JAVNA USTANOVA KANTONALNA BOLNICA

ZENICA

PRAVILNIK
O
RADU
(preien tekst)

Na osnovu lana 107. Zakona o radu (Slubene novine F BiH broj 43/99, 32/00 i 29/03),
lana 35. i 51. Statuta JU Kantonalna bolnica Zenica (preien tekst), odredaba Opeg
kolektivnog ugovora za podruje Federacije BiH (Slubene novine F BiH broj 54/05), odredaba
Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavca i zaposlenika u oblasti zdravstva na
teritoriji Federacije BiH (Slubene novine F BiH broj 61/07), lana 2. Sporazuma o dinamici
primjene Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zapolenika u oblasti
zdravstva na teritoriji Federacije BiH, Upravni odbor JU Kantonalna bolnica Zenica na
sjednicama
odranim
dana
22.1.2008.god.,
22.4.2008.god.,8.7.2008.god.,22.7.2008.god.,4.11.2008.god.,30.12.2008.god.,11.2.2009.god.,
7.4.2009.god.,26.5.2009.god.,25.8.2009.god.,10.11.2009.god.,26.1.2010.god.,26.2.2010.god.,25.
5.2010.god.,28.9.2010.god.,30.11.2010.god.,27.12.2010.god.,25.1.2011.god.,29.3.2011.god.,30.1
2.2011.god.,19.1.2012.god.,2.2.2012.god.,28.2.2012.god.,27.3.2012.god.,24.4.2012.god.,27.11.2
012.god.,29.1.2013.god.i 26.3.2013.god. a nakon konsultacija sa Predsjednitvom Osnovne
organizacije Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu JU Kantonalna
bolnica Zenica, donosi

PRAVILNIK
O RADU

I OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Pravilnikom o radu (u daljem tekstu: Pravilnikom) JU Kantonalne bolnice Zenica ( u
daljem tekstu: Bolnica) uredjuje se: zakljuivanje i vrste ugovora o radu, obrazovanje,
osposobljavanje i usavravanje za rad, organizacija i sistematizacija radnih mjesta, radno vrijeme,
odmori i odsustva, zatita zaposlenika, plate i naknade plata, naknade tete, povrede radnih
obaveza, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza zaposlenika, uslovi za rad
sindikata, trajk i druga pitanja vezana za prava i obaveze zaposlenika Bolnice.

II ZAKLJUIVANJE I VRSTE UGOVORA O RADU

lan 2.
Zakljuivanjem ugovora o radu izmedju Bolnice i zaposlenika zasniva se istovremeno i
radni odnos.

Ugovor o radu se moe zakljuiti samo sa zaposlenikom koji pored opih uslova za
zasnivanje radnog odnosa utvrdjenih zakonom, ispunjava i posebne uslove utvrdjene ovim
Pravilnikom.
Zaposleniku koji je zakljuio ugovor o radu za radno mjesto za koje je ovim Pravilnikom
predvidjen vii stepen strune spreme od one koju zaposlenik stvarno posjeduje ,koeficijent
sloenosti za obraun plate se umanjuje za 10%.
Zaposlenik moe biti rasporedjen na radno mjesto za koje je predvidjen stepen strune
spreme koji je u odnosu na njegovu stvarnu strunu spremu vii samo za jedan stepen.
lan 3.
Kada se u Bolnici ukae potreba za zasnivanjem radnog odnosa sa novim zaposlenikom,
direktor Bolnice zakljuuje ugovor o radu sa novim zaposlenikom pod uslovima iz ovog
Pravilnika.
Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor moe odluiti da se oglas o potrebi
zasnivanja radnog odnosa objavi u sredstvima javnog informisanja.
lan 4.
Ugovor o radu se moe zakljuiti:
-na neodredjeno vrijeme sa punim radnim vremenom
-na neodredjeno vrijeme sa nepunim radnim vremenom
-na neodredjeno vrijeme uz probni rad
-na odredjeno vrijeme sa punim radnim vremenom
-na odredjeno vrijeme sa nepunim radnim vremenom
-sa stranim dravljaninom.
Odluku o tome koju e vrstu ugovora o radu zakljuiti sa zaposlenikom donosi direktor
Bolnice.
Kada se zakljuuje ugovor o radu sa probnim radom, probni rad zaposlenika prati i
ocjenjuje naelnik (rukovodilac) slube u kojoj zaposlenik radi.
Probni rad za zaposlenike sa visokom i viom strunom spremom iznosi tri mjeseca a za
ostale zaposlenike iznosi trideset dana.
Probni rad se moe zaposleniku iznimno produiti iz objektivnih razloga (bolest, druga
opravdana odsustvovanja) za onoliko vremena za koliko je bio odsutan, ako je bio odsutan
najmanje deset dana.
Zaposleniku koji nije udovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora
biti u pisanom obliku i obrazloen, uz otkazni rok od sedam dana.
Ukoliko zaposleniku ne bude dostavljen otkaz do posljednjeg dana probnog rada, smatrat
e se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
lan 5.
Ugovor o radu se zakljuuje u pismenoj formi i sadri podatke utvrdjene zakonom.
lan 6.
Zapoljavanje stranaca vri se u skladu sa odredbama zakona koji regulie ovu oblast.

III OBRAZOVANJE,OSPOSOBLJAVANJE I USAVRAVANJE ZA RAD

lan 7.
Bolnica moe zakljuiti ugovor o obavljanju pripravnikog staa sa pripravnikom na
onoliko vremena koliko traje pripravniki sta propisan za zanimanje za koje se odnosi.
Ugovor se zakljuuje u pisanoj formi.
Pripravnikom se smatra lice sa zavrenom srednjom ili viom kolom, odnosno
fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je prema Zakonu, obavezno
poloiti struni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.
Kopiju ugovora Bolnica dostavlja nadlenoj slubi za zapoljavanje u roku od pet dana od
dana njegovog zakljuivanja radi evidencije i kontrole.
U toku obavljanja pripravnikog staa pripravnik ima pravo na novanu naknadu u iznosu
koji utvrdi direktor Bolnice s tim da ne moe biti nia od 80% od najnie plate niti vea od 80%
plate radnog mjesta za koje se pripravnik osposobljava.
Bolnica osigurava pripravnika za sluaj povrede na radu i profesionalne bolesti, a
zdravstveno osiguranje osigurava nadlena sluba za zapoljavanje.
Pripravnik ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor izmedju dva uzastopna
radna dana i sedmini odmor.
lan 8.
Bolnica moe na zahtjev zainteresovanog lica, kojem je struni ispit ili radno iskustvo
utvrdjeno zakonom ili ovim Pravilnikom, uslov za obavljanje poslova odredjenog zanimanja,
primiti to lice na struno osposobljavanje za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa
(volonterski rad).
Ugovor sa volonterom zakljuuje se u pisanoj formi.
Kopiju ugovora Bolnica dostavlja nadlenoj slubi za zapoljavanje u roku od pet dana od
dana njegovog zakljuivanja radi evidencije i kontrole.
Volonterski rad moe trajati onoliko vremena koliko je propisano trajanje osposobljavanja
prema zakonu za odredjeno zanimanje.
Trajanje volonterskog rada rauna se u pripravniki sta i radno iskustvo kao uslov za rad
na odredjenim radnim mjestima ili za polaganje strunog ispita.
Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvrdjeno propisima za
nezaposlena lica.
Radi osiguranja za sluaj povrede na radu ili profesionalne bolesti Bolnica plaa
nadlenoj slubi za zapoljavanje 35% od najnie plate za svakog volontera.
Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor izmedju dva uzastopna
radna dana i sedmini odmor.

lan 9.
Zdravstveni radnici obavljaju pripravniki sta i polau struni ispit u skladu sa
Pravilnikom o pripravnikom stau i strunom ispitu zdravstvenih radnika F BiH.
Ostali pripravnici obavljaju pripravniki sta i polau pripravniki ispit prema programu
koji utvrdi Komisija za praenje pripravnikog staa a koju imenuje direktor Bolnice.

lan 10.
Bolnica moe uputiti zaposlenika na usavravanje i osposobljavanje za rad.
Direktor Bolnice odluuje koji e se zaposlenici upuivati na usavravanje i
osposobljavanje i pod kojim uslovima a na prijedlog naelnika (rukovodioca) slube.
lan 11.
Zaposlenik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada ili
organiziranja rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati za rad.

