Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
S A D R A J
str .
Uvod
Lista uesnika
Namjena seminara
Zakljuci seminara
Uvodna sjednica
14
Diskusije
12
Diskusioni materijali
62
UVOD
Od osnivanja ICSID-a 1957 g. bilo je jasno da je problem obra
zovanja kljuno pitanje razvoja profesije industrijskih dizaj
nera .
Na kongresima ICSID-a u Stockholmu, Veneciji i Parizu bitno je
ukazano na nunost sistematskog postavljanja pitanja obrazova
nja i odgoja industrijskih dizajnera, ali su se ta razmatranja
nuno ograniavala na iznoenje osnovnih postavki i generaliza
ciju.
Zahvaljujui inicijativi belgijske nacionalne Komisije UNESCO-a,
19 6 4.godine omoguena je takva sistematska analiza. Spomenuta
je komisija ukljuila u program svoje aktivnosti i seminar o
obrazovanju industrijskog dizajnera. UNESCO je snosio trokove
seminara, a belgijska nacionalna komisija za UNESCO pruila je
gostoprimstvo, administrativne usluge i pokrila ostale trokove.
Na taj su se nain sastala devetorica strunjaka iz 7 zemalja,
koji su u paljivo planiranom toku i sadraju seminara kroz tri
dana razmatrali osnovne parametre obrazovanja i odgoja industrij
skih dizajnera.
Spomenutih 9 strunjaka odgovorno je za obrazovanje studenata
dizajna u svojim zemljama. Sa zadovoljstvom je pozdravljen i
gospodin Selby Mvusi iz Gane, koji je zastupao gledita u onim
zemljama, u kojima je industrijski dizajn jo u povojima.
Ovaj izvjetaj sadri rezultate seminara i tok diskusije na
njemu. Iznenauje jedinstvenost gledita svih prisutnih: poto
je slobodni tok diskusije sintetiziran u zakljucima, svi su
ih jednoglasno prihvatili.
Na zavretku seminara svi prisutni smatrali su da su obavili ko
ristan posao rasvijetlivi probleme o kojima se ve godinama
diskutira, a koji sve do sada nisu bili rjeavani na internaci
onalnom nivou. Uesnici takoer smatraju da e zakljuci, iako
malobrojni, biti vani za sve postojee kole u njihovom razvo
ju, a naroito tamo gdje se planira osnivanje novih kola.
Uesnici trodnevnog seminara u Brugesu napustili su grad svjesni
problema, o kojima se nije diskutiralo i nunosti nadopune dnev
nog reda seminara u Brugesu. Posebno akutna je potreba paljive
razrade detalja nastavnog programa i pravilnog utvrivanja sat
nice nastave 5-godinjeg studija dizajna. (OP.P.: 0 toj temi
diskutirano je na drugom seminaru,odranom izmeu 17.il9* sep
tembra 1965.u Ulmu (SRNjemaka). Vidi materijale tog seminara!)
Misha Black
Predsjednik
2
Uesnici
Predsjednik:
MISHA BLACK
Engleska
Iz izvrnog komiteta
ICSID-a:
ZVONIMIR RADI
Jugoslavija
lanovi:
W.P. KATAVALOS
SAD
TOMAS MALDONADO
Njemaka
SELBY MVUSI
Gana
ARTHUR J.PULOS
SAD
ROGER TALON
Francuska
GINO VALLE
Italija
Belgijski lanovi:
WALTER BRESSELEERS
ANDRE DE POERCK
M.DE SY
M. SAUWEN
M.VAN DE WALLE
dizajner
dizajner
Belgijski institut za industrijski dizajn
predstavnik ministarstva obrazovanja i
kulture
kustos muzeja primjenjenih umjetnosti i
dizajna, Ghent
Administracija i prevoenje:
J.des CRESSONNIERES
T. LOEGE
Izvjestilac:
KENNETH AGNEW
Engleska
4
Namjena seminara
Kad ovog seminara bazira se na nacrtu pod naslovom: "Seminar
ICSID/UNESCO, proljea 1964: Obrazovanje industrijskih dizajnera"
("UNESCO/ICSID Seminar, spring 1964: The Education of Industrial
Designers") .
1.
5
2.
str.
^3
-jo
57
24
45
37
48
28
3o
6
str.
2.13 Specijalizacija za odreenu industrijsku granu.
U kojoj fazi nastave treba zapoeti ta specijalizacija?
2.14 Opravdanost i mjesto u nastavnom programu slije
deih predmeta: metodologija dizajna, strojarstvo,
uvod u elektrotehniku, tehniko crtanje, tolerancija
dimenzija, tehnologija materijala, proizvodni proce
si, ergonomija, statistika, financijsko poslovanje,
marketing, istraivanje trita, profesionalna praksa
i metode poslovanja i organizacije.
