Zbornikradova

Nauni skup

NaslijeeDobojaiokoline
odran27.septembra2014.godineuDoboju

JUZavodzazatituikoritenjekulturnohistorijskogiprirodnognaslijea
TuzlanskogkantonaiMedlisIZDoboj

Tuzla,2014.

Zbornikradovasanaunogskupa
NaslijeeDobojaiokoline
odranog27.septembra2014.godineuDoboju

Redakcioniodbor:
Prof.dr.sc.EdinMutapi,PravnifakultetUniverzitetauTuzli,
predsjednik;
BenjaminBajrektarevi,prof.,direktorZavoda,podpredsjednik;
Prof.dr.sc.emeritusSalihKulenovi,UniverzitetuTuzli,lan;
Prof.dr.sc.IvanBalta,Osijek,Hrvatska,lan;
Prof.dr.sc.ZijadBelagi,Doboj,lan
Mr.sc.BajroDafi,MedlisislamskezajedniceDoboj,lan;
Doc.dr.sc.OmerHamzi,UniverzitetuTravniku,lan;
Mr.sc.RusmirDjedovi,Zavod,izvrnisekretar;
AdnanKalesi,prof.,Zavod,tehnikisekretar.

Izdava:
JUZavodzazatituikoritenjekulturnohistorijskogiprirodnognaslijea
TuzlanskogkantonaiMedlisIZDoboj

Zaizdavaa:BenjaminBajrektarevi,direktorZavoda

Obrada:AdnanKalesi

Naslovnastrana:StararazglednicaDoboja

tampa:PLANJAXprint,Teanj032661571

Tira:850primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
908(497.6 Doboj)(063)(082)
NAUNI skup Naslijee Doboja i okoline (2014 ;
Doboj)
Zbornik radova / Nauni skup Naslijee Doboja i
okoline, odran 27. septembra 2014. u Doboju. Tuzla : Zavod za zatitu i koritenje
kulturno-historijskog i prirodnog naslijea TK,
2014. - 457 str. : ilustr. ; 25 cm
Bibliografija i biljeke uz tekst.
ISBN 978-9958-0955-3-5
COBISS.BH-ID 21526790

Tuzla,2014.

SADRAJ
prof.dr.sc.emeritusSalihKulenovi,UniverzitetuTuzli
Rezultati dosadanjih etnolokih i antropogeografskih istraivanja na
podrujupredratneoptineDobojinjeneokoline......................................
5

prof.dr.sc.IvanBalta,redovniprofesorutrajnomzvanju,Osijek,Hrvatska
Neki(maarski)historijskiizvoriteostacimaterijalnekulturevjerskihobiaja
pokapanja Bosne i Hercegovine sa osvrtom na Dobojski kraj za razdoblje od
kraja19.idopoetka20.vijeka...................................................................................12

prof.BenjaminBajrektarevi,direktorZavoda
Problematikaistraivanjaizatitenaslijeadobojskogpodruja................. 40

mr.sc.BajroDafi,glavniimamMedlisaIZDoboj
SadanjestanjevakufauMedlisuislamskezajedniceDoboj......................... 46

prof.dr.sc.EdinMutapi,PravnifakultetTuzla
UpravnoteritorijalnoustrojstvodobojskogkrajauSrednjemvijeku........ 73

mr.sc.NusretKujrakovi,MedlisIslamskezajedniceGradaac
ProraunvakufauDobojuza1889.i1913.godinu..............................................81

mr.sc.AlenSalihovi,FilozofskifakultetTuzla
UticajtrgovakogprometanarazvojsjeverneBosnesposebnimosvrtomna
podrujeTenjaiDobojauprvojpoloviniXIXstoljea...................................... 88

Adilef.Rudanovi,MedlisIZDoboj
Nekiodznaajnijihvjerskihlinostidobojskeuleme...........................................99

doc.dr.sc.OmerHamzi,UniverzitetuTravniku
FormiranjeiadministrativnoteritorijalnozaokruivanjesrezaDoboju
perioduod1933.do1936.godinepravnopolitikirazvoj.............................116

prof.dr.sc.Izetaboti,direktorArhivaTK
AgrarneprilikenairempodrujuDobojaneposrednonakonDrugogsvjetskog
rata(19451952.)................................................................................................
131

mr.sc.RusmirDjedovi,Zavod,
HistorijskogeografskaistraivanjaDoboja...............................................
153

MensuraMujkanovi,muzejskikustos,MuzejTeanj
ProizvodnjapekmezaookoliniTenja..................................................................... 168

Edinakovi,prof.,FilozofskifakultetTuzla
Dobojskopodrujekrozprahistorijuiantiku......................................................... 176

doc.dr.sc.SemirAhmetbegovi,PMFTuzla
UticajreljefanarazmjetajstanovnitvaDobojaiokoline............................. 198

AdnanKalesi,prof.,Zavod
SilvanaArmenuliunaemnarodnommuzikomnaslijeu....................... 210

AgoMujkanovi,prof.,Teanj
SrednjovijekovnenekropolesteakauokoliniDoboja........................................218

SenadGuti,prof.,asistentPMFTuzla
KlimatskekarakteristikeDoboja................................................................................ 235

Ibrahimef.Halilovi,MedlisIZDoboj
PetstoljeaarijskedamijeuDoboju................................................................ 247

AdisBekri,dipl.Pravnik
Organizacija vjerskog ivota muslimana na podruju grada Doboja i ire u
perioduodosmanskeupravedoDrugogsv.Rata............................................ 269

prof.dr.ZijadBelagi,Doboj
Zdravstveni sistem i obiljeje zdravstvenog stanja stanovnitva Doboja u
prolosti.............................................................................................................................. 288

Harisef.Hasii,imamuKotorskom,MIZDoboj
NianiMedlisaIslamskeZajedniceDoboj(historijskiprikaz,stanjenaterenui
kritikaanaliza)...................................................................................................
318

prof.dr.sc.DevadDrino,pravnifakultetZenicaimr.sc.BenjaminaLondrc,Filozofski
fakultetSarajevo
PodrujeDobojaurimskomperiodu......................................................................... 362
mr.sc.AlmiraBeirovi,O..Branskamalta,Tuzlaimr.sc.RusmirDjedovi,Zavod
UrbanogeografskirazvojgradaDoboja................................................................. 366

OsmanHadi,prof.
AdministrativnapripadnostikolstvopodrujaDobojIstok........................ 381

mr.sc.DadoSrkaloviieljkaStjepiSrkalovi,prof.
Odredba ranjivosti vodnih tijela podzemnih voda Havdine, Kraevo i Jelah,
OpinaDobojJugDRASTICmetodom...................................................................... 395

dr.sc.SalkanUianin,FilozofskifakultetTuzla
PrivredaDobojaiokolineod1918.do1941.godine......................................... 403

Mr.scKemalNurkiGradaac
NaseljeSjeninapremadefterusakrajaosmanskevlasti...............................

424

Dr.sc.AmiraTurbiHadagi,vanr.prof.,BernesAljuki,SamraHrnjica,asistentica
Antroponimijausevdalinkamasposebnimosvrtomnaantroponimiju
dobojskihsevdalinki..................................................................................................... 441

Dr.sc.SalihKulenovi,prof.emeritus,UniverzitetuTuzli

REZULTATIDOSADANJIHETNOLOKIHI
ANTROPOGEOGRAFSKIHISTRAIVANJANAPODRUJU
PREDRATNEOPTINEDOBOJINJENEOKOLINE

U ovom radu osvrnut emo se na dosadanja etnoloka i antro

pogeografskaistraivanjanaprostorupredratneoptineDobojinjeneokoline
kojajeutompogledunedovoljnoistraena.
Dakle, na ovom prostoru nisu vrena detaljna etnoloka istraivanja ni
materijalne ni duhovne kulture naroda ovog kraja iako je ovaj prostor prije
agresijenameunarodnopriznatuRBIH19921995.godineipopovriniipo
broju njegovog stanovnitva inio znaajan postotak bosanskohercegovakog
prostora i njegovog stanovnitva. Prema popisu stanovnitva Bosne i
Hercegovine 1991. godine na prostoru optine Doboj ija povrina je iznosila
684 km2 u 73 naseljena mjesta ivilo je ukupno 102549 stanovnika. 1 Prema
nacionalnom sastavu 1991. godine na prostoru optine Doboj ivilo je 41 164
Bonjaka, 39820 Srba, 13 264 Hrvata, 2765 "Jugoslavena" i 2 536 ostalih i
nepoznato.2UgradskomnaseljuDobojpopisanojeukupno27948stanovnika,
aodtoga 11154Bonjaka,8011Srba,2 714Hrvata, 4365"Jugoslavena"i 1
254ostalih.3
Poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma od predratne teritorije optine
Doboj formirane su dvije nove opine Doboj Istok i Doboj Jug u kojima danas
ivibonjakostanovnitvo.
U nekim etnolokim radovima vezanim za prouavanje materijalne i
duhovnekulturestanovnitvaBosneiHercegovineudrugojpoloviniXXvijeka
pominju se i neka naselja dobojske opine kao i naselja iz susjednih opina.
Tako,naprimjerCvjetko.Popoviusvomenaunomradu"LonarstvouBosni
i Hercegovini" pie kako se jugozapadno od Doboja nalaze tri susjedna
lonarska sela: Ularice (bivi dobojski srez), Omanjska i Siva (bivi teanjski
srez) iji su stanovnici katolici koji se smatraju starincima i kod kojih se nije
1StanovnitvoBosneiHercegovine,Narodnosnisastavponaseljima,Dravnizavodzastatistiku

RepublikeHrvatske,Zagreb,travanj1995.,prikazXXVI.
2Isto,prikazXXVI.
3Isto,str.97.

sauvalanikakvapredajadasuseodnekuddoseliliuovekrajeve.4Unavedenim
naseljima autor je detaljno istraio lonarski zanat poev od materijala
(lonarskezemljeilokalitetagdjejekopaju),zatimosnovnogalatakojeglonari
koristeprilikomizradelonarskihproizvoda,kaoisamognainanjihoveizrade
inakrajukojesusvevrstegrnarijeizraivali.Utovrijeme,atojeperiodod
50tihdo60tihgodinaprologvijeka,lonariunavedenimnaseljimaizraivali
su lonce razliitih veliina, zatim "kavenjake" ili dezvice, "tendere" odn.
"prulje"zamlijeko,"ase","tiganje"(plieasekojesluezapeenjeikuhanje
jela), "crijepnje" ili "peke, "upove sa kapkom", "sulenare", "lonie" za
"furunu".5
Zanimljivu etnoloku grau o selu Kouhe u optini Doboj pod naslovom
"Kazivanja Jovice Sajia iz Kouha" odabrao je i priredio za tampu Milenko S.
Filipovi i istu objavio u asopisu "lanci i graa za kulturnu istoriju istone
Bosne"1959.godine.6JovicaSajiserodio1958.godinezavrijemeTrebavske
bune.IaojeuOsnovnukoluuOsjenanima,aliuistoj,kakopieunavedenom
radu, "nije mogao stei osobitu pismenost". Prema kazivanju onih koji su ga
poznavali Jovica Saji je imao veliko ivotno iskustvo, iroko interesovanje i
odlinu memoriju, a pisao je o onome to je lino doivio i vidio i to su mu
kazivali stariji i on zapamtio.7 Prema M. Filipoviu spisi Jovice Sajia nisu
jednakevrijednostialisusviodinteresa;onisadrepodatkeoprilikamautom
krajupredkrajturskevladavineizavrijemeaustrougraskeokupacije.Njihova
vrijednostseogledaiutometoseunjimaiznosispontanoiposrednokakose
useluvrilodrutvenoraslojavanje,asadreigrauonarodnimshvatanjimai
tenjamaseljakatogkraja.UspisimaseiznoseipodacioTrebavskojbuni1858.
godine, zatim kazivanja o prodaji stoke koja je iz trebavskih sela tjerana na
pijacuuKostajnicunaUni,tekazivanjaoakcijiIlijeGaraaninainjenomodjeku
u bosanskom selu.8 Posebno je interesantan spis u kome se iznosi prolost
Marka Kondia koji je od siromanog djeaka iz Kouha vremenom postao
bogatiugledanovjek.UspisusedetaljnoprezentiraporijekloMarkaKondia,
njegovo primanje na abadijski zanat u Modriu, uenje i zavretak zanata,
njegovpovratakurodnoselo,njegovuenidbuisamostalanrad.9
EtnolokaistraivanjanapodrujupredratneoptineGraanicazapoeoje
autorovogradajood1972.godine.Upoetkuod19721974.godinevrenasu
etnoloka istraivanja u selu Sokolu kod Graanice, a na osnovu prikupljene i
sistematizovane grae sa tog podruja napisan je rad pod naslovom

4Cvetko.Popovi,LonarstvouBosniiHercegovini(istorijaietnologija),GZM,Sv.XI,Sarajevo,

1956.,str.119.
5DetaljnijeolonarskomzanatukaoiovrstamagrnarijekojaseizraivalauUlaricama,

OmanjskojiSivikodDobojavidjetiunavedenomraduC.Popovia(str.119122).
6KazivanjeJoviceSajiaizKouha(odabraoiprirediozatampuMil.S.Filipovi),lanciigraaza

kulturnuistorijuistoneBosne,knj.III,Tuzla,1959.,str.113140.
7Isto,str.114.
8Isto,str.115.
9Isto,str.116121.

"EtnografskaistraivanjauseluSokolukodGraanice".10Utomraduautorpie
o porijeklu stanovnitva u Sokolu, tradicionalnom narodnom privreivanju,
narodnoj arhitekturi i nonji, a iz duhovne kulture obuhvaeni su
karakteristinijinarodniobiajiivjerovanja.Radjepropraensa14fotografija,
2crteaigeografskomskicompodruja.
Detaljnaantropogeografskaietnolokaistraivanjaautorovog radavrio
jenapodrujuGraaniceinjeneokolineskorodvijedecenijeradeikaokustos
MuzejaistoneBosneuTuzli.Ovopodrujebilojepredmetinjegovedoktorske
disertacije. S obzirom da je predratna graanika optina zahvatala vei dio
doline rijeke Spree u njenom donjem toku, zatim dijelove planine Ozren i
Trebava i da se graniila na zapadu sa optinom Doboj (danas je to podruje
optineDobojIstok)tajprostoruantropogeografskomietnolokompogleduje
netovieistraenijiuodnosunadrugedijelovepredratneoptineDoboj.
U objavljenoj doktorskoj disertaciji pod naslovom "Graanica i okolina
antropogeografske i etnoloke odlike"11 autora ovog rada u est poglavlja
obraene su antropogeografske i etnoloke odlike stanovnitva predratne
optine Graanica. U prvom poglavlju navedene knjige obraen je geografski
poloaj, geoloke i fizikogeografske karakteristike Graanice i okoline, u
drugomprivredneprilike,utreemnaseljaikue,uetvrtometnikeprilikeu
prolosti,upetomsadanjeetnikeprilikeiuestompoglavljuetnikeosobine
stanovnika.12Navedenaknjigarasvjetljavamnogobrojnakulturnoantropoloka
pitanja Graanice i njene okoline i ona je znaajan i koristan prilog naoj
bosanskohercegovakoj antropogeografiji i etnologiji odn. kulturnoj
antropologijiBosneiHercegovine.
Povrina Graanice je, prema popisu stanovnitva Bosne i Hercegovine
1991. godine, iznosila 387 km2, a na tom prostoru bilo je ukupno 28 naselja.
Prema navedenom popisu graanika optina imala je ukupno 59 134
stanovnika. Po nacionalnom sastavu najbrojniji su bili Muslimani odnosno
Bonjaci (42 599 st.), Srbi (13 558 st.), "Jugoslaveni" (1 530 st.), a
najmalobrojnijisubiliHrvati(132st.).13
Kako smo ve napomenuli da se teritorij predratne optine Graanica
neposredno vee za istoni dio predratne dobojske optine ovom prilikom
pomenut emo i iscrpan nauni rad pod naslovom "Etnike prilike u prolosti
Graanice i okoline"14 u kome njegov autor pie o etnikim prilikama na
graanikom podruju u prahistorijskom, antikom, srednjovjekovnom,
10SalihKulenovi,EtnografskaistraivanjauseluSokolukodGraanice,lanciigraazakulturnu

istorijuistoneBosne,knj.XI,Tuzla,1975.,str.87107.
11Doktorskudisertacijupodnaslovom"AntropogeografskeietnolokeodlikeGraaniceiokoline"

autorovogradajeodbranionaFilozofskomfakultetuuBeogradu16.maja.1991.godine.
12Dr.SalihKulenovi,Graanicaiokolinaantropogeografskeietnolokeodlike,Muzejistone

BosneTuzla,DDGrin,Graanica,1994.
13StanovnitvoBosneiHercegovine,Narodnosnisastavponaseljima,Dravnizavodzastatistiku

RepublikeHrvatske,Zagreb,travanj,1995.,prikaz34.
14Dr.SalihKulenovi,EtnikeprilikeuprolostiGraaniceiokoline,Etnologijasjeveroistone

Bosne,knj.2,MuzejistoneBosneTuzla,str.1533.

turskom i austrougarskom periodu. U ovom radu autor pie o etnikim

procesima i promjenama koje su se odvijale na ovim prostorima kroz irok
vremenskiokvirpoevodprahistorijedoperiodaizmeudvasvjetskarata.
S obzirom da naselja na Trebavi, na njenim zapadnim i jugozapadnim
obroncima,gravitirajupredratnojdobojskojoptini,ovdjeemonavestiijedan
rad pod naslovom "Prilozi za etnoloku monografiju Skipovca"15 u kome su
obraene osnovne antropogeografske i etnoloke karakteristike navedenog
naselja koje se nalazi sjeverno od Graanice na udaljenosti od oko 12,5 km i
kojejenastanjenoiskljuivosrpskimstanovnitvom.Uovomraduprezentiran
jegeografskipoloajSkipovca,aobraenesunjegovefizikogeografskeodlike,
ime,starostitipnaselja,porijeklodananjegstanovnitva,groblja,oraesprave
i oranje, uzgoj itarica, voarstvo, stoarstvo, vodenice i vodosnabdijevanje,
prevozna i transportna sredstva, kua i okunica, narodna nonja, svadbeni i
pogrebniobiaji,vjerovanjausnoveidrugo.Radjepropraensa16fotografija,
nekolikocrteaigeografskomkartompodruja.
U radu Ljiljane BeljkaiHadidedi pod naslovom "Prilog poznavanju
muslimanske seoske nonje u Bosni i Hercegovini" detaljno je obraena
tradicionalna enska i djevojaka nonja Bonjakinja iz okoline Doboja.16
Komparirajui opis tradicionalne enske nonje Bonjakinja iz okoline Doboja
satradicionalnomenskomnonjomBonjakinjaizokolineGraaniceuoljivo
jedajetobiogotovoistitipnonje. 17
Istraujui tradiconalno ilimarstvo u Bosni i Hercegovini Bratislava
VladiKrsti u svome radu "ilimarstvo u Bosni i Hercegovini (prilog
prouavanju starih tkalja u BIH)"18 je priloila kartu ispitivanja kunog
ilimarstva u Bosni i Hercegovini i popis sela u kojima je vrila navedena
istraivanja. Meu ucrtanim lokalitetima u kojima su vrena navedena
istraivanjasuinaseljaMatuziiiDonjiRakovacuoptiniDoboj.
SobziromdasunaseljajednogdijelaplanineOzrenainjenogpodgorjabila
u sastavu predratne graanike i dobojske optine (lijeva obala donjeg toka
rijeke Spree) ovom prilikom pomenut emo i rad Milenka S. Filipovia pod
naslovom "Ozrenjaci ili MaglajciEtnoloki prikaz"19 koji kako pie Radmila

15SalihKulenovi,PrilozizaetnolokumonografijuSkipovca,lanciigraazakulturnuistoriju

istoneBosne,knj.XV,Tuzla,1984.,str.103127.
16LjiljanaBeljkaiHadidedi,PrilogpoznavanjuseoskemuslimanskenonjeuBosnii

Hercegovini,GZM,Etnologija,43/44,Sarajevo,1989.,str.109.
17DetaljnijeoseoskojenskojnonjiBonjakinjauGraaniciiokolinividjetiu:Dr.Salih

Kulenovi,Graanicaiokolinaantropogeografskeietnolokeodlike,MuzejistoneBosne
Tuzla,DD"Grin",Graanica,1994.,str.190192.
18BratislavaVladiKrsti,ilimarstvouBosniiHercegovini(prilogprouavanjustarihtkaljau
BIH),GZM,Etnologija,XXXII,Sarajevo,1978.,str.225228.
19Dr.MilenkoS.Filipovi,OzrenjaciiliMaglajciEtnolokiprikaz,GlasnikZemaljskogmuzeja,NS,
VIIVIII,Sarajevo,1952.,str.337374.

Fabijanji "predstavlja jednu posebnu srpsku grupu, otro izdvojenu od

okolnogstanovnitva,akojisenalazenaprostoruizmeuMaglajaiTuzle".20
U radu Vesne Isabegovi pod naslovom "Tradicionalni svadbeni obiaji u
ozrenskomkraju"detaljnosuprezentiranisvadbeniobiajikodozrenskihSrba
zakojejeutvrdilakakomnogiodtihobiajaimajudvijeosnovnekomponente:
religijskuidrutvenu.21Takoer,autoricauovomradupiekakosusemnogi
svadbeni obiaji u ovom kraju tokom vremena izmijenili ili su se potpuno
izgubili.
U radu "Svadbeni obiaji muslimaskog stanovnitva Graanice i okoline"
detaljno su opisani svadbeni obiaji u graanikom kraju. U vezi s tim autor
ovog rada S. Kulenovi pie da se u enidbenim obiajima graanikog kraja
jasnouoavajutridijela:prvi,pripremnikojiseodnosinaizborbranogdruga,
prosidbu i ostale sastanke i dogovore prije svadbe, drugi, koji se odnosi na
samusvadbuitreikojiukljuujesastankeposlijesvadbe.22Takoer,nakraju,
zavravajui ovaj rad, autor naglaava da su opisani svadbeni obiaji
muslimanskogstanovnitvauGraaniciinjenojokolinitradicionalniidasuse
u ovom obliku odravali sve do poetka XX vijeka, a u znatno izmijenjenom
oblikuodravalisuseido90tihgodinaXXvijeka. 23
Vrijedan i znaajan kulturoloki projekat vezan za prolost Doboj Istoka
uradiojeOsmanHadi,penzionisaniprofesorhistorije.Njegovadugogodinja
istraivanjasuobjavljenauknjizi"PodrujeDobojIstokkrozhistoriju"ukojojsu
osim historijskih dogaanja od prahistorije pa naovamo prezentirane i
antropogeografskeikulturnoantropolokeodnosnoetnolokepojaveiprocesi
kao i njihove promjene. U vezi s tim naroito je interesantno poglavlje XIII u
kojem autor prezentirana narodno graditetljstvo, zatim poglavlje XIV u kojem
su opisani neki narodni obiaji od kojih su najupeatljiviji bili aikovanje,
prosidbamlade,enidba,doeknevjeste,veselje,"pijer",svadba,pohode,mobe,
bajrami, hatme, dove za kiu, "domakance" (sveana veera nakon zavretka
proljetnog oranja i sjetve) i dr.24, a u poglavlju XV ukratko je opisana
tradicionalnamukaienskasveanaodjeaiobua. 25
Osim knjige "Podruje Doboj Istok kroz historiju" koja je izala iz tampe
2003. godine, Osman Hadi je objavio 2004. godine jo jednu vrlo vrijednu
knjigu pod naslovom "Damije, mektebi i hadiluci sa podruja optine Doboj
20RadmilaFabijanji,Radovidr.MilenkaS.Filipoviaotuzlanskojregiji,ZbornikradovaXXXIV

KongresaSavezaudruenjafolkloristaJugoslavije(Tuzla,22.do26.9.1987.),Udruenje
folkloristaBosneiHercegovine,Tuzla,1987.,str.226.
21VesnaIsabegovi,Tradicionalnisvadbeniobiajiuozrenskomkraju,ZbornikradovaXXXIV
KongresaSUFJ,UdruenjefolkloristaBosneiHercegovine,Tuzla,1987.,str.235.
22Dr.SalihKulenovi,SvadbeniobiajimuslimanskogstanovnitvaGraaniceinjeneokoline,
FolklorBosneiHercegovine,Sveska1(ZbornikradovaPrvognaunostrunogskupa"Folklor
BosneiHercegovine",Sarajevo,1.i2.XI.1991.),UdruenjefolkloristaBosneiHercegovine,
Sarajevo,1991.,str.87.
23Isto,str.92.
24OsmanHadi,PodrujeDobojIstokkrozhistoriju,Izdava:OpinaDobojIstok,DobojIstok,
2003.,str.235.
25Isti,str.238.

Istok"26. Knjiga sadri 340 stranica, oko 70 stranica kolor fotografija i 90tak
razliitih dokumenata. Ova knjiga predstavlja doista vrijedan poduhvat
profesora Osmana Hadia koji pisanom rijeju prezentira historijski razvoj
duhovnostiivjerskogivotanaprostoruoptine Doboj Istok. Navodeiimena
mjesta optine Doboj Istok u kojima se nalaze damije i mektebi autor je
podrobno opisao ne samo njihov historijat nego i ljude koji su dali nemjerljiv
doprinos ouvanju i razvoju bonjake duhovnosti i religijske pripadnosti.
Posebno treba naglasiti injenicu da je autor precizno naveo i devastiranja
damija i drugih vjerskih objekata u tom podruju u toku rata 19921995., te
njihovuposlijeratnuobnovu.

ZAKLJUAK

Na osnovu prezentiranih injenica u ovom radu, a koje se odnose na

pregled etnolokih odnosno kulturnoantropolokih i antropogeografskih
radova koji su pisani u drugoj polovini XX i prvoj deceniji XXI vijeka kao i o
osnovnim informacijama o temama koje obrauju navedenu problematiku,
moemo zakljuiti da se podruje predratne optine Doboj u etnolokom i
antropogeografskom pogledu veoma malo istraivalo. S obzirom da su se
krajemXXipoetkomXXIvijekanaprostorupredratneoptineDoboj,kaoiu
cijelojBosniiHercegovini,desilevelikepolitikoadministrativne,demografske
i drutvenoekonomske promjene i procesi neophodno bi bilo pristupiti
sistematskom istraivanju stanovnitva i naselja ovog podruja s posebnim
osvrtom na demografske gubitke, izmjenu etnike strukture uzrokovanu
prisilnim migracijama i genocidom u toku 19921995. Takoer, u vezi s tim
trebalo bi istraiti etnoloke i kulturoloke promjene kao i stanje ouvanosti
kulturnohistorijskogiprirodnognaslijeanaovompodruju.

LITERATURAIIZVORI
1. Stanovnitvo Bosne i Hercegovine, Narodnosni sastav po naseljima,
DravnizavodzastatistikuRepublikeHrvatske,Zagreb,travanj1995.
2. Cvetko. Popovi,LonarstvouBosniiHercegovini),GZM,Etnologija i
istorija,Sv.XI,Sarajevo,1956.,str.95122.
3. Kazivanje Jovice Sajia iz Kouha (odabrao i priredio za tampu Mil. S.
Filipovi),lanciigraazakulturnuistorijuistoneBosne,knj.III,Tuzla,
1959.,str.113140.
4. Salih Kulenovi, Etnografska istraivanja u selu Sokolu kod Graanice,
lanciigraazakulturnuistorijuistoneBosne,knj.XI,Tuzla,1975.,str.
87107.
5. Dr. Salih Kulenovi, Graanica i okolinaantropogeografske i etnoloke
odlike,MuzejistoneBosneTuzla,DD"Grin",Graanica,1994.

26OsmanHadi,Damije,mektebiihadilucisapodrujaoptineDobojIstok,"Planjax",Jelah,

2004.

10

6. Dr. Salih Kulenovi, Etnike prilike u prolosti Graanice i okoline,

Etnologija sjeveroistone Bosne, knj. 2, Muzej istone Bosne Tuzla, str.
1533.
7. SalihKulenovi,PrilozizaetnolokumonografijuSkipovca,lanciigraa
zakulturnuistorijuistoneBosne,knj.XV,Tuzla,1984.,str.103127.
8. Ljiljana BeljkaiHadidedi, Prilog poznavanju seoske muslimanske
nonjeuBosniiHercegovini,GZM,Etnologija,43/44,Sarajevo,1989.,str.
95148.
9. Bratislava VladiKrsti, ilimarstvo u Bosni i Hercegovini (prilog
prouavanjustarihtkaljauBIH),GZM,Etnologija,XXXII,Sarajevo,1978.,
str.225228.
10. Dr. Milenko S. Filipovi, Ozrenjaci ili MaglajciEtnoloki prikaz, Glasnik
Zemaljskogmuzeja,NS,VIIVIII,Sarajevo,1952.,str.337374.
11. Radmila Fabijanji, Radovi dr. Milenka S. Filipovia o tuzlanskoj regiji,
ZbornikradovaXXXIVKongresaSavezaudruenjafolkloristaJugoslavije
(Tuzla, 22. do 26.9.1987.), Udruenje folklorista Bosne i Hercegovine,
Tuzla,1987.,str.225228.
12. Vesna Isabegovi, Tradicionalni svadbeni obiaji u ozrenskom kraju,
Zbornik radova XXXIV Kongresa SUFJ, Udruenje folklorista Bosne i
Hercegovine,Tuzla,1987.,str.235241.
13. Dr. Salih Kulenovi, Svadbeni obiaji muslimanskog stanovnitva
Graaniceinjeneokoline,FolklorBosneiHercegovine,Sveska1(Zbornik
radova Prvog naunostrunog skupa "Folklor Bosne i Hercegovine",
Sarajevo, 1. i 2.XI.1991.), Udruenje folklorista Bosne i Hercegovine,
Sarajevo,1991.,str.8792.
14. Osman Hadi, Podruje Doboj Istok kroz historiju, Izdava: Opina
DobojIstok,DobojIstok,2003.
15. Osman Hadi, Damije, mektebi i hadiluci sa podruja optine Doboj
Istok,"Planjax",Jelah,2004.

11

Prof.dr.sc.IvanBalta,redovniprofesorutrajnomzvanju

Neki(maarski)historijskiizvoriteostacimaterijalnekulture
vjerskihobiajapokapanjaBosneiHercegovine,saosvrtom
naDobojskikrajzarazdobljeodkraja19.idopoetka20.
vijeka

Dakakodasuarhivskiizvoriprvorazredniizvori,uovomsluajumeu
ostalimimaarskiarhivskiizvorioBosniiHercegovini,tj.oDobojuinjegovom
krajuodokupacije1878.dokrajaPrvogasvjetskograta,kojihnemamnogo.No,
arhivskiizvoriseuvijekkomparirajusadrugimdostupnimizvorima,graomi
literaturomodijeluljudskeprolostimjestaiprostora,kaoDobojaiokoline.

ManjepoznatimaarskiarhivskiizvorioBosniiHercegovini, naposeo
Doboju i okolini, mogu se upotpunjavati sa materijalnom ostavtinom, o
vidljivojprolostinamezarima/grobljimapokojnikakojisuobiljeiliprolost
istoga kraja, dopunjeni arhivalijama maticama roenih, vjenanih i umrlih, a
kojima je teko manipulirati iako nije nemogue, to esto iskrivljuje sliku
bosanskohercegovakeprolosti.Dobojidobojskikrajimamaterijalneostatke
mezarskihhumakaiobiljejaraznihsakralnihprovenijencijaodmuslimanskih,
katolikih,pravoslavnih,idovskihiprotestantskih,kojiupotpunjujuhistorijske
dostupne arhivske spoznaje te historiografiju i literature te legendarnu i
mistinutradicijumjestaikraja.

Od okupacije i aneksije Bosne i Hercegovine preklapali su se i

suprotstavljali interesi monih i velikih te malih naroda, a u ovom prikazu
dijelomsuzabiljeenimaarskiinteresipremadostupnojhistoriografskojgrai
i literaturi. U drugom dijelu lanka posvjedoena je multinacionalna i
multikonfesionalna provenijencija naroda i vjera Doboja i dobojskog kraja u
periodurazmea19.u20.vijek,akrozmaterijalnuostavtinumezara/groblja
raznihkonfesionalnihprovenijencija.

Maarsku (ugarsku) upravu je krajem 19. i poetkom 20. vijeka u

odnosu na Bosnu i Hercegovinu, zanimala teritorijalna integracija i ouvanje
velikodravneulogestvoreneokupacijomianeksijom,amoguedajesrpskui

12

hrvatsku politiku elitu pokretala elja za integracijom po njima odvojenih

nacionalnih teritorija, dok je bosansku ili muslimansku politiku elitu
pokretala elja za ostvarenjem svoje nacionalne samobitnosti jedinstvenog
bosanskohercegovakog prostora, u kojem bijae Doboj i okolina. Procesi
imigracije ugarskoga stanovnitva u Bosnu i Hercegovinu bili su spontani i
uzrokovanimogunourelativnopovoljnekupnjezemljitazapoljoprivrednu
proizvodnju te eksplozivnim demografskim porastom broja Maara. I iz tih je
razloga kao jedno od sredstava tadanje politike tadanjih vladajuih krugova
Kraljevine Ugarske, ista prepoznala mogunost instrumentalizacije useljenih
Maara tokom druge polovine 19. vijeka, odnosno davnanje elje dijela
maarskih politikih krugova tzv. maarske dravne misli (stvaranja
jedinstvene kraljevine od Karpata do Jadrana).1 Kako je Bosna i Hercegovina
zbog velikog broja nepismenog stanovnitva imala potrebu podizanja
obrazovne razine, otvaranje novih kola bilo iz kojih razloga i bilo ijih
ideolokih pobuda, bilo je dobrodolo i osnivanje kola na stranim jezicima.2
AustroUgarska politika niti prije, niti za vrijeme okupacije, niti za aneksije
Bosne i Hercegovine, nije bila jedinstvena, a u emu su Maari uvijek traili i
nalazili svoju ulogu i svoje interese. Vladin list A Hon nije bio zadovoljan
nametnutom ulogom Maara i Ugarske3 u okolnostima dogaanja 1878. i
posljedicama Berlinskoga kongresa, odredivi novo ustrojstvo do narednog
velikog kongresa koji e se zbiti tek poslije Prvoga svjetskog rata. Dio
maarskih politiara nije bio zadovoljan okupacijom Bosne i Hercegovine iz
vierazloga,smatrajuidaseonainizbogograniivanjairenjautjecajaRusije
istvaranjavelikejunoslavenskedravetedanjenimpripajanjemMaarinee
imativeinuusvojojpoloviciMonarhije,alikojaeiziskivatiivelikanovana
sredstva odravanja okupacije, kasnije aneksije. Druge maarske novine Pesti
Napltadasuzakljuile:...ovajratnijena,Ugarskaodbacujeovajrat;njegasu
izmislili nai neprijatelji iz Bea ...naa braa, koja su se odcijepila od nacije,
prisiljavaju nas na borbu protiv nacionalne politike, protiv Turske, u zamjenu
1

RvaikisLexikona,Budapest(reprint),str.930.i553.
Glavni kreatori takve maarske politike u Bosni i Hercegovini bijahu predsjednik Julijanskog
saveza grf Bla Szchenyi (18371918.), koronar, Sz. Istvn fia, Knban s Kzpzsiban
utazott,utlersatnyelvenmegjelenttesekretargrfKunKlebelsberg(18751932.),1910.a
kzigazgatsibrsgtagja...
MagyarOrszgosLevltr,Budapest(dalje:MOL),Miniszterelnksgi(ME),K26.1909.,XVI.,
nr.64792.(...)Ujesenprolegodineosnovalismoirokidrutvenipokret,djelomiceprekidajui
staktikamaodprije,jertadanismohtjelistvaratiproblemeveinihrvatskihunionista...Uproloj
godini,ujesen,okrenulismosecrkvi,fakultetima,upanijama,gradovimainovanimsavezima
zapomodabuduosnivaiiliredovitinailanoviAneksijomBosneiHercegovineudrugojse
dravi, u Hrvatskoj i Slavoniji, poveala vanost narodne i prometne politike... Na savez
organiziraobranuMaara,nesamonapodrujunaobrazbeispaavanjemnaroda,negopomae
zadrati tu veliku ostavtinu koju su graditelji Carstva, kraljevi Arpadovii: sveti Ladislav,
Koloman II. i Bela III. nama ostavili i koju bi bio narodni grijeh rtvovati zbog politike ili zbog
lakovjernosti...
3
Motive organiziranja i djelovanja julijanskih drutava u Bosni i Hercegovini u Budimpeti, 1.
juna1909.rekapituliraojeBlaSzchenyi.
AHon,Budapest,20.jlius1878.
2

13

za Slavene i rusko saveznitvo...,4 a tree maarske novine Munks Heti

Krnikasudodale:ZatonamsinoviibraaiduuBosnu?Zarnasjebosanski
narod dirao, ili pak povrijedio integritet nae zemlje? Na temelju
meunarodnog prava, ovaj je rat isprovociran sa nae strane.5 Stoga su
austrougarski,odnosno maarskiinteresiuBosniiHercegovinibilividljivi, a
to se moe rekonstruirati i potvrditi brojnim historiografskim izvorima
maarskiharhiva,meukojimaposebnomjestozauzimateknedavnokoritene
vladinenovinezaBosnuiHercegovinuBoszniaiHirek(Balkni Tudsit),iz
knjiniceSzchenyiKnyvtruBudimpeti.6

PokrenutzbivanjimaunutarUgarske,Maarskiizbjeglikitajnikomitet
iz Istambula, predvoen Jnosom Astalosom, procijenio je da je situacija
povoljnazapostizanjeciljevaorganizacije,usmisludadoedopromjenevlasti
u Ugarskoj. Komitet je sastavio proglas u kojem se maarski vojnici, lanovi
okupacijskihsnaga,pozivajunapobunutedaprestanusaubijanjem naroda u
BosniiHercegovini,bezobziranatokojojnacijiilikonfesijionipripadaliidase
zajednosuprotstavedotrajalojHabsburkojMonarhiji.7AHon,madaurijetkim
sluajevima, priznao je da pri realizaciji okupacije ima tekoa te isticao:
...okupacija Bosne je Monarhiji nareena zbog samoodbrane...,8 ali da je ona
vaan in u slamanju neredovnog stanja na Balkanu, za to oslabljena Turska
nijebilasposobna.NovineNemzetiHirlapsutokomtzv.istonekrizevieputa
mijenjao svoje stavove te se definitivno stavio na stranu vlade kao i drugi
listovi,naglaavajuidavladaradiuinteresunacijeizemljeidaprovoenjem
okupacijeislamanjemustanikogaritanagranicamaMonarhije,zapravotiti
dvojnumonarhiju.9
SituacijauBosniiHercegovinizavladavinezajednikihministarafinancijabila
je sloena, posebno za Burinovog vremena aneksije i moda jo sloenija za
vremena Leona Biliskog pred poetak Prvoga svjetskog rata. esto su,
posebno ugarski (maarski) politiari, optuivali austrougarsku vladu,
posebno Biliskog, porijeklom Poljaka, koji je poslije dugih godina vladavine
Maara Bni Kllay de Nagy Kll i Istvna Burina, bio zajedniki austro
ugarski ministar financija.10 Iako je Burinovog nasljednika na mjestu
4

PestiNapl,Budapest,1878.jlius31.
Munks HetiKrnika,Budapest, 1878. szeptember 8. Ki srti a csald szentlyt s bntja a
tulajdont?
6
Bosanske vijesti (Balkanski dopisnik), signatura: H19.838, Knjinica Seenji, (Budapest)
Budimpeta
7
Tibor Pl, Maarska politika javnost i srpsko pitanje na Balkanu 1860.1878., monografija,
knjiga40.,FilozofskogfakultetauNovomSadu,NoviSad,2001.,str.159.
MOL,fond:Belgyminisztrium,K149rezervltiratok,dokumenti,br.4.958./1878.
8
AHon,Budapest,1878.oktber1.
9
NemzetiHirlap,Budapest,1878.augusztus7.
10
ZajednikiaustrougarskiministrifinancijaiupraviteljiokupiraneBosneiHercegovine(Kzs
pnzgyminszter osztrkmagyar s mint illyen a megszllott Bosznia Hercegovina legfbb
adminsztrtora): Benjamn Kllay kzs pnzgyminszter 1882./31903., Istvn Burin, gr.
(Rajecz)pnzgyminszter19031912.,LeoBiliski,lovag,pnzgyminszter19121915.,Ernst
vonKrber,pnzgyminszter19151916.
5

14

zajednikog ministra financija Biliskog ugarski ministar predsjednik Istvn

Tisza optuivao da nije poznavao Bosnu zbog ega je dolo do atentata,11 a
zajedniki ministar rata Krobatin za tzv. srbofilski kurs,12 Biliski je ostao
dosljedan svojoj politikoj misli temeljenoj na konstataciji kako bi se austro
ugarske vrhovne vlasti bez obzira na iredentistike u trijalistike zahtijeve
moraleoslanjatinasvatriplemenaivjereBosneiHercegovine,akosemisle
postii povoljni rezultati. Koncepcija Biliskog bila je izbjegavati meuetnike
sukobe,tj.izgraivatimirnoodravanjedualistikogporetka,stogajeponjemu
ratbionepotrebnaopcija.Objektivneokolnostibilesunetodrugo,alikadaje
ve sve bilo jasno,13 i Biliski je bio za odluujuu borbu, tj. vojnu opciju.
ZanimljivesubileposljednjerijeikojejeBiliskiuputiosapoloajaupravitelja
Bosne i Hercegovine,14 a one su odraavale svu dramatinost Bosne i
Hercegovineuprvimdanimarata.15

ZaprouavanjehistorijskograzdobljauBosniiHercegoviniposebnood
aneksije do Prvog svjetskog rata, posebno Doboja i dobojskog kraja, vani su
maarski, ali i austrijski te bosanskohercegovaki, hrvatski i srpski arhivi i
muzeji, odnosno njihove arhivalije te knjige i lanci objavljeni u razliitim
asopisima. Moda najvanija arhivska graa za proavanje Doboja i njegovog
krajazaperiodkraja19.ipoetka20.vijeka,nalaziseuMaarskomdravnom
arhivu(MagyarOrszgosLevltr)uBudimpeti,ukojemnepostojiposebnii
jedinstveni fondovi, ve se arhivska graa uglavnom nalazi u fondovima
tadanjem Ministarstva unutranjih poslova, ministra predsjednika ili na
maarskom jeziku: Miniszterelnksgi iratok (Benne a Horvt
Szlavnorszgokra, a szlavniai magyarsgra, JulinEgyesletre s az
idegenben l magyarsgra vonatkoz fondok), pod oznakom: K26, ME te u
dopisimagrofaKunaKlebersberga,nekadanjegugarskogministraprosvjetei
vjeronauka ili na maarskom jeziku: Minisztertancsi jegyzknyvek, pod
brojem:K27.16
11

Obzor,br.194.,Zagreb,1914.
Obzor,br.200.,Zagreb,1915.
13
Obzor,br.41.,Zagreb,1915.Koerber,noviministar
14
Hrvatska,br.984.,Sarajevo,1915.BiviministarBosnepremabosanskominovnitvu.
15
Obzor,br.42.,Zagreb,1915.BudunostBosneiHercegovine
16
Danas prije podne (10. februara 1915.) oprostio se je bivi zajedniki ministar financija
Biliskiodsvojegainovnitva,temujetomzgodomodsjenipredstojnikuministarstvufinanci
jaThalczyizrekaooprosnigovor,nakojijebiviministarodgovorioslijedee:`Preuzeosamod
Njegova Velianstva zemlju, u kojoj se je ustavno vladalo. Ne kanim se time potuiti, jer cijela
moja prolost pokazuje, da sam prijatelj ustavnom uredjenju i nikada se nisam potuio na
neprilike, koje parlamentarni red postavlja vladi. injenica jest, da je zemlja bila ustavno
uredjena,ajasamimaozadau,dasaustavnimsredstvimanastavimsvojrad.Premdatamonji
stanovnicinisujoposvedozrelizaparlamentarizam,ipaksmopostiglisvetosmohtjeli,azatim
konstatirali,dasvedoonogtraginogdogodjajakojijeganuonesamonasnegoicijelisvijet
bijahusvenaeosnoveustadijuoivotvorenja,asabor,premdasuunjemusjediliinajradikalniji
elementi, ipak je radio, a zemlja je prole godine mjeseca jula bila na pragu kulturnog,
gospodarskog i politikog procvata. Tada se je dogodilanesrea. Nisam ni asa oklijevao, da na
sebepreuzmemustavnuodgovornostzasvetosejezbilouzemlji,akojusamjaupravljao.Ako
nam spoitavaju, da nismo znali to se dogadja u najniim slojevima puanstva i ako nam
12

15

Vani fondovi nalaze se u austrijskom Haus, Hofund Staatsarchiv Wien

/HHStA/ te u Austrijskom dravnom arhivu, u fondu: Zajedniko Ministarstvo
financija odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu (Gemeinsames Finanz
ministerium Abteilung fr die Angelegenheiten Bosniens und der
Herzegovina) Wien (18791918.); 1879./1918: knj. 575, kut. 2657, fasc. 938.
Vanu grau posjeduje i Nacionalna biblioteka u Budimpeti (Szchenyi
knyvtr Budapest) sa vrijednom graom: Boszniai Hirek (Balkni Tudsit),
signatura: H 19.838, u vremenu od aneksije Bosne i Hercegovine do 1916.
godine.

