prema subjektu. Ekstraverti se najbolje osjeaju u velikim skupinama ljudi, prodorni su te ovisni
o bivanju u drutvu i uzbuenjima koje ta druenja donose. S druge strane, introverti se doimlju manje
otvorenima i drutvenima (ali nikako asocijalnima), preferiraju samostalne aktivnosti te se najugodnije
osjeaju u manjim skupinama. Introverzija nije isto to i srameljivost jer introverti svojim izborom
preferiraju samostalne aktivnosti u odnosu na drutvene, dok srameljivi ljudi drutvene kontakte
izbjegavaju zbog straha. Djeca koja su dominantno introvertna svoju energiju najveim dijelom crpe iz
svog unutarnjeg svijeta misli, emocija i ideja. Sklona su razmiljanjima i preferiraju samostalne aktivnosti
koje im omoguuju mir i tiinu. U druenjima najvie uivaju u odnosima jedan-na-jedan ili u manjim
grupama, uglavnom bliskih prijatelja. Introvertirana djeca nisu sretna u situacijama ili aktivnostima koje
ih previe stimuliraju. Osjetljiva su na guvu, buku i previe istovremenih aktivnosti. Ukoliko ne dobiju
priliku napuniti svoje baterije time to e provesti neko vrijeme nasamo, mali introverti se osjeaju
iscrpljeno, to se moe iskazivati kao umor ili ivanost, te kroz fizike simptome kao to su glavobolja i
trbobolja. Takoer ne vole niti brzu promjenu aktivnosti. Vole samostalno provoditi svoje vrijeme kako bi
istraivala svoje ideje, razmiljala ili se u potpunosti udubila u odabrane aktivnosti. Mogu se satima igrati
npr. izraujui lutkarsko kazalite ili slaui svoj kolski spomenar i pritom su najsretnija i najoputenija
ako ih se pusti da u tome uivaju sami, bez prekidanja. Takoer vole svoje vrijeme provoditi u smirenoj,
oputajuoj okolini, bez previe vanjskih podraaja.
LIKOVNA PEDAGOGIJA
Likovna kultura ima znaajnu ulogu ve u predkolskom odgoju djeteta. Element vizualnog u
svakodnevnom doticaju s djecom kako predkolske tako i kolske dobi postaje kljunom karikom
komunikacije i nainom izraavanja i afirmiranja sebe. Likovna je kultura kljuna za razvijanje prostornovizualne inteligencije, stjecanje kritikih stavova, izraavanje te izazivanje emocije. Vizualna kultura u
osnovnokolskom pa i srednjokolskom obrazovanju ima za cilj ostvariti sljedee zadatke: razviti
uenikovu likovnu percepciju i likovnu pismenost, otkrivanje razliitih likovnih odnosa i njihovih znaenja
u likovnom izraavanja, razvijanje osjeaja za estetiku i estetsku kritinost (vrednovanjem i izricanjem
vlastita miljenja), spoznaje o sloenosti vizualnih pojava kako u djelima hrvatske kulture tako i na
svjetskoj razini, motivacija uenika da svojom kritinou i sposobnostima estetski unaprijede odreeni
sadraj, razvijanje osjeaja za uenikovu socijalnu okolinu i nacionalne estetske vrijednosti, otkrivanje i
usmjeravanje razvoja likovno nadarenih uenika. Sposobnost spoznaje likovnog jezika nije direktna
posljedica uenikova sazrijevanja ve vizualnog opaanja, likovnog izraavanja, uenja i razmiljanja u
sklopu sistematiziranog sadraja koji to doputa. Nastavni zadaci ovdje imaju kljunu ulogu jer
omoguuju stjecanje i razvoj navedenih sposobnosti. Oni potiu na kreativnost i ukljuivanje usvojenih
matematikih, jezinih, glazbenih i drugih znanja u proces rjeavanja problema odreenog zadatka. S
druge strane, takvi zadaci unose i svojevrsnu raznolikost u sam pristup i metodiku rada jer iziskuju
kombiniranje, slaganje, redefiniranje ili povezivanje ime ponovno potiu na kreativnost i kritinost.
UTNJA ZNALACAGEORGA HANSA NEUWEGA
Treba razlikovati uenje koritenjem podataka i uenje iskustvom; te uenje itanjem i uenje kroz
ivot. Svako djelovanje trebalo bi biti usmjeravano znanjem, a svako znanje relevantno za praksu. Znanje
uvijek zaostaje za umijeem, a artikulacija umijea je nesavrena. Umijee moramo pretvoriti u znanje
koje u. opet moraju pretvorit u umijee kako bi se stvorio pozitivan transfer i cirkulacija. PROBLEM
EKSPLIKACIJE-moe li stru. eksplicirati ono to umije tako jednostavno kao znanje i moe li navesti
pravila svog umijea-ako da, je li to umijee kojim vlada? Ako ne, radi se o nemogunosti verbalizacije (to
nije didaktiki p.). Nemogunost formalizacije nastaje kada osoba (predava) ima neko umijee, a ne zna
ga obrazloiti, dok promatra (predavanja) ima problem ekspl. P. SUBJEKTIVIZACIJE-ak ako ono to stru.
zna/umije moemo prikazati kao znanje, novak mora prenijeti to znanje u osobna uvjerenja i umijee.
P.INSTRUKCIJE-u kojoj je mjeri znanje prikladno za instrukciju umijea? 3 problema: 1.Mogunost
prikazivanja umijea u formatu znanja ima svoje granice (kako dati instrukcije iz smisla za humor)
2.Znalac moe opisati svoje umijee pravilima, ali ona nisu prikladna za instrukcije (fiziari mogu

objasniti pravila vonje bicikla, no to nam ne pomae u samom uenju) 3.Postoje pravila i didaktika
pomagala, ali u. ne ele/ne znaju kako znanje pretvoriti u umijee (uenje stran. jez.) P. MODIFIKACIJEspada pod p. istrukcije. Praksa koju smo prije intuitivno obavljali doivi promjene kada ju definiramo i obj.
uz pomo pravila. 5 sluajeva: a)interferencija/sindrom stonoge-ne moemo istodobno drati predavanje i
cijelo vrijeme razmiljati o pravilima dobrog pred. b)namjera raspolaganja-ne moemo biti prirodni i
spontani u nastavi ako tu spontanost planiramo i prou. c)odlaganje djelovanja i prisilnosti-Prisilni
neurotiar eli sve napraviti sa znanjem i voljom pa ono to napravi ispadne namjeteno.
d)defleksibilizacija-kompetentno izvoditi sloene zadatke znai prilagoditi ih svakom novom ili zadanom
kontekstu. e)dekvalifikacija-odnosi se na velike tvrtke/organizacije koje imaju svoje pisane programe.
Potpuna eksploatacija znanja u tim programima ini org. shvatljivom idiotima, ali je istodobno i preputa
idiotima. 4 funkcije pri preno.pedagokog znanja za izgradnju pedag.umijea:1.sveuili.izobrazba
nastavnika mora teiti inovac.i transcedentaciji postoje. prakse; 2.izobrazba mora iriti perspektive iz
kojih problemi zadobivaju svoj okvir; 3.izobrazba mora ostvariti praksu znatielje, sumnje, preciznog
miljenja, razmilj. i djelovanja; 4.iskustvo postaje didaktiki korisno tek kad se susree sa sposobnou
za miljenje.
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA
UNESCO je 1977. razluio termine posebne potrebe i tekoe u razvoju. Vrste tekoa u razvoju
odreene su Orijentacijskom listom vrsta i stupnjeva tekoa u razvoju, a to su: oteenja vida i sluha,
poremeaji govorno-glasovne komunikacije i specifine tekoe u uenju, tjelesni invaliditet (motorika
oteenja), mentalna retardacija, poremeaji u ponaanju uvjetovani organskim imbenicima ili
progredirajuim psihopatolokim stanjem, autizam, postojanje vie vrsta stupnjeva tekoa u razvoju.
Postoje razlike unutar populacije djece s posebnim potrebama. Takva djeca zahtijevaju posebnu vrstu
pozornosti. Nuna je dodatna roditeljska skrb, ali i skrb zajednice. Vana je i njihova integracija u
obrazovni sustav, kola mora poticati razvoj potencijala svakog djeteta. Edukacijska integracija temelji se
na suvremenim naelima prema kojima se djeca s pp. sagledavaju u odnosu na vrnjake ponajprije u
meusobnim slinostima bio-psiho-socijalnog razvoja, a tek potom u njihovim razlikama. U nastavi esto
dolazi do nesklada izmeu njihovih razvojnih sposobnosti te sadraja (didaktiko-metodikih formi) rada.
Nepovoljna odgojna klima u razredu takoer moe utjecati negativno na uenikov emocionalni i socijalni
razvoj. Prilagoeni program mora se temeljiti na uenikovim sposobnostima, a tek onda na
ogranienjima. Didaktiko-met. postupci koje valja primijeniti: ako je dijete slabovidno, odabrati
najprimjerenije mjesto za sjedenje, omoguiti mu dodatnu rasvjetu, poveane materijale, vee formate
biljenica, omoguiti koritenje diktafona i u pojanjavanju se ne sluiti gestikulacijama, omoguiti u.
dovoljno vremena za pregledavanje materijala i koritenje drugih osjetila. Kod dr. u. valja razviti svijest
o problemima djece s pp, osmiljavati aktivnosti, igre, radionice koje bi potaknule komunikaciju i
empatiju, proiriti uenje o problemu izvan granica razreda, ukljuiti roditelje.
SURADNJA S RODITELJIMA
Veina je roditelja nezadovoljna postojeom (ne)suradnjom s uiteljima, te iskazuju elju za veim
ukljuivanjem u rad kole. Oblici komunikacije s roditeljima: roditeljski sastanci (najei i najuobiajeniji),
individualne konzultacije/informacije (rasprava o individualnim problemima djeteta), pisane poruke
roditeljima (individualne ili bilteni informacija, nii razredi O), posjet domu uenika (privatne i
alternativne kole). Postoje razliiti modeli kojima se mogu opisati odnosi izmeu roditelja i uitelja:
model strunjaka (nadzor uitelja, pasivnost i ovisnost roditelja), transmisijski model (prihvaanje
roditelja kao partnera, negativna strana je pogrena pretpostavka da svi roditelji ele i mogu intervenirati
u radu s djecom), model korisnika (roditelj kao korisnik obrazovnih usluga ima pravo donositi odluke o
djetetovom obrazovanju, ali to moe tetiti profesionalnom pristupu ueniku), zatitniki model (naglasak
je na tome da uitelj odgaja u koli, a roditelj kod kue), model obogaivanja kurikuluma (ukljuivanje
roditelja u nastavu), model partnerstva (uzajamno uvaavanje i potivanje, najpoeljniji oblik suradnje).
Najei izvori sukoba su: razliita iskustva, osjetljivost roditelja na djetetove ocjene, razliite okolnosti
prilikom opaanja ponaanja djeteta, nedostatak vremena roditelja, nejasna oekivanja, nemotiviranost
uitelja. Postoje neobjektivni roditelji, dijele se u kategorije: agresivac (impulzivno reagiranje),
sveznalica (namee svoje ideje i prijedloge), ambiciozni roditelj (priznaje samo izvrsnost), tuibaba
(okrivljavanje uitelja za problem), gnjavator (pronalaenje problema tamo gdje ih nema), pacijent
(stavljanje svojih problema u prvi plan). Dobri odnosi izmeu uitelja i roditelja stvaraju se kontaktom na
poetku k. god., kontinuiranim odravanjem komunikacije, ukljuivanje roditelja u rad k., prikupljanje
relevantnih obiteljskih informacija, naglaavanjem i pozitivnih strana djeteta te
aktivnim sluanjem.
RODNE RAZLIKE
Postoje 2 dominantne struje u objanjenjima naina na koji djeca usvajaju rodne identitete: teorije
socijalnog uenja (bihevioralni pristup-djeca ue rodne uloge prema okolini u kojoj su odrasli; i teorija
uenja po modelu-djeca imitiraju neki njima dostupni model rodnog ponaanja) i teorije kognitivnog
razvoja (naglaavaju djetetov aktivan udio u formiranju vlastitog rodnog identiteta, a koji ovisi o fazama
kognitivnog razvoja u 1. fazi, do 5. god, djeca poinju uavatiti rodne razlike; u 2. fazi, izmeu 5. i 7.
godine, te se razlike konsolidiraju i tada djeca pokazuju najrigidnije shvaanje rodnih uloga; u 3. fazi,

nakon 7. godine, rastue je relativiziranje i fleksibilnost u shvaanju rodnih uloga). Drutvena