2.15 Vanost prezentacionog crtanja i modelarstva.
2.16 Trebaju li nastavno osoblje kole sainjavati je
dino aktivni profesionalni dizajneri? Koliki dio svog
vremena oni smiju posvetiti privatnoj profesionalnoj
aktivnosti?
42
+
51
2.17 Prihvaanje profesionalnih narudbi. U kojoj mjeri studenti mogu sudjelovati u realizaciji takvih po
slova?
5^
2.19 Neophodnost perioda stairanja u birou ili industriji radi strunog osposobljavanja.
2 .20 Odnos izmeu kole, diplomiranog dizajnera i nacio
nalnog profesionalnog udruenja. Mora li predstavnik
udruenja biti u sastavu komisije na diplomskom ispitu?
Da li da aktom diplomiranja student automatski postane
lan udruenja?
2.21 Obrazovanje ininjera, privrednih i drutvenih
rukovodilaca na koli za industrijsko oblikovanje.
55
7
3.
Zakljuci
3.1
8
3 .6 Periodi industrijske prakse studenata
U toku studija studenti moraju provesti izvjesno vrijeme
na radu u industrijskim poduzeima ili profesionalnim di
zajn biroima. Ukupno vrijeme takvog rada ne smije biti manje
od 3, a vee od 12 mjeseci. Praktian rad treba podijeliti
tako da svaki period nije dulji od 3 mjeseca. Industrijska
praksa je sastavni dio studija i u tom periodu student ostaje
pod kontrolom matine kole.
3.7 Ambijent za kole industrijskog dizajna
U dananjoj situaciji kole industrijskog dizajna najbolje
je ukljuiti u politehnike kole, uz odgovarajui stepen
akademske individualnosti i slobode. Meutim, u skladu sa
situacijom kola moe imati i drugaiju akademsku formu.
kola dizajna okoline (environmental design), na primjer
povezati e se ue sa graevinarstvom, arhitekturom i
drutvenim naukama.
3 .8 Odnos studija industrijskog dizajna prema drugim fakultetima
Usprkos nezavisnosti, kola industrijskog dizajna ipak mora:
1 . biti vrsto vezana sa tehnikim kolama radi stjecanja
osnovne tehnike naobrazbe
2 . biti povezana sa studijem privrednog upravljanja, radi
angairanja prema industrijskim i komercijalnim organi
zacijama
3 . biti vrsto vezana uz fakultete humanistikih nauka,
bilo kroz vlastitu organizaciju ili putem vrstih veza
sa takvim kolama i fakultetima, koje se bave umjetno
u i drutvenim naukama.
3.9 Satnica nastavnog programa
Nastavni program trebao bi se sastojati od tri komponente:
- teorija dizajna
- praktian rad, u to su ukljueni
studij tehnike i drutvene nauke
- projekti
2 o i
3o^
5o#
9
Na seminaru je zakljueno da je hitno potrebno napraviti
studiju o tehnikom dijelu nastave
za to je angairana
ICSID-ova radna grupa za odgoj i obrazovanje dizajnera.
3.11 Opi dio studija
Opi dio studija sastoji se od predmeta koji nisu sastav
ni dio metodologije ili tehnike dizajna, premda su uz njih
vezani. Opi dio studija trebao bi sadravati lo - 1513 ukup
nog trajanja petogodinje nastave. Njega bi trebali sadra
vati slijedei predmeti:
povijest umjetnosti i nauke
muz ika
literatura
arhitektura
filozofija
psihologija
antropologija
politologija
filozofija nauke
Opaska: Trajanje opeg dijela studija predvieno je u takama 3 .9.1 i 3 .9.2
3.12 Dizajn kontejnera
U industrijski dizajn spada i dizajn, koji se bavi razvojem
kontejnera namijenjenih doziranju, zatiti, distribuciji i
koritenju materijala i proizvoda.
3.13 Prva godina kao dio cjelokupnog studija
Prva godina je dio cjelokupnog nastavnog
skog dizajna i ne smije se izdvajati kao
"osnovna" godina. Prva godina treba biti
organizirana i kontrolirana kao i ostale
programa industrij
"fundamentalna" ili
jednako logino
godine studija.
lo
3.15
11
3.2o
12
Uvodna sjednica
Seminar je zapoeo opom diskusijom. Delegati su ukratko iz
nijeli sadanje stanje i probleme industrijskog dizajna i ob
razovanja dizajnera u svojim zemljama.
Dolo se do zakljuka da su brojni problemi identini. Neza
dovoljstvo je izazvala rairena upotreba termina "industrial
design" u znaenju koje obuhvaa brojne aktivnosti zanatstva,
mode i oblikovanja interijera.
U diskusiji je izraena sumnja u vjerodostojnost "Meunarodnog
popisa kola za dizajn" (International List of School of De
sign), koju je objavio ICSID 1963.god. Poglavlja o kolama
u Njemakoj i SAD nisu tana. Istaknuto je da najvjerojatnije
samo oko 2 .ooo studenata prolazi kroz pravilno organiziranu
nastavu, dobro odabran nastavni program i da ima pravilno oda
brano nastavno osoblje.