Od grae koja se nalazi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, znaajnija

graa nalazi se u Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu u fondu: Zemaljska
vlada za Bosnu i Hercegovinu (Landesregierung fr Bosnien und die
Herzegovina)Sarajevo(18791918.);1879./1918:knj.1.248,kut.3.578.,fasc.
8.643. Tematskoimenski katalog te Sumarnoanalitiki inventar za godine
18781890.; 18911895.; 1906., 1912., 1913., zatim u fondu: Sabor Bosne i
HercegovineSarajevo(19101915.);1910./1914.:knj.2,fasc.3.,zatimgraau
Zemaljskom muzeju u Sarajevu, regionalnim ili kantonalnim arhivima, kao na
primjer u Arhivu Tuzlanskog kantona: Glasnik zakona i naredaba za BiH iz
1881., 18831922., Popis stanovnitva BiH iz 19091910., 1921., Izvjetaji o
upraviBiHiz19061908....,tegraauArhivuRepublikeSrpskeuBanjaLucite
ArhivudistriktaBrko.

tosedogaalouperioduaustrougarskeupraveBosneiHercegovine,
dakako da se sve odnosilo i na Doboj i njenu okolinu,17 nauno je ocijenio i
obrazloio Ferdo Hauptmann.18 Za tu priliku koristila se novosagraena
saobraajna infrastruktura, koja je imala svoja polazita iz nekoliko centara,
spoitavajudoivjelorazoaranje,tojedandiostanovnitvanijebiotakodinastian,kakosamto
mislioinadaose,imadesepripisatitome,dasmoimaliposla saustavnoupravljanomzemljom.
Ali kad je provalio rat i kad su sve ustavne slobode suspendirane, onda je bilo mnogo laglje
zaviriti u najnie slojeve puanstva. I tada smo imali prilike ugledati sliku, koja nas je sve
prenerazila.Jasamdoavinasvojemjestonaaotakoveuredbe,kojebihbiomodaijauveo,ali
je injenica, da ih ja ipak nisam uveo. Naao sam sabor, srbskohrvatsku crkvenu i kolsku
autonomiju,uredbe,kojesubiledobreuteoriji,alisumnogotogazasjenile,tojetekratizniona
javu. Nadam se da e se sa iznimnim stanjem, to je sada uvedeno, postii cilj da Bosna i
Hercegovinaostanudiomonarkije.Svejednoje,kakvoebitiuredjenjezemljeubudunosti,tko
ejuupravljati,zajednikiministarfinancijailitkodrugi,noobjeovezemljemoramomonarkiji
ouvati.Onotosmodoseleradiliitosmopripremali,neeseizgubiti.Kulturneigospodarske
osnove oivotvorit e se onda, kad e monarkija u obim zemljama stajati na vrstim nogama.
Monarkija imade dunost nastojati, da ove dvije zemlje stee evropskoj kulturi onim nainom,
kakotoonasnujepoamodKllayevogministarstva.IvanBalta,Julijanskaakcijakrozmaarske
koleuHrvatskojiSlavonijiteBiHkrajemXIX.ipoetkomXX.stoljea,MotritaglasiloMatice
hrvatskezaHercegovinu,br.22.,Mostar,2001.,str.7997.
17
Ivan Balta, Julijanska akcija u Bosni i Hercegovini s osvrtom i na Hrvatsku i Slavoniju,
Napredak,Zagreb,2009.,str.1449.
I. Balta, Julijanska akcija u Slavoniji s osvrtom na Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu, DMZUH,
Zagreb,2006.,1326.
18
F.Hauptmann,PrivredaidrutvoBosneiHercegovineudobaaustrougarskevladavine(1878
1918),PrilozizaistorijuBosneiHercegovine,II.dio,knjigaLXXIX,Odjeljenjedrutvenihnauka,
AkademijanaukaiumjetnostiBosneiHercegovine,Sarajevo,1987.,str.101102.

16

posebnoodDobojapremaSlavonijiteodDobojapremaSarajevu,TuzliiBanja
Luci. Ekstenzivna, donedavna jo naturalna privreda, oteavana je u brem
razvoju i usponu, jer je jedva omoguavala minimalnu akumulaciju kapitala.
Svaka reforma naslijeenih agrarnih odnosa naprotiv trai velika financijska
sredstvaitunastajeproblem,akojinijebionazadovoljavajuinainrijeendo
kraja austrougarske vladavine. Ostvarenje prometnog plana vee meutim
toliki dio zemaljskih sredstava da za daljnje korake ne preostaje mnogo.
KrajnjimnaporomuspijevapodiitadamodernuindustrijuokoDoboja,Varea,
Zenice, te osigurati napredak otvaranjem cijelog niza erarskih rudokopa
(ugljenokopa). Doboj je tada postajao strateka odrednica u privrednom,
saobraajnom,kakojenekobilaiuvojnompogledu,kaonaprimjerzavrijeme
okupacijeBosneiHercegovine.UrazvojuBosneiHercegovineosimzajednikih
austrougarskih ministara, veliku ulogu imali su ugarski ministripredsjednici,
posebnood1890.do1917.,akojisupridavalivelikuvanostsjevernomdijelu
Bosne i Hercegovine sa centrom u Doboju.19 Nosioci bosanskohercegovakog
industrijskog razvoja, kao potpora za agrarnu modernizaciju bili su
predstavnicidravnevlasti,ZemaljskavladaiZajednikoministarstvofinancija.

Prouavajui kulturne prilike u Bosni i Hercegovini Risto Besarovi je

zakljuio kako se ona razvijala u relativno dobrom smjeru. 20 Djelovanje
drutava predstavljalo je na odreen nain i institucionaliziranje nacionalnih
pokretauBosniiHercegoviniuspecifi
nim uvjetima, diktiranom bosanskohercegovakom stvarnou 18781918.
godine. No, prema maarskim arhivskim statistikim podacima stanovnitvo
Bosne i Hercegovine 1911. premaivalo je 1.800.000 ljudi, ali je preko 90%
stanovnitvaivjelonaselu.

A
bosnyk
npszmlatas
rszalatas
21
eredmny(obosanskomstanovnitvu...)
19
Ugarski ministri predsjednici vlade od okupacije i aneksije Bosne i Hercegovine: Tisza
kormny (Klmn Tisza, 18751890), Szaprykormny (Gyula Szapry, 18901892), Wekerle
kormny (Sndor Wekerle, 18921895), Bnffykormny (Dezs Bnffy, 18951899), Szll
kormny (Klmn Szll, 18991903), Tiszakormny (Istvn Tisza, 19031905), Fejrvry
kormny (Gz Fejrvry 19051906), Wekerlekormny (Sndor Wekerle, 19061910), Khuen
Hdervykormny (Kroly KhuenHdervry, 19101912), Lukcskormny (Lszl Lukcs,
19121913),Tiszakormny(IstvnTisza,19131917).
20
Risto Besarovi, Kulturni razvitak Bosne iHercegovine 18781918, Prilozi za istoriju Bosne i
Hercegovine, II. dio, knjiga LXXIX., Odjeljenje drutvenih nauka, Akademija nauka i umjetnosti
BosneiHercegovine,Sarajevo,1987.,str.394397.
Uusporedbisaprethodnimosmanskimperiodom,uvremenskomrazdoblju18781918.godine
manifestiranajeuoljivatendencijairenjaoblika,aktivnostiiostvarenjausferiduhovnekulture,
realiziranih u procesu brze evropeizacije domaeg stanovnitva, pospjeene viestrukim
posljedicama austrougarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine. tampa, dnevna i periodina,
steklisupravograanstvakaosuvremenosredstvojavnoginformiranja,kaoiknjievna,naunai
strunaperiodika.Udomeniumjetnikogstvaralatvazabiljeenasubrojnaznaajnaostvarenja,
naroitouliteraturi.Naunaistraivanja,vrenauBosniiHercegoviniuvienaunihdisciplina,
dalasuzapaenerezultatenaroitouokvirudjelovanjaZemaljskogmuzejauSarajevuiInstituta
zaistraivanjeBalkana
21
BoszniaiHirek(BalkniTudsit),sign.:H19.838,SzchenyiKnyvtr,Budapest,21.I.1911.

17


Neposredno prije austrougarske vladavine Bosna i Hercegovina (bez
Novopazarskog sandaka) je obuhvaala 51.027 kvadratnih kilometara sa oko
1.000.000 stanovnika, od kojih je 1851./1852. bilo oko 260.000 katolika, oko
328.000muslimana,oko400.000pravoslavnihteoko10.000ostalih.22

Popisi stanovnitva u Bosni i Hercegovini vreni su za vrijeme austro

ugarskevladavineetiriputa:1879.,1885.,1895.i1914. 23Prvijepopisizvren
1.juna1879.,tj.nakonzavretkarepatrijacijeizbjeglicakojesubileprezimileu
VojnojkrajiniteuHrvatskojiSlavoniji.Prethodnipopisistanovnitvauvrijeme
osmanskevladavinebilisuaproksimativni,jersusebrojalesamomukeglave
ili kue, koje nisu bile numerirane, a novi austrougarski popisi su nastojali
utvrditi barem brojano stanje osoba u Bosni i Hercegovini, bez detaljnih
podataka.24 Faktiki prirast stanovnitva u Bosni i Hercegovini zabiljeen je u
narednomrazdobljuipopisu1885.,aliikasnijihgodina.

Tablica:StanovnitvoBosneiHercegovine(1879.,1885.,1895.,1910.godine)

1879.godine1,158.164osoba,
1885.godine1,336.091osoba(prirast+15,36%uodnosuna1879.
godinu),
1895.godine1,568.092osoba(prirast+17,36%uodnosuna1885.
godinu),
1910.godine1,898.044osoba(prirast+21,04%uodnosuna1895.
godinu)

Iako se ini da je porast stanovnitva bio razmjerno visok, ipak se

poveavaosporijenegouokolnimzemljama.Razlogtomejeemigriranjemusli
manakrozitavperiod austrougarskevladavine sapojaanimintenzitetomu
doba borbe za vakufskomearifsku autonomiju i nakon aneksije, ali i
iseljavanjem dijela srpskog seljakog stanovnitva ne samo nakon ustanka u
Hercegovini nego i poetkom 20. vijeka kada je ekonomska emigracija (1902
1907.)bilavelika.Zvaninajestatistikaevidentiralazaperiod18951910.oko
50.280 lica, koje su se (legalno) iselile, a u periodu 18791912. iselilo se
priblino103.000licaizBosneiHercegovine,dokihjepoPejanoviu25bilooko
170.000lica.
Bosanskevijesti(Balkanskidopisnik),signatura:H19.838,KnjinicaSeenji,Budimpeta,21.I.
1911.
22
orePejanovi,StanovnitvoBosneiHercegovine,Sarajevo,1987.
Galibljivo,BosnaiHercegovinauXIXstoljeu(studijeiizvori),Teanj,2003.
23
F.Hauptmann,PrivredaidrutvoBosneiHercegovineudobaaustrougarskevladavine(1878
1918.), Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine, II., (posebna izdanja, knjiga LXXIX), Odjeljenje
drutvenih nauka, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1987., str. 99
213.,diostr.111118.
24
U tu je svrhu svaka kua dobila svoj kuni broj i nakon toga popisivalo se stanovnitvo po
kuama. U doba kad su povratnici stajali pred zgaritima svojih domova ili se tek privremeno
smjestili, ovakav sustav popisivanja nije pruao garanciju da e svaki stanovnik Bosne i
Hercegovinebitievidentiran.
25
.Pejanovi,StanovnitvoBiH,(posebnaizdanjaCCXXIX.),SAN,Beograd,1953.,str.43.

18


Meutimneujednaenjebioprirodniprirastkodpojedinihkonfesija
(naroda)uBosniiHercegovini,aurazdoblju18951910.godineprirodnije
prirastiznosio:
kodMuslimanauBiH13,43%,tj.0,89%godinje
kodHrvatauBiH
25,54%,tj.1,70%godinje
kodSrbauBiH
21,45%,tj.1,43%godinje

estesubilemigracijeizazvaneustancimaipreseljavanjemmuslimana
izSrbijeuBosnuiHercegovinu,aliseipaknisubitnijemijenjaliomjerivjerske
strukturestanovnitvaisocijalniodnosistvoreniprocesomitluenjadokraja
osmanske vladavine (tj. do 1878.).26 Veinu agrarnog stanovnitva (oko 60%)
inili su kmetovi (ifije) dok je slobodnih seljaka, preteno muslimana, bilo
oko 40%. Iz redova bive vojnofeudalne aristokracije, bogatijeg graanstva,
inovnitva i vojske, regrutirao se sloj zemljinih posjednika (itluksahibija),
kojisusticalikmetskaselita.

Tablica:KonfesionalnisastavstanovnitvauBosniiHercegovini18791910.
godine27

popis muslima
godin ni
e
do1901.
kao
muhame
danci

ukupno
1879. %
1885. 448.613
1895. 38,73
1910. 492.710
36,88
548.632
34,99
612.137

rimokat
olici

ukupno
%
209.391
18,08
265.788
19,89
334.142
21,31
434.061

srpskopra
voslavni
do1905.
kao
grkoprav
oslavni
ukupno
%
496.485
42,88
571.250
42,76
673.246
42,94
825.418

26

idovi

idrugi
(protest
anti...)
(...)

ukupno

ukupno
%
3.426
0,29
5.805
0,43
8.213
0,52
11.868

ukupno
%
249
0,02
538
0,04
3.859
0,24
14.560

ukupno
1.158.16
4
1.336.09
1
1.568.09
2
1.898.04
4

Iljas Hadibegovi i Mustafa Imamovi, Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske

vladavine, (u sklopu knjige: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog
svjetskograta),Sarajevo,1998.,str.223296.
MustafaImamovi,PravnipoloajiunutranjopolitikirazvitakBiHod1878.do1914.,Sarajevo,
1976.
M.Imamovi,HistorijaBonjaka,Sarajevo,1997.
27
Od1879.do1910.godinebrojjestanovnikauBosniiHercegoviniporastaood1.158.164na
1.808.044,tj.za739.880iliza63,88%(2,06%godinje).Premaprvompopisuiz1879.godine,
katolika je bilo 209.391 (18,08%), muslimana 448.613 (38,73%), pravoslavaca 496.485
(42,88%),idova3.426(0,29%),azausporedbupopisomjeiz1910.godinezabiljeeno434.061
katolika(22,87%),612.137muslimana(32,25%),825.418pravoslavaca(43,49%),11.868idova
(0,62%),teostalih14.560(0,77%).Zakonstatiratijekakoseutridesetakgodinabrojkatolika
poveaoza4,79%,pravoslavacaza0,61%,doksebrojmuslimanasmanjioza6,48%,zbogniskog
prirodnogpriratajaiiseljavanjauTursku(oko140.000).

19

32,25
22,87
43,49
0,62
0,77

Vjerska i nacionalna struktura agrarnog stanovnitva i u dobojskom

kraju bila je vrlo neujednaena, to je bitno uticalo na njihove meunarodne
nacionalnopolitike i vjerske odnose. Obzirom na to da su muslimani imali
apsolutnuveinuusvimsocijalnimkategorijamakojesuslobodnoraspolagale
zemljom,asrpskiseljaciuonimkojesubilevezanezakmetstvoislineodnose,
na toj osnovi su se posebno zaotravali odnosi izmeu srpskih kmetova i
muslimanskih zemljoposjednika, to se onda reflektiralo na ukupne odnose
izmeu pravoslavaca i muslimana.28 Kmetsko selite se svojim pravnim
statusom nije mijenjalo, jer se njegova dioba ili prodaja mogla vriti samo uz
punu suglasnost zemljoposjednika (age), a to je u znatnoj mjeri konzerviralo
kmetsko selite, koje je bilo u prosjeku vee od slobodnog seljakog posjeda.
Pritisnut obavezom davanja treine i izmirenja dravnih poreza kmet je,
ukolikojeeliozadratiselite,biovezanzaobraduzemljeimogaoseponuditi
kao najamni radnik samo u sluaju vika radne snage u domainstvu, ili u
sezonikadasezapoljavaoupoljoprivredi.29

O drutvenim odnosima Doboja i njegovog kraja mnoge odgovore za

kraj 19. i poetak 20. vijeka, mogu dati konfesionalni odnosi, a posebno
materijalnaostavtinavjerskihobredapokapanjapokojnika.
Obredipokapanjapokojnikarazliitihvjerskihkonfesija,kaoimezarja/groblja
u 19. i poetkom 20. vijeka,30 sastavni su dio materijalne kulture i prolosti
Doboja i njegovog kraja. Prouavajui historiju mezara Doboja ili bilo kojeg
mjesta dobojskog kraja, spoznaje se o historijskom razvoju grada i sela, o
kljunimdogaajima,oreligijskojinacionalnojstrukturistanovnika,onjihovoj
kulturiiobiajima,onjihovomsocijalnomstatusuinakrajuonjihovomodnosu
premamrtvimauprolosti.

Literatura o mezarima, o razliitim vjerskim obiajima pokapanja ne

samo na tlu dobojskog kraja nego openito vrlo je oskudna te se napisi o
mezarimanalazenajeeusklopumjesnihmonografijaiunekolikolanakao
historiji mezara pojedinih mjesta te u kuranskim i biblijskim zapisima te u
svjetovnimpravilnicimapokapanjarehmetlijailimejjita/pokojnika.31

Sama pomisao na mezare asociralo je na smrt, na to kako svi ljudi

jednogdanamorajuumrijetitedaemezaripostativjenoprebivalite.Stoga
ne bi trebalo pesimistiki razmiljati o grobljima jer je to jedina stvarnost i
istina koja sve ljude eka jednoga dana. Kultura i civilizacija svih konfesija
28

H.Kapidi,BosnaiHercegovinazavrijemeaustrougarskevladavine,Sarajevo,l968.
F.Hauptmann,PrivredaidrutvoBosneiHercegovineudobaaustrougarskevladavine1878.
1918.,ANUBiH,Posebnaizdanja,LXXIX,Odjeljenjedrutvenihnauka,knj.18.,Prilozizaistoriju
BosneiHercegovine,II.,Sarajevo,1987.
30
Ivan Balta, Zapisi o gradskim grobljima istone Hrvatske krajem 19. i poetkom 20. stoljea,
Maticahrvatska,Osijek,1999.
31
Na primjer: Milko Cepeli, akovaka groblja; Tomislav Vitenberg, Groblja Poeke kotline;
StjepanSran,Osjekagroblja;IvanBalta,ZapisiogradskimgrobljimaistoneHrvatskekrajem
19.ipoetkom20.stoljea;...
29

20

nalagala je da se ne smiju zaboraviti rehmetlije / pokojnici, kojima treba dati

dolinomjesto,kakojetouvijekbilokodsvihsvjetskihkulturnihnaroda.Stoga
su mezarja / groblja prava ilustracija ivih i odnos narodnih kultura prema
rehmetlijama/pokojnima.Dakakodabiseomezarima/grobljima,natpisima
na njima i raznim obredima, mogle napisati cijele knjige koje bi bile vrijedni
kulturni prilozi i slika odreenog vremena i naroda. De Visscher je napisao
kakojesmrtneminovan,alinormalanprocesokojem:
Svinarodi,ijipogrebniritualobuhvaaipokapanje
posmrtnihostatakaljudiuzemlju,okruivalisumjesta
nakojimasviostacipoivajustrahomioboavanjem.

Rije mezar / grob, groblje dolazi od rijei graba ropa, rupa, zatim
greb, grab mjesto gdje je graba koja je ogrnuta, zagrnuta, nainjen grob,
humak.Udavnavremenanesamodobojskogkraja,grobljasubilasvetamjesta
koja su tradicijom bila vezana uz hramove, damije ili crkve. U poetku su se
rehmetlije / pokojnici sahranjivali u sreditima gradova / mjesta te u
dvoritima kua, ali su vremenom groblja uglavnom iz higijenskih razloga
prenesenavannaselja.

Tako su na primjer u antici krani svoje mrtve pokapali u spilje i

podzemlja (katakombe), a u srednjem vijeku mrtve su pokapali u crkve,
hramove,damije,kuaiokonjih.tojevietekaoprocesurbanizacijetakosui
grobljaodvojenijaodnaseljaiudaljenijaodcrkava,damija,hramovailikuate
su mezari postajala mjesta za zajedniku sahranu mrtvih.32 Ve su u stara
vremena primitivni narodi ureivali groblja u blizini naselja. Najee su
mezarja/grobljabilasmjetenanaotvorenomprostoru,unutarnaseljailiizvan
njih,uzceste,blizukultnihsredita,nauzvisinamaislino.27Mezarja/groblja
suvremenompostalastalnabrigadrutvavjenomspozanajom:Fuiquodes,
erisquodsumBiosamtosi,bitetosam.,starimepitafomkojipodsjea
na prolaznost ljudskog ivota. Ono to je napisao Piere Lachaise o parikom
groblju1916.,tampanomprilikomvelikeparikeizlobemoeseodnositina
sva mezare, tako i za dobojski kraj, a napisao je o tome kako: valja ii na
groblje, ako hoe da upozna kulturno stanje i ud u ljudi kojega mjesta.33
SlinojenapisaoiMilkoCepeliuuvodusvojebroureoakovakimgrobljima,
piuikako:pridolaskunagrobljeuprvimahosjetiispraznost,alitiseudui
sveviejavljaljepotaiznamenovanjeljudskogaivota.Sveza punapletera,to
vee ive s milim njihovim pokojnicima, jedan je od najljepih momenata u
ljudskom ivotu, a svijest o toj svezi, pa po njoj i o besmrtnosti ljudske due,
32

Enciklopedija leksikografskog zavoda, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1968. (u

Uvodu)
27Enciklopedijaleksikografskogzavoda,Jugoslavenskileksikografskizavod,Zagreb,1968.
33
URimusejou6.vijekuprijeKristapokapalounutargrada,akasnijesegrobljaprenosevan
gradskih zidina i ureuju se ceste. Od 2. do 5. vijeka sahranjivali su krani svoje pokojnike u
katakombama,izstrahadapoganinebioskvrnulitijelamrtvih.Odsrednjegvijekasahranjujese
oko crkava i u kriptama, grobnicama ispod crkve. Mnoga su groblja u to vrijeme bila planski
izgraivanaiureena.Krajemsrednjegvijeka,zbogepidemijekugeikolere,grobljaseponovno
poinjuureivativangradova.

21

tako je stara, kao i sam ljudski rod, kako nam to svjedoe kosti i grobovi uz
najstarijetragoveljudskogabivstvovanjanazemlji.34

Do 1918. u AustroUgarskoj monarhiji su se, odnosno Bosni i

Hercegovini od okupacije i aneksije, za mezarja / groblja brinule vjerske
konfesije.Mezarisutrebalibitiograenaitrebalaimatikonfesionalnaobiljeja.
U Hrvatskoj je jo 1869. Sabor zabranio sahranjivanje pokojnika u crkvama,
kakav je obiaj postojao uglavnom za imunije graane i crkvene
dostojanstvenike, a slino bijae u Bosni i Hercegovini, uglavnom za krane i
hriane. Sahranjivalo se od tada obavezno na mezarima / grobljima, a na
kojimajemogaobitipokojiepitaf,nekaizrekanaulazuuta svetamjesta,kao
na primjer na ulazu u Centralno novogradiko groblje: Najmanje vrijedi onaj
ovjekkojinecijenisvojemrtve,aimeseeliloupozoriti sveposjetiteljeda
pripazenaistouiurednostmezara/groblja.

Mnogi napisi opominjali su na mezarima: I kad ivi dalje i doe na

groblje vie odsvakako odlino sroenih govora,obuzme meirinahorizonta,
tajuvijekneponovljividojamsatkanioduspomenanesamomjesta,veirealne
sadanjice, od alobne povorke, koja tako cjelovito aluje za pokojnicima, a
ondasaznanjadatihljudivienema,atolikosujopotrebni,nameneprenosi
poputelektrinihsilnicanesamofilmsketrakezajednikihtrenutaka,negoi
shvaanje! O tome govore misli u stihovima Branka Hribara Moja lipanjska
kotlina i nipoto i nitko ne smije umrijeti te zapis Zdenke Markovi:
Umiremojadnoikukavno,dalekojadnijeiodmalogbijeloglabuda,tosipred
smrt zapjeva najljepe to zna.35 Da je ljudski odnos prema mezaru ponekad
bio zanemarujui, brojni su arhivski zapisi.36 Stari su mezari tradicijom bili
vezana uz hramove i svete gajeve, koje su nazivali spavaonicama (gr.
koimeterion, lat. coemeterium, dormitorium). Rimski zakoni su u poetku
34

MilkoCepeli,Djakovakagroblja,Djakovo,1916.
NadaljeCepeliopisujeakovakogroblje,kojejeponjemuureenotek1750.godine,teiztog
razdoblja opisuje nekoliko epitafa na spomenicima napominjui kako se koristilo hrvatsko
nazivlje.NagrobuMarkaKliciapie,navodiCepeli:

Podkamenomovim,ohmramorovim,tilopoivaKliciaMarka,

koji31.jula1740.nasvitovidojde,a14.8.1800.uvikovinostode.

Zatimnatpisustihovimanaspomeniku10godinjemMarkovusinu:

Ovajkamenpokazuje,svakom,kojiovdiputuje,

dapokrivaonjedinku,IveKliciMarkasinka,

KogaradoAnkamajkarodi1913.Kadsetravanjsedmisgodi.

Njegatunamrtvavodi1823.Kadarujanmiesecslidi.

OvugorkuuspomenuMeesadnakamennovi

TunamajkasinusvomuNazemaljskomovomdomu.
35
TomislavVitenberg,GrobljaPoekekotline,Poega,1996.,str.102.
36
Hrvatskidravniarhiv,Zagreb,Zapisnikskuptineupanijevirovitikeod15.novembra1906.,
knjiga24.,str.13.
Premaprijedloguupanijskeskuptine1906.g.ChavrakapodtokomVI.skuptinskogzapisnika
ovogodinjeg proljetnog zasjedanja pouren je predmet o statutu o upravi groblja u upaniji
virovitikoj kod kraljevske zemaljske vlade odjela za poslove unutarnje izvjeem gospodina
velikog upana od 17. jula t.g. broj 631. mu rjeenje do danas nije stiglo. Na to skuptinar
g.Ladislav Charvath obzirom na velike neurednosti to vladaju na grobljima predlae, da se
odobrenjestatutapouri.

22

branili sahranjivanje u gradu, pa su groblja bila u poljima. Kako pogani ne bi

oskvrnuli tijela krana, krani su svoje mrtve pokapali u pilje i podzemlja
(katakombe),dakakodaseitoodnosinadobojskikrajkojije biosastavnidio
rimske provincije Dalmacije.36 Krani i hriani su uz grobove muenika i
biskupa / episkopa podizali kapelice i crkve, jer su vjerovali u njihov moni
zagovor.Vremenomsutakoidrugielilibitipokopanipokrajmezaramuenika
ibiskupapasugrobljanastalauzcrkveikapeliceiugradovimaiselima.Crkva
je kasnije doputala pokop u stolnoj crkvi samo biskupima i kanonicima,
upnicima u upnoj crkvi, redovnicima u redovnikoj, a pokroviteljima u onoj
crkvi kojoj su bili osnivaima. Ostale su pokojnike pokapali u zajednikom ili
opinskomgroblju.Posebnamjestazapokopnekrtenihinekatolikanastalasu
rano. Tako su postojala groblja za pogane, muslimane, idove, pravoslavce,
protestante i druge. U srednjem vijeku primjeri su grobni humci bogumila. U
drugojpolovici18.vijeka(airanije)grobljaseizhigijenskihrazlogaodvajaju
odurbanesredineiveihcrkava,alidovoljnoblizudaihiviposjeuju.Mezari
/ groblja su isprva bila ograena obinim jarkom ili plotom, a kasnije
zahtijevnijim ogradama. Na mezaru / grobovima su se stavljani znakovi: od
jednostavnihhumakadovelebnihgrobnica,spomenika,kapelicailimauzoleja.
Na oblikovanje groblja i odnos prema pokojnima uvelike su uticale pojedine
ustanove, osobito vjerske, zatim narodna tradicija, obiaji, materijalno
bogatstvoljudiislino.37

Vjerskiobiajipokapanjapokojnika/rehmetlijebilisurazliitinesamo
u zavisnosti od konfesije nego su se razlikovali od mjesta do mjesta u istim
konfesijama a) muslimanske, b) katolike, c) pravoslavne, d) idovske i e)
protestantske)krajem19.ipoetkom20.vijeka.
a) NekivjerskiobredisarehmetlijomkodmuslimanaDobojskogkraja
as smrti sa damije prvi je objavljivao hoda uei (opjevavajui stihove
Kurana)Sallu.38ovjekenakodmuslimanaodtrenutkasmrti(kojijeumrou
kui) postajao je rehmetlija ili mejjit (pokojnik). Ukuani (obitelj, prijatelji,
rodbina, ) okrenuli bi tijelo pokojnika tako da mu je desna strana bila
okrenutapremajugoistoku(premaMekki).Dokjetijelojobilotoplo,najblia
birodbinamejjitudlanomzatvaralaoiaustapovezivalibijelomgazom(bijela
bojauislamujesimbolikaaljenja),kaoinonepalcekojisusetakoezajedno
povezivali bijelom gazom. Ruke mejjita bi se poloilo uz tijelo a prsti ake
trebalisubitiispruene(premauenjuislama,kalifAbuBekrjerekaodamu
36
Prema prijedlogu upanijske skuptine 1906. g.Chavraka pod tokom VI. skuptinskog
zapisnika ovogodinjeg proljetnog zasjedanja pouren je predmet o statutu o upravi groblja u
upaniji virovitikoj kod kraljevske zemaljske vlade odjela za poslove unutarnje izvjeem
gospodina velikog upana od 17. jula t.g. broj 631. mu rjeenje do danas nije stiglo. Na to
skuptinarg.LadislavCharvathobziromnavelikeneurednostitovladajunagrobljimapredlae,
daseodobrenjestatutapouri.
37
StjepanSran,Osjekagroblja,Osijek,1996.,str.78.
38
Iskaz o vjerskim obredima pokapanja muslimana dao efendija imam Enes Polji, Islamska
zajednicaOsijek(Osijek),1999.

23

utrenutkusmrtiotvoreakekakobiuvidjelidanitanemoeineeponijetisa
sobomnadrugisvijet).Akojebrakbiomjeovitekonfesije,obredipokapanjabi
bili prema testamentu Vasijjetu mejjita. Pokojnik (rehmetlija ili mejjit) bi se
prekriobijelomplahtom,ugasilabisevatrausobidabudetohladnije.Mejjitbi
obaveznoprenoioukui.Akojepokojnik(mejjit)umrouikindijskovrijeme
(poslije podne od 14 do 16 sati) bivao bi okruen lanovima obitelji i
prijateljima, koji bi molili i sjedili bdjeli, a taj obred se nazivao denaza. Od
toga vremena mejjit se naziva denazom, dakle vremenom i nonim
bdijenjem. Od ranih jutarnjih sati, obavjetavao se hoda (ako ve nije bio
obavijeten),kojijedoaoukuudodenaze.Poredodraiznadglavedenaze
ponekadsestavljalaposudasabranom(zdjelica)iaavodenaprozor,kako
duadenazenebibilaednaigladna(istiobiajnijeutemeljennaerijatu,te
oni nisu bili sastavni dio obreda). Rodbina i najblii trebali su izmiriti
materijalnuobavezuvazifuilihadarinu(godinjulanarinu,nekuvrstulukna).
Ako je denaza bio (bila) siromaan (siromana), mogla mu se halaliti,
odnosnooprostitivazifa.

Slijedilo je gasulenje denaze (vjersko pranje pokojnika u kojemu se

tijelo tri puta nasapunalo i ispralo) od strane hode a uz stalnu molitvu dove
(stihovaizKurana).Uistovrijeme,najeeizakuedekamaseomeivalosa
svihstranaprostor(cca3x2metra),gdjebidvojeljudipripremalikazan,tj.
grijalivodutepripremaliposudeibrike,kojuesapomonicimadostavljati
hodi,kakobihodamogaogasulitidenazu.Hodajegasuliodenazutriputa,
aliprijetogaseobavljaotaharet(ienjeiliodstranjivanjeneistoanatijelu).
Gasulenje enskih (osoba) denaza obavljala je bula (osoba odreena ispred
damije za gasulenje enskih denaza). Ujutro se u plahti (deki) u kojoj je
boja bila nevana, iznosila denaza u dvorite (omeeni prostor) gdje bi se
obavljalogasulenjedenaze.Tijeloseobrisalorunikomizamatalouefine(tj.
opremu, tkaninu ili bijelo platno dugo cca 6 metara duple irine i cca 1,10
metarairine),kojejekrajem19.vijekabilodugoido12metara(jednodijelne
duine).Zaenedenazeefinisubilidugi7metara,au19.vijekubilisudugii
do14metara.Hodisezazamatanjedenazedodavaloplatno,kojasesastojala
odtridijelaaslagalosejedannadrugi:izar(najdonjiinajiridio,cca2metra),
lifafe (postavljeno na izaru, bio je neto krai dio) i kanis (tzv. koulja bez
dugmadi). Naizmjenino je hoda pokrivao platnom pomicajui denazu i
omotavajui tkaninu. Dok se gasulilo nad denazom, mirisima se denaza
neutralizirala, kao i upaljenim amberima i buhurima (bila je to neka vrsta
mirisakojajeliilanaugljen).

Kadasedenazaumotalauefine,hodabinamirisaotijelopokojnikai
efin sa jagom (nekom vrstom mirisne vode), te bi potom pozvao prisutne
tkoelihalaliti(vidjeti)jojednomdenazu(opratajuse prisutnimolitvom
sura fatiha elham) iz Kurana (uglavnom ne naglas). U islamu nije bilo
doputenoglasnoplakanjeilinaricanje,kojesedeavaloaliuzpomorodbinei
prijatelja takva osoba bi se diskretno stiavala. Nije bilo doputeno niti
ljubljenje denaze. itav obred halala trajao je cca 15 minuta, a potom je
hoda umotao lice denaze (podvijajui ispod glave ostatak efina). Potom se

24

denazu stavljalo na tabut (vrsta lijesa u obliku daske od tri dijela sa

izdignutimrubovimaodcca10cm)kojijenadijeluiznadglaveinienoguimao
dva mala niana (kao letve na obje strane duge cca 25 cm). Na vrhove oba
izdignutanianaseprikovalaletvicaseseprekonjezategnulocrnoplatnoglot,
a zavreci glota se privrstili na letvice (vrstama pribadaa). Denaza bi se
prenijela iz dvorita u kuu (sobu) gdje je stojala do polaska na posljednji
ispraaj. Hoda je u sobi sa denazom i 1015 ljudi iitavao u sebi dijelove
Kurana(dijeloviKurana bisepodijelinaduzove,abiloihjeukupnocca 30).
itavobredzvanjehatmatetrajaoccajedansatvremena,abiojenamijenjen
za duu umrloga. Kada bi ljudi dolazili na denazu donosili bi (darivali) i
stavljali iznad denaze odreene predmete od tkanine ili druge sline
materijale.

Napozivhode(oglasiobisetriputa)oddenazebiseukuiopratao
enski dio svijeta (jer ne bi polazili na mezar), odnosno halalili bi, a na poziv
hode da li hoe halaliti pokojniku (denazi) odgovarale bi uglavnom rijeju
hoemo! A ako neki nisu dobro poznavali pokojnika odgovarali bi upit
halalenja: Bog zna! Mukarci bi potom podigli denazu na ramena (po etiri
mukarca)imijenjalibisenaizmjeninosvakihnekolikokoraka(mijenjanjeu
noenjudenazeizvodilobiseusmjerusadesnestraneodglavedenazesatim
da onaj koji je nosio denazu, a bio je naprijed do glave denaze mijenjao bi
poloajiprelazionatragdonogudenazeidaljenoseidenazuitakoredom).
Povorkamukaracailajeizadenaze(nitkoispred!)tejenosilabaluk(drveni
znaknakojemjebiloispisanoimeiprezime)rehmetlije(ovjekkojijeispustio
duu). Baluk se esto odnosio i direktno na groblje i nikada se pokop ne bi
vrio prije podne. Povorka sa denazom dolazila bi do damije, denazu
ostavljalanadvakamenasadesnestraneispredulazaudamijuipokrivalebi
je zelenom ohomtkaninom hasurom koja se koristila do mezara, a potom
vraala u damiju. Svi bi ulazili u damiju i molili / klanjali oko 10 minuta
ikindiju (popodnevnu molitvu) zajedno sa hodom, potom izali iz damije i
formirali safove (redove, u svakom redu trebalo je biti po troje, a ako je bilo
npr.estoro,ondajeuprvomredubilotroje,udrugomdvojeautreemjedan).
Preddamijomseobavljalamolitvadenazenamaz(stojeibisemoliledovei
sureizKurana).Svakamolitvanamazaimalajeposebnosti(ovisilojeospolui
dobu pokojnika) i molilo se u nijetu (odluka srca da e se obaviti molitva za
pokojnika),totrajaloccapetminuta.Potomjehodapozivaonaoprostprema
denazi muke lanove da halale, ako je meu njima bilo dugova ili
nesporazuma,tesupotomdenazunosilidokaburailimezara(grob).Kabur
je ve prethodno bio iskopan (raka za ene u dubini do visine ramena, a za
mukarce neto plia raka do visine iznad pojasa) u ijem je dnu ostavljena
jedna manja stepenica uzdu rake. Potom bi u kabur ulazili sinovi ili najblii
roaci (po dvoje, jedan do glave a drugi do nogu) i uzimali denazu na svoje
rukeilaganojesputaliumezar.Ukosilibisenedodirujuidenazu,stavljajui
oddonjestepenicedosuprotnestranemezarajantahte(hrastovedaiceiliod
drugogdrvetakojesuprethodnoizmjerenenacca110cmibiloihjeccaosam).
Jantahtebisepolagaleukosoodglavedonogu,aiznadglaveilinaprsadenaze

25

(ponekadseahdinamauraljasteibeubolauzidporedglavedenaze)stavljao
papirsamolitvamaAhdinama.Poreddesnestraneglavedenazeponekadje
bio obiaj da se stavi grumen zemlje da bi lice denaze (bilo okrenuto prema
Meki).Kadaiziunajbliiroaciiliprijateljikojisubiliumezaru,hodabiprvi
bacio grumen zemlje rukom a potom svi odreda prisutni bi se hvatali orua
(lopate,motike,)izatrpavalimezar(oruenebiiloizrukuuruke,vesvaki
poslije obavljenog posla ostavlja orue na zemlju te ga tada drugi uzima), to
trajejecca30minuta.Formiraobisehumaknamezaruaondabisezabadaona
strani gdje je bila glava denaze baluk. Potom je slijedila zavrna molitva u
kojima bi svi unuli oko mezara na elu sa hodom koji bi zapoinjao sa
molitvom iz Kurana, u kojem su bili odlomci iz sedam sura (recitirali bi se
odlomciKurananamelodiannain,pjevajui).Kadasebisezacca15minuta
zavrilo uenje sureta sa tekbirima (refreni iz Kurana), svi vjernici bi podigli
ruke sa dlanovima okrenutim prema nebu i aminali (izgovarajui rijei amin)
tokomcijeledovekojubihodauio(ispjevavao)poluglasno.Zavretakmolitve
bio bi u potiranju rukama lice, diui ruke jedanput od kose do brade.
Kaburdije (grobari) isplaivali bi domaini iz ije je kue bila denaza.
Domain iz kue denaze darivao bi i milostinju, na primjer davao bi djeci
sitan novac a posebno nagraivao one koji su uili (pjevali) surete, kojima bi
diskretnoudepstavljaonagradu(novac),alisetonijeuzimalauvijekkao
redovnaobaveza.Svibiodlazilisagrobljaaostajaobisamhodanamezarui
zapoinjao molitvu Talkin (obred dozivanja umrlog i ispitivanje, opratanje
pokojnika), koje je uvijek izazivalo veliku znatielju kod ostalih ljudi (to su
porukeiispitivanja,kojesuodstranemelekaanelapostavljane!)Svibidoli
sahodomukuudomainaodaklejebiladenazaizajednomoliliTewhidcca
40 minuta, a u kojem bi uestvovale i ene uglavnom u drugoj prostoriji.
Molitva se nekada obavljala tri dana za redom, zatim sedmi dan, pa potom
etrdesetiitakodalje.Zaispraajdenazenijeseranijeoblailodrugoodijelo,
vesvakodnevno,neodijelosacrninom,jeruuenjuislamajealjenjeusrcu!U
kuiumrlogasenebipalilavatrainebisepripremalojelo(kuhalo),vebise
hranadonosilaizsusjedstvailirodbine,amoguahranabilabilepinjaukojojbi
bilaidomaahalva,odpiakava,erbe(slatkavoda).Poslijetawhidabilobicca
pola sata druenja ili muhameta (razgovor o vjerskim temama, koje bi
uglavnom vodio hoda). Groblje ili mezar bi posjeivali mukarci pa i ene u
pratnji mukaraca te su poslije godinu dana obino stavljali na mezar dva
nianarazliiteveliine(manjineobiljeendonoguaveidoglavedenaze,od
kojihsemukedenazestavljaobinoturbanizraennanianuodkamena).Na
veemnianustojaobinapisimenaiprezimetegodinasmrtiispisanarapskim
ilibosanicomteobinonatpis:RuhiunlillahilFatiha(onajkojidoeneka
uinimolitvu,odnosnoprouiFatihu).
b) NekivjerskiobredisapokojnikomkodkatolikaDobojskogkraja
Vjerski obiaji katolika prihvaali su in smrti normalnim jer ovozemaljski
ivot ovjeka zavrava smru, dakle Ljudima je odreeno jedanput umrijeti
(Heb9,27),jerjesmrtbilaposljedicaistonogagrijeha(Rim 6,23)initkonjoj
nije mogao umai, jer je gospodin Bog gospodar ivota i smrti. Smrt kao