reprezentacija odnosi se na skup org. vrijednosti, ideja i praksa karakteristinih za neku drutv. sk.
Pojedinac internalizira reprezentacije karakteristine za drutvenu skupinu kojoj pripada i tako razvija svoj
drutveni identitet. Prema poststrukt. teoriji rodne se razlike djeci predstavljaju kao hijerarh. organizirane
bipolarne suprotnosti (muko je vrjednije nego ensko) koje im pomau u snalaenju u svijetu, a relativno
su rigidne ovisno o stupnju djetetovog kogn. razvoja. kole kao javne institucije djeci posreduju rod kao
skup vrijednosti, ideja i praksi koje se proteu i izvan obiteljskog konteksta. Kada djeca upiu osnovnu
kolu, ve imaju donekle formirane rodne identitete koje su stvorili interakcijama unutar obitelji i
vrnjakim skupinama. Meutim, kola moe imati bitnu ulogu u uvrivanju ili slabljenju rodnih razlika i
identiteta. kolski sadraji i prakse nisu vrijednosno neutralni, ve reflektiraju ekonomske, ideoloke i
politike odnose u drutvu. Razliite feministike teorije su u svojim kritikama rasvjetljavale povezanosti
tih aspekata drutva s obrazovnim sistemom nastojei potaknuti pedagogiju koja u svojim praksama
prihvaa posebnosti, kontradikcije, konflikte i multiple identitete kao karakteristike demokratskog ivota.
EMOCIONALNI POREMEAJI I POREMEAJI PONAANJA KOD DJECE
Emoc. poremeaji i poremeaji ponaanja kod djece dijele se na 2 tipa. Internaliziranim se poremeajima
smatraju oni u kojima djeca imaju problem s pretjerano kontroliranim ponaanjem, te najee najvei
problem predstavljaju djetetu samom. Kod djece se manifestiraju kao neugodni strahovi, stidljivost ili
napetost, a mogu se po slinosti najvie povezati s depresijom ili anksioznou kod odraslih ljudi. Razni
strahovi u djetinjstvu mogu uvelike oteati normalno funkcioniranje djeteta u k. i predstavljati potekoe
u socijalizaciji. U takvim sluajevima ponekad dolazi i do selektivnog mutizma. Depresija je takoer
prisutna, a javalja se i u kombinaciji s dr. poremeajima, dok se ee javljaju i pokuaji samoubojstva,
vei osjeaj krivnje, gubitak na teini ili gubitak teka, te uestalija nesanica. U ovaj tip poremeaja
ubrajaju se i anoreksija te bulimija. Eksternalizirani su oni u kojima djeca imaju problem nedovoljno
kontroliranog (ekscesivnog) ponaanja, te problem predstavljaju okolini u kojoj se nalaze. Deficit
panje/hiperaktivni poremeaj (DPHP) obiljeen je tekoama pri usmjeravanju panje na due vrijeme te
nesvrhovitom i pretjeranom aktivnou. ee se javlja kod djeaka nego kod djevojica, pogaa 3 5%
djece. esto se mijea s poremeajima ophoenja pa je ponekad teko uspostaviti dijagnozu. Poremeaji
opho. pojavljuju se u raznim oblicima, karakterizira ih pretjerana agresivnost, destruktivnost, laganje,
vandalizam i openito krenje drutv. normi ili prava drugih. Neka od rizin. ponaanja mladih su
zlouporaba droga, alkohola i psihoaktivnih tvari, rano stupanje u spolne odnose, naputanje k. i sl. esto
se ulaskom u adolescenciju simptomi poremeaja mogu dodatno razgranati i pojaati. U Hrv. je problem
to u postojeem k. sustavu rijetko primaju adekvatnu pomo strunjaka. Za sprjeavanje razvoja djece
s poremeajima u ponaanju potrebno je uspostaviti partnerski odnos izmeu obitelji, kole i lokale
zajednica, sa k. kao nositeljem partnerstva.
ALTERNATIVNE KOLE:
1. HELEN DORON
Helen Doron Early English metoda dobila je ime po osnivateljici britanskoj jezikoslovki. Najvei
utjecaj na Helen D. imale su Suzuki metoda (Sinichi Suzuki bio je japanski violinist koji je smatrao da
djeca mogu nauiti svirati bilo koji instrument na jednak nain na koji ue materinji jezik) i metoda
Glenna Domana(osnivatelj Instituta za ostvarivanje ljudskih potencijala, bio prvi koji je tvrdio da je rast
mozga dinamian i stalno promjenjiv proces).
Helen Doron kritizira tradicionalne metode uenja stranih jezika jer ne donose zadovoljavajue rezultate
zbog nekoliko razloga:
1. Oekuje se da uenici istovremeno savladaju sve aspekte pojedinog jezika
2. Uenici nemaju dovoljno vremena za individualnu proizvodnju jezika. Na taj nain uitelji
ne mogu razabrati glasove pojedinaca, a uenici ne mogu uti vlastiti glas.
3. Uenici ne dobivaju povratne informacije
4. Zbog navedenih okolnosti nemaju dobar izgovor
5. Strah vodi k neuspjehu
6. Tradicionalni modeli se usredotouju na ispravljanje pogreaka
Helen Doron Early English metoda tvrdi da djeca trebaju uiti strani jezik poput materinjeg najprije bi
trebali nauiti govoriti na stranom jeziku, a tek nakon toga itati i pisati
Helen Doron Early English metoda temelji se na etiri glavna principa:
1. Sluanje zvunih snimaka kod kue: Cilj je stvoriti jednako okruenje kao kod uenja
materinjeg jezika. Sluanje cd-a se odvija dok je djetetova panja usmjerena prema neemu
drugome (npr. za vrijeme igranja).
2. Pozitivno potkrepljenje: Potrebno je podupirati i ohrabrivati dijete.
3. Uenje mora biti zabavno: Nastava se odvija tako da djeca sjede u krugu na podu i vie
nalikuje igri nego uenju. Svaki sat je koncipiran tako da su jednako zastupljeni svi stilovi uenja:
vizualni, auditivni, kinestetiki i taktilni. Gramatika i vokabular se ne ue na tradicionalan nain,
nego kroz igru, pjesme i razliite aktivnosti

4. Sve se temelji na uspjehu: Ako dijete pogrijei, uitelj reagira pozitivno nasmijei se, pohvali
dijete i na kraju ponovi toan odgovor. Dijete se ne osjea loe zbog pogreke, a na kraju ponovi
toan odgovor.
2. SUMMERHILL
- osniva Alexander Sutherland Neill, prva kola osnovana u Austriji. Summerhill mjesto na
kojem se djeca odgajaju u srei, odnosno mjesto na kojem se lijei nesrea. Djeci je dana sloboda
da budu ono to jesu; sama mogu birati hoe li, to i kada uiti ili raditi. Neill polazi od vrste vjere
u mudrost i realnost djece koja rastu u slobodi.
Summerhill je privatna kola internatskog tipa u kojoj djeca provode otprilike osam mjeseci godinje. Broj
uenika ne prelazi stotinu, u dobi su od pet do sedamnaest godina, dolaze iz razliitih zemalja, a ive u
velikoj viktorijanskoj kui s pripadajuim posjedom.
Predmeti koji se pouavaju u Summerhillu isti su kao i oni u konvencionalnim kolama, postoje i razliite
radionice, poput onih za obradu drva i metala, glumakih, glazbenih, informatikih, vrtlarskih,
fotografskih, itd.
Summerhill je samoupravna kola demokratskog oblika.
- istinska ideja i misao vodilja kole je da sloboda podrazumijeva ivot bez ogranienja pravilima
sve dok se ne naruava sloboda druge osobe.
Nastava: u Summerhillu je, kao to se da i naslutiti, posve prilagoena interesima, mogunostima i
potrebama djece - Neill odbacuje i ispite, ocjene i nagrade, koji ine vaan dio tradicionalnog sustava
obrazovanja, jer su, prema njegovom miljenju, suvini i samo ometaju ispravan razvoj osobnosti.
Nastavnici: najvanije je bilo da imaju smisla za humor, da ne izazivaju strah i da ne budu moralisti.
Osobito je naglaavao vanost humora koji kao da je protjeran iz obrazovnog sustava.
Stav Summerhilla prema moralu i tabu temama: Kada se djeci ne bi nametao nikakav moralistiki kalup
ili obuka o seksu, razvijali bi se u zdrave a ne promiskuitetne adolescente. Golotinja nije strana niti
okarakterizirana kao neto loe. Naglaava se prirodnost seksualnog instinkta jer se potiskivanje
seksualnosti smatra opasnim. U Summerhillu ne postoji niti jedan oblik religijske naobrazbe. Moralni
aspekt kazni u Summerhillu ne postoji. Kazne slue kako bi se djeci ukazalo na vanost potivanja tueg
vlasnitva. Kazna je odluka zajednice. Psovanje je prirodan nain izraavanja te je, zabranjivanjem i
marginaliziranjem, djeci postalo jo zanimljivije.
-

Summerhill je u poetku prvenstveno bila kola koja je primala uenike koji su bili izbaeni iz
drugih kola zbog problematinog ponaanja - Neill je najprije koristio terapiju psihoanalize, no
ubrzo je shvatio kako nije psihoanaliza ono to im pomae nego ljubav i sloboda s kojima im je
pristupao. Problematino ponaanje se javlja iz mrnje odnosno rezultat je nedostatka ljubavi,
najee one roditeljske. Temeljna je ideja preuzeta od Homera Lanea koji se bavio iskljuivo
problematinom djecom. On im je pruao ljubav i razumijevanje kako bi oni imali priliku ispustiti
frustracije.
Kao neki od nedostataka njegova pristupa navode se naivnost i idealizam slini onim
Rousseauovim. Osim nekonvencionalnog pristupa odgoju i obrazovanju, spoitava mu se i izostanak
moralnog odgoja djece. Zamjeraju mu i nezainteresiranost za obrazovne metode kojima bi se djeci znanje
moglo ponuditi kao poeljan izbor.
to se tie metode lijeenja slobodom, Neill je i sam svjestan njenih ogranienja, iako je u njenu
uspjenost uvjeren kada je rije o djeci mlaoj od dvanaest godina. Za one starije katkada je prekasno.
3. MONTESSORI
Majke ve u trudnoi moraju voditi brigu o pedagokoj odgovornosti.
Djeca se od odraslih razlikuju po nainu uenja. Djeca imaju tzv. upijajui um, to znai da nesvjesno
upijaju informacije iz okoline i brzo ue o njoj. Takva sposobnost uenja traje otprilike do njihove este
godine. U razdoblju od tree do este godine djetetov mozak i dalje upija, no poinje se pojavljivati i
svijest, ali i djetetova volja.
Unutar Montessori metode razlikujemo nekoliko razdoblja posebne osjetljivosti u razvoju djeteta:
1. razdoblje osjetljivosti za red koje oznaava potrebu djeteta za dosljednou i poznatim kako bi se
moglo lake orijentirati
2. razdoblje osjetljivosti za jezik u kojem dijete, sluajui ljudski govor od roenja do svoje este
godine upija jezik bez ikakve izravne poduke
3. razdoblje osjetljivosti za kretanje tijekom kojeg dijete hoda, tri, kree se na taj nain usavrava
svoje kretanje
4. razdoblje osjetljivosti za drutveno ponaanje - zanimanje za drugu djecu, igra se s njima i
postaje lan grupe
5. razdoblje osjetljivosti za male predmete dijete u dobi izmeu prve i druge godine privlae sitni
predmeti.
6. razdoblje osjetljivosti za razvoj osjetila u kojem e dijete najbolje razviti osjetila ako istrauje
okolinu ivei s odraslima
Posebnu panju pridodaje ivotnoj fazi od roenja do 6 godine koju naziva stvaralakom fazom.

- temeljno naelo pedagogije Marije Montessori a to je POMOZI MI DA TO UINIM SAM.

Doputeno je putem materijala koji pospjeuju djetetov razvoj potaknuti dijete da samo izabere
djelovanje prema vlastitim potrebama.
Drutveni razvoj djeteta Marija Montessori dijeli na nekoliko stupnjeva:
- Prvi nii stupanj traje do tree godine djetetovog ivota, kroz majku dijete se ostvaruje kao
drutveno bie koje prima dojmove oko sebe.
- Za vrijeme drugog nieg stupnja (3 do 6 godina) kojeg Marija Montessori naziva drutvenoembrionalno vrijeme, u vlastitom razvoju i razvoju linosti dijete ima potrebu povezivanja i igranja
sa drugom djecom.
- Trei stupanj djetinjstva karakteristian je za mlade u dobi od 12 do 18 godina. Pubertet je faza
odrastanja u kojem se dijete po drugi put raa kao drutveno bie. Sa 18 godina i svim do tada
usvojenim spoznajama osoba je spremna donijeti vlastitu odluku te time postaje zreo pojedinac.
Najvanija pedagoka naela Marije Montessori:
Potovanje djeteta - djeci treba pruiti slobodu da se razvijaju na najbolji mogui nain i u skladu
sa svojim sposobnostima.
Osposobljavanje osjetila i kretanje - percipiranje svijeta preko svih osjetila
Kako miii pamte - Samovoljni miii su miii iju aktivnost dirigira mozak.
Polarizacija panje - Uoeno je da djeca imaju duboku i apsolutnu koncentraciju
Slobodan izbor
Pripremljena okolina
Rad sa materijalom
Uloga odgajatelja - Odgajatelj pedagog mora pruiti indirektnu pomo djetetu
Montesori-materijal u praksi
- Veinom su izraeni od prirodnih materijala (npr. drvo bojano prirodnim bojama).
- Sve materijale moemo grupirati u etiri osnovne skupine, a to su materijali za vjebe iz
svakodnevnog ivota, materijali za vjebanje osjeta, materijali za vjebanje govora i jezika te
materijali za vjebanje matematike.
- Svi materijali su po odreenom redu smjeteni po policama, djeci u visini oiju te tako ona imaju
mogunost slobodno im pristupati. Od svakog materijala postoji po samo jedan primjerak.
4. WALDORFSKA KOLA
Rudolf Steiner osniva.
ANTROPOZOFIJA se moe shvatiti kao znanost o tijelu, dui, duhu i svijetu. Za razliku od prirodne znanosti
koja objanjava neivi svijet - tvari i supstance od kojih je napravljen, antorpozofija odgovara na brojna
pitanja koja ovjeka zanimaju izvan materijalnog svijeta.
- Sve to je ovdje reeno primijenjivo je na pitanje odgoja
ovjek se sastoji od etiri odvojena dijela: fizikog, eterinog, astralnog i ja. U tom smislu, moemo
rei da prema waldorfskoj pedagogiji, odgajati znai uzeti u obzir ta etiri sastavna dijela ovjekovog
bia.
Waldorfske kole imaju status slobodnih kola, to znai da drava nema utjecaja na programe i
metodiku rada u tim kolama, no financira 60-80 posto rada kole. Ostalo se financira kolarinama, koje
roditelji uplauju prema vlastitim mogunostima, prijateljima waldorfske pedagogije te donacijama nekih
poduzea. kolska godina u waldorfskim kolama traje 34-36 tjedana te se radi i subotom. Postoje 4 vee
pauze u razdoblju izmeu 2 i 6 tjedana, te je kola organizirana u 4 tromjesjeja.
- Stavlja naglasak na umjetniki i radni odgoj, izvoenje glavne nastave po epohama, uenje
najmanje dva strana jezika od poetnih razreda, te na euritmiju kao jednu od bitnih sastavnica
odgoja / waldorfska pedagogija potie mlade da uvjebavaju sviranje najmanje jednog
instrumenta; redovita tjelovjeba koja se njeguje od treeg razreda
Euritmija poiva na postavkama pravilnog i lijepog usklaivanja pojedinih dijelova neke cjeline, tj. na
harmoninosti govora, glazbe i pokreta
- U waldorfskim kolama udbenici se ne koriste, jer se smatraju sadrajno preuskima za uenje,
nedinaminima i nepoticajnima
- u krugu kole moe se nai i plastenik, gdje djeca brinu o biljkama, mlin za runo mljevenje ita,
mala priruna pekara za peenje kruha te prostor za rad i uenje
- ocjene nisu potrebne, ve se na kraju godine pie izvjee o uenikovom radu te godine.
RAZREDNITVO
- razrednik skrbi o uenicima svog razrednog odjela, komunicira s njihovim roditeljima, zastupa svoj
razred na raznim vijeima te obavlja brojne administrativne poslove
- razrednik mora, uz teorijska i praktina znanja, imati i razvijene socijalne vjetine komuniciranja,
motiviranja i voenja pojedinaca i cijelog razrednog odjela
Osobine razrednika:
~ strunost

