Tehnini in vsebinski problemi klasinega in elektronskega arhiviranja, Radenci 2013

1.09 Objavljeni strokovni prispevek na konferenci

1.09 Published Professional Conference Contribution

Aleksandra Pijuk-Peji
ULOGA ARHIVA U OBRAZOVANJU BUDUIH ISTORIARA
Izvleek:
Vloga arhiva pri izobraevanju bodoih zgodovinarjev
Poleg ostalih funkcij, ki jih arhivi opravljajo, bi bilo potrebno nameniti ve pozornosti tudi
izobraevanju, e posebej izobraevanju tudentov zgodovine. Veina tudentov v Bosni in Hercegovini
zakljui tudij zgodovine in osnovi osnovna teoretina znanja s podroja arhivistike, ne da bi se vsaj
enkrat sreali z arhivskim gradivom, ki predstavlja primarni vir. Izobraevanje bi bilo obojestranska
korist, saj bi z ene strani povzdignilo zavest o pomenu arhivskega gradiva in arhivistike, po drugi strani
pa bi lahko arhivi preko svoje izobraevalne vloge irili znanja s podroja arhivistike, vzbudili
naklonjenost raziskovalnemu delu in tudente vzpodbujali, da s splonim raziskovanjem pridejo do
lastnih odkritij, temeljeih na virih. Znanja s podroja arhivistike so za raziskovalno zgodovinopisje
velikega pomena.
Kljune besede:
arhivistika, arhiv, izobraevanje, raziskovalci, zgodovinarji

Abstract:
The Role of Archives in Education of Future Historians
The educational function of archives, among many others, deserves considerable attention, especially
when it comes to education of history students. The majority of such students in Bosnia and
Herzegovina finish their studies gaining basic knowledge of archival science without coming upon
archives as primary sources. Archival educational function would increase awareness of the importance
of archives and the significance of archival research and enable students to broaden their knowledge of
archival science and thus stimulate research work which would result in findings based on valid
sources. Knowledge of archival science is essential for researching history. .
Key words:
archival science, archives, education, researchers, historians

UVOD
Zadatak arhiva je da se staraju o zatiti arhivske i registraturne grae, vre
nadzor nad uvanjem iste kod stvaralaca i imalaca, da prikupljaju arhivsku grau,
struno sreuju i obrauju i zatiuju istu, te omoguuju korienje arhivske grae u
javne, naune, druge drutvene svrhe. Takoe, objavljuju arhivsku grau od znaaja
za politiku, kulturnu, privrednu istoriju ili druge javne, naune i drutvene
djelatnosti ili grau znaajnu za pojedince. Iz navedenog proizilazi da su sve funkcije

Aleksandra Pijuk-Peji, Historijski arhiv Sarajevo, Alipaina br. 19, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, epota: sandrapijuk@gmail.com.

