MONTANE AB KONSTRUKCIJE

PRORAUN,DIMENZIONIRANJE I
KONTROLA STABILNOSTI
PREDGOTOVLJENIH
ARMIRANOBETONSKIH STUPOVA
PROF. DR. SC. DARKO METROVI

PLAN PREDAVANJA
1. UVOD
2. PRORAUN STUPOVA (teorija I reda)
3. PROBLEMI STABILNOSTI I
PRORAUN VITKIH STUPOVA
4. PRIMJER PRORAUNA VITKOG
STUPA
5. KONSTRUKCIJSKE POJEDINOSTI
STUPOVA (ARMATURA I DETALJI)

UVOD
Popreni presjek stupova je skoro bez izuzetka
u obliku pravokutnika, po ijoj duoj strani lei i
ravanina djelovanja momenata savijanja

Tipovi montanih
stupova

UVOD

Stupovi se izvode s pravokutnim ili krunim istakama razliitih dimenzija. Da

bi se spoj grede na stup pravilno izveo koriste se istake minimalnih
dimenzija 250-300 mm, ime se ograniavaju i dimenzije stupa. Vrh stupa
se oblikuje na razliite naine, to ovisi o vrsti spoja. Vrh moe biti ravan ili
sa leajnom konzolom ili sa viljukastim leajem

UVOD
Duljine stupova ovise o vrsti objekta, nainu proizvodnje, transporta i montae. Za
jednoetane skeletne objekte duljine stupova su obino do 12 m. Najvea duljina stupa
iznosi u pravilu od 12 m do 18 m, ali iznimno moe biti i vea. U Americi se rade
predgotovljeni prednapeti stupovi duljine i do 30

PRORAUN
STUPOVI SU ELEMENTI OPTEREENI UZDUNOM
SILOM I MOMENTOMA SAVIJANJA.

h/b 4. (Ako je h/b > 4 rije je o zidu).

Odreivanje dimenzija stupa:
EC1992 i EC 8 :
Sd = NSd/(bhfcd) 0,65 te slijedi
bh Nsd/(0,65fcd)
bmin = 20 cm (14 cm za predgotovljeni stup)
bmin = 25 cm (EC8)

PRORAUN
Dimenzioniranje PREDGOTOVLJENIH STUPOVA se radi kao i kod
monolitnih stupova, zu razliku to se proraun radi za svaku fazu
eksploatacije. To su proizvodnja, transport i montaa. Krajnji oblik
stupa ovisi o funkciji stupa i vrsti veze izmeu stupa i grede.
Statiki proraun provodi se u 3 faze:
1. Faza odizanja iz kalupa i transporta (za svaku fazu promjene
optereenja i odizanja)
2. Faza montae i privremene stabilizacije (osigurati sigurnost
radnika i mehanizacije
do punog postizanja nosivosti spojeva)
3. Faza eksploatacije (osigurati uporabivost za projektirani vijek
trajanja graevine)

PRORAUN

PRORAUN

PROBLEMI STABILNOSTI
Diferencijalna jednadba

Progib

Kritina sila

Eulerov tap
Ponoviti Otpornost materijala 2!

PROBLEMI STABILNOSTI

Duljine izvijanja za razliite rubne uvjete

PROBLEMI STABILNOSTI
STUPOVI S POETNIM EKSCENTRICITETOM

Skica modela

PROBLEMI STABILNOSTI
Rjeenjem jednadbe dobiva se izraz za progib:

PROBLEMI STABILNOSTI
STUPOVI S POETNIM
EKSCENTRICITETOM I
ZAKRIVLJENOM OSI
Progibna linija:

Diferencijalna
jednadba:

Rijeenje
jednadbe:
Integracijske konstante se odreuju iz rubnih uvjeta!