~ profesionalnost
~ autoritet
~ pristupanost
~ ljubaznost
~ komunikativnost
~ dosljednost
~ iskrenost
~ tolerantnost itd.
Sat razrednog odjela
- osnovni, neposredni oblik rada razrednika s razrednim odjelom koji otvara mogunost za
osmiljeniji i organiziraniji rad u pogledu odgoja uenika
Neke od tema: spoznaja sebe i drugih, razvoj komunikacije, nenasilno rjeavanje problema i sukoba,
socijalizacija i dr.
- satovi razrednog odjela koriste i za odlazak uenika u prirodu, muzeje, kazalita, razliite ustanove
Suradnja s roditeljima
Razrednik je posrednik i veza izmeu kole i roditelja. Razrednicima je potrebno planirano, trajno sruno
usavravanje kako bi olakali komunikaciju s roditeljima - To mogu postii na nekoliko naina: uspostaviti
komunikaciju na poetku godine, a ne nakon to doe do problema; upoznati to detaljnije obitelj svakog
uenika; komunikaciju odravati tijekom cijele godine, ako roditelji ne dolaze u kolu, treba ih nazvati ili
im napisati pismo, ali nikako ih ne napadati ili optuivati itd.
Postoji nekoliko uobiajenih oblika suradnje kole i obitelji, a to su: roditeljski sastanci, pedagoke
radionice s grupama roditelja, predavanja za roditelje te individualni razgovori s roditeljima.
ODGOJ I ODGOJNI STILOVI
OBITELJ ZAJEDNICA POJEDINACA
U knjizi Biti kompetentan roditelj autorica Ljubeti tu instituciju definira kao zajednicu roditelja i njihove
bioloke i /ili adoptirane djece koji zajedno obitavaju te tvore tri obiteljske pozicije odnosa: mu-otac;
ena-majka; i potomak-brat/sestra od kojih su ovi potonji djeca predkolske dobi. Autorica predlae
dimenzije
prema
kojima
se
mogu
rangirati
roditelji:
zahtijevanje/kontroliranje
i
nezahtijevanje/nekontroliranje. One su neovisne i mogu je velik broj kombinacija meu njima, kao i
kombinacija s drugim drugim dimenzijama rangiranja. Takoer, kombinacija osnovnih dimenzija rezultira
s etiri uzorka ponaanja: autoritativnim, popustljivim (permisivnim), autoritarnim i zanemarujuim
(indiferentnim).
Roditelji koji su naklonjeni autoritativnom stilu odgoja pokazuju toplinu prema djetetu i u skladu s tim
se ogleda njihova briga. Zahtijevaju od djeteta ono to je primjereno za njegovu dob i njegovim
sposobnostima ili su malo iznad toga. Kod popustljivih (permisivnih) roditelja vidljiva je velika
usmjerenost na dijete ijim se potrebama uvijek udovoljava. Oni djetetu pokazuju puno topline,
poklanjaju mu mnogo panje i openito pozitivnih osjeaja. Njih moemo nazvati i toplim roditeljima .
Autoritarni su roditelji vrlo strogi i mnogo zahtijevaju od svoje djece. Disciplinu ostvaruju prijetnjama i
kaznama. Takvi roditelji openito prema svojoj djeci pokazuju vrlo malo topline. Oni cijene poslunost i
tradiciju, a svoje odgojne postupke djetetu ne objanjavaju . Zanemarujui (indiferentni) roditelji su
zaokupljeni sami sobom i ne zanima ih previe to se dogaa s njihovim djetetom. Takvi roditelji
izbjegavaju konstruktivnu komunikaciju sa djetetom i druge stvari su im uvijek bitnije i vanije od
odgoja.
STARI I NOVI ODGOJ JESPERA JUULA
Nekada obitelj kao struktura moi mukarci imaju mo nad enama, odrasli nad djecom. Ta se mo
odnosila na sve razine: politiku, drutvenu i psiholoku. Hijerarhija je bila uvijek ista: prvi je mukarac,
zatim ena (ukoliko nema odraslih sinova), pa sinovi i keri.
Metode odgoja
Starija se ideja temeljila na tome da su djeca poput ivotinja i asocijalna. Zadaa odraslih bila je nauiti
djecu ponaati se u obitelji i drutvu. U novije se vrijeme shvatilo da se djeca raaju kao ljudska i
drutvena bia, te da su odrasli tu kako bi pomogli i omoguili da se dijete tako i nastavi razvijati.
Prkosna dob
Takozvana prkosna dob poinje oko druge godine djetetova ivota. To je onaj trenutak kada dijete poeli
samo neto uiniti, npr. obui se. Po autoru djeca postaju samostalnima, a roditelji prkosni
Pubertet
Rije pubertet neizbjeno ima negativan prizvuk. Juul smatra kako je stajalite da taj razvoj ve sam po
sebi treba biti uzrokom meusobnih sukoba obina glupost. Uestalost sukoba i njihova jaina ovise o
spremnosti roditelja shvatiti da se njegova uloga u ivotu djeteta mijenja, zajedno sa psihikim i
psihoseksualnim osobinama djeteta.
Tinejderska pobuna
Slikovito moemo prikazati ovu dob u nekoliko rijei: pobuna, neovisnost, revolucija, manjak discipline.
Demokratsko meurazdoblje

Nove ideje. Novopeeni roditelji, koji su sami odrasli po starom sustavu poeli su mijenjati odnose
roditelja i djece. Uvidjeli su da djeca imaju pravo na objanjenje situacija, pravo na sudjelovanje u
donoenju nekih odluka itd.
Jesper Juul istie vanost kvalitete interakcijskog procesa u obitelji za zdravlje i razvoj djece, a i
odraslih.. Djeca mogu sudjelovati u interakciji, ali ne mogu biti odgovorna za njenu kvalitetu. Roditelji
mogu zadati djeci malene zadatke, dunosti. Kao jo jednu osobinu nove obitelji, autor nam navodi
vanost ozbiljnog shvaanja djetetovih izjava, elja, potreba, ideja. Nadalje, postavlja se pitanje
potovanje. Autor nam ne nudi odgovor, nego postavlja pitanje je li potovanje neto to mi kao ljudska
bia dugujemo jedni drugima samo zato to postojimo, ili je to neto to svaki ovjek mora zavrijediti.
Koordinate odgoja
Odgoj je etiko zbivanje i zato imanentno ukljuuje sluenje dobru. PierreTeilhard de Chardin navodi da je
ljubav najbitnija pokretaka snaga odgoja. Predstavnici kulturne pedagogije smatraju da je odgajateljski
eros najvaniji u pedagogijskom odnosu. Odgoj mladog narataja egzistencijalno je pitanje ljudske
zajednice jer su mladi narataji budunost.
U skladu s materijalistikom koncepcijom odgoja, u nastavi, forsirali su se materijalni zadaci nastave
te se nastavnikovo djelovanje vrednovalo kroz postignue uenika. Promjenom drutvenog sustava se ta
koncepcija nastoji mijenjati i nastoje se i nastavnik i uenik staviti u centar. J. A. Komensky, jo u 17.
stoljeu, postavio je pravila za nastavnike:
- svaki treba da je takav kakvim eli da su drugi (netko tko nije napredovao u duhovnom razvoju, ne
moe ni potai duhovni razvoj nekog drugog)
- mora poznavati nain kako da uini druge onakvima kakvi trebaju biti (pedagoko- metodika
osposobljenost)
- mora biti pun ara i predan radu (implicira ljubav)
U ljudskoj je prirodi reakcija uvjetovana akcijom, tako da ako djeca reagiraju dobro na nastavnika i
njegovo predavanje, to je u veini sluajeva pokazatelj da je nastavnik imao dobar i topao pristup.
Odgoj se moe prouavati na dvjema razinama- makropedagokoj i na mikropedagokoj razini.
Makropedagoka razina podrazumijeva aspekt drutva i narataja, a u fokus se stavlja prijenos
iskustava sa starijeg na mlai narataj. Odgoj i obrazovanje, kao spoznajne apstrakcije vezuju se sa
stvarnou i imaju prikljuak na iskustvo tek kad se sagledaju na mikrorazini.
Nastava kao odgojno-obrazovna djelatnost ukljuuje dva meuovisna procesa, a to su pouavanje i
uenje. Ti se procesi stapaju u interpersonalnoj komunikaciji objedinjujui aktivnosti nastavnika s
aktivnou uenika i obrnuto. Odgoj i obrazovanje omoguuju meusobno obogaivanje nastavnika i
uenika. Uenje i pouavanje poivaju na suradnji nastavnika i uenika te roditelja.
Ispitivanje pedagoke kompetentnosti roditelja (samoprocjena):
Pokualo se znanstveno istraiti prostor pedagoke (ne)kompetentnosti roditelja djece predkolske dobi s
ciljem utvrivanja polazita za osmiljavanje i izradu programa obrazovanja roditelja jer je kvalitetno
roditeljstvo cilj kojem bi trebali teiti svi roditelji. U djeci je budunost, a interes roditelja bi trebao biti
boljitak drutva u globalu. Cilj istraivanja je pomoi roditeljima u obnaanju roditeljske uloge. Rezultati
istraivanja bit e pokazatelji znaajni za strukturiranje buduih djelotvornijih programa edukacije
roditelja. Istraivanje je provedeno na skupini od 83 para roditelja, tj. 166 roditelja djece predkolske dobi
(vrtike djece) u rasponu od pete do sedme godine ivota. Zakljuak utvrivanjem faktora je sljedei:
Prostor pedagoke nekompetentnosti zauzima: neznanje, nesigurnost, nezadovoljavajui odnos s
djetetom te doivljaj tereta roditeljstva. Prostor pedagoke kompetentnosti roditelja ine: uvjerenost u
odluujui utjecaj roditelja na dijete,odgovornost roditelja i senzibiliteta za roditeljstvo. Ti su prostori
zasebni prostori i meu njima nema povezanosti.
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Podrazumijeva komunikaciju bez rijei. Moe biti vokalna i nevokalna. Vokalna neverbalna
komunikacija ukljuuje ton glasa, glasnou, visinu, tempo, kontinuiranost, dok nevokalna neverbalna
komunikacija ukljuuje geste, facijalnu ekspresiju, udaljenost meu sugovornicima, poloaj tijela, izgled,
dodire. Neverbalna komunikacija u razredu veoma je vana jer uitelj i uenici imaju vie povjerenja
u neverbalnu nego u verbalnu poruku. Neke poruke mogu se implicitno prenijeti posredstvom
neverbalnih znakova, dok bi prenesene eksplicitno bile neprihvatljive. Neverbalna komunikacija vri tri
funkcije. Jedan dio naeg neverbalnog ponaanja usmjeren je reguliranju samog mehanizma socijalne
interakcije, drugi dio se odnosi na izraavanje stavova, a trei je vezan za izraavanje emocionalnih
stanja. Sloenost razredne situacije posebice vezujemo uz uitelja, koji istodobno mora komunicirati s 20
do 30 uenika. Neverbalna komunikacija ne obuhvaa samo mimiku i gestu, ve i odijevanje i sam
prostor unutar kojeg dolazi do komunikacije. Tako se grana neverbalne komunikacije, koja se bavi
prostorom i udaljenou meu sugovornicima, naziva proksemija. Raspored sjedenja u razredu
Individualni prostor uenika u obrascima sjedenja, dobrim je dijelom pod nadzorom uitelja, ali odraava i
karakter uenika. Uenici biraju mjesta gdje e sjediti prema svojim osobinama. Profesori openito
smatraju da su u tradicionalnim uionicama oni uenici koji sjede u prvim klupama aktivniji i eljni
sudjelovanja na satu, a samim time i ugodniji i pristojniji. Najdominantnija i najnediscipliniranija djeca
uglavnom zauzimaju mjesta u zadnjim klupama. Neka istraivanja ukazuju na to da se pri premjetanju