IV ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA

lan 12.
Organizacione jedinice putem koji se organizuje izvrenje poslova u Bolnici su:
1. Direkcija
2. Sluba za unutranje bolesti
3. Sluba za onkologiju i hematologiju
4. Sluba za djeije bolesti
5. Sluba za zarazne bolesti i nejasna febrilna stanja
6. Sluba za neurologiju
7. Sluba za psihijatriju
8. Sluba za kone i venerine bolesti
9. Sluba za hirurke bolesti
10. Sluba za ortopediju i traumatologiju
11. Sluba za uroloke bolesti
12. Sluba za neurohirurgiju
13. Sluba za plastinu i rekonstruktivnu hirurgiju
14. Sluba za enske bolesti, perinatologiju i neonatologiju
15. Sluba za bolesti uha, grla, nosa i maksilofacijalnu hirurgiju
16. Sluba za one bolesti
17. Sluba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
18. Sluba za anesteziju, intenzivnu njegu i terapiju bola
19. Sluba za transfuziju krvi
20. Sluba za laboratorijsku dijagnostiku

21. Sluba za radiologiju

22. Sluba za mikrobiologiju
23. Sluba za patologiju
24. Sluba za urgentni i redovni prijem bolesnika
25. Sluba za medicinsko snabdijevanje
26. Centar za humanu reprodukciju, menopauzu i estetsku ginekoloku endokrinologiju
27. Sektor za pravne poslove
28. Sektor za ekonomsko-finansijske poslove
29. Sektor za tehnike poslove
30. Sektor za higijensko-epidemioloki nadzor
31. Sluba za informacione tehnologije i telekomunikacije
32. Sluba za kliniku farmakologiju
33. Sluba za bolesti dojke-BREAST UNIT
34. Sluba za medicinsku fiziku i zatitu od jonizirajueg zraenja

lan 13.
U okviru slubi i sektora mogu se formirati odjeljenja, odsjeci, kabineti, ambulante,
punktovi, i drugi ui oblici dijelova procesa rada u zavisnosti od sloenosti, odgovornosti, vrsti i
znaaju poslova koje sluba obavlja, kao i od broja zaposlenih.
lan 14.
Postojee organizacione jedinice mogu se ukinuti, podijeliti, spojiti sa drugom jedinicom,
kao to se mogu formirati i nove organizacione jedinice, a sve u funkciji racionalnijeg i
efikasnijeg izvravanja osnovne djelatnosti Bolnice.
Odluku o tome donosi Upravni odbor na prijedlog direktora.
lan 15.
Sve organizacione jedinice i zaposleni u njima odgovaraju za:
-aurno i tano izvravanje poslova
-kvantitet i kvalitet poslova
-sprovodjenje i primjenu mjera zatite na radu i samozatite
-domainsko uvanje sredstava rada i materijala sa kojim se radi
-uvanje poslovnih tajni.
lan 16.
Izvravanje povjerenih poslova zaposleni treba da obavljaju po najviim standardima
struke kojoj pripadaju.
Zdravstveni radnici obavljaju poslove usaglaene sa savremenim medicinskim
saznanjima, tehnologijom i utvrdjenim standardima a u skladu sa pravilima zdravstvenog
osiguranja.

lan 17.
Unutranja organizacija organizacionih jedinica utvrdjenih lanom 12. ovog Pravilnika,
sistematizacija radnih mjesta, broj izvrilaca, posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa na
odredjena radna mjesta, opis poslova, dati su u prilogu ovog Pravilnika i ine njegov sastavni dio.

V RADNO VRIJEME

lan 18.
Puno radno vrijeme zaposlenika iznosi 37,5 sati sedmino, u pravilu rasporedjeno na pet
dana u sedmici, od ponedjeljka do petka.
Redovno radno vrijeme u pravilu poinje u 8,00 sati a zavrava u 16,00 sati.
Za poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili koji zahtijevaju drugaiji raspored
dnevnog, odnosno sedminog radnog vremena, direktor donosi odluku o dnevnom, odnosno
sedminom rasporedu radnog vremena.
Zaposlenik ne smije napustiti radno mjesto dok ne dobije zamjenu, iako je njegovo radno
vrijeme isteklo. U protivnom ini teu povredu radne obaveze.
lan 19.
Rad dui od punog radnog vremena (prekovremeni rad) moe da se uvede pod uslovima i
u sluajevima utvrdjenim zakonom i ne moe trajati due od 10 sati sedmino.
Zaposlenik moe dobrovoljno, na zahtjev direktora, raditi prekovremeno i to u trajanju od
jo najvie 10 sati sedmino.
Odluku o uvodjenju prekovremenog rada donosi direktor.
lan 20.
Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodijeliti (pojava
epidemije, masovnih oboljenja i povreda, nedostatak materijala neophodnog za obavljanje rada,
adaptacija prostora, opravka aparata, popis, izrada izvjetaja i slino,) tako da tokom jednog
perioda traje due, a tokom drugog perioda krae, s tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti
due od 52 sata sedmino.
Odluku o preraspodjeli radnog vremena donosi direktor na prijedlog naelnika
(rukovodioca) slube.
lan 21.
Rad u vremenu izmedju 22 sata uveer i 6 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim
radom.

lan 22.
Zaposlenicima koji rade na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, odnosno
posebnim opasnostima kojima se primjenom mjera i sredstava zatite na radu nije mogue
zatititi zaposlenike od tetnih uticaja, puno radno vrijeme se skrauje na 30 sati sedmino i to za
sve zaposlenike izuzev administrativnih u :
-Slubi za patologiju
-Odjeljenju urgentne psihijatrije
-Sluba za mikrobiologiju
-Sluba za zarazne bolesti i nejasna febrilna stanja
-Sluba za radiologiju
-Odjeljenje nuklearne medicine
-Odjeljenje za radioterapiju-ljekari i ininjeri medicinske radiologije
-Sluba za medicinsku fiziku-specijalisti medicinske fizike.
Zaposlenici koji rade na poslovima iz stava 1. ovog lana izjednaeni su u pravima i
obavezama sa zaposlenicima koji rade puno radno vrijeme.

