GRAD ZAGREB

STRATEGIJA KULTURNOG I
KREATIVNOG RAZVITKA
GRADA ZAGREBA
2015. 2022.

Zagreb, veljaa 2015.

1. Uvod

1.1. ZAGREB na putu prema kulturnoj prijestolnici

Grad Zagreb je glavni grad i kulturno, znanstveno i gospodarsko sredite Republike
Hrvatske, ali i stjecite kultura Jugoistone Europe, Srednje Europe i Mediterana. Sa
svojih 790 017 stanovnika (prema popisu stanovnitva iz 2011. godine) sve se vie
profilira kao turistika destinacija, zahvaljujui izuzetnom urbanom naslijeu, kulturnopovijesnim spomenicima, javnim zelenim prostorima, kulturnim institucijama, brojnim
kulturnim dogaajima, poloaju uz rijeku Savu te Parku prirode Medvednica na ijim je
obroncima istoimene planine ujedno i smjeten. Neosporni gradski simboli upravo su
kulturno-povijesne cjeline kao to je podruje Gornjega grada i Kaptola s palaama i
crkvama koje oslikavaju 900-godinju povijest Grada, kao i pojedinani kulturni objekti i
kulturne ustanove poput Hrvatskog narodnog kazalita, Umjetnikoga paviljona, Muzeja
za umjetnost i obrt, Muzeja Mimara, gradskoga groblja Mirogoja, palae Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti, zgrade Zagrebake burze, Hrvatskoga dravnog arhiva,
ali i suvremenih arhitektonskih ostvarenja kao to su zgrade Nacionalne i sveuiline
knjinice, Muzeja suvremene umjetnosti i Muzike akademije. U Gradu Zagrebu nalazi se
594 nepokretnih kulturnih dobara1 - pojedinanih graevina i /ili kompleksa graevina,
od toga 12 objekata industrijske batine, i preko 20 kulturno-povijesnih cjelina s
utvrenim svojstvom kulturnog dobra kao i 191 pokretno kulturno dobara razliitih
umjetnikih i kulturno-povijesnih i drugih zbirki te 6 nematerijalnih kulturnih dobara.
Grad Zagreb ponosi se svojim brojnim kulturnim i umjetnikim aktivnostima, ime
zaslueno nosi titulu kulturnog sredita Republike Hrvatske. To je mjesto suvremenog
umjetnikog stvaralatva i promocije urbanih kulturnih vrednota. U Gradu Zagrebu
godinje se prosjeno realizira 270 festivala, 550 izloaba, 228 koncerata, predstava i
projekcija. S ukupnim brojem od 5000 kulturnih i umjetnikih dogaanja godinje,
Zagreb je uistinu iva pozornica koja njeguje i promovira kulturne i umjetnike
aktivnosti te ulae financijske i upravljake napore kako bi postao europskim gradom
kulture. Dogaanja kao Festival svjetskog kazalita, Animafest svjetski festival
animiranog filma, Tjedan suvremenog plesa, No Muzeja, Muziki Biennale Zagreb,
1
Prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske dostupnom na http://www.min-

kulture.hr/default.aspx?id=6212

Meunarodni lutkarski festival - PIF, Meunarodna smotra folklora, Platforma HR,

Festival Perforacije, Festival kratke europske prie, Festival novog cirkusa, Zagreb Dox,
Festival svjetske knjievnosti, Zagreb film festival, Human Rights Film Festival,
Subverzive festival, Festival tolerancije, IN music festival, Sezona Queer Zagreb privlae
velik broj posjetitelja i turista koji uivaju kako u suvremenom, tako i u tradicionalnom
kulturnom stvaralatvu.
Uz velika dostignua kulturnih institucija i dogaanja, zagrebaku kulturnu scenu u
posljednjih dvadeset godina obiljeavaju i inicijative koje dolaze izvan institucionalnog
kulturnog sektora i bitno doprinose kulturnom pluralizmu, raznolikosti, inovaciji u
umjetnosti, interdisciplinarnom pristupu i jaanju drutvenog angamana u kulturi.
Aktivno djeluju i na meunarodnoj razini, a njihova brojnost i raznovrsnost svrstali su
zagrebaki izvaninstitucionalni sektor meu najdinaminije u Europi.
Kultura je posljednjih 10-tak godina podlona utjecaju globalnih trendova i gospodarske
krize, a na oblikovanje kulturnih aktivnosti utjecao je drugaiji, intenzivniji ivotni stil
graana. Kulturna dogaanja ne provode se iskljuivo u kazalitima, muzejima,
koncertnim dvoranama i drugim ustanovama ve se ona sve vie odvijaju i na njegovim
ulicama, u dvoritima kao arhitektonskim biserima grada, trgovima, palaama, crkvama i
mnogim drugim otvorenim prostorima inei tako kulturu dostupnom najirem krugu
graana i posjetitelja.
Spoznajom o vrijednosti kreativnog stvaralatva kao pokretaa promjene, drutvene
kohezije i gospodarskog rasta, kao dio kulture Grada Zagreba prepoznate su i kreativne
industrije koje u svom suvremenom znaenju uspjeh temelje na istraivanju,
povezivanju umjetnosti i znanosti i doprinose razvoju ugodnijeg ivotnog okruenja,
revitalizaciji gospodarstva, smanjenju nezaposlenosti te tako ujedno izravno doprinose
poboljanju kvalitete ivota naih graana.
Unutar razdoblja provedbe Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba
2015. 2022. ukljuena je i godina Europske prijestolnice kulture. Grad Zagreb podnosi
prijavu uz jasne ciljeve koji doprinose unaprjeenju svijesti graana te razumijevanju i
potivanju raznolikosti europskih kultura, boljem osjeaju pripadnosti graana
zajednikome kulturnom prostoru, unaprijeenom meunarodnom priznavanje Grada
Zagreba, poboljanju imida te rastu BDP-a i zapoljavanja u kulturnim i kreativnim
sektorima. Teme i projekti za godinu Europske prijestolnice kulture bit e razvijeni kroz
sudjelovanje graana iz svih sfera ivota obuhvaajui razliite drutvene dimenzije
grada. Prijava Grada Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture istovremeno je
instrument i vaan razvojni cilj gradske kulturne politike.
Grad Zagreb prepoznaje i njeguje energiju i kreativnu viziju umjetnika i kreativnih
industrija, promovira raznolikost i umjetnost drugih dijelova svijeta, potie suradnju i
mobilnost umjetnika, te prvenstveno nastoji svojim graanima i posjetiteljima omoguiti
jedinstveno kulturno iskustvo svjetskih razmjera.

1.2.

Zato nam je potrebna Strategija kulturnog i kreativnog razvitka?

Strategija je slubeni dokument koji definira korake, odgovornosti i rokove s ciljem

unapreenja podruja kulture i umjetnosti te doprinosi stvaranju uspjene budunosti
grada Zagreba. Svrha Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba je
osnaivanje i rast umjetnosti i kulture ali i doprinos razvoju kreativnih industrija u
Gradu Zagrebu tijekom razdoblja od osam godina kako bi se poboljala kvaliteta ivota
graana, doprinijelo regionalnom razvoju te osigurala meunarodna prepoznatljivost
umjetnosti, kulture i kreativnih industrija grada Zagreba. Strategija ima i dinamiki
karakter - ona je dokument u stalnom nastajanju i razvijat e se prema novim uvidima,
potrebama i okolnostima, a s obzirom na vrijednosti koje se iskazuju u kandidaturi i
programu Grada Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture.

1.3.

Usklaenost s preporukama i stratekim dokumentima

EUROPSKA KOMISIJA
Kao odgovor na gospodarsku krizu, drutvene izazove te klimatske promjene, Europska
unija donijela je inicijativu Strategija Europa 2020. 2 koja ukazuje na tri prioriteta:
pametan rast, odriv rast i ukljuiv rast. Prilikom izrade Strategije kulturnog i
kreativnog razvitka grada Zagreba uvaila su se nastojanja Europske unije i Europe
2020, nastojei doprinijeti smanjenju nezaposlenosti, poticanju inovacija kroz razvoj
kreativnih industrija i zatiti okolia. Strateki planovi usklaeni su s preporukama
navedenim u sljedeim predvodnikim inicijativama: Unija inovacija, Mladi u
pokretu, Digitalni program za Europu, Resursno uinkovita Europa, Industrijska
politika za globalizacijsko doba, Program za nove vjetine i radna mjesta i Europska
platforma protiv siromatva. Specijalizirana predvodnika inicijativa Kultura za rast i
zapoljavanje zemljama lanicama ukazuje na injenicu da su kreativne industrije
rastui i integralni dio gospodarstva te sektor koji stvara zaposlenje i doprinosi razvoju
inovacija u svim sektorima, a da kulturni sektor podlijee nedostatku strateke podrke i
financijskim investicijama. Uvaila su se prethodna iskustva zemalja lanica koja
dokazuju da dodatno, inovativno financiranje i strateki usmjeren razvoj daju izvrsne
rezultate u razvoju kulture i gospodarstva.

Strategija Europa 2020, dostupna na http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm; puni tekst Strategije Europa 2020 dostupan na
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:2020:FIN:EN:PDF

U
stratekom
okviru
Europska kulturna agenda,
Europska
komisija
preporuuje
rjeavanje
zajednikih
problema
u
kulturi te sukladno tome
usmjerava zemlje lanice:
a) unapreenju kulturne
razliitosti, b) unapreenju
meukulturnog dijaloga i
ukljuivosti, c) kreativnim
industrijama, d) unapreenju
vjetina i poveanju broja
mobilnosti, e) obnovi i zatiti
kulturnog nasljea i mobilnosti zbiraka, f) unapreenju meunarodne suradnje i g)
izradi statistikih baza podataka kako bi se osigurala mjerljivost napretka i utjecaja
pojedinog kulturnog sektora.

Slika 2. Prikaz usklaenosti sa lokalnim, nacionalnim i ostalim relevantnim

strategijama

Osim navedenih prioriteta, a sukladno postojeem stanju kulture u gradu Zagrebu, u

Kulturnom radnom planu Europske komisije 2010. 2014. Preporuuje se
rekonstrukcija sustava financiranja. Strategijom kreativnog i kulturnog razvitka grada
Zagreba 2015. 2022. nastoji se ukazati na vanosti financijske odrivosti programa i
projekata u kulturi te omoguiti strunu potporu Grada Zagreba pri prijavi projekata na
EU fondove i ostale fondove kao dodatnog naina financiranja kulturnog razvoja u Gradu
Zagrebu. Nadalje, u Kulturnom radnom planu Europske komisije 2015. 2018.3
postavljena su etiri prioriteta: pristupana i inkluzivna kultura, kulturno nasljee,
kulturna raznolikost, kreativna ekonomija i inovacije. Razvojni plan kulture grada
Zagreba doprinosi naporima Unije u postizanju ciljeva navedenih prioriteta.
Ciljevi ove Strategije usklaeni su s programskim smjernicama strukturnih fondova i
programa Unije za razdoblje 2014. 2020. godine te Odlukom br. 445/2014/EU
Europskog parlamenta i Vijea od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za
Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033. i o stavljanju izvan snage
Odluke br. 1622/2006/EZ. Opi ciljevi inicijative EPK jesu: a) ouvanje i promicanje
raznolikosti kultura u Europi i naglaavanje njihovih zajednikih znaajki te poveanje
osjeaja graana da pripadaju zajednikom kulturnom prostoru; b) poticanje kulturnog
doprinosa dugoronom razvoju gradova u skladu s njihovim strategijama i prioritetima.

Plan za sektor kulture od 2015. do 2018. godine, dostupan na http://ec.europa.eu/culture/news/2014/2711-work-plan-culture_en.htm

Provedbom ciljeva Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022. doprinosi se
postizanju pokazatelja EPK: unaprjeenje svijesti graana te razumijevanje i potovanje raznolikosti europskih
kultura, bolji osjedaj pripadnosti graana zajednikome kulturnom prostoru, unaprijeeno nacionalno
/meunarodno priznavanje gradova kao kulturno bogatih i poboljana imida te rast BDP-a i zapoljavanja u
kulturnim i kreativnim sektorima gradova.

UNESCO
Ciljevi Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022. u
potpunosti su usklaeni s odredbama UNESCO-vih konvencija; Konvencije o zatiti
nematerijalne kulturne batine4, Konvencije o zatiti svjetske kulturne i prirodne
batine5 i Konvencije o zatiti i promicanju raznolikosti kulturnih izriaja6.

REPUBLIKA HRVATSKA
Strateki plan Ministarstva kulture RH za razdoblje 2014. 2016.7 ima za cilj razvoj,
ouvanje i zatitu kulturne batine, razvoj kulturnog i umjetnikog stvaralatva, razvoj
proizvodnje i javne komunikacije te pruanje potpore umjetnikom stvaralatvu,
poduzetnitvu i participaciji u kulturi. Strategija kulturnog i kreativnog razvitka grada
Zagreba 2015. 2022. doprinosi provedbi svih posebnih ciljeva Stratekog plana
Ministarstva kulture Republike Hrvatske, kao i Strategiji zatite, ouvanja i odrivog
gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.
2015.8
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske9 izmeu ostalog, definira posebno
relevantne proizvode kulturnog turizma za Hrvatsku koji ukljuuju: (I) gradski turizam,
(II) turizam batine, (III) turizam dogaanja, (IV) kreativni turizam te (V) vjerski
turizam. Posebice se predvia rast 'kreativnog turizma' koji na neki nain omoguuje
aktivnije ukljuivanje posjetitelja u lokalnu kulturu.
Strategija kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022. usmjerena je na
odrivi razvoj lokalne zajednice, stoga uvaava i doprinosi ciljevima Strategije odrivog
razvitka Republike Hrvatske10.