djece privremeno mijenja i njihovo sudjelovanje.. Dodirni kontakti krajnji stupanj smanjenja meusobne
razdaljine i imaju veliku 'mo' kada elimo uspostaviti kontakt s nekom osobom. Rijetke su situacije da
uenici dodiruju profesora jer dodiruje 'nadmoniji'. Situacija je jedino obrnuta kod najmlaih uenika. /////
Neverbalna komunikacija zauzima ak 60% komunikacije, a prepoznaje se u glasu, ekspresiji lica,
poloaju tijela, dodiru, gestama i prostornoj udaljenosti. Oni mogu izraavati pozitivan ili negativan stav,
odnosno hladnou ili toplinu prema sugovorniku. Toplinu izraavamo mekim i blagim tonom glasa,
smijekom, tijelom okrenutim prema sugovorniku i otvorenim gestama, gledanjem u oi, blagim dodirom i
malom udaljenou. Hladnoa se osjea u grubom tonu glasa, bezizraajnom i nezainteresiranom izrazu
lica, neusmjeravanjem pozornosti na sugovornika, izbjegavanjem kontakta oima i dodira. Razlika izmeu
verbalne i neverbalne komunikacije nainjena je jer se misli da svaka od njih ispunjava razliite funkcije.
Verbalna komunikacija, u formi jezika, bolja je za prenoenje logikih ili apstraktnih ideja. Verbalna je
komunikacija svakako temelj odgojno-obrazovne komunikacije, bilo da su rijei priopene usmeno kao
predavanje ili razgovor, ili uz pomo nekog drugog medija koji moe posredovati prijenos verbalnih
poruka (npr. knjiga, mikrofilm,kompjutor).
NAGRADE I KAZNE
Edward Lee Thorndike uveo je pojmove kazne i nagrade poetkom 20. stoljea u psihologiju. On ih je
povezao s adaptacijom pojedinca s njegovim ponaanjem jer se pojedinac suzdrava od ponaanja i
reakcije nakon kojega slijedi kazna, a ponavlja ponaanja i reakcije koje se nagrauju. Socijalno uenje
nagraivanjem i kanjavanjem najei je oblik namjerne socijalizacije, dakle odgoja. Ono se osniva
na pricipu da e pojedinac ponavljati, nauiti i usvojiti one reakcije i sloenije oblike ponaanja koji nalaze
na odobravanje i nagradu, a postepeno e inhibirati i zaboraviti one to su izazvali naugodne posljedice
kaznu. Zato se u strunoj literaturi esto pojmovi kazne i nagrade povezuju s pojmom motivacije. Pri
kanjavanju ili nagraivanju prema Branku P. Sueviu svaki odgajatelj treba biti svjestan nekoliko
osnovnih principa:nitko ne moe i ne smije biti kanjen za ono to nije sagrijeio ili nagraen za ono to
nije zasluio,nitko ne smije biti dva put kanjen ili nagraen za isto,teina krivnje i veliina zasluga
trebaju odgovarati teini kazne i veliini nagrade,nagrade i kazne treba pametno dozirati i prilagoavati
uenikovu trudu i naporu - nastavnici bi trebali sami sebi postaviti skalu uenikih ponaanja koja
kanjavaju i skalu ponaanja koja nagrauju,u odgoju djece i uenika treba postupati nepokolebljivo ne
odstupati od pravila,kazne i nagrade ne treba nepromiljeno dijeliti - ako ne urimo s davanjem kazni i
nagrada, one e biti pravednije i objektivnije,ne smije se kanjavati i nagraivati prema raspoloenju.
Kako ne bi dolo do subjektivnoga kanjavanja i nagraivanja, kako bi kazne i nagrade bile to pravednije
i potenije, korisno je u te procese ukljuiti to vie osoba: ostale uenike, nastavniko vijee, kolske
psihologe i pedagoge, kada se kanjava nije dobro kritizirati uenika, nego se valja osvrnuti na postupke.
Dijete uvijek mora biti svjesno za to je kanjeno ili nagraeno. Kazne mogu biti fizike (tjelesne) i
psihike (moralne). Psihike kazne su neka ponienja, (magarea klupa, stajanje u kutu), moralna
predavanja i vikanje, slaba ocjena, ukor, globa i sl. Slabim ocjenama kao kaznom slue se nastavnici kada
ne mogu odrati disciplinu, a problem je kod takvih ocjena to se iz nastavnoga predmeta ne ocjenjuje
uenikovo znanje, sposobnosti i vjetine, nego disciplina. Ukor je socijalna kazna, ija je primjena
prikladna i jednostavna, a ujedno je prirodna reakcija onoga tko eli eliminirati neki oblik ponaanja.
Postoje i kazne koje se nazivaju globom, a tu spadaju sniavanje ocjene, skraivanje odmora ili
slobodnoga vremena: kanjavanje oduzimanjem ve zaraene nagrade ili dijela nagrade, koje slijedi neko
nepoeljno ponaanje. Nagrade, kao i kazne, mogu biti raznovrsne, a naelno se mogu podijeliti u dvije
skupine materijalne i simbolike. Posebna materijalna nagrada ueniku jest ocjena kao to je radniku
plaa. Ali izvrsne ocjene valja dijeliti paljivo i s mjerom jer bi se moglo dogoditi da uenik otvrdne na tu
vrstu nagrade i poticaja. Tada dolazi do toga da davanjem sve vie izvrsnih ocjena ne dolazi i do
poveanja rada i motivacije za kolu. U drugu skupinu spadaju nagrade (unutarnje, simboline) koje
uenika uzdiu, daju mu osjeaj samopouzdanja, ponosa; nagrade koje djeluju na samoostvarenje.
Postoje i socijalne nagrade koje ukljuuju to da nastavnik ueniku odobrava, iskazuje divljenje, priznaje
vrijednost, da ga pohvaljuje.
AGRESIVNOST I ZLOSTAVLJANJE
Agresivnost: Iz psihijatrijske perspektive agresivno i antisocijalno ponaanje esto se odnosi na
poremeaj ophoenja i poremeaj s prkoenjem i suprotstavljanjem. Psiholoki pristup: dva iroko
shvaena sindroma ponaanja: eksternalizirajui (koji je obiljeen nekontroliranim ponaanjem) i
internalizirajui (koji se oituje pretjeranom kontrolom ponaanja). Zakonski problemi ponaanja esto se
opisuju terminima antisocijalno ponaanje, delikvencija i kriminalitet.Vrste: Otvorena agresivnost
definira se kao otvoreni in sukobljavanja povezan s fizikim nasiljem (primjerice fiziki obrauni, uporaba
oruja s neprijateljskom namjerom). Prikrivenu agresivnost karakteriziraju prikriveni agresivni postupci
koji se dogaaju potajno (primjerice krae, podmetanje poara ili bjeanje od kue).Reaktivna
agresivnost je agresivno djelo koje predstavlja reakciju na neki izvanjski podraaj, dogaaj ili ponaanje.
Taj podraaj moe biti stvaran ili ga je dijete takvim doivjelo. U tom sluaju vanjski podraaj izaziva
veliku koliinu bijesa, koji se zdruuje s impulzivnou, slabom sposobnou usmjeravanja
ponaanja,itd. . O proaktivnoj se agresivnosti govori kada dijete namjerno i planirano koristi agresivno
ponaanje da bi postiglo neki cilj ili dominiralo nad drugim djetetom. Djeca koja pokazuju taj oblik
agresivnog ponaanja esto su mirna i samouvjerena i oekuju da e ishod njihove agresije biti pozitivan.

Izvori agresivnosti: Stres - dogaaj ne uzrokuje agresiju, ali stresni dogaaj aktivira negativne osjeaje
koji se preraeni izraavaju kao srdba i agresija / povreda slike koju pojedinac ima o samom sebi /
reakcija na nepravdu. Djeca sklona agresivnosti nesigurna su, nesretna, orijentirana iskljuivo na sebe
i svoje potrebe. Uiteljeve tekoe kreu se od trenutane iznenaenosti, preko uznemirenosti i
nesigurnosti u situacijama kada se uenik agresivno ponaa, pa do snanih emocija (straha, ljutnje,
bijesa), ak i panike u ekstremno tekim situacijama. Razgovor s roditeljima: Uenikovo agresivno
ponaanje esto je pokazatelj obiteljskog stila rjeavanja problema. Nesreeni odnosi u obitelji est su
uzrok agresivnosti odbacivanje, grubo kanjavanje djece, obiteljski konflikti (brane svae i
rasprava).Potrebno je pouavati roditelje, osobito na roditeljskim sastancima: o vanim spoznajama iz
literature i vlastitim spoznajama steenim u radu s takvim uenicima, o ulozi roditeljskih i obiteljskih
uvjeta u modeliranju agresivnog naina ponaanja, itd.
Zlostavljanje: Zlostavljanje je namjerno, svjesno negativno postupanje s namjerom da se nekoga
povrijedi, s namjerom da se izazove zastraenost, takvo ponaanje ne moe se niim opravdati, moe biti
fiziko i mentalno povrjeivanje, seksualno zlostavljanje i nemaran postupak ili maltretiranje djece ispod
18 godina. Fiziko zlostavljanje Odnosi se na namjerno nanoenje ozljeda djetetu fizikim putem od
strane roditelja ili odraslih osoba, ali i na nespreavanje istog. Djeca koja su fiziki zlostavljana esto
imaju probleme u ponaanju, komunikaciji, nisko samopotovanje, agresivni su i skloniji fizikom
rjeavanju sukoba u odnosu na ne zlostavljanu djecu. Emocionalno zlostavljanje Roditelji trajno
proputaju iskazivanje ljubavi i panje svojoj djeci.Ove situacije uzrokuju gubitak samopozdanja i
samopotovanja kod djeteta, ono postaje povueno i nervozno. Ako je dugotrajnije moe izazvati i
snanije i jae posljedice od fizikog zlostavljanja. Moe stvarati velike potekoe u formiranju uspjenih
veza u odrasloj dobi. Seksualno zlostavljanjeOdnosi se na sluajeve u kojima odrasla osoba prisiljava
dijete da sudjeluje u nekoj seksualnoj aktivnosti, koristei pri tome dijete kako bi zadovoljila svoje vlastite
elje. Ima dugorone posljedice nije problem koji e proi s odrastanjem. Djeca koja su seksualno
zlostavljana mogu odrasti u problematine odrasle osobe koje esto imaju nisko samopotovanje, osjeaj
krivnje i srama. Zanemarivanje Predstavlja nezadovoljavanje djetetovih osnovnih potreba poput
odgovarajue hrane, odjee, uvjeta stanovanja, medicinske skrbi i kolovanja, a roditelj ili skrbnik ima
mogunosti za njihovo zadovoljenje. Isto tako i ostavljanje same kod kue djece koja su premlada da se
brinu o sebi, preputanje djece neadekvatnom nadzoru, nepanja prema emocionalnim potrebama
djeteta, dijete nitko ne slua i ne obazire se na njegove potrebe i elje.
Nasilje meu vrnjacima Uenik je zlostavljan kada je trajno izloen negativnim postupcima od strane
jednoga ili vie uenika. Cyberbullying kao oblik nasilja: poticanje grupne mrnje, napadi na privatnost,
uznemiravanje, uhoenje, vrijeanje, irenje nasilnih i uvredljivih komentara, slanje okrutnih, zlobnih,
katkad i prijeteih poruka..., poticanje drugih da glasaju za osobu koja je, primjerice, najrunija,
najnepopularnija ili najdeblja u koli,provaljivanje u tue e-mail adrese te slanje zlobnih i neugodnih
sadraja drugima, identitet poinitelja skriven nekanjavanje nasilnitva.
EMOCIONALNA INTELIGENCIJA
Sposobnost prepoznavanja, analiziranja i adekvatnog reagiranja na vlastite emocije, emocije
drugih pojedinaca i skupina. Emocionalna inteligencija nije suprotna, ve samo komplementarna
sposobnost u odnosu na racionalnu inteligenciju. Howard Gardner je prvi naveo da postoji sedam
razliitih vrsta inteligencije, a da je emocionalna inteligencija jedna od njih. Pojam emocionalne
inteligencije obradio je Daniel Goleman u svojoj knjizi "Emocionalna inteligencija", objavljenoj 1994.
godine.Vrste sposobnosti koje sainjavaju EI (po S modelu): Percipiranje emocija osnovni aspekt EI koji
omoguuje prepoznavanje emocija kod sebe i drugih kroz geste, ponaanja, facijalne ekspresije, itd. On
odreuje doseg EI utoliko to su ostale sposobnosti ovisne o njenoj razini. Koritenje emocija
upoljavanje naih emocija u svrhu obavljanja razliitih kognitivnih sposobnosti (pamenje, rjeavanje
problema). Osoba s visokom EI odabire onu vrstu radnje za koju je njegovo trenutno raspoloenje
najproduktivnije. Razumijevanje emocija sposobnost prepoznavanja jezika emocija, suptilnih razlika u
emocijama i kompleksnih odnosa meu emocijama kao i promjenu kroz vrijeme. Upravljanje emocijama
Sposobnost regulacije vlastitih i tuih emotivnih stanja u svrhu postizanja odreenog cilja. Prepoznavanje
emocija: Osobe koje bolje prepoznaju vlastite emocije lake prepoznaju i tue (visoka korelacija izmeu
empatije i EI). Preduvjet rukovoenju i samorukovoenju, upravljanju i samokontroli. Vri se u
racionalnom dijelu mozga koji pauzira emocionalni dio kako bi ga izanalizirao (samokontrola).
Emocionalna inteligencija u nastavi:prepoznavanje vlastitih emocija doprinosi tome da ne postupamo u
skladu s osobnim subjektivnim doivljajima koji nisu u interesu djece, omoguava adekvatnije reagiranje
na situacije u nastavi time to prua uvid u drutvene strukture i emocionalne profile djece, Vjetina
usmjeravanja nastave i zadovoljenja djetetovih emocionalnih potreba kao i poticanja onih emocionalnih
stanja koje najvie pogoduju djetetovom razvitku i nastavnom procesu jedne su od temeljnih
nastavnikih/pedagokih kompetencija,Omoguavaju bolje razrjeavanje sukoba te stvaranje optimalnog
obrazovnog okruenja i emocionalne podloge za unutarnju motivaciju za ispunjavanje zahtjeva okoline.
IGRA I ODGOJ
Igra je otvorena praktina aktivnost djeteta (prema Duran,2003). Piagetovi tipovi igre s
objektima:istraivaka igra,kombinatorika igra,simbolika igra. Karakteristike igre: simulativno
ponaanje,aktivnost, ispunjava privatne funkcije, motiviranost. 2 razine igre: spoznajna,drutvena

Spoznajna razina igre: funkcionalna,konstruktivna,simbolika (igre uloga),igre s pravilima. Drutvena