205

A. Pijuk-Peji: Uloga arhiva u obrazovanju buduih istoriara

arhiva u cilju daljeg korienja za nauno-istraivaki rad, za objavljivanje i za

potrebe organa, pravnih i fizikih lica.
Sve navedene funkcije koje arhivi obavljaju propisane su zakonom, a samim tim
su obavezujue. Meutim, u Bosni i Hercegovini rijetko koji arhiv vri i neke druge
funkcije.
OBRAZOVNA FUNKCIJA ARHIVA U BOSNI I HERCEGOVINI
Pored svih navedenih funkcija koje arhivi obavljaju, posebna panja bi se
trebala usmjeriti na obrazovanje buduih istoriara, odnosno studenata istorije ili bar
na njihovo upoznavanje sa osnovama praktinog rada u arhivima.
Proizilazi da bi arhivi trebali razviti i svoju obrazovnu funkciju i to u saradnji sa
katedrama za istoriju, razviti odreen program koji bi studentima ponudio, pored
teoretskih znanja i praktina znanja. Npr. u okviru predavanja iz arhivistike, mogla bi
se uvesti i praktina nastava iz ove oblasti koja bi se odravala u arhivima. Studenti
bi mogli odlaziti u arhive na praksu gdje bi u okviru praktine nastave stekli potrebna
znanja, vjetine i odreena iskustva za samostalno istraivanje.
Najvei broj studenata u Bosni i Hercegovini okona studije iz istorije, a da se
pri tom niti jednom ne sretnu sa arhivskom graom koja predstavlja izvor prvog reda,
ostajui bez ikakvih steenih vjetina u arhivskom istraivanju. Samim tim, ostaju
uskraeni zadovoljstva da sami izrade odreeni nauni rad na bazi sopstvenog
istraivakog iskustva. U okviru studija istorije, prouava se arhivistika kao pomona
istorijska nauka. Meutim, studenti steknu samo osnovna teorijska znanja iz ove
oblasti, dok im praktina znanja ostaju uskraena. Osnovna teorijska znanja iz
arhivistike svode se na uenje osnovnih pojmova, npr. arhivistika, arhiv, registratura,
razlika izmeu arhiva i registrature, arhivska graa, fond, inventar.
Kao i metodologija, tako i arhivistika ima fundamentalni znaaj, ali se olako i
preutno shvata. Ne pridaje joj se potrebna vanost i panja.
Znanja iz arhivistike su neophodna radi lakeg snalaenja u arhivu i to
efikasnijeg istraivakog rada. Da bi praktina nastava u arhivima bila uspjena,
arhivi bi trebali biti struno voeni i ureeni sa zaposlenicima koji su osposobljeni za
ovaj posao, podueni nauno-istraivakom radu i vjetinama. Potreba za ovim je
vea kada znamo da u Bosni i Hercegovini, usljed burne istorije, graa nije kvalitetno
prikupljena, odabrana, a usljed nedostatka arhivista, sva graa nije obraena i
sreena. Zbog svega navedenog, istoriar-istraiva mora posjedovati praktina
znanja kao bi lake mogao istraivati. U suprotnom, ako istraiva nema iskustva,
prva posjeta arhivu e ga demoralisati, posebno onda, ako ispred sebe ima grau
koja nije sreena i obraena (mada je pravilo da se takva graa ne daje na
korienje, ova odredba se uvijek ne potuje). Zbog malog broja zaposlenih arhivista
koji rade na ovom referatu, sva graa ne moe biti sreena i obraena u odreenom
roku, a obzirom na mali broj zaposlenih, isti nemaju dovoljno vremena da se posvete
svakom posjetiocu pojedinano, zato bi istraiva trebao doi spreman na
istraivanje.
ZATO JE ARHIVISTIKA VANA BUDUIM ISTORIARIMA?
Arhivistika je pomona istorijska nauka bez ijeg poznavanja, nema kvalitetnog
istraivanja i istorijske istine.
206

Tehnini in vsebinski problemi klasinega in elektronskega arhiviranja, Radenci 2013