Konvencija o zatiti nematerijalne kulturne batine, dostupna na http://portal.unesco.org/en/ev.phpURL_ID=17716&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html

5
Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine, dostupna na http://portal.unesco.org/en/ev.phpURL_ID=13055&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html
6
Konvencija o zatiti i promicanju raznolikosti kulturnih izriaja, dostupna na http://portal.unesco.org/en/ev.phpURL_ID=31038&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html
7
Strateki plan Ministarstva kulture RH za razdoblje 2014.-2016., dostupan na http://www.minkulture.hr/userdocsimages/Propisi/Strate%C5%A1ki%20plan%20MK%202014.-2016.%20-%20za%20web.pdf
8
Strategija zatite, ouvanja i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.2015., dostupna na
http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/bastina/STRATEGIJA_BASTINE_VRH.pdf
9
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, dostupna na http://www.mint.hr/UserDocsImages/130426-Strategija-turizam-2020.pdf
10
Strategije odrivog razvitka Republike Hrvatske, dostupna na http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_30_658.html

Usklaena je s ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske11 u kojoj se

podruje Sjeverozapadne Hrvatske upuuje na odrivo gospodarenje kulturnim dobrima
i prirodnim vrijednostima kroz provedbu sljedeih mjera: 1. Razvoj turizma i potporne
infrastrukture, 2. Valorizacija i revitalizacija kulturnih dobara i prirodnih vrijednosti.
GRAD ZAGREB
Grad Zagreb e do 2020. godine postati urbani inkubator odrivih koncepata,
poduzetnitva i novih vrijednosti, to e postii uz sinergijsko djelovanje i sustavni
razvoj svih organizacijskih segmenata. Strategija kreativnog i kulturnog razvitka grada
Zagreba doprinijet e provedbi sljedeih stratekih prioriteta navedenih u stratekom
dokumentu Zagreb Plan12: C1P2 Razvoj gospodarstva utemeljenog na znanju,
inovacijama i kvaliteti roba i usluga, C3P2 Odrivo gospodarenje energijom, poveanje
udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje emisije staklenikih plinova, i svjetlosnog
oneienja, C4P1 Odrivo koritenje cjelokupnog prostora grada, C4P2 Unapreivanje
naseljenih dijelova grada, C5P3 Poboljanje drutvene infrastrukture, C5P3-M1
Unapreivanje uvjeta za rad, kvalitete i raznolikosti u kulturi i kulturnoj ponudi, C6P1
Razvoj partnerstva s graanima i dionicima razvoja, C6P5-M2 Identifikacija,
unapreivanje i razvoj jedinstvenog pristupa komunikaciji identiteta (posebnosti) Grada
Zagreba. Strategija je usklaena s Akcijskim planom energetski odrivog razvitka grada
Zagreba13, Socijalnim planom Grada Zagreba 2014. 2020.14, Zagrebake strategije
izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2011. do 2015.

1.4.

Izrada Strategije kulturnog i kreativnog razvitka

Strategija kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022. izraena je u suradnji
graana, organizacija u kulturi te Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Strategija
kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022. je javni dokument. Akcijski plan nije
dio stratekog dokumenta ali e ga gradski ured nadlean za kulturu izraivati na godinjoj
razini uz prethodno miljenje ostalih gradskih upravnih tijela. Akcijski plan donosi
gradonaelnik, a sadravat e opisane mjere s pripadajuim provedbenim aktivnostima u
definiranim podrujima djelovanja, rokovima za provedbu, nositeljima provedbe, suradnicima u
provedbi aktivnosti, statusima projekata, te indikatorima za praenje i evaluaciju provedenih
aktivnosti.

11

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, dostupna na

http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/STRATEGIJA_REGIONALNOG_RAZVOJA.pdf
12
Strateki dokument Zagreb plan, dostupan na http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/STRATEGIJA_REGIONALNOG_RAZVOJA.pdf
13
Akcijski plan energetski odrivog razvitka grada Zagreba, dostupan na
http://www.eko.zagreb.hr/UserDocsImages/akcijski_plan_2013.pdf
14
Socijalni plan grada Zagreba 2014.-2020., dostupan na http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=70651

Slika 3. Proces izrade Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022.

Proces izrade Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022.
provodio se od srpnja 2014. godine do veljae 2015. godine, a sastojao se od skupine
procesa preliminarnog istraivanja, analize trenutnog stanja, formiranja ciljeva i
pokazatelja, pisanja stratekog dokumenta te promocije Strategije i njezine vrijednosti
za razvoj Grada Zagreba. Tijekom preliminarnog istraivanja provedena je analiza
zakonske regulative, uvaene preporuke Europske komisije i nadlenog ministarstva, te
pojedinanih istraivakih projekata u podruju kulture i umjetnosti Grada Zagreba.
Provedene su konzultacije s predstavnicima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i
sport i ostalih gradskih upravnih tijela te lanovima vijea pojedinih djelatnosti u
kulturi. U listopadu i studenom 2014. godine provedene su fokus grupe s predstavnicima
pojedinog kulturnog sektora: centri za kulturu, inovativne kulturne prakse, muzejska
djelatnost, kazalina i plesna djelatnost, audiovizualna djelatnost, likovna djelatnost i
arhitektura, knjinina djelatnost i izdavatvo, glazbena djelatnost, kulturno-umjetniki
amaterizam, umjetniki obrt, inovativne umjetnike i kulturne prakse, obrazovanje i
kulturni turizam. Analiza trenutnog stanja provodila se putem upitnika graanima
(2622), upitnika organizacijama u kulturi (121), provedbom fokus grupa s
predstavnicima gradskih ustanova i ostalih organizacija u kulturi te individualnim
konzultacijama s ostalim relevantnim dionicima u podruju kulture i kreativnih
industrija Grada Zagreba. Na sudjelovanje u analizi putem upitnika pozvano je vie od
1500 dionika u kulturi te 4000 graana. U rezultate analize ukljuena je SWOT analiza te
problemsko stablo za definirane razvojne prepreke (uz predloene aktivnosti za
rjeavanje problema). Oblikovanje ciljeva i pokazatelja provodilo se temeljem provedene
analize, uz intenzivne konzultacije s relevantnim dionicima u kulturi. Promocija
Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022. provodila se
tijekom cjelokupnog razdoblja trajanja izrade, uz tendenciju nastavka promotivnih
aktivnosti.

2. Analiza stanja

2.1.

Rezultati istraivanja

Pozitivni aspekt kulture i umjetnosti grada Zagreba

Pozitivni aspekti svakako su dobre prakse, uspjena dogaanja, vrijedno kulturno
nasljee te raznolikost kulturne ponude na podruju grada Zagreba.
Organizacije u kulturi smatraju da su snage cjelokupnog podruja kulture i umjetnosti
grada Zagreba intelektualni kapital, intelektualno vlasnitvo, proizvodi i usluge koje
nude te informacije kojima raspolau. Priliku za razvoj vide u dostupnosti EU fondova,
pozitivnom meunarodnom okruenju, cjenovnoj dostupnosti proizvoda, te velikoj
korisnosti novih tehnologija.
Pozitivnim aspektima graani istiu veliku ponudu, raznolikost, velik broj i raznolikost
festivala , angairanje nezavisne scene, trend rasta broja aktivnosti za mlade, te
generalan utjecaj kulture na kvalitetu ivotu graana.
Razvojne prepreke u podruju kulture i umjetnosti grada Zagreba
Grad Zagreb nacionalni je centar kulture i umjetnosti, no unato zavidnoj kulturnoj
batini i velikom broju kvalitetnih sadraja nije poteen drutvenih, ekonomskih i
ostalih izazova koji predstavljaju prepreku daljnjem razvoju kulture.
Organizacije u kulturi smatraju da bi se odrivi razvoj kulturnog sektora mogao
osigurati uspostavom vizije razvoja kulture, provedbom Strategije i usmjerenim
razvojem kulturnog identiteta Grada Zagreba. Smatraju da se razvoj ustanova, udruga i
ostalih dionika moe osigurati unapreenjem prostornih kapaciteta i osiguranjem
odgovarajue informacijske tehnologije. Kao slabost istiu strukturni kapital i suradnju
organizacija na svim razinama, neodgovarajui sustav vrednovanja projekata i programa
u kulturi, nedovoljna ulaganja u razvoj nezavisne kulture te potrebu za boljom
raspodjelom financijskih sredstava potpore za programe i projekte u kulturi.
Organizacije u kulturi istiu neuravnoteenost ponude i potranje, te nesrazmjer
ulaganja u razvoj kulturnih programa visoke kvalitete u odnosu na programe koji
zadovoljavaju minimalne kriterije provedbe. Navedeni problem pretjeranog broja
kulturnih programa prosjene kvalitete te nedostatan broj vrhunskih kulturnih
programa umanjuje interes graana za sudjelovanjem u kulturnim aktivnostima te
djeluju nepovoljno na brand grada kulture. Graani ukazuju na problem nedovoljne
promidbe, neinformiranosti graana o dogaanjima u kulturi, nedovoljno iskoritenih
resursa u svrhu razvoja kulturnog turizma, nedefinirani plan razvoja te nedovoljnu
zastupljenost kulture u medijima i obrazovanju.

2.2.

Kulturna infrastruktura

Grad Zagreb upravlja najznaajnijim ustanovama koje, uz pomo graana, umjetnika i

ostalih dionika omoguuju raznolikost sadraja te provedbu kulturnih aktivnosti
zavidne razine kvalitete. U vlasnitvu Grada su 34 kulturne ustanove15: Knjinice grada
Zagreba, 13 centara za kulturu, Puko otvoreno uilite, ustanova Zagreb film,
Zagrebaka filharmonija, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Koncertna direkcija
Zagreb, Gradsko dramsko kazalite Gavella, Gradsko satiriko kazalite Kerempuh,
Zagrebako gradsko kazaliteKomedija, Zagrebako kazalite lutaka, Gradsko kazalite
Trenja, Gradsko kazalite ar ptica, Zagrebako kazalite mladih, Arheoloki muzej
u Zagrebu, Etnografski muzej, Muzej suvremene umjetnosti, Hrvatski prirodoslovni
muzej, Hrvatski kolski muzej, Muzej grada Zagreba, Muzej za umjetnost i obrt, Tehniki
muzej, Muzej Prigorja i Umjetniki paviljon u Zagrebu. Isto tako Grad Zagreb sudjeluje s
50% vlasnitva u Galeriji Klovievi dvori te s 49% vlasnitva u Hrvatskom narodnom
kazalitu a takoer Grad Zagreb je suosniva Pogona Zagrebakog centra za nezavisnu
kulturu i mlade.
Jednako vano, kulturnoj ponudi grada doprinose privatne i dravne ustanove u
podruju kulture i umjetnosti. Posebno istiemo sljedee16: 53 nezavisnih kazalita, 46
galerija, 26 muzeja i 10 kinematografa.

785
zatienih
kulturnih
dobara
42
narodnih knjinica

13
centara za
kulturu

7
gradskih
kazalita

53
ostalih
kazalita

329
ostalih knjinica

3
gradska kina

46
galerija

2
sredinje
koncertne
dvorane

9
gradskih
muzeja

17
ostalih
muzeja

96
ateljea

15
16

Popis gradskih ustanova u kulturi kojima je osniva Grad Zagreb dostupan na http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=634
Ustanove u kulturi s vie od 20 000 posjetitelja godinje

10

2.3. Podruja djelovanja kulture i umjetnosti

2.3.1. Kazalina i plesna djelatnost

Kazalina djelatnost obuhvaa pripremu i organizaciju te javno izvoenje dramskih,
glazbeno-scenskih, lutkarskih i drugih scenskih djela, a obavljaju ju kazalita i kazaline
druine kao samostalne pravne osobe. Potie se sektorska suradnja izmeu razliitih
kulturnih djelatnosti, npr. scenske i audiovizualne umjetnosti, glazbe i drugih, s ciljem
stvaranja novih, interdisciplinarnih podruja umjetnosti.
U Gradu Zagrebu trenutno djeluje 60 kazalita, od ega je 7 javnih gradskih ustanova:
Gradsko dramsko kazalite Gavella, Zagrebako gradsko kazalite Komedija,
Zagrebako kazalite mladih, Gradsko satiriko kazalite Kerempuh, Gradsko kazalite
Trenja, Zagrebako kazalite lutaka te Gradsko kazalite ar ptica te Hrvatsko
narodno kazalite (49% vlasnitva Grada Zagreba). U 2014. godini javna gradska
kazalita posjetilo je 360 124 posjetitelja, a Hrvatsko narodno kazalite 104 112.

Naziv
ustanove

Gradsko Zagrebako Gradsko Zagrebako Gradsko Zagrebako Satiriko

dramsko kazalite kazalite kazalite kazalite
kazalite gradsko
kazalite kazalite lutaka
Trenja mladih
Kerempuh
ar ptica Komedija Gavella

Broj
zaposlenih

21

171

115

71

58

115

62

Broj
programa

275

183

171

309

207

266

238

Broj
posjetitelja

44 333

62 160

52 573

44 172

48 504 34 817

73 565

81,9%

70,5%

87,4%

71,6%

Prosjena
79,66% 78,25%
popunjenost
dvorane

88,5%

Slika 5. Podaci o djelovanju kazalita kojima je osniva Grad Zagreb

11

Svojom kvalitetom posebno se istiu sljedee kazaline i plesne manifestacije: Festival

svjetskog kazalita, Tjedan suvremenog plesa, Festival novog cirkusa, Meunarodni
festival slijepih i slabovidnih BIT (Blind in Theatre), Dani satire, Gavelline veeri, Pif
meunarodni festival kazalita lutaka, Perforacije tjedan izvedbenih umjetnosti i drugi.
Meunarodno prepoznata plesna scena Grada Zagreba temelji svoj uspjeh na djelovanju
znaajnih profesionalaca iz podruja suvremenog plesa (plesaa, koreografa i plesnih
pedagoga), koji su okupljeni u krovnoj strukovnoj Udruzi plesnih umjetnika Hrvatske.
Na podruju grada Zagreba djeluje nekoliko plesnih ansambala: Studio za suvremeni
ples, Zagrebaki plesni ansambl, BAD-co, Kelkope; te vie umjetnikih organizacija i
plesnih studija: Plesni centar TALA, Plesni studio Liberdance, MASA dancecompany,
Organizacija nezavisnih O.N.E., Sodaberg koreografski laboratorij, itd. Mnogi plesni
umjetnici djeluju samostalno i rade samostalne projekte: Maa Kolar, Sonja Pregrad,
Mirjana Preis
Kako plesna scena u gradu Zagrebu nije dio niti jedne institucije, plesnim umjetnicima
nedostaju prostori za redovan rad, stvaranje projekata te reprizne izvedbe plesnih
predstava. Grad Zagreb, kao odgovor na potrebe plesne scene obnovio je prostore
nekadanjeg kina te ga prenamijenio u gradsko plesno sredite Zagrebaki plesni
centar. Zagrebaki plesni centar prvi je namjenski objekt koji je u Hrvatskoj izgraen za
potrebe plesa, zamiljen kao koreografsko-plesni centar koji kroz rezidencije i druge
programe potie razvoj nove generacije zagrebakih i hrvatskih koreografa te prua
potporu istraivanju, stvaranju i produkciji koreografija suvremenog plesa.
U procesu izrade Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022.
prepoznate su sljedee razvojne prepreke kazaline i plesne djelatnosti: neodgovarajua
valorizacija programa, nedostatak strategije za ukljuivanje mladih umjetnika u
glumake ansamble, nedostatak strategije za razvoj publike, veina kazalita (javne
gradske ustanove) nemaju stratekih planova, nedovoljna ukljuenost profesionalnih
producenata, nedovoljno vrijeme za istraivaki proces i rad glumaca na ouvanju
izvedbenih vjetina, nedovoljna tehnoloka opremljenost kazalita, nedostatak
odgovarajueg prostora za rad i redovite plesne izvedbe, nedostatno financiranje plesne
djelatnosti.
U gradu Zagrebu je potrebno izgraditi novi multifunkcionalni izvedbeni centar kao
prostor viestruke namjene, koji zadovoljava i suvremene produkcijske standarde
operete i mjuzikla, s najmanje dvije dvorane odnosno pozornice te prateim prostorima
(za kulturne konferencije, tribine i sl.). U centru bi se odravali i brojni kazalini festivali,
plesne manifestacije, razliita gostovanja te predstave neovisne produkcije.