razina igre:promatranje,samostalna igra,usporedna igra,usporedno svjesna igra,jednostavna socijalna
ili povezujua igra,komplementarna i uzajamna igra,suradnika igra. Uloga odgajatelja:Pasivni
promatra-uloga odgajatelja u kojoj on ne sudjeluje u igri i ima pasivnu ulogu,jedno od vrlo loih
ponaanja u ovoj ulozi jeste postavljanje pitanja iz puke formalnosti i stvaranja privida
zainteresiranosti,time odgajatelj najee prekida igru. Osim postavljanja pitanja,nevezanih za igru,
odgajatelj esto postavlja tzv.obrazovna pitanja(agud, 2002.)kojima pokuava igru koristiti za
ostvarenje nekih obrazovnih zadataka i sistematiziranja prethodno steenog znanja. Odgajatelj u ovoj
ulozi poprilino se kree meu grupama pokuavajui stvoriti dojam zainteresiranosti,ali ona je neiskrena
i slui tek radi provjere to djeca rade. Svoju nezainteresiranost odgajatelj opravdava stavom kako djeca
trebaju potpunu slobodu i spontanost u igri. Ravnoduan je prema svim djejim aktivnostima i nema
pohvala. Zainteresirani promatra i suigra-ovu ulogu ini koordinacija i sudjelovanje u samoj igri.
Odgajatelj je sposoban ocijeniti kada je potrebno i u kojoj mjeri ukljuiti se u igru. On izravno sudjeluje u
igri,ali neizravnim pitanjima i prijedlozima navodi djecu na nove ideje i nove radnje ime se igra razvija i
obogauje. Ima dobru,dvosmjernu komunikaciju sa djecom i zna kako ukljuiti i zainteresirati veinu djece
prisutnih. Voditelj i kontrolor-odgajatelj unaprijed odreuje igru i dijeli igrovne uloge. Teme se
interpretira na odgajateljev nain,a ovisno o navici,djeca sudjeluju i posluno slijede svaku odgajateljevu
uputu. ak ako i preuzme ulogu suigraa,odgajatelj ponovno namee svoj tijek igre. Na ovaj nain se
stvaraju nesamostalna,pasivna i nesigurna djeca (agud, 2002.).Knjinice i muzeji: Djeji odjel u
narodnoj knjinici-Tematske radionice(Uskrs, proljee),Kulturno povijesne izlobe,Edukativne igre na
raunalima. kolska knjinica-Primjer dobre prakse,Ljetna kola pismenosti i raunanja. Muzejska
edukacija-Npr. izloba ban Josip Jelai.
HIPERAKTIVNO DIJETE ADHD
Definira se kao poremeaj panje s ili bez hiperaktivnosti a pojavljuje se kod 5 do 7% djece. Simptomi
sindroma ukljuuju potekoe vezane za odravanje panje i kontrolu ponaanja 3 tipa ADHD-a:
Preteito hiperaktivan impulzivan tip:veina simptoma u ovom tipu pripadaju kategoriji
hiperaktivnosti i impulzivnosti,roditelji moraju biti stalno na oprezu kako bi sprijeili nezgode i ozljede. hiperaktivnost se oituje u neuobi. aktivnosti djece: djeca su stalno u pokretu, ne mogu mirno sjediti,
sve diraju, stalno zapitkuju, te imaju panju neprimjerenu dobi,hiperaktivna djeca takoer su nekritina u
prilaenju nepoznatim osobama, te ponekad ustraju u situacijama koje plae drugu djecu, esto prekidaju
rad u grupi, upadaju u rije i ometaju druge u izvravanju zadataka ili esto zaboravljaju ponijeti knjige,
biljenice, pribor, kao to su skloni gubiti svoje stvari. iMamo: Preteito nepaljiv tip: djeca se manje
istiu u svojoj okolini te nisu sklona impulzivnim reakcijama i hiperaktivnom ponaanjem, ali imaju
ozbiljnih potekoa zbog velikog deficita panje i sposobnosti koncentracije, mogu mirno sjediti, ali se ne
mogu koncentrirati na ono to rade, ovaj oblik ADHD-a tee je dijagnosticirati i ee se javlja kod
djevojica, pa otuda i pogreno miljenje da su djeaci skloniji ADHD sindromu.Kombinirani tip s
nepanjom, hiperaktivnou i impulzivnou: veina djece s ADHD-om ima kombinirani tip, zbog
problema s panjom, ova djeca vrlo teko ue te zbog toga mogu imati potekoa s akademskim
uspjehom, ali i s usvajanjem praktinih i motorikih vjetina (kao to su vonja biciklom ili plivanje), ova
djeca mogu imati i potekoa s uenjem govora, to se moe oitovati u potekoama kao kod
ukljuivanja u konverzacije i grupne aktivnosti, posljedice nesposobnosti da se konc., oituju se, ne samo
u podruju obrazovanja i uspjeha u koli, ve i u domeni normalnih, zadovoljavajuih odnosa sa
lanovima obitelji i prijateljima.
NASTAVNIK ? Preferirati tradicionalne tipove zatvorenih razreda pred otvorenim u kojem cijeli auditorij
sudjeluje u vidnim i slunim aktivnostima; preferirati sjedenje naprijed u razredu ispred uitelja; ali nikako
pored prozora jer mu vanjski sadraji mogu odvui panju; uitelj uvijek mora poticati na panju
upotrebljavajui razliite tehnike, glas, svjetlo i dr.; uputa mora biti jasno, dobro artikulirano, jednostavno
konstituirano; nove informacije moraju biti kratke i dane u dobro definiranim reenicama; instrukcije
treba ponavljati, hrabriti dijete da ponavlja, posebno da izrazi ono to misli da je reeno ; prelazak na novi
materijal uvijek mora biti postupan, s polazitem od starog, poznatog materijala tako da dijete stekne
dojam da je sve postupno te e lake tako memorirati; novi materijali moraju se dati na poetku sata,
napisati na plou kako bi itav sat bili dostupni ueniku; djeca s poremeajima panje zamaraju se nakon
nekoliko sati u koli, to dovodi do otklonjivosti panje i slune konfuzije:pomae davanje teih lekcija na
poetku kolskoga dana kao i ono sadraja koji trae vie sluanja; na kraju kolskog dana preferirati
sadraje gdje je dijete ukljueno vie vizualno; ne kanjavajte ga zbog nepanje na satu, nego mu
ponudite primjereniji program; pomo, a ne disciplinske mjere, treba primjenjivati kad god je mogue;
stimulirati uenika da pita, uspostavi pozitivne emocije s djetetom; pohvalite dijete i za minimalan
napredak i stimulirajte ga; ne potiite negativne asocijacije: npr. ne zovite ga imenom i ne opominjite
kada ne slua; radije mu dajte da napie npr. ja vie volim .... nego sluati u koli i zatim o tom njegovu
dopunjenom odgovoru porazgovarajte; vizualnim kontaktom i dodirom usmjerite mu panju na zadatak
koji treba obaviti; saznajte njegove interese i hobije: omoguite mu da se razvija i izrazi u tom smjeru;
redovne kolske zadatke prekidajte aktivnostima koji su iz podruja djetetova interesa; pokuajte
nastavno gradivo kreirati uzimajui elemente iz podruja djetetovog interesa ili povlaei paralelu sa
istim; provodite redovite vjebe motorike i razvijajte opaanje putem kopiranja, izrezivanja, preslikavanja,
a to sve ne moe trajati dulje od 30 minuta; rad treba prekidati i nakon svakog napornijeg zadatka

organizirati zadatak koji je laki ili zadavati neke vjebe motorike; dijete u poetku nemojte ocjenjivati;
nemojte mu dati da ita dulje tekstove; pomognite mu u pisanim zadacima; tolerirajte mu nespretniji i
neuredniji rukopis te kod ocjenjivanja uzmite u obzir i uloeni trud; ne dopustite da dijete bude loe
vrednovano od vrnjaka i na taj nain socijalno izolirano, to dovodi do novih frustracija; pripremite
okolinu, tj. razred na takvog uenika.
KAKO MOTIVIRATI UENIKE
Motivacija je proces pokretanja, usmjeravanja, odreivanja jaine i trajanja nae aktivnosti, to znai da
je nae djelovanje neim potaknuto i utjee na nae ponaanje. Dvije glavne vrste motivacijskih varijabli
su poeljnost ili odbojnost, odnosno averzija. Poeljni ishodi uvjetuju motivacijske naine djelovanja, dok
se od neugodnih ciljeva elimo odmaknuti ili ih u potpunosti izbjei (strah od neuspjeha, kazne, stres,
neugodne situacije). Jedna od najee spominjanih teorija motivacije je upravo teorija hijerarhija
potreba Abrahama Maslowa. On je zakljuio da kada se jedna skupina potreba zadovolji ona prestaje biti
motivator. Takoer smatra da su potrebe nie razine uvjet za potrebe vie razine, tj. da svatko slijedi
hijerarhiju potreba. Osnovne ljudske potrebe prema vanosti: fizioloke potrebe, potrebe za sigurnou
(fizika sigurnost i sigurnost od gubitka posla i imovine), potrebe za povezivanjem , potrebe za tovanjem
(donosi mo, ugled i status), potrebe za samopotvrivanjem (maksimizirati potencijal i postii neto u
ivotu).Intrinzina motivacija sve ono to nas iznutra navodi na aktivnost i odreuje njen smjer,
intenzitet i trajanje. Neovisna je o moguim materijalnim i socijalnim dobicima (uenje motivirano
znatieljom, interesom za sadraj uenja).Nastavlja se i izvan konteksta. Kod uenika prevladava
motivacija usmjerena na zadatak. Ekstrinzina motivacija sve ono to nas izvana navodi na aktivnost i
odreuje njen smjer, intenzitet i trajanje. Ovisi o moguim materijalnim i socijalnim dobicima (uenje koje
za cilj ima stjecanje neke kompetencije nune za postizanje ciljeva kojima se zadovoljavaju ekonomski i
drutveni motivi).Manje je vjerojatno da e se aktivnosti nastaviti izvan konteksta (izvan uionice).Uenik
ima vie orijentaciju usmjerenu na svoje postignue.Ocjenjivanje u kolstvu primjer je vanjske motivacije,
ali jako je bitno, i izuzetno teko, razvijati upravo unutarnju motivaciju koja e uenicima dati osjeaj
zadovoljstva i ispunjenja te ih poticati na ljubav prema uenju i stvaranju. Nagrade djeluju kao snane
motivacije te pokazuju uenicima da su uspjeno obavili zadatke, dok kazne preteno smanjuju zalaganje
zbog ega ih treba paljivo upotrebljavati.Bez motivacije nema ni odgojno obrazovnoga uinka.
imbenici koji na nju utjeu su i psihofiziko stanje uenika, karakteristike nastavnika, nastavni plan i
program, nastavni materijali i tehnologija, utjecaj nastavnika u odgojno obrazovnom procesu (njime se
bavi pedologija). Vano je razvijati kreativnost u nastavi - otkrivanje i stvaranje neeg novog, originalnog,
neuobiajenog i produktivnog. Kako bismo na nastavni predmet pribliili uenicima i motivirali ih za
uenje, moramo stvoriti pogodnu i produktivnu razrednu klimu, npr. organizirati vie aktivnosti u kojima
uenici surauju, obratiti panju na davanje povratnih informacija, u nastavi kontinuirano koristiti ciljeve
usmjerene na uenje, dozvoliti interakciju izmeu uenika...Konflikt motiva javlja se kad se jednom
motivu djelovanja suprotstavi neki drugi motiv pa zbog toga ne moemo poduzeti akciju i postii cilj (za
sukob motiva je znaajno i da su motivi podjednake jakosti i da se njihovo ostvarenje meusobno
iskljuuje).
NADARENI UENICI
Darovitost je neobinost, iznimnost ponaanja koja se ogleda u kvalitetnijem, boljem, znaajnijem
rezultatu ili produktu nego to ga postiu ostali pojedinci sa slinim karakteristikama. Ellen Winner izraz
"darovitost" koristi za opisivanje djece s ova tri obiljeja: prijevremena razvijenost (bre napredovanje od
prosjene djece); inzistiranje da sviraju po svom (via kvaliteta postignua, drugaiji putovi uenja,
samostalnost i samopouzdanje) i ar za svladavanjem (visoka motiviranost, opsesivan interes). Zablude
o nadarenoj djeci:Darovita djeca uspjeti e u ivotu bez obzira pruamo li im potporu ili ne. Darovita
djeca vole kolu i dobivaju dobre ocjene. Izdvojimo li darovitu djecu u posebnu skupinu postat e snobovi.
Darovita djeca dolaze uglavnom iz obrazovanijih i situiranijih obitelji. Darovita djeca nisu svjesna da su
"drukija" dok im to netko ne kae. Darovitu djecu treba zaposliti, inae e postati lijena. Uitelji vole
imati darovitu djecu u razredu. Darovita su djeca dobra u svemu to rade. Posebni programi za darovite
su "elitni". Problemi nadarenih uenika su: Sumnja u posjedovanje nadarenosti - mnogi nadareni
uenici u adolescenciji pokazuju obrasce nevjerice i sumnje u tonost identifikacije te obrasce nedostatka
samopotovanja. Zbog pritiska koji osjeaju iz okoline, nadareni uenici mogu negirati postojanje ak i
vrhunskih sposobnosti.Javno proglaavanje - Dva najea izvora potekoa kod javnog proglaavanja
nadarenosti su etiketiranje i forsiranje. Disonanca - postojanje znaajne razlike izmeu postavljenih
standarda, oekivanja uenika i uspjeha ili uinka. Djetinja elja da zahtjevne zadatke naprave savreno
postaje kompleksna stvar u adolescenciji. Nadareni su naueni postavljati mnogo vie standarde i
oekivanja nego im njihove sposobnosti doputaju. Stres - kod nadarenih uenika do stresa dovodi
potreba za ispunjavanjem vlastitih ili tuih visokih oekivanja, odnosno potrebno je u raznim situacijama
opravdati tu etiketu koja im je dodjeljena. Emocionalni i socijalni problemi - prema nekim istraivanjima
procjenjuje se da ak 20-25% nadarene djece ima socijalnih i emocionalnih potekoa to je dvostruko
vie od obine djece. Navodi se i da su nadareni atipino socijalni i emocionalni: nisu konformisti,
nezavisno razmiljaju, nisu skloni grupama. Problemi u odnosima s vrnjacima - Nadareno dijete ima
nekoliko vrnjakih grupa jer ima razliite interese. Dobno pripadaju svojoj generaciji, no prema veim
sposobnostima pripadaju starijim grupama. Zbog njihovog razvijenijeg apstraktnog miljenja i

"neuobiajenih" interesa, kronoloki vrnjaci esto ih ne razumiju i teko slijede, dok starijoj djeci
najee nisu socijalno zanimljiva ili nisu emocionalno dorasli.Uloge nastavnika u razvoju potencijala
nadarenih:omoguiti pristup izvorima specifinog znanja: donosei mu ili ga upuujui na odreene
knjige, asopise, ustanove: knjinice, muzeje, prirodne ivotne sredine i situacije, drutva, organizacije,
umjetnike ustanove, priredbe, izlobe; omoguiti pristup instrumentima i poduci u njihovoj upotrebi;
razvijati ljubav i trajni interes za odreene aktivnosti i podruja: razgovorima, pokazivanjem iskrene
zainteresiranosti za podruje interesa djeteta i njegovo napredovanje u tom podruju, sudjelovanje u
djejem napretku i pruanjem podrke, savjeta i pomoi u problemnim situacijama; uspostaviti suradnju s
roditeljima darovitog djeteta i ukljuiti ih na irenju i podravanju potporne mree koju je nastavnik
zapoeo; omoguiti djetetu kontakte sa strunjacima iz podruja interesa.Prepoznavanje i
identifikacija ine kontinuirani proces koji obuhvaa itavu populaciju uenika, a pri tome je svaki
uenik stalno potencijalni kandidat za nadarenost kroz sve dobne razine svog cjelokupnog odgojno
obrazovnog razvoja.
PREDAVANJA:
Sustavna pedagogija
-osnovne spoznaje o odgoju
-temeljni problemi vezani uz ovo znanstveno podruje
Svi sve o tome znamo? Pitanje je: razumijemo li taj proces?
-osmiljavanje odgojno obrazovnog fenomena - promiljanje teorija o akciji; teorija u akciji - odnos
izmeu teorije i prakse
-pedagogija se u 19.stoljeu odvaja od filozofije - za to je zasluan Herbert
-na satu, u razredu gledamo sposobnosti, motivaciju, poloaj djeteta u razredu
-socijalizacija se ui u sredini
-odgoj = komunikacija - dijete treba odgojiti tako da se, nakon to mu mi vie ne predstavljamo model
ponaanja i autoritet, ono ponaa u skladu s onim to smo ga nauili
Vijee Europe
-ope prihvaen koncept
-prihvaen metodoloki predloak za dizajniranje kurikuluma
-premijetanje fokusa pouavanja od nastavnika prema studentu
Kompetencije - ope sposobnosti temeljene na znanju, iskustvu, vrijednostima i dispozicijama koje svaka
osoba treba razvijati kroz proces obrazovanja
Prihvaena definicija kompetencije: Dinamina kombinacija znanja, razumijevanja, vjetina i sposobnosti
stavova i odgovornosti koje opisuju ishode uenja obrazovnog programa.
Temeljne kompetencije potrebne za struni razvoj. Nakon toga dolaze strune kompetencije
Kljune kompetencije za cjeloivotno uenje

Europski okvir, Lisabon, 2000.