VI ODMORI I ODSUSTVA
lan 23.
Zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor u toku radnog dana u
trajanju od 30 minuta i koristi ga u skladu sa rasporedom koji odredi direktor ili zaposlenik koga
on ovlasti.
Dnevni odmor se ne uraunava u radno vrijeme i ne moe se koristiti na poetku i na
kraju radnog vremena.
lan 24.
Zaposlenik ima pravo na odmor izmedju dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje
12 sati neprekidno.
lan 25.
Zaposlenik koji u toku sedmice ostvari puno radno vrijeme ima pravo na sedmini odmor
u trajanju od 48 sati neprekidno.
Dani sedminog odmora su, u pravilu, subota i nedjelja.
Ako je neophodno da zaposlenik radi na dan sedminog odmora, osigurava mu se jedan
dan tokom naredne sedmice.
lan 26.
Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaeni godinji odmor u duini
od najmanje 18 radnih dana.

lan 27.
Duina godinjeg odmora iznad 18 radnih dana odredjuje se zavisno od:
-duine radnog staa
-sloenosti poslova
-socijalnih uslova
-uslova rada
lan 28.
Po osnovu duine radnog staa, trajanje godinjeg odmora se uveava:
-od 2 do 5 godina radnog staa
1 dan
-od 5 do 10 godina radnog staa
2 dana
-od 10 do 15 godina radnog staa
3 dana
-od 15 do 20 godina radnog staa
4 dana
-od 20 do 25 godina radnog staa
5 dana
-od 25 do 30 godina radnog staa
6 dana
-od 30 do 35 godina radnog staa
7 dana
-preko 35 godina radnog staa
8 dana

lan 29.
Prema sloenosti poslova, trajanje godinjeg odmora se uveava:
-za zaposlenike koji obavljaju poslove VSS sa zavrenom specijalizacijom
-za zaposlenike koji obavljaju poslove za koje je predvidjena VSS
-za zaposlenike koji obavljaju poslove za koje je predvidjena VS, SSS
-za zaposlenike koji obavljaju poslove za koje je predvidjena VK i KV
-za zaposlenike koji obavljaju poslove za koje je predvidjena NK

5 dana
4 dana
3 dana
2 dana
1 dan

lan 30.
Po osnovu socijalnih uslova zaposleniku se trajanje godinjeg odmora uveava:
-roditelju, staratelju i posvojitelju s jednim malodobnim djetetom do 7 godina
2 dana
-roditelju, staratelju i posvojitelju za svako dslijedee malodobno dijete do 7 godina jo po
1 dan
-roditelju, staratelju i posvojitelju hendikepiranog djeteta
3 dana
-invalidu rada, invalidnim osobama i civilnim rtvama rata sa najmanje
60% invalidnosti i RVI sa 20% i vie invalidnosti.
2 dana

lan 31.
Prema uslovima rada, trajanje godinjeg odmora se uveava :
-rad u smjenama, s pripravnou ili deurstvom
-rad u veeraju i rad u centralnoj sterilizaciji

2 dana
2 dana

-zaposlenici koji se bave lijeenjem i dijagnostikom aktivne turberkuloze, u mikrobiolokim,

citolokim, biohemijsko-hematolokim, bromatolokim, patolokim, imunolokim i protetskim
laboratorijama, na infektivnim odjeljenjima, na odjeljenjima nuklearne medicine,prosekturi,
odjeljenjima za paraplegiju, u hirurkim salama, odjeljenjima intenzivne njege, odjeljenjima
hemodijalize, na neurolokim odjeljenjima, u transfuzilokoj slubi, endoskopiji,
5 dana
-rad na psihijatrijskim odjelima, na parentalnoj aplikaciji citostatika
10 dana
-rad sa izvorima jonizirajueg zraenja

15 dana

lan 32.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmedju dva radna odnosa
dui od osam dana, stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.
Zaposlenik koji ne ispunjava uslov iz prethodnog stava zakljuno sa 31. decembrom
tekue godine, ima pravo na jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada.
Odsustvo sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, materinstva, vojne slube i
drugog odsustva koje nije uslovljeno voljom zaposlenika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1.
ovog lana.
lan 33.
Zaposlenik koji radi na poslovima sa posebnim uslovima rada utvrdjenim u lanu 22.
Pravilnika, ima pravo na godinji odmor u trajanju od 30 radnih dana ukoliko mu po svim
osnovama utvrdjenim ovim Pravilnikom ne pripadne 30 dana godinjeg odmora.
lan 34.
U dane godinjeg odmora ne uraunavaju se dani sedminog odmora, praznici u koje se
ne radi, vrijeme privremene sprijeenosti za rad koje je utvrdio ovlateni doktor medicine. .
lan 35.
Zaposlenik koristi godinji odmor po Planu koritenja godinjih odmora kojeg donosi
direktor Bolnice na prijedlog naelnika (rukovodioca) slubi.
Pri odredjivanju vremena koritenja godinjeg odmora, a u skladu sa potrebama
procesa(organizacije) rada, direktor je obavezan voditi rauna i o potrebama i eljama
zaposlenika.
Na temelju Plana rasporeda godinjih odmora direktor donosi odluke o koritenju
godinjeg odmora za svakog zaposlenika.
Zaposleniku se moe promijeniti, odnosno prekinuti koritenje godinjeg odmora samo
radi izvrenja osobito vanih i neodgodivih slubenih poslova na osnovu odluke direktora, kao i
na zahtjev zaposlenika zbog linih potreba.
Zaposleniku kojem je promijenjeno ili prekinuto koritenje godinjeg odmora mora se
omoguiti naknadno koritenje odnosno nastavljanje koritenja godinjeg odmora.
Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih trokova prouzrokovanih odgodom odnosno
prekidom koritenja godinjeg odmora, koje je uslijedilo na zahtjev poslodavca.

Trokovima iz prethodnog stava smatraju se putni i drugi trokovi.

Putnim trokovima se smatraju stvarni trokovi prijevoza koji je zaposlenik koristio u
polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godinji odmor u trenutku
prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada u visini odredjenoj ovim Pravilnikom.
Drugim trokovima se smatraju izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode odnosno
prekida godinjeg odmora to dokazuje odgovarajuom dokumentacijom.
lan 36.
Zaposlenik koji odlazi u penziju ima pravo na puni godinji odmor za tekuu godinu.
lan 37.
Zaposlenik koristi godinji odmor u neprekidnom trajanju a moe ga koristiti u dva dijela
s tim da prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana u toku
kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30.juna naredne godine.
lan 38.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad on to eli, uz obavezu da
o tome obavijesti neposrednog rukovodioca najmanje tri dana prije njegovog koritenja, kao i
kadrovske poslove radi evidencije.
lan 39.
Zaposlenik se ne moe odrei prava na godinji odmor.
Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor niti mu se izvriti isplata
naknade umjesto koritenja godinjeg odmora.
lan 40.
Zaposlenik ima pravo na plaeno odsustvo u trajanju ukupno do sedam radnih dana u
jednoj kalendarskoj godini i to zbog :
-sklapanja braka
5 dana
-tee bolesti lana ue porodice odnosno domainstva
5 dana
-za smrtni sluaj lana ue porodice odnosno domainstva
kao i smrti roditelja branog druga
5 dana
-porodjaja supruge
3 dana
-sudjelovanja na sindikalnim susretima,seminarima,sportskim susretima 2 dana
-dobrovoljnog davanja krvi
2 dana
-preseljenja
2 dana
lanom ueg domainstva u smislu stava 1. ovog lana smatraju se suprunici (brani ili
vanbrani ), dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastorad i dijete bez roditelja uzeto na
izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojilac, dedo i nana po ocu i majci, braa i sestre.