26

vrednota jedino se mogla katolicima shvatiti u svijetlu Evanelja i Kristova

primjera, kada je Krist u potpunosti ispunio volju Oevu, izvojevavi pobjedu
nadavolom,sveljudeotkupioiuaousvojuslavu.39
Sveti Pavao je rekao: Ni smrt ni ivot, ni sadanjost, ni budunost nee nas
moirastavitiodljubaviBoje(Rim8,3839).Obredzapokojnikamogaojebiti
prilagoen mjestu i samome pokojniku, kao i onima koji su sudjelovali na
pogrebu. Obred pokojnika uglavnom je imao tri postaje: u kui pokojnika
(sveenik se kratko molio za pokojnika), u crkvi (odravala se sluba rijei sa
misom koja je osvjetljavala tajnu smrti) i na groblju (blagoslovio bi se grob i
pomolilo za pokojnika). Liturgijski inovi sprovoda obavljali bi se pjevanjem,
itanjem i molitvama. Po vjerovanju, smrt je bila posljednja taka
ovozemaljskog ivota, smrt je bio trenutak kada se tijelo ruilo, ali i trenutak
oekivanjanerukotvorenogdomananebesima,tj.vjeniivotkojijegutaoto
jesmrtno(usp.2.Kor5,1sl.).Smrtkraninakatolicimajepoprimaokulturni
karakter osobito u sakramentu bolesnikog pomazanja ili posljednjeg
pomazanja. Pomazanje se u katolicizmu prakticiralo vrlo rano, tako je i
sv.Marko svjedoio da su apostoli mnoge bolesnike mazali uljem i ozdravljali
ih(Mk6,13).Isv.Jakovjegovorioopomazanju:Bolujelitkomeuvama,neka
dozove crkvene starjeine! Oni neka mole nad njim maui ga uljem u ime
Gospodnje,paemolitvauinjenasavjeromspasitibolesnika. Gospodinega
podii i, ako je uinio grijehe, oprostit e mu se. (Jak 5,1415). Sakrament
posljednjeg (bolesnikog) pomazanja davao je bolesniku posebnu milost,
suobliavalo ga Kristu patniku. Isti sakrament se mogao podijeliti i starcima
koji su bili na izmaku snage ili ako je ovjek ima opaku bolest. Sakrament se
mogao podjeljivati i nekoliko puta a on se inio na poziv sveenika u kuu ili
modabolnicidasebolesnikaokrijepiotajstvimavjere.Usobibolesnikabise
pripremio prethodno stol sa bijelim stolnjakom, kriem, svijeom,
blagoslovljenom vodom i sa malo pamuka ili grudicom kruha a potom bi
sveenikpristupioobredu.Obred(bolesnikog)pomazanjasesastojaood dva
dijela: liturgije rijei (pozdrav sveenika, uvodni sveenikov nagovor,
pokajniki in, itanje Svetog pisma, sveta ispovijed i zajednika molitva) i
liturgijemazanjasvetimuljem(polaganjesveenikoverukenaglavubolesnikai
mazanje bolesnikim uljem a koje je biskup posvetio na Veliki etvrtak. Ako
nema posveenog ulja, moe isto ulje blagosloviti i sam sveenik). Prilikom
mazanjauljembolesnikapoeluirukama,izgovaralebiserijei:Ovimsvetim
pomazanjem i svojim preblagim milosrem neka te Gospodin milou duha
svetoga pomogne (Amen). Neka te osloboena od grijeha spasi i milostivo
podigne (Amen).40 Ranije se pomazanje vrilo na pet mjesta: elu, rukama,
nogama, nosu i ustima. Na kraju se zajedniki izmolio Oena te sveenik
blagosloviobolesnika,prethodnoispovijedajuibolesnikaaposlijegapriestio
i dao papinski blagoslov. Stoga se i tri sakramenta (ispovijed, bolesniko
39

TomislavVitenberg,Poekagroblja,Poega,1996.,str.1213.
Prvidioreenicesveenikbiizgovaraodokmaeuljemelo,adrugidioreeniceizgovaraobi
dokmaeruke.
40

27

pomazanje i priest) nazivaju sakramenti bolesnih. Ako se procjeni da je to

zadnjasv.priestonasedavalaiuoblikupoputdbine(hranezaputovanje).
Ukoliko bolesnik nije bio krizman, mogao je sveenik obaviti i taj in. Ako je
bolesnik bio na umoru, sveenik bi molio preporuke za umirue. Od trenutka
smrti pokojniku bi se povezao oko glave runik koji bi zadravao zatvorena
usta, povezale bi se isto tako noge a ruke prekriile na prsima oko ega se
omotalakrunicailistavljaokri.Zatimsepokojnikokupaoioblaiouodijelo
(ukruenjepokojnikaposlijetrenutkasmrtiuzavisnostivremenabivaoje56
sati), a istovremeno su crkvena zvona zvonjavom obavjetavali o smrti (za
odraslumukuosobu:triputabizazvonilavelikazvona,triputamalaitriputa
zajedno i velika i mala zvona, za odraslu ensku osobu: dva puta velika, dva
puta mala i dva puta velika i mala, za mlau muku osobu do sedam godina
ivota: tri puta mala, tri puta velika i tri puta zajedno mala i velika zvona, za
mlauenskuosobudosedamgodina:dvaputamala,dvaputavelikaidvaputa
zajedno zvona mala i velika). Ako je pokojnik umro iza zalaska sunca onda se
nije zvonilo ve se zvonilo ujutro poslije zvona pozdrava aneoskog.
Mrtvozornik je ustanovljava smrt i ne dozvoljavao 48 sati pokop pokojnika
(danasjeodreenovrijemena24sata).Naveebiseokupljaloukuiumrlogna
Verestovanjegdjesepokojniknijednogtrenutkanijenaputao,stalnomolei
molitvekrunicePokojnikjebiopostavljennaklupuilipostoljuukui,akraj
njegasupostavljeni:kri,svetavodica(uoiTrikraljaposveenuvodicuimala
je svaka kua) u kojoj je bila granica. Potom se ujutro pokojnik stavljao u
krinju ispred kue, a na njemu je bio pokrov (obino bijele ili smee boje),
kakav su prethodno istkali ukuani.41 Na poziv je sveenik (obino obuen u
bijelu roketu, crnoj toli sa biretom na glavi danas u ljubiastom , nosei sa
sobomobrednik,svetuvoduikri)dolazioukuuiispredkuenadotvorenom
krinjom (kako se bez poklopca sahranjivalo u 19. vijeku), itajui stihove iz
Starog i Novog zavjeta i Evanelja. Rodbina se pozdravljala i opratala sa
pokojnikom a etvorica mukaraca dignuli bi potom krinju nosei je prema
groblju, za to vrijeme crkveno zvono zvonilo bi najmanje desetak minuta. U
pogrebnoj povorci prvo se nosio kri iz crkve a sa strane crna zastava i
pogrebni kri (na kojem je bilo ime i prezime te godina roenja i smrti
pokojnika), potom su slijedili vijenci, mukarci, sveenik i iza njega krinja sa
pokojnikom, zatim najblia rodbina i ene. Iza ulaza u groblje se skidala
nakratko krinja i sveenik bi inio obred od 23 minute pjevajui stihove iz
Psalma (David) sve do groba, odnosno rake (dubina groba je bila 1,602,00
metra,irina80100cm,aduljina2metra.Grobjebiookrenutusmjeruistok
zapad, a glava pokojnika se polagala na zapadnu stranu). Grob se blagoslovio
svetomvodomikriemakrinjabisespustilaurakutepotomdralioprotajni
govori svjetovnjaka i sveenika te molitva sveenika. Sveenik je zavravao
molitvurijeima:sjetiseovjeedasiprahiutoesei pretvoriti,bacajui
grumenzemljeurakuaprisutnisutoistouinili.Sveenikjepozivaoucrkvu
41
Iskazovjerskimobredimapokapanjakatolikadaovl.BooVukoja,rkt.sveenikcrkvesv.Ivana
KrstiteljauCrncu,umiroviniuOrahovici

28

na Misu a poslije je kod pokojnikove kue bilo Karmine (veera u ast

pokojnika).42 U prethodnim napomenama Reda sprovoda bila su iznesena tri
nainasprovoda:
prvijepredviaotripostaje:upokojnikovojkui,ucrkviinagroblju;
drugijeimaodvijepostaje:ukapelinagrobljuikodgroba;
treijepredviaosamojednupostaju:upokojnikovojkui.

Prvi nain je bio posve jednak onomu to se ranije nalazio u Rimskom

obredniku i predviao tri postaje: u pokojnikovoj kui, u crkvi i na groblju, i
meupostajamadvaophoda.43Postajaucrkviredovitojeobuhvaapogrebnu
misu, koja je bila zabranjena samo u Svetom trodnevlju, na svetkovine, u
nedjeljedoaa,korizmeiVazma.Postajaucrkviobuhvaalaje:sluburijei,
sa euharistijskom rtvom ili bez nje, te obred to se nekada zvao odrjeenje
nad pokojnikom, a danas se zove posljednja preporuka i oprotaj. U svakoj
slubizamrtve(l.11.),bilopogrebnoj,biloopoj,velikasevanostpridavala
itanjima Boje rijei, jer je ona navjeivala vazmeno otajstvo, koja je budila
nadudaesviskupaseopetnaiuBojemkraljevstvu,uilosenjenojljubavi
prema pokojnima i u svakom pogledu poticalo na svjedoanstvo kranskoga
ivota. Da bi se izrazila bol i uinkovito okrijepila nada (l. 12.), Crkva bi u
slubama za mrtve najradije posizala za psalmima. Kranska zajednica
ispovijedala svoju vjeru i molitvama (l. 13.), kada je pobono zagovarala za
odraslepreminuleosobedapostignublaenstvouBogu,azapreminuludjecu,
kojasukrtenjempostalaBojimposincima,vjerovaladasuutoblaenstvove
stigla.Premamjesnomobiajumogloseupokojnikovojkuiodratibdijenjeili
sluba Boje rijei, pod vodstvom sveenika ili laika. Kada se tijelo polagalo u
lijes moglo se moliti po Redu sprovoda: ili Ps 129. Iz dubine, tako da se iza
svakoga pojedinog retka dodavao pripjev, npr. Vapijem k tebi, Gospodine, ili
UzdaseduamojauGospodina,iliPs22.Gospodinjepastirmoj,sapripjevom:
Sjetimese,Gospodine,ukraljevstvusvome,iliPs113,120.KadizaeIzraeliz
Egipta, sa pripjevom: U raj te primio Krist, ili koji drugi prikladni psalam sa
odgovarajuim pripjevom ili pak kratko itanje: Jer umrijeste, va je ivot
sakrivensaKristomuBogu.AkadsepojaviKrist,ivotna,tadaeteseivisa
njimepojavitiuslaviilinekodrugoitanje.
Natojeslijedilamolitva:Pomolimose.Primi,Gospodine,duuslugesvoga,koju
sisaovogasvijetapozvaoksebi:pozvaoksebi:odrijeijeokovasvihgrijeha,
obdari je pokojem blaenih i svjetlou vjenom; uskrisi je i proslavi meu
svetimaiizabranimasvojim.PoKristuGospodinenaem.Amen.

Sveenikbidolazioukuuobuenualbiiliukotiitolipogrebneboje,a
akohoeiuplatuisteboje,uputiobiseupokojnikovukuu saposlunicima
42

RedsprovodaobjavljenjeuZagrebu1983.,aodobrilagajeBiskupskakonferencijanasvom
zasjedanjuuZagrebu10.aprila1970.natemeljuodredbiEkumenskogsaboraVatikanskogII.
(navedeno: iz palae Svetoga zbora za bogotovje, na svetkovinu Uznesenja Blaene Djevice
Marije,dne15.augusta1969.,proelnikBennokard.Gut,tajnikA.Begnini).
43
Redsprovoda,Zagreb,1983.,knjiicu(iskaz)osprovodimadaovl.IvanPofukizcrkveneupei
crkvesv.NikoleuPodgorau

29

koji su nosili kri i blagoslovljenu vodu. Uz pozdrav prisutnima, sveenik bi

navodio koju biblijsku rije, kao: Vjeruj u Gospodina, i on e ti pomoi, kroi
pravomstazomiuzdajseunjega:bojgaseiunjemdoekajstaredane,ilineku
drugubiblijskurije.Poslijetogabisveenikpokropiotijelopokojnikapotom
molio,npr.izPs129.,22.,113.,120.ilinekudrugumolitvu,azatimmoliojedna
od molitvi: Pomolimo se. Prikloni, Gospodine, uho svoje naim molitvama.
Smjernomolimotvojemilosre:tisiduislugesvogazapovjediopreselitises
ovoga svijeta, uvedi je u prostranstva svjetlosti i mira: pozovi je u drutvo
svojihsvetih.PoKristuGospodinunaem.Amen.

Nakon molitve, mogla se za pokojnika izmoliti i slijedea molitva:

Pomolimose.OemilosraiBoesvakeutjehe!Pratinasvjenomljubavlju,a
sjenusmrtiobraauzoruivota.Pogledaj,molimo,svesvojeslugetojecajuu
svojoj alosti. Budi nam, Gospodine, utoite i jakost da se iz mraka ove boli i
tuge vinemo u mir i svjetlo tvoje nazonosti. Sin tvoj, na Gospodin, svojoj je
smruunitionausmrtauskrsnuemobnovionaivot.Podaj, molimo,dak
njemu tako hrlimo te se poslije trke smrtnoga ivota pridruimo svojoj brai
ondjegdjesokasvakesuzenestaje.PoKristuGospodinunaem.Amen.

Ako se pokojnik nosio u crkvu u ophodu, povorka se sloila prema

mjesnim obiajima, tako da je sprijeda stupao krionoa, a sveenik iao pred
nosilima.
Za
to
vrijeme
se
moglo
pjevati,
npr.
Ps
114.,115.,30.,120.,121.,122.,125.,131.,133.itd.Ucrkvijemoglabitimisaiposlije
pogreba.

Posljednja preporuka i oprotaj sveenika bio je kada je sveenik

pristupao kraj lijesa okrenut narodu blagoslovljenom vodom i sa tamjanom
upraviopozivnamolitvu,npr.rijeima:Kaovjerniciskupilismosedaukopamo
tijelo svog brata. Sa pouzdanjem se pomolimo Bogu, kojemu sve ivi, da tijelo
ovoga naeg brata to ga raspadljiva ukopavamo uskrisi na neraspadljivost
blaenihaduumupridruibrojusvojihsvetihivjernih.Milosrdanmubiona
sudu: od smrti otkupljen, dugova osloboen, sa Ocem izmiren i na ramenima
Dobrog pastira nek zaslui ui u pratnju vjenog Kralja te uivati nepresunu
radostidrutvosvetih.Natosetijelopokropiloiokadilo,apotomjesveenik
izmolio molitvu i ispjevao molitve u pratnji povorke prema groblju. Ako grob
nijeblagoslovljavao,jerjesveenikblagosloviopokojnikaprijenegotojetijelo
u njega bilo poloeno, rijeima: Pomolimo se. Gospodine Isuse Kriste! Ti si tri
danapoivaougrobuitakoposvetiogrobovesvihkojiutevjeruju.Otadaova
poivalitaljudskihtijelabudeinaduuuskrsnue.Podajmilostivodatvojsluga
u ovom grobu poiva snom mira do onoga dana kad ga ti, koji si Uskrsnue i
ivot,uskrisiiobasjateusjajutvogalicaunebuugledasvjetlostvjenu.Koji
ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen. Potom je sveenik blagoslovljenom
vodompokropioiokadiogrobipokojnikovotijelo(akotovenijeuinjenou
posljednjojpreporuci).Ukopseobavioodmahilinasvretkuobreda,adokse
tijelo polagalo u grob sveenik je mogao rei: Svidje se Bogu svemoguemu
naega brata iz ovog ivota pozvati k sebi; njegovo tijelo mi predajemo zemlji
dasevrationamoodaklejeuzeto.AliKristjeuskrsnuo,prvoroenacodmrtvih,
i on e preobraziti nae bijedno tijelo i suobliiti ga slavnome tijelu svome.

30

Preporuimo stoga brata svoga Gospodinu da ga primi u svoj mir i tijelo mu

uskrisiuposljednjidan.Nomogaojesveenikodabratiinekudruguvjerniku
molitvu, kao npr.: Pomolimo se za ovog brata Gospodinu naem Isusu Kristu,
koji ree: Ja sam uskrsnue i ivot: koji vjeruje u me ivjet e ako i umre: i
nijedankojiiviivjerujeumeneeumrijetizauvijek.

Nakontogasvibiprisutnizajednomolili,azavravalabimolitva:Pokoj
vjeni daruj mu, Gospodine. I svjetlost vjena svijetlila mu. U isto vrijeme i
poslijemoglisuprisutniidaljemolitimolitve.44

Uraznimkrajevimadobojskogkrajaiire,postojalisuirazliitivjerski
obiaji katolikog sprovoda, posebno u Bosni i sredinjem dijelu Slavonije (na
primjeropisvjerskihobiajakatolikihsprovodauakovakimSelcimabioje
vrlosliankaouokoliciDoboja).45

Tokomveerisedogovaralozasutranjidan,zasprovod.Tkoenositi
zastavu, kri, mrtvaca. Nitko nije smio odbiti pomo i ponudu jer se vjerovalo
44

Redsprovoda,(Rimskiobrednik),Kranskasadanjost,Zagreb,1983.,str.1730.
Iskaz u akovakim Selcima (Mato Ivi, Marko Brataljenovi, Terza ivkovi) u zapisima
VladimiraMatokovia(prirediovl.MatoMian,akovakiSelci)
Kad netko umre od ukuana, odmah se sazivao Uzov, to su inili blie komije. Mukarca bi
spremaomukisvit,aenuenskisvit.Akojekuaimalabolesnika,tj.osobupokojojsevidiloda
eumrijetinajprijesepozivaosveenikdajedoeispovijedatiipodijelitiBolesnikopomazanje.
Nastupanjesmrti,akojetotijekomdana,davaosenaznanjesvima zvonjavom crkvenih zvona.
Zvona su davala do znanja da je netko umro u selu. Oglaavanje zvonom samo se moglo do
zalaskasunca,aakobinetkoumronaveeriliunoizvonabizvonilatekujutro.Odmahsezatim
obavjetavao Uzov da dou spremiti mrtvaca. Mukarca bi oprali u mlakoj vodi iz drvenih
kopanja,avodubacaliiskljuivouztarabu,ograduilibostangdjesenehoda.Brisalibipokojnika
domaimprireenimotarkom.Robaukojojjebolesnikumrospaljivalabisenavatri,takoeru
bostanu.Pokojniksespremaourobukojusijezaivotaprirediozapokop,uglavnomonaroba
koja se nosila kao narodna nonja za muki svit, a to su bile gae od domaeg beza, rubina,
frosluk, kapa, arape i maramica. Za enu: rubina od debljeg domaeg platna, beza, tzv. bilka
(rubina bez ukrasa), crni glotani prega, tkanica tamnih boja, crna marama oko vrata, na glavi
crnamarama,crnearape,dokseobuanijestavljala.Akojepokojnaosobabilakrtenakumaili
kumnekome,ondasuserukesklapalenaprsimateseurukestavljaomolitvenikilisvetasliica,
krunica ili maramica, a ako osoba nije bila krtena kuma ili kum onda su se ruke ostavljale uz
tijelo.Ukrinjususestavljalidvijedosedamrubinaispodmrtvacavjerujuikakoesemrtvac
preoblaiti i tako to ljepe stii pred Boje lice. U krinju se stavljao i novac za otkupninu od
grijeha.Akobiumrlacurailimomaknjihbisespremalounajsveanijeruho,rubine,takodabi
curi stavljali na glavu i vijenac kako se nosi na vjenanje. Za curu i momka su pleli vijenac od
domaeg cvijea koji su metali na krinju. Mrtvac se nosio na drvenim nosilima, a bilo je osam
ljuditakodasusemogliizmjenjivati.Momkasunosilimomciicurualisucureilekrajkrinje
obueneubijeloiurubine.Mrtvacjeleaonakrevetudoknijedolakrinja.Udavnavremena
krinje su pravili sami ljudi iz sela koji su tome bili vjeti. Kasnije su se krinje kupovale u
gradovimailinekimselima.Krikojijetrebaobitinagrobljukaoiokvirokogrobapravilisuljudi
od hrastovine. Mrtvaca od nastupanja smrti su uvali ljudi i ene. ene su sjedile u sobi kod
mrtvacaimolilealosnukrunicu,amukarcisubiliukuhinjiilinadvorituuzrazgovoripijenje
rakije i vina. Mrtvac bi leao na pola sobe, a kod nogu je bila stolica prekrita sa pokajnikim
oltarkom. U sobi je cijelo vrijeme gorjela u svjenjaku marijanska svijea a kraj nje bila
marijanska svijea sa svetom vodom, jer svatko tko bi doao u sobu pomolio se i posvetio
mrtvaca.Dabiseizazvalatoveaalostzapokojnicima,izkomilukasusezvaleenekojkekoje
su znale naricati, kao: Ajo dado zato si nas ostavio, kako nam je kua prazna bez tebe. Mila
sestromoja,oimojesokolove,mladostimoja,cvieneubrano.
45

31

daemrtvacdoiknjemuponoiinedatimumira.Poslijeponoiostajalaje
samo najblia rodbina kako se mrtvac ne bi zapalio od svijea koje su gorile
neprestano kod nogu mrtvaca. Sutradan su se spremale karmine. Tu su
pomagalisusjedi,kuhaloseiprireivalokodprvogsusjeda.Klalesusekokoi,
peklepeenkeidobreguvare,masnice.Mrtvacaseiznosilonadvorite,kadbi
doaosveenik,ministrantiipjevajuibistavljalilijesnadvijestolice.krinjase
potom zakivala u sobi. Rodbina i sav svijet koji bi doli na sprovod stajale bi
krajkrinjeizatimbisveenikvrio obred,acureienepjevalepjesmu, kao:
Zbogom dragi roditelji, brao, sestre, prijatelji. Poslije toga krenula bi tuna
povorkanagroblje.Prvojeilazastava,akojeosobastarazastavajebilacrna,a
akojemlaabilajebordocrvena,aakojecurailimomakili dijete,zastavaje
bilabijela.Nazastavisubiladvaotarkaoddomaegplatna,slijediobikriina
njemu otarak. Ti otarci ostajali bi u crkvi. Iza zastave i kria ili bi mukarci,
djeca,cure,sveenik,krinja,rodbina,eneiostalisvijet.Rakubikopaotakoer
Uzov,kojibizakapaomrtvaca.Nagrobljuseobavljaoobredikojebipredvodio
sveenik,azatimsesputaourakumrtvacizatrpavaozemljom.Kadjebisve
bilo gotovo svi koji bi se nali oko groba izmolili bi jo jedan Oena za sve
pokojne. Na grobu se ostavljala svijea to se nosila od kue te sveta vodica.
JedanodUzovakojijestojaopriizlaskuizgrobljaipozivaobisvekojisubilina
grobljunakarmine(najelo).Pridolaskuudvoritepokojnikapralebiserukeu
drvenom malom koritu a ruke se ne bi brisale. Za vrijeme sprovoda ene bi
prozrailesobugdjejepokojnikleaoiuredile,pripravilezajeloprostoriju.Jelo
je moglo biti i u dvoritu ili kod prvog susjeda. Prije samoga jela obavezno se
molilozapokojnikakaoinasvretkujela,aondabiseljudirazilazili.Najblioj
rodbinisedavalomiloe,umotalobisemalokolaa,masnice,guvare.Takoje
zavravao ljudski ivot vjerujui u kraljevstvo Nebesko, jer je i sam Isus Krist
rekao: Idem Vam pripraviti mjesto kod Oca mojega koji je na nebesima.
Pokojnika, osim to su ga nosili na nosilima, nekada su vozili i u zaprenim
kolima. Zvonjavom se znalo kad je netko umro. Najprije se zvonilo jednim
zvonom, a poslije ako je enska osoba umrla zvonilo se sa dva zvona, tako da
odzvanjaudvalana,azamukarcasutrilana.Zadijetejezvonilomalozvono
takoer odzvanjajui u lanove. Osobe koje bi same sebi oduzele ivot
(vjeanjem, ubijanjem i sl.) za njih se nije zvonilo, a nisu bile ni sahranjene
meugrobovepokojnikekojisuumiraliprirodnomsmru.Njihsusahranjivali
u iviku, uz ogradu ili negdje pri kraju groblja. Grobove su odravali lanovi
obitelji,redovitosuihokopavalizauskrsnigod,aposebnonaSviSvete,kadaje
groblje bivalo puno svijea i cvijea. Grobovi su se dali Opivati na same Svi
SvetekaoinaDunidan.46
c) NekivjerskiobredisapokojnikomupravoslavacauDobojskomkraju

Vjerskiobredipokapanjakodpravoslavacabiojevrlosliankatolikim
obiajima.Kadasesaznalozasmrtobjavljivalosetocrkvenomzvonjavom(ako
46

Iskazepribaviovlmr.sc.MatoMian,upnikuakovakimSelcimaiakovakosrijemskoj
biskupijiuakovu,1998.

32

jeumronetkomukogrodazvonilasuzvonanaprekidetriputa,aakojeumro
netkoizenskogrodazvonilasuzvonanaprekidedvaputa).Nazvonjavususe
ljudi pozivali u kuu umrlog. Netko od rodbine ili poznanika jedanput bi
okupaopokojnikateobukaopokojnikausveanoodijelo(cipeleiodjeukoju
jevolionositiostavljalisuispodpokojnika)tegastaviliu krevetiliupostelju
(napravljenu obino od dvije stolice, klupe ili daske) te zapalili iznad glave
pokojnikasvijeu.Prijesmrtiobinosepokojnikudavalaispovijedipriestsa
hljebom i vinom a koristio se i hljeb natopljen u vinu. Okupljala se oko
pokojnika rodbina, prijatelji i poznanici te bdijela Verestovala (obred aljenja
koji se odvijala tijekom noi) saosjeajui sa domainima iz ije je kue bio
pokojnik.Spremalaseveera,kojajebilaposnasamoudaneposta.Pilosepie
(i alkoholna) te se nazdravljalo izlijevajui dio na zemlju, govorei za pokoj
due.MoliloseOena.Ladica(sandukzapokojnika)donosilaseujutroukuu
asaladicomikrstkojisestavljaoiznadglavealiinasamogpokojnika.Nakrstu
je obino bio natpis sa prezimenom i imenom te godinom roenja i smrti
pokojnika. Izjutra se radio i nadgrobni drveni krst sa odreenom
ornamentikomukojesuseukucavaliavliiispisujuiimeiprezimetegodinu
roenjaismrtipokojnika.Svetenikjedolazioukuuuzprethodnooglaavanje
zvona tri puta, koji se spremao u kui pokojnika (oblaio je svetenik
sveteniko odijelo), a jedna od ena koja je prethodno zaduena dodavala bi
sveteniku bijeli runik, svijeu i drala au crnog vina dok sveteniku ne
zatreba u obredu. Svetenik je molio Mali Pomen nad ladicom pokojnika a
poslije molitve svetenik je pokojnika polivao (kropio) vinom pravei oblik
krstaipjevajuiVjenaPamjat.TijelopokojnikapokrivalosebijelimPokrovom
(bijelaplahtakojusuenejozaivotazapokojnikaizasebevezivale)kojaje
sasvihstranaprekrivaoidonjidioladice.Prijepoklapanjaladiceodpokojnika
su se jo jednom prisutni opratali u kojem je bilo dozvoljeno ali ne i
preporueno ljubljenje pokojnika i krsta. Sveenik je nastavljao sa Opijelom
(molitva za pokojnika). Potom se ladica sa pokojnikom iznosila iz kue te
stavljala na postolje i italo Jevanelje po Jovanu, a obino poslije Jevanelja
svetenik je propovijedao. Svetenik je izgovarao rijei Primite posljednje
cjelovanje u kojem se cjelivao krst i pozivalo sve prisutne da se oproste od
pokojnikatecjelivaokrstiinioOtpustsamogOpijela.Pozivalisusebarjaktari
kojisunosiliLitije(crnibarjakkaoalostzapokojnikomisvijetlibarjakbijeli,
plavi,crveni...kojijeoznaavadaivotteedalje).Stvaralasepogrebnakolona
na ijem je elu bio krst, zvonce (malo zvonce su obino nosila djeca) i crna
litija, iza toga su bili oni koji nosili vijence, svijee i cvijee, zatim su ili
mukarciaizanjihjesvijetlibarjak(litija),izasvijetlogbarjakabiojesvetenik
i iza ladica (koju su nosili etvorica na ramenima ili je ladicu vozila koija), a
potom je slijede najblia rodbina te na kraju ene. itavo vrijeme noenja
pokojnikazvonilasuzvonanacrkviimalozvononaelupogreba,svedoulaska
u groblje. Raka je u meuvremenu bila iskopana u dubini visine ovjeka a po
dolaska svetenika ona se Okadila mirisom tamjana. Sputala se ladica sa
pokojnikomuzemljuislijedilamolitva(malipomen)pjevajui(vjenapamjat)
u kojem je svetenik prelivao vinom u obliku krsta ladicu i raku izgovarajui

33

zemlja jesi i u zemlju e otii. Svetenik je bacao grumen zemlje u raku

pokojnikakaoisvionikojisubilinasprovodu.47Sazatrpavanjemrakeobino
se nije ekalo ve se vraalo u kuu pokojnika (na veeru za pokojnika).
Sveenikukuibiosvetiosvetomvodomikropiosobugdjeje leaopokojnik
sakrstomibosiljkom.Potomsesjedalozastoloveimolilasezajednikamolitva
Oena.Sutradansusevraaliukopniciilanovirodbinepokojnikanagrobte
sedonosiloDae(hrana,rakija,vino,pogaa,)ipalilesesvijeetezapoinjalo
sa molitvom Parastos uz pla (kukanje). Zatim se objedovalo nad rakom a
pokojniku se ostavljao dio jela Koljivo (kuhano ito izmijeano sa mljevenim
orasimasadodatkomrumaigroicateposipasamljevenimeeromiribanim
orasima stavljeno u posebnu posudu), a na koljivu se napravio oblik krsta.
Ponekad se pokojnik donoso i u crkvu, pa se itav obred umjesto u kui
obavljaoucrkvi.

Navijestosmrtipozivaosepop(svetenik)kojijeitaoOpijeloukui,a
potom u kapeli i crkvi. Na dan pogreba se davalo Poduje. Posjete grobu
pokojnikautradicijijevjerovanjapravoslavacaibilajeeanegonaprimjer
kodkatolika.Poslijepogreba(sutradanujutro)bilojePojutrenje,zatimTreina
(trei dan nakon sahrane), Sedmina ili sedmica (sedmi dan nakon pogreba),
Devetina (deveti dan), zatim eteresnica (etrdeseti dan), Polugodina, zatim
Godina ili godinjica, pa onda Zadunica. Kod pravoslavaca zadunice su bile
Uskrnje, Petrovske, Velikogospojinske, Boine, Mitrovske ili Velike
zadunice.Uzvjerskeobredetrebalojeinitiiraznadobroinstvaakojesuse
inilezaduuumrlih,kakobisesauvalauspomenanaumrle.
d) NekivjerskiobredisapokojnikomkodidovauDobojskomkraju
U idovstvu nema sveenika, a rabini su bili samo duhovni voe voe
zajednice.48 Sve to je u nekim religijama obavljao sveenik, u idovstvu je
obavljao bilo koji vjerski punoljetan mukarac (u idealnom sluaju kada je
upoznatsaobredom).Vjernicibiseokupljaliusinagogama,abilojezabranjeno
unoenjeusinagogemrtvogtijelajerseononeovisnoopotovanjukojemuse
duguje dralo obredno neistim (zato se nakon dolaska na groblje bilo zbog
pokopabilozbogposjetaobaveznosusepraleruke,kojesenisuposuivaleve
se ostavljalo da se same osue). Uobiajen je bio idovski simbol tzv. Magen
David(DavidovtitDavidovazvijezda)iMenorasedmerokrakisvijenjak,no
onisenisunikadanosilinagrobljekaosimboli.Pogebnapovorkabihodalabez
simbola pred sobom, a sprovod bi trajao cca od pola do tri etvrt sata i
sprovodu bi svi nazoni ostajali do kraja, jer se vaan dio obreda dogaao
nakonzatrpavanjarakezemljom.49Postojalesunekemanjerazlikeizmeutzv.
ortodoksnih,reformiranihikonzervativnihidova.Naprimjer,teorijski,traio
se (osobito kod ortodoksnih) pojedinaan grob za svakog pokojnika gol si
47

Iskaz o vjerskim obredima pokapanja pravoslavaca dao protojerej Jovan auli, pravoslavne
parohijeMedinci,administrator(namjesnik),iskazdanumanastirusv.NikoleuOrahovici,2000.
48
JulijaKo,Alefbetidovstva(pogledukrugidovskepovijesti,religijeiobiaja),Zagreb,1999.
49
Iskaz(pismeni)idovskeopineZagreb(voditeljicaknjiniceJulijaKo)

34

izaaoizutrobemajkesvojeigoleseunjuvratiti,aliupraksisepristajaloi
napokopu grob ukojemje venetkobiopokopan(samo idov). Uidovstvu
(osim kod tzv. rekonstrukcionista, koje ak ni reformirani zapravo nisu drali
idovima)nema mjeovitihbrakova: osobasepremaidovskomobredumoe
vjenati samo sa roenim idovom/idovkom, ili sa osobom koja je slubeno
konvertiralanaidovstvo.Usluajucivilnogabraka,neidovskibranipartner
se potuje kao oaloeni i on/ona sudjeluje na sprovodu umrlog branog
druga, ali preivjeli idovski brani partner ne moe pokopati umrloga
neidovskoga partnera prema idovskom obredu. Ortodoksni obred nije
doputao polaganje idovskog partnera u idovsko groblje pored ranije
pokopanog idovskog partnera. Nikada u pravilu nije bilo i ne moe biti
zajednikogobredasasveenicimaizdrugihreligija.RazraujuipropiseTore
o tugovanju djece za roditeljima, roditelja za djecom i lanovima porodice,
rabini su tokom vremena izradili niz propisa koji su odredili nain ponaanja
oaloenoga i odnos drugih osoba prema oaloenom. Oni ujedno
omoguavajuoaloenomdauperiodualostibudeosloboensvakodnevnih
brigaiaktivnosti.Udruenjekojesebavilosvimposlovimaokopranjaisahrane
mrtvacanazivaloseHevraKadia,a uglavnomsutobiliuglednijiljudi.Rabini
sudavaliiposebnauputstvakakotrebaobilazitiiposjeivatibolesnika(Bikur
Holim),ukojemsepreporuuje:uiteraspoloenijersenjegovosrceinjegove
oiusmjerenekaonomekojiulazi.Poidovskojeticinitanijetakodragocjeno
kaoljudskiivotitrebasveuinitikakobigasesauvaloi produilo,ukojem
posebnu ulogu imaju lijenici (rofe). Zabranjena je eutanazija (grko znaenje
zalijepusmrt).Usluajutekebolestikadasuizgledizaozdravljenjebilimali,
postojaojeponekadidiokojijezadiraoumistiku,anime,pasebolesnikutada
mijenjloime,ilisenanjegovododavalojonekosimbolinoime,kaonpr.Jajim
(ivot), Jahiel (Bog oivljava), Rafael (Bog lijei), a to je bilo povezano sa
odredbama Talmuda u kojem se spominju etiri stvari koje mijenjaju
ovjekovu sudbinu: milosre, molitva, promjena imena i promjena djelovanja.
OsobanasamrtisenazivaoGosesinikadasenijeostavljalosamo,kakomuse
nebidozvolilodaseprepustismrtnimmislima.Smatralosepremavjerovanju,
daseutrenutkusmrtiodvijaborbaizmeuanelaidemonazaduuumirueg.
Kada nastupismrt,netkoodnajbliihlanovaobitelji,paljivojesklapaooii
ustapokojniku.Tijelosezatimstavljalonapod,pokrivaloplahtomablizuglave
zapalila bi se svijea (po vjerovanju stavljanje na zemlju je biblijsko
proroanstvo Prah si bio i prahom e postati, a paljenje svijee je mistino
vjerovanje da plamen svijee olakava put dui u nebo te da svijetlo dri zle
duhove na odstojanju).50 Ako je pokojnik ostao bez bez rodbine (met micva),
koja je bila duna se starati o sahrani, onda su tu obavezu preuzimali drugi.
Period od smrti do sahrane pokojnika nazivalo se aninut, a oaloen roak
nazivaoseonen.Nijesejelomeso,nisusepilaalkoholnapiaiupotpunostise
posveivalo pokojniku i poslovima oko sahrane. Zabranjeno je bilo tjeiti
50

idoviKabalistisuokotijelapalili26tankihsvijea,jerje26numerikavrijednosthebrejske
rijeiJHVH,jednogodBojihimena.

35

oaloenu osobu neposredno poslije gubitka voljene osobe, jer je u Talmudu

zapisano: Ne tjeite osobu dok njegov umrli lei ispred njega. Neposredno
poslijegubitkadrageosobe,oaloenijeustanjuokairabinisusmatralida
tadnijespremanzautjehu.Uperioduaninutapostojaojeiobiajdaseizkue
ne izbacuje voda u ijoj se kui dogodila smrt, a postojalo je nekoliko
objanjenja: idovi ne vole biti nosioci loih vijesti, voda je predstavlja
upozorenje kohanim (sveenicima), kako svi ivi moraju biti ostati udaljeni
najmanjeeststopaodkue,kakobiritualnoostaliisti.Ne bacanjemvodese
spreavao duh umrlog, koji jo neko vrijeme kruio oko tijela, da napadne
rodbinu preminulog, a voda ga je drala na udaljenosti. Uobiajeno je bilo
pokrivanje ogledala ili bi se ogledala okretala prema zidu (po vjerovanju
trebalojesprijeitipokojnikadagledasvojtunilikuogledalu,jerbigatojo
vie alostilo, a vjerovalo se da ogledalo predstavlja i tatinu, pa mu nema
mjesta u trenucima alosti). itavo vrijeme se tijelo pokojnika uvalo
(omerim), a ritualni obred pranja pokojnikovog tijela zasnivalo se na
biblijskom citatu: tako odlazi kako je doao (Koelet, gl. 5/15) (jer ovjeka
kupajukadaseroditakogakupajuikadaumre).Pranjeseobavljalouposebnoj
prostorijikueiliprostorijikapelegroblja.Rohacimi(onikojiperu)zavrijeme
pranja drali su u prostoriji upaljenu svijeu. Tijelo pokojnika se stavljalo na
kameno postolje na kojem je bila prostrta plahta, te se toplom vodom koji se
sipalonasvakidiotijelaodglavedopeteKosasepralaieljalaanoktiistili.
Poslije pranja tijelo se umotalo u nove plahte, osuilo i oblailo u posmrtno
odijelo. Dakako, pokojnika mukarca prali su mukarci, a pokojnika enu
pralesuene.Posmrtnaodjeaodbijeloglanenogplatnatahrihim(umatanje)
sesastojaoodtridosedamdijelova,aivaobisebezporuba,vorovaidepova
sa irokim avovima (prema vjerovanju, vorovi i vezice ne trebaju sputavati
pokojnika u uskrsnue a depovi nisu potrebni jer i tako se nita ne moe
ponijeti na onaj svijet). Pokojnikova odjea bila je najee bijele boje, kao
simbolistoeiopratanja,aodjeasemoglapriprematijozaivota.Rabinisu
inzistiralidaseprstinarukamaumrlogamorajuispraviti(simbolikadasenita
nenosisovogasvijeta, astisnutaakajepredstavljala nekadaiznakprkosa).
Mrtvakisanduk(aronmetim)jebioodravnihneobraenihdasakaimetalnih
eksera,anakonzatvaranjasandukaupravilusenijesmiovieotvarati.Ispraaj
pokojnikanagrobljesmatraoseizuzetnodobrimdjelom(micva),apovorkase
naputudorakezaustavljalaodtridoestputa,uzitanjeTore.51Obiajjebio
dalanovirodbineurakupokojnikaubacepotrilopatezemljeteselopatanije
prenosila iz ruke u ruku nego se stavljala na zemlju. (Ortodoksni idovi nisu
dozvoljavali stavljanje cvijea na grob). Ekshumacija je prema idovskoj
tradiciji bila zabranjena. Sahrana se obavljala 24 sata nakon smrti, a nije se
51

Poidovskomvjerovanjuestputasepovorkazaustavljalauslijed:Uprvojgodiniivotadijete
svimaze,udrugojitreojgodiniivotadijetesvidodiruju(kaoprase),vodeiraunaoistoi,u
dvadesetojmladijeuznemiren(kaokonj),dotjerujeseieznezaenom,kadaseoeni(postaje
poputmagarca)radiitrpiboreisesaivotnimnedaama,kad dobijedjecu(borisekaolavili
pasmidra)daimosigurahranu,kadostari,pogurenodteretaivota(pogurenkaomajmun)
poinjegubitiljudskooblije.

36

obavljala na abat ili Jon Kipur, kao svetim danima u kalendaru. Prilikom
sahrane zabranjena je bila posjeta drugim grobovima. Kadi je bila prastara
molitva te sluila na zavretku propovjedi, a ponekad su se koristili dijelovi
itanja Talmuda, kao i molitva za oaloene. Sutina Kadia bila je izjava
vjernosti Bogu i prihvaanje njegovog suda. Sin pokojnika recitirao bi naglas:
Jitgada vejitkada eme raba (Neka se uvelia i posveti Njegovo ime), a
najvaniji dio Kadia bio je odgovor vjernika koji je glasio: Jee eme raba
mevarahlealamulalmealmaja(NekaNjegovovelikoimebudeblagoslovljeno
navijekevjekova).Kadiserecitiraostojeitriputadnevno utijekujedanaest
mjeseci u godini alosti, na godinjicu smrti (ene uglavnom ne bi morale
ispunjavati obaveze iz Kadia zbog drugih kunih obaveza). Postojao je i
prastariobiajcijepanjaparanjaodjee(keria)uznakalosti,kojaseobavljala
stojei(zapokojnogocaimajkuodjeaseparalarukomsalijevestraneprema
srcu a za ostalu rodbinu sa desne strane, a obino se to inilo pred svima u
kapeli, na groblju, kod sanduka pokojnika i to prije sahrane). Aveluit je
zapoinjaoodtrenutkasahrane,kadajerakabilapokrivena,auTalmudususe
propisivali etiri perioda alosti.52 Spomenik pokojniku Maceva (kameni
spomenik)postavljaosenagrobnajranijeposlijeistekaive,aupravilunakon
12mjeseci(Akenazisuupravilupostavljalinadgrobnespomenikeuspravno,a
Sefardi vodoravno). Na spomeniku bi obino bili ucrtani vr ili uklesane ruke
kaosimboliblagosiljanja.NaspomenicimaAkenazastojalabihebrejskaslova
pe, tet ili pe, nun, kao prve rijei Po nikbar ili Po nikbera (ovdje je
sahranjen/a). Sefardi su za mukarce i ene stavljali slova mem, kof ili
Mecevetkavura(nadgrobnispomenik),anakojimsubiliispisaninatpisiimena
i prezimena, datum roenja i smrti, a este su bile i reenice Tije nimato
cerura bicror hahajim (neka mu dua vjeno ivi). Ponegdje su se zadrali
obiajidaseprilikomobilaskagrobaostavimalikamen,kaoznakdaihivinisu
zaboravili. idovska groblja nosili su nazive, kao: bet olam ili bet almin
(kua vjenosti), bet hajim (kua ivota), a sve prema vjerovanjima da su
ljudinaovomesvijetusamoprivremenoidaimjetrajnoboravitenadrugom
svijetu. idovska groblja su za idove bila sveta mjesta gdje se nije ulazilo
gologlav, nije se puilo, nije se jelo ni pilo. Rabini su preporuivali posjete
grobljima u Elulu mjesecu prije velikih praznika, izmeu Ro Haana i Jom
Kipura,zaTiabeavtenagodinjicusmrtipokojnika.53
52

AlfredJ.Kolatch,TheJewishMourners,BookofWhyJonathanDavidPublishers,Inc.NewYork,
1993.
UTalmudususepropisivalietiriperiodaalosti:1.Aninutperidodtrenutkasmrtidozavretka
sahrane(spremajubizaoaloeneiobrokprijateljima,aprviobrokjebioodtvrdokuhanihjaja
ikruha),2.ivaperiododsedamdanaposlijesahrane(izrazsediivajeobiajdaoaloeni
ostanuukuiisjedenapoduiliniskimklupicama,neobuveniiumekojodjei),3.eloimperiod
od30danaposlijesahrane(utomperioduoaloenimajebilozabranjenonoenjenovihodijela,
ianje i brijanje i uestvovanje na zabavama). Rabini su odvraali ljude od pretjeranog
tugovanja, kazujui: Tri dana za plakanje, sedam za tugovanje a trideset za uzdravanja od
ianja,brijanjaiveselja,4.anaperiododgodinedananakonsmrti(odlaenjenagrobljedoku
kuigoresvijee24sata,amnogiipostenagodinjicusmrtipokojnika).
53
rabinCadikDanon,Zbirkapojmovaizjudaizma,SavezjevrejskihoptinaBeograd,1988.