Prva je sjednica zavrena bez formalnih zakljuaka.
Diskusije
Svaka od sjednica bila je posveena jednoj ili grupi srodnih
taaka dnevnog reda. Izvjetaj u najveoj moguoj mjeri prika
zuje izvornu formu diskusija, a zakljuci su prikazani u formi
u kojoj su u diskusijama nastali. Tekst diskusija je kraen,
ali su reproducirane originalne izjave diskutanata.
13
Paragraf 2.1
Katavalos
Bresseleers
14
Sauwen
Pulos
Maldonado
Br c 'seleers
Diskusija je kasnije prenesena na nacrt definicije industrijskog dizajna to su je dali prof. Pulos i prof. Black.
Black
Valle
Radi
15
Maldonado
Radi
Bresseleers
Maldonado
16
Zakljuak. (3.1 )
De Poerck
Maldonado
Katavalos
Black
Pulos
17
Usprkos tim razlikama u oba sluaja je pristup
("gramatika") isti:
1 . prikupljanje informacija
2 . utvrivanje parametara i ogranienja
3. istraivanje
4. razvijanje ideja i istraivanje procesa.
Black
Maldonado
Tallon
18
Pulos
De Poerck
Black
Maldonado
t
Osnovna
godina
I godi
na
II godi
na
III go
dina
IV go
dina
19
Ta tri tipa studenata odgovaraju studentima
koji dolaze na Ulmsku kolu (HfG). Svaki od
njih ima odreene nedostatke:
1. Imaju iroke poglede ali nemaju pojma o nau
ci, matematici i fizici.
2. Dohri su s tehnike take gledita, ali ih
je veoma teko nauiti da misle na vie nivoa,
da misle na nain koordinatora.
3. Filoloki i openito dobri. Prirodno-nauni
smjer gimnazije razvija studente u tehnikom
smislu. Nedostatak im je da su skloni filozo
firanju. Empirija je svima slaba taka.
DIJAGRAM DRUGE VARIJANTE
t>
16
18
17
god. god. god.
velika matura
I D I
I god.
studija
II g o d .
I D 2
III god.
IV god.
2o
va<4a sve aspekte i implikacije problema u prik
ladnim razmjerima).
Postoji i trea varijante: priznanje poraza, tj.
prihvaanje normalne etverogodinje kole di
zajna nakon koje bi student morao pohaati jo
etiri godine visoke kole dizajna.
Pulos
Black
Dob
17
I go
dina
18
\
osnovna
godina
II g o
dina
I D 2
III go
dina
IV go
dina
21
Odnos izmeu opeg obrazovanja i obrazovanja industrijskog
dizajna (nastavak diskusije o Maldonadovoj "drugoj varijanti")
Black
Bresseleers
Pulos
Katavalos
22
2 . Postojanje idealne situacije automatski mi
jenja kasnije godine ope naobrazbe. Ako elimo
ostvariti to novo obrazovanje moramo djelovati
u pravcu buduih "totalnih" kola dizajna, u
kojima se moe izgraditi obrazovanje dizajna
visokog stupnja. Takva kola bila bi u stanju
asimilirati i razviti koncepcije poput one o
"suhom" i "mokrom" dizajnu.
Pulos
Mvusi
23
dovoljan broj studenata s nunim predznanjem
prirodnih i drutvenih nauka i umjetnosti.
Madame des
Cressonnieres
Maldonado
Black
24
Paragraf 2.5
Pulos
Tallon
Maldonado
Pulos
Bresseleers
25
Zakljua k . (3 .4 )
Pulos
Black
Radi
26
Postoje dvije situacije:
1 . Organizirano postdiplomsko istraivanje. Ta
kav istraivaki rad moe biti visoki studij
neke specijalizirane sfere (kompjuter, automo
bil) . Takvo istraivanje traje obino dvije
godine.
2. Student ostaje na svojoj koli nakon diplomi
ranja i tu istrauje specifine probleme. F i
nancijsku pomo dobila od vlade, industrije ili
neke druge organizacije.
Maldonado,
Pulos Radi
Katavalos
ali
27
Pulos
Maldonado
zirati
Katavalos
Zakljuak.
Paragraf 2.1o
Pulos
Bresseleers
Tallon
29
Studentima prve godine dozvoljavamo zaposlenje
mehaniara ili u graevinskim radovima.
Ostali studenti mogu se zaposliti u dizajn
biroima ili u birou strojarskih ininjera.
U Nancy-ju studenti se svake godine izvjesno
vrijeme zaposle. Studenti prve godine zapolja
vaju se kao manuelni radnici, studenti druge
godine rade kao predradnici (nadglednici), a
studenti tree godine rade u dizajn-biroima
ili u biroima za projektiranje.