Organizovanjem praktine nastave u arhivima u vidu radionica, budui istoriari

bi nauili mnogo o arhivu kao ustanovi. Npr. da bez struno voenih i ureenih
arhiva, odnosno bez struno prikupljene, obraene i zatiene grae nema pouzdane
primarne osnove za stvaranje naune istorije i nema ovladavanja kritike svijesti o
prolosti.
Arhivistika i arhivi su vani, jer bi studenti prvo nauili da se korienje
primarnih izvora razlikuje od sekundarnih, a, ako bi se vie radilo sa studentima,
podstakla bi se upotreba arhivske grae i uvidjela njena vanost.
Arhivsko istraivanje, odnosno direktno istraivanje na arhivskim dokumentima
ima ogromnu vrijednost. Prednost za studente bio bi rad na primarnim izvorima,
dokumentima, jer bi tada nauili da procjenjuju dokaze. Oni bi stekli uvid u okolnosti
pod kojima su istorijski argumenti nastajali i razvijali se.
Pri rijetkim posjetama studenata arhivu, studentima se daju kopije
dokumenata. Lino smatram da je studentima bolje dati originalne dokumente, jer
e oni imati vei efekat, nego njihove kopije. Studenti e tako osjetiti, uz predhodno
proitana uputstva o rukovanju arhivskom graom koja e dobiti od nastavnika, a
prvenstveno od arhivista, ivote ljudi u prolosti, a njihovim korienjem, studenti e
razviti znaajne analitike sposobnosti.
Studenti treba da se osposobe da naue pronai korisne podatke i informacije iz
velikih koliina grae, da razlikuju ono to je relevantno i korisno. Trebaju nauiti da
iz mora dokumenata izdvoje one dokumente koji mogu posluiti kao dokaz. Sticanje
ove osobine mogu svakako olakati i pomoi kako profesori tako i iskusni arhivisti.
Smatram da bi praktian rad u arhivu uticao na motivaciju studenata za ovu
oblast. Razbile bi se predrasude o arhivima kao mranim prostorima, punim praine i
starog papira. Razbijanju ovog ustaljenog miljenja moe doprinijeti i nastavniki
kadar i njihova vea zainteresovanost. turo napisani udbenici servirani kao gotov
proizvod koji su puni podataka, datuma i sl., i koji studente nikada ne dovode u
neposrednu vezu sa dokumentima kao istorijskim izvorima nisu dovoljni. Praktian
rad doprinio bi da studenti istoriju ne bi posmatrali kao niz injenica, datuma,
dogaaja koji su "upakovani" u udbenik ili knjigu. Upotrebom primarnih izvora, ovaj
stav bi se mogao promijeniti. Moemo zakljuiti da bi se na ovaj nain podigao
kvalitet nastave istorije, kroz metode uenja naunog istraivanja, a ne samo
iitavanjem iz gotovog udbenika.
Arhivska djelatnost je djelatnost od posebnog drutvenog interesa, a arhivska
graa ima nauni znaaj. Ona je svjedoanstvo prolosti i izvor injenica. Na osnovu
grae, prolost se rekonstruie. Zbog toga bi se studenti istorije trebali upoznati sa
istom jo za vrijeme studija.
Bogatstvo primarnih istorijskih izvora koje se nalazi u arhivima veinom ostaje
nedodirnuto, jer istraivai nemaju potrebno istraivako iskustvo i veina njih se
demoralie prvom posjetom arhivu i prvim susretom sa graom. Takvi istraivai
postaju "moderni" istraivai koji svoje istraivanje zapoinju i zavravaju
korienjem interneta. Takvi "istraivai" se odlue da posjete samo rijetko
biblioteke, dok arhive ne posjete nikada, jer oekuju da se sve moe odraditi od kue
on-line i smatrajui to dovoljnim.
Obrazovna funkcija arhiva bi bila na obostrano zadovoljstvo. Prvo, podigao bi se
kvalitet nastave istorije, a budui istoriari bi dolazili spremni na istraivanje sa
praktinim poznavanjem metoda istraivanja. Drugo, arhivi bi izali iz svojih
207

A. Pijuk-Peji: Uloga arhiva u obrazovanju buduih istoriara

ustaljenih, tradicionalnih okvira i ne bi se zadovoljavali posjetama samo

profesionalnih, iskusnih istoriara i po kojeg zalutalog studenta. Tree, ovim
inovativnim metodama poboljao bi se ugled arhiva, a samim tim bi se popularisao i
rad u istom.
Uz to, ova funkcija bi bila dobra i iz razloga da prva posjeta arhivu nakon
studija, prilikom izrade nekog rada, ne bi djelovala zastraujue, ve bi predstavljala
pozitivan izazov.
ZAKLJUAK
Da studenti istorije ne bi ostajali uskraeni zadovoljstva pisanja radova na
osnovu linog istraivanja, arhivi bi kroz razvoj svoje obrazovne funkcije omoguili
studentima sticanje znanja iz arhivistike, omoguili bi im razvoj naklonosti ka
istraivakom radu i motivisali ih da linim istraivanjem dou do sopstvenih otkria
pregledajui i iitavajui arhivsku grau, odnosno tumaei izvore prvog reda.
Trebalo bi vie raditi sa studentima da bi se podstakla upotreba arhivske grae i
razvila svijest o njenom znaaju. Studenti bi stekli znanja koja su neophodna pri
istraivanju u arhivima, prvenstveno to je pregledanje arhivskih fondova dostupno
svima, ali pronalaenje "skrivene istorije" dostupno samo onima koji su ovladali
odreenim istraivakim vjetinama.
Obrazovna funkcija bila bi na obostrano zadovoljstvo. Njom bi se podigla svijest
o znaaju arhivske grae i znaaju arhivske struke, a studente bi usmjerila na
istraivaki rad.
SUMMARY
THE ROLE OF ARCHIVES IN EDUCATION OF FUTURE HISTORIANS
With the development of their educational function, archives would make
possible for students to learn about archival science and develop interest for
research, thus motivating them to bring forth their own conclusions while examining
archival materials, i.e. primary sources.
Only a more intense collaboration with students would promote the use of
archives and raise consciousness of their importance. Also, students would gain the
necessary knowledge to do research, since archives are available to all, but the
''hidden history'' behind them can be ascertained only by those who have mastered
skills for carrying out research.
Finally, archival educational function would increase awareness of the
importance of archives and the significance of archival research and enable students
to broaden their knowledge of archival science and thus stimulate research work.

208