37

e) NekivjerskiobredisapokojnikomkodprotestanatauDobojskomkraju

Protestantske konfesije, kojih je bilo vie, imali su razliite obrede

pokapanja. Ipak, obredi pokapanja bili su vrlo slini katolikim, no
pojednostavljenisarazliitimosobitostimaiobiljejima.Natludobojskogkraja
krajem19.ipoetkom20.vijeka,djelovalesuprotestantskekonfesije,odkojih
brojnije bijahu evangelistika i kalvinska. Na primjer, evangelicima54 nije bilo
odreeno kako se mora pripremati pokojnik, ve u praksi to je mogao initi
svaki lan obitelji ili susjedstvo. Ako je mogue, pastor je dolazio u posjet
tugujuoj obitelji, razgovarao sa njima o pokojniku, te dogovorio detalje
sprovoda i itao utjehu (Boju rije), te traio u molitvi utjehu i nadu
tugujuima.Ukapeliciilikodkue,prijeodlaskanagrobljesveenikjeiaodo
lijesa i itao citate iz psalma 23 ili 90 ili neku drugu molitvu. U dvoritu kue
pokojnikaodraosekratkigovor,italisusecitatiizSvetogaPismaimolitvea
ponekadseipjevalajednareligijskapjesma.Upogrebnojpovorciprvojeiao
ovjek koji je nosio kri a zatim mukarci sa vijencima, potom muzika ako je
pozvana,sveenik,lijes(nosilisumukarciilipokojnikaguralinakolicima).Iza
lijesajeilanajbliarodbinaiostali.Meutim,redpogrebnepovorkesemogao
razlikovatiiovisiojeolokalnimmjesnimobiajima.Kadajepogrebnapovorka
stigla do mezara, odmah se pokojnik sputao u raku, te je sveenik odrao
govorimolitvu.ZnakkriaseradionadgrobomnakonrijeiZemljasevraa
zemlji,prahprahuiduhsvemoguemBogu,potomsezemljabacalatriputau
raku nakon svake reenice: Iz zemlje si uzet bio (bacanje zemlje), prah si u
prah e se vratiti (bacanje zemlje), Isus Krist e te uskrsnuti u zadnji dan
(bacanjezemlje).Nakontogainasepjevalapjesma,vrloestopjesmaTebi
oBoemoj,ispovijedalasevjerainajaviodatumivrijeme spomenmolitveu
crkvi. U veini seoskih mjesta se obino pozivalo na objed poslije obreda na
groblju, a u kojem je pastor prije objeda jo jednom nazone predvodio u
molitvi. Spomen molitva obavljala se u crkvi u unaprijed dogovoreno vrijeme
prilikom redovnog bogosluja, a nakon propovijedi i pjesme. Sa nekoliko
uvodnih rijei sveenik je nastojao utjeiti obitelj preminulog i u molitvi se
zahvaliti Bogu za pokojnika, za njegov ivot i ljubav, kojom je ljubio svoje, ali
prije za ljubav kojom je Bog ljubio njega. Nakon nekog vremena rodbina i
prijateljipokojnikaposjeivalisugrobpokojnika,kaoikoddrugihkonfesija.

54

iskazi:SeijaUimonen,EvangelikacrkvaKutinaiKaticaTajz,EvangelikacrkvaSlatina,2000.

38


Posebnajeistraivakapriabilasavojnimgrobljima,jersuuslijed
estih ratova ista groblja nastajala u gradovima, a koja bi kasnijom
urbanizacijom i promjenama dravnih sistema te promjenama zemalja i
obiaja, naalost zauvijek bila izbrisana te je danas teko rekonstruirati
gdjesuzapravoibila.KakojetoizgledalouOsijeku,takozasigurnojetobilo
iudrugimmjestima,patakoiuDoboju.55
55

DravniarhivOsijek,ZapisnikgradskogzastupstvaOsijeka,br.21.,od15.januara1918.(Ratni
grobovi)28 Dravni arhiv Osijek, Zapisnik gradskog zastupstva Osijeka, br. 21., od 15. januara 1918.
(Ratni grobovi)
U antiko, srednjovjekovno i tursko vrijeme o grobljima Osjeana sve do kraja 17. vijeka vrlo se malo zna.
Izgubljen je raniji kontinuitet osjekih groblja poslije osloboenja Osijeka od turske vlasti 1687. godine, ali je
sigurno da su neka mjesta osjekih groblja starija od 18. vijeka. Nakon 1687. godine bilo je vie osjekih groblja,
dok se nisu ustalila na brojci 12 u svim dijelovima grada Osijeka. Velik broj groblja bio je posljedicom irenja grada
i razliite vjerske pripadnosti ljudi u Osijeku. Kako je srednjovjekovni i turski Osijek u svom gradskom dijelu
jednostavno nestao, od 1687. godine poinje se stvarati nova gradska jezgra Osijeka: prvo Tvra na starome mjestu,
a zatim Gornji i Donji grad na novim mjestima. Njihovom su izgradnjom nastala i prva ili najstarija osjeka
groblja koja uglavnom postoje i danas. Ta su prva osjeka groblja bila uz same gradske crkve. Prva groblja u gradu
krajem 17. vijeku bila su uz crkve, da bi ubrzo nastala i ona van naselja koja su kasnijim irenjem grada dola u
sama gradska sredita. Tako su danas veina starih osjekih groblja okruena zgradama, a ujedno su i prepuna. Zbog
prenatrpanosti osjekih groblja Osjeani su ve 1877. godine nastojali novo groblje smjestiti van naselja i osnovati
jedno sredinje groblje uz sve to mu pripada. No vrijeme je prolazilo, a od nakane i dobre elje nije se krenulo dalje
sve do godine 1986., kada je otvoreno novo Centralno groblje van grada Osijeka na Vinkovakoj cesti. Jo 1918.
godine namjeravalo se u Osijeku ustrojiti Centralno groblje, a o emu svjedoi i Zapisnik gradskog poglavarstva:
Referent izvjeuje, da vojna uprava trai od grada Osijeka da joj se preputa besplatno trajna uporaba zemljita, na
kojima se nalaze ratni grobovi, da grad uzdrava ratne grobove; da nee bez privole c. i kr. vojne uprave ih preloiti,
dok bi ali vojna uprava bila a svako doba ovlatena preloiti ih i sama preuzeti uzdravanje istih. Konano trai c. i
kr. vojna uprava dozvolu, da se c. i kr, vojna uprava moe uknjiiti na zemljite ratnih grobova pravo slunosti. Grad
Osijek ne posjeduje centralnoga groblja, ve se nalaze u svakom predgradju po vie groblja za razne vjeroispovjesti.
Uz ovakove prilike i ako bi vojna uprava imala na svakom groblju po jedno posebno odjeljenje za ratne grobove ona
nebi poluila ono, za im ide, naime da imade sve svoje ratne grobove koncentrirane, sve na okupu radi boljeg
pregledanja i brze izvedbe potrebnih popravaka. Uputno bi daklem bilo, da vojna uprava nalaze, da se svi njezini
mrtvaci imaju obligatorno pokapati na ovdje se nalazeem, dosta prostranom vojnikom groblju, dakako izuzemi
one mrtvace, koji bi bili od njihovih porodica, imajuih svoje vlastite grobove ili grobnice, reklamirani. Potonja ova
koncesija svakako bi bila na mjestu ve radi uvstva pieteta, stono svaki za mrtva tiela svojih obiteljskih lanova
goji. Ova e porodica bez dvojbe preuzeti skrb na sebe, da svoje grobove dolino u redu dre. Grad Osijek nemoe
c. i kr. vojnoj upravi niti pokloniti niti prodati niti u vjenu uporabu prepustiti zemljita ratnih grobova, nalazeih se
na grad. grobljima, jer mora, da imade ubudue sama slobodne ruke pogledom na raspolobu svojih groblja. Radi
prevelike blizine groblja gradu smetaju ona razvoju i rairenju grada, pa grad Osijek stoji pred pitanjem naputanje
dosadanjih groblja i ustrojenja centralnoga groblja. im bi grad izveo tu svoju nakanu, da naime osnuje centralno
groblje, imala bi c. i kr. vojna uprava, ako hoe da ratni grobovi ostaju za sva vremena ouvani, o svojem trosku iste
preloiti na centralno groblje. Preloenje grobova, koje je skopano sa iskapanjem mrtvaca vezano je u oblastnu
dozvolu prema l. zakona 38. Z.o.z. od 25. oujka 1906., pa nemoe ni u tom pravcu grad Osijek udovoljiti
zahtijevu c. i kr. vojne uprave, koja trai ovlast preloenja ratnih grobova bez oblastne dozvole. Isto tako nemoe
grad Osijek dozvoliti, da c. i kr. vojna uprava uknjii pravo slunosti na zemljita ratnih grobova, nalazeih se na gr.
grobljima. Konano je ovo poglavarstvo toga mnienja, da je ovo pitanje za grad Osijek bespredmetno, poto
c. i kr. vojna uprava posjeduje u gradu Osijeku dva prostrana groblja, koja sainjavaju njeno vlasnitvo, gdje svoje
mrtvace pokapati moe, te ih ve pokapa. Gradski samoupravni odbor jednoglasno zakljuuje, da se prihvati
prijedlog konferencije.

39

BenjaminBajrektarevi,prof.,direktorZavoda,Tuzla

Problematikaistraivanjaizatitenaslijeadobojskogpodruja

Saetak

U ovom radu se govori o problematici istraivanja naslijea i dobara

naslijea dobojskog podruja u cjelini. Takoer se govori i o problematici

dosadanjezatitepojedinihdobaranaslijeanavedenogpodruja.

Zavodzazatituikoritenjekulturnohistorijskogiprirodnognaslijea
Tuzlanskog kantona projektom odravanja naunog skupa pod nazivom
Naslijee Doboja i okoline daje svoj doprinos istraivanju i zatiti naslijea
dobojskogpodruja.

UokviruprojektaZavodsasuorganizatoromMedlisomIZDobojizdaje
iZbornikradovasanavedenognaunogskupa.

Kljunerijei

Nauni skup, naslijee Doboja i okoline, istraivanje i zatita

naslijea,Zbornikradova.

Naslijee ili batina, odnosno raznovrsna dobra naslijea u zadnje

vrijeme predstavljaju sve vaniji segmenat identiteta svakog pojedinca i
drutvenih zajednica u cjelini. Kako vidimo naslijee je vrlo vano pa
istraivanje i ouvanje naslijea postaje sve vie predmet brige kako
pojedinaca,takoustanovaidraveucjelini.

Naslijee i pojedina dobra naslijea postaju sve vaniji i u razvoju

turizmakaoiuplaniranjuprostoraiplaniranjuukupnograzvoja.

OznaajuistraivanjaizatitenaslijeaDoboja

Doboj i okolina zahvaljujui svom povoljnom poloaju imaju bogatu

historijuodnajstarijihvremenadodanas.Svihistorijskiperiodi,odprahistorijei
antike,prekosrednjegvijekaiosmanskogperioda,padoXXstoljeaostavilisu
brojnaiznaajnadobranaslijeanaovomprostoru.

Evidentno je da u Doboju i okolini naslijee i batina nisu do sada

adekvatnoistraeniivalorizovani.Tose,vjerovatno,uskorijevrijemenemoe
oekivatinitiodstrunonaunihustanovaDobojaiRSa.

40


PodrujeDobojajeslaboistraenosaovogaspekta.Savremenidrutveni
i ekonomski procesi su znaajno devastirali i ugrozili kulturnohistorijsko i
prirodnonaslijeeusvimsegmentima.

to se tie zatite naslijea Doboja i okoline poznato je da imaju dugu

historiju. Jo za vrijeme austrougarske uprave bilo je nastojanja da se tvrava
Doboj proglasi nekom vrstom nacionalnog spomenika. Takoer, jo 50tih
godina XX stoljea tvrava Doboj je proglaena zatienom od strane
Republikogzavodazazatitukulture.

Bilo je nastojanja i da se stara bosanska kua Mulalia otkupi i pripoji

muzejuuDoboju.BrojnadobranaslijeaDobojaiokolinesutretiranakrozrazne
prostornoplanskeiurbanistikedokumente.Meutim,sveovonijeuraenona
sistematskinain.

VanijeknjigemonografijeoDoboju

Naslijee i kulturna historija Doboja i okoline do rata nisu bili predmet

detaljnijeg tretiranja ozbiljnijih knjiga ili monografija. Iza zadnjeg rata je o
naslijeuDobojaiokolineizalonekolikoozbiljnijihmonografijakojetretirajui
ovuproblematiku.

Radi se o monografiji posveenoj Doboju od dugogodinjeg arheologa u

Regionalnom muzeju Doboj, Aleksandra Belia. Zatim, obimnoj monografiji
FahrudinaKapetanovia,RaidaMuminagiaigrupeautorapodnazivomDoboj
udvadesetomstoljeu,iz2008.godineimonografijiJosipaSenjaka,110godina
upeDoboj18962006.,izale2009.godine.

Ovdje treba spomenuti i nekoliko vrijednih monografija o Doboj Istoku,

uglavnomuautorstvuprofesoraOsmanaHadia.

RadZavodanaistraivanjuizatitinaslijea

Zavodzazatituikoritenjekulturnohistorijskogiprirodnognaslijea
Tuzlanskog kantona iz Tuzle je struna javna ustanova koja se bavi:
istraivanjem, rekognosciranjem, kategorizacijom, zatitom, koritenjem,
obnovomiprezentacijomnaslijea.Ovdjesemislinasvevrste naslijea,kako
prirodnog, tako kulturnohistorijskog (materijalnog) i nematerijalnog
(duhovnog).

PrimarnaregistriranadjelatnostZavodazazatituikoritenjekulturno
historijskog i prirodnog naslijea su svi administrativni, tehniki, medijski,
propagandni,projektniiistraivakiposlovikaoisvedrugeradnjeiaktivnosti
koje se odnose na bilo koju vrstu tretmana kulturnohistorijskog i prirodnog
naslijeainjihovihlokaliteta.

Osnovni cilj ouvanja naslijea Zavod ostvaruje kroz slijedee

aktivnosti:

41

zatitaiouvanjespomenika,
evidentiranjepokretnoginepokretnognaslijea,
prikupljanjedokumentacijeospomenicima,
valorizacijadobaranaslijea,
izradaseparatazatitenaslijeauoblastiprostornogiurbanistikog
planiranja,
izradaprojekata,elaborataistudija,
radovinaspomenicima,
popularizacijakulturnohistorijskogiprirodnognaslijea.

Zatita naslijea po aneksu VIII Opeg okvirnog sporazuma

zamiruBosniiHercegovini

Poslije zadnjeg rata poslovi zatite naslijea u Bosni i Hercegovini su

postavljeni na nove temelje prema jednom od aneksa Dejtonskog sporazuma.
RadiseoaneksuVIIIkojimjeregulisanazatitadobaranaslijeananivoucijele
draveBosneiHercegovine.

NaosnovunavedenogAneksaVIIIOpegokvirnogsporazumazamiru
BosniiHercegoviniPredsjednitvoBiHjenasvojoj119.sjednici,odranoj21.
decembra 2001. godine donijelo Odluku kojom je formirana Komisije za
ouvanjenacionalnihspomenikananivouBosneiHercegovine.

Komisija prima i odluuje o molbama za proglaenje neke imovine

nacionalnim spomenikom zbog njenog kulturnog, historijskog, vjerskog i
etnikog znaaja, kako je to predvieno Aneksom VIII Opeg okvirnog
sporazumazamiruBosniiHercegovini.DosadajeKomisijaproglasilaoko700
raznihdobaranaslijeanacionalnimspomenicimaBosneiHercegovine.

Nacionaslnispomenici,listapeticijaiprivremenalista

KomisijazaouvanjenacionalnihspomenikaBosneiHercegovinejedo
sada na podruju optine Doboj proglasila vrlo malo dobara nacionalnim
spomenicimaBosneiHercegovine.

Na podruju Doboja su do sada proglaeni nacionalnim spomenikom

BosneiHercegovinesamoetiridobranaslijea.Radiseoslijedeimdobrima
naslijea:
1. StarigradDobojuDoboju,graditeljskacjelina
2. KuaMulaliauDoboju,historijskagraevina
3. RimskilogoricivilnonaseljeuMakljenovcu,arheolokilokalitei
4. CrkvinauMakljenovcu,arheolokilokalit.

ArheolokilokalitetCrkvinauMakljenovcu,opinaDoboj,proglaanje
nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine na sjednici Komisije odranoj
od3.do5.februara2014.

42


Nacionalni spomenik ine ostaci paleolitske stanice, kasnoeneolitskog,
kasnobronzanog i mlaeeljeznog naselja, kasnoantikog refugija,
srednjovjekovnecrkve,nekropoleipokretniarheolokimaterijalsalokaliteta.

Historijska graevina kua Mulali u ulici kralja Aleksandra broj 5 u

DobojuproglaanajenacionalnimspomenikomBosneiHercegovinenasjednici
Komisijeodranoj11.marta2011.godine.

Kua Mulali u Doboju, stara mahala Trnjak ili Donja mahala,

predstavljajedanodrijetkihprimjeratradicionalnegradskekueizXIXstoljea
u Doboju. Posebnost kue Mulali je to je izvedena kao spratna kua s
prepustom, iji su i prizemlje i sprat graeni u erpiu i drvetu. Objekat ima
kontinuitet stambene funkcije od druge polovine XIX vijeka. Kua je veoma
dobroouvanprimjervernakularnogtipakuesauvanihugradovima.
Arheoloki lokalitet Rimski logor i civilno naselje u Makljenovcu,
optina Doboj, proglaen je na sjednici odranoj od 2. do 4. septembra 2013.
godine,nacionalnimspomenikomBosneiHercegovine.

Nacionalni spomenik ine ostaci temelja kastruma, kanabea i

ranosrednjovjekovnog slovenskog naselja, te pokretni arheoloki materijal s
lokaliteta.
Graditeljska cjelina Stari grad Doboj u Doboju je proglaen
nacionalnimspomenikomBosneiHercegovinenasjednicikomisijeodranojod
30.avgustado5.septembra2005.godine.Nacionalnispomenikinebedemii
kulestaroggradaDobojaipokretnonasljeekojesenalaziuMuzejuuDoboju.

Na listi peticija za proglaenje nacionalnim spomenikom sa podruja

Doboja se nalaze jo dva dobra naslijea, Glavni gradski park Spomenpark
narodnihherojauDobojuikuaporodiceZejniloviuDoboju.
Na 45. sjednici odranoj od 8. do 11. rujna 2009. godine Komisija je
donijela Odluku da Glavni gradski park Spomenpark narodnih heroja u
Doboju, ne zadovoljava kriterijume za proglaenje dobara nacionalnim
spomenicimaBosneiHercegovine.

Na privremenoj listi dobara naslijea koji mogu biti proglaeni

nacionalnim spomenicima nalaze se tri dobra: Crkva Silaska sv. Duha u
Boljaniu,CrkvaVaznesenjaHristovoguGrapskojSrpskojiGrobljanskakapela
igrobljeuDragalovcima.

AktivnostiZavoda

Zavodu je primarna djelatnost istraivanje i zatiti naslijea. U tom

smislu Zavod organizuje i naune skupove te sa njih izdaje i tampa zbornike
radova.NavodimodvatakvanaunaskupaiZbornikaradovasatihskupova.

Nauni skup i Zbornik radova o Banoviima. Zavod je 2010. godine u

saradnji sa opinom Banovii organizovao nauni skup pod nazivom:
Kulturnohistorijsko i prirodno naslijee opine Banovii. Nauni skup je
odran 15. aprila 2010. godine. Na skupu je prezentovano 30 naunih radova
od isto toliko istraivaa. tampan je Zbornik sa ovog naunog skupa na 250
stranicau500primjeraka.

43


Nauni skup i zbornik radova o Semberiji. Nauni skup Batina i
naslijeeSemberijeodranjeuBijeljini14.decembra2011.godine.Zavodje
ovaj nauni skup organizovao u saradnji sa Bonjakom zajednicom kulture
Preporod Bijeljina/Janja. Zbornika radova sa ovog naunog skupa pod
nazivom Semberija kroz vijekove tampan je 2012. godine na 404 stranice i
sastojiseod25radova.

NauniskupuDobojupodnazivomNaslijeeDobojaiokoline Zavod
priprema ve gotovo dvije godine. Svo vrijeme kontaktira brojne istraivae
naslijeaipotencijalnesuorganizatoreskupaizDoboja.

ZavodjezasuorganizatoranaunogskupaNaslijeeDobojaiokoline,
pronaao Medlis IZ Doboj. Izmeu Zavoda i Medlisa IZ Doboj je u januaru
2014. godine potpisan Protokol o organizaciji naunog skupa pod nazivom
NaslijeeDobojaiokoline.

Prema protokolu, koji se odnosio na zajedniku organizaciju skupa,

MedlisjeobavezanobezbjeditifinansijskasredstvaitehnikeusloveaZavod,
pruitistrunu,naunuikadrovskupomo,kaoitehnikupripremumaterijala
zaobjavljivanjeuviduZbornikaradova.

Skupjeplaniranodaseodri27.septembra2014.godineuDoboju.

Odjanuarapadojuna2014.godineZavodjenaraznenaineobavijestio
i pokuao animirati za uee na skupu stotinjak istraivaa i dvadesetak
srodnihustanovaiinstitucija.

Predvieniokvirnisadrajproblematikekojaeserazmatratinaskupu
je:
1. Kulturnohistorijskirazvojpodrujausvimsegmentima,
2. Prahistorijski i antiki arheoloki lokaliteti i gradine, srednjovjekovni
arheolokilokaliteti,nekropole,vjerskiobjektiigroblja,
3. Znaajnelinosti:naune,kulturne,umjetnike,vjerske...
4. Nematerijalnonaslijee(etnoloko,antropoloko,tradicija...),
5. Graditeljskoispomentikonaslijeei
6. Prirodnonaslijee.

Do avgusta 2014. godine za izlaganje na skupu se prijavilo tridesetak

istraivaainaunika,svesatemamaposveenihnaslijeuDobojaiokoline.

Dopoetkaseptembra2014.godinesuuZavoduprikupljeniradoviiod
straneZavodapripremljenjezatampuZbornikradovaodoko500stranica.

Zakljuak

Uokvirusvojihredovnihaktivnosinaposlovimaistraivanjaiouvanja
naslijea, Zavod za zatitu i koritenje kulturnohistorijskog i prirodnog
naslijea Tuzlanskog kantona iz Tuzle, do sada je organizovao i nekoliko
naunihskupovaonaslijeu,teizdaoZbornikeradovasaistih.

Uvaavajui potrebu boljeg poznavanja i bolje zatite dobara naslijea

sapodrujaDoboja,ZavodjesaMedlisomIZDobojpriaoprojektuodravaja
naunogskupapodnazivomNaslijeeDobojaiokolineiizdavanjuZbornika
radovasanavedenog.

44


Nadamo se da smo ovim aktivnostima dali svoj doprinos istraivanju i
zatitinaslijeaDobojaiokoline,kaoicijeleBosneiHercegovine.

Izvoriiliteratura

DokumentiizArhivaZavoda,Tuzla

ProtokoloorganizacijinaunogskupaNaslijeeDobojaiokoline,Arhiv
Zavoda

Radni materijali za pripremu skupa (dopisi, afia, plakat...), Arhiv

Zavoda

ZbornikradovasanaunogskupaKulturnohistorijskonaslijeeopine
Banovii, Zavod za zatitu i koritenje kulturnohistorijskog i prirodnog
naslijeaTuzlanskogkantona,TuzlaBanovii,2010.

Semberija kroz vijekove, Zbornik radova sa naunog skupa Batina i

naslijeeSemberije,BZKPreporodBijeljina/Janja,Sarajevo/Bijeljina,2012.

NaslijeeDobojaiokoline,ZbornikradovasanaunogskupaNaslijee
Doboja i okoline, Zavod za zatitu i koritenje kulturnohistorijskog i
prirodnog naslijea Tuzlanskog kantona i Medlis IZ Doboj, Doboj, 2014., (u
pripremi)

45

MrBajroefDafiMiljkovacDoboj

SADANJESTANJEVAKUFAUMEDLISUISLAMSKEZAJEDNICE
DOBOJ

Saetak

Ovaj uradak obrauje stanje vakufa od 1992 do danas. To je period

agresije na dravu Bosnu i Hercegovinu a samim time i na grad Doboj ,
odnosno demate islamske zajednice koji su se nalazili, na podruju tadanje
opine Doboj . Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma koji je sadravao i
teritorijalnopreureenjedraveBosneiHercegovine,topreureenjenijednom
segmentu nije zaobilo Doboj. Tako se dana Medlis Islamske zajednice Doboj
prostirenadvaentiteta:FederacijuiRepublikuSrpsku,dvakantonaTuzlanskii
Zenikodobojskikanton,teetirilokalnezajednice,gradDoboj,opineDoboj
Istok,DobojJugiUsora.
Ovepromjenesuimaleposljedicaiuticajanastanjevakufa,imovineislamske
zajednicenapodrujuMedlisaIslamskezajednikceDoboj.

Kljunerijei

Vakuf,demat,damijakatastarskaopina,katastar,gruntovnica,potes,
posjedovnilist,

Uvod

Ovajradjenastaokaoprilog,povodommanifestacije,naunogskupa,
NaslijeeDobojaiokoline,kojiseodro27.09.2014godineuDoboju.
Daradimoovajnauniskuppotaknulanasjeneprijatnainjenica,do
koje smo doli u istaivanju prolosti Doboja, da je veoma malo napisano u
Dobojuuprolosti,asvjedocismokrozusmenutradicijuipredajedajeDoboj,
kojisenalazinapovoljnomgeografskompodruju,satririjeke,Bosna,Spreai
Usora vorite drumskog i eljeznikog saobraaja, imao burnu i dinaminu
prolost, a samim tim i razvoj na koji su uticala sva drutvena, politika
privrednaidrugadogaanja.

46

Na podruju Doboja postojale su vakufske nekretnine dva tipa,

zemljite i graevine, zgradekoje su sluile za optimalno funkcionisanje
demata, imamski stanovi gasulhane sa abdesthana, i damije. Dakle nisu
postojaliprivredniobjektiiliposlovniprostori.Oniesepopavititekuzadnje
rijemeod2013godine.

Teritorijalna podjela poslije Dejtonskog sporazuma imala je dosta

uticajanapoloajvakufa,saaspektazakonakojisuodnoeninjegovstatusitd.
Zbog toga to nisu na i sti nain normama ponuenja rjeenja i postupci u
regulisanju posjeda i vlasnitva nad nepokretnom imovinom a i razliita su
zateenastanjaukaktastarskimoperatimaisudu,odnosnogruntovnici.

Ovimradomsvakakousefokusiratidaprikaemzateenostanje1992
godine, tretman vakufa i njegovo stanje u periodu poslije 1992 godine i
promjenekojenastajuangamanomIslamskezajedniceuBosniiHercegovin
na zatiti, i donoenjem seta zakona kojim se tretira imovina: Zakona o
stvarnim pravima, Zakon o premjeru i katastru, Zakon o porezu na
nepokretnosti, Zakon o grobljima i drugi nii akti i odluke na nivou lokalnih
zajednica.

Odmahnapominjemdajepoevod1988godinedo1991godinena
podruju optine Doboj vrenoi izlaganje nekretnina na osnovu lana 79,
Zakonaopremjeruikatastrunekretnina(SllistSRBiH,broj22/84)shodno
tome jedinstvena je identifikacija parcela u katastru i gruntovnici u sledeim
katastarskim optinama:Mala Brijesnica Velika Brijesnica, Klokotnica, Stani
Rijeka,SuhoPolje,MiljkovacPlonik,evarlije,Potoani,Pridjel,iSuhoPolje

Obzirom da je najtransparentnija i najoiglednija i najee u upotrebi

evidnecija nekretnina po katastru, posjedu stanje vakufa u i izloiti po
katastarskimoptinama(k.o.).

Da bi imao bilo kakvo stanje poslije rata poetkom 1999 godine mi je

pomogao uposlenik katastra u Doboju, Nedeljko Koji, koji je popisao na
obinom papiru sve posjedovne listove po katrastarskim optinama a na
osnovukojihsmo04.03.1999godinedobiliprepise52posjedovnalistaiz29
katastartskihoptina:
k.o.Doboj,.k,.o.ajre,k.o.Plonik,k.o.Klokotnica,k.o.GrapskaGornja,k.o.Mala
Bukovica, k.o. Matuzii , k.o.Mravii k.o. Sjenina,k.o.Stani Rijeka,k.o. Svjetlia,
k.o.ivijeBukovake,k.o.Makljenovac,k.o.SuhoPolje,k.o.evarlije,k.o.Velika
Brijesnica, k.,o. Pridjel,k.o.Alibegovci, k,o. Porjeje, k.o. Mala Brijesnica,k.o.
Kotortsko, k.o.Johovac, k.o. Osjeani Gornji, k.o.Potoani, k.o Lukavica Rijeka,
k.o.Buleti,k.o.BukovacVranduk,k.o.Kostajnicaik.o.MIljkovac.

Shodno Upustvima Vakufske direkcije o ureenju i izmjenama

indikacijeposjednika,uRepublikojupravizaimovinskeigeodetskopravne
poslovePodrunajedinicaDoboj,izvrilismoizmjenuindikacijeposjednika
24. 11. 2010. Godine, tako da je na svim posjedovnim listovima u rubrici
indikacija posjednika , upisan medlis islamske zajednice Doboj, te korisnik
vakufa.. Po istom osnovu smo u opini Doboj Jug izvrili izmjenu indikacijke
posjednika19.08.2011godineauopiniDobojIstok30.10.2012godine

47

1.Vakufinapodrujupolitikelokalnezajednice,gradDoboj,
entitetRepublikaSrpska

1.1.VakufdamijeSelimije,demataSelimija

Vakuf damije Selimije se nalazi na podruju katrastarske

optineDoboj.
Vakuf damije Selimije je upisan u posjedovnim listovima,2231,
2232,2233i707.

Zbog permanentnog ugroavanja posjeda na parceli k.. br 7398/1 zvana

Hadihanumina bara, livada 2. klase povrine 2 505 m2 , k.. broj 7 399/4
zvana Bara livada 2 klase, povrine 161 m2 i k.. broj 7400/12,zvana
Bara,livada1klasepovrine147m2,(ukupnapovrinasvetriparcelr2813
m2) a na osnovu Zakljuka Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovin,
broj 0104118351/12, parcele su prodate, te za ista sredstva kupljene
parceleoznaenesak..broj7436zvanBara,njiva3klasepovrine3225
m2 ik..broj7440zvanBaralivada,povrine3997m 2 (ukupna
povrinakupljenihparcela7202m2).

Isto tako kupljen je poslovni prostor u Doboju, objekat,F na Zelenoj

pijaci,ulica Nemanjina u potkrovlju, poslovna prostorija broj 14, korisne
povrine18m2izgraenanak..broj4835/20

Dana 27.09. 2011 godine Vlada entiteta Republike Spske je donijela

Odluku o utvrivanju opteg interesa , za izgradnju saobraajnice u Doboju
kojom je obuhvaena i parcela Medlisa islamske zajednice Doboj, vakuf
damijeSelimijaoznaenesak..broj7386,zvanaHadihanuminabara,livad1
klase,povrine2678m2i2klasepovrine541m2.

Za dobivena sredstva prema Zakljuku borj 03041914.1/13, od 03

aprila2013godineRijasetaIslamskezajedniceuBosniiHercegovinikupljena
sudvaposlovnaprostorauuliciuprijska9,povrine33m 2ibroj13povrine
48 m2, zatim nekretnine oznaene sa, k.. broj 7436 Bara, njiva 3 klase,
povrine3225m2ik..broj7440Bara,livada2klase,povrine3997m2.

Na ovaj nain uveana je povrina vakufa za 4 389 m2 na lokacijski i

komunakicijskipriblinoistompoloajuiposlovniprostorpovrine99m2.
Ovimaktivnostimanazatitiioploivanjuvakufskeimovineprviputau
Doboju se u vlasnitvu pojavljuju poslovni prostori. U katastarskoj optini
Doboj , posjedovni list broj 707 upisan je nekretnina oznaena sa k.. broj 4
232,povrine218m2,sasuvlasnitvomnadistimudijeluod3/6218m2.

Uposjedovnomlistubroj2231/3upisanesunekretnineoznaenesa,
k..broj394DonjePolje,uma5klase,povrine175m2,k..broj395/1Donje
Polje,njiva3klase,povrine1069m2,njiva2klase,povine2183m2,k..broj
407/1DonjePolje,veanjiva,3klase,povrine140m2,1klase,povrina3990

48

m2,2klase,povrine 3 902m2,i4 klase,povrine 2396m2,k..broj1261

Mulalia Brdo, groblje, povrine 3 593 m2, k.. broj 2 060 Groblje Terezije,
groblje,povrine1788m2,k..broj2483/2Oraje,njiva6klase,povrina713
m2, k.. broj 8 058/1 Gradina, njiva 1 klase, povrine 7 518 m 2, i put bez
oznakepovrione374m2.
Uposjedovnomlistubroj2232,upisanesunekretnineoznaenesa,k..,
broj442Kraljevac,njiva2klase,povrine5404m2,k..broj450DonjePolje,
njiva 2 klase, povrine 1 446 m2, k.. broj 1 564 Pijeskovi, njiva5 klase,
povrine7067m2,k,..broj3149Bare,panjak1klase,povrine268m2,k..
broj3937MezarluciHumka,zgrada,povrine9m2,putbezoznake,povrine
845m2,groblje15874m2,k..broj3938MezarluciHumka,groblje,povrine
471m2,k..broj3939MezarluciHumka,grobljepovrine1862m2,k..broj
4227/2arija,njiva3klase,povrine119m2,k..broj4311DamijaSelimija,
dvoritepovrine647m2,damijaSelimijapovrine150m2,k..broj7116
Luka kod Raskog , njiva 1 klase, povrine 1 774 m2, k.. broj 7 124 Luka kod
Raskog,njiva2klase,povrine1404m2,k..broj7149VelikaLuka,njiva2
klase,povrine11599m2,k..broj7157VelikaLuka,njiva1klase,povrine3
074m2.
Uposjedovnomlistibroj2233upisanesunekretnineoznaenesa,k..,
broj 2 627 Podkamen, groblje povrine 1 045 m2, k.. broj 2 628 Podkamen,
Panjak5klase,povrine1000m2,k..broj2629Podkamen,panjak5klase,
povrine593m2,k..broj2630Podkamen,uma5klase,povrine503m2,
k.. broj 2 631 Podkamen, uma 5 klase, povrine1 428 m2, i k.. broj 2 632
Podkamen,niiva8klase,povrine6487m2,

DamijaSelimijaimavakufnapodrujuopineVukosavljeoznaenisa
k..broj67umapovrine8136m2,k..broj68,panjakpovrine23107m2,
k.. Bropj 69, uma povrine 708 m2 i k. broj 70 , uma povrine 2 813 m2,
zvanaZborite.Ukupnepovrine34764m2.
Strukturavakufaovedamijepopotesuilikulturiizgledaovako
Groblje25632m2
- Damija, 150 m2 , sagraena 1522 godine. Graditelj i vakif ove
damijejesultanSelim.Otvorena2709.1522godine
uma13587m2
Njiva,98696m2
Poslovniprostori99m2
Harem647m2
Zgrada9m2
- Put845m2.
- Imamskistan218m2.

1.2.Vakufdematadonjedamije,Trnjak

Vakuf donje damije, Trnjak je upisan u posjedovnim listovima broj

2229i2230katastarskeoptineDoboj.

U posjedovnmom listu broj 2229 upisana je imovina oznaena sa , k..

broj2338,Rajinovac,grobljepovrine3617m2,k..broj2339,Rajinovac,

49

njiva povrine 1 038 m2, k.. broj 2 340, Rajinovac rov, povrine 811 m2, k..
broj 2 341 Rajinovac, njiva povrine 3 021 m2, i k.. broj, 7 303 , Salihbaia
bara,njivapovrine4213m2.

U posjedovnom listu broj 2 230 , upisana je imovina oznaena sa : k.

broj 4 036/1 , Jasnika, panjak povrine 2 619 m2,k.. broj 4 036/2 Jasinka,
putbezoznakepovrine596m2,k..broj4654,Vrti,njivapovrine149m2,
k.. broj 4 786 Trnjak , kue izgrade , povrine 36 m2, k.. broj 4 786, Trnjak
dvoritepovrine120m2,k..broj,4787/1Trnjak,njivapovrine173m2,k..
broj4787/1Trnjak,umapovrine34m2,k..broj4822Trnjak,Donjadamija
povrine444m2,k..broj4823GradiliteDonjadamija,povrine356m2,k.,.
broj 5594, Doborovaa, panjka povrine 1 408 m2, k.. broj 7 150, Vei dio
Maleluke,njivapovrine3203m2,k..broj7158,MalidioMaleLuke,njiva,
povrine1069m2,ik.,.broj7380,Toinabara,livada,povrine4816m2.

Strukturavakufaovedamijepokulturiilipotesu1izgledaovako:
- Damija sa 444 m2 . Damija je izgraena 1756 godine sredstvima
dematlija.
Haremdamije356m2
Njiva27720m2
MezarjeRajinovac3617m2
- Put596m2,
- Imamskakuasadvoritem156m2,
- uma34m2.
- Zemljitepovrine5560m2tanijeparcelak..broj6949/1i2,sa
pravomkoritenjadamijeTrnjeidamijeMiljkovac,popola.
Ovu parcelu je uvakufio Salih kolji Tenjak u sreskom sudu 4 jula
1947 godine, Nad istom je izvrena eksproprijacija od strane Gradske
eksproprijacijone komisije aktom broj ,26/52 , 8 oktobra 1952 godine.
Obzirom da parecela nije privedena namjeni zbog koje je kespropisana u
gruntovnici u praninom postupku smo izbrisali vlasnitvo drave i vratili u
prvobitno stanje, Rjeenjem republike uprave za geodetske i imovinsko
pravneposlove,podrunajedinicaDobojbroj;20/47110/07dana27.07.2010
godine.
Parcela k.. broj 5594 povrine 1 408 m2 je takoe nakon to je
ekspropisana, za to nejmamo podaka o eksproprijaciji, a nije privedena
ekspropisanoj namjeni vraena je u vlasnitvo Rjeenjem broj.09032
637/14, dana 12 06. 2014 godine Republike uprave za geodetske i
imovinskopravneposlovePodrunajedinicaDoboj.

1.3.VakufdamijedemataOraje

VakufdamijedemataOrajejeupisanukaktastarskuoptinuDoboj
i katastarsku optinu Plonik: U katastarskoj optini Plonik imovina je

PotesLivadailipanjakogranienprirodnimgranicamailiogradom.Useoskomsmislu
pojedinenjiverastavljenenaamam.

50

upisanauposjedovnomlistubroj55,oznaenasak..broj1/1Prijedor,njiva2
klasepovrine9321m2,ik..broj1/2Prijedor,njiva2klase,povrine350m2.

U katastarskoj optini Doboj imovina je upisan u posjedovni list broj

2228/2oznaenasak..broj2359,Glavicauma,povrine1862m2,k..brop
, 2 360 Glavica njiva, povrine 582 m2, k.. broj 2361, Glavica , panjak
povrine542m2,k..broj,2362,Glavica,vonjakpovrine532m2,k..broj2
363,Glavica,panjakpovrine1063m2,k.,.brojGlavica,groblje,povrine
722m2,k.2365,Glavicalivada,povrine481m2,k..broj2367/3,Glavica
njiva74m2,k..broj2369,Glavicanjiva,povrine803m2,k..broj2370/1
Glavicauma,povrine15214m2,k.broj2370/2Glavicapanjak,povrine
513 m2, k.. broj 2 37, Glavica panjak, povrine 351 m2, k.. 2 372, Glavica
panjak,povrine802m2,k..broj2373,Glavicapanjak,povrine562m2,k..
broj2375/2,Glavicanjiva,povrine573m2,k..broj2476/1Zarifovakanjiva,
povrine 549 m2, k.. broj 2 479/1 Donji mekteb 45 m2, k.. broj 2 480 ,
Orajeuma,povrine221m2,k..2481/1Oraje,damija,povrine128m2,
Haremdamije343m1,k..broj6249/1Mekteboraje,njiva,povrine91m2
i6249/2Mekteborajenjiva2m2.

Vakuf ove damije je uveao Vakif , Hadimuji Muhamed sin Mehe iz

Doboja ,dana,15.12. 2010 godine , Ugovorom o poklonu nekretnina ,
OPU:1001/2010,kojimsevakufiparcelaoznaenasak..broj 2495/1zvana
Do, njiva 5 klase povrine 1 151 m2 i k.. broj 2 495/1 Do njiva 6 klase,
povrine1322m2k.o.Doboj.
Strukturavakufaovedamijepokulturiilipotesuizgledaovako:
- Imamska kua sa zajednikim dvoritem i haremom damije
povrine471m
- Damijapovrine93m2,izgraena1978godine
Groblje722m2
- Njiva19056m2
- uma17297m2,
Stadionmalihsportova700m2
1.4.VakufdamijedemataGrapska
VakufovedamijeukatastarskojoptiniGrapskaGornjajebioupisan
u posjedovne listove 296 i 297.U meuvremenu je vreno spajanje pa je
imovina sa posjedovnog lista broj 297 preneena na posjedovni list broj 296
katastarska optinaGrapskaGornja,nakojemsuupisane nekretnineito:k..
broj 467 Njiva povrine 2 730 m2 , k..,broj 468 Njiva dvorite 807 m2 , i
imaskakua,povrine136m2,k..broj240NjivaPajdakovaa,5klsepovrine
1153m2k..broj241NjivaPajdakovaa3i5klasepovrine12302 m2,k..
borj 444/1 Njiva , Groblje 6 klase povrine 2 495 m2, k.. broj 462, Njiva
Groblje5klasepovrine1616m2,k.774,NjivaVrbica4klase,povrine4392
m2 , k.. broj 1 115, Njiva Poljive, povrine 1 664 m2, k.. broj 1 116, Luka ,
Grobljepovrine6060m 2,k..broj1116/1Damijapovrine160m2 ,k..1
117 Vonjak Luka, 3 klase, povrine 3 508 m2, k.. broj 1978 Put bez oznake
povrine185m2ik..broj1979NjivaGroblje7klasepovrine2914m2.

51

UkatatarskojoptiniGrapskaDornja uvakufilaje vakif TursiRamiza

(roeno Husakovi ) ki saliha iz Modrie parcelu oznaenu sa k.. broj 122
zvana, polojac njiva 4 i 5 klase povrine 4 299 m2. Nad istom je izvrena
eksproprijacija, utvren opoti interes za potrebu izgradnje raskrnice na
koridoru 5 C te odcijepljeno 8 m2 Poslije cijepanja ova parcela je ukupne
povriune4291m2
UkatastarskojoptinKostajnicaimaimovinuoznaenusaK..broj70,
njivaSredelj2i3klase povrine3 344m2.Ovaparcelajeizlaganapoosnovu
novog Zakona o premjeru i katastru te je ista upisana, osim u posjed i u
vlasnitvo,MedlisaislamskezajedniceDobojvakufdamijeGrapska.
StrukturavakufadamijedemataGrapskapokulturiilipotesuizgleda
ovako:
Kua72m2
Dvorite564m2
Damijnapovrine160m2,izgraena1934g.
Putbezoznake185m2
Njivapovrine29344m2
Grobljepovrine17477m2
1.5.VakufdamijedemataSvjetlia

Vakuf damije demata Svjetlia je u katastarskoj optini Svjetlia

upisan u posjedovni list broj 73/0 i to ; k.., borj 157, uma zvana Baica 4
klasepovrine790m2,k..borj169,njivaBaica,7klase,povrine2500m 2,k.
.,broj484/1Mejtef35m2 ,njiva6klase,povrine1604m2,k..,broj528/3
njivaSelite,povrine776m2ik..broj604Grobljepovrine390m2.