12

2.3.2. Glazbena djelatnost

Glazbena scena vaan je dio zagrebake kulture i jedan od imbenika kulturnog
identiteta Grada. U glazbenoj djelatnosti u gradu Zagrebu posebno se istie rad 4
ustanova: Zagrebaka filharmonija17, KD Vatroslava Lisinskog18, Koncertna direkcija
Zagreb19, te Muziki informativni centar Koncertne direkcije Zagreb20. U 2014. godini
kroz 34 ciklusa realizirano je 208 koncerata, na kojima je bilo sveukupno 38 555
posjetitelja. U podruju glazbe djeluje 11 profesionalnih ansambala i orkestra, 7 strunih
udruga i organizacija te 108 nezavisnih udruga. Od ostalih gradskih ustanova programe
u glazbenoj djelatnosti realizirali su centri za kulturu i narodna sveuilita, koji su u
prvom dijelu 2014. godine uspjeno realizirali brojne koncerte u suradnji s umjetnicima.
Zagreb je domain brojnim glazbenim festivalima i meunarodnim natjecanjima kao to
su Muziki biennale Zagreb, Meunarodno pijanistiko natjecanje Svetislav Stani,
Meunarodno violinistiko natjecanje Vaclav Huml, Meunarodno violonelistiko
natjecanje Antonio Janigro, Meunarodno natjecanje mladih dirigenata Lovro pl.
Matai, Meunarodno saksofonistiko natjecanje Josip Nochta te brojnim drugim
manifestacijama. U nezavisnoj produkciji u proteklom razdoblju realizirane su sezone
brojnih ciklusa koncerata klasine i jazz glazbe kao to su ciklusi ansambala Zagrebakih
solista, Zagrebakog kvarteta, Hrvatskog baroknog ansambla, Cantus ansambla i mnogih
drugih ansambala koji se odravaju u Hrvatskom glazbenom zavodu i Maloj dvorani
Vatroslav Lisinski. Glazbenu djelatnost je potrebno otvoriti novim glazbenim
izriajima.
Naziv ustanove

Koncertna dvorana
Koncertna
direkcija Zagreb Vatroslava Lisinskog

Zagrebaka
filharmonija

Broj zaposlenih

15

63

123

Broj programa

32

378 (183 VD, 195

MD)

64

Broj posjetitelja

12 254

254 555 (219 563, 34

992)

41 168

72%

75%

71%

Prosjena
dvorane

popunjenost

Slika 6. Podaci o glazbenim ustanovama kojima je osniva Grad Zagreb

17

http://www.zgf.hr/
http://www.lisinski.hr/
19
http://www.kdz.hr/
20
http://www.mic.hr/
18

13

Sukladno rezultatima istraivanja provedenom u svrhu izrade Strategije kulturnog i

kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022., temeljne razvojne prepreke glazbene
djelatnosti su: nedostatak srednje dvorana kapaciteta oko 1000 mjesta, zastarjela
infrastruktura koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.
Umjetnici navode sljedee razvojne prepreke: nedostatna novana sredstva za redovito
obavljanje planiranih aktivnosti, poloaj i odnosi hrvatskih glazbenika meusobno i u
odnosu na ostale glazbenike u EU, poloaj glazbenika u njihovim matinim ustanovama i
ansamblima, ureenost i razraenost strukovnih pitanja hrvatskih glazbenika kroz
neophodne pravilnike, unapreenje uvjeta zapoljavanja, plaanja i angamana svojih
lanova u RH i izvan nje, poloaj hrvatskih glazbenika u odnosu na inozemne glazbenike.
U buduem razdoblju potrebno je poticati i ojaati nezavisnu produkciju na razini
standarda drugih EU zemalja. Potrebno je osigurati sustav za viegodinje planiranje
glazbenih projekata, kako bi se stvorila platforma za plasiranje glazbenih kulturnih
proizvoda u svrhu planiranja kulturnog turizma.
Glazbeni Zagreb treba postati prepoznatljiva toka na geografskoj karti na sjecitu
srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog prostora. U suradnji s obrazovnim
strukturama potrebno je poticati programe u kojima sudjeluju mladi glazbenici i koji su
namijenjeni mlaoj publici, u svrhu stvaranja nove koncertne publike.
Na tragu kulturne prepoznatljivosti, glazbeni Zagreb moe ponuditi svoju prolost i
svoju budunost hrvatsku glazbenu batinu i suvremenu glazbu. Vizija buduih
projekata mogla bi ponuditi spoj hrvatske operne i operetne tradicije i suvremenog
kreativnog glazbenog izriaja.
Viziju integracije hrvatske glazbene prolosti i suvremenosti mogue je takoer
realizirati u projektu Kua hrvatske glazbe, koja bi ponudila svje i prepoznatljiv
kulturni proizvod u vidu interdisciplinarnih projekata (izlobe, koncerti, multimedijski
projekti), u kojima bi zajedniki mogli sudjelovati razliiti institucionalni i nezavisni
dionici hrvatske glazbene kulture. Zagrebako ljeto potrebno je ojaati prepoznatljivim
glazbenim projektima koji e privlaiti posjetitelje iz ireg okruenja i razliitih dijelova
svijeta, stvarajui neku vrstu kulturnog magneta.
Koncertno-kongresni prostor dvorane Vatroslava Lisinskog potrebno je tehniki
obnoviti te ga profilirati u smjeru kongresnog turizma te kvalitetnih glazbenih
programa, kulturoloki primjerenih statusu dvorane koji ona ima od svog osnutka kao
Palaa glazbe.
Zagrebaka filharmonija trebala bi ojaati svoju poziciju na meunarodnoj glazbenoj
sceni emu e svakako doprinijeti i novi ef dirigent.
Programi nezavisne glazbene produkcije trebaju objedinjavati baroknu glazbu, komorne
cikluse, ukljuujui orguljske i pijanistike cikluse, jazz projekte i suvremenu glazbu u
kojima e nastupati mladi i renomirani domai i strani umjetnici.
Poticat e se profilirani festivali s viegodinjom tradicijom, ali i inovativni projekti
suvremene glazbe. Posebna pozornost pridavat e se poticanju projekata za mlade.

14

2.3.3. Muzejska djelatnost

Muzejska djelatnost ukljuuje djelovanje muzeja i zbirki unutar ustanova i drugih
pravnih osoba u vlasnitvu Grada Zagreba. Muzejsku djelatnost obavlja 9 javnih gradskih
ustanova kojima je osniva Grad Zagreb (Arheoloki muzej, Etnografski muzej, Hrvatski
prirodoslovni muzej, Hrvatski kolski muzej, Muzej Grada Zagreba, Muzej Prigorja,
Muzej suvremene umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt i Tehniki muzej). U 50%
vlasnitvu Grada Zagreba je i Galerija Klovievi dvori. U Gradu Zagrebu djeluju i znaajni
muzeji drugih osnivaa kao to su Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski muzej naivne
umjetnosti, Moderna galerija, muzejsko-galerijske institucije u sastavu Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti-Strossmayerova galerija starih majstora, Gliptoteka,
Kabinet grafike i Muzej arhitekture, HT muzej, Hrvatski eljezniki muzej, Hrvatski
portski muzej, Tifloloki muzej, Muzej zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topi MimaraMuzej Mimara, Riznica zagrebake katedrale, Muzeji Ivana Metrovia-Atelijer
Metrovi, Muzejsko-memorijalni centar Draen Petrovi, Muzej prekinutih veza. U
Zagrebu je sjedite i Muzejsko-dokumentacijskog centra, sredinjeg informacijskodokumentacijskog centra muzejske zajednice u Hrvatskoj. Navedene institucije vaan su
segment muzejske djelatnosti, ali i ukupne kulturne i turistike ponude Grada Zagreba.
Osim novoizgraenog objekta Muzeja suvremene umjetnosti, svi ostali muzeji kojima je
osniva Grad Zagreb nalaze se u adaptiranim i preureenim prostorima i objektima
povijesnih zgrada u statusu zatienog kulturnog dobra, koji, iako pridonose
atraktivnosti kulturne ponude i ouvanju takovih objekata, nisu namjenski graeni za
muzeje te kao i oni koji su i namjenski graeni za muzeje (Muzej za umjetnost i obrt,
Etnografski muzej) u cijelosti ne zadovoljavaju potrebe suvremene muzejske
prezentacije i uvanja grae i trae dodatna sredstva za njihovo odravanje i zatitu.
Grad Zagreb je vlasnik i 30 zbirki i ostavtina iznimne kulturno-povijesne i umjetnike
vrijednosti koje su, u razdoblju od 1946. godine Gradu Zagrebu izravno darovali privatni
kolekcionari, umjetnici, ugledni graani ili njihovi nasljednici kao i 3 velike zbirke i
ostavtine (Dabac, Koari, Zagorka) koje je Grad Zagreb kupoprodajnim ugovorima
otkupio od bivih vlasnika. Znaenje i vrijednost darovanih zbirki Gradu Zagrebu, kao
posebnog segmenta gradske kulturne ponude unutar muzejske djelatnosti i ukupne
kulturne ponude u Gradu Zagrebu, potvruju podaci da je, od 30 darovanih zbirki, 3
otkupljene zbirke i dvije koje je Grad Zagreb stekao odlukama suda, za njih 23 zasad
utvreno svojstvo kulturnog dobra, 7 objekata u kojima su trajno smjetene
ambijentalne i/ili memorijalne zbirke takoer ima svojstvo kulturnog dobra, kao i jo 8
objekata u kojima su pojedine zbirke trajno ili privremeno pohranjene.
Broj posjetitelja muzeja u vlasnitvu Grada Zagreba u stalnom je porastu emu
doprinose tradicionalne manifestacije No muzeja i Meunarodni dan muzeja kao i
izlobe i projekti, osobito velike kulturoloke izlobe, koje promoviraju iznimnu
kulturnu batinu koju muzeji uvaju i obrauju i u kojima na istome projektu surauje
vie razliitih muzeja, znaajne izlobe i gostovanja stranih umjetnika i muzejskih
projekata, ali i sve vea povezanost muzejskih programa s drugim kulturnim
15

djelatnostima u prezentaciji i promociji svoje grae kao to je glazbeno-scenska, likovna

i filmska djelatnost.
Temeljne razvojne prepreke muzejske djelatnosti su nedostatak prostora za
uvaonice grae, nepostojanje stalnih postava pojedinih muzeja ili njihova nedovrenost
te neadekvatnost i zastarjelost, nedostupnost ili nedovoljna i neadekvatna dostupnost
muzejskih postava osobama s invaliditetom, neadekvatna oprema i prostor dijela
muzeja za primjenu modernih tehnikih dostignua u prezentaciji postava i izlobi,
visoki trokovi odravanja objekata muzeja, neadekvatna zatita grae, neadekvatnost
prostora za suvremenu prezentaciju grae muzeja unutar starih adaptiranih palaa te
nedovoljna komunikativnost i povezanost s turistikim i obrazovnim sektorom. Pojedine
darovane zbirke, osobito ambijentalne zbirke, nedostupne su javnosti zbog dugotrajne
sanacije i ureivanja objekata u kojima su smjetene, dugotrajnih nerijeenih imovinskopravnih odnosa u postupku povrata imovine bivim vlasnicima ili nemogunosti
iznalaenja adekvatnih prostora za stalno izlaganje javnosti, to se odnosi na ve
darovane zbirke, ali i nove najavljene donacije veih umjetnikih ostavtina i zbirki za
ije izlaganje je potrebno osigurati vee izlobene prostore. Osobit problem je i
nedostatak privremene uvaonice za vrijedne zbirke i ostavtine umjetnina koje su u
postupku prihvata i/ili spaavanja batine.
Muzeji 2014.
ARHEOLOKI MUZEJ
ETNOGRAFSKI MUZEJ
GALERIJA KLOVIEVI
DVORI
HRVATSKI
PRIRODOSLOVNI
MUZEJ
HRVATSKI KOLSKI
MUZEJ
MUZEJ
GRADA
ZAGREBA
MUZEJ PRIGORJA
MUZEJ SUVREMENE
UMJETNOSTI
MUZEJ
ZA
UMJETNOST I OBRT
TEHNIKI MUZEJ
UKUPNO

