Turcizmi

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

Skoi na: navigacija, pretraga
Turcizmi su rei preuzete iz turskog jezika. Posebno su karakteristini za jezike naroda koji su
bili pod vlau Otomanskog carstva (grki, bonjaki, bugarski, makedonski, srpski, jermenski).
Neke od rei iz arapskog (
[ fasliya] - pasulj) i persijskog (div/dw - div) su preko turskog
(fasulye, dev) dospele na Balkan, pa se smatraju turcizmima.
Primeri turcizama u srpskom, bonjakom i hrvatskom jeziku su:

avlija,
bakar,

boja,

bubreg,

budala,

duvan,

duvar,

duan,

ubre,

ekser,

zanat,

jastuk,

jogurt,

jorgan,

jorgovan,

kazan,

kaika,

komija,

kula,

kutija,

majmun,

oluk,

pamuk,

papue,

para,

pekmez,

rakija,

sapun,

sat (stariji naziv sahat),

sokak,

temelj,

torba,

arapa,

elik,

esma,

dep,

eer

kazandija i dr.

Naziv
Bakar je poznat od davnina, kao osovni sastojak bronze. Zapravo, poznat je jo u praistorijsko
doba, pa se i doba u ljudskoj istoriji naziva Bakarnim dobom. Stari Grci su ga nazivali halkos, ali
su tako takoe nazivali i mesing i bronzu. Danas je ova re deo kovanica za razne minerale koji
sadre bakar poput halkopirita i halkozina, a bakrorez se jo naziva i halkografija.
Latinski naziv za bakar je cuprum iz kojeg je izveden simbol za elemenat. Ovaj naziv vodi
poreklo od izraza cyprium aes to znai kiparski metal ili kiparska bronza. Od ovog naziva vode
poreklo nazivi na engleskom, francuskom, nemakom, holandskom, norvekom, finskom,
vedskom, islandskom, danskom, panskom i portugalskom jeziku.

U slovenskim jezicima preovladava izraz iz staroslovenskog jezika, koji se i u Srbiji nekada

koristio kao med (ili mjed), imenica enskog roda koja je oznaavala i bakar i mesing. Danas se
u Srbiji naziv vie ne koristi, a poreklo rei nije razjanjeno. Ovaj izraz je u svom udbeniku
Osnovi hemije (Izvod iz Roskojeve hemije) koristio profesor Borislav Todorovi (1846-1925),
ali je zbog toga (izmeu ostalog) dobio negativnu recenziju Sime Lozania sa komentarom da je
takav i slini nazivi suvie posrbljen[1]. U Srbiji se ustalio naziv bakar koji je preuzet iz turskog
jezika. Ovakav izraz alternativno koriste i Bugari, Albanci i Grci.
Italijanski, maarski i rumunski jezik koriste naziv izveden od latinskog aeramen, a alternativno
se taj naziv koristi i u Turskoj i Finskoj.

Poreklo rei u srpskom jeziku

Re boja potie iz turskog jezika (boya - to oznaava boju kao materijal, farbu). Orgiginalna,
davno zaboravljena, slovenska re koja je oznaavala ovaj termin u srpskom jeziku je cvet/cvjat.

The number of Turkish loanwords is also significant. There are according to Abdulah
kalji, ("Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku" - "Svjetlost" Sarajevo), 8,742 Turkish
words, but far fewer than that number are in use today. Most of these words are not
Turkish in origin but Arabic or Persian; they entered Serbian via Turkish. However,
these words are disappearing from the standard language at a faster rate than
loanwords from any other language. In Belgrade, for instance, akire ()
was the only word for trousers before World War II, today pantalone (; a
borrowing from Italian) is current; some 3050 years ago avlija ( < Turkish
avl[12]) was a common word for courtyard or backyard in Belgrade, today it is the
native Slavic dvorite (); only 15 years ago arav () was usual for
tablecloth, today it is stoljnjak (). The greatest number of Turkish
loanwords were and are in the vernaculars of south Serbia, followed by those of
Bosnia and Herzegovina and central Serbia, generally corresponding with how many
Muslims live in an area. Many Turkish loanwords are usual in the vernaculars of
Vojvodina, Slavonija, Montenegro and Lika as well.[13]
Zanimljiva tema. Ubaciu jedan citat iz knjige M.Telebaka "ta se krije iza
etimologije"