StrukturavakufadamijedemataSvjetliapokulturiilipotesuizgleda
ovako:
uma790m2
Njiva4880m2
Groblje390m2
- Mejtef35m2,kojijeizgraen14.05.1913godine
- UtokujegradnjadamijeuSvjetliojkojajeprovedenanamjenina
k..broj528/3njivaSelitepovrine150m2
- Haremdamije580m2.

1.6.VakufdamijedemataPlaneMakljenovac

Vakuf damije demata Plane Makljenovac upisan je u katastarskoj

optini Makljenovac u posjedovnom listu broj 173 i to: k.. broj 194 Damija
188m2 teharem892 m2,k..broj1141grobljeMezarlukpovrine371m 2,
k.. broj 1 142, njiva Mezarluk 5 klase povrine 572 m2 , k.. bropj 1 144
grobljePrisoje,povrine211m2,k..broj1146/1grobljePrisojepovrine1
278m2,k..broj1146/2njivaPrisojegroblje6klase,povrine1274m2,k..
1 206 , uma Dolina, povrine 431 m2, k.. broj 1 207, njiva Dolina, 7 klase,

52

povrine 2 874 m2, i uma Dolina, 7 klase povrine 180 m2, i k.. 1 208 ,
panjakDolina4klase,povrine280m2.
Struktura vakufa damije demata Plane Makljenovac po kulturi ili
potesuizgledaovako.
- Damija188m2izgraena1983godine
Haremdamije892m2
Groblje1857m2
Njive5000m2
- uma611m2
Kodovogdemataimamoprimjerkakonetrebaraditi.Naimedematje
kupio neposredno do damije parcelu povrine oko 900 m 2 sklopio nekakav
interniugovrinikadanijedo sada pokuodaparceluprevedeu vlasnitvoi
posjedunatointervencijiodstraneMedlisaislamskezajedniceDoboj.
1.7.VakufdamijedemataSjenina

VakufdamijedemataSjeninajeupisanukatastarskojoptiniSjenina
u posjedovni list broj 242, koji je nasatao objedinjavanjem prethodna dva
posjedovnalista;242/3i243/1,oznaensa:
k..broj116Groblje,povrine3575m2izgrade63m2 ,k..broj513,vonjak
zvani Baa 4 klase, povrine 5 365 m2 , k.. broj 739 Njiva zvana Paluak 5
klase, povrine 7 764 m2 , k.. broj 1 627 /4 njiva zvana Poljice, 6 klase,
povrine369m2,k..broj406/1,njivazvanBaaImira6klase,povrine3
121 m2 , k.. broj 406/5, put bez oznake Baa Imira, povrine 271 m2 , k..
broj455dvoritezvanaNjivica,novadamija,povrine500m 2,k..broj455/1
kuaizgrada,povrine287
m2,injiva6klasepovrine2059m2,k..broj492/1,Staradamijaigroblje1
710m2
k.. broj 494 , baa Groblje povrine 410 m 2 ,k.. broj 1425 Trnjak Groblje,
povrine1430m2,k..broj1447groblje,povrine2665m2.

StrukrturavakufadamijeSjeninapokulturiilipotesuizgledaovako_
- Njiva2484m2
Zgrada70m2
- Dvorite797m2,
Groblje7521m2
- Staradamija82m2izgraena1930godine
- Novadamija500m2,izgraena2008godine
- Harem287m2,
1.8.VakufdamijedemataPridjel
VakufdamijedemataPridjelupisanjeukatastarskojoptiniPridjelu
popsjedovnomlistubroj202.Obziromdajeovakkatasterskaoptinaizloena
prema Zakonu o premjeru i katastru nekretnina iz 1984 godine, katastarske
estice su identine u katastarskom operatu i u gruntovnici. to bi se
dananjimargonomkazaloistesu.

53

Vakuf se sastoji od nepokretne imovine oznaene sa. k.. broj 746,

zvnanaJelifanka,njiva7klasepovrine3938m2,dvoritre,povrine,482m2
, i stambeni objekat , povrine 18 m2 , k.. 1 251, Krevina, njiva 6 klase,
povrine1099m2,k..broj1270nijiva5klae,povrine1099m2,k..broj1
283,Baa,vonjak2klase,povrine497m2,dvorite500m2,stambeniobjekat
povrine58m2k..broj1299/1Selite,nekategorisaniput,povrine413m 2
,k..broj1299/3,Selite,Groblje,povrine3753m2,k.broj1315/1Harem
damija,povrine125m2, haremdamijepovrinne ,1342m2,k..broj1636,
Polje,njiva3klase,povrine2390m 2,,k..broj1719,Topolica,njiva2klase,
povrine,2645m2k..broj2004Njivica,njiva5klase,povrine1066m2ik..
broj,2089Baica,livada4klaee,povrine1478m2.

Struktura vakufa damije demata Pridjel po kulturi ili potesu

izgledaovako.
Nekategorisaniput413m2
- Imamskistan58m2,
Dvorite1000m2
- Damija125m2izgraena,1905godine
Harem1342m2
Groblje3753m2
- Nnjiva15367m2.
-
1.9.VakufdamijedemataevarlijePotoani
Vakuf damije demata Potoani evarlije je upisan i katastarske
optineevarlijeiPotoani.Ukatastarskojoptinievarlije,vakuf,imovinaja
upisanauposjedovnilistbroj254,asastojiseodnekretninaoznaenihsa:k..
broj1246i1246/1,Majstovrovkadvorite159m2,izgradavjerskezajednice
42 m 2 , k.. 1 247 , Majstorovka, njiva 5 klase, povrine 567 m2, k.. 1 656,
Selite,njiva5klase,povrine2238m2,njiva7klase,povrine2536m2,k..
broj1720/2,Jelah,harem,povrine272m2,Zgradadamija,povrine193m
2,ipomonazgrada,abdesthana,15m2,k..broj1722,Jelah,livada3klase,
povrine2258m2,ik..broj1725/2,Jelah,haremmekteba,povrine32m 2i
mektebpovrine35m2.

UkatastarskojoptiniPotoaniimovina,vakufjeupisanauposjedovni
listbroj187asastojiseodnekretninaoznaenihsa:k..broj35Doi,vonjak
3klase,povrine1473m2,ik..broj,425,Paluak,Livada 3klase,povrine
1009m2 ,stambeniobjekatpovrine75m2. Uposjedovnomlistubroj388/2
jeupisanaimovinaoznaenasak..broj303/1,Luica,njiva6klase,povrine3
304 m 2, k.. broj 303/2 Luica, panjak 2 klase, povrine 1 242 m 2, vakif ,
AhmetoviAzizsinRede.k.,.broj.301,Luica,njiva4klasepovrine719m2,
ik..broj302,Luiica,vonjak3klase,povrine1464m 2.VakifAhmetovi
OmersinMustafe.
Struktura vakufa damije demata evarlije Potoani po potesu ili
kulturisastojiseod:
Damija193m2
Harem272m2

54

Abdesthana15m2
Gasulhana35m2,
Dvoritegasulhane32m2,
Mekteb42m2,
Imamskistan75m2,
Vonjak,1473m2,i
Njiva15340m2.

1.10.VakufdamijedemataMiljkovac
Vakuf damije demata Miljkovac upisan je u posjedovni list
katastarske optine Miljkovac i katastarske optine Stanovi. U katastarskoj
optiniMiljkovacupisanajeimovinauposjedovnilistbroj186,asastojiseod;
k..broj348/1Baa,dvorite,povrine208m2,ikuepovrine,54m2,i
pomonazgradapovrine29m2.Ova parcelasenalazisamounaojevidenciji.
IstajeprodataHasiiAlmirusakojimjepotpisankupoprodajniugovoraliga
kupacjonijeproveo.Ostalaimovinajeiuevidencijiiuvlasnitvuasatojise
od , k.. broj , 386 baa njiva 5 klase povrine 303 m2, k.. 443 , ostalo
neplodnozemljite,povrine196m2,k..broj444/1,Torinegroblje,povrine
2213m2,Torine,Staradamija,povrine56m22,Torinegasulhana,povrine
19m2,
k.broj452,Baa,njive5klase,povrine1574m2,k..broj,456/1,Baa,
njiva5klase,povrine1131m2,k.broj873,Bukovacuma4klase,povrine
360 m2, k.. broj 875/1 Bukovac , njiva 6 klase, povrine 4 303 m2, k.. broj
463/4 Torine, njiva 6 klase povrine 1 488 m2, na kojo se nalazi damija
povrine 154 m2, i imamski stan, povrine 58 m2 i k.. broj 178/2,3 Opsine
uma5klase,povrine500m2.
U kastarskoj optini stanovu u posjedovni list broj 969 upisana je
imovina oznaena sa , k.. broj 2943/2 Krevina,njiva 7 klase, povrine 996
m2.

Upopsjedovnomlistibroj2230,katastarskeoptineDobojupisanaje
parcelak..broj6949/1i2,povrine5560m2 sapravomkoritenjaTrnjak
damijeuDobojuidamijeMiljkovac,,popola.
Struktura vakufa damije deamta Miljkovac po potesu ili kulturi
izgledaovako;
Stara damija 56 m2 izgraena 1924 godine , zapaljena 1992
godine.4
- Gasulhana19m2.
- Njiva9584m2,
- uma860m2,
2

Staradamijajezapaljenaodstraneagresora16.Jula1992godine,Dnasnanjenimizgorjelim
temeljimapostavljenajeploasanatpisomopostojanjuinainuunitenja.Gaslulhanaidalje
stoji.
3
KupovinuovogvakufajefinansiralaoptinaDoboj2012godineusvrhiizgradnjeputakoji
povezujedvasusjednademataajreiMiljkovac

55

Neplodnozemljite196m2,
Groblje2213m2
Harem29m2
Novadamija154m2,izgraena2007godine
Imamskistan56m2

1.11.VakufdamijedemataSuhoPolje
VakufdamijedemataSuhoPoljeupisanjeukatastarskojoptiniSuho
Poljeuposjedovnomlistubroj115asastojiseodimovineoznaenesa,k.broj
21,Jasenik,njiva2klase,povrine 1350m2,k..broj53,Naginica,njiva2
klase,povrine4194m2,k..broj54,Naginica,njiva1klase,povrine454
m2, k.l broj 55/2, Naginica, nekategorisani put, povrine 210 m 2, k. broj
55/3Naginica,njiva2klase,povrine2941m2,k.p.broj57/2,ibak,njiva2
klase,povrine824m2,k..broj178,Kruik,njiva3klase,povrine561m2,
k.. broj 395, Brdo , njiva 7 klase, povrine 2 048 m2, k.. 590, Potkunica
dvorite,832m2,damija,povrine108m2,imamskistanpovrine56m2,k.
. broj 591/1, Potkunica, livada 1 klase, povrine 1 146 m 2, garaa,.
Povrine 17 m2, k. broj 591/2, Potkunica, njiva 3 klase, povrine 398 m 2, i
k..broj790,Tuk,njiva3klase,povrine626m2.
Struktura vakufa damije demata Suho Polje po potesu ili kulturi
izgledaovako:
- Damija sa haremom 940 m2 (damija 108 m2 harem 832 m2)
izgrasena1967godine.
- Imamskistan56m2,
- Gasulhana17m2,
Nekategorisaniput210m2
- Njiva14542m2,
1.12.Vakufdamijedemataivije
Vakufdamijedemataivijejeupisanukatastarskeoptine,ivije
BukovakeiMalaBukovica.
U katastarskoj optiin ivije Bukovake upisana je imovina u
posjedovnilistbroj80,ito.K.broj317,Bunargroblje,povrine3188m2,k.
broj385Lukedamija,povrine142m2,dvorite693m2,k..broj386Luke
Njiva, 2 klase povrine 276 m2, i k.. broj 387, Luke, njiva, 2 klase, povrine
1182m2.
U katarskoj optini Mala Bukovica ,vakuf, imovina, je upisan u
posjedovnilistbroj96ioznaenasa:.k..broj239,Bara,njiva4klase,povrine
790m2,k.broj240,Bare,dvoritemekteba,povrine175m2,k..broj240/1,
mekteb,povrine55m2,ik..broj356Groblje,mezarluci,
povrine1423m2.
Struktura vakufa damije demata ivije po potesu ili kulturi
izgledaovako:
- Groblje4610m2,
- Njiva2248m2,

56

Damija142m2
Dvoritedamije693m2m
MektebBukovicaMala55m2
DvoritemektebaBukovicaMala175m2.
Imamskistan64m2.

1.13.Vakufdamijedemataajre
Vakuf damije demata ajre upisan je u katastarskoj optini ajre u
posjedovni list broj 68 i oznaen sa: k.. broj 1744 mekteb 57 m2 i dvorite
mekteba58m2,teuposjedovnilistbro321,sanekretninamaoznaenimsa.
k..broj134/1.Groblje,vonjak3klase,povrine8417m2ik..broj134/2
groblje,vonjak3klase,povrine50m2.
Struktura vakufa damije demata ajre po potesu ili kulturi izgleda
ovako:
- Mekteb57m2
Dvortite58m2
Vonjak8347m2
- Damija120m2,izgraena2008godine.
1.14.VakufdamijedemataKotorsko,DornjaMahala
Vakuf damije demata Kotorsko Dornja mahala upisan je u
katastarskeoptineKotorsko,JohovaciOsjeaniGornji.
UkatastarskojoptiniKotorskouposjedovnomlistubroj561,upisana
jeimovinaoznaenasa;k..broj873,Groblje,donjedamije,povrine,793m2,
k..broj873,ZgradaDornjedamije,povrine110m2,k..broj910,Dvorite
imamskog stana, povrine 161 m2, k. broj 910, kua, imamski stan, povrine
59 m2, k., broj 911, Kuite, njiva 4 klase povrine 462 m2, k.. broj 1 037,
Groblje Musalla, panjak 4 klase povrine 2 764 m2, k.. broj 1 038, Groblje
Musalla,panjak4klase,
povrine908m2,k..broj1039grobljeMusalla,panjak4klase,povrine1
500m2,k..broj1044,grobljeMusalla,panjak4klase,povrine3200
m2,k..broj1 047,GrobljeMusalla, panjak 4klase,povrine 3 345m2,k..
broj1 280/1,MaliKamenik,panjak4klase,povrine 1 253 m2,k..broj,1
281, Mali Kamenik panjak 4 klase , povrine 244 m 2, k.. 2 1 283/5, Mali
Kamenik,putbez oznake,povrine12m 2,k..broj1284/5,VakufLuka, put
bezoznake,povrine68m2,k..broj1940,Grozna,putbezoznake,povrine
261m2,k..broj1941Grozna,njiva6klase,povrine2021m 2,k..broj2003
Groblje Musalla, povrine 17 084 m2, k.. broj 2 809 Njivica, njiva 5 klase,
povrine2206m2,k..broj2818,VelikiKamenik,panjak3klase,povrine1
493m2,k..broj2832Musalla,uma3klase,povrine1356m2,, ik..broj2
833Musalla,njiva6klase,povrine4765m2.
4

Naovojparcelijebiomektebkojijezapaljenuagresiji1992godine.Novadamijajeizgraena
naparcelik..broj134/1.

57


UkatastarskojoptiniJohovacuposjedovnomlistubroj345/upisana
jeimovinoznaenasa:k..,broj1703,Zauenica,njiva2klase,povrine2389
m2,injiva4klase,povrine816m2,ik..broj1743,Zauenica,njiva3klase,
povrine1529m2.
U posjedovni list broj 564, upisana je imovina oznaena sa k.. broj 1
173/2Topuz,njiva5klase,povrine3364m2.

UkatastarskojoptiniOsjeaniGornji,upisanajeimovinauposjedovni
listbroj513,oznaenasak..broj,1569Otoka,njiva3klase,povrine2027
m2.

StrukturavakufadamijeKotorsko,DornjaMahalapopotesuilikulturi
izgledaovako;
Njiva34106m2,
- uma1356m2.
- Groblje17877m2,
- Put341m2,
Imamskistan59m2,
- Dvorite161m2,
- Harem161m2
- Damija110m2,izgraena1572godine.
1.15.VakufdamijedemataKotorsko,GornjaMahala
VakufdamijedemataKotorskoGornjaMahalaupisanjeukatastarske
optine;Kotorsko,OsjeaniGornji,iBukovacVranduk.
Uposjedovnomlistubroj561,upisanajeimovinaoznaenasa:k..broj
23, Kuite, njiva 5 klase, povrine 1 383 m2, k.. broj 122,Urija, groblje,
povrine, 3 972 m2, k.. broj 544/1 Harem, dvorite, povrine 176 m2, i
imamskistan70m2,k..broj544/2,Harem,groblje,povrine299m2,
k.. broj, 796 Dam,ija Gornja, groblje, povrine 1 325 m2, Damija i mekteb,
povrine,206m 2,k..broj,1465,Bukovac,njiva1klase,povrine1188m2,
k..broj 1466/1,Bukovac,njiva1klase,povrine3353m 2,k..broj,1828,
Johovac,vonjak2klase,povrine11588m2,k..broj1829,Johovac,njiva4
klase,povrine3276m2injiva5klase,povrine7952m2,k..broj1871,
Johovac, njiva 5 klase, povrine 982 m2, k.. broj 2 020 Groblje Musalla,
groblje , povrine 2 678 m2, k.. broj 2 021, Groblje Musall, uma 4 klase,
povrine979m2,k..broj2022,GrobljeMusalla,njiva6klase,povrine4237
m2ik..broj2023,GrobljeMusalla,uma4klase,povrine805m2.

U katastarskoj optini, Osjeani Gornji, posjedovni list broj 513

upisana je imovina oznaena sa, k.. broj 1 519, Porobika, njiva 3 klase,
povrine7048m2.

U katastartskoj optini BukovacVranduk u posjedovni list broj252

upisanajeimovinaoznaenasa;k..broj205/1,Poloj,njiva2klase,povrine4
468m2,k..broj248,Prijedor,njiva2klase,povrine1663m 2,injiva3klase,
povrine4429m2,tek..broj1358,Bara,njiva4klase,povrine7637m2.

StrukturavakufadamijedemataKotorskoGornjaMahala,popotesu
ilikulturiizgledaovako:

58

Njiva59096m2,
uma1784m2,
Groblje8274m2,
Damijasamektebom206m2,izgraena1571godine,
Imamskistan70m2,idvorite176m2.

Zajednikaimovina,vakufdemataKotorsko,Dornjamahalai
GornjaMahala
UkatastarskojoptiniBuletiuposjedovnomlistubroj371,upisanaje
imovina koju ova dva demata koriste po pola,oznaena sa:k.. broj, 181,
Struica,njiva6klase,povrine3935m2,k..broj182,Struicapanjak4
klase, povrine 464 m2, k..broj 208/1, Struica , panjak 4 klase, povrine 5
909 m2, k.. broj , 208/2, Struica, panjak 4 klase, povrine 11 462 m2, k..
broj 209, Struica, jaruga, povrine 330 m2, k.. broj 210, Struica, panjak 3
klase,povrine1129m2,k..broj,211/1,Kanalpovrine1009m2,k..broj
211/2, Kanal, povrine 100 m2, k.. broj 212/1, Struica, panjak 4 klase,
povrine 19 668 m2, k..broj 212/2, Struica, panjak 4 klase, povrine 3 597
m2,k..broj213/1Struica,njiva5klase,povrine77469m2ik..broj213/2
Struica,njiva5klase,povrine32529m2.
Strukturazajednikogvakufanakoritenjuovadvadematapopotesu
ilikulturiizgledaovako:
- Jaruga330m2,
- Kanal1109m2,
- Njiva156180m2.
1.16.VakufdamijedemataPorjeje
Vakuf damije demata Porjeje je upisan u katastarskoj optini
Porjeje, posjedovni list broj 51, oznaen sa : k.. broj 489, Luka, grob lje,
povrine760m2,k..broj538/2,Jabuikdvorite,povrine426m2,idamija,
povrine80m2,k..broj539/2,putbezoznake,povrine246m2,ik..broj,
539/3Jabuik,njiva6klase,povrine491m2.
Struktgura vakufa demata, damije Porjeje po potesu ili kulturi
izgledaovako:
- Groblje760m2,
- Dvorite426m2,
- Damija80m2,izgraena2014godine
- Putbezoznake246m2,
Njiva491m2.
1.17.VakufdamijedemataSjeninaRijeka
VakufdamijedemataSjeninaRijekaupisanjeukatastarskojoptinin
Sjenina, u posjedovnom listu broj 242 oznaen sa: k.. broj 1 527/30, Livada
zvana Dubrava,4 klase, povrine 1 567 m2, k.. broj 1 527/35 livada, zvana
Dubrava,4klase,povrine1251m2,k..broj1628/7put,povrine140m2,

59

k.. broj 1 628/8 Poljice Dvorite , povrine 804 m 2, Privredna zgrada 71 m2,
k..broj1686,Grebljeuma4klasepovrine2736m2 ,k..1691njivazvana
Meraja, 6 klase,povrine 3 532 m2,k.. broj 1 712 , panjak zvani Meraja, 4
klase,povrine565m2ik..broj,2001/2i4panjakBrezik,povrine950m2.
Struktura vakufa damije Sjenina Rijeka po potesu ili kulturi izgleda
ovako;
- Njiva7865m2,
- Put140m2,
- Damija71m2,izgraena2004godine
- Dvorite804m2,
Imamskistan64m2
Groblje2736m2

2. Vakufi na podruju politike lopkalne zajednice, opina

Usopora,ZenikodobojskikantonentitetFederacija

2.1.VakufdamijedemtaAlibegovci

Vakuf damije demata Alibegovci, upisan je u posjedovni list broj 79

katastarske optine Alibegovci oznaen sa : k. broj 506, Groblje povrine 1
033m2, k..broj523,Vonjak3klasepovrine1382 2 .k..524,Njiva5klase
povrine149m2ik,.Broj528Damija86m2idvorite338m2

Strukturavakufaovedamijepokulturiilipotesuizgledaovako:
Groblje1033m2
- Njiva,149m2,
Vonjak1531m2
- Damija86m2,
- Harem338m2,izgraena2002godinev
- Imamskistan56m2.

3.Vakufi na podruju politike lokalne zajednice , opina

DobojJug,ZenikoDobojskikanton,entitetFederacija

3.1.VakufdamijedemataMatuzii

Nekretnine, vakuf damije demata Matuzii su upisani u katastarsku

optinuMatuziiopinaDobojJugikatastarskuoptinuKraevokojapripada
opiniTeanj.

U katastarskoj optini Matuzii, vakuf, imaovina je upisana u

posjedovne listove broj 132 i 585.U posjedovnom listu broj 585 upisane su
nekretnine oznaene sa:k.. broj 1947, Gaj, njiva 6 klase, povrine 2 330 m2 i
k..broj1151,Baica,njivapovrine252m2.

Uposjedovnomlistubroj132,upisanesunekretnineoznaene sa,k..
broj, 130/1, bara, njiva 4 klase, povrine 2 600 m2, k.. broj 130 /3, bara,
pristupniput,povrine240m2,k,,broj131,Barica,njiva3klase,povrine2
046m2,k..broj,132/1,Ledinjak,njiva3klase,povrine1537 m2 k..broj

60

133/2Bara,njiva5klase,povrine1200m2,k..broj143/2Krevina,njiva5
klase,povrine2757m2,k..broj223,Bara,livada3klase,povrine1655m2,
k..broj224,Bara,livada 3klase,povrine1895m2,k..broj,228/1Bara,
livada2klase,povrine831m2,k..broj,228/11,Bara,livada2klase,povrine
1906m25,k..broj542/1.Njivaic,njiva3klase,povrine4873m 2,k..broj
542/2,Njivica,njiva3klase,popvrine113m2,k..broj542/3,Njivica,njiva,
put bez oznake, povrine 160 m2, k.. 594/2 Brezik, uma 4 klase, povrine
541m2,k..broj595/2,Brezik,njiva7 klase,povrine 956 m 2,k..broj989,
Smrekik,uma4klase,povrine1072m2,k..broj1088/1Groblje,povrine7
390m2,k..broj,1089,Groblje,vonjak2klase,povrine892m 2.k..broj1
152Harem,dvoritepovine,623m2,damijaiimaskistan,povrine212m2,
k..broj1153Harem,vonjak3klase,povrine705m2,k..1154Harem,put
bezoznake,povrine220m2,k..broj1155,Baa,vonjak2klase,povrine1
310m2,k..broj1525,MraviiMatuzii,putbezoznake,povrine125m2,k..
broj1033/3Gorblje,povrine79m2,ik.,.broj1031Peraslika,groblje736
m2.

Na podruju opine Teanj u katastarskoj optini Kraevo , posjedovni

listbroj1017 6upisanesunekretnineoznaenesak..broj153/1,Jariie,
livada3 klasse, povrine 5 203 m2, k.. broj 153/1 Jariie, livada 5 klase,
povrine5346m2,ik..broj153/2,Jariie,njiva4klase,povrine4395m2.
StrukturavakufadamijedemataMatuziipopotesuikuluriizglerda
ovako:

Njiva42712m2,

uma1613m2,

Groblje8205m2,

Putbezoznaka745m2,

Harem623m2

Imamskistan72m2,
DamijaSalihija140m2,izgraena1940godine
Kuwajtsakdamija283m2,izgraena2013godine
3.2.VakufdamijedemataMravii

VakufdamijedemataMraviiupisanjeukatastarskojoptiniMravii
posjedovnilistbroj112oznaensa;k..broj667/3Jakitovac,njiva5klase,

Ova parcela je napadnuta 1 997 godine od strane tadanjeg rukovodstva opine Doboj Jug na
naindasuizgradili110KWstanicu,trafobezpitanjavlasnika,IslmaskezajedniceuBiH.Tu
imovinusmozatiitlinanaindasmopotpisaliUgovorozamjeninekretninabroj104/01
15477/99,dana26.07.1999godine.Timugovoromdioparcele542/1,uveliiniod1700
m2,oznaenasak..broj542/2zamijenjenjezanekretnineoznaenesak..broj,223i224
ukupnepovrineod3550m2.
6
Ovajposjedovnilistdo2010godinevodiosekaoposjedMIZTeanj,tojebiopogreanupis.
NanadopisidokazivanjeizdatojeRjerenjeodstraneSlubezakatastar,urbanizami
imovinskopravneposloveTeanjkojimseimovinauovomposjedovnomlistuvraaMedlisu
IZDoboj

61

povrine1044m2,Damijabroj2,povrine224m2,Haremdamioje,povrine
76m2,k..brj923Mehtef68m2,Dvoritemehtefa
357 m2, k..broj 1 278/3, Brdo njiva 5 klase, povrine 637 m2, uma 4 klase,
povrine318m2,
k..broj1339/4Njiva,imamskakuapovrine73m 2,dvorite,povrine299
m2,k..broj1358
Baa,njiva5klase,povrine180m2,k..broj1359/1Baa,vonjak3klase,
povrine3667m2,
k.broj1359/2Baaharemdamije,povrine661m2,idamija,povrine110
m2,k..1599Mehtef,kilje,povrine30m2,k..broj1621Grobljepovrine
644m2,ik..broj1087/2,Dubrava,njiva7klase,povrine400m2,mektebu
Bukviku.
StrukturavakufadamijademataMraviipopotesuilikulturi izgleda
ovako:
- Njiva6589m2,
- Groblje464m2,
- uma280m2,
- DamijaI110m2izgraena2002godine
- DamijaII224m2,izgraena2011godine
- Mehtefkilje68m2,izgraen1965godine
- MehtefKrlievii30m2,izgraen1940godine
- MehtefBukvik120m2.Izgraen1970godine
- Haremizgrada433m2.

4. Vakuf na poderuju lokalne politike zajednice, opina

DobojIstok,Tuzlanskikanton,entitetFedracija

4.1.VakufdamijedemataFrkati

Vakuf damije demata Frkati upisna je u kaktastarskoj optini

Klokotnica i katastarskoj optini Lukavica Rijeka. U katastarskoj optini
Klokotnicanekretninesuupisaneukatastarskoknjiniizvadakbroj591i2
058.Ukatastarskoknjinomizvadkubroj591vakufjeoznaensa:k.,.broj,
834,Selie,uma3klase,povrine220m2,k..broj835,Selie,njiva6klase,
povrine 3 797 m2, k.. 1 287/6, Duja, njiva 7 klase, povrine 1 098 m2, k..
broj1287/7,Duja,njiva7klase,povrine1008m2,k..broj1287/8,Duja,
nekategorisaniput,povrine414m2,k..broj,1582/2,Njivica,vonjak3klase,
povrine4372m2,k..broj,1619,Njiva,njiva7klase,povrine1064m2,k..
broj,1637,Baa,njniva7klase,povrine41068m2,k..broj1638,Baa,
njiva3klase,povrine12m2,k..broj1640,Zgrada,imamskistan,povrine
60 m2, i dvorite, povrine 182 m2, k.. broj 1 641, Baa, njiva 4 klase,
povrine210m2,k..broj1643,Baa,njiva7klase,povrine779m2,k,..
broj1928,Gaj,uma4klase,povrine44365m2,k..broj1937/1,Njivakod
damije,damija,povrine92m2,ivonjak1klase,povrine1050m2,k..broj
4549/1 Mejtef, vonjak 4 klase , povrine 431 m2, k.. broj 4 549/2 Mejtef,
vonjak 4 klase, povrine 461 m2, k.. broj 4 549/3, Mejtef, mekteb u

62

Babiima,povrine40m2idvorite,povrine87m2,k..broj,1615/2Njivica,
vonjak 3 klase, povrine 3 039 m2, i groblje povrine 372 m2, k.. broj, 1
616/2,Njivica,uma 4 klase,povrine805 m2,k..broj,1158/1,Grabovi,
njiva5klase,povrine1530m2,njiva6klase,povrine1985m2,njiva7klase,
povrine4107m2,k..broj,1158/2,Grabovi,njiva6klase,povrine408m2,
k.. broj 4 511/2, Njiva, uma 2 klase, povrine 545 m2, i njiva 6 klase,
povrine, 36 m2, k.. broj 4 512/3, Njiva, groblje, povrine 679 m2, k.. broj
4499/2Njiva,uma2klase,povrine562m2,ik..broj4500/2Gaj,uma4
klase, povrine 203 m2. U kaktastarsko knjinom, izvadku broj 2 058
nekretnine su oznaene sa; k.. broj 4 499/2 Njiva, uma 4 klase, povrine 2
186m2,k..broj4500/2Gaj,uma4klase,povrine203m2,k..broj4511/2
Njiva,uma2klase,povrine545m2,Njiva6klase,povrine36m2,ik..broj
4512/3Njiva,groblje,povrine679m2.UkatastarskojoptiniLukavicaRijeka
nekretninesuupisaneuposjedovnilistbroj.533,oznaenesak..broj1769
Njivica,uma3klasepovrine8090m2.

Struktura vakufa damije demata Frkati po potesu ili kulturi izgleda

ovako:
- uma16028m2,
- Njiva17126m2,
- Vonjak9365m2,
- Put414m2,
- Groblje1730m2,
- Imamskistan60m2,
- Damija92m2,izgraena1934godine
- MektebBabii40m2,
- Dvorite269m2.
4.2.VakufdamijedemataStaniRijeka

VakufdamijedemataStaniRijekavodiseudvijepolitikeoptine,
Doboj i Doboj Istok7, u dva ista posjedovna lista broj, 237 K.O. Stani Rijeka,
oznaensa. k..broj,321,Baa,vonjak3klase,povrine1 185m2,k..broj
327Baa,dvoritepovrine172m2,njiva5klase,povrine182m2,stambeni
objekat, povrine 56 m2, pomona zgrada, povrine 12 m2, k.. broj 584/2
Smajlovaa, nekategorisani put, povrine 420 m2, k.. broj 585, Smajlovaa,
vonjak 3 klase, povrine 801 m2, k.. broj, 586 Smajlovaa, njiva 6 klase,
povrine12242m2,k..broj607,Baa,njiva7klase,povrine4798m2,k..
broj608,Baa,uma3klase,povrine592m2,k..broj609,Baa,vonjak4
klase, povrine 302 m2, k.. broj 631, Groblje 270 m2, stambeni objekat
povrine 49 m2, pomona zgrada, povrine 63 m2, k. . broj 632, Grobljke,
povrine 730 m2, k.. broj 726, Baa, stambeni objekat, povrine 38 m2,
dvorite,povrine126m2,k..broj795,Grobljeselite,povrine3366m2,k..
7

OvajdeamtjepodijeljenDejtonskimsporazumom1995godine.Jedandiosenalaziupodruju
gradaDoboja,entitet,RepublikaSrpska,adrugidiosenalazinapodrujuoptineDobojIstok,
Tuzlanskikanton,entitetFedracija

63

broj 841, Zabrenice, panjak 5 klase, povrine 245 m2, k.. broj 842/1,
Zabrenica,njiva6klase,povrine8360m2,iuma4klaser,povrine230m2,
k.. broj 873, Rudina, uma 5 klase, povrine 255 m2, k.. broj 874, Groblje
rudina,povrine2084m2,k..broj1423,Zasjeka,njiva6klase,povrine1257
m2,k..broj1627/16,Batva,njiva 7klase,povrine1390 m2,njiva7klase,
povrine 500 m2, uma 4 klase, povrine 953 m2 i k.. broj 1657, Baica,
groblje,povrine779m2.

Struktura vakufa damije demata Stani Rijeka, po potesu ili kulturi

izgledaovako:
- Dvorite172m2,
Imamskistan68m2
- Groblje6953m2,
- uma2030m2,
- Zgradeistan271m2,
- Vonjak2288m2,
- Njiva28974m2,
- Put420m2,
- Staradamija63m2izgraenau17stoljeu
- Novadamija140m2,izgraena2004godine
4.3.VakufdamijedemataBrijesnicaVelika

Vakuf damije demata Briejsnica Velika upisan je u katastarskoj

optiniBrijesnicaVelika,kaktastarskoknjiniuloakbroj241oznaensa:k..
broj973Adica,njiva6klase,povrine958m2,k..broj1073,Adica,vonjak4
klase,povrine342m2,k..broj11/3Adica,uma3klase,povrine362m2,
k..broj439,Bukvii,uma4klase,povrine6131m2,k..broj1057Brdo,
nekategorisani put, povrine 125 m2, k.. broj 1 059 Brdo, njiva 5 klase,
povrine1245m2,k..broj1129Gaj,vonjak2klase,povrine5114m2,k..
broj1157Gaj,njiva6klase,povrine521m2,
k..broj12121/4,Groblje,povrine4552,k..broj1221/5,Selite,vonjak2
klase,povrine1
884m2,k..broj1221/6,Selite,vonjak3klase,povrine1000m2,k..broj1
221/7,vonjka3klase,povrine1000m2,k..broj1221/11Selite,vonjak2
klase, povrine 3 345 m 2, uma 4 klase, povrine 85 m2, k.. broj 1 348,
Mujanovaa,groblje,povrine,811m2,k..broj1515,Groblje,povrine5759
m2, k.. broj 1 516 Groblje, uma 2 klase, povrine 350 m2, k.. broj 1 626/1
Baa, damija, povrine 215 m2, dvorite, povrine 500 m2, njiva 5 klase,
povrine 434 m2, k.. broj 1 626/2, Baa, imamski stan, povrine 71 m2,
pomonazgrada,povrine28m2,dvorite,povrine500m2,ik..broj2030/1
Baa,njiva5klase,povrine912m2,njiva3klase,povrina6815m2,injiva2
klase,popvrine1355m2.

Postoji jo jedna uvakufljena nekretnina, vakifa, Hadi Hasana sin

Mehmeda,izSlavonskog

64

Broda,oznaenasak..broj2098/1,Duganjiva,uma2klase,povrine1319
m2,ik..broj2098/2,Duganjiva,uma2klase,povrine1162m2,kojaese
predatiuposjedIslamskojzajednicinakonsmrtivakifa.

Struktura vakufa damije demata Brijesnica Velika, po potesu ili

kulturiizgledaovako:
- Njiva17087m2,
- Vonjak12770m2,
- uma6928m2,
- Put125m2,
- Groblje1266m2,
Damija215m2izgraena1929godine
- Imamskistanpovrine113m2,
- Dvorite1000m2.
- Pomonezgrade99m2.

4.4.VakufdematadamijePoljeuKlokotnici
Ovaj demat je formiran 06 Decembra 2 004 godine, stoga ima malo
vakufa,kojijeupisanukatastarskojoptiniKlokotnicauposjedovnilistbroj1
975i2058,oznaensa,k..broj4359Ravnica,uma4klase,povrine2186
m2,k..broj3675/4Segedinnjiva2klase,povrine559m 2,k..broj3675/6
Segedin njiva 2 klase, povrine 5 50 m2, k.. broj 3 675/ 453 m2, i 4 kolase,
povrine88m2.
K.. broj 3 675/1 Segedin, nekategorisani put povrine 702 m2,
suvlasnitvo1/2upisanjeuposjedovnilistbroj1975
Struktur vakufa damije demata Polje u Klokotnici po potesu ili
kulturiizgledaovako:
- uma2186m2,
Njiva1658m2
- Mesdid100m2izgraen1998godine.DonacijaKuwajtskevlade.
- Damija380m2,izgraena2009godine
- Put702m2,suvlasnitvo1/2
4.5.VakufdamijedemataAhimbaii
Vakif deamta damije Ahimbaii upisan je u kataystarske optine Lukavica
RijekaiKlokotnica.
UkatastarskojoptinLukavicaRijekaupisanjevakufuposjedovnilistbroj160
,oznaensak..broj1786Nivica,uma3klase,povrine5056m2.
U katastarskoj optin Klokotnica, upisan je u posjedovne listove broj
595 i 2058. U posjedovni list broj 595, upisane su nekretenine, vakuf,
oznaene sa: 50/1 Plandite, uma 4 klase, povrine 7 860 m 2, k.. broj 50/2
Plandite ,njiva 6 klase, povrine 1 460 m2, njiva 7 klase, povrine 580 m2,
vonjak 4 klase, povrine 150 m2, k.. broj 50/3 Plandite, uma 4 klase,
povrine3146m2,k..broj50/5Plandite,uma4klase,povrine115m2,
k.. broj 50/8 Plandite, uma 4 klase, povrine 611 m2, k.. broj 50/7
Plandite,nekategorisaniput,povrine671m2,k..broj51Plandite,uma4

65

klase, povrine 236 m2, k. Broj 52/1 Plandite, uma 4 klase, povrine 350
m2,k..broj52/3Plandite,uma4klase,povrine150m2,k..broj107/4
Dumae,uma2klase,povrine3 650m 2,k..broj107/6Dumae,uma2
klase,povrine2084m2,k..broj386Baa,njiva6klase,povrine1355m2,
njiva 7 klase, povrine 5 257 m2, njiva 8 klase, povrine 4179 m2, k.. broj
456BrdoMalo,vonjak4klase,povrine1528m2,k..broj457BrdoMalo,
njiva7klase,povrine1773m2,k..broj488Baa,imamskistanpovrine77
m2,dvorite,povrine341m2,k..broj489Baa,vonjak1klase,povrine
894m2,k..broj606Damija,povrine77m2,vonjak1klase,povrine1196
m2,k..broj621Baa,groblje,povrine1309m2,k..broj630Baica,panjak
4klase,povrine439m2,k..broj647Doli,njiva5klase,povrine1319m 2,
k..broj648DoliGroblje,povrine568m2,k..broj665Baa,njiva5klase,
povrine 568 m2, k.. broj 578 Groblje 382 m2, i k.. broj 3 372 Salica
panjak5klase,povrine1659m2.
U posjedovni list broj 2058 upisane su nekretnine oznaene sa; k..
broj 455/1 Baica, njiva 7 klase, povrine 4816 m2, k.. broj 726 Njivica ,
groblje,povrine553m2,k..broj727Njivica,njiva5klase,povrine1010m2.
Struktura vakufa damije demata Ahimbaii po potesu ili kulturi
izgledaovako:
- uma23267m2,
- Njiva21950m2,
Vonjak3768m2
- Put671m2,
- Groblje2600m2,
- Dvorite341m2,
Imamskistan77m2
- Damija77m2,izgraena1928godine
- Pomonazgrada40m2.
4.6.VakufdamijedemataHabibovii
Vakuf damije demata Habibovii upisan je u katastarskoj optini
klokotnicauposjedovnelistovebroj;3157,2058i592,

Uposjedovnilistbroj3157upisanesunekretnineoznaenesa,k..broj
,2267/3Gaj,njiva7klase,povrine1045m2,ik..broj2267/2Gaj,njiva7
klase,povrine2706m2.
UPosjedovnomlistubroj2058upisanjevakufoznaensa,k..broj2788/1
Baa,uma4klase,povrine1572m2,k..broj2788/2,Baa,uma4klase,
povrine2000m2,ik..broj2788/3Baa,uma4klase,povrine1497m2.

U posjedovni list broj 592 upisane su nekretnine, vakuf oznaene sa:

k..broj1461Njivice,uma5klase,povrine221m2,k..broj1462Njivice,
njiva7klase,povrine3152m2,k..broj2193/2Selie,mekteb,povrine
70m2,damija,povrine99m2,njiva6klase,povrine357m2,dvorite331
m2, k.. broj 2 221 Imamski stan , povrione 190 m2, k.. broj 2 787/2
Krevinica,njiva6klase,povrine1000m2,k..broj2818,Zgrada,vonjak2
klase,povrine40m2,k..broj2850Baa,stambeniobjekat,povrine73m2,

66

njiva 5 klase, povrine 498 m2, dvorite, povrine 427 m2, k.. broj 3 405
Paluci,uma3klase,povrine392m2,ik..broj3406/1Palici,njiva6klase,
povrine3129m2.

Struktura vakufa demata, damije Habibovii po potesu ili kulturi

izgledaovako,
Njiva12077m2,
- Dvorite758m2,
- uma5682m2,
- Vonjak40m2,
- Imamskistan197m2,
- Mekteb70m2,
- Damija 99 m2, izgraena 1972 godine bez munare. Munara
izgraena1987godine.
4.7.VakufdamijedemataLukavicaRijeka

VakufdamijedeamtaLukavicarijeka,upisanjeukatastarskojoptini
LukavicaRijeka,uposjedovnelistove,broj161i790.

Uposjedovnomlistubroj161upisanesunekretnineoznaenesa;k..
broj85Skatinovac,uma4klase,povrine11090m2,k..broj86Skatinovac,
panjak 5 klase, povrine 7 086 m2, k.. broj 87 Skatinovac , vonjak 6 klase,
povrine1478m2,k..broj88Skatinovac,panjak5klase,povrine1402m 2,
k.. broj 89 Skatinovac , njiva 8 klase, povrine 4 604 m2, k.. broj 291/1
OblikaLuka,njiva4klase,povrine2775m2,k..broj292OblikaLuka,bez
klase,povrina1844m2,k..broj295/5,Bliskaa,njiva5klase,povrine817
m2, k.. broj 560 Kominovi, bez klase, povrina 890 m 2, k.. broj 1019
Balatluci,uma 5 klase, povrine 3 174 m2, k.. broj 1 020Balatluci, panjak 5
klase,povrine11210m2,ik..broj1465Becanj,uma4klase,popvrine12
864m2.

U posjedovnom listu broj 790 upisane su nekretnine oznaene sa: k..

broj490njiva,livada3klase,povrine1074m2,k.,.broj491Njiva,njiva4
klase,povrine1151m2,k..broj1708/3Kose,livada5klase,povrine1874
m2,uma4klase,povrine131m2.