Broj
zaposlenih

Broj
zbirki

Broj izlobi

Broj
drugih
dogaanj
a

Broj
posjetitelja

45

108

19

74

105 998

37

43

79

26 230

33

41

46

183 010

51

114

11

21

23 143

13

10

13

31

15 396

46

33

85

77 607

13

13

21

5601

41

11

27

59

104 169

59

22

17

127

126 243

33

41

11

57

162 312

371

393

169

600

829 709

Slika 7. Podaci o djelovanju muzeja kojima je osniva Grad Zagreb

16

2.3.4. Likovna djelatnost

U okviru likovne djelatnosti podravaju se programi samostalnih izloaba sadrajne
inventivnosti, skupne izlobe domaih i stranih umjetnika, izlobe od lokalnog i
regionalnog znaenja, programi/projekti koji ukljuuju razliite oblike multimedijalnog
izraavanja i povezivanja s primijenjenim umjetnostima, likovne manifestacije koje
ukazuju na kontinuitet umjetnikog stvaralatva i stvaralaki potencijal umjetnosti te
koje ujedno prezentiraju tematske cjeline od znaaja za grad Zagreb, kao i razne akcije,
predavanja i performansi te ostala likovna dogaanja.
U Gradu Zagrebu djeluje jedna likovna javna gradska ustanova Umjetniki paviljon sa
devet zaposlenih iji programi se kontinuirano podravaju. U sklopu likovne djelatnosti
financiraju se likovni programi gradskih i ostalih institucija, udruga, umjetnikih
organizacija, izdavakih kua kojima Grad Zagreb nije osniva, kao i programi
samostalnih umjetnika.
Grad Zagreb omoguuje financijsku potporu realizaciji likovnih programa u 16
muzejsko- galerijskih prostora (osniva Grad Zagreb), 38 galerijskih prostora (kojima
Grad Zagreb nije osniva) te oko 10-tak programa izlobi, akcija udruga, pojedinaca i
samostalnih umjetnika koji nemaju svoje galerijske prostore, a kojima se omoguuje
financijska potpora za realizaciju izlobe u galerijskim prostorima Grada Zagreba. Kroz
programe nezavisne produkcije financiraju se brojne manje izlobe, skupne
meunarodne izlobe, manifestacije, razne akcije i predavanja s podruja likovnih
umjetnosti, dizajna i arhitekture, promocije umjetnikih knjiga i monografija, razni
simpoziji, predavanja te programi u alternativnim prostorima koji afirmiraju kulturnu
razliitost. Takoer, financiraju se programi izdavakih kua za izdavanje likovnih
monografija i umjetnikih knjiga.
Ustanova

UMJETNIKI PAVILJON U ZAGREBU

Broj zaposlenih

Broj zbirki

Broj izlobi

Broj svih dogaanja

18

Broj posjetitelja

43 099

Broj prodanih ulaznica

33 431

17

Slika 8. Podaci o djelovanju Umjetnikog paviljona u Zagrebu

U 2014. godini realizirano je ukupno 335 likovnih programa provedenih od strane

gradskih ustanova i ostalih neovisnih organizacija u kulturi te omogueno izdavanje
monografija i umjetnikih knjiga 20 korisnika. Kako bi omoguio razvoj djelatnosti,
Grad Zagreb je umjetnicima dao na koritenje ukupno 96 ateljea.
U Gradu Zagrebu odravaju se tradicionalne likovne manifestacije koje provode
strukova udruenja i ostale institucije kao to su: Zagrebaki salon, ZGRAF, Izlobe
hrvatskog dizajna, Salon mladih, Trijenale hrvatskog kiparstva, Hrvatski trijenale
grafike, i Zagrebi festival.
Temeljne razvojne prepreke likovne djelatnosti su nedovoljno razvijeno trite
umjetnina, nedostatak prostora za rad umjetnika kao i nedostatak privremenih prostora
koje bi umjetnici koristili na krae vrijeme za izvedbe pojedinih projekata (2 do 5
mjeseci), nerijeeno pitanje isplate autorskih honorara umjetnicima prilikom izvoenja
programa i projekata, a u svrhu vrednovanja umjetnikog rada likovnih umjetnika.
Slijedei problemi su reijski trokovi radnih prostora koje bi trebalo tretirati po
povlatenim uvjetima, nepostojanje rezidencijalnih radnih prostora/studija za gostujue
likovne umjetnike koje bi omoguilo aktivniju meunarodnu suradnju te potaknulo
razmjenu i reciprona gostovanja, nedovoljno profilirana potpora i broj javnih
skulptura, likovnih i arhitektonskih intervencija u urbanom javnom prostoru,
nedostatak internetske platforme koja bi omoguila sveobuhvatnu suradnju umjetnika,
nedostatak tehnike opremljenosti manjih galerijskih prostora, nedostatak
intersektorske suradnje, kao i nedostatak suradnje likovne djelatnosti s ostalim
kulturnim sektorima.

2.3.5. Kulturno-umjetniki amaterizam

Udruge kulturno-umjetnikog amaterizma rezultat su slobodnog i organiziranog
udruivanja graana s ciljem realizacije odreenih zajednikih interesa i programa.
Funkcija takvih udruga u kulturi je najee kreativno koritenje slobodnog vremena
lanova amaterskim bavljenjem umjetnou uz pomo strunih voditelja na podruju:
folklorne, dramske, plesne i likovne djelatnosti, odrivog razvoja, ouvanja kulturne
batine nacionalnih manjina, programa za osobe s posebnim potrebama, programa za
branitelje i lanove braniteljskih obitelji te posebni programi umirovljenikih udruga.
S obzirom da na podruju amaterizma u gradu Zagrebu djeluje veliki broj udruga Grad
Zagreb je 2014. godine u okviru Programa javnih potreba u kulturi ostvario suradnju i
sufinancirao programe ak 161 kulturno-umjetnike udruge. Radi kontinuiranog
praenja rada udruga i kvalitete programa te prikaza zagrebake amaterske produkcije
18

u gradu Zagrebu redovito se odravaju godinje smotre amaterskog stvaralatva

(Smotra folklornih amatera grada Zagreba, Susreti zagrebakih glazbenih amatera,
Susreti kazalinih amatera grada Zagreba, Festival malih plesnih formi, Smotra likovnog
stvaralatva amatera grada Zagreba). Na poziv nadlenog Ureda za kulturu, udruge
tijekom godine sudjeluju u realizaciji gradskih akcija, programa i manifestacija ali
istovremeno realiziraju i vlastite, vrlo zapaene manifestacije (Sveanosti pasionske
batine, Meunarodni folklorni festival djece i mladih, Prigorski dani u Sesvetskom
Kraljevcu, Natjecanje pjevakih zborova, Festival zagrebakih kazalinih amatera,
Hrvatski gajdaki festival).
Najvei broj amatera u gradu Zagrebu aktivno je u djelatnosti folklornog amaterizma
koji trenutano u 5 folklornih ansambla (FA dr. Ivana Ivanana, FA Zagreb-Markovac, FA
SKUD Ivan Goran Kovai, FA Sesvetska sela, FA HKUD eljezniar) i 67 kulturnoumjetnikih drutava, folklornih, izvornih, zaviajnih i skupina nacionalnih manjina
okuplja preko 7000 lanova. Od 2008. godine u Gradu Zagrebu uspjeno djeluje i
Zajednica folklornog amaterizma grada Zagreba koja svojim lanicama pomae u radu,
brine o obrazovanju umjetnikih voditelja odraslih i djejih folklornih skupina te
voditelja tamburakih orkestara, provodi stalne edukacije i seminare na podruju
folklornog pjevanja, potie stvaranje i praizvedbe novih koreografija, prati kvalitetu
zagrebakog folklornog stvaralatva i folklornog programa koji se izvodi na smotri
folklornih amatera, koncertima lanica te gradskim akcijama i manifestacijama tokom
godine.
Prema provedenom istraivanju glavni problemi u sektoru kulturno-umjetnikog
amaterizma su: nedostatak prostora za rad i nedostatak strunog kadra.

2.3.6. Centri za kulturu

Grad Zagreb osniva je 13 centara za kulturu, i suosniva Pogona - Zagrebakog centra
za nezavisnu kulturu i mlade.
Centri za kulturu grada Zagreba su osnivani tijekom druge polovice 20. stoljea prema
uzoru na francuski model irenja kulturnih sadraja u svim dijelovima grada, s ciljem
pribliavanja kulture i svih njezinih pozitivnih segmenata stanovnicima grada Zagreba.
Svojim djelovanjem usmjereni su na kulturno-umjetniki i socijalno-preventivni rad,
formalno, neformalno i informalno obrazovanje, istraivanja s djecom, mladima i
graanima svih dobnih i socijalnih skupina, nastojei poticati i promicati kulturu i
umjetniko izraavanja, razvijati kreativnosti i znanja te drutvenu odgovornost
pojedinaca i drutvenih skupina. Provedbom programa i projekata centri za kulturu
promiu kulturu nenasilja i demokracije, tolerancije i inkluzije.

19

U djelatnosti centara za kulturu je u 2014. godini realizirano sveukupno 450 tribina,

radionica, prezentacija, koncerata i predstava. Grad Zagreb tim centrima je osigurao
odgovarajuu opremu kako bi se omoguilo izvoenje zahtjevnijih kazalinih predstava,
kino predstava i slinih manifestacija.
Kulturni centar Travno, Narodno sveuilite Sesvete, Centar za kulturu Trenjevka,
Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad, Narodno sveuilite Dubrava, Centar za
kulturu Novi Zagreb, Centar za kulturu Maksimir, KNAP centar kulture na Peenici
imaju prostorije i dvorane koja mogu koristiti i manja nezavisna kazalita. Dvorane
primaju od 180 do 250 osoba, opremljene su adekvatnom i ispravnom tehnikom
opremom. Tehnika oprema ukljuuje adekvatan razglas sa pojaalima i miksetama,
profesionalnu rasvjetu postavljenu u skladu sa arhitektonskim pravilima.

Osnovne razvojne prepreke centara za kulturu i narodnih sveuilita su sljedee:

nedostatna promidba i vidljivost zagrebakih centara za kulturu te nedostatak strunih
kompetencija u okviru centara te nemogunost dugogodinjeg planiranja. Jedan od
temeljnih problema identificiranih tijekom istraivanja za potrebe izrade stratekih
planova je neravnomjerna rasprenost kulturnih dogaanja, problem koji se uglavnom
odnosi na djelovanje centara za kulturu i provedbu kulturnih aktivnosti u gradskim
etvrtima. Tonije, 68% organizacija u kulturi ocjenjuju rasporeenost/ rasprenost
kulturnih dogaanja u Gradu Zagrebu nezadovoljavajuom, dok su 32% organizacija u
kulturi ocijenili rasprenost kulturnih dogaanja odgovarajuom.

20

Naziv
ustanove

Broj
zaposlenih

Zaposleni
financ.
vlastitih
prihoda

Broj
dogaaja

Broj
posjetitelja

Prosjena
popunjenost
dvorane

CK
Susedgrad

100

16 690

70%

KC
Travno

21

250

44 081

80%

CK Novi
Zagreb

63

57 057

90%

NS
SESVETE

300

25 000

85%

POU
Zagreb

11

145

13 500

CK
Trenjevka

12

156

54 000

71%

CM
Ribnjak

39

3800

94%

74

6500

80%

KC
Peenica

16

167

37 434

69%

Centar za kulturu
i film A. Cesarca

118

18 052

Narodno
sveuilite
Dubrava

33

10

407

77 622

72%

Centar za kulturu
Maksimir

11

36

10 600

67%

*Likovni centar

130

Kulturno
informativni
centar

iz

Slika 9. Podaci o djelovanju Centara za kulturu

* Napomena: Likovni centar odrava teajeve i radionice. Podaci se odnose na broj kontinuirano odravanih
teajeva i radionica tijekom dva semestra (keramika, kiparstvo, crtanje, slikanje i grafika) uz podatke o broju
polaznika tijekom dva semestra
21

2.3.7. Knjinina djelatnost

Zadaa knjinica je zadovoljiti obrazovne, kulturne i informacijske potrebe svih graana
na podruju svoga djelovanja te promicati itanje i druge kulturne aktivnosti u cilju
unapreivanja ukupnog kulturnog ivota zajednice. U Gradu Zagrebu djeluju najvee i
najznaajnije hrvatske knjinice: Nacionalna i sveuilina knjinica, Knjinica HAZU,
brojne specijalne knjinice znanstvenih institucija, 55 fakultetskih knjinica, 215
osnovnokolskih i srednjokolskih knjinica, Hrvatska knjinica za slijepe, nekoliko
znaajnih samostanskih i crkvenih knjinica te ujedno i najvea mrea narodnih
knjinica u Hrvatskoj - Knjinice grada Zagreba.
Knjinice grada Zagreba suvremeno su organizirana mrea narodnih knjinica, najvea
ustanova meu narodnim knjinicama u Hrvatskoj, a ujedno i jedna od najveih
kulturnih ustanova u Gradu Zagrebu. Objedinjuju mreu od 42 narodne knjinice;12
podrunih knjinica sa 26 ogranaka, Gradskom knjinicom i Knjinicom Boidara
Adije koje su po svojim zbirkama i zadaama narodne i znanstvene knjinice i sredite
su ustanove te Bibliobusnom slubom s dva bibliobusa koji u etiri smjene pokrivaju
godinje od 73 do 75 bibliobusnih stajalita u naseljima na podruju Grada Zagreba i
Zagrebake upanije.
Od 1. sijenja do 31. prosinca 2014. godine Knjinice grada Zagreba koristilo je 135 443
lanova ili 18% ukupnog stanovnitva (prema popisu iz 2011. godine). Svojim
obuhvatom od 18 % nadmauju prosjek upisanih lanova za veinu narodnih knjinica u
Hrvatskoj (preporuka Standarda za narodne knjinice jest obuhvat od 15 posto).
Posebno je ohrabrujua informacija o trendu rasta upisa djece i mladih, za oko 8 posto
godinje.
Knjinice su kulturna sredita u kojima se odvijaju brojne knjievne tribine, programi za
djecu i mlade, brojni susreti i razgovori, izlobe i okrugli stolovi. Organizirajui struna,
knjievna, glazbena, likovna i drutvena dogaanja Knjinica omoguuje svim
stanovnicima Zagreba sudjelovanje u kulturnom i drutvenom ivotu te postaje mjesto
javnog gradskog okupljalita, sigurno mjesto za uenje, razonodu i meusobne susrete
generacija. Raznovrsnim programima socijalne inkluzije knjinica kao kulturna ustanova
doprinosi skrbi o svim graanima grada Zagreba, ukljuujui graane s posebnim
potrebama i zdravstvenim tekoama ali i marginalizirane drutvene skupine. U tu
svrhu provodi se i program Knjinica irom otvorenih vrata u cilju itanja, cjeloivotnog
uenja i drutvene inkluzije djece s tekoama u razvoju te mladih i odraslih osoba s
invaliditetom. Program obuhvaa igraonice-priaonice-mataonice, italake klubove,
glazbeno edukativne susrete upoznajmo glazbene instrumente i izradu taktilnih
slikovnica za slijepu i slabovidnu djecu.