"U posljednjoj deceniji sve vie se izbjegavaju turcizmi. Prve na udaru bile su rijei

nevjesta, snaha, hefta, kvintal, himber, saft, frtalj, ura (sat). Bile su to nevine "rtve"
- jer ni jedna od njih nije turcizam!
Snaha i nevjesta su stare slovenske rijei. Hefta je iz grkog jezika (hepta sedam); himber, saft, frtalj - iz njemakog; kvintal - iz francuskog. Ni ura nije
turcizam, ve germanizam (Uhr), ali jest sat (tur. sahat). Turcizam nije ni tiganj
(gr. teganon) ali jest tava!
Turci su nas vijekovima hapsili, ivot nam je bio doao za bagatelu, a da to niko
osim nas nije hajao. Da, ali ni jedna od ovih rijei nije turcizam! Haps je grka
(hepto - veem), bagatela - italijanska (bagatella), a hajati - ma?arska (hajt). Nisu
turcizmi ni parip, samar, bisage, ham, hora (zgodna prilika). Parip, samar i hora
su grecizmi; bisage latinizam (bis - dvaput + saccus - vrea) a ham smo preuzeli iz
ma?arskog.
Na drugoj strani, ljudi i ne slute da su neke rijei za koje smo potpuno uvjereni da su
nase - nisu nae! Zaista, ko moe i pomisliti da njegov bubreg ili taban nisu
njegovi - da su to turske rijei!? A takav je veliki broj rijei, naroito iz kulture
stanovanja, ishrane, odijevanja, koje su preuzete iz drugih jezika.
Krevet, duek, arav, jastuk, jorgan, zatim papue, izme, al, marama, min?ue,
dugmad itd. - stigli su nam iz turskog jezika...."
vSve je to lepo sto ste napisali o turcizmima u srpskom jeziku ali postoji jedna mala
zackoljica koju vecina vas verovatno nije znala. Na prostorima Male Azije gde je
danasnja turska drzava, pre Turaka Osmanlija ziveli su Ariji poznatiji kao Arijevci
(ovde ne mislim na Hitlera i njegovu zabludu kako su Nemci bili Arijevci, mada u
sustini kad malo bolje razmislim Germani su asimilovali vecinu pribaltickih Slovena
koji su poreklom od Arija tako da i oni mogu za sebe reci da su Arijevci u onoj meri
koliko su Slovena germanizovali no da se vratim na temu koju sam zapoceo). Ti Ariji
su se sastojali iz niza plemena od kojih na prostoru Male Azije su najbrojniji bili Medi.
Ti Medi su u kontinuitetu imali tri drzave od 20-og do sestog veka stare ere:
Hetiju,Brigiju i Ljudeju (grcki Lidija). Pocetkom 14-og veka nove ere na ovim
prostorima je zivelo oko sto hiljada njihovih potomaka dok je Turaka Osmanlija bilo
svega nekoliko hiljada ratnika. Ni danas u Turskoj nema vise od cetvrtine
stanovnistva pravih Turaka. Turski jezik spada u grupu jezika sa prilepcima, a koreni
i osnove maloazijskom turskom jeziku pretezno su srpskog,persijskog i arapskog
porekla sa nesto grckih, dok je najmanje turskih. Tako da vecina ovih reci za koje
smatrate da su turcizmi u stvari vode poreklo iz srpskog persijskog i arapskog jezika.
Postoji jedna knjiga koju je napisao gospodin Slobodan Filipovic ciji je naslov
"Srbizmi u istocnjackim jezicima" . U njoj mozete pronaci gomilu reci sa punim
objasnjenjima njihovog znacenja i njihovo poreklo. Ja cu da vam navedem samo par
njih:
Ovo su samo neki od gomile primera koji su navedeni u knjizi pa ako nekog zanima
neka pronadje knjigu i procita.

Dialect dictionaries

Kosovsko-resavski dialect dictionaries:

Glia Elezovi, Renik kosovsko-metohiskog dijalekta I-II. 1932/1935.

Prizren-Timok (Torlakian) dialect dictionaries:

Brana Mitrovi, Renik leskovakog govora. Leskovac 1984.

Nikola ivkovi, Renik pirotskog govora. Pirot, 1987.
Miodrag Markovi, Renik crnorekog govora I-II. 1986/1993.
Jaka Dini, Renik timokog govora I-III.1988-1992.
Jaka Dini, Timocki dijalekatski recnik ,(Institut za srpski jezik, Monografije 4;ISBN
978-86-82873-17-4) Beograd 2008 ,
Momilo Zlatanovi, Renik govora june Srbije. Vranje, 1998, 1491.
East-Herzegowinian dialect dictionaries:

Milija Stani, Uskoki renik III. Beograd 1990/1991.