1.Komunikacija na materinjem jeziku
2.Komunikacija na stranom jeziku
3.Matematika i prirodoslovna kompetencija
4.Informatika kompetencija
5.Meuljudska socijalna i graanska kompetencija
6.Poduzetnika kompetencija, preuzimanje inicijative
7.Izraavanje kroz kulturu, povijest i umjetnost
holistiki, cjelovit pristup (tjelesna, intelektualna i socijalna sfera ovjeka)
to je uloga pedagogije?
Osigurati znanstveno-metodoloku osnovu
Implicitna pedagogija profesionalca daje stvarno stanje stvari to je osobna pedagogija (nai prioriteti
kao pedagoga). To je skrivena pedagogija.
Slika o djetetu koju imamo odreuje nau ulogu profesora i odgajatelja. Ako smatramo da je dijete
nezrelo i nekompetentno, kakvu ulogu implicira takva slika o djetetu?
Slika o djetetu:
Uloga:
nekompetentno,
alati - voditelj (razgovorom do zakljuka)
nezrelo
motivirati motivator i evaluator (svojeg rada)

pojednostavniti tempo analiza pojedinanih stvari.

nee moi
- no to moe imati i negativne konotacije
ime je determinirana naa implicitna pedagogija? Ako ju osvjestimo, manji je nesklad izmeu teorija o
akciji (ono to mislim da radim) i teorija u akciji (ono to zapravo radim).
Implicitna pedagogija determinirana je:
1.sustavom vrijednosti

2.iskustvom
3.oekivanjima od djeteta
4.strunim obrazovanjem
Pedagogija osigurava: znanstveno i kompetentno promiljanje odgojno-obrazovnog rada.
Princip zornosti osnovni didaktini, nastavni princip
-npr.ako uimo voe s djecom, donesemo voe na sat
Princip konkretnosti jasnost na razini djeteta, konkretnost
Pojednostavljivanje od poznatog ka nepoznatome
Pedagogija = znanost o odgoju
gr. PAIS, PAIDOS DJEAK
AGO, AGEIN VODIM
Doslovce: znanost o voenju mladih, nezrelih, nesamostalnih
Paidagogus rob koji je vodio djeake u kolu gdje su tog djeaka pouavali. Pedagog prije nije imao
ulogu uitelja.
Tek u 19.st. teorijsko promiljanje odgojnih postupaka (znanost). Do tada je pedagogija bila praktina,
odgojna praksa bez teorijskog pristupa i prouavala se u okviru filozofije.
Friedrich Herbart utemeljitelj pedagogije kao akademske znanosti
Konstitutivni elementi svake znanosti - predmet istraivanja (koji dio stvarnosti prouava)
- pojmovni sustav znanstvene hipoteze i teorije
- metode istraivanja (naini i putevi kojima
istrauje)
- sustav znanosti (znanstvene discipline i
poddiscipline)
Prije je pedagogija bila praksa, a sada je to znanost sa sistematiziranim znanjem.
Ve u samom odabiru rijei odgajatelja moe se prepoznati tehnika usmjeravanja, modifikacije due i
stupice za uenje koje imaju zadatak uhvatiti djecu i privesti ih na pravi put. (Armstrong)
Autonomija
Emancipacija
Holistiki pristup tj.modifikacije due

intelektualno emocionalno

socijalno

-samostalnost treba razvijati

Temeljna pitanja nastavnika- ne moemo dati recepte, pravila, modele i ablone
Kako raditi? (metode)
to raditi? (sadraji) Zato ba tako raditi? (refleksija i samorefleksija)
to ima u pedagogiji?
Odgoj
Tko se odgaja? Tko odgaja? Do kada traje odgoj? Kojim sadrajima se odgaja? Kako odgajati? Kako
organizirati racionalni sistem kolovanja? to treba znati uitelj? to treba znati svaki roditelj?
-to su teze i problemi o odgoju
Nedoumice postoji li jasna i nedvosmislena definicija odgoja?
-on je multidimenzionalni i interdimenzionalni fenomen
-vidljivi i nevidljivi procesi u njemu vladaju
-vladaju i individualni (odrastanje, rast, uenje) i drutveni procesi (socijalni, kulturni i drutveni)
-odgoj je praktian i konkretan problem svakodnevice
-nerijetko se reducirano shvaa - samo kao intencionalni i sustavno organiziran odgoj
-problem nadmoi odraslih nad mlaom generacijom
-poimanje djeteta kao inferiornog, nekompetentnog
Suvremeno drutvo u odnosu na odgoj
-humanistiki orjentirana pedagogija
-odgoj kao individualni proces razvoja (humanistiko-emancipacijska paradigma pedagogije)
-odnos izmeu tradicionalnog i suvremenog
-odnos izmeu individualnog i drutvenog
-zadovoljavanje potreba pojedinca
Odgoj je sve manje stvar obitelji, a sve vie javno organizirana djelatnost. Djeca u ustanovama poput
vrtia dnevno provode i do 10 sati.
Odgoj esto povezujemo sa procesima uenja, socijalizacije i komunikacije.
Odgoj ima razvojnu i kreativnu funkciju.

-odgajan ovjek mijenja sebe, prirodnu, duhovnu i materijalnu proizvodnju

Kreativna i konzervacijska uloga odgoja su samo naizgled proturjne, a u svojoj biti su komplementarne.
-to je jedan od najsloenijih fenomena drutva
Egoizam vs. Egocentrizam

sebinost
centracija na jedno, na jednu karakteristiku
-stvar je kognitivne relacije, naina doivljavanja
ovjek se raa u odreenoj sredini, kulturnom kontekstu i razvija sposobnosti uenja i djelovanja (ui
kako uiti).
Odgoj je -kljuni proces filogeneze i ontogeneze
-gradacija individualnog razvoja
-gradacija razvoja drutva (raznolika iskustva, njihove stvaralake prerade od strane
pojedinaca, razliite zajednice...)
Konstruktivizam

Sukonstruktivizam
-nadogradnja
-uimo jedni od drugih
-mi kao uitelji postavljamo
djetetu skelu za uenje.
Stvaramo preduvjete.
Jer se svako dijete treba popeti na vlastito brdo.
Prema konstruktivistikoj teoriji znanje je individualna, subjektivna konstrukcija bitno je predznanje,
motivacija i sposobnosti.
Sukonstruktivizam mi gradimo svoje znanje individualno, ali uz pomo svoje socijalne okoline.
Proces uenja je gradbena teorija za sada je prihvaena konstruktivistika paradigma uenja svi
gradimo vlastito znanje.
Znanost to je trenutno najvea vaea zabluda jer se znanstvena spoznaja ne mora poklapati sa
stvarnim stanjem stvari.
Pedagogija znanje o odgoju steeno na temelju pedagokih istraivanja i drutvena i humanistika
znanost.
Nema odgoja izvan drutva i onog odgoja koji ne utjee na individualnog ovjeka, pojedinca.
Antipedagogija pedagogijska teorija koja negira znanstvenu utemeljenost odgoja.
Pristupi odgoju: holistiki i partikularni
Holistiki: ovjek kao cjelovito bie individualno drutveno, prirodno (bioloko) kulturno (duhovno),
sadanjost, prolost, budunost, aktivno i reaktivno.
-ovaj pristup za dijete znai tjelesni, intelektualni, socijalni i emocionalni razvoj i mi sve ovo kao profesori
trebamo razvijati u djece
Holistiki pristup: ovjek je cjelovito, integrirano, slobodno, jedinstveno, nedjeljivo bie
Teorije o tome kako nastaje ovjek
1.Autonomne teorije ovjek je rezultat vlastitog djelovanja
2.Heteronomne teorije ovjek je rezultat vanjskih imbenika
3.Teorije konvergencije ovjek je rezultat vlastitog i socijalnog djelovanja
Shvaanja o odgoju su formalizirana u socijalnim institucijama odgoja. Ne ukljuuje se samo intecionalni
usmjeren razvoj ovjeka nego i iracionalni uinci djelovanja personalni i drutveni, a to je teko
znanstveno istraiti.
Tradicionalni pristup odgoju i obrazovanju
Determinizam sve je unaprijed odreeno
Predvidivost razvoj se moe predvidjeti te se njime moe upravljati
Mjerljivost kvaliteta odgojno-obrazovnog procesa se moe numeriki izraziti
Nain razmiljanja koji njeguje tradicionalni pristup odgoju i obrazovanju je analitiki.
Predmet pedagogije: 1.Objektivistiko-pozitivistiki pristup
2.Subjektivistiko-emancipacijski pristup
1.OP pristup moe se injenino ispitati. Primjer: nemirno dijete na nastavi uzrok!!!
- ne moe se znanstveno dokazati ispravnost odgojnog postupka
Postii kvalitetnu praksu ne znai ustanoviti i jednokratno otkloniti probleme koji se na putu njena razvoja
prijee nego se osposobiti za njihovo kontinuirano uklanjanje.
2.SE pristup polazi od jedinca koji se promatra u drutvenom kontekstu
- odgojni in se konstruira aktivnou sudionika odgojnog ina
- stalno preispitivanje odgojnog postupka (dinamika i dijalektika koncepcija
odgojnog ina)
-u prirodi ovjeka je da istrauje no na sustav nije ba emancipacijski mi ba i
ne upoznajemo vlastito ja
Fenomen odgoja:

Difuzni odgoj u najranijem periodu drutvenih zajednica

Funkcionalni odgoj nenamjeran utjecaj zajednice na pojedince. Postupci i interakcije nisu posebno
osmiljene.
Intencionalni odgoj roditelji i institucije
Institucionalizirani odgoj u posebnim institucijama.
Pedocentrizam pustiti dijete da raste.
Sociocentrizam voditi dijete.
Pedocentrizam kod Montessori kole je dijete u sreditu zbivanja
-on nekada moe dovesti i do anarhije
-bitna je individua uvijek
-dijete je tu subjekt
-dijete ne osjea nemo, nego mo
-gleda se kroz oi djeteta
-zaetnik je Rousseau
Literatura: Ellen Key: Stoljee djeteta
M. Montessori: Djeja kua
Waldorfska pedagogija R.Steinera
Kerschensteiner: radna kola
Bitno je staviti djecu u akciju to je aktivno uenje
Sociocentrizam drutvo je bitno, zajednica odreuje ovjeka, nema individualnog razvoja ovjeka,
ovjek se modelira kako bi bio koristan drutvu (npr.nacistika Njemaka)
-danas elimo oblikovati uspjene poduzetnike, dresiramo kanjavamo i nagraujemo
-pojedinac se treba prilagoditi odgajatelju
-opasna je ovisnost djeteta o pedagogu jer je cilj osamostaljivanje uenika
-dijete je ovdje pasivno, a to mu nije u prirodi
-ovdje uenik postaje i neodgovoran
-plan i program su bitniji od djeteta
Razlike:

sociocentrizam
i

brojano ocjenjivanje,
rangiranje, kruta pravila boravka,
mamut-kole (velike, gubi se
individua), ureenost prema
estetskom ukusu odraslih,
frontalni rad, sadraji prema
izboru odraslih

pedocentrizam

uspjeh se ne rangira, mali

jednostavno ureeni
prostori (djeca ih ureuju),
mediji namijenjeni djeci,
sadraj se bira prema interesu,
samostalnost uenika

Gardner, psihologija ne postoji samo jedna vrsta inteligencije ve mnogo viestrukih inteligencija
(logiko-matematika, kreativna, tjelesna, verbalna i prostorna...).
Didaktike metode koje primjenjujemo u procesu pouavanja.
Kreativnost i odrastanje ubija se tijekom kolovanja
to je to kreativnost? Djeca su kreativnija jer na njig drutvo ne utjee formaliziranim normama
ponaanja.
-krivi odgovori su najkreativniji odgovori
-neologizmi u djece, npr.kolaarnica umjesto slastiarnica
Reggio pedagogija ovdje je bitno da svako dijete ima svoj tempo napredovanja.
Bloom u prve 4 godine razvije se 50% inteligencije
-do 8.godine ivota jo 30%
Ali uvijek je bitno socijalno i materijalno okruenje.
Obrazovanje
-svrha mu je razvoj svijesti
-ini ovjeka razumnim biem (spoznaja i svjesno djelovanje)
interaktivni proces izmeu pojedinca i zajednice
-stvaranje socijalne i kulturne okoline
-svjesno djelovanje egzistencijalna potreba ovjeka
-svjesno uenje, autonomno djelovanje u konkretnoj zajednici
Pouavanje Uenje
-potreba za redefiniranjem starih ciljeva obrazovanja
-uitelj ima neke nove uloge i nije vie samo prenositelj znanja - problemska nastava=obrazovne situacije
u kojima uenik rjeava probleme
-tradicionalni je sustav obrazovanja zastario
-bitno je samousmjeravajue uenje
-radikalna reforma kolstva!