22

Naziv ustanove
KNJINICE GRADA ZAGREBA
Broj zaposlenih
559
Broj programa
29 844
Broj posjetitelja programa
225 301
Nabava knjiga
89 298 svezaka
Nabava ostale grae (zvuna graa, video graa, 10 063
elektronika graa, drutvene igre, note, grafike)
Broj lanova
135 443
Slika 10. Podaci o djelovanju ustanove Knjinice grada Zagreba
Temeljna razvojna prepreka knjinine djelatnosti je nedostatak prostora i neadekvatan
smjetaj sredinje Gradske knjinice. Umjesto dosadanjih 2000 m2, potrebno je
omoguiti novi prostor od ukupno 20 000 m2. Veliki problem predstavlja i nabava
knjine grae, tonije viegodinje smanjivanje namjenskih sredstava za nabavu grae.
Rjeenja se vide kroz poveanje sredstava za nabavu svih vrsta knjine grae, nabavu
relevantnih baza podataka te razvoj platforme za prihvat i posudbu e-knjige. Nadalje,
izazov ovog sektora je informacijsko-komunikacijska infrastruktura, tj. njen
svakodnevni napredak i trokovi ulaganja. Rjeenje se vidi kroz ulaganja u ICT
infrastrukturu i nove tehnologije, osiguranje Wi-Fi pristupa u cijeloj mrei knjinica te
zapoinjanje pilot projekta e-graani.
Knjinina djelatnost osim ustanove Knjinice grada Zagreba obuhvaa i djelovanje
knjievnih udruga/umjetnikih organizacija, izdavakih kua koje organiziraju knjievne
programe, tribine, festivale i manifestacije, okrugle stolove i izlobe s ciljem promocije i
popularizacije knjievnosti, razvijanja i poticanja itateljskih navika, te poveanja
prisutnosti i vidljivosti knjievnosti u irem drutvenom kontekstu. U podruju
knjievnih programa financiraju se Hrvatsko drutvo pisaca, Drutvo hrvatskih
knjievnika, Centar za enske studije, Drutvo za promicanje knjievnosti na novim
medijima, Hrvatski centar P.E.N.-a, Knjiga u centru, Multimedijalni institut, Kajkavsko
spravie, Fraktura d.o.o., Naklada Ljevak, Udruenje za razvoj kulture URK, Udruga za
promicanje kulture Kulturtreger Booksa.
Problemi u sektoru knjievnih programa su promjene itateljskih navika, nedovoljna
zastupljenost knjievnih dogaaja u medijima, nedostatak rezidencija za pisce u gradu
Zagrebu, te u sustavu financiranja neadekvatno rijeen poloaj pisaca, odnosno autora i
stvaralaca te vrednovanje njihovog umjetnikog i intelektualnog rada.

23

2.3.8. Nakladnitvo
Tijekom 2014. godine Grad Zagreb je osigurao sljedee financijske potpore u sektoru
nakladnitva te time omoguio objavljivanje veeg broja knjiga i asopisa.
Sufinancirani
nakladnici

Objavljeni naslovi Objavljeni

naslovi On-line
knjiga
asopisa/brojevi/svesci asopisi/portali

116

147

51/243/193

19

Slika 11. Podaci o broju izdanja i broju sufinanciranih nakladnika

Nakladniki projekti knjiga koji se sufinanciraju prioritetno obuhvaaju djela hrvatske
knjievnosti: pjesnika, prozna, knjievno-esejistika, zatim knjievno i kulturnopovijesna te teoretska djela, strip stvaralatvo, djeje knjige i slikovnice, prijevodi djela
koja predstavljaju ope kulturno dostignue te djela ija je tematika vezana uz Zagreb,
njegovu povijest i kulturu.
Periodika obuhvaa tiskane asopise i novine te internetske asopise odnosno portale
koji prate i valoriziraju itav spektar kulturnih aktivnosti i dogaanja u Zagrebu, u
Europi i u svijetu: od knjievnog stvaralatva, stripa, likovne, kazaline i plesne
umjetnosti, filma, fotografije, dizajna, arhitekture, urbanizma, suvremenih kritikih
umjetnikih praksi pa sve do teorije knjievnosti, humanistikih znanosti i kulture
openito. U sektoru nakladnitva problemi su neadekvatni pravni i institucionalni okviri
djelovanja koji onemoguavaju razvoj ovog vanog segmenta kreativne industrije.
Nezadovoljavajua je suradnja izmeu nakladnika, udruga pisaca i drugih udruga poput
knjievnih prevoditelja, dizajnera, ilustratora i ostalih struka koje sudjeluju u knjievnoj
produkciji odnosno nakladnitvu, a koji bi trebali zajedniki djelovati na poboljanju
pravnih, socijalnih i ekonomskih okvira svoje djelatnosti. Nedovoljno se ulae u razvoj i
primjenu novih tehnologija, marketinke aktivnosti i inovacije te istraivanja,
obrazovanje i edukaciju. Problematina je distribucija i prodaja knjiga i asopisa te
njihova dostupnost za krajnjeg korisnika, posebno zbog nepostojanja mree nezavisnih
knjiara koji bi nudili kulturno vrijedne naslove, te nepostojanja obrazovnih programa
za strune kadrove u knjiarstvu.
2.3.9. Filmska i audiovizualna djelatnost
Audiovizualnom djelatnou smatraju se razvoj, proizvodnja, promocija, distribucija i
prikazivanje audiovizualnih djela. Audiovizualna djela su igrani i dokumentarni filmovi,
24

animirani filmovi, alternativni filmovi, te sva druga audiovizualna djela, koja su

umjetniki i autorski izraz bez obzira na tehnologiju kojom su nastala, podlogu na kojoj
su fiksirana te nain na koji se prikazuju.
Audiovizualnu djelatnost u gradu Zagrebu obavljaju strukovne udruge (5),
kinematografi (10), producenti audiovizualnih djela (52), ustanove (10) i filmske udruge
i klubovi (17). Kao i u podruju kazaline i plesne djelatnosti, Zagreb prednjai u
posjeenosti kinima u odnosu na veinu europskih metropola. U 2013. godini
zabiljeeno je 2 210 000 posjetitelja na 67 495 predstave u 10 zagrebakih kina (2,45
posjete po stanovniku). U Zagrebu je koncentrirana veina (95%) filmske industrije
Hrvatske.
Od velike vanosti je spomenuti djelovanje ustanove Zagreb film, koja svojim
djelovanjem od vremena osnivanja 1953. godine doprinosi razvoju filmske industrije u
gradu Zagrebu te meunarodnoj prepoznatljivosti hrvatskoga filma u inozemstvu.
Djelatnost Zagreb filma obuhvaa obrazovne aktivnosti, digitalizaciju grae, kao i
produkciju i distribuciju animiranih, kratkih igranih i dokumentarnih filmova. U okviru
ustanove Zagreb film djeluje i Zagrebaka kola crtanog filma, prepoznatljiva po
uspjesima u podruju animiranog filma; Profesor Baltazar, Mali letei medvjedii,
Maxi cat, Mali i veliki, Peti i dr.
Naziv ustanove

Zagreb Film

Broj zaposlenih

14

Broj programa

13

Broj restauriranih filmova

123

Broj filmova u novoj produkciji

Slika 11. Podaci o djelovanju ustanove Zagreb Film

U Zagrebu postoji kvalitetna mrea edukacijskih programa koji se tiu
audiovizualne djelatnosti a provode je Centri za kulturu i udruge graana. Kao uspjenije
edukacijske programe ustanova navodimo kolu crtanog filma Dubrava (NS Dubrava) i
Klub lutkarsko-filmske animacije (Centar za kulturu i informacije Maksimir) . Najvaniji
edukacijski programi nezavisne scene su: Palunko scenaristika radionica HFS-a,
Radionice Kino kluba Zagreb, Udruge Blank i druge. Rad Udruge Restart navodimo kao
uspjeni projekt Dokukina, kina namijenjenog iskljuivo dokumentarnom film koje
djeluje u Kulturno informativnom centru..
Kino dvorane, u vlasnitvu Grada Zagreba, Europa i Tukanac sredite su
dogaanja prikazivakog i festivalskog programa u Zagrebu. U njima se odravaju
najvaniji festivali i nekomercijalne kino predstave pa moemo rei da su u potpunosti
ispunili svrhu dvorana koje prvenstveno prikazuju umjetniki vrijedne filmove. U istim
dvoranama odravaju se ciklusi filmova stranih zemalja u suradnji s njihovim
ambasadama. Kina su opremljena najnovijom prikazivakom DCP tehnikom no potrebno
je uloiti u obnovu zgrada zbog dotrajalosti. Ljetno kino Tukanac ponovno je otvoreno
25

2012. godine, meutim jo nije u potpunosti dovrena obnova. Kino predstave izvode se
i u prostorima centara za kulturu.
Hrvatski filmski savez ima veliki utjecaj na audiovizualnu djelatnost u Zagrebu.
HFS se bavi filmskom produkcijom, filmskim nakladnitvom te se brine za avangardni i
neprofesijski filmski arhiv. Upravljanje kino dvoranom Tukanac dodijeljeno je HFS-u,
koji je nakon gaenja Kinoteke nastavio prikazivanje kinotenog programa te posebno
radi na edukacijskim i radionikim programima za graanstvo.
Grad Zagreb iznimno je bogat filmskim festivalskim manifestacijama. Od 10 zagrebakih
filmskih festivala posebno istiemo Animafest svjetski festival animiranog filma, jedini
festival A kategorije u Hrvatskoj. Osnovan 1972. godine, Animafest se etablirao kao
jedan od najvanijih festivala animacije u svijetu s posebnim naglaskom na autore.
Zagreb film festival osnovan 2002. godine, domaoj publici donosi najsvjeije i
najzanimljivije naslove debitantskog autorskog filma. Uz mnotvo popratnih programa
kojima potie domau produkciju ZFF stekao je i izvrsnu regionalnu reputaciju.
ZagrebDox meunarodni festival dokumentarnog filma, jedan je od najposjeenijih
kulturnih dogaaja u Zagrebu te svake godine donosi najbolje od dokumentarnog filma.
Od ostalih festivala istiemo Human rights festival i Festival tolerancije kao festivale koji
se u prvome redu bave ljudskim pravima, 25 FPS meunarodno priznati festival
eksperimentalnog filma te Fantastic film u Ljetnom kinu Tukanac.
Razvojne prepreke audiovizualne djelatnosti u gradu Zagrebu su sljedee:
nezadovoljavajua infrastruktura kino dvorana, nemogunost viegodinjeg financiranja
programa od strane lokalne samouprave. Obzirom da je financiranje vezano uz godinji
proraun Grada Zagreba potrebno je donijeti dokument u kojem se odreeni projekti
navode kao projekti posebnog znaaja ime bi se omoguilo dugogodinje financiranje, a
sukladno tome i dugogodinje planiranje aktivnosti. Pravovremena izrada rasporeda
kulturnih i kreativnih manifestacija preduvjet je razvoja turizma utemeljenog na kulturi
i kreativnim industrijama.
Proizvodnja videoigara sve vie se razvija u naem gradu te ima tendenciju rasta. U
okviru audiovizualne djelatnosti trebalo bi uvesti i financiranje produkcije videoigara
kao potpore kreativnoj industriji. Vano je poticati suradnju filma i djelatnosti razvoja
video igara kako bi se ostvario sinergijski uinak te poboljala kvaliteta i produktivnost
proizvodnje.

2.3.10.

Inovativne umjetnike i kulturne prakse

Unutar djelatnosti Inovativne umjetnike i kulturne praske podravaju se brojni programi udruga i
umjetnikih organizacija iji su programi zbog svoje inovativnosti i prepoznatosti na meunarodnoj razini
od iznimnog znaenja za razvoj kulture i prepoznatljivosti Zagreba. To su programi usmjereni
istraivakoj i inovativnoj umjetnosti, drutveno angairane kulturne aktivnosti, programi koji
populariziraju kulturu i umjetnost pribliavajui je velikom broju graana (npr. programi u javnim
26

prostorima), kao i oni koji u grad privlae turiste. Pored toga, radi se i o programima namijenjenim
razliitim marginaliziranim grupama (osobe s invaliditetom, LGTB osobe i sl.) koji su vani za izgradnju
demokratinijeg i pravednijeg drutva. Godinje Grad Zagreb podrava oko 300 takvih programa.
Aktivnosti koje se ovdje podravaju ukljuuju cjelogodinje kontinuirane programe kulturnih klubova,
manifestacije, festivale, glazbeno-scenske aktivnosti, kazaline, likovne i interdisciplinarne aktivnosti te
kreativne radionice i teajeve. Posebna panja usmjerena je na inovativne programe koji su u skladu s
kulturnim interesima mladih i koji ih ujedno potiu na kulturno djelovanje, kao i na programe koji potiu
umreavanje i suradnju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini, kao to je to
nacionalna mrea nezavisne kulture Clubture.
Nosei programi ove djelatnosti su cjelogodinji programi kulturnih i drutvenih klubova i
centara, koji su se, pored svojih kulturnih i umjetnikih aktivnosti, istaknuli i kao vana mjesta za razvoj
ukupne nezavisne scene grada Zagreba, mjesta sudjelovanja mladih te prostori razvoja razliitih
subkultura. To su Kulturni i drutveni centar MaMa, Klub Movara, Autonomni kulturni centar Attack! te
Klupski program Bookse. Kao podrka umjetnikog i kulturnog djelovanja studenata, vani su programi
Studentskog centra.
Posebno se istiu i programi i projekti koji razvijaju suvremenu umjetnost kroz umjetniku
inovaciju, istraivaki rad te primjenu novih tehnologija. Pored potpora pojedinim umjetnicima za razvoj
njihovih projekata, tu se istiu i festivali i druge aktivnosti koje provodi udruga KONTEJNER, a koje na
inovativna nain u odnos dovode suvremenu umjetnost, znanost i socio-kulturne teme te UrbanFestival
udruge BLOK koji dovodi suvremene umjetnike prakse u javne prostore. Te programe, kao i one klupske,
obiljeava i izraena drutvena angairanost. U tom smislu posebno se istiu i programi meunarodno
najaktivnijeg hrvatskog kustoskog kolektiva WHW/to, kako i za koga koji se odvijaju u Galeriji Nova,
zatim Queer Zagreb Sezona udruge Domino te Subversive festival.
Unutar ove djelatnosti podravaju se i programi tzv. popularne kulture koje na kvalitetan i
inovativan nain pristupaju formama kao to su strip ili glazba . Ukljueni su i programi koji promoviraju
prava i koji se zalau za ukljuivanje drutveno marginaliziranih skupina, kao to su osobe s invaliditetom
(npr. Festival jednakih mogunosti ili programi umjetnosti i kulture gluhih udruge Dlan), rodne i spolne
manjine (npr. programi Centra za enske studije ili Zagreb Pride). Posljednjih godina sve je vie programa
koji su usmjereni promociji ekolokih tema i odrivosti okolia. Tu su i razliite manifestacije koje
obogauju kulturnu i turistiku ponudu grada Zagreba, kao to je to na primjer meunarodni ulini festival
Cest is d'best.
Za razvoj ove djelatnosti bitna je i ustanova Pogon Zagrebaki centar za nezavisnu kulturu i
mlade, koji u prostorima kojima upravlja (dio bive Tvornice Jedinstvo i mala dvorana u centru grada)
ugouje brojne programe inovativnih umjetnikih i kulturnih praski.
Prepreka razvoju inovativnih, umjetnikih i kulturnih praksi je nedovoljna ukljuenost u ukupni
kulturni sustav. Ova je djelatnost suoena s manjkom sredstava za financiranje prijavljenih projekata.
Daljnja prepreka odnosi se na nedovoljnu potporu i substandardni prostor nezavisne scene, kao i na to da
jo uvijek nije do kraja rijeeno pitanje centara za nezavisnu kulturu. Iako je Grad Zagreb suosniva
ustanove Pogon, ija je temeljna svrha podrka takvim programima, ona nije na adekvatan nain ukljuena
u sustav. Potrebno je rijeiti pravna i formalna pitanja kako bi se ta ustanova ukljuila u sustav kao i
ostale gradske institucije te provesti rekonstrukciju prostora bive tvornice Jedinstvo. Osim toga, kao
prepreka se postavlja i nedostatna valorizacija izvedenih programa.