StrukturavakufadematadamijeLukavicaRijekapopotesuilikulturi
izgledaovako.
- Njiva,31993m2,
- uma27259m2,
- Bezklase2734m2,
- Vonjak1478m2,
- Staradamija64m2izgraena1970godine
- Novadamija500m2,izgraena2012godine.
- Imamskistan82m2.
4.8.VakufdamijedemataHadii
Vakuf damije demata Hadii , upisan je ukatastarskoj optini Mala
Brijesnica u posjedovnom listu broj 225 i oznaen je sa: k.. broj 216 Carska

67

Baa,panjak4klase,povrine12518m2,k..broj217CarskaBaa,uma3
klase,povrine6449m2,k..broj573Dolovi,njiva5klase,povrine3456m 2,
k.. broj 700 Baa, vonjak 3 klase, povrine 2 185 m2, k.. broj 710 Baa,
vonjak 4 klase, povrine 1 519 m2, k.. broj 799/1 Njiva, njiva 5 klase,
povrine252m2,
k.. broj 1 143 /2 Brdo, stambeni objekat, povrine 72 m2, njiva 6 klase,
povrine 502 m2, dvorite, povrine 428 m2, k.. broj 1 219/1 Baica,
damijapovrine69m2,k..broj1235/1Gri,njiva6klase,povrine322m2,i
k..broj1298/1Brdo,vonjak3klase,povrine10690m 2,

Struktura vakufadematadamijeHadiipopotesuilikulturiizgleda
ovako:
- Njiva12790m2,
- uma9905m2,
Vonjak3704m2
- Damija69m2,izgraena1936godine
- Imamskistan72m2.
4.9.Vakufdamijedematakrebe

Vakuf damije demata krebe upisan je u katastarskoj optini Mala

Brijesnicauposjedovnimlistovimabroj:225,190i191.

Uposjedovnomlistubroj225upisanesunekretnineoznaenesa: k..
broj1372/1Njiva,damija108m2,dvorite293m2,k..broj1577Njiverak,
panjak 6 klase, povrine 5 988 m2, k.. broj 1578 Njiverak, njiva 7 klase,
povrine3725m2,k..broj1579Njiverak,uma4klase,povrine31680m2,
uma 5 klase, povrine 14 501 m2, k.,. broj 1580 Njiverak panjak 6 klase,
povrine7189m2,k..broj1581Njiverak,panjak6klase,povrine5027m2,
k..broj1582Njiverak,panjak5klase,povrine2742m2,k..broj1583/1
Njiveraknjiva6klase,povrine17490m2,k..broj1583/2Njiverak,vonjak
3klase,povrine1749m2,k..Broj1583/3Njiverak,njiva6klase,povrine1
150m2,ik..broj1595Groblje,njiva5klase,povrine2356m 2.

Uposjedovnomlistubroj1190upisanajenekretninaoznaena sak..
broj1143/1Brdo,njiva6klase,povrine622m2.

Posjedovnom listu broj 1 191 upisana je nekretnina oznaena sa k..

broj1143/7povrine124m2,suvlasnitvo.

Strukturavakufadamijedematakrebepopotesuilikulturiizgleda
ovako:
Njiva48836m2
uma46181m2
- Damija108m2,izgraena1999godine
Dvorite293m2
- Imamskistan75m2.

5.VakufkojijekupioMedlisislamskezajedniceDoboj

68

Medlis islamske zajednice Doboj je kupovao nekretnine, vakuf ,

zemljiteoznaenosak..broj746/4Jelifanka,njiva7klase,povrine3938m2
k. Broj 746/4 Jelifanka, dvorite, povrine 482 m2 i k.. broj 746/4 Jelifanka,
stambeniobjekat,povrine18m2,upisanaukatastarskojoptiniPridjel.
Zatim nekretnine oznaene sa k.. broj 2337 Rajinovac, njiva 5 klase,
povrine2819m2,ik..broj2333/4kuiteKrevine,njiva5klase,povrine
2554m2,upisaneukatastarskojoptinDobojupisaneuposjedovnilistbroj2
232.

Strukturakupljenogvakufapopotesuilikulturiizglerdaovako:
- Njiva9311m2,
- Dvorite482m2i
- Stanbeniobjekat18m2.

Ukupno
139883

Kanal

Jaruga

Neo.z.

Vonjak

gasul.

32953
37932
2425

47802

700
35

69

Abdest.

Mejtef

Stadion

Ku/stan
156
64
72

218

Put
845
596

Zgrade
9

564

185

Dvorite
647

Posl.pr.
99

580

356

Njiva
98696
19056
29344
480

27750

uma
13587
34
17297
790

Damija
150
444
160
150

93

Greblje
25632
3617
17477
390

722

DEMAT
Selimija
Trnjak
Grapska
Svjetlia

Oraje

4
5

BR

Izvori

1.LubenilistSocijalistikeRepublikeBiHbroj22/84
2.www.ezkrs.net
3.wwwkatastar.ba
4.ArhivaMedlisaislamskezajedniceDoboj
5.ArhivaVakufskedirekcijeSarajevo

70

760
80

491

426

2736
71

1033

804

4848

64

2003

246

Porjeje

Alibegovci

140

15

16

8582

8347

57

58

120

ajre

14

67430

70

54171

59

341

322

34106

1356

1784
59096

110

17877

Kotorsko D.

12

206

6274

Kotorsko G.

13

7987

55

64

868

2248

142

4610

ivije

11

15765

17

56

210

832

14542

108

Miljkovac

13167

196

19

56

29

9584

860

210

2213

10
Suho
Polje

17445

1473

35

15

42

75

272

15340

193

evarlije/Po
toani

22058

58

413

2342

15367

125

3753

Pridjel

8548

892

5000

611

188

1857

Plane

71

49312

75

293

26543

3704

75

12790

62632

2734

82

31993

27259

9905

48836

564

69

108

18923

40

70

197

758

12077

5682

99

Habibovii

Hadii

krebe

24

25
Lukavica
R.

26

27

22

48988

77

671

8694

3768

39703

12770

100

113

125

99

17087

6928

215

1266

40
702

21
Brijesnica
V.

1000

1658

2186

380

Klokotnica
P.

341

21915

23267

77

2600

Ahimbaii

23

41379

2288

68

420

271

172

28974

2030

203

6953

Stani R.

20

45124

9365

40

60

414

269

17126

16028

92

1730

Frkati

19

8318

218

433

6589

280

334

464

Mravii

18

54393

72

745

623

42712

1613

423

8205

Matuzii

17

72

11315

1109
1109
1081615

330

1531

330

2930

43286

71

15

617

764

1841

6053

11741

70

2484

489

56

7865

1084

161740

161740

582

7521

Sjenina

29

14447

99

755290

131497

6120

424

Sjenina R.

Suvlasnitvo

Ukupno
116657

30

31

32

9811

18

482

9311

MIZ Doboj

28

Prof.dr.sc.EdinMutapi

UPRAVNOTERITORIJALNOUSTROJSTVODOBOJSKOGKRAJAU
SREDNJEMVIJEKU

Abstarkt:

Autoruovomradudajecjelovitprikazupravnoteritorijalneorganizacije
dobojskogkrajausrednjemvijeku.
Za razliku od stavova tradicionalne historigrafije koji su irok
teritorijalni obuhvat Usore posmatrali kao integracione procese, autor istie da
suupitanjuobrnutidezintegracioniprocesikojisudovodilidoodvajanjanajprije
zemljeSoli,azatimiPodrinja.
Ipak u centru autorovog fokusa jeste grad Doboj i njegova uloga u
medijevalnojbosanskojhistoriji.

Kljunerijei:

Usora,Bosna,Doboj,grad,upa,srednjivijek

ZEMLJEUSORAISOLIPRVISPOMENUHISTORIJSKIM
IZVORIMA

Opepoznato je da u neposrenoj blizini Doboja protie rijeka Usora.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu tokom 19921995. Formirana je i
istoimenaopina.Tako,daunauciestozbunjujuedjelujeda jedanogroman
prostorsrednjovjekovnebosanskedravesenazivaovimimenom.
Takoe, moramo konstatovati da dosadanja nauka uglavnom nije
uspjela da sagleda sloenu vieslojnu strukturu organizovanja medijevalnog
bosanskog drutva. Na taj nain veliki dio naunika nije uspjevao da razbije

73

predrasudeopostojanjuvieorganizacionecjelinenegotojeupa,kaotosu
oblast i zemlja. Tako njihovi vrlo znaajni znaajni rezultati su upadali u
navedenuzamku.
Kao izuzetak, u uoavanju te sloene strukture organizacione sheme
srednjovjekovnog bosanskog drutva moramo istaknuti Pavu Anelia. 1
Meutim, duboko pod uticajem dotadanjih dominantnih naunih stavova, i
ovajvrsninauniknijeuspiodadoedopotpunihrezultata.
Nae analize i detaljna istraivanja politikih odnosa na prostoru
sjeverne Bosne u srednjem vijeku dokazuju da je Usora predstavljala jedno
dosta rasprostranjenu teritorijalnopolitiku jedinicu, u kojoj manje oblasti
SoliPodrinje(Treboti)imajuspecifianstatus.TakoisamoimeUsoraima
triupravnoteritorijalnaznaenja,odnosnosadraja:
a) Usoraupa;
b) Usoraoblastkojajepodijeljenanaupe;
c) proirenaUsorakaozemlja,odnosnovojvodstvo(udionazemlja)sa
sagorenavedenomUsorom(podb)teSoliiPodrinjemusvomsastavu.2

upaUsorainjenaupravnoteritorijalnaorganizacija

Potojetemaovogsimpozijumalokalnogkarakteramiemoseuovom
radu osvrnuti na ovu najmanju organizacionu formu Usore, odnosno
srednjovjekovnuupu.
Ova upa obuhvatala je sliv istoimene rijeke pritoke Bosne, ali i lijevu
stranu rijeke Bosne, sve do ispod Doboja. Upravo na tom podruju manja
planina Krnjin vri razgranienje ove upe od Nenavita. Zatim granica ide
rijekom Lupljanicom, do rijeke Ukrine, koja vri razgranienje na sjeveru,
odnosno na tromei Glakokobake i upe Nenavite. Sa zapadne strane
razgranienje sa Glakom (kobakom) upom inila je rijeka Ukrina, odnosno
njenasastavnicaVelikaUkrina.

PavaoAneli,OusorskimvojvodamaipolitikomstatusuUsoreusrednjemvijeku,Prilozi
institutazaistorijuuSarajevu,brojXIII,1977.;P.Aneli,PostojbinairodDivoaTihoradia,
asopi staroslavenskog instituta, Poseban otisak, br. 2526, Zagreb 1976; P. Aneli,
Ubdikacija oblasti Trebotia i teritorijalnopolitika organizacija Bosanskog podrinja u
srednjem vijeku, Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Arheologija, Nova serija
XXX/XXXI(1975/76),Sarajevo,1977;
2
O svemu tome vie: Edin Mutapi, Usora i Soli uzajamni odnos i granice, Zbornik radova,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, 2011., 261277 (440); Uporediti: P. Aneli, O
usorskimvojvodama,32.

74

Vrbas

Vr
b as

Sav a

Gla

kr in
U

Ukrina

S a va

Modrina

Maglaj

a
Koraj

Srebrenik

Bijeljina

Visori

s na

D. Soli

G. Soli
Spreca

Sapna

Dramein
Gostilja

Kladanj

Birac

Trebotic

Dr
i na

i ca

Krivaja

a
Dri n ja

n
ca

Bosanske srednjovjekovne
zemlje:
USORA, S OLI I PODRINJE
sa njihovi m upama

Go

Bo

nj
Ti

a
re
Sp

Usora Teanj

nja

Posavlje

Nenavite

Sokol

Vr
ba

osu
t

O s
at

Karta br. 1. Bosanske srednjovjekovne zemlje: Usora, Soli i Podrinje

Ve je bilo rijei da navedeni naziv u sebi jasno uva tragove

razgranienja,3 ali u ovom sluaju razgranienja izmeu dvije usorske upe
GlaKoba i upe Usore, a ne izmeu zemlje Usore i D. Krajeva kako je to u
historiografiji,uglavnom,preuzimano.4Sajunestrane,prevojiUzlomcaiBorje
razgraniavajuovajprostorodzemljeBosne.
Napodrujuoveuperazvilosenekolikogradovautvrdameu,kojima,
svakako, dominantnu ulogu imaju Teanj i Doboj. Meutim, srednjovjekovni
tragovi kriju mogunost vrlo ranog osamostaljivanja odreenih podruja kao
feudalnihvlastelinstava.
U tom pravcu treba spomenuti, vjerovatno, dvije omanje upe, vezane
za podruje Modrine i Ukrinice, za koje se jasno kae da se nalaze u Usori
(duabusquesupis[in]VozorascilicetModrinaetChrinchaquodamHenricoac
fratribuseius,ipsorumbaniStephani)5,tepodrujekasnijegvakufa,zakogaA.
Handivrloubjedljivoargumentiradaustvaripredstavljaprostorkojijeranije
bioorganizovankaokatolikaupaKuzmadanja(sv.KuzmaniDamjan).

V.orovi,HistorijaBosne,KnjigaI.,Beograd1940.,,str.116.PozivajuisenaSkaria,onistie
da pe oukr, oukra oznaava isto tako granicu (oba pojma spojena su u nazivu Ukrajina).
Granineupezvalesusekrajikrajina.Toimeodraloseumnogimoblastimasvedodanas.
4
Vidjetipreth.napomenu.;V.Klai,PoviestBosne,Zagreb,1882.,str.21;F.ii,VojvodaHrvoje
VukiHrvatiniinjegovodoba(13501416),Zagreb,1902.,str.5;Mazali,oko,Krailancii
rasprave,GZM,Novaserija,IVV,1949.1950.,str.215242.
5
ThallczyBarabas,CodexdiplomaticuscomitumdeBlagay,MHH,DiplomatariaXXXI,Budapest,
1902.,str.7274.
3

75

Uvrijemeosmanskevladavine,ovajprostorebitiorganizovan udvije
nahije: Teanj i Usoru.6 Naa istraivanja, zasnovana na toponomastikim
tragovima i kasnijim pisanim izvorima, uglavnom pokazuju da se radi o
priblino istom geografskom prostoru. Upravo na prostoru ove upe uz tvrdi
grad Teanj svakako da Doboj sa svojim utvrenjem i podgradom predstavlja
jedno od najjznaajnijih ekonomskih, politikih, a naravno i vojnostratekih
podrujaunutaroveupe.

GRADUTVRDADOBOJ

Podruje ua Usore i Spree u Bosnu, koje uslijed toga predstavlja

izrazitu saobraajnu raskrsnicu u kojoj se sijeku putevi sjever jug i istok
zapadovogadijelaBosne,bilojeodnajstarijihvremenanaseljeno.
Nije sluajno da su na uu Usore pronaeni paleolitski nalazi, inae
vrlorijetkiuBosni.Odtadapadonaihdana,ivotnaovommjestumoeseu
kontinuitetupratiti.29Nijepotrebnoskretatipanjudajeprekoovogpodruja
jo od prethistorije prolazila znaajna putna komunikacija, kao i stari rimski
drum,kojijekoriteniusrednjemvijeku.7
Najraniji centar, jo od prethistorije do antikih vremena, a zatim i
ranog srednjovjekovnog ivota bio je na lokalitetu Crkvina u Makljenovcu,
neposrednokoddananjegDoboja,ubliziniuaUsoreuBosnu,23kmdaleko
od dananje tvrave Doboj.8 Upravo na tom podruju, na vrhu brijega, u
srednjem vijeku izgraena mala drvena crkva koja je, svakako, u narodnoj
tradicijisauvalatragovekrozsamnazivlokaliteta.9
Meutim, uspostavljanjem rimske vlasti, na ovim prostorima dolazi do
izgradnje rimskog kastruma. Rimljani su u I vijeku nove ere sagradili veliki
vojniki logor Castrum. Oblika je pravougaonika, veliine oko 160x135 m,
debljinazidovaoko1,90m,idanassudijelomouvanidooko1,50mvisine.Na
svakom ovalnom uglu ovog ogromnog pravougaonika su kule, a na polovini
svake stranice postoje otvori kapije, koje su, opet, sa obje strane zatiene
kulama.10

A. Handi, Gazi Husrevbegovi vakufi u teanjskoj nahiji u XVI stoljeu, Anali, Gazi Husrev
begovebiblioteke,KnjigaIIIII,Sarajevo,1974.,str.166167.
29 Zdravko Kajmakovi, Stari grad Doboj konzervatorski radovi 1962. Godine, Nae starine,
Godinjak Zavoda za zatitu spomenika kulture S. R. Bosne i Hercegovine, Broj IX, Sarajevo,
1964(dalje:Z.Kajmakovi,StarigradDoboj).,str.45.
7
B.Beli,StariDoboj,str.8.;PetarM.Bogunovi,Izusorskogkrajaiokoline,Sarajevo,1936.,str.
6.
8
Z.Kajmakovi,StarigradDoboj,str.45.
9
Arheolokileksikon,tom2,str.62.
10
B.Beli,StariDoboj,str.79;Arheolokileksikon,tom2, str.64;Usredinivelikogutvrenjaje
zgrada taba,a okoloitavogCastrumajeopkopanirokirovi navedenavodaizstotinjakmetara
udaljenog korita Bosne. itav kompleks je graen od kamenih blokova. U pravcu zapada, preko
irokog rova sa vodom, a u podnoju uzvienja, sagraeno je naselje Canabea. To je, valjda,

76

Meutim,uvremenuojaalogfeudalnogdrutvenogsistema,uXIIXIII
stoljeu,dolazidogradnjenoveutvrdenavrhukupasteglavice.
Iznad dananjeg Doboja u ravnici, na uima Spree i Usore u Bosnu,
srasla sa stijenama kupastog brijega i opkoljena dotrajalim zdanjima stare
arije u neposrednom podnoju, dobojska tvrava, slina ogromnom brodu,
usmjerenomnajug,sapolomljenompalubom,predstavljavizuelnonajizloeniji
spomenik kulture na glavnoj saobraajnici u Bosni onoj koja dolinom
istoimenerijekepovezujenasjeversajugom.Naime,nijedannastarigradne
moesetakodugorazgledatiutokuvonjeeljeznicomilidrumomkaotojeto
sluajkodDoboja.11
NajboljidokazdajegradDobojnastaousrednjemvijeku,itoprijejae
upotrebevatrenogoruja,jestenjegovpoloaj,kojijeimaovrijednostsamouto
vrijeme.imjevatrenoorujepoeloigratisvojuuloguuratovima,Dobojnije
imao vie vanosti kao utvrda, jer ga nadvisuje i ugroava najblii okolini
teren,npr.,kotaKrevine(324)ilitrijangulacionatakaDenkovac(325m),jer
samgradleinavisiniod214m.Jasnojedajeutakvojsituacijinjegovauloga
kao tvrave spala na neznatnu vrijednost, a bila je prije upotrebe vatrenog
oruja prvoklasna. Slian poloaj imaju u Bosni gotovo svi srednjovjekovni
gradovi.12
Doboj je u poetku bio dvorac sa dvije kule. On je tada zauzimao vrh
brijega.Jakaetverougaonakulabila mujeusjeveroistonomuglupovieda
nanjekapijskekuleietverougaonetabijedonje,adruga,istoetverougaona
dononkulabilajenasamomvrhubreuljka.13Otkopavanjemjeustanovljeno
da je donon imao kvadratinu osnovu. Zidovi su bili debeli 175 cm, a strane
spoljaiznosilesu7,20m.Onsenalazinanajistaknutijojtacikameneglavice.
Zbog toga se donon, zajedno sa kompleksom neposredno uz njega
(prostor na kome je danas tabija i ekonomska zgrada), mora smatrati najsta
rijimjezgromstarogaDoboja.Sazapadnestranedononanaeno jenadubini
od 30 cm nekoliko kamenih stepenica. Ulaz u donon nalazio se, znai, na toj
strani. Utvrda je posjedovala dvije atrnje (cisterne za vodu), jednu manju u
podrumudononaidrugu,veu,ublizinistepenica,salijevestrane.Smatrase
dajeprvastarija,adrugaseveezapolovinuXVstoljea.
Odunutranjearhiktetkturetrebajoistaijunukulukojasedatirau
osmanskiperiod,uostalom,kaoiglavnatabija.Zidovitvravesuuvienavrata
popravljani.14Ulazugradbiojenamjestugdjesedanasuzlazistepenicamaod
kapijske kule na citadelu. Njih su kasnije Turci izgradili od kamena, a
Austrijanci popravljali betonom. Prvobitno su bile od drveta i mogle su se u
nemirnavremenauklonitiizamijenitiljestvama,aovelakouzdiinabedem.
najstarijenaseljegradskogtipaunaimoblastima,jerjeistovremenoCastrumu.Najkasnijarimska
gradnjanaovommjestupotieizIV,odnosnoVstoljea.
11
Z.Kajmakovi,StarigradDoboj,str.45.
12
oko Mazali, Vinac i Doboj, GZM u Sarajevu, Nova serija, Arheologija, sveska XIII, Sarajvo,
1958.,(dalje:.Mazali,VinaciDoboj),str.237.
13
.Mazali,VinaciDoboj,str.237238.
14
Z.Kajmakovi,StarigradDoboj,str.5161.;

77

Prilazgradubiojekaoidanassistonestrane,podnu,junogbedema.
Takavgradiimaojeopsegodoko165m,sapovrinomodoko1400m2.15
Ipak,nesmijemosmetnutisumadajedobojskatvravabilanacentru
komunikacijskih pravaca. Tako, ispred njenog ulaza drum se razdvaja, pa je
stvorenoraskre,grananjeputnihpravacaodovogizdolineBosneudvanova
puta,udolinuUsoreidolinuSpree(uoblastSoli).16
Poetkom XV stoljea, tj. 1415. godine, imamo prvi pomen tvrave
Doboj.17
Naime, dubrovaki obavjetajci iz Bosne su obavijstili svoju opinu o
stanju u Bosni, odnosno kretanju osmanskih i ugarskih formacija. Upravo ta
obavjetenjaDubrovaniprosljeujukraljuSigismundu(dominoimperatori).
Ujednomtakvomobavjetenju,upuenom28.juna1415.godine,spominjuse
Iohannes de Conhara (Ivan Konjara) cum multis gentibus serenitatis
vestre appulerat in Uxora subtus castrum Dobui, qui, ut fertur, venit
versusBosnam.18
Prema tome, oni su, prema navedenim pijunskim obavjetenjaima, u
tom trenutku logorovali u gradskom podgrau (trgu) Doboja. Navedeni
podatak je znaajan jer ukazuje da se pored utvrde razvijalo i gradsko
podgrae,ukomesu,uostalom,boravilivojnicipredvoeniIvanomKonjarom.
U nauci postoji miljenje da se radi o naselju na mjestu dananje
starearijeuDoboju.19
Upravo ovaj podatak, da se ugarske snage nalaze u Doboju i skoranje
zarobljavanja znamenitih ugarskih vojskovoa Ivana Morovikog, Ivana Gare i
Pavla upora u osmansko zarobljenitvo uvjetovali su da se u historigrafiji
presudnabitkausukobuMaarasaujedinjenimbosanskoosmanskimsnagama
uljeto1415.godinesmjestikodDoboja.20
15

.Mazali,VinaciDoboj,str.238.
B.Beli,StariDoboj,Osnovniputnipravacjesasedla(prevoja)opetsilaziopanastavljaokroz
dolinu Bosne i povijanjem stizao do starih antikih fortifikacija i obala Usore kod ua. Tu je,
svakako,postojalastaraskelaisiguranprelaz.Drugijeputnipravacodraskranasedlu(prevoju)
ispred kapije tvrave iao na greben visije iznad Doboja i vodio ka dolini Usore, do mjesta
udaljenog od ua oko 3 km. Tu, u rijenom koritu, postoji pliak zvani Bogaz, gde je ak i u
vrijeme visokih vodostaja rijeku mogue pregaziti. Postojanje tih pliaka, gdje je rijeno dno
kamen cjelac, koristio je ovjek od najstarije prolosti i na brojnim velikim magistralnim
drumovima. U naim danima oni su samo pomoni prelazi u lokalnom saobraaju, to je sluaj i
kodnekadatakoznaajnogBogazanaUsori.
17
H.Kreevljakovi,Staribosanskigradovi,str.21.
18
J.GelcichL.Thallczy,DiplomatariumrelationumReipublicaeRagusanaecumregnoHungariae,
RaguzasMagyarorszgsszektterseinekoklevltra,MagyarTudomnyosAkadmia,Budapest,
1887, str. 249250; E. Fermendin, Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum
documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752), Zagreb, 1892 str. 101. Fermendin
ovajdokumentdonosiuskraenojverziji.
19
Z.Kajmakovi,StarigradDoboj,str.45.
20
V.orovi,HistorijaBosne,KnjigaI.,str.416;F.ii,VojvodaHrvojeVukiHrvatiniinjegovo
doba (13501416), str. 233235; P. okovi, Susret sa zagubljenom povijeu, podruje Bosanske
Gradikeurazvijenomsrednjemvijeku,Zagreb,2001.,str.84.
16

78

Meutim, jedan podatak iz 1416. godine quod dictus Frank de Gyula

contraTurcasexercituansinRegnoBosniaeinprouinciaLastacaptusesset21,
presudno je uticao da odreeni historiari navedenu bitku svrstaju u dolinu
Lave.22 Iako je vrlo teko konstatovati da se bitka odigrala kod Doboja i
navedenipodatakdajeFrankdeGyularatovaoprotivOsmanlija inprouincia
Lasta, ne ini se kao siguran pokazatelj da se ba tu odigrala glavna bitka, u
svakomsluaju,argumentisusnanijinegokadajeupitanjuDoboj.
Svakakodaposlijegorepomenutebitkedolazidojednogdefanzivnijeg
stava ugarske drave kada su u pitanju prilike u Bosni, odnosno Usori. Tako
Doboj,svedoosmanskihosvajanja,ostajeusastavusrednjovjekovnebosanske
drave.
Meutim, 1463. godine, kada su Osmanlije osvojili Bosnu vjerovatno
pod njihovu indirektnu kontrolu doao i Doboj. Takav zakljuak izvodimo
prvenstvenousljedinjenicedajeDobojjedanodestgradovatzv.Obnovljenog
bosanskog kraljevstva (14651476) pod indirektnom osmanskom
jurisdikcijom.23
Ovakav zakljuak dugujemo prije svega, podatku iz naknadnih biljeki
defteraiz14681469gdjeje10.septembra1477.godineevidentirantimarod
3.985akiknezaJovainaitimarod2.555akiStjepana,kojisupredaliDoboj.24
RezultattogajespominjanjeDobojaumirovnomugovoruiz1503.godinekao
osmanskogteritorija.25Informacijaizfebruaruistegodinegovoridajenaelu
dobojskeposadedizdarMustafaga.26
Doboj je, najvjerovatnije, na poetku pripadao Maglajskoj nahiji, ali,
uvrivanjemosmanskogsistema naovomprostoru,formirase1516.godine
Fejr,Codexdiplomaticus/X/5,str.670671.
PrvijeLavukaopopritebitkeubiciraoVj.Klai,ionsmatradaseonaodigrala10.VIII1415.
Premamiljenjuistogautora,najprijejebilookrajauUsori,tomstarombojituizmeuUgarske
Bosne; tu je bosanski vojvoda Dubravi morao ugarskohrvatskim vojvodama predati svoju
utvrdu Kova, samo da iznese ivu glavu. (Vj. Klai, Povijest Hrvata, knjiga III, str. 9091; Tim
problemomsekasnijenetoiscrpnijepozabavioS.irkovi(Dvegodinebosanskeistorije(1414
1415), Istorijski glasnik, Organ istorijskog drutva NR Srbije, broj 34, Beograd, 1953. (dalje: S.
irkovi,Dvegodine),str.2938 kojijesmatraodasebitkaodigralauprvojpolovinijula1415.
godine.Unavedenomradujesamokonstatovaodaseonaodigralajunije(str.33,nap.34),dabi
kasnijeistusmjestiotakoeudolinuLave(Istorijasrednjovjekovnebosanskedrave,str.242
243),aliudrugojpolovinijula.irkovievudatacijuiz1953.godineprihvaaiD.Lovrenovi,Na
klizitupovijesti,str.198.
23
A. Handi, Nahija Brod krajem XV i poetkom XVI vijeka, Radovi sa simpozijuma
SrednjovjekovnaBosnaievropskakultura,IzdanjamuzejagradaZenice,Zenica,1973.,str.385
386.
24
A.Handi,NahijaBrod,str.385.
25
H.abanovi.Bosanskipaaluk,Postanakiupravnapodjela,Svjetlost,Sarajevo,1982.,str.55.;
JosephVonHammer,HistorijaTurskog/Osmanskog/carstva,Zagreb,1979.,knjigaI,str.273274:
Lj.Thalloczy,Povijest,(banovine,gradaivaroi)Jajca14501572,Zagreb,1916.(prevod
Milanpl.uffllay),str.150.
26
H.Kreevljakovi,Staribosanskigradovi,Starinebr.1,Zavodzazatituspomenikakulture,Nae
starine,GodinjakzemaljskogzavodazazatituspomenikakultureiprirodnihrijetkostiNRBosne
iHercegovine,br.I,Sarajevo,1953.,str.21.
21
22

79

nahija Usora ili Teanj, koja se do 1535. godine protezala lijevom stranom
Bosne sve do Dobora, tako da se u njoj nalazio i grad Doboj. Pripadala je
BrodskomkadilukusvedodrugepolovineXVIst.,kadaje(netoposlije1566.)
osnovanTeanjskikadiluk.27
Nakraju,moesereisljedee:nahijaTeanjobuhvatalaje1604.godine
cijeliprostorporijejarijekeUsore,donjenogutokaurijekuBosnukodDoboja.
Meutim,najprijejenajednomdijelutogprostora,tj.nameuprostoruizmeu
rjeicaVelikeUsoreiMaleUsore,bilaformiranamala,iskljuivovlakanahija,
nazivana nahija Usora, koja se u turskim izvorima spominje od 1516. godine,
dokjeprostranaTeanjskanahijaformirananetokasnije.28

REZIME

Procesi dezintegracije srednjeovjekovne bosanske drave dovode do

trostrukogupravnoteritorijalnogorganizovanjaupravnoteritorijalnihcjelina
podnazivomUsora:
d) Usoraupa(upodrujuistoimenerijeke);
e) Usoraoblastkojajepodijeljenanaupe;
f) proirenaUsorakaozemlja,odnosnovojvodstvo(udionazemlja)sa
sagorenavedenomUsorom(podb)teSoliiPodrinjemusvomsastavu.
U ovom radu je obraen ovaj najnii oblik organizovanja a to je upa
UsoragdjesugradoviTeanjiDobojpredstavljalinajznaajnijeurbanecentre.
Takoer se ukazuje na prvi spomen Doboja u dokumentima, onaj iz
1415.godine.

27

H.abanovi,Bosanskipaaluk,str.150.
A.Handi,OnekimkulturnohistorijskimosobenostimaTeanjskeNahijeuXVIstoljeu,Studijeo
Bosnihistorijskipriloziizosmanskoturskogperioda,Istanbul,1994.,str.15.

28

80

mr.sc.NusretKujrakovi

ProraunvakufauDobojuza1889.i1913.godinu

Saetak

1.Uvod

Ovaj rad je fokusiran na proraun vakufa u Doboju za 1889. i 1913.

godinu. Poslovanje vakufa u ove dvije godine bilo je pozitivno i bez gubitaka.
Obraenisuproraunisljedeihvakufa:Sukijedamije,Sukijemekteba,Trnjak
damije,damijeuGornjemiDonjemKotorskom,damijeuGrapskoj,damije
u Klokotnici, mekteba u Gornjoj i Donjoj Brijesnici, damije u Brijesnici, vakuf
Medrese i damije u Stani Rijeci. Doboj u tom vremenu nije bio vakufsko
povjerenstvo, ve su njegovi navedeni vakufi i demati bili administrativno u
okviruvakufskihpovjerenstavauTenju,DerventiiGraanici.Dobojjetadabio
politikaispostavasrezaTeanj.

Kljunerijei:vakuf,proraun,Doboj,prihod,rashod,forinte

Istraivanje islamske tradicije i vjerske batine bonjakog naroda u

Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme poprima ire razmjere i privlai sve
vei broj istraivaa, to u prethodnom razdoblju nije bio sluaj. Shodno ovoj
pozitivnoj tendenciji nastao je i ovaj rad koji obrauje proraune vakufa u
Doboju za 1889. i 1913. godinu. Spomenuti prorauni vakufa metodoloki su
koncipirani tako da daju jasan pregled svih prihoda i rashoda vakufa u
forintama kao tadanjem platenom sredstvu. Treba napomenuti da je u tom
vremenuDobojbiosamopolitikaispostavasrezaTeanjidanijebiovakufsko
povjerenstvo/ odbor/medlis, to e postati u kasnijem razdoblju. Njegovi
dematisasvojimvakufimabilisuusastavutrivakufskapovjerenstvaitokako
slijedi: Sukija damija1, Trnjak damija i Sukija mekteb u okviru Vakufskog
povjerenstva u Tenju, damije u Gornjem i Donjem Kotorskom u okviru
VakufskogpovjerenstvauDerventiidamijeuGrapskoj,Klokotnici,Brijesnicii
Stani Rijeci te mektebi u Donjoj i Gornjoj Brijesnici u sastavu Vakufskog
povjerenstva u Graanici. Prvenstveni cilj ovog rada jeste prikaz poslovanja
vakufa u navedenim godinama i ne bavi se historijatom nastanka i razvoja
pojedinih vakufa niti historijatom demata, damija i mekteba. U radu su
1

RadiseodananjojSelmiji,odnosnoSukije/arijskojdamiji.

81

koriteninazivivakufakakosunavedeniuproraunu.Radobraujeukupno12
vakufa

2.Proraunvakufaza1889.godinu

2.1.VakufSukijedamije

2.2.VakufSukijemekteba

2.3.VakufTrnjakdamije

2.4.VakufdamijeGornjeKotorsko

2.5.VakufdamijeDonjeKotorsko

2.6.VakufdamijeuGrapskoj

Prihodiovogvakufaostvarivanisuodkirijeza2duana,dohotkaod3
njive i murabehe 10% od glavnice u iznosu od 760 forinti. Rashodi ili
murtezika2: plae imama i mujezina i popravak vakufskih zgrada. Uprava:
mutevelije Mula Hasan Mahmadovi i Mula Hasan Mujakovi. Godinji prihod
98,godinjirashod98forinti.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su dohotkom od 3 njive i murabehe

10%odglavniceuiznosuod380forinti.Rashodiilimurtezika:plaaimama.
Uprava:mutevelijaMulaHasanMujakovi.Godinjiprihod58,godinjirashod
58forinti.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su dohotkom od 6 njiva i murabehe

10%odglavniceuiznosuod220forinti.Rashodiilimurtezika:plaeimamai
mujezina. Uprava: mutevelije Salih Dobri i Arif ef. Dananovi. Godinji
prihod47,godinjirashod47forinti.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od kirije za 2 duana i 1 kuu,

dohotkaod6njivai3bae,dohotkaodgrobljaiispaeimurabehe10%od
glavniceuiznosuod500forinti.Rashodiilimurtezika:plaeimama,muallimai
mujezina, popravak vakufskih zgrada i damije, uenje mukabele i rasvjeta
damije. Uprava: mutevelija Salih Salihbegovi. Godinji prihod 265, godinji
rashod222,50,suviak42,50forinti.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od kirije za 1 kuu, dohotka od 9

njiva,1bae1livade,dohotkaod2grobljai1mukate,temurabehe10%od
glavniceuiznosuod600forinti.Rashodiilimurtezika:plaeimamaimuallima,
popravak vakufskih zgrada i damije, i rasvjeta damije. Uprava: mutevelija
IslamHadi.Godinjiprihod352,godinjirashod210,suviak142forinti.

Murtezika(ar.):vakufskislubenicikojiprimajuodvakufaplauilinagradu,bilounovcuiliu
naturi.Abdulahkalji,Turcizmiusrpskohrvatskomhrvatskosrpskomjeziku,Sarajevo,1985,str.
478.

82


Prihodi ovog vakufa ostvarivani su dohotkom od 1 bae i murabehe
10%odglavniceuiznosuod480forinti.Rashodiilimurtezika:plaeimama,
mualima, mutevelije i mujezina. Uprava: mutevelija Reid Hurti. Godinji
prihod58,godinjirashod54,suviak4forinte.

2.7.VakufdamijeuKlokotnici

2.8.VakufdamijeuBrijesnici

2.9.VakufmektebauBrijesnici

2.10.VakufMedrese

2.11.Vrstavakufskeimovine

Prihodiovogvakufaostvarivanisuodzakupnineza3baeimurabehe
10%odglavniceuiznosuod240forinti.Rashodiilimurtezika:plaeimamai
mujezina. Uprava: mutevelija Ibrahim Mustafi. Godinji prihod 34, godinji
rashod32forinti,suviak2forinte.

Prihodiovogvakufaostvarivanisuodzakupnineza1bauimurabehe
10%odglavniceuiznosuod630forinti.Rashodiilimurtezika:plaeimama,
mutevelije i mujezina. Uprava: mutevelija Mustafa Hadi. Godinji prihod 73,
godinjirashod69,suviak4forinte.

Prihodiovogvakufaostvarivanisuoddohotkaza1baeimurabehe
10%odglavniceuiznosuod35forinti.Rashodiilimurtezika:plaemualima.
Uprava: mutevelija Mujaga krbo. Godinji prihod 13,50, godinji rashod 10,
suviak3,50forinte.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od kirije za 1 duan i murabehe

10% od glavnice u iznosu od 2000 forinti. Rashodi ili murtezika: plaa
muderrisaipopravakvakufskihzgrada.Uprava:mutevelijaArifef.Dananovi.
Godinjiprihod205,godinjirashod205forinti.3

Na temelju tretiranog prorauna vakufa za 1889. godinu zakljuujemo

dasevakufskaimovinauDobojukojajedonosilaprihodesastojalaod5duana,
2 kue, 27 njiva, 10 bai, 1 livade i 3 mezarja, te da je posueno novca uz
proviziju/murabehu od 10% u ukupnom iznosu od 5.845 forinti. Od vjerskih
objekatabiloje7damijai2mekteba.
Tabela1:PregledproraunavakufauDobojuza1889.godinu

r/
b
1

Nazivvakufa

Mutevelija

Prihod

Rashod

VakufSukije
damije

HasanMahmadovi
HasanMujakovi

98

98

Suviak

3
ProraunvakufauBosniiHercegoviniza1889.godinu,str.441,443,545,521,523,567i571.
GaziHusrevbegovabibliotekauSarajevu.

83

2
3
4
5
6
7
8
9
10

VakufSukije
mekteba
VakufTrnjak
damije
Vakufdamije
GornjeKotorsko
Vakufdamije
DonjeKotorsko
Vakufdamije
uGrapskoj
Vakufdamije
uKlokotnici
Vakufdamije
uBrijesnici
Vakufmekteba
uBrijesnici
VakufMedrese

Ukupno:

MulaHasan
Mujakovi
SalihDobri
Arifef.Dananovi
SalihSalihbegovi

58

58

47

47

265

222,50

42,50

IslamHadi

352

210

142

ReidHurti

58

54

IbrahimMustafi

34

32

MustafaHadi

73

69

Mujagakrbo

13,50

10

3,50

Arifef.Dananovi

205

205

1203,5

1005,5

198

3.1.VakufSukijedamije

3.2.VakufTrnjakdamije

3.Proraunvakufaza1913.godinu

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od zakupa za 4 njive, 2 groblja i

murabehe 10% od glavnice u iznosu od 2003 forinte. Rashodi ili murtezika:
plae imama, mujezina i mutevelije, porez, popravak ograde groblja Hunke i
Urije, rasvjeta damije i paljenje 2 iraka. Uprava: mutevelija Mehmedaga
Hadimuji.Godinjiprihod393,godinjirashod393forinti.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od zakupa za 5 njive, 3 groblja i

murabehe 10% od glavnice u iznosu od 4220 forinte. Rashodi ili murtezika:
plae imama, mujezina i mutevelije, porez, popravak ograde groblja, rasvjeta
damije i otplata zajma 2 iraka. Uprava: mutevelija hafiz Abdulah ef.
Rudanovi.Godinjiprihod1004,godinjirashod1004forinti.

3.3.VakufdamijeDonjeKotorsko

Prihodiovogvakufaostvarivanisuodzakupninaza9njivai2mezarjai
murabehe 10% od glavnice u iznosu od 1880 forinti. Rashodi ili murtezika:
plae imama i mujezina i mutevelija, popravak vakufskih zgrada, rasvjeta
damije i porez. Uprava: mutevelija Muharem Odobai. Godinji prihod 838,
godinjirashod735,suviak103forinti.

84

3.4.VakufdamijeuGrapskoj

3.5.VakufdamijeuKlokotnici

3.7.VakufmektebaGornjaBrijesnica

3.8.VakufmektebaDonjaBrijesnica

3.9.VakufdamijeuStaniRijeci

3.10.Vrstavakufskeimovine

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od zakupnina za 2 bae i

murabehe 10% od glavnice u iznosu od 1290 forinti. Rashodi ili murtezika:
plae imama, muallima i mujezina, porez in paual. Uprava: mutevelija Mula
HusejnKarali.Godinjiprihod149,godinjirashod149.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od murabehe 10% od glavnice u

iznosu od 350 forinti. Rashodi ili murtezika: plae imama i mujezina. Uprava:
mutevelijaHusejnBanji.Godinjiprihod35,godinjirashod35.

3.6.VakufdamijeuBrijesnici

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od prodate trave i murabehe 10%

od glavnice u iznosu od 1140 forinti. Rashodi ili murtezika: plae imama,
muallima,mutevelijeimujezina,zatimvjerskesveanosti,popravakvakufskih
zgrada i porez. Uprava: mutevelija Omer Konji. Godinji prihod 136, godinji
rashod132,suviak2forinte.

Prihodiovogvakufaostvarivanisuodzakupnineza1bauimurabehe
10% od glavnice u iznosu od 330 forinti. Rashodi ili murtezika: plae
muallima, mutevelije i mujezina, rasvjeta, porez i paual. Uprava: mutevelija
MulaOmerMai.Godinjiprihod38,godinjirashod38.

Prihodi ovog vakufa ostvarivani su od zakupnine za 5 bai i 1 placa i

murabehe 10% od glavnice u iznosu od 160 forinti. Rashodi ili murtezika:
plae imama, hatiba i mujezina, rasvjeta i porez. Uprava: mutevelija Mula
OsmanAlibai.Godinjiprihod116,godinjirashod116.

Prihodiovogvakufaostvarivanisuodzakupnineza1haremi2njiveii
murabehe 10% od glavnice u iznosu od 610 forinti. Rashodi ili murtezika:
plae i muallima mutevelije, porez i paual. Uprava: mutevelija Mula Osman
Deli.Godinjiprihod77,godinjirashod76,suviak1forinta.4

Na temelju tretiranog prorauna vakufa za 1913. godinu zakljuujemo

dasevakufskaimovinauDobojukojajedonosilaprihodesastojalaod25njiva,
8bai,8mezarjai1placa,tedajeposuenonovcauzproviziju/murabehuod
4

ProraunvakufauBosniiHercegoviniza1913.godinu,str.78, 103, 104, 107, 109, 114, 309 i

310..GaziHusrevbegovabibliotekauSarajevu.

85

10% u ukupnom iznosu od 11.983 forinte. Od vjerskih objekata bilo je 8

damija i 3 mekteba. Podaci su nepotpuni, jer nedostaju prorauni za vakuf
Sukijemekteba,damijeuGornjemKotorskomimedresanskivakuf.