Kako stvoriti najbolje kole? otkriti stare ideje koje su dobre + povezati u cjelinu one ideje koje
odgovaraju naim potrebama
Revolucija u uenju znai i nauiti uenike kako uiti.
Literatura: Dryden i Kos: Revolucija u uenju
Znanje danas nije aktivno povezano sa stvarnim ivotom.
Kritika aktualnog znanja hramovi znanja bi se mogli pretvoriti u supermarkete
-McDonalizacija sve je instant
-balkanizacija uzak je vidokrug znanja, usko se gleda na razliite aspekte
Kritika obrazovanja samospoznaja i sloboda to bi trebalo biti krajnji cilj obrazovanja, isto kao i
emancipacija individue.
Literatura: Liessmann: Teorija neobrazovanosti
kola ve dugo odgaja za urnalistiku... i to uz pomo urnalistike ne
radu na humanizaciji individue.
-nema promiljanja ni o emu, samo instant znanje
emu mi teimo? Koji je na odgojni ideal? to mi elimo od naih uenika?
Drutvo koje nas ui kako upotrijebiti mozak
Treba uiti sa stilom i inzistirati na razliitosti talenata, ivotnih i radnih stilova.
Tu je bitan Gardnerov model viestrukih inteligencija treba istodobno poticati cjelokupan razvoj svih
potencijalnih sposobnosti.
Zbog toga je bitno mijenjati metode pouavanja!!!
Tradicionalni pristup odgoju i obrazovanju je determiniziran, predvidljiv, mjerljiv i analitian, jednostran i
jednosdimenzionalan, univerzalan i unificiran, a gradivo je rasparcelizirano, nepovezano.
Ovaj pristup mora biti tranformiran.
Pravilan je pristup da je danas svatko uitelj jer nema vie linearne i hijerarhijske pozicije onoga tko ui i
onoga tko pouava.
Liessmann kae da suvremenom obrazovanju nedostaje sinteza. Ono je lako usvojivo, ali i lako
zaboravljivo znanje.
Zbog nedostatka sinteze, to znanje nema praktinost i upotrebljivost.
Mo = Znanje = Kompetentnost
Odgojni ideal (najopenitije vrijednosti i deskripcija ovjeka)
-humanistiki odgojni ideal skladan, cjelovit i mnogostran razvoj pojedinca (to je bio ideal atenskog
odgoja)
-kolektivistiki odgojni ideal parcijalni razvoj (spartanskog tipa)
Odgojni ciljevi konkretizacija odgojnog ideala, rezultat datih okolnosti, nema unaprijed postavljenih
objektivnih ciljeva, rezultat su aktivnosti pojedinca (subjekta odgoja) ne mogu biti izvan ovjeka,
autonomizacija i emancipacija pojedinca
Odgoj je svjesna i svrsishodna djelatnost, ali i nepredvidiva, dinamina i kompleksna.
Cilj je razvoj ovjekove osobnosti, odgovorne egzistencije.
-odgojni je cilj apstraktan i ne uzima odgajanika u njegovoj konkretnosti, zbilji
-jedan odgojni cilj se moe dostii razliitim sredstvima
-kvalitetu odgoja emo postii jedino ako imamo i kontekst (osobu s kojom smo u interakciji)
Pedagogija kao znanost ne moe dati odgovor na pitanje Kako emo?, ve ona daje strategije i analizira
odgojne ciljeve
Opi je cilj razvijena i zrela osobnost, a posebni ciljevi su intelektualni, socijalni, duhovni i tjelesni razvoj
npr.
Pojedinani ciljevi su konkretni i konzistentni s opim ciljevima, a situacijski ciljevi su odgojne zadae.
Razlikujemo holistiki i partikularistiki pristup odgojnim ciljevima.
Bitni su oni ciljevi koji polaze od ljudskih potreba jer ako se ti ciljevi realiziraju, dolazi do ravnotee.
2 su komponente ravnotee: bioloko organske (npr.disanje, prehrana...)
psihosocijalne (npr.duhovne, kulturalne...)
Teorija Abrahama Maslowa hijerarhija potreba
Nie: fizioloke = potrebne su za ostvarenje viih potreba
Vie: sigurnost, pripadanje i ljubav, samopotovanje i potovanje, samoostvarenje
W. Glasser potreba za pripadanjem = odnos prema drugima
-potreba za moi i dominacijom
-potreba za slobodom = ostajemo ono to moemo biti
Moni smo onoliko koliko smo kompetentni!
-potreba za zabavom takoer postoji, ali ona nema instrumentalni cilje ve je cilj u samoj aktivnosti
Interpersonalna komunikacija
-uitelji 78% nastave govore, a uenici 84% nastave ute meusobno tada ne komuniciraju
-znanstvena disciplina pedagoka komunikologija i komunikacijska didaktika
Komunikacija se sastoji od informacije i interakcije
-to je interakcijski proces, razmjena obavijesti meu ljudima koja se izvodi s nekim ciljem i javno ime se
stvara zajednica

-a interakcija je razmjena informacija na temelju odreenog znaenja

-komunikacija je socijalni proces i samoprezentacija
-ona moe biti interpersonalna i intrapersonalna
To je proces djelovanja ljudi jednih na druge uz upotrebu simbola.
-ljudi uspjeno komuniciraju ako - ele komunicirati i ako dobro poznaju simbolike jezike
-komunikacijom se daje: informacija (sadraj), vrijednosne informacije, odnos, priziv, implicitna
informacija
Teorije komunikacije Watzlawick
On kae da se ne moe ne komunicirati
-komunikacija ima sadrajnu i odnosnu dimenziju razmjenjuju se sadraji i
definiraju odnosi. Postoje razliite dimenzije tih razina.
-ona moe biti verbalna i neverbalna (tu je odnos odreen opaanjem i
interpretacijom ponaanja), simetrina (odnos jednakosti pri komunikaciji, a
razliitost se izbjegava) ili komplementarna (razliitosti koje se nadopunjuju)

HERBERT GUDJONS: PEDAGOGIJA: TEMELJNA ZNANJA

Dietrich - ralamba znanosti o odgoju: opa pedagogija, posebne pedagogije, komparativna,
historijska,
Posebne: predkolska, kolska, obiteljska , socijalna,
kolska: teorija kole i kolskog odgoja, teorija o nastavnom planu i programu, teorija nastave
1. Djelomina podruja, 2. Ue discipline, 3. Polja prakse
- razlikovanje, pedagogijskih uenja i znanstvenoteorijskih osnova znanosti o odgoju
Pravci znanosti o odgoju:
3 vrste: 1. Drutvenoznanstveni, 2. Empirijski, 3. Kritiki pravac
Teorije objekta: razliite teorije o predmetima jednog podruja
Teorija znanosti: teorija o teoriji, znanost o odgoju.
Duhovnoznanstvena pedagogija:
- Njemaka, nakon prvog sv.rata
Wilhelm Dilthey otac suvremene duhovne znanosti pedagogiju razgraniio o od normativnih i
privrednih znanosti
- Temeljni metodoloki obrazac je razumijevanje a ne objanjenje
Herman Nohl, Teodor Litt, Eduard Spranger
- Primat prakse u odnosu na teoriju
- Pedagoka odgovornost podlijee historijskoj mijeni
Hermeneutika razumijevajua metoda
Razumijevanja temeljni metodoloki pojam duhovnoznanstvene pedagogije
- Autonomija pedagogije, padagoki odnos zamijenio ju realistiki obuhvat i europske metode
Kritiko-nacionalna pedagogija (empirijska znanost o odgoju)
Wolfgang Brezinka: 3 tipa pedagogokih teorija: znanost o odgoju, filozofija odgoja, praktina pedagogija
Cilj znanosti o odgoju je odgojnu-tehnnologijsko znanje o kauzalnim svezama i odnosima svrha-sredstvo
- Sredinji pojmovi kritiko-nacionalne teorije: tumaenje i prognoze
Kritika:
- Nastojanje da se teorijama i zakonima izloi to je mogue vie pokuaja falsifikacije
- Tijek procesa istraivanja:
a. Problem sit. 1
b. Privremena teorija (prijedlog za rjeenje problema)
c. Provjeravanje teorije s obzirom na greku i na uklanjanje greke
d. Problem sit. 2
Nacionalizam:
- Zbilja se ne moe naknadno zabiljeiti, nego znanost uzima nacionalne konstrukcije za tumaenje
te zbilje. Teorije moraju biti intersubjektivno provjerljive i ne smiju suavati nikakve vrijednosne
sudove.
Kritika znanost o odgoju:
- Korijen u kritikoj teoriji i u samokritici duhovnoznanstvenoj pedagogiju
- Promiljanje o drutveno-politikoj uvjetovanosti odgojne prakse i pedagokih iskaza
- Spoznajne interese hermeneutike i iskustvene znanosti treba drutveno-kritiki problematizirati
- Teorija treba biti kritika teorija
- Normativna podloga: prosvjetiteljstvo, um, emancipacija
U sreditu je kao metoda KRITIKA Ideologije.

Znanost o odgoju mora biti kritiko-konstruktivna.

Ostali pravci:
- Transcedentalno-kritika znanost o odgoju (svoje kriterije dobiva u povratnom odnosu spram
odgojne zbilje prema uvjetima mogunosti)
- Historijsko-materijalistika znanost o odgoju (radikalna kritika graanskog odgoja izvedena iz
teorije drutva i povijesti Karla Marxa)
- Fenomenologijska pedagogija (Martinus Langeveld 70-e godine)
Metode znanosti o odgoju:
3 vrste metoda istraivanja u obrazovanju:
1. Hermeneutike metode: razumijevanje u duh. Znanostima
2. Empirijske metode
3. Kvalitativne metode, alternativni obrasci istraivanja, integracija metoda
Hermeneutika: razumijevanje kao metoda:
- Umijee tumaenja, uenje o umijeu razumijevanja
- Izvorno vezano uz jez.dok.
- Odnosi se na odgojnui zbiljnost s njezinim stvarnim problem.
- Razumijevanje se odnosi na znaenje svega to je ovjek napravio (na znakove hermeneutikog
kruga)
- Povezanost svakog razumijevanja cjeline i njezinih dijelova s pretpostavkom od kojih svako
razumijevanje uzima svoje iskohite te se natrag vraa k njemu
Preciziranje promjena i postavljanju pitanja > predrazumijevanje u postavljanju pitanja > usporedba s
tekstom > novi tekstualni nalaz > preciziranje promjena u postavljanju pitanja
Empirijske metode:
- Ispitivanje hipoteza spram stvarnosti
- Postupci aranmana istraivanja, utvrivanja podataka i analize podataka
Aranman istraivanja:
1. Eksperiment: planirana promjena jedne ili vie varijabli te kontrola njihova uinka / neovisna i
ovisna varijabla
2. Opaanje: sudjelujue (opaa lan grupe) i ne sudjelujue (izvanjezine grupe) / umjetne i
prirodne situacije
3. Ispitivanje: usmeno, pismeno, grupne rasprave / nevoeni i standardizirani oblik, otvorena i
zatvorena pitanja / viestruki izbor
4. Test: kriteriji; objektivnost, valjanost, pouzdanost
Kvalitative metode istraivanja:
- Kvalitativne metode: istraivati svjetove ivota i socijalno djelovanje u svaki danjici najrazliitijih
podruja odgoja i obrazovanja
- Hopf i Weingarten kvalitativni postupci
- Meustrukturirano ili slabo strukturirano promatranja
- Kvalitativn i intervju
- Analiza dokumenata svih vrsta
- Analiza svijeta ivota
- Psihoanalitiko usmjereni dubinski intervju
Povijest pedagogije:
5 razdoblja:
1. Od srednjeg vijeka k modernom dobu
2. Prosvjetiteljstvo i pedagogijsko stoljee
3. njemaka klasika i graansko drutvo u nastajanju
4. Neformska pedagogija u prvoj treini 20 stoljea
5. Nacionalsocijalizam i vrijeme poslije rata
Od srednjeg vijeka k moderni (17 st)
- ovijek i svijet shvaeni kao proizvod vlastite prakse
- Razluili se uenjaci od klerika
- Odgoj kao vlastiti mehanizam utvrivanja ivotog oblika
KOMENSKY biskup jedne eke bratovtine
- Pansophia (nauk svemudrosti) povezanost svih znanosti
- Program: svakoga sve temeljito pouiti
Stupnjevito kolstvo za svu djecu:
1. Od roenja do 6.godine ivota (materinska kola)
2. Materinska kola za jezik kao za sve zajednika osnovama
3. kola od 6 do 12 godine ivota:
4. Od 12 do 18 godine ivota trajua kola latinskog
5. Od 18 do 24 godine ivota sveuilite

Prosvjetiteljstvo ili pedagoko stoljee:

JOHN LOCKE (Ljudski duh je tabula rasa koji treba ispuniti sadrajima odgoj svih stalea na jednak
nain)
IMMANUEL KANT (prosvijeenost je izlaenje ovjeka iz njegove nezrelosti koju je sam skrivio, nezrelost je
nesposobnost da se koristimo vlastitim mrazumomn bez da nas tkogod drugi vodi SAPERE AUDE! (imaj
hrabrosti koristiti se vlastiim razumom))
JEAN JACQUES ROUSSEAU: predstavnik i nadilazitelj prosvjetiteljstva
- Teza:ovjek je od prirode dobar, samo ga institucije ine zlim
- ovjeka bi trebalo odgajati a da ga se ne izloi tetnim utjecajima kulture i drutava,dakle samo
prema njegovoj vlastitoj prirodi
- Drutveni ugovor: kako priroda ipojedinana volja mogu doi u sklad s drutvom svaki ovjek
treba svoju volju postaviti kao zajedniko dobro pod najvie voenje zajednike volje
- Odgojitelj se treba to manje mijeati (suzdravanost)
FILANTROPI (1750 i 1800) religijski prosvijeeni ovjek
JOHANN HEINRICH PESTALOZZI (pukipedagogoi filozof)
- Spasitelj sirotih na novom seljakom gospodarstvu
- Kua siroadi u Stanzu
Njemaka klasika graansko drutvo u nastajanju (1800 - 1900)
- Wilhelmvon humboldt obrazovanje put pojedinca ka samom sebi , treba biti odreenpo
individualnou,totalnou i univerzalnou
- 1809. Utemeljeno sveuilite u Berlinnu
JOHANN FRIEDRICH HERBERT
- Formalni stupnjevi nastave: stupanj jasnoe, stupnjevi asocijacije, stupnjevi sustava,stupnjevi
metode
- Ralanjivanje artikulacija nastave
Prostest-neformska pedagogija (1900-1933) JUNOS LANGEBEHN Rembrandt kao odgajatelj
Kritika kulture Paul de Lagonde, F.Nietsche
Drutveni pokreti: pokret ena, pokret mladei
Pojedinani pedagoki pravci: stoljee ivota, kola kunih ljubimaca,
Djeja i mladenakadob:kratak prikaz psihologije razvoja:
Dieter Baacke-4 drutvena-ekoloka pojasa: ekosredite, ekoblizina, ekoisjeci, ekoeriferija
Pojmovi: Razvoj, Sazrijevanje, Rast
Ralamba faza djejeg razvoja:
1. Razdobljedojeneta (do 1 godine)
2. Razdoblje djeteta (1-12)
3. Doba mladosti (12-18 na vie)
4. Odraslo doba
5. Starosrt
ERIK ERIKSON: razvoj kao put ka identitetu
Razvoj se odvija prema epigenetikom naelu ima osnovni plan za kojim slijede pojedinanni dijelovi
J.PIAGET kognitivne faze razvoja djeteta, sveza izmeu djelovanja i miljenja, spoznavanje organizira u
strukture strukturalno-genetska teorija,razvoj u nepovratnim stupnjevima,
4 glavna stupnja djetetova duhovnog razvoja:
1. Senzomotorika faza: u najranijoj fazi dojeneta>uvjebavanje refleksa, razvijanje kordinacije,
steene sheme, nove situacija
2. Preoperacijska faza: prvo razdoblje je zavreno kaddijete pone koristiti predodbe, simbole
3. Faza konkretnih operacija: poklapa se s polaskom u kolu
4. Faza formalnih operacija : moe samo dijete postavljati hipoteze
KOHLBERG: moralni razvoj, stupnjevi:
1. a. Usmjerenje na kaznu i poslunost
b. naivni instrumentalni hedonizam
2. c. Usmjerenje prema idealu dobra djeteta,
d. Usmjerenje prema zakonu
SOCIJALIZACIJA
- faze: primarna (obitelj), sekundarna (kola),tercijarna (zanimanje)
ODGOJ
Strukturacija: temeljni proces urastanja u kulturu
- nauenost sudjelovanja u jeziku, nauenost sudjelovanja u jeziku, nauenost osjeajnih
izraavanja
- podreena socijalizaciji