2.3.11.
Meunarodna kulturna suradnja
Aktivnosti meunarodne kulturne suradnje usmjerene su na razvoj odnosa s inozemnim
gradovima, njihovim kulturnim organizacijama, umjetnicima i kreativcima. Tee
poticanju mobilnosti umjetnika te potpori meunarodnim projektima organizacija u
kulturi.

27

Kako bi se postigla meunarodna prepoznatljivost kulture Grada Zagreba, podravaju se

kazalini, plesni, glazbeni, filmski i knjievni programi, izlobe i drugi projekti kojima se
potie bilateralna i multilateralna suradnja sa brojnim umjetnicima, udrugama i
kulturnim institucijama iz Europe i svijeta. Posebna se panja pridaje suradnji sa
gradovima prijateljima te glavnim gradovima zemalja EU. Gradski ured nadlean za
kulturu djeluje putem svojih predstavnika u europskim mreama kulture Les
Rencontres i Eurocities Culture Forum.
U 2014. godini realizirano je ukupno 175 meunarodnih programa od kojih se veina
odnosila na gostovanja naih umjetnika u Europi i svijetu, a manji broj na programe
gostovanja stranih umjetnika u Zagrebu. Od navedenih 175 meunarodnih projekta,
samo 8% ili 14 projekata je bilo sufinancirano sredstvima iz EU fondova.
Sukladno rezultatima istraivanja za potrebe izrade Strategije kulturnog i kreativnog
razvitka grada Zagreba 2015. 2022., zakljuujemo kako meunarodna suradnja ima
odgovarajuu financijsku potporu nadlenog gradskog ureda, no unato tome interes i
inicijativa organizacija u kulturi za sudjelovanje u meunarodnim programima je
nedovoljan (52% organizacija u kulturi ne surauju sa srodnim organizacijama
inozemstvu).
Prepreke razvitku meunarodne suradnje su nedostatak viegodinjeg planiranja i
koprodukcijske suradnje, nedovoljno prostora za umjetnike rezidencije i nedovoljna
meunarodna povezanost u svrhu zajednikog razvoja projekata.

28

2.3.12.
Kulturni turizam
Kulturna batina danas predstavlja temelj razvoja turizma u svijetu, pa tako i
Ministarstvo turizma u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske 21 izmeu ostalog,
definira posebno relevantne proizvode kulturnog turizma za Hrvatsku koji ukljuuju: (I)
gradski turizam, (II) turizam batine, (III) turizam dogaanja, (IV) kreativni turizam te
(V) vjerski turizam. Posebice se predvia rast 'kreativnog turizma' koji omoguuje
aktivnije ukljuivanje posjetitelja u lokalnu kulturu.
Zagreb je percipiran kao slikovita destinacija pogodna za kratki odmor, s dobrom
ponudom kulturnih znamenitosti i gastronomije. Destinacija se posjeuje sve vie zbog
kratkog odmora u gradu, zabave, novih iskustava i doivljaja, kulture i
zagrebake okolice. Prema istraivanju Instituta za turizam, u studiji Turizam Zagreb
201222 navodi se kako su primarni motiv posjeta poslovne obveze (47%), a slijede nova
iskustva i doivljaji (26%), kratki odmor u gradu (24%), zabava (18%) i upoznavanje
kulturnih znamenitosti Zagreba (18%). Gosti iskazuju vrlo visok stupanj zadovoljstva
vrijednou dobivenih kulturnih sadraja i gastronomske ponude. Najee posjeuju
najui centar (Trg bana Jelaia, Gornji i Donji grad te Katedralu, a gotovo svaki drugi i
trnicu Dolac), dok pojedini muzej posjeuje od tek nekoliko postotaka do najvie 8%
gostiju. Svaki peti gost po informacije odlazi u TIC, oko 5% koristi usluge organiziranog
razgleda grada, a 1 do 2% vozi se turistikim autobusom i/ili koristi Zagreb CARD.
Svaki deveti gost hostela posjeuje glazbena dogaanja (ne ukljuujui koncerte klasine
glazbe). Gotovo svaki deseti gost odlazi u kino i/ili na glazbena dogaanja (ne
ukljuujui koncerte klasine glazbe).
Kulturna turistika ponuda ukljuuje organizirana razgledavanja kulturnih sadraja
ukljuivanjem u neke od turistikih tura: Program turistikih posjeta Zbirkama Grada
Zagreba, Gornjogradske coprnice, Glazbena topografija Zagreba, Gornjogradska dvorita,
Tajne Gria-kazalina nona tura, Tematska turistika tura Advent na drukiji nain te
Zagreb Gourmet Walking Tour.
Unato bogatstvu resursa i dobro razvijenoj turistikoj infrastrukturi te turistikoj
tradiciji, Zagreb ne iskoritava sve mogunosti u razvoju kulturnog turizma. Zahtjeva se
irenje kulturne ponude, poveanje inovativnosti u prezentaciji ponude te rad na
brendiranju, suradnji i boljoj organizaciji svih dionika kulture i turizma u gradu Zagrebu,
bolja informiranost posjetitelja, viejezinost sadraja, poveanje zabavnih sadraja
(posebice ulinih festivala) te poveanje ponude tradicionalnih suvenira. Predlae se
istraivanje i sustavni razvoj kulturnog turizma kao rezultat suradnje nadlenog
Gradskog ureda i Turistike zajednice grada Zagreba.
21

22

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, dostupna na http://www.mint.hr/UserDocsImages/130426-Strategija-turizam-2020.pdf

http://www.zagreb-touristinfo.hr/documents/b2b/2012%20Tomas%20Zagreb.pdf
29

3.

Nova usmjerenja, nove ambicije

Vizija
Grad Zagreb je dinamian, otvoren i inovativni europski grad kulture koji je dostupan,
atraktivan i ugodan za svoje graane, turiste i budue generacije. To je grad ugodnog,
privlanog i kreativnog ivota i radnog okruenja zbog inovativnih projekata u kulturi i
umjetnikih inicijativa, dobro ouvane kulturne batine, kao i sveprisutne brige za
odrivi razvoja.

Misija

UINAK PROVEDBE STRATEGIJE

Grad Zagreb usmjeren je na ouvanje i

zatitu kulturne batine i kulturnih
izriaja,
razvoju
kreativnih
industrija i kulturnog turizma te
poboljanju kapaciteta kulturnih
organizacija.
Meunarodna
prepoznatljivost je jedan od glavnih
ciljeva razvojne strategije i kulturne
politike Grada Zagreba.

Poboljana kvaliteta ivota graana

Unaprijeena meunarodna prepoznatljivost kulture
i kulturni turizam grada Zagreba
Inovativno kulturno poduzetnitvo
Jaanje umjetnikog i kulturnog stvaralatva
Rast prihoda i zapoljavanje u kulturnim i kreativnim
industrijama
Dostupnost i participacija graana svih skupina

Kulturne organizacije, umjetnici, Grad

Zagreb i njegovi graani ulau napore
kako bi zajedno postigli rezultate u:
- stvaranju i provedbi inovativnih rjeenja za
istraivanje, razvoj, komunikaciju i promicanje umjetnosti i kreativnih proizvoda;
- transformaciji kulturnih organizacija u proaktivne i vizionarske subjekte;
- razvoju kulturnih i kreativnih projekata i inicijativa koji su utemeljeni na stvarnim
mogunostima i drutvenim potrebama graana;
- pridonoenju razvoja gospodarstva kroz angaman mladih u ekonomiji znanja.

30

3.3.

Opi strateki ciljevi

Slika 12. Vizualni prikaz stratekih ciljeva i njihova usklaenost s EPK prioritetima

Opi strateki ciljevi Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015.
2022. godine su sljedei:
ouvati, zatititi i promicati materijalnu i nematerijalnu kulturnu batinu,
poduprijeti razvoj i raznolikost kulturnog i umjetnikog stvaralatva kao
doprinos kvaliteti ivota graana te prepoznatljivosti kulture grada Zagreba,
poveati interes, znatielju, sudjelovanje i ukljuivanje graana u kulturne
aktivnosti,
31

 poduprijeti i prepoznati vanost kreativnih industrija kao pokretaa

gospodarskog rasta,
unaprijediti meusektorsku suradnju i suradnju gradskih javnih, privatnih i
civilnih kulturnih organizacija na podruju Grada Zagreba i pruiti poticaj
europskoj dimenziji kulturne suradnje,
osigurati izvrsnost upravljanja kulturom Grada Zagreba jaanjem kapaciteta i
upravljakih sposobnosti nadlenog gradskog ureda;
ojaati i unaprijediti kapacitete organizacija u podruju umjetnosti i kulture;
omoguiti financijsku odrivost perspektivnih projekata, programa i
poduzetnikih pothvata kulturnih i kreativnih industrija.

3.4.

Strateki program Europska prijestolnica kulture23

Zagreb 2020 - Europska prijestolnica kulture program je od stratekog znaaja za

kulturni i kreativni razvitak grada Zagreba. Grad Zagreb, kao najmlaa europska
metropola ponosi se intimnim kulturnim ozrajem kojeg je uspio zadrati unato
razvijenim karakteristikama velegrada. Njeguje snane veze s kulturnim sreditima
treih zemalja, a za podruje kulture izdvaja apsolutno najvei proraun u Republici
Hrvatskoj. No unato iznimno velikom uloenom trudu u kulturni razvitak, ova kulturna
metropola nije poteena izazova koje donose negativne demografske promjene, i
gospodarske potekoe. Nagle promjene rezultirale su problemima kao to je nedovoljna
ukljuenost graana u procese odluivanja i planiranja u kulturnoj sferi, nedovoljno
otvoren pristup graanima u procese kulturnog i umjetnikog stvaralatva, nedovoljna
iskoritenost postojee infrastrukture, slaba povezanost umjetnosti, kulture i privatnog
sektora te neodgovarajua rasprenost kulturnih dogaanja na podruju grada. Kao
najprestinija i najcjenjenija kulturna inicijativa u Europi, naslov Europske prijestolnice
kulture jedinstvena je prilika za pozitivnu preobrazbu grada koja donosi znatne
drutvene i gospodarske koristi. Grad Zagreb kandidaturom iskazuje viziju grada koja e
dugorono osnaiti kulturu u pokretaki proces regeneracije i opeg prosperiteta grada i
svih njegovih graana, promijeniti sliku grada i repozicionirati Zagreb na nacionalnoj,
regionalnoj i meunarodnoj razini kao kulturnu prijestolnicu sa snano izraenim
europskim vrijednostima.
Ciljevi zagrebake kandidature su u skladu s ciljevima inicijative Europska prijestolnica
kulture prema Odluci br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i vijea od 16. travnja
2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od
2020. do 2033., koji ukljuuju ouvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi i
naglaavanje njihovih zajednikih znaajki kako bi se pridonijelo zbliavanju europskih
23