Tallon
8 o fc
Tallon
Maldonado
Bresseelers
Zakljuak. (3.6)
3o
Paragraf 2.11
Paragraf 2.3
Black
Katavalos
Maldonado
31
vene, psiholoke i upravne znanosti, sa kolom
za dizajn. To moe dovesti do neeg sasvim novog
- centra za dizajn ponaanja. ) 1 (a centre of
behavioural design)
Mogli bismo razmotriti i novu neoklasinu kon
cepciju obrazovanja koncentriranu oko stavova
dizajna. Kada kole ne bi bile podijeljene na
brojne katedre lake bi bilo unapreivati krea
tivni razvoj u mnogim sferama. Sadanje "sekcionalne" kole u Italiji zaostaju za promjenama,
koje zahvaaju odgovarajuu profesiju ili indu
strijsku granu.
Pulos
Radi i Valle
Black
Maldonado
32
2. Za budunost se moe predvidjeti nov nauni
humanizam - dizajn ljudske okoline - a u tom
kontekstu kola za industrijski dizajn bila bi
daleko znaajnija i plodnija.
Radi
Zakljuak.
Bresseleers
kola
ne bi
nost
teko
Radi
33
U Siralcuzi je kola industrijskog dizajna za
poela radom unutar kole za umjetnost i jo je
uvijek u njenim okvirima. Prednost je u tome
to omladina stie umjetniki odgoj koji u sred
njim kolama nije dobila.
Na naem sveuilitu imamo mnogo polusamostalnih
kola iji su specijalni predmeti zajedniki.
Idealno je kada kola za industrijski dizajn
postoji zasebno ali je sigurno da mora ivjeti
u atmosferi sveuilita. Institucija za post
diplomsku nastavu moe biti potpuno samostalna
kako predlae Maldonado.
Katavalos
Maldonado
Black
34
Nastava drutvenih nauka za sada je usmjerena
prema prolosti; treba izmijeniti takav stav
ukoliko se ne eli studenta dezorijentirati.
kola za industrijski dizajn treba, dakle,
imati specifini identitet
odravajui istov
remeno vrste kontakte s tehnikim i upravnim
kolama.
Ona bi mogla biti samostalni dio sveuilita,
kao na primjer, kola za arhitekturu u Cambrigeu koja je skoro potpuno nezavisna sve
uilina katedra.
De Poerck
Radi
35
Maldonado
Black
Maldonado
Pulos
36
Zakljuak. (3.8)
Odnos studija industrijskog dizajna prema
drugim fakultetima.___________________________________________
Usprkos nezavisnosti, kola industrijskog dizajna ipak mora:
1 . biti vrsto vezana sa tehnikim kolama radi stjecanja
osnovne tehnike naobrazbe
2 . biti vezana sa studijem privrednog upravljanja rr.di anga
iranja prema industrijskim i komercijalnim organizacijama
3 . biti vrsto vezana uz fakultete humanistikih nauka bilo
kroz vlastitu organizaciju ili putem vrstih veza sa takvim
kolama i fakultetima koje se bave umjetnou i drutvenim
n aukama.
37
Paragraf 2.7
Black
Maldonado
1 god.
2 god.
3 god.
394
418
414
praktian rad
(praktian razvoj,
npr.modeliranje i
prezentacija)
312
32
48
industrijski
dizajn
52o
756
754
38
Pod teorijom podrazumijevamo:
1/3 vremena za drutvene znanosti, psiholo
giju, ergonomiju, povijest umjetnosti itd.
1/3 za tehnologiju
1/3 za metodologiju
Opa podjela sati na primijenjeni i na neprimijenjeni dio izgleda ovako:
I godina
II godina
III godina
IV godina
''''Jlgj^iimjenjeni studij
Primijenjeni studij"
godina
II godina
III godina
IV godina
Katavalos
39
II godina: ekipno poduavanje
1/3: metodologija dizajna
1/3: razvoj proizvoda
1/3: projektiranje vrijednosti (value engi
neering) i analiza vrijednosti (value
analysis)
III godina: nema gotovo nikakvog poduavanja
/
'
'Korelacije
Tallon
4o
Bresseleers
Valle
Pulos
41
Na taj se nain student upoznaje sa stvarnim,
fizikim i kulturnim ogranienjima proizvodnje
firme. U to je ukljueno i razmatranje proizvod
nog i trinog potencijala firme. Projekti se
postavljaju u skladu s postojeim programom am
balae ili lika dotine firme (corporate identity) .
Peta godina: Do tog momenta studenti ve raspo
lau iskustvom s ranijim proizvodima. Zato se u
petoj godini studiraju sistemi proizvoda. Tokom
posljednje dvije godine razmotreni su, na prim
jer, sindromi provedbe zakona t j . njihova pri
roda i odnos prema drutvenoj zajednici. U tak
vim sluajevima pokuavamo stimulirati cjelokup
nu industriju, koja s tim sindromima ima veze,
kako bi izvrila promjene u svojim stavovima i
praksi.