Zaposlenik koji eli ostvariti pravo na plaeno odsustvo zbog tee bolesti lana ue
porodice odnosno domainstva duan je uz zahtjev dostaviti nalaz nadlenog doktora medicine o
teini bolesti.
lan 41.
Zaposleniku se na njegov zahtjev moe odobriti
neplaeno odsustvo u toku kalendarske godine za:
-polaganje specijalistikog ispita
-za struno usavravanje
-polaganja diplomskog ispita
-izradu doktorske disertacije ili magistarskog rada
-gradnju ili popravku kue ili stana
-njegu lana porodice
-posjete lanovima porodice izvan mjesta stanovanja

odsustvo sa rada bez naknade plate30 dana

15 dana
30 dana
30 dana
30 dana
30 dana
30 dana

Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana, sva prava i obaveze zaposlenika koja se stiu
na radu i po osnovu rada miruju.
lan 42.
Izuzetno, direktor je duan omoguiti zaposleniku odsustvo sa rada do 4 radna dana u
jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s
tim da se odsustvo od 2 radna dana koristi uz naknadu plate-plaeno odsustvo, a 2 radna dana kao
neplaeno.
VII ZATITA ZAPOSLENIKA
lan 43.
Zatita na radu zaposlenika obezbjedjuje se u skladu sa Zakonom, Pravilnikom o zatiti na
radu i ovim Pravilnikom.

VIII ZATITA ENA I MATERINSTVA

lan 44.
Direktor ne moe odbiti da zaposli enu zbog njene trudnoe, ili joj zbog tog stanja
otkazati ugovor o radu, i ne moe je rasporediti na druge poslove, izuzev sluaja kada je to u
interesu njenog zdravstvenog stanja to utvruje ovlateni lijenik.
Zaposlenicu iz stava 1. ovog lana, direktor moe premjestiti u drugo mjesto rada samo uz
njen pismeni pristanak.
lan 45.
Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, zaposlenica ima pravo na poroajno
odsustvo od jedne godine neprekidno.

Na osnovu nalaza ovlatenog lijenika zaposlenica moe da otpone poroajno odsustvo

28 dana prije oekivanog datuma poroaja.
Zaposlenica moe koristiti krae porodiljsko odsustvo, ali ne krae od 42 dana poslije
porodjaja.
Otac djeteta, odnosno usvojilac, moe da koristi pravo iz stava 1. ovog lana u sluaju
smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga sprijeena da koristi to
pravo.
lan 46.
Nakon isteka poroajnog odsustva, zaposlenica sa djetetom najmanje do jedne godine
ivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, tree i svako slijedee
dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navrene dvije godine ivota djeteta.
Ako majka radi u punom radnom vremenu, gore navedeno pravo moe koristiti
zaposlenik otac djeteta.
Nakon isteka godine dana ivota djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu
punog radnog vremena do tri godine ivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadlene
zdravstvene ustanove potrebna pojaana briga i njega.
Pravo iz prethodnog stava moe da koristi i usvojilac, odnosno lice koje se stara o
djetetu, u sluaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako ne mogu da se brinu o
djetetu.
lan 47.
Zaposlenica, koja nakon koritenja poroajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima
pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na
osnovu nalaza ovlatenog lijenika.
Pravo iz prethodnog stava zaposlenica moe koristiti do navrene jedne godine ivota
djeteta.
Vrijeme za koje zaposlenica odsustvuje rauna se u puno radno vrijeme.
lan 48.
Jedan od roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta) ima
pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u sluaju da se radi o samohranom roditelju ili da
su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smjeteno u ustanovu socijalno
zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadlene zdravstvene ustanove.
Roditelju koji koristi pravo iz prethodnog stava ne moe se narediti da radi nou,
prekovremeno i ne moe mu se promjeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni pristanak.

IX PLATE I NAKNADE PLATA

lan 49.
Za obavljeni rad zaposleniku pripada plata i druga primanja u skladu sa zakonom,
kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i odlukama direktora.

lan 50.
Osnovna plata je najnii iznos koji Bolnica mora platiti zaposleniku za puno radno
vrijeme za posao odgovarajue grupe sloenosti i rezultate rada.
Osnovna plata zaposlenika predstavlja umnoak najnie neto plate i odgovarajueg
koeficijenta sloenosti u koji je razvrstano zvanje i poslovi zaposlenika.
Najnia neto plata je osnovica za obraun osnovne plate zaposlenika i predstavlja
umnoak neto satnice i broja radnih sati u toku mjeseca.
Najnia neto satnica iznosi 2,00 KM.
Najnia bruto satnica usklauje se sa poveanjem trokova ivota u skladu sa Opim
kolektivnim ugovorom.
Izuzetno, u periodu od 01.01.2008.god. do 31.08.2008.g., a u skladu sa Sporazumom o
dinamici primjene Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zapolenika u
oblasti zdravstva na teritoriji Federacije BiH, najnia neto satnica iznosie najmanje 1,75 KM.
lan 51.
Plate zaposlenika i ostala lina primanja u smislu ovog Pravilnika isplauju se
zaposlenicima iz sredstava, koja se u skladu sa zakonom obezbjeuju za finansiranje djelatnosti
zdravstva i drugih sredstava koja u vrenju djelatnosti ostvaruje Bolnica.
lan 52.
Koeficijenti sloenosti za pojedine poslove su:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Naziv radnog mjesta

Radnica na odravanju istoe-administrativnih prostorija
svi ostali NK zaposlenici
svi KV zaposlenici
svi SSS zaposlenici nezdravstvenog usmjerenja
svi VKV zaposlenici
svi SSS zaposlenici zdravstvenog usmjerenja
svi V zaposlenici nezdravstvenog usmjerenja
svi V zaposlenici zdravstvenog usmjerenja

9. svi VSS zaposlenici nezdravstvenog usmjerenja

10. svi VSS zaposlenici zdravstvenog usmjerenja-visoka zdravstvena
kola
11. doktor medicine,doktor stomatologije,magistar farmacije,diplomirani
ininjer medicinske biohemije
12. svi VSS zaposlenici nezdravstvenog usmjerenja i zavrena
specijalizacija

Koeficijent
1,00
1,10
1,50
1,90
2,10
2,10
2,40
2,60
3,40
3,20
3,50
3,70

13. svi VSS zaposlenici zdravstvenog usmjerenja i zavrena

specijalizacija
14. svi VSS zaposlenici zdravstvenog usmjerenja i zavrena
subspecijalizacija

4,40
4,40

Koeficijenti sloenosti za zaposlenike sa posebnim odgovornostima su:

1.
2.
3.

3.
4.

Naziv radnog mjesta

glavni tehniar Bolnice
ef slubi u nemedicinskim sektorima
rukovodilac sektora,rukovodilac Slube za medicinsko
snabdijevanje,rukovodilac Slube za informacione tehnologije i
telekomunikacije
naelnik(rukovodilac) medicinske slube
pomonik direktora

Koeficijent
3,00
3,60
4,00

4,60
4,80

lan 53.
Platu direktoru Bolnice utvrdjuje Upravni odbor Bolnice.
lan 54.
Zaposlenici se unaprijed upoznaju sa grupama sloenosti poslova u koje se rasporeuju.
lan 55.
Osnovna plata moe biti uveana ili umanjena za stimulativni dio u zavisnosti od
ostvarenih rezultata rada.
Za ostvarene pozitivne, odnosno negativne rezultate rada, osnovna plata se uveava do
30% ili umanjuje do 20%.
Stimulativni dio utvrdjuje direktor na prijedlog naelnika (rukovodioca) slube, koji mora
biti pismeno obrazloen.
lan 56.
Zaposleniku se osnovna plaa uveava za svaku godinu radnog staa provedenu u Bolnici
za 0,6% , s tim da ukupno poveanje ne moe biti vee od 20%.
Pod radnim staom u smislu prethodnog stava ovog lana podrazumijeva se i radni sta
proveden kod poslodavca u sluaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog poloaja (npr.zbog
prodaje, nasljeivanja, spajanja, propiajanja, promjene oblika drutva i dr.).
lan 57.
Zaposleniku se osnovna plata uveava za postignuti nauni stepen i to:
-za doktore nauka
10%
-za magistre nauka
5%

-za primariuse

3%
lan 58.