Tekst izradio Kreativni tim EPK

32

naroda i njihovom boljem meusobnom razumijevanju,poveanje osjeaja graana da

pripadaju zajednikom kulturnom prostoru te poticanje kulturnog doprinosa
dugoronom razvoju gradova u skladu s njihovim strategijama i prioritetima. Posebni
ciljevi su poboljanje opsega, raznolikosti i europske dimenzije kulturne ponude u
gradovima, irenje pristupa i sudjelovanja u kulturi, jaanje kapaciteta kulturnog sektora
i njegovih veza s drugim sektorima, poveanje meunarodnog profila gradova pomou
kulture.
Zagreb 2020 program je urbanog i drutvenog razvoja postavljen s ciljem poboljanja
kvalitete ivota graana koji e nedvojbeno poveati meunarodnu vidljivost kulture
grada, ojaati inovativne oblike kulturne i umjetnike proizvodnje, poveati priljev
prihoda, stimulirati zapoljavanje u kulturnim i kreativnim industrijama i potaknuti
snanu razmjenu na europskoj razini.
Prijava Grada Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture istovremeno je alatka i primarni cilj
gradske kulturne politike. Ukoliko Zagreb izbori titulu Europska prijestolnice kulture,
postat e zamanjak za razvoj kulturnog i gospodarskog razvoja, inei Zagreb jednim od
najinovativnijih i najinkluzivnijih gradova, gradom koji kroz razvoj umjetnosti i kulture
stvara novu sliku modernog, pametnog i kreativnog grada 21. stoljea. Participativna
metodologija u razvoju programa Zagreb 2020 u sri je nove Kulture odnosa,
integrirana u program EPK i Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba
2015.-2022.
Jedan od ciljeva Programa je Kultura za sve i sa svima - inovacija kroz
sudjelovanje, a obuhvaa sljedea razvojna usmjerenja: poveanje drutvenog
angamana i odgovornosti kulturnih i umjetnikih institucija, organizacija i pojedinaca
uz aktivno sudjelovanje graana; otvaranje i povezivanje kulture s drugim oblicima
drutvenog djelovanja kroz razvoj inovativnih institucionalnih oblika i osiguravanje
adekvatne infrastrukture; ukljuivanje graana u stvaranje vizije Grada i procese
odluivanja; izgradnju kompetencija za kritiko promiljanje i planiranje djelovanja u
kulturi te aktivno sudjelovanje razliitih sudionika u suradnikim procesima.
Nadalje, cilj kandidature Inkluzija i kohezija temelji se na injenici kako umjetnost i
kultura moraju biti inkluzivne i bez granica, temeljene na solidarnosti i uvaavanju
razliitosti interesa i potreba, posebitosti i sklonosti: potrebno je ukloniti fizike,
mentalne, drutvene, kulturne, etnike, spolne i ekonomske prepreke.
Specifini cilj Nova infrastruktura grad, njegovi prostori i njegovi graani
obuhvaa pronalaenje novih mogunosti za rjeavanje nedostataka postojee
infrastrukture kao i razvoj infrastrukture koja nedostaje; razvoj kulture u kvartovima;
prenamjenu naputenih prostora ili industrijske batine; razvoj inovativnih sustava
upravljanja u kulturi kroz ukljuivanje civilnog drutva i zainteresirane javnosti; civilnojavno partnerstvo; prepoznavanje graana kao kulturnog resursa grada; aktivno
promiljanje i povrat javnog prostora graanima.
U cilju Interdisciplinarnost umjetnost i znanost kreativni laboratoriji i
industrije, odraava kompleksnost naih meusobno povezanih aktivnosti i nunosti
33

generiranja suradnji meu razliitim poljima djelovanja, povezujui tradicionalne medije

izraavanja sa suvremenim i buduim tehnologijama. Provedbom ovog cilja nastoji se
poticati inovaciju kroz netradicionalna uvezivanja umjetnika i znanstvenika, dati
podrku vitalnim umjetnikim i istraivakim zajednicama s ciljem stvaranja
jedinstvenih naina upotrebe tehnologije, unaprijediti kreativnost i inovativnost u
drutvu, tehnologiji, znanosti i obrazovanju, te poduprijeti istraivaka sredita koja
imaju potencijal stvoriti inovativna i prototipska rjeenja, razviti nove proizvode i nove
ekonomske, socijalne i poslovne modele.
Ciljevi Umjetniko i kulturno obrazovanje i posredovanje, te Cjeloivotno
uenje povezuju razliite aspekte uenja te integraciju umjetnosti i kulture s ciljem
poveanja mogunosti. Preporuke za postizanje cilja ukljuuju sljedea usmjerenja:
razvoj novih alatki za umjetniku i kulturnu edukaciju; razvoj platformi za ravnopravni
prijenos znanja meu umjetnicima i graanima iz razliitih drutvenih skupina; razvoj
platformi i alatki za kreativno cjeloivotno uenje, jaanje ljudskog potencijala i
stvaranje novih radnih mogunosti te podrka u razvoju i edukaciji zaposlenih u
gradskim kulturnim ustanovama.
Programski cilj Unapreenje profesionalizacije i jaanje internacionalizacije,
mrea i suradnji ukljuuje razvoj vjetina upravljanja i umreavanja radi stvaranja
novih lokalnih i meunarodnih prilika za rad u kulturi i umjetnosti; podizanje kvalitete i
poboljanje komunikacije; veu lokalnu i meunarodnu vidljivost; ohrabrivanje lokalnih
i meunarodnih suradnji; osnaivanje kulturnih suradnji, meunarodnih koprodukcija
te razmjene na svim nivoima (lokalnom, nacionalnom, regionalnom, europskom) i meu
razliitim sektorima (javni, civilni, privatni).
U cilju Programa Sagledajmo prolost kako bi ivjeli budunost nastoji se potaknuti
razumijevanje kulturne batine kako bismo omoguili prepoznavanje dogaanja iz nae
prolosti kroz nadogradnju vlastitog identiteta, povezivanje sa suvremenim
tehnologijama te integraciju kulturne batine i naeg suvremenog naina ivljenja.
Cilj Poticanje i podrka institucionalnom i nezavisnom planira se postii
provedbom sljedeih smjernica: vie jednakosti kroz veu diverzifikaciju oblika
djelovanja; vea stabilnost i poticanje u javnom, civilnom i privatnom sektoru u kulturi;
istraivanje i razvoj novih modela za sustave javne i privatne potpore; smanjenje
procjepa u postojeem sustavu potpora izmeu institucija i nezavisne produkcije;
prepoznavanje vanosti nezavisne scene u kulturnim inovacijama te unapreenjem
inovacija unutar postojeih institucija.
Posljednji, ali ne manje vaan programski cilj revidira pojam podrke kulturi planirajui
sredstva za programe kulture u svim gradskim upravnim tijelima. Kako je kultura
integralni dio svih gradskih upravnih tijela, u nadolazeim e godinama Grad Zagreb
planirati sredstava u svim gradskim upravnim tijelima s ciljem poticanja razvoja
kulturnih i umjetnikih projekata.

34

3.5.

OPI I POSEBNI STRATEKI CILJEVI

3.3.1. Opi strateki cilj 1.

Ouvati, zatititi i promicati materijalnu i nematerijalnu kulturnu batinu,
poduprijeti razvoj i raznolikost kulturnog i umjetnikog stvaralatva kao
doprinos kvaliteti ivota graana te prepoznatljivosti kulture Grada Zagreba

Grad Zagreb je bogat kulturnom batinom koja je odraz njegova identiteta, kao i
kulturnom batinom koja prikazuje i promovira kulturno-povijesni identitet ostalih
dijelova Republike Hrvatske. Kulturna batina je skup vrijednosti, vjerovanja, ponaanja,
simbola, kao to su tradicija, obiaji, odijevanje i umjetnost ali i oblika nauenog
ponaanja lokalne zajednice u razliitim vremenskim razdobljima. Od iznimne je
vanosti novim naratajima omoguiti razumijevanje i koritenje kulturnoga nasljea te
poduprijeti novo umjetniko i tradicijsko stvaralatvo. Posebnu vanost potrebno je
usmjeriti na unapreenje sustava upravljanja kulturnim nasljeem koji bi se trebao
temeljiti na rezultatima provedenih istraivanja i biti voen naelima odrivog razvoja.
U kontekstu unapreenja kulturnog turizma grada Zagreba potrebno je poticati projekte
koji imaju za cilj unapreenje imida zagrebake kulture te valorizaciju kulturnih dobara
u svrhu drutvenog, turistikog i ekonomskog razvoja te koritenje batine za
prezentaciju suvremenog kulturnog stvaralatva.
Zagreb je dio europskoga kulturnog prostora koji potie suradnju lanica i poziva na
kulturnu prezentaciju i interakciju graana europskog prostora. Organizacijama u
kulturi preporuuje se uloiti dodatne napore u aktivnosti kulturne integracije, kako bi
se doprinijelo prepoznatljivosti zagrebake kulture u europskom kulturnom prostoru.
Jednako tako, vana je potpora razliitim izriajima, kulturama ostalih zemalja u
Zagrebu te prezentacija kulturnih posebnosti zemalja Europske unije u Zagrebu.
Namjera je osigurati pristupanost i razumijevanje kulturnih raznolikosti kako bi se
potaknulo stvaralatvo, fleksibilno razmiljanje te poboljala tolerancija graana prema
razliitostima svake vrste.
U Registru kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture evidentirano je 594 zatienih
nepokretnih kulturnih dobara, 191 pokretno kulturno dobro te 6 nematerijalnih
kulturnih dobara u Gradu Zagrebu. Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode
Grada Zagreba obavlja poslove vezane za zatitu kulturnih dobara i zatitu prirode.
Tijekom procesa istraivanja za potrebe izrade Strategije kulturnog i kreativnog razvitka
grada Zagreba 2015. 2022., prepoznate su sljedee razvojne prepreke u podruju
kulturne batine grada Zagreba:

35

nezadovoljavajue graevno stanje industrijske batine;

nedovoljno istraene mogunosti primjene i razvoja sadraja kulturne batine u
funkciji razvoja turizma te nedostatno razumijevanje potreba turista;
nedostatna sustavna promocija vanosti i vrijednosti kulturnih dobara na
lokalnoj razini;
nedostatna potpora umjetnikom stvaralatvu, promociji i distribuciji
umjetnikih proizvoda;
neadekvatna zatita grae;
nedovoljna meunarodna prepoznatljivost kulture grada Zagreba;
nezadovoljavajue razumijevanje znaenja vanosti zatite kulturne batine od
strane graana i posjetitelja.

Posebni ciljevi Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015.

2022.
1.1. Zatititi i poticati odrivo koritenje kulturnom batinom.
1.2. Preurediti i prenamijeniti objekte kulturne i povijesne vrijednosti koji su u
vlasnitvu Grada Zagreba u prostore s kulturnom namjenom.
1.3. Poticati i odraavati nematerijalnu kulturnu batinu
1.4. Poboljati sustav zatite i upravljanja kulturnim dobrima u svrhu razvoja
turizma.
1.5. Poduprijeti inicijative i projekte koji revaloriziraju i interpretiraju kulturno
nasljee.
1.6. Pruiti potporu inovativnom umjetnikom stvaralatvu, promociji i distribuciji
umjetnikih proizvoda.
1.7. Graanima osigurati pristup raznolikim kulturnim izriajima drugih kultura
1.8. Poticati i unapreivati razumijevanje znaenja zatite i promicanja raznolikosti
kulturnih izriaja putem programa obrazovanja i podizanja svijesti usmjerenih
na iru javnost.
Pokazatelji uspjeha: broj obnovljenih objekata, broj zatienih objekata, broj projekata
valorizacije kulturnih dobara u svrhu drutvenog i turistikog razvoja, broj projekata
inozemnih umjetnika u gradu Zagrebu, broj projekata zagrebakih umjetnika koji svoja
djela prezentiraju u inozemstvu, broj turista koji svoj dolazak temelje na kulturnim
aktivnostima, broj kulturnih turistikih paketa, broj obrazovnih programa koji imaju za
cilj unapreenje razumijevanja i poveanje raznolikosti kulturnih izriaja i broj
projekata koji imaju za cilj podizanje svijesti o vanosti kulture i umjetnosti.

36

Projekti sa znaajnim doprinosom provedbi opeg stratekog cilja 1.

Unapreenje kulturne turistike ponude Gornjeg grada
Obnovljene palae, Hrvatska kua glazbe i prostor prezentacije darovanih zbirki mjesta
su namijenjena kulturi, upoznavanju hrvatske glazbene i likovne batine, a ujedno i
projekti koji e doprinijeti raznolikosti turistike ponude Gornjeg grada. Planovi razvoja
za ovu namjenu ukljuuju sanaciju i obnovu palae Magdaleni-Drakovi-Jelai te
palae Grlei-Jelai. Palaa Magdaleni-Drakovi-Jelai svojom slojevitou
objedinjuje izgradnju nekoliko epoha, povezujui ih u skladnu cjelinu izrazite
arhitektonske, urbanistike i povijesne vrijednosti. Nakon obnove, u palai e se
smjestiti zbirke darovane Gradu Zagrebu i uvaonica Muzeja grada Zagreba. Palaa
Grlei-Jelai je ugraena stambena jednokrilna jednokatnica, a u dananjem je obliku
nastala pregradnjama kue Josipa de Fona, sagraene nakon poara 1731. godine. Palaa
je naroitog povijesno-kulturnog znaenja, visoke arhitektonske vrijednosti, a odlikuje
se i cjelovitou povijesnih detalja. Obnovljena palaa stavit e se u funkciju Kue glazbe.
Korist od obnove dviju palaa je viestruka; obnovom zatienih kulturnih dobara
doprinijeti e se revitalizaciji i ouvanju kulturne batine Gornjeg grada, prezentaciji i
razumijevanju likovne i glazbene umjetnosti te unapreenju turistike ponude grada
Zagreba.
Strip, posebnost hrvatske batine
Posljednjih desetljea strip se afirmirao kao medij umjetnikog stvaralatva, a
zahvaljujui kolekcionarskoj aktivnosti meu hrvatskim ljubiteljima stripova stvorene
su velike kolekcije originalnih radova strip autora velikana ove likovne forme. Centar
hrvatskoga stripa ouvat e, prije svega, nacionalnu stripovsku batinu kao vaan dio
hrvatskoga kulturnog identiteta te skrbiti o prikladnom nainu prezentiranja tog
likovnog i stvaralakog blaga domaoj i svjetskoj kulturnoj javnosti. Centar e
promovirati i poticati suvremeno strip stvaralatvo, biti mjesto okupljanja i susreta
autora, teoretiara, kolekcionara i ljubitelja strip umjetnosti sa irom publikom. Centar
e tijekom itave godine prireivati dinamian izlobeni program zanimljiv svim
generacijama i profilima publike, uz aktivnosti kao to su tematska predavanja,
projekcije filmova, promocije strip albuma, asopisa i knjiga, radionice i kole stripa te
razliiti multimedijalni, glazbeni i drugi programi koji imaju poveznicu sa strip
kulturom.