Milo Vujii, Renik govora Proenja kod Mojkovca. Podgorica, 1995.
Sran Musi, Romanizmi u severozapadnoj Boki Kotorskoj. 1972.
Mihailo Bojani/ Rastislava Trivunac, Rjenik dubrovakog govora. Beograd 2003.
Svetozar Gagovi, Iz leksike Pive. Beograd 2004.
Zeta-Pester dialect:

Rada Stijovi, Iz leksike Vasojevia. 1990.

Drago upi eljko upi, Renik govora Zagaraa. 1997.
Vesna Lipovac-Radulovi, Romanizmi u Crnoj Gori jugoistoni dio Boke Kotorske.
Cetinje Titograd, 1981.
Vesna Lipovac-Radulovi, Romanizmi u Budvi i Patroviima. Novi Sad 1997.
Others:
Renik sprskih govora Vojvodine. Novi Sad.
Mile Tomi, Renik radimskog govora dijaspora, Rumunija. 1989.

Kategorija:Turcizmi
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoi na: navigacija, pretraga

Sadr ^ - 09 - A - B - V - G - D - - E - - Z - I - J - K - L - Lj - M - N - Nj - O - P aj:
R - S - T - - U - F - H - C - - D -

Turcizmi su rei i izrazi koji su isti u srpskom i turskom jeziku.

Stranice u kategoriji: Turcizmi

108 strana je u ovoj kategoriji od ukupno 108.

D nast.

umrugdij
a
umruk

Delije
Derbendije

Pamuk
Paa

Duvan

Paaluk

Pekmez

Plavi patlidan

Rakija
Ratluk

Sakadija
Sandak (administrativna
jedinica)

Saraj

Sarma

Sat

Jastuk
Jogurt

Jorgovan

Ekser
Esnaf

evap

Zanat
Zejtin

Debelija
Debedije

Dep

Dizija

P nast.

Abadija
Alat

Arnauti

Ajvar

Inat

Kadija
Kazan

Kazandija

Sahat

Kalemegdan

Sahat-kula

Kalfa

Sevap

Kara

Sevdalinka

Kaurin

Sevdah

Kafir

Serdada

Bakar
Baklava

Baki

Barut

Baibozuk

Balik

Berat

Belije

Beari

Bimbaa

Boza

Boja

Bubreg

Buzdovan

Burek

Buljukbaa

Vakuf
Vezir

Vilajet

Vojnuci

Gajde

Delibaa

Stambol

Kaika

Subaa

Kesa

Sutlija

Kre

Kule

Kuluk

Tambura
Temelj

Kujundija

Terzija

Tulumbe

Turcizmi

Fes

Martolosi
Mahala

Maala

Majmun

Meraklije

Milet (Osmansko
carstvo)

Hamam
Harambaa

Miraz

Hajduci

Mutavdija

Muterija

Mutuluk

ardak
arija

elik

eboj
erbet

eer

Kaamak

Osmanlije
Otpad

Palanka

Milan ipka: Danas je sve postalo brend

Datum: 07.03.2007 19:26
Autor: N.N.

U posljednjih 50 godina srpski jezik je preplavljen rusizmima i anglicizmima, rekao dr Milan

ipka, jedan od autora "Prometejevog" "Velikog renika stranih rei i izraza", koji je u utorak
navee promovisan u Vijenici banjalukog Banskog dvora. ipka zajedno sa koautorom
rjenika Ivanom Klajnom upozorava na pogrenu i pretjeranu upotrebu stranih rijei.