Rukovodnim zaposlenicima se osnovna plata uveava za poloajni dodatak i to:

- pomonik direktora ,naelnik (rukovodilac,ef) slubi ,
rukovodilac sektora,glavni tehniar Bolnice,ef servisa,
ef voznog parka
15%
-ef odjeljenja ,
10%
-ef odsjeka,kabineta,sale, ambulante, savjetovalita,punkta, jedinice,
6%
-glavni tehniar slube
8%
-glavni tehniar odjeljenja,poslovodja,ef kuhinje
8%
-glavni tehniar odsjeka, kabineta, ambulante, savjetovalita,punkta,
jedinice, centralne sterilizacije,mlijene kuhinje, vodja smjene,
glavni instrumentar, glavni anestetiar,glavni gipser, glavni knjigovodja,
glavni skladitar,brigadir .
5%
-odgovorni specijalista medicinske fizike
8%
lan 59.
Osnovna plata uveava se prema uvjetima rada na slijedeim radnim mjestima:
-zaposlenicima koji rade sa jonizirajuim zraenjima, odjeljenjima za karantenske bolesti i
odjeljenjima koji se bave lijeenjem pacijenata oboljelim od HIV/AIDS-a
10%
-zaposlenicima koji rade u bolnikim ustanovama: na odjelima hirurkih disciplina, jedinicama
intezivne njege,
7%
-medicinskim sestrama na bolnikim odjelima
5%
-zaposlenicima koji rade na parenteralnoj aplikaciji citostatika, u mikrobilokim citolokim
biohemijsko-hematolokim,bromatolokim,patolokim,protetskim i imunolokim laboratorijama,
na infektivnim odjeljenjima, hirurkim salama,ginekologiji i akuerstvu, na odjelima pedijatrije i
odjelima za nedonoad, maksillofacijalnoj hirurgiji koji rade na svim nivoima zdravstvene
djelatnosti,transfuziolokoj slubi, hemodijalizi, sterilizaciji, endoskopiji, u prosekturi,
odjeljenjima koji se bave lijeenjem i dijagnostikom aktivne tuberkuloze,na neurolokim
odjeljenjima,med.sestra-tehniar na DDD
4%

lan 60.
Zaposleniku se osnovna plaa uveava i to:
-za prekovremeni rad
-za noni rad
-rad na dan sedminog odmora
-rad u dane praznika koji su po zakonu neradni
Dodaci se medjusobno ne iskljuuju.

najmanje 30% od bruto satnice

najmanje 30% od bruto satnice
najmanje 20% od bruto satnice
najmanje 50% od bruto satnice

lan 61.
Naknada za deurstvo se utvrdjuje tako da:
1.radnim danom iznosi 9% od osnovne plate zaposlenika a obraunava se na slijedei nain:
-prvih osam sati obraunava se kao redovan rad
-drugih osam sati obraunava se kao redovan rad jer zaposlenik odradjuje slijedei dan,
-treih osam sati deurstva obraunava se u visini od 9% osnovne plate zaposlenika
2.radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom naknada za deurstvo iznosi 13,5% od
osnovne plate zaposlenika, a obraunava se na slijedei nain:
-prvih osam sati obraunava se kao redovan rad
-drugih esnaest sati se obraunava u iznosu od 13,5% od osnovne plate zaposlenika
3.praznikom se naknada za deurstvo obraunava u visini od 18% osnovne plate zaposlenika.
Nakon odradjenog deurstva subotom, nedjeljom i praznikom, zaposlenik ima pravo na jedan
plaeni slobodan dan.
lan 62.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za pripravnost koja se obraunava na osnovu naknade
obraunate za deurstvo ovisno o tome u koji dan pada pripravnost i to u iznosu od 30%.
Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i praznikom 24 sata.
lan 63.
Odredbe o deurstvu se odnose i na zaposlenike koji su iz druge zdravstvene ustanove
upueni u Bolnicu na specijalizaciju ili edukaciju iz ue specijalizacije.
Naknadu za deurstvo isplauje Bolnica.
lan 64.
Obraun naknade za deurstvo i pripravnost iskljuuje poveanje osnovne plae za noni
rad, rad subotom, rad nedjeljom, rad praznikom, rad u smjenskom radu, rad u drugoj smjeni i
prekovremeni rad.
lan 65.
Osnovna plata specijalizanta na I i II godini specijalizacije iznosi 80%, a na III i IV godini
specijalizacije iznosi 90% osnovne plate odgovarajueg stepena sloenosti za koji se
osposobljava.
lan 66.
Zaposlenik kod koga se utvrdi invalidnost, odnosno promijenjena radna sposobnost, ima
pravo na naknadu plate u visini od 70% od plae, odnosno naknade plate koju je ostvario u
posljednjoj godini koja prethodi godini u kojoj je nastala invalidnost, za vrijeme od dana nastanka
invalidnosti do dana rasporedjivanja na drugo odgovarajue radno mjesto.

lan 67.
Zaposlenik kod koga je utvrdjena II kategorija invalidnosti ima pravo na naknadu zbog
manje plate na drugom odgovarajuem radnom mjestu.
Naknada iz prethodnog stava odredjuje se u visini razlike izmedju valorizirane prosjene
mjesene plate koju je zaposlenik ostvario u godini osiguranja koja prethodi godini u kojoj je
nastala invalidnost i prosjene mjesene plate koju on ostvaruje na drugom radnom mjestu na
koje je nakon toga rasporedjen.
lan 68.
Za vrijeme koritenja godinjeg odmora zaposlenik ima pravo na naknadu plate u visini
njegove prosjene plate u prethodna tri mjeseca.
lan 69.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plate kada ne radi, a u visini koju bi ostvario da je radio
zbog:
-plaenog odsustva
-dravnih praznika
-vjerskih praznika ( 2 dana)
-obrazovanja, prekvalifikacije i strunog osposobljavanja na koje je upuen od strane direktora
-obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti
-zastoja u poslu do kojeg je dolo bez njegove krivice.
lan 70.
Za vrijeme privremene sprijeenosti za rad zaposleniku pripada naknada plae u skladu sa
zakonom, s tim da za prvih 42 dana naknada iznosi 80% njegove plate koju je ostvario u
prethodnom mjesecu.
Nakon 42 dana, zaposleniku pripada novana naknada u skladu sa Zakonom o
zdravstvenoj zatiti.
lan 71.
Zaposleniku pripada naknada za vrijeme pritvora u visini 1/3 plate a ako izdrava
porodicu plate ostvarene u posljednja tri mjeseca prije stavljanja u pritvor.
Ako je protiv zaposlenika iz prethodnog stava obustavljen krivini postupak ili je
pravosnanom presudom oslobodjen optube, zaposleniku pripada razlika plate iz prethodnog
stava, na teret organa koji je odredio pritvor.
lan 72.
Zaposleniku pripada naknada za vrijeme odazivanja na poziv vojnih i drugih dravnih
organa u skladu sa zakonom, u visini mjesene plate koju bi ostvario da je radio.