Stjecanje znanja u predavaonicama nadopunjuje
se diskusijama sa savjetnicima industrije i broj
nim obilascima terena.
Zakljuak.
(3.9)
2o $
3o 1o
42
Paragraf 2.14 Opravdanost i mjesto u nastavnom programu slijedeih predmeta:
metodologija dizajna
statistika
strojarstvo
financijsko poslovanje
uvod u elektrotehniku
marketing
tehniko crtanje
istraivanje trita
tolerancija dimenzija
profesionalna praksa
tehnologija materijala
metode poslovanja i
proizvodni procesi
organizacije
ergonomija
Maldonado
Bresseleers
Maldonado
43
sjete kolu i odre predavanje po vlastitom
nahoenju. Stoga smo sve aspekte grupirali u
jedan studij tehnike kreativnosti i razvoja.
Tri nastavnika su struno obrazovana u tom smi
slu. Studij poinje s dizajnom jednostavnog
predmeta (npr. arke na prozorima), a u isto
vrijeme studenti se upoznaju i sa svim dodir
nim podrujima: crtanjem, materijalima, ergonomijom itd. Takav tip studija traje tri godine,
a kroz itavo vrijeme stalno se postavljaju
sve sloeniji problemi. Dosadanja iskustva na
tom planu ohrabruju.
Moramo nastojati na empirijski nain integrira
ti sve grane tehnike koje treba poduavati.
Naroito moramo razvijati ispravan stav prema
ergonomiji. Industrijski dizajn preteno se ba
vi rjeavanjem problema iz svakodnevnog ivota.
Ameriki nastavnici koji nas posjeuju, zada
ju ekstremne probleie (npr. situacije u svemi
ru ili vojne situacije), to se pokazalo neefi
kasnim za studente industrijskog dizajna.
Pulos
44
Zakljuak. (3.1o)
Sadraj tehnikog dijela obrazovanja
_____________________industrijskog dizajnera______________
Tehniko obrazovanje je za odgoj i obrazovanje industrijskih
dizajnera neobino vano, ali se mora reducirati na potrebe
studija. Tehniko obrazovanje mora proizlaziti iz projekata
dizajna i mora biti integralni dio cjelokupne nastave indu
strijskog dizajna.
Zakljuuje se da je hitno potrebno napraviti studiju 0 tehni
kom dijelu nastave, za ta je angairana ICSID-ova radna gru
pa za odgoj i obrazovanje dizajnera.
Katavalos
45
Paragraf 2.6
Maldonado
Zakljuak.
(3.11)
46
Mnogi problemi vizuelnih komunikacija kao
ambalae, izlobe i tehnike komunikacije
trebaju biti predmetom studija ali reklama
ne.
Valle
Black
Maldonado
Pulos
Maldonado
Black
Pulos
47
Bresseleers
Black
Zakljuak.
(3.13)
Diza.in kontejnera
48
Paragraf 2 . '
Black
Radi
De Poerck
Maldonado
49
Izvjesni aspekti te materije mogli "bi se dalje
dubinski razvijati u okviru kursa industrij
skog dizajna.
Takav je proces moda mogu, na primjer, u Ar
gentini, gdje je cjelokupna organizacija obra
zovanja jo u fluidnom stanju.
Mvusi
Katavalos
Bresseleers
Maldonado
Katavalos
a ov
ali ne s ciljem da
5o
3. Teoretski sadraj mora biti stvarno objek
tivan i nauan. Na primjer, o boji treba disku
tirati na naunom nivou, istovremeno pruajui
studentu neposredna iskustva s bojom.
U Engleskoj srednje obrazovanje obino koi
razvoj kreativnosti. Zbog toga, na alost, mo
ra postojati krai period oslobaanja od krea
tivne inhibicije.
Prva nastavna godina kako ju opisuje Maldonado,
dobar je nain da se to postigne.
Treba demistificirati pojam osnovnog rada; taj
rad nije specijalan niti zaseban ve je dio
poetka obrazovanja dizajnera.
Black
Maldonado
Valle
Katavalos
Valle
Pulos
51
Zakljuak. (3.13)
Katavalos
ne moe
Pulos
Maldonado
Pulos
Mme de Cressonnieres
Koliko praktinog iskustva mora "aktivni" nastavnik imati za sobom da bi mogao postati
profesor dizajna?
52
^>u^os
Zakljuak. (3.14)
Maldonado
Pulos
53
Black
Zakljuak. (3.15)
Black
Pulos
54
radu i zadala ga naim studentima. kola i fir
ma su suraivale i sigurno je da je firma izvuk
la korist od dizajna, ali smo i mi nauili da
postoji jo jedno novo podruje dizajna. Kona
no, firma je zaposlila nekoliko naih diplomi
ranih studenata.