PROBLEMI STABILNOSTI
KONZOLNI TAP KONSTANTNOG POPRENOG
PRESJEKA
OPTEREEN (SKOKOVITO) PROMENLJIVOM
AKSIJALNOM SILOM

PROBLEMI STABILNOSTI
Presjeci na djelu tapa 2-3

Presjeci na djelu tapa 1-2

Iz rubnih uvjeta se odreuju 4 nepoznate

konstante

PROBLEMI STABILNOSTI
Rijeenjem i transformacijom prijanjih jednadbi dobije se:

Kada sila P2 ne postoji tada vrijedi jednakost k1=k2=k

pa jednadba postaje:

Iz prijanje jednadbe slijedi poznati izraz za konzolu:

PROBLEMI STABILNOSTI
Diferencijalna jednadba
glasi:
Uz substituciju:

Problem moemo svesti na

dvije jednadbe:

STUP OPTEREEN
KONCENTRIRANOM
SILOM I VLASTITOM
TEINOM

Numerikim metodama
metodama se dobije:

PRIBLIAN PRORAUN VITKIH

STUPOVA POVEANJEM MOMENTA
SAVIJANJA
lo
Koeficijent vitkosti:
I
i
i crit
Ac
i
stupovi se smatraju kratkim

za: i 25 ili za:

u izrazu i:
Sd = NSd /( Acfcd);

15
i
Sd

Za nepomine okvire
nije potrebno provoditi proraun
po teoriji II-reda za: crit
crit = 25 za: e01 = e02
crit = 75 za: e01 = - e02
|eo2| |eo1|,

crit 25

eo 1

2
eo 2

19

Vitkost pojedinanih stupova

U konstrukcijama visokogradnje moe se proraunska duljina izvijanja
stupa odrediti kao: lo = lcol.
Treba proraunati koeficijente kA ili kB
Ecm col
koji opisuju stupanj upetosti na krajevima tapa.

Za upete vorove A i B slijedi:

kA= 0 i kB= 0.

Za slobodni vrh A (vrh konzole): kA=

Lb1

Lb2

Lb3

lcol
k A (ili k B )
Ecm b
lb

Lb4

Lcol3

Lcol3

Lb2

Ib2
Lcol2

Lcol2

Icol3
A
Ib3
Icol2

B
Lcol1
DANI BETONA,
Rijeka, 17. veljae, 2006.

B
V. OSNOVE PRORAUNA

20

Lb3

Lcol1

B
Jackson&Morelan-ovi Nomogrami za odreivanje
duljine izvijanja stupa: lo=.l

slobodno
zaokretljivo

KA
10,0

50,0

5,0
3,0

slobodno
zaokretljivo

KB
1,0

50,0

0,9

2,0

10,0
5,0
3,0

0,5

0,7

1,0
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5

0,4

0,4

0,3

0,3

0,2

100,0
50,0
30,0
20,0

20,0

KB
10,0
5,0
4,0

0,6

10,0
9,0
8,0
7,0
6,0
5,0

3,0

10,0
9,0
8,0
7,0
6,0
5,0

4,0

2,0

4,0
3,0

3,0

2,0

1,5

1,0

0,1

0,5

potpuno upeto
DANI BETONA,
a)
Rijeka, 17. veljae, 2006.

2,0

0,2
1,0

0,1

100,0
50,0
30,0
20,0

2,0
0,8

1,0
0,9
0,8
0,7
0,6

KA

V. OSNOVE
nepomini
okviri PRORAUNA

Za upeti vor k=0, Za zglob k=

1,0

potpuno upeto

b) pomini
okviri
21

za (vrh konzole) k=

VITKI STUPOVI PO EC 2
Ako se radi o stupu pominog okvira, ukupni se
ekscentricitet izraunava prema : etot = eo + ea + e2
etot

Fv
H

l0

ukupna proraunska
ekscentrinost u presjeku A-A :
=ee0++
+ etot
eetot=
e e+tote

tot

ekscentriciteti: e0 i ea
Za nepomine okvire kod kojih su momenti prvog
reda promjenjivi du stupova
eo = 0,6eo2 + 0,4eo1; ili
eo = 0,4eo2
pri emu je |eo2| |eo1|, a mjerodavna je vea od
gornjih vrijednosti.
lo
ea= dodatni ekscentricitet prema izrazu: ea 1
2
1
1=nagib
u odnosu na vertikalu
1
min
100 htotizvijanja;
l0 = duljina
(min=1/200) za pomine (nepridrane) i
(min=1/400) za nepomine (pridrane) sustave:
htot=visina zgrade u metrima