lan 73.
Zaposleniku pripada pravo na regres za godinji odmor u visini od najmanje 50%
prosjene neto plate svih zaposlenika ostvarene u Bolnici u mjesecu koji prethodi isplati regresa
pod uslovom da Bolnica nije prethodnu poslovnu godinu zavrila sa gubitkom.
lan 74.
Ukoliko Bolnica ne obezbijedi zaposleniku topli obrok u toku radnog vremena,
zaposlenik ima pravo na mjesenu naknadu za topli obrok u iznosu od najmanje 20% prosjene
neto plate isplaene u Federacije BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog
zavoda za statistiku.
Za vrijeme odsutnosti sa rada (godinji odmor, bolovanje, slubeni put, plaeno odsustvo i
sl.) zaposleniku ne pripada pravo iz prethodnog stava.
lan 75.
U sluaju smrti zaposlenika uslijed nesree na poslu i tekog profesionalnog oboljenja,
njegovoj porodici se isplauje novana naknada u visini najmanje tri prosjene plate ostvarene u
Federaciji BiH prema posljednjem objavljenom podatku.
U sluaju smrti zaposlenika ili teke invalidnosti zaposlenika koji nisu posljedica nesree
na poslu i u sluaju smrti lana ue porodice zaposlenika isplauje se novana naknada u visini
od najmanje dvije prosjene plae ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjem objavljenom
podatku.
lanom ue porodice u smislu prethodnog stava smatraju se : brani drug , djeca i
roditelji kao i unuad bez roditelja koje zaposlenik izdrava ivei u zajednikom domainstvu.
Ukoliko u bolnici rade dva ili vie lanova ue porodice koji bi mogli dobiti naknade iz
stava 1. I 2. ovog lana,samo jedan od njih ima pravo na novanu naknadu za trokove sahraneukopa na osnovu zajednike pismene izjave o tome ko e od njih koristiti ovo pravo.
lan 76.
Zaposleniku koji odlazi u penziju isplauje se otpremnina u visini od najmanje 3 (tri)
prosjene plate ostvarenih u Federaciji BiH prema posljednjem objavljenom podatku.
lan 77.
Zaposleniku koji je privremeno upuen na rad van mjesta prebivalita njegove porodice
(specijalizantima, subspecijalizantima i drugima ija edukacija traje neprekidno vie od 30 dana)
pripada mjesena naknada za odvojeni ivot od porodice u visini od 60% prosjene plate
ostvarene u Federaciji BiH prema posljednjem objavljenom podatku.

lan 78.
Naknada za rad na terenu -terenski dodatak utvruje se u jednakom iznosu za sve
zaposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smjetaj, hrana i dr.),i iznosi 75% utvrenog
iznosa dnevnice za slubeno putovanje koja se isplauje u tom periodu.
Pod radom na terenu se podrazumijevaju poslovi koji se po svojoj prirodi izvode van
mjesta zaposlenja i u trajanju duem od 30 dana neprekidno.
lan 79.
Dnevnice za slubeno putovanje, terenski dodatak, naknada za odvojeni ivot i druge
naknade i topli obrok se medjusobno iskljuuju.
lan 80.
Zaposlenik koji stanuje na udaljenosti veoj od sedam kilometara od sjedita zgrade u
kojoj radi, ima pravo na prijevoz ili naknadu trokova prijevoza na posao i sa posla za dane koje
je radio i to:
-u visini od 50% trokova karte prevoznika javnog saobraaja, koristei pogodnosti prevoznika
(mjesene karte) ukoliko putuje privatnim vozilom,
-u visini od 75% trokova karte prevoznika javnog saobraaja, koristei pogodnosti prevoznika
(mjesene karte) ukoliko putuje gradskim saobraajem.
Isplata iz take 2. prethodnog stava se vri na osnovu priloenih karata (mjesenih ili
dnevnih) i to na poetku mjeseca za prethodni mjesec.
lan 81.
Zaposlenik ima pravo na naknadu trokova ishrane, smjetaja i prevoza, ako je radi
obavljanja slubenih poslova upuen u drugo mjesto udaljeno vie od 15 kilometara od sjedita
rada, na osnovu naloga za slubeno putovanje koje izdaje direktor ili lice koje on ovlasti.
lan 82.
Naknada trokova ishrane na slubenom putu isplauje se u vidu dnevnice koja za
slubeno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosjene plae ostvarene u Federaciji BiH prema
posljednjem objavljenom podatku.
lan 83.
Zaposleniku se obraunava:
1. cijela dnevnica ( za svaka 24 sata provedena na putu i za ostatak preko 12 sati)
2. umanjena dnevnica - 70% (za putovanje koje traje preko 12 sati)
3. pola dnevnice - 50% (za putovanje koje traje od 8 do 12 sati i za ostatak vremena od 8 do
12 sati ako je putovanje trajalo due od 24 sata).
Dnevnice iz prethodnog stava se umanjuju za 30% ako je osigurana besplatna hrana .

lan 84.
Trokovi noenja obraunavaju se i isplauju prema plaenom hotelskom raunu osim
hotela de luxe kategorije.
Ako zaposlenik nije koristio hotelski smjetaj, pripadajua dnevnica se uveava za 70%.

lan 85.
Na slubenom putovanju, zaposlenik moe koristiti:
-sredstva javnog saobraaja
-putniko vozilo Bolnice
-sopstveno putniko vozilo.
Vrstu prevoznog sredstva odredjuje direktor u putnom nalogu.
lan 86.
Zaposleniku koji za slubene potrebe koristi sopstveno putniko vozilo pripada naknada u
visini 20% cijene litre benzina koje koristi po predjenom kilometru na odobrenoj relaciji.
lan 87.
Zaposlenik na slubenom putovanju ima pravo na naknadu ostalih trokova u stvarnim
iznosima (gradski prevoz, parkiranje, putarina, takse, rezervacije i sl.) to dokazuje prilaganjem
rauna uz izvjetaj o slubenom putovanju.
lan 88.
Dnevnice za slubeno putovanje u inostranstvo obraunavaju se i isplauju na nain
propisan za dravne slubenike.
lan 89.
Plata se zaposlenicima isplauje mjeseno za prethodni mjesec.
Razmak izmedju dvije plate u pravilu ne smije biti dui od 30 dana a najdue do 40 dana.
Mjeseni obraun plate se dostavlja svakom zaposleniku.
Pojedinane isplate plata nisu javne i mogu se saoptiti samo ovlatenim dravnim
organima ili sudu u propisanom postupku.
lan 90.
Bolnica moe nagraditi i stimulisati zaposlenika povodom vjerskih, nacionalnih i dravnih
praznika po osnovu ostvarenih uteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada kao i po osnovu
neprekidnog rada (jubilarna nagrada), a u skladu sa materijalnim mogunostima, a to utvruje
Upravni odbor Bolnice na prijedlog Direktora.

X NAKNADA TETE
lan 91.
tetu koju zaposlenik prouzrokuje na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje
nepanje duan je nadoknaditi.
Ako se teta ne moe utvrditi u tanom iznosu, direktor imenuje komisiju da odredi tetu
u paualnom iznosu.
Ako tetu prouzrokuje vie zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio tete koju je
prouzrokovao.
Ako se za svakog zaposlenika ne moe utvrditi dio tete koju je on prouzrokovao , smatra
se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i tetu nadoknadjuju u jednakim dijelovima.
Ako je vie zaposlenika prouzrokovalo tetu krivinim djelom sa umiljajem, za tetu
odgovaraju solidarno.
lan 92.
Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepanje
prouzrokuje tetu treem licu, a tetu je naknadila Bolnica, duan je Bolnici naknaditi iznos
naknade isplaene treem licu.
lan 93.
Ako zaposlenik pretrpi tetu na radu ili u vezi sa radom, ima pravo na naknadu tete po
opim propisima obligacionog prava.