Naa je suradnja sa industrijom dvojaka:
1. dotacije
- industrija daje koli novac
2. narudbe
- od naeg istraivakog institu
ta industrija naruuje projekte dizajna.
Povrh toga, deava se da se za neke projekte
na kojima rade studenti i nastavnici nakon
to su objavljeni zainteresira industrija. To
je rijedak sluaj
ali smo uveli princip da u
tom sluaju autorsko pravo pripadne onim stu
dentima i profesorima koji su dotini projekt
izradili.
Pulos
Zakljuak.
(3.16)
55
Paragraf 2.19 Smatra li se da je student odmah poto
diplo
mira kvalificirani industrijski dizajner kojemu se mogu smjesta
povjeriti profesionalni zadaci, ili je potrebno da on prvo radi
kao staista u dizajnbirou ili u industriji? Ako je ovo drugo
tano, smije li mu se diploma izdati prije nego zavri priprav
niki sta?
Black
Maldonado
Radi
Black
56
Maldonado
Black
Maldonado
Black
Tallon
57
Paragraf 2.4 Odnos razliitih tipova kola i potrebe zemalja
na razliitim stupnjevima industrijskog razvoja.
Mvusi
Maldonado
Katavalos
58
Black
Prijedlog.
Mvusi
Black
59
Na izvjetaj moe biti instrument za donoenje
takvih prijedloga. Treba izraziti uvjerenje da
sudjelovanje u takvom radu nije milostinja ve
se bazira na shvaanju da je svjetski progres
jedan i nedjeljiv.
Zakljuak. (3.17)
Program usmjeravanja razvoja dizajna u
_____________________zemljama u razvo.iu_____________________
ICSID treba stupiti u kontakt sa UNESCO-om radi izrade programa
pomoi zemljama u razvoju. Pomo treba imati oblik strune su
radnje, odnosno upuivanja eksperata koji bi razvoj industrij
skog dizajna usmjeravali u cilju poveanja konkurentske sposob
nosti zemalja u razvoju na svjetskom tritu.
Zakljuak.
(3.18)
koje
Pulos
Mvusi
6o
Maldonado
Moe li se to ubrzati?
Black
61
Zavretak diskusije
Black
Mvusi
Black
62
Diskusioni materijali
Svi su uesnici seminara upoznati prije ili za vrijeme sjed
nica za slijedeim materijalima:
INTERNATIONAL LIST OF SCHOOLS OF DESIGN
izdava ICSID
1963
Jay Doblin, direktor Instituta za dizajn,
Illionois Institute of Technology,Chicago l6,Illionois
THE PROFESSION OF INDUSTRIAL DESIGN
Arthur J. Pulos
bez datuma
mart
januar 1964
juni
septem.1961
septem.1961
INDIA REPORT
Charles Eames
april
INDUSTRIAL DESIGN
W.P. Katavalos
bez datuma
1964
1963
1958
1963
toez datuma
1
PREDGOVOR
Prvi ICSID-ov seminar o obrazovanju industrijskih
odran je u Brugesu (Belgija) od 21. do 24. marta
vjetaj je objavljen januara 1965. Taj je seminar
UNESCO na zahtjev belgijskog nacionalnog komiteta
Odravanje drugog seminara omoguila je pruanjem
i gostoprimstva Hochschule filr Ges.taltung u Ulmu.
dizajnera
1964, a iz
financirao
za UNESCO.
smjetaja
2
u Brugesu. Ponovno je preporueno da UNESCO tom problemu dade
prioritetan znaaj s obzirom na privredne potrebe tih zemalja.
Drugom seminaru prisustvovalo je 12 strunjaka za obrazovanje
iz 11 zemalja od kojih je 7 prisustvovalo i seminaru u Brugesu.
Forma ovog izvjetaja razlikuje se od prvog. Skraeni su izvo
di iz diskusija dok su opirniji tekstovi koji se odnose di
rektno na zakljuke.
Pozdravljeno je prisustvo gospoe Jossine des Cressonnieres
(generalni sekretar ICSID-a) koja je usmjeravala rad seminara.
Gospodin Gui Bonsiepe pridonio je uspjenom radu seminara si
multanim prevoenjem sa tri jezika (engleskog, francuskog i
njemakog) na kojima su se diskusije vodile.
Svi prisutni zamolili su me da izrazim najtopliju zahvalnost
gospodinu Tomasu Maldonau i njegovim kolegama na Visokoj
koli u Ulmu za plodonosni rad i ugodnu radnu atmosferu.
Misha Black
predsjednik
3
Seminar je odran na Hochschule fttr Gestaltung Ulm (SR Njemaka)
izmeu 17. i 19. septembra 1965.