Dopunski se ekscentricitet e2, odnosno utjecaj

zakrivljenosti stupa, rauna preko izraza

e2 K 1

1 lo

r 10

K1
0 ,75
20
za: 15 35
za: > 35 slijedi K1=1,0
1/r = zakrivljenost kriti. presjeka.

yd
1
2 K2
r
0 ,9 d

N ud N Sd
K2
1,0
N ud N bal

Nud = proraunska granina nosivost presjeka

stupa na tlak: Nud = 0,85fcdAc + fyd(As1+ As2),
NSd = proraunska tlana sila,
Nbal = 0,4fcdAc; Ac=plotina popr.presj. stupa

Ovaj postupak vrijedi za vitkosti stupova manje od 140 i

ekscentricitet prvog reda eo > 0,1h, gdje je h dimenzija
stupa u smjeru izvijanja

Utjecaj puzanja betona po EC 2

M = 0,1 F MG;
Gdje je: F = 1,2 za statiki odreene sustave

F = 1,1 za statiki neodreene sustave

etot = eo + ea + e2
Sile na deformiranom sustavu iznose:

II
Sd

N Sd

II
Sd

N Sd e tot M

PRORAUN

PRORAUN

PRORAUN

PRORAUN

PRORAUN

Dijagrami interakcije
NSd

As2

NSd

c2
s2

0.85fcd
Fs2
Fc

C
As1
b

N.
OS

s1

Fs1

Postupak odreivanja
dijagrama interakcije
Prema slici na prethodnoj stranici, moment
savijanja kojim se presjek opire savijanju glasi:
M Rd

0,85f cd v d b k a x A s 2 s 2 d 2 A s1 s1 d1
2

Otpornost presjeka uzdunoj tlanoj sili glasi:

N Rd 0,85f cd v d b A s 2 s 2 A s1 s1

dijagrami interakcije
Bezdimenzijska veliina uzdune sile (sdRd)
Mehaniki koeficijenti armiranja dani su
izrazima
A s1 f yd
A s 2 f yd
1

Rd

b d f cd

b d f cd

N Rd

0,85 v
b d f cd

s 2 s1

f
yd
yd

Dijagrami interakcije pri simetrinom armiranju

do

Dijagrami interakcije pri simetrinom armiranju s ogranienjima

uzdune tlane sile prema EC 8, te minimalna i maksimalna
armatura za beton C25/30 i elik B 500

Dijagrami interakcije za razliite vitkosti, za =0,25

PRIMJER PRORAUNA VITKOG STUPA

PRIMJER PRORAUNA

PRIMJER PRORAUNA

KONSTRUKCIJSKE POJEDINOSTI
Vertikalna armatura
1) As,min = 412, za okrugli stup 612
2) As,min = 0,15 NSd / fyd;
3) As,min = (0,3/100)Ac
4) As,min = (1/100)Ac ili 812 (EC 8)
Mjerodavna najvea vrijednost
Najvei horizontalni razmak vertikalne armature iznosi 40 cm,
Prema tom uvjetu: U stupu, 60/60 cm, koji ne preuzima
seizmike sile: As,min = 812, ali po 3.kriteriju potrebno je 8 14

KONSTRUKCIJSKE POJEDINOSTI
Poprena armatura

w s/4
za s < 25 mm - spone 6 tj. w s / 4
za s 25 mm - spone 8

za s 34 mm - spone 10
Razmak spona ew je minimalna vrijednost od:
1) ew = 12s,min
2) ew b
3) ew 30 cm
Proguivanje spona od vora i kroz vor na razmak
(e'w = 0,6 ew) na duljini vee dimenzije presjeka stupa i
DANI BETONA,
V. OSNOVE
PRORAUNA
na
mjestu
prijeklopa
vertikalne
armature41vee od 14
Rijeka,
17. veljae, 2006.

KONSTRUKCIJSKE POJEDINOSTI

Armatura stupa kvadratnog i

pravokutnog poprenog presjeka

KONSTRUKCIJSKE POJEDINOSTI

Armatura stupova
optereenih na udar vozila

KONSTRUKCIJSKE POJEDINOSTI

Primjer armature
industrijskog
(dvojnog) stupa