`Ako imamo nau adekvatnu rije, bolje ju je upotrijebiti. Zato moramo rei destinacija, ako
imamo odredite. Najvie rijei u srpski jezik je ulo iz turskog jezika, to je i normalno, jer smo
bili 500 godina pod turskom vladavinom. Turcizmi su u jezik ulazili spontano, isto tako su se i
selekcionirali. Meutim, danas imamo najezdu anglicizama koju ne selekcioniramo. Problem je u
nama, a ne u rijeima koje ulaze`, poinje svoju priu ipka, koji je Filozofski fakultet zavrio u
Zagrebu, gdje je i doktorirao s temom `Jezik Petra Koia`. Objavio je vie od 600 naunih i
strunih radova, meu kojima i 20 knjiga. ivi i radi u Sarajevu.
NN: Koliko danas stranih rijei ima u srpskom jeziku?
IPKA: Oko deset odsto. to se tie rjenika, mi smo se klonili progona stranih rijei iz srpskog
jezika, jer sve one koje su ule, imaju svoju upotrebu u standardu ili argonu. Hrvati forsiraju
domae zamjene kao to su zrakomlat, vrtolet, samovrtjelica i druge za rije helikopter. Splitska
glumica i spisateljica Arijana ulina je u knjizi `Za Europu spremni` navela 17 hrvatskih
zamjena za helikopter. Tu se preporuuje svjetlopuc umjesto laser, izvratak umjesto kusur, to
uopte ne bi bilo u skladu sa srpskom jezikom tradicijom od Vuka do danas.
NN: Koja je razlika izmeu tuica i usvojenica u srpskom jeziku?
IPKA: Strane su one u kojima se u veoj ili manjoj mjeri osjea strano porijeklo, a odomaena
je usvojenica ona koju vie ne osjeamo kao stranu i koja je iroko rasprostranjena u govornoj
praksi. Tako je, na primjer, u sinonimnom leksikom paru stranog porijekla farba i boja. Prva
rije tuica, strana rije, a druga usvojenica, naa rije stranog porijekla. Boja je orijentalizam,
rije koja je davno preuzeta iz turskog jezika. Ima mnogo takvih paralela, mada je granicu
izmeu te dvije skupine ponekad teko utvrditi.

NN: ta se deava kada se dogodi da jedna ili vie stranih rijei uu u jezik koji ve za taj pojam
ima tuicu?
IPKA: U rjeniku smo upozoravali na pogrenu i pretjeranu upotrebu stranih rijei. Ako imamo
nau adekvatnu rije, bolje ju je upotrijebiti. Zato moramo rei destinacija, ako imamo
odredite. Imate rijei i termine koji dolaze zajedno sa samim civilizacijskim produktima. Na
primjer, svi znaju ta je lifting i ona se ne moe drukije rei. Meutim, postoje rijei koje ve
imamo, a doe engleska rije i hoe da je istisne, i ne samo jednu, nego sve. Tako je sluaj sa tim
uvenim `brendom` ili ranije `trendom`. Vie nema tendencije, tenje ili nastojanja, nego samo je
trend, a mnogo toga je postalo brend.
NN: Zato Vas toliko uzbuuje upotreba rijei brend?
IPKA: Danas nam je sve brend. Brend nam je ljivovica, Kusturica... Imali smo robnu marku, a
sada brend. Ako tako nastavimo, onda vie nee biti najbolji uenik kole, nego brend kole, a
najbolje odjeljenje e biti korporativni brend.
NN: Koliko je promjena u posljednjih 50 godina pretrpio srpski jezik?
IPKA: Dosta. U posljednjih 50 godina on je prvo bio preplavljen rusizmima, a u posljednje
vrijeme anglicizmima. Najvie rijei u srpski jezik je ulo iz turskog jezika, to je i normalno, jer
smo bili 500 godina pod turskom vladavinom. Mnoge rijei danas nemaju zamjene za te
turcizme i takve rijei su normalne i ne razlikujemo ih od onih domaeg porijekla. Turcizmi su u
jezik ulazili spontano, isto tako su se i selekcionirali, neki su spontano otpali, a drugi su ostali.
Meutim, danas imamo najezdu anglicizama koju ne selekcioniramo. Problem je u nama, a ne u
rijeima koje ulaze.
NN: Moete li prokomentarisati prijedlog novog hrvatskog pravopisa Vijea za normu hrvatskog
standardnog jezika koji je izazvao burne reakcije u cijelom regionu?
IPKA: To je pitanje izvan leksikologije, leksikografije, bojim se ak i izvan jezika. Vie je to
politiki motivirana enja nego potreba. To nije problem ire srpskohrvatske zajednice i najbolje
je da Hrvati vide ta oni hoe, a tamo postoji veliki otpor prema tome. Javnost je protiv tog
ekstremnog purizma.

`Drugi Vujaklija`
ipka je zajedno s Ivanom Klajnom i 36 honorarnih saradnika za 46 mjeseci uspio privesti kraju
veliki projekat koji je srpsko govorno podruje dugo ekalo. Knjigu `Veliki renik stranih rei i
izraza` nazivaju `drugim Vujaklijom`, a autori su na vie od 1.640 stranica prikazali blizu milion
informacija o stranim rijeima iz oblasti muzike, sporta, medicine, tehnologije, informatike,
novih medija i sl. Od 1936. godine do danas u uestaloj upotrebi je bio `Leksikon stranih rei`
Milana Vujaklije, u nekoliko navrata inoviran, ali koji ipak ne posjeduje novije strane rijei koje
su ule u Klajnov i ipkin rjenik.