Prisutni
Predsjednik
Misha Black
Engleska
TOMAS MALDONADO
Njemaka
ANDRE DE POERCK
Belgija
ARTHUR J.PULOS
SAD
NATHAN H.SHAPIRA
SAD
ROGER TALLON
Francuska
BASILIO M.URIBE
Argentina
GINO VALLE
Italija
MANUEL VILLAZON
VASQUEZ
Mexico
ALEXAN3RE WOLLNER
Brazil
4
Administracija i prijevod
JOSINE DES CRES30NNIERES
Belgija
GUI BONSIEPE
Njemaka
5
1.
Proces iza.ina
Sadra.i nastave
Cilj je petogodinje nastave odgoj dizajnera koji e uz nu
no potrebno radno iskustvo u industriji biti u stanju da
na strunom nivou koristi industriji. Tehnike vjetine i
znanja imaju bitnu ulogu u nastavnom programu. Meutim,
nauni i drutveni studij jednako su vani za razvijanje
osjeaja drutvene odgovornosti i razumijevanja sutine
industrijskog drutva. Moramo biti svjesni posljedica in
dustrijske okoline
jer to je izvor i okvir kreativne dje
latnosti industrijskog dizajnera.
Tri osnovna podruja studija
- informacije
- oblikovanje
- komunikacije
Informacije
Oblikovanje
7
odnositi na dizajn proizvoda a neke na rjea
vanje sistema.
Komunikacije
8
3.
Bro.i kola
Broj kola industrijskog dizajna u zemlji i veliina svake
kole mora biti u skladu s trenutnim i buduim potencijalom
industrijske proizvodnje dotine zemlje. Broj diplomiranih
studenata mora ovisiti o broju koji industrija moe zapos
liti. Pritom se mora uzeti u obzir i porast potreba za dip lomiranim studentima u budunosti. Na odluku o broju dip
lomiranih studenata utjee i procjena o broju onih koji e
vjerojatno nai zaposlenje u
zemljama bez vlastitih
industrijskih dizajnera.
4.
5.
6.
6.1.
6.2.
ali
9
6.3. Radionice trebaju imati odgovarajua tehnika pomagala za
rad u metalu, plastinim masama, gipsu i drvu. Takoer su
potrebna tehnika sredstva za fotografiju i tipografiju.
6.4. Rad u moelarnicama i strojarnicama osposobljava studente
za provjeravanje vrijednosti vlastitih trodimenzionalnih
rjeenja, a koristi im i za upoznavanje sa svojstvima ma
terijala u industrijskoj proizvodnji. Veoma je vano da se
radionika praksa u koli nadopuni i
posjetama tvornica
ma kako bi studenti postali svijesni krupne razlike izmeu
tehnikih uvjeta za izradu modela i prototipova u koli i
potencijalnih mogunosti i ogranienja prave industrijske
proizvodnje.
7.
1: lo
8.
lo
Osnova prve nastavne godine treba biti razvijanje kreativ
ne sposobnosti studenata to treba postii istraivanjem
oblika, povrina, boje, strukture i mehanizma njihova dje
lovanja u okvirima specifinih programa dizajna. Programi
dizajna za prvu godinu trebaju se kretati od apstraktnih
uopenja prema rjeavanju specifinih industrijskih proble
ma .
9.
11
lo.
11.
12
12.
13.
13
14.
Ispiti
15.
Postdiplomski studij
16 .
formativnim predmetima
2
nj i programi previe daju teite na komunikacione predmete
vjerojatno pod iluzijom da to rjeava probleme u industrijskom
dizajnu.
Na ovom seminaru dolo je do sporazuma da svako od tri gornja
podruja treba kao minimum sadravati slijedee predmete:
Informativni predmeti:
matematiku, fiziku, kemiju, psihologiju, ergonomiju, ekonomiku,
marketing, povijest drutva i povijest kulture, proizvodne ma
terijale i procese, elemente strojarstva, elektrotehnike i pro
jektiranja sistema te profesionalnu praksu dizajna.
Formativni predmeti:
teoriju dizajna i metodologiju dizajna, apstraktne projekte di
zajna, dizajn proizvoda i dizajn sistema, grafiki dizajn.
Komunikacioni predmeti:
tehniko i prostoruno crtanje, tehnike prezentacije, izradu
modela, fotografiju, govorni i pisani jezik.
Sadraj svakog od tih predmeta treba detaljnije utvrditi ICSIDova Komisija za edukaciju.