Tabela2:PregledproraunavakufauDobojuza1913.Godinu

r/b

Nazivvakufa

Mutevelija

Prihod

VakufSukijedamije

393

VakufSukijemekteba

Memedaga
Hadimuji
nema

VakufTrnjakdamije

hfz.Abdulahef.
Rudanovi
nema

1004

1004

MuharemOdobai

838

735

103

MulaHusejnKarali

149

149

HusejnBanji

35

35

OmerKonji

136

132

MulaOmerMai

38

38

MulaOsman
Alibai
MulaOsmanDeli

116

116

77

76

nema

2786

2678

108

4
5
6
7
8
9
10
11
12

Vakufdamije
GornjeKotorsko
Vakufdamije
DonjeKotorsko
Vakufdamije
uGrapskoj
Vakufdamije
uKlokotnici
Vakufdamije
uBrijesnici
Vakufmekteba
GornjaBrijesnica
Vakufmekteba
DonjaBrijesnica
Vakufdamije
uStaniRijeci
VakufMedrese

Ukupno:

Rashod Suviak

393
0

3.Zakljuak

Analizom prihoda i rahoda vakufa u Doboju za 1889. i 1913. godinu

moe se zakljuiti da su svi vakufi poslovali pozitivno i bez gubitaka. U 1889.
godini 7 vakufa je ostvarilo suficit, a u 1913. godini 3 vakufa. U vremenu od
1889.do1913.godinepoveanjeprihodavakufapratilojeipoveanjerashoda
uz neznatan sufisit, to govori o stabilnom finansijskom poslovanju i dobrom
upravljanju. Vakuf je prihode ostvarivao od koristonosnih objekata (duani i
kue), zenljinih parcela i davanja novca u zajam uz proviziju/murabehu. Od
vjerskihobjekatabiloje8damijai3mekteba.Vakufskasredstvatroenasuna

86

plae imama, muallima, mujezina i mutevelija, te za popravak i odravanje

vakufskihzgradaivjerskihobjekataiplaanjeporeza.

4.Izvoriiliteratura

Abdulah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskomhrvatskosrpskom jeziku,

Sarajevo,1985.

ProraunvakufauBosniiHercegoviniza1889.godinu.

ProraunvakufauBosniiHercegoviniza1913.godinu.

87

mr.sc.AlenSalihovi,FilozofskifakultetUniverzitetauTuzli

UticajtrgovakogprometanarazvojsjeverneBosnesa
posebnimosvrtomnapodrujeTenjaiDoboja
uprvojpoloviniXIXstoljea

Abstract

Kljunerijei

Autor u radu obrauje uticaj trgovine na razvoj sjeverne Bosne sa

posebnimosvrtomnapodrujeDobojauvrijemeindustrijskerevolucijeuEvropi,
ekspanzije Francuza pod vostvom Napoleona Bonapartea na evropskom tlu i
njihovomdolaskunagraniceBosanskogejaleta,kontinentalneblokadeEngleskei
ustanka u Smederevskom sandaku. Sve navedeno su faktori koji su doveli do
intenzivnog trgovakog prometa u Bosanskom ejaletu to se odrazilo na razvoj
gradovakojisusenalazilinavanimputnimkomunikacijama.DobojiTeanjsu
se nalazili na dijelu puta koje je povezivao Sarajevo kao centar za stacioniranje
trgovakihkaravanaiBrodzanastavakputapremaevropskimgradovima.

Trgovina, razvoj, Doboj, Teanj, Derventa, Brod, Kostajnica, Sarajevo,

Maglaj,epe,tvrava,han,Francuzi,Englezi,Austrijanci,privreda,esnafi,obrti,
kadiluk,putopsac,konzul

Uvodnenapomene

Tokom XVIII i poetkom XIX stoljea u evropskim dravama, u prvom

reduEngleskojiFrancuskoj,uvelikojepreovladavalaindustrijskaproizvodnja.
Bilo je to vrijeme novih tehnikih pronalazaka poput leteeg unka 1733. od
strane ona Keja, parnog stroja 1764., od Dejma Watta, prve parne
lokomotive1803.,odRichardaTrevichika,prvogparobroda1807.,odRoberta
Fultonatenizdrugihpronalazakapoputzatiteodgromaisvjetiljkezarudare
tojeubrzaloproizvodnjunaroitourudarstvu,tekstilnojieljeznojindustriji.
Poveanaproizvodnjajeparalelnosasobomnalagalapronalazaknovogtrita
za plasiranje robe i sigurne pomorske i kopnene puteve izmeu zapadnih i
istonihzemalja.

Rast trgovakog prometa u Bosanskom ejaletu od prvih godina XIX

stoljea upravo je nastao kao posljedica engleskofrancuskog suparnitva u

88

trgovini, ukidanja Mletake i Dubrovake republike od strane Francuza,

francuskog zaposjedanja Dalmacije i poveane potranje kolonijalne robe
namijenjene za potrebe industrije u evropskim dravama. Proces engleskog
francuskogsuparnitva,zapoeojekrajemXVIIIakulminiraotokomprvedvije
decenije XIX stoljea. Borba za dominacijom na svjetskom tritu podstakla je
Francuze za ispitivanjem povoljnih mogunosti trgovine sa Istokom.
KontinentalnablokadaEngleskeodstraneFrancuzadodatnojeuticalanatoda
je veliki dio istonjake robe prevoen kopnenim putem umjesto dotadanjim
pomorskim. Kao posljedica toga, dolo je i do intenziviranja trgovakog
prometauBosanskomejaletu.

Uticaj trgovakog prometa na razvoj sjeverne Bosne sa

posebnimosvrtomnapodrujeTenjaiDoboja

Francuzi su jo i prije kontinentalne blokade poeli dolaziti u

Bosanski ejalet s ciljem prikupljanja informacija koje bi posluile za
kreiranje francuske uvoznoizvozne politike. Francuz Marie Descorches
(Mari Dekor) je tako u Bosanskom ejaletu primjetio da bi se moglo
dobro trgovati vunom (...) koja je lijepa i duga i ove godine, kada se
smatra skupom stoji samo 25, 26, 28 franaka.1 Prvi zvanini korak
francuskediplomacijeuBosanskomejaletu,bilojeosnivanjekonzulatau
Travniku 1793., koji je radio do 1797. godine.2 Pojava Francuza je
rezultirala i izvjesnim otporima Austrije koja je poela gubiti trgovaki
primatnaprostoruBosanskogejaleta.
Ustanak u Smederevskom sandaku poetkom XIX stoljea
dodatnojeusmjeriotrgovakekaravanekrozBosanskiejalet.Trgovaki
karavani kreui se sa Istoka prema zapadnoevropskim gradovima su
umjesto dolinom rijeke Morave preko Beograda i Zemuna, pravac
kretanja usmjerili prema Sarajevu. Od Sarajeva su se kretali u dva
pravca, jedan prema Kostajnici a drugi prema Brodu zavisno od toga u
koji evropski grad trgovci putuju. U zavisnosti od pogodnosti terena,
kiridije30surobuprevozilikombinacijomplovidberijekamaiputevima.
Put prema Brodu se prostirao dolinom rijeke Bosne i prolazio kroz
gradove epe, Maglaj, Doboj3 i Dervnentu. Ovu dionicu su ponekad
1

Izvjetaj Dekora pripremljenom francuskom ambasadoru u Istanbulu i ministru vanjskih poslova

Francuske; Midhat ami, Francuski putnici u Bosni na pragu XIX stoljea i njihovi utisci o njoj,
Sarajevo 1966., str. 55. (dalje: Midhat ami, Francuski putnici na pragu XIX stoljea).
2
Dervi Korkut, Hamdija Kreevljakovi, Travnik u prolosti, Travnik 1961., str. 121. (dalje: DerviKorkut, Travnik u prolosti).
30 Vie o kiridijama: Alen Salihovi, Trgovake prilike u Bosanskom ejaletu (1793.-1831.), Tuzla
2014., str. 76-81. (A. Salihovi, Trgovake prilike)
3
U historiografiji je do sada poznato da se Doboj prvi puta spominje 1415. godine a pretpostavlja se da
su ga Osmanlije zauzele izmeu 1489 .i 1503. godine. Doboj i njegovo podruje u poetku je

89

trgovcikoristiliikadasuilizaKostajnicu.Trgovakikaravanisuseod
SarajevadoKostajniceobinokretalikrozTravnik,BanjaLukuiPrijedor.
Osim ovih, bilo je i drugih puteva kojima su se karavani kretali kao na
primjerpremaSplituiDubrovnikualipoetkomXIXstoljeabrojtakvih
karavanajebiodalekomanjiuodnosunaonekojisuilipremaBrodui
Kostajnici.4 O tome je izvjetavao i (francuski konzul u Bosanskom
ejaletu) Pjer David ministra vanjskih poslova u Francuskoj: Kupljena
roba ulazila je u Bosnu prekoSpljeta i Broda, idanas prekoSpljeta nita
nedolazi jer je, usled ratova na moru, odnos sa Mlecima bio sasvim
prekinut,BeiTrst su postali jedini izvori za sve trgovake odnose.5 Procjenu

izvoza iz Bosanskog ejaleta poetkom XIX stoljea dao je Chaumett de Fosses

(omet de Foze) koji je zabiljeio da se u prvoj polovini XIX stoljea svake
godine izvozilo 40.000 volova, 20.000 krava, 250.000 ovaca, 15.000 svinja,
40.000 volovskih i kravljih koa, dok se ukupni izvoz kretao oko 9.500.000
pijastera ili 14.250.000 zlatnih franaka.6 Ako uzmemo u obzir podatke iz
izvjetaja austrijskog prokonzula Paulicha Oberstieultna (Paulia) na osnovu
kojegjesamood12.do27.septembra1812.godineodSarajevadoKostajnice
proao 3.301 tovar7 robe od ega 3.187 tovara pamuka, moemo konstatovati
dasuputeviusjevernojBosnibilivrloprometni.Tojedodatnouticalonaopi
razvoj Maglaja, Doboja, Tenja, Prijedora, Kostajnice, Broda i drugih manjih
mjesta.8
U ranijim periodima, utvrenja u Maglaju, Doboju i Tenju su
predstavljali vana strateka mjesta koja su imala za cilj osiguranje kako
pripadalo Teanjskoj nahiji koja se nalazila u okviru Brodskog kadiluka. Poslije 1566. godine osnovan
je Teanjski kadiluk u iji sastav su ulazili Maglaj, epe, podruje oko rijeke Usore, podruje oko
planine Ozren, Trebinje i Doboj. U poreenju sa administrativnom podjelom srednjovjekovne Bosne,
administrativno podruje pod osmanskom vlau ireg dobojskog podruja se poklapalo sa teritorijom
upe Usore. Teanjske kadije imale su svoje naibe (zamjenike) u epu i Doboju. Hamdija
Kreevljakovi, Stari bosanski gradovi, Nae starine - Godinjak zemaljskog spomena kulture i
prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, volume 1, Sarajevo 1953. str. 21 (dalje: Hamdija
Kreevljakovi, Stari bosanski gradovi); Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije u Bosni i Hercegovini,
Izabrana djela I, Sarajevo 1991.(priredili Avdo Sueska i Enes Pelidija), str. 157. (dalje: Hamdija
Kreevljakovi, Kapetanije); Hazim abanovi, Bosanski paaluk, postanak i upravna podjela, Nauno
Drutvo NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1982, str. 150 i 184. (dalje: Hazim abanovi, Bosanski
paaluk); Adem Hadi, Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, Sarajevo 1975., str. 22 i 40. (Dalje: Adem
Hadi, Tuzla i njena okolina).
4
Oovojputnojkomunikacijipogledati.Midhatami,FrancuskiputniciuBosniiHercegoviniu
XIXstoljeu(1836.1878.)injihoviutiscionjoj,Sarajevo1981.,str.200.(dalje:M.ami,
Francuskiputnici)
5
Pjer David ministru vanjskih poslova 30. novembar 1809. Mihailo Gavrilovi, Ispisi iz pariskih
arhiva (Graa za istoriju Prvoga srpskoga ustanka), Zbornik za istoriju, jezik i knjievnost srpskoga
naroda, Srpska kraljevska akademija, Beograd 1904., str. 501.
6
Midhat ami, Ekonomski ivot Bosne i Sarajeva poetkom XIX vijeka (prema grai francuskih
putopisaca), Godinjak drutva istoriara Bosne i Hercegovine, Godina XI, Sarajevo 1961. str. 113.
7
Jedan tovar je iznosio oko 150 kilograma robe koje je moglo stati na jednog konja.
8
Vasilj Popovi, Trgovina i promet Bosne u Napoleonovo doba, Spomenik, Knjiga LXIX, Srpska
kraljevska akademija, Beograd 1929., str. 91. (dalje: Vasilj Popovi, Trgovina i promet Bosne).

90

podrujanakojimasusenalazilatakoiosiguranjeputnihkomunikacijazbog
blizine granice sa Austrijom. Koliko je Osmanlijama bilo znaajno odravanje
utvrenja Doboja, Tenja, Dobora i Dervente govore podaci o broju kreana i
njihovojproizvodnjinapodrujuiregdobojskogiteanjskogpodruja.Naime,
u svrhu gradnje tvrave u Derventi 1743. godine, stigao je sultanov ferman u
Bosnu i bujuruldija bosanskog namjesnika, kapetanima u Tenju, Maglaju,
DobojuiKobaudajesvakakreanaodukupno23evidentirane(uTeanjskoj
kapetaniji 12, Maglajskoj kapetaniji 6, Dobojskoj kapetaniji 3 i Kobakoj
kapetaniji 2 kreane) duna pripremiti 160 tovara krea (oko 21 tonu).9
Gradnja ili popravak utvrenja na ovom podruju je bila potrebna kako bi se
ouvale granice prema Austriji ali i kako bi se poveala sigurnost unutranjeg
prometa.No,odXIXstoljeauslijedsveveeprimjenenovihoblikaratovanja
kao i razornog dejstva oruja i njihovog dometa, stare tvrave Dobojska i
Teanjska naslijeene jo iz srednjeg vijeka su gubile na znaaju. Nasuprot
tome,naseljakojasusenalazilaudoliniutvrenjasusesvevieirila.Tomeje
upravoidoprinijelatrgovinaaosmanskevlastisuestovrilekontroluputnih
komunikacijakakobiihuinilisigurnijim.
Sultan je osmanskim vlastima u Bosni slao vie fermana u kojima
nareujedaseobratiposebnapanjapremarazbojnicimanaputevima:Vi,koji
ste veziri, i ostali navedeni, uvajte i titite podruja pod vaom vlau i koja
pripadajuvaimkadilucima,ponitedaistraujeteipronalazitegruperazbojnika
unutarvaihgranica.Hajduci,drumskirazbojniciidrugegrupekojepresijecaju
put,otimajuimovinuiusuujuseinititetu,bilogdjedasepojave,uskladusa
spomenutimnaredbamakojesuizdane,uhvatiteih,uzmiteimkonja,imovinu,a
odsjeene glave, bez oklijevanja, poaljite mom uzvienom prijestolju. Ako ih ne
uhvatite u vaim granicama i ako preu u druga podruja, ne ostavljajte ih
rekavi: "Preli su moje granice'" Usrdno ih slijedite u dogovoru sa upravnicima
sandakaipodrujanakojadou,neizostavnoihuhvatite!Posredstvomzakona
sprovedite i izvrite odgovarajue kazne, a odsjeene glave poaljite na moja
Vratasree.10NaosnovuizvjetajafrancuskogkonzulauPritiniAntonaVassa
od 6. oktobra 1812. godine saznajemo da su trokovi puta od Sarajeva prema
Kostajniciiznosili80groa.11Sdrugestrane,austrijskiprokonzulPaulinavodi
da su trokovi puta od Sarajeva prema Brodu iznosili oko 45 groa.12 To bi
drugim rijeima znailo da je put preko epa, Doboja, Maglaja i Dervente do
Broda bio jeftiniji. Meutim, ne treba izostaviti i injenicu da su Austrijanci
preferiraliputpremaBroduuodnosunaKostajnicujerseodBrodailoprema
Beu.PutpremaKostajnicisuviepreferiraliFrancuzijerseKostajnicanalazila
nagranicisaNapoleonovimIlirskimprovincijama.Ukupnovrijemeprovedeno

Bujuruldija od 25.2.1743. (sign. L13/d1), Hatida ar-Drnda (prijevod i obrada), Sidil Teanjskog
kadiluka (1740.-1752.), Sarajevo 2005., str. 50 (dalje: Hatida ar-Drnda, Sidil).
10
Fermanod19.6.1742(sign.L.18a/d1),HatidaarDrnda,Sidil,str.7071.
11
Stojan Novakovi, Francuske slubene beleke o zapadno-balkanskim zemljama iz 1806.-1813.,
Spomenik, knjiga XXXI, Srpska kraljevska akademija, Beograd 1898, str. 151.
12
Vasilj Popovi, Trgovina i promet Bosne, str. 88.

91

na putu od Doboja do Broda je prema Pauliu iznosio 21 sat. 13 Detaljan opis

puta od Sarajeva do Broda je dao austrijski konzul u Sarajevu Dimitrije
Atanskovi u povjerljivom izvjetaju poslanom ministarstvu trgovine Austrije
1851.godine:(...)(odSarajeva)prekoVisokog,Zenice,epa,DobojauBrod.Ta
cestakojaveimdijelomideprekorijekeBosne,ravnajeivoznasamosamalim
izuzecima,amoglabiseuinitivoznomzasvevrsteprevoznihsredstava,kadabi
se dovela u dobro stanje to je mogue izvesti sa malo truda i trokova pored
obiljamaterijalazataracanjeigradnjumostova.Sadaobinorobutransportuju
tovarnikonjiiputnicinakonjima.Izuzetnomoguponjojvozitiivolovskakola,ali
savelikimpotekoamaivelikimzaobilaenjem. Uljetiprevaletovarnikonjitaj
putza68,azimi1013dana.14
SobziromnakonfiguracijuterenaDobojaiokoline,moemovidjetida
su osnovne privredne grane do XIX stoljea bile ratarstvo, stoarstvo i
voarstvo. Od ratarskih proizvoda izdvajaju se penica, jeam, zob i kukuruz.
Meutim,veinomjetaproizvodnjabilaogranienajersuusunimgodinama
zbogslabogprinosa,cijeneitaricarasletojedovodilodogladistanovnitva.15
I pored slabog prinosa i pojave gladi, bilo je osoba koje su nezakonito vrile
prodaju i izvoz itarica a osmanske vlasti su to esto nastojali sprijeiti.
Bosanski namjesnik je slao niz bujuruldija kadijama i sandakbegovima da
sprijee nezakonito trgovanje itaricama i drugim prehrambenim artiklima.
Jedna od takvih bujuruldija izdata je 9. decembra 1840. godine namijenjena
muteselimimakadilukaZvornika,Tuzle,Kladnja,Graanice,Dervente,Maglajai
Tenja u kojoj je stojalo: Kao to nije suvino objanjavati, zahtjev njegovog
carskogvelianstvajepostizanjespokojnogibezbjednogivotasvihstanovnikai
sirotinjepodnjegovomupravom,atostanjezasnivasenaneprodavanjustranim
dravamaitaricekojeseproizvodeucarskimBogomtienimzemljamaPoto
je potrebno da se ovo pitanje dovede u red, vi koji ste oslovljeni u adresi akta,
znajtedajeBosanskiejaletbrdovitikrevit,asobziromnatodavladaoskudica
u itaricama, od sada na dalje, iz kadiluka koji se nalaze pod vaom upravom
nekasenitijednaokaitarica,javnoilitajno,nedajeAustrijancimaiSrbimaiu
tompitanjuodmahpristupiteposlu.16Kolikogodjeosmanskavlastnastojalana
ovaj nain smanjiti optereenje prema rajinskom stanovnitvu, utoliko ga je
dodatnim porezima i opteretila. Obino su dolazile naredbe o prikupljanju
itaricazapotrebeizdravanjavojske.Takojenaprimjerbosanskivalija1820.
godine od Teanjskog kadiluka potraivao 16.142 oke penice koje je trebalo

13

Vasilj Popovi, Trgovina i promet Bosne, str. 88.

Dimitrije Atanaskovi ministru trgovine 16. juna 1851. Rudolf Zaplata, Privredne prilike Bosne i
Hercegovine polovinom XIX vijeka (Iz povjerljive arhive austrijskog generalnog konzula u
Sarajevu), Glasnik Zemaljskog Muzeja, XLV, Sarajevo 1933., str. 84.
15
O uticaju cijena pojedinih artikala na standard stanovnitva pogledati: A. Salihovi, Trgovake
prilike, str. 164.-168.
16
Bujuruldija od 6. decembra 1840. godine (sign. VI-8/dok. IV) upuena iz Travnika u kadiluke
sjeveroistone Bosne. Duanka Bojani Luka, Tatjana Kati, Maglajski sidili (1816.-1840.), Sarajevo
2005., str. 90-91. (Dalje: D. B. Luka, T. Kati, Maglajski sidili).
14

92

poslati u Banjaluku tvravu.17 Slini zahtjevi su esto upuivani i po drugim

mjestimaBosanskogejaletaanaroitonapograninim.

Imajui u vidu injenicu da je na irem dobojskom podruju

prevladavalo rajinsko stanovnitvo, centar Doboja se krajem XVIII i
poetkom XIX stoljea nije posebno razvijao. Kako se austrijska i
francuska vojna lica, diplomate i putopisci nisu mnogo zadravali na

teanjskomidobojskompodrujupoetkomXIXstoljeatakoimamovrlomalo
opisateanjskeidobojskenahije.Tosubiliobinousputniopisitogpodruja.Iz
izvjetaja jednog nepoznatog francuskog vojnog lica (koji se kretao od Banja
Luke za Maglaj) upuenom generalu Marmonu u Ljubljanu 15. marta 1810.
godineoTenjuiDobojusaznajemo: najzadstigne(se)doplatoasakogase
vidiplaninaVlaiiOzrenkojidominiraTenjem.Odatlesammogaozapazitida
jekrajpremaSavinizak.Trisataodeavedolazimoudubokuumuukojojlei
seoceKotariNadesnojobalirijeke(Usore)suMrkotii,selosa30turskihkua.
Brda koja se pruaju desno do Tenja nisu pogodna za artiljeriju. Zemljite je
gotovoravno.ProlaziseblizuselaRadue,tesetakodoedoTenjakojije6sati
udaljenodeave.Teanjskatvravajenavrlostrmojstijeni.Tvravajeveaod
mnogih drugih. Moe joj se neprimijeeno prii do na 150 metara. Tvrava ne
braninikakavprolaz.GradTeanjima300skoropotpunoturskihkua.OdUsore
doTenjazemljitejedobroobraeno.18Istuprocjenuod300kuauTenjudao
je i austrijski oficir i konzul (od 1808. godine) u Travniku Paul Joseph von
Mitesser,dokjeuDobojuprocijeniodaima70kua.19

17
Bujuruldija bosanskog Divana iz 1820/21. godine (sign. IV-12/dok III i IV-13/dok I). D. B. Luka,
T. Kati, Maglajski sidili, str. 88-89.
18
Hamdija Kapidi, Jedan francuski izvjetaj o Bosni iz 1810. godine, Godinjak istorijskog
drutva Bosne i Hercegovine, Godina IV, Sarajevo 1952., str. 262.
19
Hamdija Kreevljakovi, Podaci o tvravama u Derventi i Travniku iz poetka XIX stoljea, Nae
starine, IV, Sarajevo 1957., str. 211. (dalje: H. Kreevljakovi, Podaci o tvravama)

93

Skice poloaja Doboja autora Paula Josepha von MitesserapoetkomXIXstoljea

(Izvor:H. Kreevljakovi, Podaci o tvravama, str. 208-209.)

Tvrava Doboj je uz dizdara brojala oko 30 vojnika. Tridesetih godina

XIX stoljea Dobojskom kapetanijom20 je upravljao Sinan kapetan koji je
podravaoHuseinakapetanaGradaevia,dokjedizdartvravebiopristalica
osmanskihreformi.21

20

Dobojska kapetanija je osnovana poetkom XVIII stoljea a obuhvatala je mali prostor dobojske
nahije i ue okoline. Brojala je oko 170 vojnika zajedno sa zapovjednicima. Hamdija Kreevljakovi,
Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1953., str. 166. (dalje: H. Kreevljakovi, Kapetanije)
21
Sinan beg je bio posljednji dobojski kapetan. H. Kreevljakovi, Kapetanije, str. 166.

94

Crte dobojske tvrave autora Paula Josepha von MitesserapoetkomXIXstoljea

(Izvor:H. Kreevljakovi, Podaci o tvravama, str. 208.)

Kao to se iz naprijed izloenog moe vidjeti, Doboj je poetkom XIX

stoljea bio tek u povoju razvoja. Za razliku od njega, Teanj je od ranije bio
centaresnafaimjestogdjesutrgovcidolaziliinapazarnedaneprodavalisvoju
robu.TrgovacJelijenaprimjer1814.godineizepaotiaouTeanjkakobi
prodao nekoliko tovara luka jer je cijena iznosila 70 para po tovaru.22 Bio je
spreman sputati cijenu i na 60 para po tovaru, jer bi i u tom sluaju imao
dobru zaradu budui da je cijena u razliitim mjestima iznosila od 53 do 80
para.23 Ukoliko su imali raunicu vjerovatno su i trgovci sa ueg dobojskog
podrujaodlaziliuTeanjnavaare.Razlogzatosemoetraitiiuinjenicida
je Teanj imao razvijenu ariju sa dosta obrtnikih radnji kao to su: sarai
(koji su izraivali konjsku opremu i druge artikle od koe), izmedije, terzije
(krojai), kujundije, bojandije, kafedije, pekari i drugi. 24 Da je Teanj
predstavljaocentarzarazmjenuartikalanairempodrujuukljuujuiiDoboj,
zapaziojeiIvanFranjoJukiprilikomputovanja1842.godine:()Teanj(ima)
odlinu varo u Posavini, sredotoje itne trgovine, s mnogim ambarovima koji
goste ak iz gornje Bosne sa itom podmiruju.25 Pored Tenja, najblie Doboju
mjestozaplasiranjeproizvodasubiliMaglajiDerventa.SlinokaouTenjuiu
22

Arhiv Bosne i Hercegovine (ABiH), Sarajevo, Fond trgovaka kua Jeli 1797.-1854. (FTK Jeli) sign. T.K, serija IX-3-1, Pismo Jelia iz epa 1814. godine.
23
ABiH, FTK Jeli, Pismo Jelia iz epa 1814. godine.
24
Hamdija Kreevljakovi, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini, Izabrana djela II, Sarajevo 1991., str.
358-362.
25
IvanFranjoJuki,Putopisiiistorijskoetnografskiradovi,Sarajevo1953.,str.64.

95

Derventijebilapijacanakojojsutrgovciizlagalisvojurobu.Takojenaprimjer
jedandiotrgovacaizporodiceBudimliaodlaziouDerventuboraveiuovom
mjestu jedno izvjesno vrijeme. Na osnovu raspoloivih podataka, Budimlii su
dobrorazvijalisvojutrgovinunapodrujuDervente.RistoBudimlije13.jula
1841. godine pisao Jovi Budimliu u Sarajevo traei od njega da pokua
ponuditi posao sinu jednog terzije Maksimu za platu od 15 do 20 groa
mjeseno.26 U istom pismu Risto Budimli savjetuje Jovu, ukoliko Maksim ne
pristanenaponududapronaenekogdrugogradnika(momka)idagapoalje
sakiridijamaprekoTenjaiDobojazaDerventu.27Uodnosunaprvupolovinu
XIX stoljea, do intenzivnijeg razvoja Doboja dolo je u vrijeme valije erif
Osmanpae(1861.1869.)uBosni(kojijeu1864.godiniintenziviraogradnju
puteva na relaciji Sarajevo Brod)28 i nakon austrougarske okupacije Bosne i
Hercegovine kada je na ovoj relaciji i izgraena pruga. 29 Neto detaljniji opis
Dobojauodnosunaranijeputopisce,stranevojnikeidiplomatedaojeengleski
arheolog Artur Evans koji je prolazio sjevernom Bosnom 1875. godine. Artur
Evans je o Doboju zabiljeio slijedee: () ispred nas se pojavio na kupastom
brdu, lepo ustolien stari grad Doboj. U donjem delu grada pronali smo
hanPopelismoseuzbrdodabiispitalitvravuigornjideograda.Glavnaulica
bilajekaozmija,krivudavaiblatnastaza.Duobestranebilisuporeaniobini
duani sa prozorima bez stakla. U njima su bile pomeane pamune engleske
tkanine, razni noevi, makaze, flae sa evropskim etiketama, pune svakojakog
alkohola, sa zlatom ukraenom turskom odeom i mnotvom raznih bakarnih i
klasinihposluavnikairaznihposudazavodu,pooblikukaoloniizakafu.U
jednomduanuprodavalisusegrubirunimlincizamlevenjesoli.Vinarskiduan
naroito vraa oveka natrag u doba negdanje stare krme Ravno poreje,
kukuruzomprekriveno,iriseispodtvraveTvravajepodTurcimavedavno
poeladapropadaisadseveraspadajunjeneruevine.30

IzArturovogopisamoemovidjetidaseDobojosamdesetihgodinaXIX
stoljea razvio u trgovaki grad u kojem se moglo nai podjednako robe sa
zapadnog,istonogidomaegtrita.UistomopisuDobojaArturjepomenuoi
domaetrgovcekojisuznaligovoritiitalijanskiinjemakijezik.OdsredineXIX

26

Arhiv Bosne i Hercegovine (ABiH), Sarajevo, Fond trgovaka kua Budimli 1802.-1865.(FTK
Budimli), sign. T.K, serija IX-4-1, Pismo Riste Budimlia iz Dervente 13. jula 1841. godine u
Sarajevo Jovi Budimliu.
27
ABiH, FTK Budimli, Pismo Riste Budimlia iz Dervente 13. jula 1841. godine u Sarajevo Jovi
Budimliu.
28
Galib ljivo, Bosna i Hercegovina 1861.-1869., Oraje 2005., str. 157-170; Galib ljivo, Prilike u
sjevernoj Bosni ezdesetih godina XIX stoljea, Bosna i Hercegovina u XIX stoljeu (studije i lanci),
Teanj 2008., str. 153-183.
29
Ferdo Hauptman, Privreda i drutvo Bosne i Hercegovine u doba austrougarske vladavine (18781918), Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine II, Odjeljenje drutvenih nauka, knjiga 18, Sarajevo
1987., str. 99-211.
30
Artur Don Evans, Kroz Bosnu i Hercegovinu peke tokom pobune augusta i septembra 1875.,
Sarajevo 1965., str. 135-138.

96

stoljeanapodrujuDobojazabiljeenojeinekolikohanova. 31Tosvegovorida
su domai trgovci na podruju Doboja poeli jaati kao i to da su u Doboj
dolazili i trgovci iz drugih gradova Bosanskog vilajeta kao i stranci. Sve
navedeno imalo je za direktnu posljedicu otvaranje obrtnikih radnji i drugih
prateih objekata ime su se stvorili preduslovi za irenje urbanih dijelova
Doboja.

Zakljuak

Za period o kojem govorimo moe se konstatovati da razvoj Doboja i

njegoveokolinenijedovoljnotretiranuhistoriografiji.Raspoloivihhistorijskih
izvora za prvu polovinu XIX stoljea o Doboju takoer imamo malo. Kada se
istrauje dobojsko podruje neizostavno ga je stavljati u kontekst Teanjskog
kadiluka jer je Doboj sa okolinom ulazio u njegov sastav. Kao to se moglo
vidjeti, razliiti su faktori koji su uticali na poveanje trgovakog prometa u
Bosanskom ejaletu. Zahvaljujui poveanju trgovakog prometa dolo je i do
razvojamanjihmjestakojasusenalazilanaglavnimputnimkomunikacijama.U
tom razvoju se naroito istiu Kostajnica, Brod, Prijedor. Podruje Teanjskog
kadiluka koje se nalazilo na putnoj komunikaciji SarajevoBrod takoer se
poelo razvijati kao posljedica poveanog prometa trgovakih karavana.
Najbolji primjer za taj razvoj je upravo podruje Doboja na kojem su osnovne
privredne grane tokom XVIII i u prvoj polovini XIX stoljea bili ratarstvo,
stoarstvoivoarstvo. Dobojjetadabrojao70kuadokjeosamdesetihgodina
XIX stoljea prema zapaanjima arheologa Artura Evansa dolo do
transformacije urbane sredine u kojoj je bilo prisutno razliitih obrtnikih
radnji,u kojimasudomaiistranitrgovciplasiralisvojeartikle.UDobojuje
tadabiloprisutnoinekolikohanova.Dobojskatvravajetakoerosamdesetih
godinaXIXstoljeavebilanaputenaiufazipropadanja,dokseurbanidiosve
vieirio.

Summary

For the first half of the nineteenth century Doboj was not sufficiently
treatedinthehistoriography.Alsowehavelackhistoricalsourcesforbeginning
19thcenturyaboutDoboj.WhenresearchinghistoryofDobojinthe beginning
ofthe19thcenturyweneedtoknowthatDobojwasapartoftheTesanjkadiluk.
As it can be seen from this work, there are different factors which influenced
theincreasetradetrafficinBosniaeyelet.Smallerurbanplacesaredeveloped
as a result of increasing trade traffic. Most urban places were developed
(Kostajnica, Brod, Prijedor) on important trade communications. Tesanj
kadiluk was located on trade route from Sarajevo to Brod. Area of Tesanj
31
Hamdija Kreevljakovi, Banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji, Izabrana djela III, Sarajevo 1991.,
str. 346.

97

kadiluk (including Doboj) were also developed as a result of increasing trade

trafficinBosniaeyelet.InareaofDoboj,basicbranchesoftheeconomyduring
18thandthefirsthalfof19thcenturywereagriculture,cattlebreedingandfruit
growing. In Doboj in the first decade of 19th century were about 70 houses.
AccordingtoobservationsfromarcheologistArturEvans(fromhistravelogue
1875.),inthesecondhalfof19thcentury,centerofDobojexpanded.Hesawa
differenttradeshopsandothertradeobjects.Alsohesawtraderswhospeaks
differentlanguagesandsellinggoodsfromEasternandWesternmarkets.From
the second half of 19th century fortress of Doboj was abandoned but urban
partsofDobojwasconstantlyexpanded.

98

Adilef.Rudanovi,MedlisIZDoboj,ImamTrnjakdamije

Nekiodznaajnijihvjerskihlinostidobojskeuleme
Uvod

ivimouvremenukojeodnaszahtjevapunuodgovornostpremanaim
uglednimljudima,jertekojenarodukojizabravljatakvelinosti/svojuulemu.
Mnoge od njih treba pronai i izvui ih zaborava i dati im mjesto koje im je
oduvijekpripadalo.

Rije ulema je arapski izraz za poznavaoca Islama. Meu

muslimanimaoznaava priznate, autoritativne osobe u vjeri. U Bosni i
Hercegovini rije alim vezana je za imama, muallima, hatiba, vaiza, hafiza,
kadiju, ili u narodu rije alim se vezuje za rije hoda.U islamskoj tradiciji
poznatjepojamhuddetulislam(nabosanskomjezikuhoda),veesezaone
kojinaposebannainsvjedoeBoijejedinstvomonoteizamisvojuspoznajuo
Bogu ire drugima. U jednoj turskoj seriji prevedoe rije hoda sa rijeju
profesor. Znai najvea i najasnija titula u znanju koju moe jedan musliman
daima.Huddeilihodasarapskogbiznaioividokaz,bitidokazsvojevjere,
i brinuti se o zajednici u kojoj ivi. Biti jednak sa svim ostalim muslimanima,
jedinoserazlikujepotometoimavieznanja(ilibitrebaodaima)odostalihi
udatimtrenucimadaznadatiodgovorisavjet.Njegoveosobinesupobonost,
borbenost,velikodunost,skromnost...

Alim,mnoinaulema,moebitiukolikojeinsanovjekznanja,vjesnik
vjere i kulture. Alim je onaj koji posjeduje znanje iz Kurana, hadisa, akaida i
fikha, i koji se odlikuje svojstvima visoke vjere i velikog vjernika. On je
nasljednik misije Boijeg Poslanika, uvar tradicije i promotor zdravog ivota.
Alimprenosiznanjenasljednimgeneracijama,iodgajamladinaratajukojem
jebudunostvjereimorala,jezikaikulture,tesnagapojedincaizajednice.Alim
je javna linost, svaka njegova rije se vaga. On iri lijepu rije, opominje,
savjetujeiupuujenadobro,aodvraa odzla.Unajteimtrenucimaulemaje
uvijekbilazatitnikvjere.

Mi se moramo sjeati naih uitelja u vjeri i kulturi, nae uleme, naih

uzorauivotuiradu,jerdavnojereenoivieputadokazano,ukolikonarod
nema potovanja prema svojim precima i milosti prema svojim
potomcima,osuenjenapropast.

99

Vjerskiivotidobojskaulema

Obraujui ovu temu,mogu rei da je ovo prvi pokuaj, da se zabiljee

bar oni najosnovniji podaci o vjerskim linostima u Doboju. Vjerujem da e
kazatinekodaimadostapropusta,buduidajeovoprvipokuajzabiljekina
ovu temu, neminovno je da se to i dogodi. Neka ovo bude osnova za one koje
buduradiliubudunostislineteme,tedanedostatkekojihimadopunenovim
saznanjima.

Nisamnislutiodaizabraviovutemu,vieponuenuodstraneglavnog
imama Medlisa islamske zajednice Doboj, da u naii na manjak, i odsustvo
izvora, literature, biografija... Pa ak i sjeanja na te ljude su gotovo sva
izblijedilaiodstranenjihoverodbine,komijaiprijatelja.Vjerovatnoizrazloga
tojetobilovrijemekojenijebilonaklonjenovjerskimlinostima.Bilisupod
prismotrom organa vlasti, i pokuavali da se uklope u novi sistem ivljenja
kojegjeuvijekdonosilanovavlast.Djecasuseestoistidilaroditeljakojisuili
u damiju u nekadanje vrijeme, dok danas unuci s ponosom spominju svog
predka,djeda koji je bio uen, alim, imam, hafiz, mujezin, vaiz, mutevelija,
hadija,aneznajuigotovonitaonjima.Zatojelijeporeeno,samozapisano
ostaje,pamenonestaje.

Vjerskiobjektisuduasvakoggrada.Takoseivjerskiivot,aidobojska
ulemauDobojuobaveznoveeuz:
damiju Selimija, smjetenu u srcu dobojske arije, koju je podigao sultan
Selim1520.godine,unarodupoznatakaoGornjailiarijskadamija.
damijuTrnjak,smjetenuuDonjojmahali,paestonazivanuiDonjadamija,
naobronkuiznaddobojskepijace,spomenutujo1756.godine.
ensku medresu koja je bila poznata u Doboju, s vrsnim obrazovanim
uiteljima, vjerovatno se radi o enskom mektebu ibtidaiji koji se navodi u
starim spisima, mada u narodu se spominje prostor u kojem je nekad bila
enska medresa i gdje su stanovali imami, a u spisima nailazimo i na vakuf
Dobojske medrese, kao i da je ista zatvorena 1929. godine. U turskim
dokumentima jo sredinom 17. vijeka spominje se na dobojskoj ariji el
muallim(vezanoilizavjerskukoluilizasobuzavjerouitelja).
mektebiibtidaije,muslimanskevjerskeosnovnekole,stimtonailazimoina
enske i muke mektebii ibtidaije. Za razliku od mekteba pri damijama ovi
mektebisuimaliklupeitablekaoukolama.Uiteljisubilisvrenicimedresa,
gdje su izuavali islamske nauke, a zatim u Darulmualliminu (islamska
uiteljska kola) u Sarajevu, polagali su pedagogiju i metodiku, i imali su
propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. Bili su obrazovani i mladi ljudi.
1901. godine spominje se da je mektebi ibtidaiju u Doboju pohaalo 140
uenika.
Kiraethana (islamska itaonica) u kojoj su se organizovale i zabave islamske
omladine,1908.godineistotakoosnivaseorganizacijanaprednihMuslimana,
kao to je vanu ulogu igrao i Gajret (osniva Safvetbeg Baagi u Sarajevu),

100

kojijeimaosvojepovjerenikeuDobojuiradilisunastipendiranjuuenikapo
BIH,aliiBeuiZagrebu.1

Gotovo svaki od dobojskih alima smjenjivao se u svom radu, pa

nailazimo jedna te ista imena kao imami u nekoj od damija jedno vrijeme,
mujezini ili muallimi u enskoj medresi ili kao vjerouitelji u kolama i
mektebima,ilikaomutevelijevakufakojisubilicijenjeniitd.
Imajui u vidu da je arhiva MIZ Doboj (prijanjeg Odbora IZ) izgubljena i
unitenauposljednjemratu,tekojedoidopodataka,ijedinepodatkekojisu
od velikog znaaja mogu se pronai u arhivi MIZ Teanj (koja naalost nije
popisanaiarhivirana),azboginjenicedajeuturskomsistemuvlastiDobojbio
mudirluk teanjskog kajmakata (ispostava teanjskog sreza), a u organizaciji
austrougarskevlastiOpinaDobojjespadalauKotarTeanj.

NekaodimenavjerskihlinostiDoboja

JouopirnompopisuBosanskogsandakaiz1604.godine,nailazimo
na lijepo zapisane podatke o Doboju (mahala asne damije umrlog sultana
Selima) u kojoj stoji ime imama i hatiba Mustafa Hasana, i ime mujezina
Ibrahim Hasana, o broju oenjenih 81, i neoenjenih 17. Imam i hatib sa
timaromimujezinsatimarom,plaaseizdizjekadilukaBrod. 2

Godine 1846. spominje se Muhamed, dobojski imam, koji iste godine

1846/1263 h., prepisao djelo Zbirka svetih hadisa na arapkom jeziku. Isti
prepisiva prepisao je u Doboju djelo Propovijedi (vazovi), te Perzijskoturski
rijenik.SvatrirukopisanalazeseuGaziHusrevbegovojbiblioteciuSarajevu.

Godine 1898. Sulejman Vasfi b. Husein b. Omer Dobojlevi sastavio je i

napisaoTakvim.TakvimjesastavionazahtjevsvojihstudenatauDoboju,abio
jemuderis(profesor)medreseuDoboju.3

Navodimimenadobojskeulemebezobzirananjihovangamanunekoj
od damija, kola, mekteba, medrese, esto su bili mutevelije vakufa (vakuf
Donje damije, vakuf Sukije damije tj. Selimije, vakuf dobjske medrese,vakuf
dobojskih mekteba...), pa i kadija/sudija koji su imali zavren VIT (Viu
islamsku erijatsku kolu) i kao takvi bili priznati od strane austrougarske
vlasti,poevisaimenimahafiza,jersuuvijekbilicijenjeniipotovani:
Hafiz Salih ef. Mujaki, Dr.hafiz Dafer Mehmedagi, hafiz Emin Grbei,
hafizMehmedMulali,hafizFehimef.Rizvi,hafizSmailef.Isi,hafizSalih
ef. Salihbai, hafiz Mustafa ef. Medanhodi, hafiz Hasan ef. Crljenak,
hafiz Husein ef. Raidagi, hafiz Hasan ef. Bajri, hafiz Abdulah ef.
Rudanovi, hafiz Sulejman ef. Uianin, hafiz Ragib ef. Tatari, hafiz
MustafaZuhdief.ilji,Abdulahef.Hadi,Osmanef.Trepi,Mehmedef.
Imamovi,Ademef.Salkievi,Muharemef.Smaji,Hasibef.Dananovi,
1

Doboj u dvadesetom stoljeu, Fahrudin Kapetanovi i Raid Muminagi i grupa autora, Doboj Jug,
2008. godina, str. 53-58
2
http://www.scribd.com/doc/211833029/Opsirni-Popis-Bosanskog-Sandzaka-Iz-1604-Godine-Sv-3
3
Doboj u dvadesetom stoljeu, Fahrudin Kapetanovi i Raid Muminagi i grupa autora, Doboj
Jug,2008.godina,str.5358

101

Nedib ef. ardi, Sejfudin ef. Zahirovi, te meu ivim imamima, a koji
suostavilisvojotisakuraduimeuljudima,Edhemef.amdi,Nurijaef.
Sikiri,zatimBilalef.Hasanovi,kojijekratakvremenskiperiodradiou
Doboju, za razliku od prve dvojice, i glavni imam Medlisa islamske
zajedniceDobojmr.Bajroef.Dafi.Naravnodajespisakoveulemedaleko
vei i opirniji, i nadam se da e se nastaviti, s Boijom pomoi. Biografije
navedenih nisu redane niti hronoloki, niti po abecednom redu, niti po nekoj
vanosti,veonakoakobimoglireinasumice.