XI POVREDE RADNIH OBAVEZA

lan 94.
Zaposleniku se moe otkazati ugovor o radu, bez obaveze potivanja otkaznog roka, u
sluaju kada je zaposlenik odgovoran za teu povredu radnih obaveza utvrenih ovim
Pravilnikom i drugim opim aktima Bolnice a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano
oekivati od Bolnice da nastavi ugovor o radu.
U sluaju lakih povreda radnih obaveza, ugovor o radu se ne moe otkazati bez
prethodnog pismenog upozorenja zaposleniku.
Pismeno upozorenje iz stava 2. ovog lana sadri opis prijestupa ili povrede radne
obaveze za koju se zaposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkae ugovor bez
davanja predvidjenog otkaznog roka za sluaj da se takva povreda ponovi.
lan 95.
Zaposleniku se moe otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok, ako:
-je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehnikih ili organizacijskuh razloga, ili
-zaposlenik nije u mogunosti da izvrava svoje obaveze iz radnog odnosa.
Direktor moe otkazati ugovor o radu u sluajevima iz st.1 ovog lana ako se, s obzirom
na kapacitet i ekonomsko stanje Bolnice i mogunosti zaposlenika, ne moe osnovano oekivati

od Bolnice da zaposli zaposlenika na druge poslove ili da ga obrazuje odnosno osposobi za rad na
drugim poslovima.
lan 96.
Zaposlenik moe otkazati ugovor o radu bez davanja predvidjenog otkaznog roka u
sluaju da je Bolnica odgovorna za povredu obaveza iz ugovora o radu a koji su takve prirode da
ne bi bilo osnovano oekivati od zaposlenika da nastavi ugovor o radu.
U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog lana, zaposlenik ima sva prava u
skladu sa zakonom i ovim Pravilnikom kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane Bolnice.

lan 97.
Ugovor o radu , u sluajevima iz prethodna dva lana, moe se otkazati u roku od 15 dana
od dana saznanja za injenicu zbog koje se daje otkaz.
lan 98.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Lake povrede radnih obaveza su:

nepravilan i nepristojan odnos prema zaposlenicima, pacijentima i strankama
odbijanje potrebne saradnje sa drugim zaposlenicima zbog line netrpeljivosti ili drugih
neopravdanih razloga
ne pruanje strune pomoi mladjim zaposlenicima, pripravnicima, specijalizantima,
dolazak na rad sa zakanjenjem i odlazak sa rada prije isteka radnog vremena
ometanje drugog zaposlenika u radu
neuredno dranje dokumenata, materijala, pribora i sredstava za rad
svaka druga radnja kojom je predvidjena neka obaveza a koja nema obiljeje tee povrede
radne obaveze.
lan 99.

Tee povrede radnih obaveza zbog kojih se daje otkaz zaposleniku su:
1. neizvrenje ili nesavjesno ili neblagovremeno ili nemarno izvrenje radnih obaveza,
2. povrede propisa o zatiti na radu
3. nezakonito raspolaganje sredstvima Bolnice i druge nezakonite radnje
4. davanje netanih podataka ako je to bilo od bitnog uticaja na donoenje odluka
5. proputanje radnje ime se ometa ili onemoguava proces rada ili upravljanja
6. zloupotreba poloaja ili prekoraenje datog ovlaenja
7. uestali dolazak na posao sa zakanjenjem ili odlazak sa posla prije isteka radnog
vremena, ili odlazak prije dolaska zamjene
8. odbijanje izvrenja poslova odnosno radnih naloga ako za to ne postoje opravdani razlozi
9. nedovoljna zatite sredstava Bolnice
10. neovlatena posluga sredstvima povjerenim za izvravanje poslova
11. dolazak na posao u napitom stanju ili upotreba alkohola ili drugog narkotinog sredstva za
vrijeme rada
12. izazivanje nereda ili tue u objektima Bolnice

13. neopravdano izostajanje sa posla due od jednog dana

14. nedostavljanje isprava i podataka na zahtjev dravnih organa
15. pribavljanje line materijalne koristi primanjem poklona i drugih pogodnosti u vezi sa
radom
16. kleveta, uvreda ili maltretiranje drugih zaposlenika
17. falsifikovanje isprava i davanje netanih podataka u cilju obmanjivanja organa
18. podstrekavanje i nagovaranje zaposlenika da ne izvravaju i sprovode odredbe zakona,
drugih akata i odluka organa upravljanja i da se suprotstavljaju nalozima direktora
odnosno drugih efova
19. krivino djelo ,privredni prijestup i prekraj uinjen na radu ili u vezi sa radom
20. neprijavljivanje krivinog djela uinjenog na radu odnosno u vezi sa radom
21. neprijavljivanje tee povrede radne obaveze
22. zloupotreba prava koritenja bolovanja
23. neizvravanje, neredovno ili neblagovremeno vrenje poslova koji se odnose na odbranu i
obezbjedjenje
24. odavanje poslovne, slubene, medicinske ili druge tajne
25. necjelishodno i neodgovorno koritenje sredstava Bolnice
26. druge povrede utvrdjene zakonom i drugim aktima .

XII PRESTANAK UGOVORA O RADU

lan 100.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Ugovor o radu prestaje mimo volje zaposlenika u sluajevima utvrdjenim zakonom i to:
smru zaposlenika
kada zaposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, odnosno navri 40
godina staa osiguranja, ako se direktor i zaposlenik drugaije ne dogovore
danom dostavljanja pravosnanog rjeenja o utvrdjivanju gubitka radne sposobnosti
otkazom direktora
istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredjeno vrijeme
ako zaposlenik bude osudjen na izdraavanje kazne zatvora u trajanju duem od tri
mjeseca danom stupanja na izdraavanje kazne
ako zaposleniku bude izreena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zatitna mjera u trajanju
duem od tri mjeseca- poetkom primjene te mjere
odlukom mjerodavnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa

lan 101.
Ugovor o radu prestaje i u slijedeim sluajevima:
-otkazom direktora, odnosno zaposlenika
-sporazumom direktora i zaposlenika
-trajnim gubitkom odobrenja licence za samostalan rad za ljekare i zdravstvene tehniare
-neudovoljavanjem na probnom radu.

lan 102.
Ugovor o radu se otkazuje u pismenoj formi.
lan 103.
U sluaju prestanka ugovora o radu voljom zaposlenika (otkazom), otkazni rok traje:
-za direktora 2 mjeseca
-za ostale zaposlenike 1 mjesec.
Otkaz se daje u pismenoj formi uz obrazloenje.
Otkazni rok poinje da tee od dana uruenja otkaza.
lan 104.
Zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu na neodredjeno vrijeme, a kojem direktor
otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor
otkazuje zbog krenje obaveze iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu
u iznosu koji se utvrdjuje u zavisnosti od duine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa
u Bolnici.
Otpremnina iz stava 1. ovog lana se utvrdjuje u iznosu od najmanje jedne treine
prosjene mjesene plae zaposlenika u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za
svaku navrenu godinu rada u Bolnici.
lan 105.
Zaposlenik koji u zdravstvenoj djelatnosti radi vie od dvadeset godina neprekidno, ne
moe se proglasiti tehnolokim vikom.