Seminar je prihvatio da postoje najmanje dva puta obrazovanja
industrijskog dizajnera. Jedan je put na univerzitetskom nivou
usmjeren od generalizacije prema specijalizaciji i drugi, even
tualno, koji bi poinjao sa specijalizacijom i bio usmjeren pre
ma generalizaciji. Koncepcija strunog obrazovanja tehniara
dizajna takoer je istraena ali je upozoreno da ta u sebi krije
opasnost da se industrijski dizajn degradira na puko snabdijeva
nje drugih profesija tehniarima za prezentaciju njihovih pro
jekata i izradu njihovih modela. Meu te profesije spadaju na
primjer inenjeri i arhitekti. Ukoliko je uope potrebno stru
no obrazovati tehniare dizajna tada to treba initi na nivou
trgovake kole a ne sveuilita. Seminar je doao do zakljuka
da se industrijski dizajn kao profesija ne moe podijeliti na
tehnike i na teoretske aspekte. U praksi dizajna razumijevanje
teorije i tehnika sposobnost moraju biti potpuno sjedinjeni.
Mnogo se diskutiralo o suprtonostima izmeu evropskog i
kog sistema edukacije. Budui da ameriki sistem javnih
kola ima nedostataka u pogledu opeg odgoja, opravdava
jev za uvoenjem humanistikih predmeta na sveuilinom
ameri
srednjih
se zaht
nivou.
3
Za evropski sistem edukacije smatra se da daje vrstu opeodgojnu bazu, pa se zato evropska sveuilita trebaju vie koncen
trirati na specijalizirane predmete.
Na seminaru je izraena zabrinutost zbog sveopih nemira meu
mladim dizajnerima i studentima pa se preporua edukatorima da
u mladim ljudima moraju stimulirati svijest kako se ne bave samo
pukim projektiranjem proizvoda ve zadovoljavanjem drutvenih
potreba. Ta distinkcija od ivotne je vanosti za opstanak in
dustrijskog dizajna. Ipak je bilo kritike na raun tendencija
da se podruje industrijskog dizajna proiri na drutvene slu
be i politiku. S jedne strane smatralo se da je vizuelni oblik
po tradiciji prvotna dizajnerova uloga a s druge je ba taj
uzak okvir izazvao ekscese. Zakljuak ove diskusije bio je da
se industrijski dizajn bavi humaniziranjem tehnolokog razvitka
zadovoljavajui neposredne potrebe i prognozirajui nastajanje
buduih proizvoda i sistema.
Razvoj industrijskog dizajna opisan je kao tok od prakse prema
edukaciji i od edukacije prema teoriji. Oekuje se da e se
jednom taj trend obrnuti kao to se dogaa i u drugim profesi
jama t j . da e tei od teorije prema edukaciji i od edukacije
prema praksi. U sadanjim okolnostima meutim, aktivni industrij
ski dizajneri trebali bi biti spremni da preuzmu izvjesnu odgo
vornost za obrazovanje industrijskih dizajnera ali bi njihov
nastup morao biti prije konzultativan nego autoritativan.
Seminar je u nastavku rada istraivao jedinstvenost karaktera
industrijskog dizajna.
Kao osnovni problem postavlja se kako osposobiti ovjeka za
intelektualno djelovanje na podruju u kojem emocije igraju to
liko snanu ulogu?
Izraeno je gledite da e nove tehnologije bitno reducirati
proizvoljnost odluka o obliku o kojima tako mnogo ovisi sada
nja praksa dizajna. Tome je suprotstavijeno gledite da je ov
jek emotivna ivotinja pa ne moe olako "rei umjetnosti zbogom".
4
Zavrna diskusija na seminaru odnosila se na neadekvatnosti sa
danjih struktura sveuilita koje nastaju uslijed podjela na
katedre i fragmentacije to ne moe zadovoljiti potrebe novih
interdisciplinarnih profesija poput industrijskog dizajna. Kao
na jedan od moguih buduih pravaca obrazovanja dizajnera ukaza
no je na koncepciju laboratorija za dizajn okoline (environmen
tal design laboratories) koji bi integrirali prirodne nauke,
drutvene nauke, humanistike nauke, i tehnologije. Sadanjim
programima dizajna okoline porie se realnost jer se smatra da
predstavljaju vie promjenu u nazivu nego u biti.
rognozirano je da e najvei problem za industrijski dizajn u
Budunosti biti reguliranje nastajanja proizvoda a ne stimulira
nje njihova nastajanja. Seminar je potvrdio stanovite da indu
strijski dizajneri za to snose odgovornost. Tako, pitanje se sada
preformulira, tj. kakvu ulogu moemo igrati i da li je elimo
igrati regulirajui tiraniju kvantifikacije? Iz toga proizlazi
odmah slijedee pitanje: koji dizajn budunosti vie obeava,
socijalistiki ili kapitalistiki? Moramo li kontrolirati okolinu
prije njena nastanka ili moda okolina treba sama sebe kontroli
rati nakon svog nastanka? Hoe li se dizajneri pridruiti kibernetiarima u regulaciji okoline?
Slijedei zadatak ICSID-ove komisije za obrazovanje je da pokua
definirati kakav treba biti pravac razvoja edukacije industrij
skog dizajna to nuno utjee na samu profesiju.