D.hafizDaferMehmedagi

Roen je u Doboju. Postoje podaci o tome da je zavrio Osman

kapetanovu medresu u Graanici, kao i drugi dobojski alimi, zbog blizine
DobojaiGraanice,dabierijatskusudakukoluzavrio1916.godine.Jedno
vrijemejeradioikaovojniimam.Kasnijejestudiraopravoi obavljaodunost
advokataisudijeuviemjestauBosniiHercegovini.4

Budui da su Mehmedagii meu starim i uglednim porodicama u

Doboju,uspiosamsaznatinetovieonjemu.Porednjegaadvokatiuporodici
su i Mehmedagi Alija (1925), i Mehmedagi Zijad (1954), danas notar u
Doboju. Dr. hafiz Dafer je roen u Doboju 1893. godine, a otac mu se zvao
Husaga Mehmedagi (1847). U Monografiji Bosanskog amca, pod naslovom
Izetbegovii, nailazimo da je punac dr. hafiza Dafera, Hasanaga Izetbegovi,
roen1890.godine,amidaprvogpredsjednikaAlijeIzetbegovia.Hasanagaje
bio oenjen Hasibom Gradaevi iz Gradaca, potomak Huseinkapetana, i
imalisusinaAhmetaikerkuRefiku,roena1907.godine.Refikahanumaese
udati za dr. hafiza Dafera Mehmedagia, koji je roen u Doboju, a radio tada
kao advokat u amcu. U istoj knjizi Monografija Bosanskog amca, opisuje se
njihovakua,kaovelikakua,Refikahanumakaobogataenapunanakita,koja
se lijeila, jer je bila nerotkinja, al joj nije bilo uspjelo. 5Vrijedno spomena je
zasigurno i sauvana ehadetnama, tj. svjedodba erijatske sudake kole u
Sarajevu od dr. hafiz Dafera, datuma 17.6.1916. godine, u kojoj se vide
izuavani predmeti:Pravni (erijatsko pravo, nasljedno, juristika tilistika,
izvoriprava,postupnik,zakonogruntu,graanskopravo,ustrojstvosudova)i
svjetski (povijest islama, arapski jezik, srpskohrvatski, svjetska povijest,
prirodne nauke, njemaki jezik i maarski jezik.) U istoj svjedodbi pored
potpisa direktora i nastavnika, stoji potpis Reisululeme na arapskom jeziku
(MehmedDemaludinef.auevi),kaoivladinogpovjerenika(Spaho).

Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stopedeset godina (1860-2010), Hfz. dr. Fadil Fazli, El
Kalem,Sarajevo,2011.g.,IIdopunjenoizdanje,str.446447
5
MonografijaBosanskogamca,odnajstarijihvremenado1945.godine,NikaNezirovi,dipl.ecc,
amac,2011.,str:176177

102

HafizSalihef.Salihbai

HafizMustafaef.Medanhodi

HafizAbdulahef.Rudanovi

RodomizDoboja.ZavriojeOsmankapetanovumedresuuGraanici,a
potom je dugo godina radio kao imam, hatib i muallim u Doboju, a od 1941.
godine bio je dematski imam u Doboju, da bi se penzionisao 6. janura 1944.
godine.6TakoerunaroduspominjusejodvojicabraeSalihbaiakojisubili
imamiuDoboju,iveomaueniljudi.

U Zapisniku pronaenom u Arhivi Medlisa islamske zajednice Teanj,

stojimolba,dana23.marta,1910.godineukojojhafizAbdullahRudanovitrai
razrjeenjedunostizbognemogunostidabudevieimamidasenanjegovo
mjesto postavi hafiz Salih ef. Salihbai, te u ovom zapisniku vie rei kada
budempisaoohafizuAbdulahuRudanoviu.Premaevidencijiupisanihuenika
iz1907.godine(ArhivaMedlisaislamskezajedniceGraanica),akojisubilii
hafizi,graaniku medresu je meu njima i pohaao hafiz Salih Salihbai, iz
Doboja,IIIrazred.

iviojeuprvojpolovini20.stoljea.RjeenjemUlemamedlisaod28.
jula 1937. godine postavljen je za imama i hatiba Selimije damije, koju se
naziva u spisima i Sukija damija, od arapske rijei sukto znai pijaca, trg,
centar,teistotakobivapostavljenprvimmuallimomenskemektebiibtidaije
u Doboju, u narodu poznatom kao mejtef da bi se vjerovatno razlikovao od
optegmekteba.7

To dovodi do zakljuka da su hafizi i efendije bili vjerski priznate

linosti,kolovaneosobe,jersuobavljalirazneangamane,odimama,uitelja,
optinskihzastupnikadokadija.

Rijejeomompradjeduokojemnitanisamznao,osimdajebiohafiz.
Vjerovatnojedanodrazlogajeibiotajzbogegasamseodluiozaovutemu
kakobisebenatjeraonaistraivanjeosvojimprecima.

itajui knjigu Doboj u dvadesetom stoljeu Fahrudin Kapetanovi i

grupa autora, u naslovu Dobojske prilike i linosti, meu imenima opinskih
zastupnika nailazim na ime Abdulah hafiz Rudanovi, u periodu 19081912.
godine.8

Ibid, str. 446-447

Ibid, str. 446-447
8
Doboj u dvadesetom stoljeu, Fahrudin Kapetanovi i Raid Muminagi i grupa autora,DobojJug,
2008.godina,str.114

103


Kasnije u saznati da je taj podatak pronaen u Travnikoj arhivi, i
posjedujemkopijuBosanskogglasnika,OpaprirunaiadresnaknjigazaBosnu
iHercegovinu(BosnischerBote,Universal=Hand=undAdreszbuchfurBosnien
unddieHercegovina),zagodinu1912.i1915.,ukojemstojepodacioDobojui
gradskojvlastipisaninanjemakomjeziku,ividimodabivaizabranumandat
optinskihvijenikadvaputa.BiojeoenjenFatimomhanumomiimaojetroje
djece,dvasinaijednukerku.UkopanjeumezarjuTerezijeuDoboju.

U arhivi MIZ Teanj pronalazim znaajna dokumenta o Adilu hafizu

Rudanoviu:
dnevnik primitaka i izdataka za 1908. godinu vakufa Trnjak damije,
raunopoloiteljmutevelijaAbdulahhafizRudanovi
dnevnik primitaka i izdataka za 1908. godinu vakufa enski mekteb Trnjak
mahale,raunopoloiteljmutevelijaAbdulahhafizRudanovi
dnevnik primitaka i izdataka za 1909. godinu vakufa Trnjak damije,
mutevelijaAbdulahhafizRudanovi
zakljuniraunogospodarenjuimetkomDobojskemedresevakufauDoboju,
za1910.godinuakaomuteveljijasenalazihafizAbdulahRudanovi
zakljuni raun o gospodarenju imetkom Trnjak mekteb vakufa u Doboju, za
1910.godinuakaomuteveljijasenalazihafizAbdulahRudanovi
zakljuni raun o gospodarenju imetkom Trnjak damije vakufa u Doboju, za
1910.godinuakaomuteveljijasenalazihafizAbdulahRudanovi

Uz svaki ovaj dokument nalaze se dosta priloga o urednom zavrnom

raunu, svi su upueni na adresu Kotar Teanj, na nekima se nalazi i peat
vakufskomearifskogsaborskogodborauSarajevu.

Najznaajni dokument koji govori o njegovoj slubi isto pronaen u

arhivi Medlisa islamske zajednice Teanj je o zapisnik sastavljen u Kotarsko
vakufskomearifskompovjerenitvuuTenju,23.03.1910.godine,ukojojstoji
molbaHafizaAbdulaha Rudanovia,daveslui kaoimamu Trnjakdamijiu
Doboju 14. godina, da zbog odreenog razloga ne moe vie biti imam, da se
istogzvanjarijeiidasenanjegovomjestopostavihafizSalihSalihbaikojiga
vedekretomkaomuavinzastupa.Traeirijemuavinpronaohdauturskom
jeziku znai asistent, pomonik. U istoj molbi moli da mu se isplati zaostala
plaaiz1908i1909.godine,tedaonistoobavljaidunost mutevelijeidate
plae smije uzeti sebi.Uz taj zapisnik stoji i odgovor vakufskomearifskog
saborskogodborauSarajevu,28.juni,1910.godinedaeimenovanjeSalihef.
Salihbaia kao imama u Trnjak damiji biti na prvoj sjednici, jer to spada u
smisluautonomnogtatutaunjihovunadlenost.

HafizSulejmanef.Uianin

Bio je jedan od najestitijih imama i prema rijeima njegovih kolega

jedanodnajboljihbonjakihhafiza.RoenjeuTenju1876.godine,aumrou
Doboju1934.godine.StudiraojeuBanjaLuciiCarigradu.Prijetogamektebje
zavriourodnommjestu,predocemMulaMustafomefendijom.Nakonoeve
smrtisvojunaobrazbustiepredmuftijom,poznatimteanjskimalimomMesud

104

ef.Smailbegoviem.DokjeboraviouIstanbuluzavriojedesetkiraeta(kiaraeti
aere). Bio je imam, hatib i muallim na vie mjesta a od 1929. godine pa do
smrtivriojedunostimamaivaizaglavnedamijeuDoboju,tj.Selimije.Bioje
i muallim enskog mekteba u Doboju. Kao muallim i vjerouitelj postizao je
velike rezultate, a kao vaiz vrlo rado sluan. Bio je veliki zagovornik
organiziranja uleme kao i unapreenja vjerske nastave u mektebima, ali i
osnovnim kolama, medresama i srednjim kolama. Posebno se zalagao za
poboljnjematerijalnogpoloajaulemeuBosniiHercegovini.Zbogsvogradai
isticanja u radu bio je poput vrijedne pele radilice za islam i bonjaki
napredakusvakompogledu.BiojeaktivnilanUdruenjaIlmije.Smatraojeda
jedobraorganizacijaIlmijesvihklasajedanodnajvanijihuvjetazanapredak
islama. Prema kazivanjima uvijek se brinuo za stanje muslimana za njihovo
ekonomsko,aliikulturnouzdizanje.

PovodompreseljenjanaahiretSueljmanef.UianinaasopisHikmetje
istakaodasumuslimaniizgubiliovjekaidruga,smjelaiborbena.eliojedaiz
dua naeg stalea izbiti puzanje i pretjeranu poniznost i uliti im vie ponosa
tako da ih politiari ili oni s boljih poloaja ne izrabljuju, za svoje poglede i
ciljeve,lijepimrijeimaipraznimobeanjima.9

O Sulejman ef. Uianini najbolje govori njegova denaza, na kojoj su

prisustvovali svi muslimani Doboja, te brojnih drugih mjesta Teanj, Maglaj,
GraanicaiDerventa,kaoidostabonjakeulemeizTuzleisjeverneBosne.Tu
sespoiminjuimenaprofesoroki,erijatskisudijaBerbi,muderisSivevi,i
brojnidrugi,atuseoprostiosnjimimuderisAhmedef.MulaliizTenja.10

Naahiretje preselio18.maja1934.godine,u Dobojuadenazumuje

klanjao h. hafiz Zekerija ef. Ibriimovi. U obavljanju imamske dunosti
zamijeniogajeRedebef.Muminovi.

Ademef.Salkievi

Roen je 1890. godine u mjestu Lepenica kod Tenja. Tu je uio prve

nauke.KasnijejeuiouumedresiuGraaniciikonanouSarajevu.Prvomjesto
na kojem je slubovao bio je Tesli,zatim Oraje na Savi, Zupa, Teanjka,
Lastva,MrkonjiGrad,Doboj,Konjuhovciodakleseipenzionisao.

Unarodujeostaopoznatkaodobarimamisposobanimam.Uglasniku
Vrhovnog islamskog strarjeinstva u Federativnoj Narodnoj Republici
Jugoslavijiod1957.godine,stojidajeuivotubioveseo,u raduiodluivanju
kadkadbrz,zbogegajejednomiimaoposljedica,alikonanojeostaoispravan
iteposljedicemunisusmetaledaseuvrstiuredvaljanihimama.

100 Bonjakih imama u periodu 1912-2012. g., Ekrem Tucakovi, Abdulgafar Veli i Mirnes Kova,
ElKalem,Sarajevo,2012.g,.str.48.
10
Teanjska duhovnost otrgnuta od zaborava, Mehmed Karamovi, Teanj, 2011., II izdanje, str. 170171

105


Ademef.Salkievijemeuprvimvjerskimslubenicimakojijeosjetio
blagodat Zakona o socijalnom osiguranju svetenika, jer je odmah po
obnarodavanjutogZakonapenzionisan.

Tekooboljenjesrcaiaorteuinilojedaiznenadabudeotrgnutodsvoje
porodice: hanume, osam sinova i kerke, kao i od mnogobrojne rodbine,
komijaiprijatelja.

Preselio je na ahiret u Doboju, 02. juna, 1956. godine. Denaza mu je

obavljenauzueemnogihgraana.AutorlankaugorenavedenomGlasniku
pie kada se zadnji put vidio s njim da mu je rekao da se osjea dobro i da je
rijeiodaobierodbinu.Tadajebiozdraviveseo.Rekaojetakoe:Djecamoja
medobrosluaju.Djeca,aizetmepotpomau.Onisuteaci,radnici,slubenici,
ekonomisti, nastavnici i profesori i ja sam sretan to svaki sebi moe zaraditi
tomutreba.

Autor lanka se sjea i njegove zadnje hutbe u kojoj je tumaio ajete

Kerima...dasiti(oMuhammede)biogrub,namrgoen...,obradivitutemuda
narodu treba pristupati promiljeno i razborito, ako se eli uspjeh, jer ni
Pejgambera.s.nebiuspiouvrenjuvelikogsvogzadatkadanijebioblagilijepe
naravi.11UkopanjeuDoboju.

Muharemef.Smaji

Roen je 1881. godine u Miljanovcima kod Tenja. U Tenju je zavrio

osnovno obrazovanje, a zatim erijatsko sudaku kolu u Sarajevu (1902
1907), da bi potom upisao i Pravni fakultet u Zagrebu kojeg je zavrio 1912.
godine.

I kako to obino biva, putevi inovnika su prepleteni brojnim

mjenjanjem mjesta slubovanja i premjeatnjima, te je i Muharem ef. dijelio
takvusudbinu,poeviodsvogpripravnikog,kakobitodanasrekli,uSuduu
BanjaLuci,dabislubovaoiuDerventiiCazinu.
Neto prije proglaenja Doboja za sresko mjesto u tadanjajoj Kraljevini SHS
(Srba,HrvataiSlovenaca),krajem1922.godine,uDobojujeuspostavljenSreski
sud. Za prvog starjeinu ovog suda postavljen je Muharem ef. Smaji, tanije
krajemjula1922.godine.Natojfunkcijijeostaopunihosamgodina.

Generacije starih Dobojlija ga pamte kao revnosnog i savjesnog sudiju.

Samilost prema sirotinji,kojoj se sudilo zbog svega i svaeg, i njegova
spremnostdaimestoprogledakrozprstemujeidodijelilaepitetsirotinjska
majka.

Muharem efendija je bio pravi vjernik, znao je da je pravda u Boijim

rukama,buduidasebavioljudskimivotimaisudbinama.

Vano je istai za Doboj da je pokretao muslimanska dobrotvorna

druva i u njima predano radio,u svim mjestima gdje je slubovao, posebice
GajretuDoboju,itakobionapomoiljudimadobrevolje.
11

Glasnik Vrhovnog islamskog strajeinstva, Broj 7-9, Sarajevo, juli-septembar 1957. g, str. 383

106


Iako teko bolestan, 1934. godine se zaputio na had, kao da je
predosjeaodaeveiduegodine,(1935.),preselitinaAhiret.

KakostojiuuknjiziDoboju20.stoljeu,FahrudinKapetanoviigrupa
autora,njegovsinOsmanSmajiOsmosaporodicomidanasiviuDoboju.12

HafizFehimef.Rizvi

ivio je u prvoj polovini 20. stoljea. Imamsku dunost obavljao je u

BosanskomBrodu.

OdlukomUlemamedlisaod16.novembra1933,godinepremjetenje
nadunostimamauevarlijamaituostajedodatuma14.janura1935.godine.
U isto vrijeme preuzeo je i dunost honorarnog vjerouitelja u Dravnoj
osnovnojkoliuevarlijma.KasnijejepreuzeoimamskudunostuPridjelu,da
bisegodine1941.ponovovratioudematevarlije. 13

HafizSmailef.Isi

U knjizi Hafizi u Bosni Hercegovini posljednjih stopedeset godina

(18602010),Hfz.dr.FadilaFazlia,pronaohsamojednureenicu,dajeod26.
septembra1940.godinebioimamumuallimuOraju,srezDoboj.Buduidasu
mi komije porodica Isi, a i moj mutevelija (predsjednik dematskog odbora
Donjedamijeh.EminIsi),doohdoinformacijedajetonjihovdjed.Zamolih
njegovu unuku doktoricu h. Zekiju Pliani da mi dostavi ono to ona zna o
svomdjedu,teizmeuostalognapisa:RoenjeuTenju1882.godineodmajke
Hane i oca Alije, gdje je zavrio osnovno obrazovanje, a dalje kolovanje
nastavio u Travniku na medresi. Prvo namjetenje imao je u selu Piljuii
(Teanj), gdje je osnovao i porodicu. Tu ga je zatekao Prvi svjetski rat,
regrutacija u austrougarsku vojsku. Zarobljen je od strane vojske ruske
carevine,tetuprovodigodinuipodana(udalekojRusijinaVolgi).Popovratku
izzarobljenitvavraaseuDobojgdjeradikaoimamnaedamije(misleina
Donju damiju Trnjak), a potom po izbijanju Drugog svejtskog rata radi na
poduci djece uz svoj redovni posao imama. Dugo je bio imam na ajrama, a
onda je i penzionisan s tog mjetsa (ajre je imalo mekteb a na Oraju postoji
damija,pasezatoinajvjerovatnijenavodikaoimamnaOrajuuGlasnikuIVZ
od 1940. godine). Preselio je na Ahiret 1963. godine nesretnim sluajem (u
saobraajnom udesu). Rahmetli Smail hafiz bio je ovjek velika srca i velikog
duha.Izasebejeostavioetirisina,dvijekerkeitridesetorounuadi,odkojih
sutrojesvreniueniciMedreseuSarajevuiradekaovjerouitelji.14

12

Doboj u dvadesetom stoljeu, Fahrudin Kapetanovi i Raid Muminagi i grupa autora, DobojJug,
2008.godina,str.746747
13
Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stopedeset godina (1860-2010), Hfz. dr. Fadil Fazli, El
Kalem,Sarajevo,2011.g.,IIdopunjenoizdanje,str.446447
14
Po izjavi njegove unuke h. dr. Pliani Zekije

107

HafizEminGrbei

Mehmedef.Imamovi

Biojemujezinod2.maja1935.godineuTrnjakdamijiuDoboju.15

Roen je 1885. godine u Graanici, gdje je zavrio Medresu i dobio

zvanje hafiza. Sa roditeljima i braom dolazi u Doboj, 1902. godine. U
neposrednoj blizini Selimije damije na ariji otvaraju restoran, odnosno
ainicu,anaspratukahvanugdjeseiskljuivosluilasamokahva,vlasnitvo
Eminhafiza.

Godine1928.dobiojeposaouDonjojdamijiTrnjakmahaleiobavljao
je posao vjerskog slubenika do 1957. godine, te je iste preselio na Ahiret.
Tokom svog radnog vijeka bio je savjestan, disciplinovan i omiljen u svojoj
sredini.Nijekasnioninajedanvakatbiloljetibilozimi.Poprirodijebioblage
naravialikrajnjepravedanikorektan,kaoisvivjerskislubenicitogvremena.
Pored poslova vezanih za damiju, poduavao je djecu vjeronauci kojima je
ostaoulijepomsjeanju.Oeniose1905.godineuDoboju.

U Glasniku IZV od 1935. godine vidimo da je postavljen za mujezina

Donje damije Trnjak, i uvijek su dva imama radila u gradskim damijama.
Jedan koji je bio glavni,obino stariji imam, i drugi, mlai, koji je obavljao
poslove mujezina, penjao se na munaru uei ezane, i poduavao djecu u
mektebu koja su s nekdanjim tablama dolazila u damiju na vjersku pouku, i
odlaskom starijeg imama u penziju uobiajeno je preuzimao dunost prvog
imama.Ovepodatkejedalanjegovaunuka.

Imaojedvasinaietirikerke,tesadaimaokotridesetunuad.Umroje
uDoboju,1957.godineiukopanjeumezarjuRajinovackojipripadadematu
Trnjak.16 Zanimljiv je i spis koji se nalazi u Arhivi MIZ Teanj u kojem hafiz
Emin trai od eljeznice umanjenje karte za pedeset posto,za sebe i svoju
porodicu, jer mu to pravo pripada kao vjerskom slubeniku, ali dobija odbija
odbijenicu,jersusmatralidamujezininisuvjerskislubenici.

Roen je 1911. godine, a umro 1988. godine. Teko je nai danas

Dobojliju koji nije uo za ovog efendiju. Dobar imam, ije se hutbe i danas
prepriavaju. Ulagao u svoje znanje,i uenje stranih jezika. Bio je imam u
Kotorskom, a zatim dolazi u Doboj, na mjesto imama, hatiba i muallima u
damiji Trnjak. Imao je dva sina Vehida i Muhsina, i kerku Zahidu. Vehid
Imamovi je bio poznati meteorolog koji je radio u Sarajevu, a Muhsin
Imamovi je bio stomatolog. Kerka Zahida je bila u izbjeglitvu i tamo je
poginula.

15

Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stopedeset godina (1860-2010), Hfz. dr. Fadil Fazli, El
Kalem,Sarajevo,2011.g.,IIdopunjenoizdanje,str.446447
16
Prema izjavi Mejre Grbei

108


Mehmed ef. Imamovi je ostavio veliki uticaj na sve one koji su ili u
mektebiuiliprednjim,isvigasesjeajuspunohvale.Ukopanjenamezarju
RajinovacuDobojuporedsvojehanume.

HafizRagibef.Tetari

FatimaBajraktarevi

Osmanef.Trepi

SinjeMehmedalijin,roen16.juna1909.godineuBanjojLuci.Zavrio
je tri razreda tuzlanske medrese. Radni vijek je poeo kao mujezin Ferhat
paine(Ferhadije)damijeuBanjaLuci1929.godine,zatimjeobavljaodunost
imama i hatiba u Defderdarovoj damiji u istom gradu 1933. godine.
Jedanaestog oktobra 1938. postavljen je za imama Dolnjeke damije u
Derventi,gdjejeosimimamske,hatibskeimuallimskedunostiuviedamija,
predaje kao vjerouitelj u enskoj zanatskoj koli. Jedno je vrijeme radio u
Zenici (1955), a 1. oktobra 1960. godine prelazi u Doboj. Prema jednom
izvjetajuobjavljenomuElHidaji,utokuRamazana1937.godinehafizRagibje
odravaovazovezaeneuSaferbegovojdamijiuBanjojLuci.Namolbuena,
onjeidaljeproduiosapredavanjimatokomcijelegodine,svakogpetkaposlije
dumenamazauistojdamiji.Godine1938.biojetajnikElHidajeuBanjaLuci.
Hafiz Ragib je penzionisan 20.marta 1972. godine.17 Hafiz Tetari je obavljao
dunostimamaudamijiSelimija,kaoivjerskoprosvjetnogreferenta(dunost
glavnogimama),ijednajeodcijenjenihlinostidobojskeuleme.

Sjeamjejednogpredavanjaprijenekolikogodina,muftijebanjalukog
Edhema ef. amdia, nekadanjeg imama u Donjoj damiji u Doboju,vidjevi
meudematlijama,abiojemevluduivijama,PredsjednikaIzvrnogodbora
Medlisa islamske zajednice Murveta Bajraktarevia spomenu Muftija njegovu
majku kao jednu od muallima koje su uile djecu u Doboju. Zamolih Murveta
Bajraktareviadaminapienetoonjoj.BrkaAbdulahroenje1876.godine,a
umro 1941. godine, biojemeu osnivaima male medrese uDoboju,i bioje
efendija.ImaojesinaHuseinakojijeistobioimam,roen1896.godine,aumro
1948.godine.HuseinjeimaosinaMustafu,kojijestrijeljan17.04.1945.godine
uzmnogeDobojlijemuslimanenaDenkovai.Huseinjeimaoitrikerke:Zejnu,
FatimuiBehiju.FatimajeuiladjecuudematuOraju,gdjesumnogeDobojlije
uileprednjom.KasnijeseudalazaMehmedalijuBajraktarevia.18

SinjeSuljin,roenuijamakodTenja25.03.1933.godine.Pohaaoje
Teanjskumedresu,zatimjepoloioGaziHusrevbegovu medresu uSarajevu.
17

HafiziuBosniiHercegoviniuposljednjihstopedesetgodina(18602010),Hfz.dr.FadilFazli,
ElKalem,Sarajevo,2011.g.,IIdopunjenoizdanje,str.154155
18
PremaizjaviMurvetaBajraktarevia

109

Funkciju vjerskoprosvjetnog referenta (danas funkcija glavnog imama) je

obavljao u Bosanskom Brodu i Doboju. Imamku slubu je zapoeo obavljati u
Kotor Varoi, zatim je radio u mnogim dematima, od Zavidovia, Odaka,
Bosanskog Broda, Doboja, kao i u Tenju u dematu Teanjka, veoma kratko
(19891991). U Doboju je bio imam u dematu Selimija. Hadi Osman ef.
Trepi bijae veoma darovit u govoru, prijazan i pun ale, u razgovoru s
prijateljimaikolegama,aveomaozbiljankadasradilooozbiljnimstvarima.U
posludokrajnostiistrajan,isvelikimiskustvomismislomzapraktinost.Bioje
veomadareljiv.Paziojenared,aioddrugihtozahtijevao. 19

Hasibef.Dananovi

HafizMustafaZuhdief.ilji

Meu lanovima Gradskog vijea Doboja od 15.10.1908. godine

pronalazimo i ime Hasib ef. Dananovi. Gradonaelnik je Bego Hadimujagi
kojeg je austrijski car Franz Josef II odlikovao ordenom Viteza za uspjeno
rukovoenje gradom Dobojem, napravivi snimak (fotografiju) najvienijih
ljudi tadanjeg Doboja, izmeu kojeg su i zastupnici Opinskog vijea Doboj
19081912. godine: Mehaga Hadimujagi, Hasan beg Dautovi, Hasib ef.
Dananovi, Ahmed Mulali, Osmo Arifovi,Mahmut Turki, Filip Irgang, Ante
Goth,JureJelii,GeorgHofbauer,StefanSchmidt,uloArifovi,Abdulahhafiz
Rudanovi...20

Ovaporodicaiznjedrilajetribrata,odkojihsudvojicaIzudiniHajrudin
opredjelili se za visoke nauke i postali doktori, a trei Delaludin posvetio se
zanatu. uo sam da se Hasiba ef. Dananovia govorilio da je zavrio hifz i
naukeuKairuuEgiptu.

IstogprezimenajeihafizIbrahimef.Dananovi,roenuDoborovcima,
1914.godine.ZavriojepetrazredaGraanikemedrese.Obavljaojeimamsku,
hatibsku i muallimsku dunost na podruju Doboja, mjesto Brijesnica 1940.g
odine, a bio je imam i na podruju Petrovog Sela i Srebrenika, te biva
penzionisan1975.godine.21

SinjeNuhanov,roen1872.godineuLukavici(Graanica).Obavljaoje
imamsku,muderiskuihatibskudunostuSelimijidamijiuDoboju.Poslijehfz.
Mehmeda ef. Okia, koji je bio muderris u graanikoj medresi, tu dunost je
preuzeohafizMustafa.Odsvihmuderrisa,onjenajduepredavaouspomenutoj

19
Teanjskaduhovnostotrgnutaodzaborava,MehmedKaramovi,Teanj,2011.,IIizdanje,str.
153154
20
Dobojudvadesetomstoljeu,FahrudinKapetanoviiRaidMuminagiigrupaautora,Doboj
Jug,2008.godina,str.114
21
HafiziuBosniiHercegoviniuposljednjihstopedesetgodina(18602010),Hfz.dr.FadilFazli,
ElKalem,Sarajevo,2011.g.IIdopunjenoizdanje,str.370

110

medresi, od 1909. do njenog zatvaranja. Preselio je na Ahiret 1951. godine.22

Njegova je velika uloga, zajedno sa svojim uenikom hafizom Ibrahimom
Mehinagiem, u prikupljanju orijentalnih rukopisa za Gazi Husrevbegovu
biblioteku,atuakcijuje1940.godinepokrenuoMehmedef.Handi.

Sejfudinef.Zahirovi

Huseinef.Mustafi

Imao sam priliku upoznati ga, u poznim godinama, ovog finog i

skromnog imama, za kojeg mogu slobodno rei da odie dobrotom. Roen
12.08.1929. godine u Dakulama kod Graanice, gdje je pohaao tamnonju
medresu, Osmankapetanovu medresu. Radio je kao imam na podruju
dananjeg Doboj Istoka (Frkati), a najdui rad mu je bio u dematu Oraje,
Doboj,gdjejedoao1974.godine.Obavljaojeiposlovesekretarautadanjem
OdboruIslamskezajedniceDoboj,kaotosejeisticaoiuraduIlmijje.Kuuje
napravionaarijiuDoboju,gdjegajeismrtzatekladana09.02.2010.godine,a
ukopanjeumjestuTrnovcikodGraanice.

Sin je Omerov, roen 1918. godine u Sjenini kod Doboja, a umro u

Tenju 1978. godine. Zavrio je Osmankapetanovu medresu u Graanici i to
petogodinju, godine 1935. Slubovao je po Doboju u vie demata: svojoj
rodnojSjenini,zatimuSvjetlii,iSuhomPolju,sveoptinaDoboj.Zatimodlaziu
Jablanicu,kodTenja,dokjeporodicusmjestiouTenjuradilakegkolovanja
djece. U Jablanici je nosilac kljunih aktivnosti, posebno u oblasti kolovanja
muke i enske djece. Meu prvim je donio televizor u Jablanicu, nakon
elektrifikacijesela,iljudiizokolnihselasudolazilidavideudoodtelevizora.
Do smrti je zamijenjivao imame u drugim dematima, kao to je due vrijeme
klanjaodumuuAvdipainojdamijiuTenju.23

Nedibef.ardi:UiteljosnonvnekoleuDoboju(1912),napisaoje
dramu Alibaba i etrdeset razbojnika koju je objavio u Biseru 1918. godine.
SvojeprieobjavljivaojeumuslimanskimnovinamaBeharuiBiseru.24

Za hafiza Hasan ef. Crljenka znamo da je bio 1942. godine lan

Kotarkog odbora udruenja ElHidaja Doboj. Jedna od cijenjenih linosti u
Doboju.25Rijetkisuonikojinisuulizaovoghafiza,zakojegsloverijeidajebio
strog.aomijetonisamimaovieinformacijaonjemu,osimdajeradiojedno
vrijemekaoimamudamijiSelimija.
22

Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stopedeset godina (1860-2010), Hfz. dr. Fadil Fazli, El
Kalem,Sarajevo,2011.g.,IIdopunjenoizdanje,str.363
23
Teanjska duhovnost otrgnuta od zaborava, Mehmed Karamovi, Teanj, 2011., II izdanje, str. 105106
24
Dobojudvadesetomstoljeu,FahrudinKapetanoviiRaidMuminagiigrupaautora,Doboj
Jug,2008.godina,str.57
25
HafiziuBosniiHercegoviniuposljednjihstopedesetgodina(18602010),Hfz.dr.FadilFazli,El
Kalem,Sarajevo,2011.g.,IIdopunjenoizdanje,str.446447

111


Hafiz Husein ef. Raidagi je 1955. godine bio imam na podruju
Doboja.26 ostavio velikog traga na djecu koju je poduavao. Nadam se da u
nekada akobogda, ja ili neko drugi, vie neto napisati o hafizu Raidagiu i
hafizuCrljenku,jertozasluuju.

Hafiz Salih ef. Mujaki roen u Doboju krajem 19. stoljea, upisuje
Graanikumedresu1911.godine.27

HafizMehmedMulaliiviojeuprvojpolovini20.stoljea.Zavrioje
erijatskusudakukoluuSarajevu.

HafizHasanef.BajribiojeimamimuallimuMiljkovcu,srezDoboj.28

Ibrahim ef. Mehinagi, ovjek koji je ostavio veliki uticaj u Islamskoj

zajednici.Imaojezavidnuiuspjenukarijeru,aliiuoblastipisanerijeidaoje
svoj doprinos. kolovao se i u Istanbulu.U Sarajevu je zavrio erijatsku
sudaku kolu. Bio je imenovan i za Vrhovnog erijatskog sudiju. U periodu
30.6.1960.godinedo31.12.1964.godinebiojeglavniimamuDoboju,dabise
ste pozicije i penzionisao. Bio je principijelan u radu i zahtijevao da se svi
slubeniciuIZmorajuprimatinaosnovukonkursakakotozahtijevaUstavIVZi
zakljuci ireg savjeta Reisululeme iz 1939. godine. Radi ovoga i nekoliko
drugih sluajeva otkazuje saradnju Vakufskomearifskom saboru u pismenoj
formi. Godine 1938. uao je kao jedan od etiri kandidata za lana Ulema
medlisa,aliMinistarstvopravdeuBeogradunijeprihvationjegovizborvega
jedaodrugomkandidatu.29

Dr.BilalHasanovi,biojekratkoimamDonjedamijeuDoboju(1974
1975),trenutanojevanredniprofesornaIslamskompedagokom fakultetuu
Zenici(IPF),napredmetima:Dava,ArapskiiArapskaknjievnost.Rodomjeiz
Zvornika. Objavio je niz knjiga i lanaka. Vie pogledati na stranici IPF u
Zenici.30

mr.Bajroef.Dafi

Glavni imam Medlisa islamske zajednice Doboj. Roen 09.06.1960.

godine u Doborovcima, optina Graanica. Zavrio je Gazi Husrevbegovu
medresu i Fakultet politikih nauka odsjek Socijalni rad. Slubovao je u
dematu BajvatiMIZ Zavidovii, kao i u dematima: Frkati, Ahinbaii i
MiljkovacnapodrujuMIZDoboj.

NadunostglavnogimamaMIZDOBOJpostavljenje01.09.1996.godine.

Udosadnjemradudobiojenizpriznanja,pohvalaizahvalnica,aodtoga
se izdvajaju: Srebrena plaketa grada Doboja za doprinos i razmjenu
tolerancije i suivota i pomirenja, te priznanje od strane Muftiluka zenikog
MuderrisDervief.Spahi.
26

Ibid,str.446447
Ibid,str.446447
28
Ibid,str.446447
29
Graanikiglasnikhttp://www.gracanickiglasnik.ba/wpcontent/uploads/2013/01/Pages
fromgg1914.pdf
30
http://www.ipf.unze.ba/
27

112


lanjenekolikoUpravnihodboraugraduDoboju:lanUOMNKGlavica
Doboj,lanCentrazasocijalniradDoboj.Dana23.06.2011.godinemagistriraoje
naFakultetuFORKUPNoviSadnatemuOrganizacionakulturaiponaanjeu
Islamuistekaozvanjemastermenader.31

Velikezaslugemupripadajuzaobnovuporuenihdamijanapodruju
Doboja,kaoiizgradnjinovih.

ImamiGornje(Selimije)iDonje(Trnjak)damije

Naravnodajevelikibrojimama,muallimaihatibakojisuslubovaliu
ovedvijedamije,kojesujedinedvijegradske,tobirekliarijskedamijena
podruju Medlisa islamske zajednice Doboj. Biti imam u gradu je ast i
privilegija. Svaki imam koji je slubovao je ostavio veliki trag na ljude i djecu
kojujeuio,bezobzirabiostrogiliblag,uvijekjebiouzoranidostojanstven,jer
totraidobojskasredina.Zatouspomenutimeudanasivimaonekojisudug
nizgodinaradiliuDoboju:

Muftija Edhem ef. amdi, roen je u Junuzoviima, opina

Zavidovii.ZavriojeGaziHusrevbegovumedresuuSarajevu,adiplomiraoje
naFakultetuislamskihnaukaodsjekUsuliddinuLibiji1975.godine.Nedugo
zatim, poinje raditi u Atikdamiji u Bijeljini. Iz Bijeljine, po preporuci
profesoraHusejnef.oze,prelaziuDobojgdjeobavljadunostimamauTrnjak
damiji. Godine 1978., po preporuci tadanjeg predsjednika Starjeinstva
IslamskezajedniceuBiHprof.dr.AhmedaSmajlovia,postavljenjezavjersko
prosvjetnog referenta. U Doboju je ostao do poetka agresije na BiH. Na
prijedlog reisululeme dr. Mustafe ef. Ceria postavljen je za muftiju
banjalukog 1999. godine i tu dunost obavljao do svog penzionisanja 2014.
godine.Imatrikerke.32

Nurija ef. Sikiri, rodom iz Hanbarina kod Prijedora. Zavrio je Gazi

HusrevbegovumedresuuSarajevu.UMonogafijiIslamskezajedniceuBosnii
Hercegovinistojidajeslubovaoudematima:ZgoakodKaknja,Kreevokod
Kiseljaka, Graanica kod Visokog gdje je obavljao i dunost glavnog imama
(tada vjerskoprosvjetnog referenta), zatim u Kotorskom Gornjem, te 1985.
godinedolaziugradDobojnamjestoimamaGornje,Selimijedamije,ituostaje
svedopoetkaagresijenaBiH.KratkovrijemejebiougraduHamm,Njemaka,
radio je i kao nastavnik islamske vjeronauke u osnovnoj koli u Matuziima
(Doboj Jug), da bi se vratio u Doboj, kada su se i poeli vraati prvi Bonjaci.
Preuzima dunost imama, hatiba i muallima u Donjoj damiji (Trnjak), koja je
sveanootvorena2004.godine,ituostajesvedosvogpenzionisanja,stimdaje
poslijetogaobavljaokraudunostimamanaajrama.Imasinaikerku.33

31

http:// www.medzlis-doboj.org/
www.rijaset.ba
33
Monografija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Udruenje Ilmijje, Sarajevo, 2013. g.
32

113


Sadanjiimamisu:imamSelimijadamijeIbrahimef.Halilovi,rodom
izGraanice,iimamTrnjakdamijeAdilef.Rudanovi,rodomizDoboja.

Dnevnikprimitakaiz1908.g.zaenskiZakljunirauniz1910.g.,za
mektebTrnjakdamijepronaenuvakufDobojskihmedresa
ArhiviMIZTeanj

MektebDonjedamijesimamomEdhemef.amdiemsedamdesetihgodina

114

Efendije:Imamovi,Hadiraidagi,Tatarevi

IZVORIILITERATURA:

Dobojudvadesetomstoljeu,FahrudinKapetanoviiRaidMuminagii
grupaautora,DobojJug,2008.godina
Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stopedeset godina (1860
2010), Hfz. dr. Fadil Fazli, El Kalem, Sarajevo,2011.g., II dopunjeno
izdanje
100 Bonjakih imama u periodu 19122012. g., Ekrem Tucakovi,
AbdulgafarVeliiMirnesKova,ElKalem,Sarajevo,2012.g,
Teanjskaduhovnostotrgnutaodzaborava,MehmedKaramovi,Teanj,
2011.g,IIizdanje,
Glasnik Vrhovnog islamskog strajeinstva, Broj 79, Sarajevo, juli
septembar1957.g,
Monografija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Udruenje
Ilmijje,Sarajevo2013.godina
Monografija Bosanskog amca, od najstarijih vremena do 1945.godine,
NikaNezirovi,dipl.ecc,amac,2011

115

Dr.sc.OmerHamzi,Pravnifakultet,Kiseljak

Formiranjeiadministrativnoteritorijalnozaokruivanje
srezaDobojuperioduod1933.do1936.godinepravno
politikirazvoj
Abstrakt
Do 1929. godine i u novoj dravi zadrano je ranije unutranje
administrativnoteritorijalno ustrojstvo s tim to su okruzi preimenovani u
oblasti,akotareviusrezove.Uvoenjemestojanuarskediktature,promjenom
nazivazemlje(KraljevinaJugoslavija)injenimnovimunutranjimpreustrojem,
podjelom na 9 banovina, uslijedile su i mnoge promjene sreskih i opinskih
granica unutar novouspostavljenih banovina. U irem prostoru Graanice,
Gradaca, Tenja i Maglaja, do 1931. godine te su promjene uzrokovane
usklaivanjem administrativne granice izmeu dvije susjedne banovine
(Vrbaske i Drinske), a neto kasnije politikim prestrojavanjima ili bolje rei
politikomtrgovinomizmeustranakopolitikihinacionalnihblokova,kojie
se formirati u zemlji poslije 1931. godine. Na konkretnim primjerima
teritorijalnih prekomponovanja srezova i opina u ovom dijelu Bosne i
Hercegovine pod direktnim uticajem ili po diktatu takozvanih velikih
nacionalnihpolitika,jasnoseprepoznajuciljeviiinteresitihpolitika,kojisuse,
na neki nain i dodirivali, ali i presijecali u tom prostoru. Formiranje sreza
Doboj upravo je rezultat sueljavanja tih politika, nacionalnih u prvom redu.
Politiki ambijent i okolnosti pod kojima je dolo do utemeljenja sreza Doboj,
1933.godineinitematskiokvirovogarada.

1.

DobojsreskaispostavausastavuTeanjskogsreza

Unutranje administrativnoteritorijalno ureenje u Bosni i

Hercegovini, nakon uspostave Kraljevine SHS, 1918., ostalo je nepromijenjeno
sve do 1928. godine. Vidovdanskim ustavom, nekadanji kotari postali su
srezovi, a okruzi su imenovani kao oblasti. Za razliku od drugih dijelova
Kraljevine,organizovanjeoptinaioptinskesamoupraveuBosniiHercegovini
dugo se dralo kao otvoreno politiko pitanje. Vladajue centralistike
strukture su procjenjivale da bi na tom lokalnom nivou organizovanja
Jugoslovenskamuslinskaorganizacijaimaladominantnupolitikuulogu.Teku
drugojpolovini1927.godine,pokreesezakonodavnaprocedurazauspostavu
optinaioptinskesamoupraveuBosniiHercegovinikaojedanodpreduslova
za provoenje prvih lokalnih izbora. Optine se uspostavljaju posebnom

116

uredbom,kojaseodnosilanasvih6oblastiBosneiHercegovine.1Dobojjebio
sjeditesreskeispostavesa16naseljausastavuteritorijesrezaTeanj,kojaje
bilapodijeljenana15optinasaukupno101naseljem..2
Prema popisu iz 1921. godine, na toj prostranoj teritoriji ivjelo je
ukupno54.010stanovnika,odega24.995(ili46,2%)pravoslavne,10.758(ili
19,9%) katolike i 17.788 (ili 32,9%) muslimanske vjere, te 276 evangelista,
180 jevreja i 6 ostalih. Na uem prostoru Teanjskog kotara (bez Kotarske
ispostaveDoboj),odukupno45.312popisanihstanovnika,22.471(ili49,5%)je
biopravoslavne,9.034(ili19,9%)katolikei14.600(ili32,2%)muslimanske
vjere,te132evangelista,70jevrejai5ostalih.U16naseljaKotarskeispostave
Doboj popisano je 8.698 stanovnika, od ega je 2.524 (ili 29%) bilo
pravoslavnevjere,2.731(ili31,3%)katolike,3.188(ili36,6%)muslimanske,
zatim144evangelista,110jevrejai1ostalih.3
Dok su u gradskim i prigradskim naseljima Doboja i Tenja apsolutnu
veinuinilimuslimani,nasreskompodruju(ucjelinigledano),najbrojnijeje
bilopravoslavnostanovnitvo,alinijeiniloapsolutnuveinu.Toesekasnije
odraziti na stranakopolitiko organizovanje u ovom kraju, kao i na
administrativnepromjenedokojihedoiposlijeukidanjaUstavaiprogla