XIII OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA

lan 106.
O pravima i obavezama zaposlenika iz radnog odnosa odluuje direktor, odnosno lice
koga on ovlasti.
lan 107.
Zaposlenik koji smatra da mu je direktor povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe
zahtijevati od Upravnog odbora ostvarivanje tog prava. Prigovor se podnosi u roku od 15 dana
od dana prijema odluke direktora
Podnoenje prigovora iz stava 1. ovog lana ne spreava zaposlenika da trai zatitu
povrijedjenog prava pred nadlenim sudom u roku propisanim zakonom.
Zaposlenik moe podnijeti tubu pred nadlenim sudom zbog povrede prava iz radnog
odnosa u roku od jedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijedjeno njegovo pravo,
odnosno od dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa.
U sluaju povrede prava zaposlenika a prije traenja zatite kod nadlenog suda,
zaposlenik i direktor e pokuati mirno rjeavanje radnog spora.

XIV USLOVI ZA DJELOVANJE I RAD SINDIKATA

lan 108.
Djelovanje sindikata, u Bolnici se ne moe ograniiti niti zabraniti.
Sindikat u Bolnici djeluje u skladu sa sindikalnim pravima.
lan 109.
Miljenja, prijedlozi, albe i svi nastali nesporazumi o pravima iz rada i po osnovu rada
rjeavae se direktnim pregovorima izmeu direktora Bolnice i Sindikata.
Sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni u Bolnici, a iji Sindikat ima lanove u
Bolnici dozvoljen je pristup u Bolnicu kada je to potrebno za obavljanje sindikalne aktivnosti.

lan 110.
Bolnica e obraunavati i iz plate zaposlenika odbijati sindikalnu lanarinu, uz pismenu
saglasnost zaposlenika, te je redovno uplaivati na raun sindikata, a na zahtjev i u skladu sa
uputama Sindikata.
lan 111.
Direktor moe samo uz prethodnu saglasnost federalnog ministarstva nadlenog za rad,
otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dunosti i est njeseci
nakon obavljanja te dunosti.
Za vrijeme trajanja mandata, odnosno est mjeseci poslije isteka mandata sindikalni
povjerenik, zbog sindikalnog rada, ne moe se bez saglasnosti Sindikata:
-premjestiti u okviru Bolnice
-ubrojati meu viak zaposlenih
-premjestiti na nepovoljnije radno mjesto po njega.
Sindikalnom povjereniku se za vrijeme trajanja mandata iz st.2 ovog lana, ne moe zbog
sindikalnog rada, smanjiti plaa niti pokrenuti disciplinski postupak.
lan 112.
albe zaposlenika, koji su lanovi Sindikata ne mogu se razmatrati i o njima odluivati
bez prisutnosti ovlatenog predstavnika Sindikata.
Direktor je duan primiti i sasluati sindikalnog predstavnika.
lan 113.
Bolnica je duna za rad Sindikata osigurati sljedee uslove:
-prostor za rad i odravanje sastanaka Sindikata bez naknade trokova
-strune, tehnike i administrativne usluge za rad Sindikata u mjeri u kojoj je to
neophodno za ostvarivanje sindikalne funkcije

-plaeno odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku zbog obavljanja sindikalne aktivnosti

(prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim
kolama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu), a na osnovu zvaninog
pismenog poziva organa Sindikata.
lan 114.
Zaposleniku izabranom za profesionalno obavljanje funkcije u Sindikatu, radni odnos
miruje za period obavljanja te funkcije.
Nakon isteka mandata iz st.1 ovog lana, Bolnica je duna zaposlenika vratiti na poslove
koji odgovaraju njegovoj strunoj spremi, u skladu sa Zakonom o radu.

XV TRAJK
lan 115.
Sindikat ima pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom zatite i ostvarivanja
ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih lanova.
lan 116.
trajk se priprema, organizuje i provodi u skladu sa odredbama Zakona o trajku
(Sl.novine FBiH, br:14/00), Zakona o radu i Pravilima sindikata o trajku.
lan 117.
Zaposlenik ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da sudjeluje u trajku, niti moe biti
stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih zapolenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku
trajk ne moe zapoeti prije okonanja postupka mirenja predvienog odredbama
Zakona o radu, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnog rjeevanja spora o kojem su se
strane sporazumjele.
lan 118.
trajkom rukovodi Predsjednitvo osnovne, kantonalne i federalne organizacije
Nezavisnog strukovnog sindikata (NSS) radnika zaposlenih u zdravstvu.
Za izvrenje ciljeva trajka NSS radnika zaposlenih u zdravstvu FBiH, osniva trajkaki
odbor, kao izvrno tijelo koje rukovodi trajkom i obavlja pregovore sa poslodavcem.
trajk se odvija na radnim mjestima i traje do ispunjenja postavljenih zahtjeva.
Svi uesnici u trajku su duni svakodnevno dolaziti na svoja radna mjesta, izvriti
pripreme za poetak rada i ekati upute trajkakog odbora.
Uesnici u trajku obavljaju poslove koji ne trpe odlaganje, odnosno one poslove ije bi
neizvrenje prouzrokovalo nenadoknadive tetne posljedice.

lan 119.
Bolnica je za vrijeme trajanja trajka duna osigurati permanentnu zdravstvenu zatitu
bolesnika na odjelima sa svim prateim djelatnostima, kao i prijem svih bolesnika iji je ivot u
opasnosti sa osiguranjem kompletnih hirurkih i drugih specijalistikih intervencija.
U cilju izvravanja obaveze iz st.1 ovog lana, Bolnica je duna osigurati neprekidnu
Slubu trijae sa najiskusnijim doktorima medicine, o emu izvjetava trajkaki odbor.

XVI PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 120.
Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli Bolnice a
primjenjuje se od 1.1.2008.godine.
lan 121.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika vre se na nain i u postupku predvidjenom za njegovo
donoenje.
lan 122.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da vai Pravilnik o radu JU
Kantonalne bolnice Zenica od 22.07.2005.godine i sve njegove izmjene i dopune.

Broj:20/1-12997
Zenica,.10.5.2013.god.

Predsjednik
Upravnog odbora
Roajac Sead,s.r.

Preieni tekst Pravilnika o radu JU Kantonalna bolnica Zenica utvrdio je Sektor za pravne
poslove Kantonalne bolnice Zenica i isti sadri Pravilnik o radu Kantonalne bolnice Zenica
usvojen
22.1.2008.godine
kao
i
njegove
izmjene
i
dopune
usvojene
22.4.2008.god.,8.7.2008.god.,22.7.2008.god.,4.11.2008.god.,30.12.2008.god.,11.2.2009.god.,7.4.
2009.god.,26.5.2009.god.,25.8.2009.god.,10.11.2009.god.,26.1.2010.god.,26.2.2010.god.,25.5.20
10.god.,28.9.2010.god.,30.11.2010.god.,27.12.2010.god.,25.1.2011.god.,29.3.2011.god.,30.12.20
11.god.,19.1.2012.god.,2.2.2012.god.,28.2.2012.god.,27.3.2012.god.,24.4.2012.god.,27.11.2012.
god.,29.1.2013.god.i 26.3.2013.god.
Preieni tekst Pravilnika o radu JU Kantonalna bolnica Zenica objavljen je na oglasnoj tabli
Kantonalne bolnice Zenica dana 10.5.2013.godine.