- injenje socijalnim
OBRAZOVANJE:
Funkcije: heuristika, legitimacijska, strukturirana, kritika
UENJE:
- promjena u ponaanju ili u potencijalu ponaanja nekog organizma u odreenoj situaciji,koja se
vraa natrag
- ponovljenim iskustvima organizama u toj istoj situaciji
teorije: behevioristike (klasino uvjetovanje), kognitivna organizacija
DIDAKTIKA:
-umijee pouavanja
Kritiko-konstruktivna didaktika
Kao teorija pouavanja
Kibernetika didaktika
Didaktika se orijentira na cilj uenja
DIETER LENZEN; VODI ZA STUDIJ ZNANOSTI O ODGOJU
ODGOJ :
-

U sklopu pedagogije kao znanost o naelima

Odgoj je cjelokupnost moguih mjena kojima se mladei pomae u postajanju ovjekom, poinje
roenjem i traje sve dok se odgajnik ne proglasi zrelim
-

Ne samo mjere prouavanja, nego i svaki oblik pomoi

Dvostruki je cilj odgoja : postajanje ovjekom i dostizanje zrelosti

-

Antropoloka postavka: ovjeku je potreban odgoj jer po svom stanju on jo nije pravi ovjek

Zrelost: - da ovjek ima mogunost i udorednu obvezu samostalno donositi sudove i djelovati na vlastitu
odgovornost
U sklopu duhovnoznanstvene pedagogije:
Wilhelm Dilthey otac tog stajalita definirao 1888. Pod odgojem podrazumijevammo plansko
djelatnost s kojom odrasli oblikuju duevni ivot mladei.
U sklopu empirijske znanosti o odgoju-kritikog nacionalizma: - Opisno analitiki pristup odgoju kritikog
nacionalizma
Pod odgojem se podrazumijevaju soc.radnje kojima ljudi uz pomo psihikih i/ ili sociokulturalnih
sredstava pokuavaju trajno poboljati sklop psihikih dispozicija dvoje ljudi ili ouvati one njihove
komponente koje smatraju vrijednima ili pak sprijeiti nastanak dispozicija koja smatraju loima.
Dilthey funkcija odgoja za odreenu kulturu, za odreeno drutvo
Brezinka eli utvrditi osobine odgojne radnje po kojima se odgoj razlikuje od ostalih radnji. Ne polazi
od zadae odgoja, ve od osoba koje sudjeluju u odgojnim radnjama ljudi pokuavaju ostvariti odreenu
svrhu. Svrha u promjeni psihikih dispozicija tj. Stavova sposobnosti, umijea, znanja, stavovi, miljenja ili
uvjerenja.
-

Nenamjerni odgoj ne postoji, odgoj je uvijek intencionalan

U sklopu kritike znanosti o odgoju:

-

Nema izriite definicije o dogoju, ali :

Odgoj je represija i taj se odgoj mora kritizirati u onoj mjeri u kojoj predstavljaju nepotrebnu represiju
-

Ne razlikuje dovoljo otro izmeu odgoja i ostalih oblika

Treba razlikovati neophodne i nepotrebne oblike represije
Promatranje odgoja pod vidom ugnjetavanja ne to je odgoj, ve to bi trebao biti

U sklopu strukturalistike znanosti o odgoju:

Odgoj je strukturalna djelatnost kojom ljudi strukture svijeta trensformiraju tako da ljudi koji ue
mogu na optimalna nain pristupiti izgradnji svojih kognitivnih struktura
Strukture okoline = kognitivne strukture
Kognitivne strukture meusobno u hijerarhijskom odnosu
Pozornost nije na sadraju ve na pojedincu koji ui
Odgoj je samoodgoj

U sklopu pedagogije zasnovane na teoriji sustava:

-

Funkcija odgoja u drutvu

Socioloko gledite ne zanima kakve intencije imaju odgajatelji
Intencionalizirana i iz intencija izvedena djelatnost
Intencije ne postoje u stvarnosti ve mi s pozicije promatraa moemo samo protumaiti
djelovanje

Odgoj je i po tome se on razlikuje od socijalizacije, intencionalizirana i iz intencija izvedena djelatnost.

Svoj cilj moe dostii samo preko komunikacije. Kao oblik komunikacije, socijalizaciju tada obavlja i odgoj.
U sklopu refleksivne znanosti o odgoju
-

Zanimanje samo za estetski odgoj

Samoorganizacija

OBRAZOVANJE:
-

Bildung
Znaenje iz dviju europskih tradicija
Grko-helenistike: pojam olike u rijei plattein u smislu oblikovati izvan mogunosti da se
dua oblikuje na isti nain kao tijelo
Kranske: Bog stvorio ovjeka na svoju sliku

Obrazovanje:
-

Kao
Kao
Kao
Kao

individualno stanje (materijalni pojam obrazovanja)

individualni proces
aktivnost obrazovanja institucije
usavravanje ovjeanstva

Uvod u pedagogiju-H. Giesecke 56-74

Pojam odgoja razlikuje se od uenja. Uenje ne opisuje cjelinu djejega razvoja, ve samo jedan
dio, koji stavlja u zagrade ostatak djejega ivota.
Definicija S. Bernfelda: Odgoj je ukupnost reakcija drutva na injenicu razvoja. injenica
razvoja podrazumijeva da je ovjeku svejedno u kojoj kulturi raste, da on nije odmah formirani lan
drutva, ve to tek mora postati u dugom procesu uenja.
Brezinka: Pod odgojem se podrazumijevaju socijalne radnje kojima ljudi pokuavaju sklop psihikih
dispozicija drugi ljudi trajno poboljati psihikim i (ili) sociokulturnim sredstvima, ili sauvati njihove
komponente koje su ocijenjene kao vrijedne. Nije bitno jesu li sudionikom odgojne djelatnosti odrasli ili
nezrela djeca.
Treba istaknuti dva aspekta: a) eljeni rezultat valja biti trajan, ali to pretpostavlja plansko postupanje,
dakle jednu vrstu dugorone strategije odgojnoga djelovanja; b) odgojno je djelovanje odgojitelj
normativno odredio, tj. on ustvruje to je poeljno ponaanje i pokuava ga ostvariti kod svojega
partnera.
Socijalizacija i odgoj
Socijalizacija neodreen pojam, obuhvaa sve planirane pedagoke mjere i
neplanirane utjecaje, kojima se djeca i mladi uklapaju u drutvo i preuzimaju svoje podruje
odgovornosti. Pojam socijalizacije polazi od individua. Socijalizacija se u doivljavanju pojedinca koji ui
prikazuje kao proces i rezultat kompleksnih aktivnost, a iz perspektive iskustvenoga procesa kako
refleksija. Dijete urasta u drutvo sudjelujui u njegovu ivotu.
Odgoj je dio socijalizacije; onaj dio koji se za to planski organizira, i to neovisno o
obitelji u institucijama (djeji vrti, kola). Odrasli moraju i hoe dalje uiti, ali se nakon
punoljetnosti vie ne mogu odgajati. Za razliku od pojma uenja koji obuhvaa sve stupnjeve starosti,
pojam odgoja odnosi se na djetinjstvo i mladost. Odgoj uvijek podrazumijeva samo ono to se svjesno i
planski dogaa radi optimalnog djejeg razvoja. Sve bi drugo bilo funkcionalno uenje. Vei je dio uinaka
uenja u obitelji funkcionalan, jer se obiteljski ivot ne moe i ne smije bezuvjetno pretvoriti samo u
odgoj.
Odgoj kao nasilni i skrbniki odnos

Za razliku od uenja, odgoj implicira i nasilni odnos ovjeka nad ovjekom, u pravilu nasilni odnos
odraslih nad djecom i mladima. On se opravdava tek nunou skrbi. Sve dok dijete ne moe samostalno
djelovati i odgovarati za sebe mora se djelovati umjesto njega. Postoji stoga nuna povezanost izmeu
uenja, skrbi i nasilja. Problem zlostavljanja djece. Moderno pedagogijsko miljenje nastoji postupanje
odraslih s djecom poboljati potivanje autonomnih prava djetetove linosti.
Odgoj i zrelost
Zrelost je cilj svih odgojnih mjera i istodobno obiljeava njihov kraj: odrastao ovjek moe i mora
dalje uiti, ali ga se vie ne moe odgajati u smislu spomenutoga nasilnoga odnosa. Zreo se ovjek vie
ne moe odgajati. Zrelost kao pokuaj da se mladi ovjek putem odgoja dovede do toga da na
temelju vlastite odgovornosti moe ivjeti u svome svijetu odraslih; pedagogijski ekvivalent
pravnom pojmu punoljetnosti.
Odgoj i odnos narataja
Odgojni odnos kao prirodni odnos odraslih narataja prema novima. Narataji koji dolaze gotovo
su uvijek odgojeni onako kako su ih odgojili njihovi roditelji, ali esto zadravaju slobodan prostor za
promjenu onoga to su im roditelji prenijeli. Novi narataji mogu promijeniti drutvene odnose. Oslanjanje
revolucionarnih i reakcionarnih pokreta na mlade narataje.
Kritika odgojne znanosti
Dvije varijante:
1. Moralna kritika iznijeli je anti-pedagozi. Teza: uplitanje odraslih u ivot djece radi utjecanja i
oblikovanja njihova ivota prema vlastitim predodbama nemoralno je zato to ono samo teti
djeci na ovaj ili onaj nain. To uplitanje nije potrebno; djeca sama znaju to je za njih dobro.
Roditelji bi na djecu trebali utjecati razgovorom.
2. Historijska kritika polazi od toga da je zbog niza razvoja u suvremenom drutvu otpalo mnogo
pretpostavki da bi odreeni odrasli ljudi mogli utjecati na odreenu djecu tako da bi pritom
rezultat bile dugorone psihike dispozicije.
Obrazovanje
Vezuje ne uz neto elitno, gotovo luksuzno. Pojmom odgoja moe se oznaiti djelatni problem, a pojam
obrazovanja ukazuje na normativnu idealnu sliku ljudske osobnosti.
Klasini ideal obrazovanja
Rije obrazovanje javlja se sredinom 18. stoljea u njemakome jezinom podruju (vrijeme
njemakoga idealizma). Tzv. neohumanisti (Wilhelm von Humboldt) formulirali su terminom
obrazovan ideal osobnosti u izriitoj suprotnosti prema tada vladajuem utilitaristikom
odgojnom idealu, koji nije traio nita drugo osim korisnog radnika i korisnog slugu drave.
Zajedniko je trebalo biti ope ljudsko obrazovanje, a na to bi se onda nadovezivalo strukovno
obrazovanje.
Temeljne su kategorije ideje obrazovanja prema H.: individualnost, univerzalnost i totalitet.
Znai da kad se ovjek rodi, jo nije nikakav individuum. On tek mora stei svoju individualnost u
procesu obrazovanja. Cilj je obrazovanja totalitet, tj. razvoj mogunosti svih individualnih
sposobnosti, ali ne nepovezano, ve tako da moe nastati identitet. Moraju se stoga prikladno
odabrati i sadraji obrazovanja koji moraju biti univerzalno. Pojam univerzalnosti obuhvaa duhovne
strukture i vrijednosti koje su potrebne za potpuni razvoj individue. Neohumanisti su smatrali
da je to otjelovljeno u duhovnim strukturama antikoga svijeta. Ta tri pojam kao borbeni pojmovi
protiv utilitaristike i staleke izobrazbe prosvjetiteljstva i merkantilizma. Ope obrazovanje ostalo
rezervirano za gimnaziju i sveuilite; povlastica graanske klase.
Obrazovanje i izobrazba
Georg Kerschensteiner, 1900. - opeljudsko obrazovanje za radnike mogue je samo kroz
struno obrazovanje, dakle ako njihov rad postaje sreditem opeg obrazovanja. Edward Spanger proveo
reviziju neohumanistikog pojma obrazovanja. Neposredna egzistencija kao predmet obrazovanja.
Kvalifikacija umjesto obrazovanja
Obrazovanje se pokuavalo zamijeniti kvalifikacijom 70-ih godina 20.st. Naputeni su ti koncepti.
Budunost obrazovanja
1. Obrazovanje kao historijski pojam u tom smislu to je bio kljuni pojam neohumanistike ideje
obrazovanja, da je zbiljski razumljiv samo u tom okviru i da nam danas vie ne pomae. Theodor
Wilhelm teorija kola uz potpuno odbacivanje pojma obrazovanja.
2. Vezivanje pojma obrazovanja za odreeni problem. Neohumanisti: obrazovanje za odreenu ciljnu
predobu.
3. Da se obrazovanje predvidi za genezu osobe, t. za razvoj ovjeka.
Druga razmiljanja:
1. Obrazovanje nastaje u njemakoj klasici, njemaki pojam; vezano i uz nastanak modernoga
graanskoga drutva
2. Pojam obrazovanja ne implicira odnose moi ovjeka nad ovjekom (za razliku od odgoja)
3. Obrazovanje kao sposobnost distanciranja od neposrednih privatnih i drutvenih interesa s
ciljem da se ti interesi mogu kritiki ostvariti. antiutilitaristiki impuls ideje obrazovanja.