37

Gredelj - regeneracija i reurbanizacija industrijske batine

Tvornica Janko Gredelj bila je jedan od najveih industrijskih pogona, a jedinstven
industrijski objekt je na temelju konzervatorskih elaborata upisan u Registar kulturnih
dobara Hrvatske. U projekt Gredelj tijekom proteklih desetak godina bili su ukljueni
brojni strunjaci, iji nalazi upuuju na problem razvoja i irenja grada u smjeru juga te
predlau revitalizaciju i reurbanizaciju industrijskog kompleksa za potrebe drutva i
gospodarstva. Kako bi ispunio urbanistike, drutvene i ekonomske zahtjeve razvitka
grada, Grad Zagreb odluio je u narednom razdoblju obnoviti stari industrijski objekt i
prenamijeniti ga za potrebe Zagrebakog kreativnog klastera sa odgovarajuom
multifunkcionalnom dvoranom opremljenom za raznolike umjetnike sadraje. Projekt
obnove dviju hala bive tvornice Janko Gredelj u Zagrebu dio je ireg projekta izgradnje i
obnove javne poslovne infrastrukture Stvaranje preduvjeta za odrivu podrku razvoju
konkurentnosti gospodarstva i za daljnji razvoj tehnoloke infrastrukture u
Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Zagrebaka dobra praksa
Zagrebaki folklorni ansambl "Dr. Ivana Ivanana"
Od samog osnutka u svibnju 1945. godine ZFA (tada OKUD "Joa Vlahovi") se posvetio
istraivanju, prikupljanju i izvoenju umjetniki oblikovanog folklora odreenih sela ili
podruja te scenskom prikazivanju najljepih primjera bogate hrvatske glazbene i plesne
tradicije. Kontinuitet i uspjenost ansambla od osnutka do danas nisu sluajni ve su
rezultat pravilnog pristupa u stvaranju umjetnikog profila ansambla, najveeg
hrvatskog folklornog strunjaka, istraivaa i etnokoreologa dr.sc. Ivana Ivanana i
njegovih sljedbenika u ZFA.
Najvea je snaga ansambla u cjeloveernjim, dvosatnim koncertima u kojima do punog
izraaja dolaze koncepcija, ljepota i vrijednost koreografija, pjesama, lijepo sviranje,
tehniki nivo izvedbi, dranje na sceni, mladost ansambla; sve ono to izvedbu ini
dojmljivom i umjetniki vrijednom. Visoka kvaliteta ansambla rezultirala je mnogim
gostovanjima i nastupima na skoro svim znaajnim festivalima i natjecanjima u svijetu
pri emu je vano istaknuti da je ZFA na svim natjecateljskim festivalima na kojima je
sudjelovao, osvojio jedno ili vie odlija plesovima, pjesmama i glazbom hrvatskog
folklora.
Mogunost ZFA da u kontinuiranom nizu ponovi izvedbe na visokom kvalitativnom
nivou odlika je vrhunskog ansambla koji svojim djelovanjem ivo doprinosi ouvanju
hrvatske kulturne batine. Svoju kvalitetu i status najboljeg amaterskog folklornog
ansambla ZFA potvrdio je na brojnim koncertnim gostovanjima u cijelom svijetu
ponosno predstavljajui hrvatsku tradicijsku kulturu i folklornu batinu u najpoznatijim
svjetskim koncertnim dvoranama.
38

3.3.2. Opi strateki cilj 2.

Poveati interes, znatielju, sudjelovanje i ukljuivanje graana u kulturne
aktivnosti
Opa deklaracija o ljudskim pravima navodi kako svatko ima pravo slobodno sudjelovati
u kulturnom ivotu svoje zajednice, uivati u umjetnosti, pridonositi znanstvenom
razvoju i koristiti se njegovim prednostima. Kulturna participacija pridonosi
drutvenom napretku, toleranciji, potovanju raznolikosti i poveanju kvalitete ivota,
stoga je iznimno vano omoguiti pristupanost kulturnih sadraja svim graanima
grada Zagreba. Drutvenu
inkluziju i koheziju posebno
je vano poticati danas, u
vrijeme
gospodarske
nestabilnosti, kako bi se
osobama u nepovoljnom
poloaju
i
ostalim
graanima omoguio osjeaj
pripadnosti drutvu i gradu
te
pruio
poticaj
za
aktivnost i zadovoljstvo.
S vie od 1800 kazalinih
predstava, 270 festivala,
550 izlobe, 474 koncerata
te ukupno vie od 5000
dogaanja Zagreb je uistinu
grad
kulture
svjetskih
razmjera.
Kulturna
Slika 13. Prikaz sudjelovanja graana u kulturnim aktivnostima
infrastruktura ukljuuje 26
muzeja, 46 galerija, 53
kinodvorane, 13 centara za kulturu, 42 knjinice, 19 kazalita i 2 koncertne dvorane.
Kako bi osobe s invaliditetom mogle sudjelovati u kulturnoj djelatnosti na
ravnopravnoj osnovi, Grad Zagreb nastoji osigurati uvjete u kojima e osobe s
invaliditetom moi predstavljati svoje kreativne, umjetnike i intelektualne sposobnosti.
Budui da svako umjetniko podruje nosi u sebi neogranieni prostor izraavanja,
sudjelovanje osoba s invaliditetom u kulturnom ivotu ire drutvene zajednice nuno je
u afirmaciji sveukupna stvaralatva i doprinosa kulturnim aktivnostima koje ukljuuju
ravnopravan pristup u svim podrujima u kojima i osobe s invaliditetom ostvaruju
vlastita umjetnika prava. U podruju kulture i umjetnosti (muzeji, kazaline i koncertne
dvorane, kinematografi, knjinice, crkve i vjerski objekti), od ukupno snimljenih 213
objekata pristupano je njih 104 (48, 83%).
39

Cilj je Grada Zagreba omoguiti osobama s invaliditetom bolju pristupanost objekata na

svim kulturnim podrujima, tonije pristupanost onim objektima u kojima to do sada
nije ostvareno.
Na temelju provedene analize miljenja publike zakljuuje se da je kulturna ponuda
grada Zagreba dostatna, no sadraj, kvaliteta i teritorijalna rasporeenost nisu
prilagoeni stvarnim potrebama graana. Najvei je broj ispitanika, ak 53%,
zadovoljan trenutanom ponudom kulturnih dogaaja u gradu Zagrebu, dok je samo
1,80% vrlo nezadovoljno. Kada je u pitanju informiranost o kulturnim dogaanjima u
gradu Zagrebu, 48,61% ispitanih smatra da je informirano, dok samo 2,55% smatra da je
gotovo potpuno neinformirano. Kao pozitivni aspekti kulture u gradu Zagrebu istiu se
velika ponuda, raznolikost festivala u gradu, angairanje neovisne scene, poveani broj
aktivnosti za mlade, te utjecaj kulture na kvalitetu ivota graana. Problemi su
koncentracija kulturnih dogaanja na sredite grada te nedostatak jasne strategije,
vidljivosti i povezanosti kulture s gospodarskim mogunostima grada (npr. koncerata i
festivala s turistikom ponudom i sl.). Najistaknutijom granom kulture u gradu Zagrebu
graani smatraju film, a slijede ga glazba, kazalite, festivali te izlobe i muzeji. Analiza
miljenja dionika u kulturi (udruge i ustanove) upozorava na razinu srednje
ukljuenosti marginaliziranih skupina u kulturne aktivnosti grada Zagreba (48,04%
udruga i ustanova ukljuuju marginalizirane skupine). Pri ocjenjivanju ukljuenosti
zajednice u projekte koje provode udruge i ustanove u podruju umjetnosti i kulture
rezultati su sljedei: 2,95% dionika ocjenjuje ukljuenost graana loom, 16,66%
ocjenjuje ju zadovoljavajuom, 43,14% ocijenilo ju je dobrom, 25,49% vrlo dobrom i tek
11,76% dionika u kulturi ocijenilo je ukljuivanje graana uestalom i izvrsnom.
Opi problemi prepoznati tijekom analize trenutanoga stanja kulture grada Zagreba
1) Nedovoljan broj i nezadovoljavajua teritorijalna raspodjela kulturnih dogaanja
namijenjenih obiteljima, djeci i mladima.
2) Pravodobnost informiranja graana o rasporedu dogaanja nije zadovoljavajua.
3) Nedovoljno kulturnih dogaanja koji potiu graane na aktivno sudjelovanje u
kulturnim i umjetnikim aktivnostima.
4) Nedostatan broj kulturnih aktivnosti koji umjetnost i kulturu dovode do graana,
ulina umjetnost i sl.
5) Nedovoljna znanja graana o kulturi i umjetnosti.
6) Nezadovoljavajua promocija i praenje kulturnih projekata i dogaaja.
7) Nezadovoljavajua integracija kulturnih obrazovnih sadraja u cjeloivotno
obrazovanje graana grada Zagreba.
8) Kulturna infrastruktura nije potpuno prilagoena potrebama osoba s
invaliditetom.
9) Nedovoljan broj umjetnikih/rehabilitacijskih radionica za osobe s mentalnim
tekoama.
10) Nedostatan broj inovativnih kulturnih sadraja.

40

Posebni strateki ciljevi

2.1. Poveati dostupnost kulture i umjetnosti svim graanima grada Zagreba.
2.2. Osigurati raznovrsnost i podjednaku raspodjelu kulturnog i umjetnikog sadraja za
sve dobne skupine.
2.3. Unaprijediti aktivno sudjelovanje graana u kulturnim i kreativnim aktivnostima u
gradu Zagrebu.
2.4. Poticati organizacije u kulturi na osmiljavanje i provedbu inovativnih sadraja
prilagoenih obiteljima, djeci i mladima.
2.5. Razvoj inovativnih modela ukljuivanja graana i razvoja publike u kulturi
2.7. Unaprijediti koordinaciju aktivnosti i izravno informiranje graana o dogaanjima u
gradu Zagrebu.
2.8. Osigurati bolju integraciju kulturnih sadraja u proces cjeloivotnog uenja.
2.9. Unaprijediti obrazovanje i prijenos znanja u podruju umjetnosti i kulture.
2.9. Poduprijeti inicijative, projekte i programe kojima je svrha interakcija kulture i
socijalno osjetljivih i marginaliziranih skupina.
2.10. Ukljuivanje graana u razvoj kulturnih politika Grada.
2.11. Dostupnost kulturnih sadraja koritenjem informacijskih i komunikacijskih
tehnologija te digitalizacijom (e-kultura).
Pokazatelji provedbe: broj posjetitelja, unaprijeeno zadovoljstvo graana kulturnom
ponudom u gradu Zagrebu (na 85% do 2022. godine), unaprijeen pristup kulturnim
sadrajima za osobe s invaliditetom (na 80% do 2022. godine), poboljana informiranost
graana o kulturnim dogaanjima (na 70% do 2022. godine), broj ponovljenih
predstava, broj inovativnih sadraja prilagoenih obiteljima, djeci i mladima, broj
projekata u podruju kulture i umjetnosti koji kulturu dovode do graana, broj
obrazovnih programa u podruju umjetnosti i kulture, broj projekata koji ukljuuju
socijalno osjetljive i marginalizirane skupine, broj umjetnikih/rehabilitacijskih
radionica za osobe s mentalnim tekoama, broj umjetnikih instalacija na javnim
mjestima, broj posjetitelja iz ire regije i inozemstva.

41

Projekt sa znaajnim doprinosom provedbi opeg stratekog cilja 2.

Obiteljski prijatelj
Razne studije dokazuju kako obiteljski prilagoeni sadraji ine dobrobit obiteljima
djelujui kao potpora boljem povezivanju lanova obitelji nudei prilagoene sadraje
obrazovanja, zabave i relaksacije. Cilj ovog programa je zagrebakim obiteljima i
posjetiteljima omoguiti kvalitetnije provoenje slobodnog vremena uz sudjelovanje u
kulturnim aktivnostima i visoko kvalitetnim sadrajima. Kulturne i umjetnike sadraje
realizirat e ustanove i organizacije u kulturi iji program je odobren od strane
posebnog evaluacijskog odbora prema unaprijed definiranim kriterijima. Svaka od
ustanova i organizacija kojima bude omogueno koritenje znaka/marke OBITELJSKI
PRIJATELJ nudit e sadraje prilagoene osobama svih ivotnih dobi, a dodatnim
ulaganjem u nacionalnu i meunarodnu prepoznatljivost marke doprinijet e
unapreenju kulturnog turizma u Gradu Zagrebu.
Inkluzivne filmske i kazaline projekcije
Provedbom inkluzivnih filmskih i kazalinih projekcija, osobama s oteenjem vida i
osobama s oteenjem sluha omoguit e se slobodno sudjelovanje u kulturnom ivotu
lokalne zajednice. Projekt nabave opreme i prilagodbe dvorana provodit e nadleni
gradski ured u suradnji s udrugama koje se bave ovom djelatnou. Postojea
tehnologija omoguit e posebni, uveani prikaz titlova sukladno posjetiteljevim
preferencijama, dok e audio opis omoguiti slabovidnim osobama razumijevanje
vizualnih elemenata filma putem beinih slualica.
Knjigom do krova
U okviru svojih nadlenosti Grad Zagreb skrbi o beskunicima kao socijalno iskljuenoj
skupini, stoga planovi razvoja ukljuuju smjernice i potporu projektima koji imaju za cilj
drutvenu ukljuivost marginaliziranih skupina. Knjigom do krova24 projekt je
Knjinica grada Zagreba kojim se nastoji omoguiti jednake mogunosti u pristupu
informacijama, znanjima i kulturnim dobrima, stjecanju novih znanja te daljnjoj borbi
protiv socijalne iskljuenosti beskunika. Znanja i vjetine steena sudjelovanjem na
radionicama osnaiti e beskunike za aktivno ukljuenje u drutvena i kulturna
zbivanja i trite rada, dok e sveukupna provedba projekta promijeniti stereotipe o
knjinicama kao mjestima gdje se samo posuuju knjige te ih predstaviti kao ustanove
koje prevladavaju predrasude i rue socijalne barijere, ukljuujui i one koji su na
margini drutva. Projekt Knjigom do krova provodit e se kontinuirano tijekom
narednih 10 godina, uz potporu Grada Zagreba.

24

Informacije o projektu nalaze se na sljededoj poveznici: http://beskucnik.kgz.hr/

42

Zagrebaka dobra praksa

Glazba u mom kvartu
Kulturoloku senzibilizaciju i izraavanje Europska komisija uvrstila je u kljune
kompetencije za cjeloivotno uenje smatrajui da obrazovanje u podruju kulture i
umjetnosti moe pridonijeti uspjenom ivotu u drutvu znanja. Glazba u mom kvartu
je obrazovni projekt kojeg provodi Hrvatska glazbena mlade, s ciljem poveanja
interesa djece za sudjelovanje u kulturnim aktivnostima. Edukativni, interaktivni sati
glazbene kulture provode se u dvoranama Centara za kulturu u ukupnom trajanju od 13
sati, a besplatni su za uenike kola koje gravitiraju odreenom Centru za kulturu.
Uenici dolaze u pratnji uitelja te se tako podupire institucionalno i razvija izvan
institucionalno obrazovanje. Zakljuno sa prosincem 2014. godine, u Gradu Zagrebu
projektom Glazba u mom kvartu ostvarena je suradnja sa svim redovnim osnovnim
kolama, kolama i ustanovama s posebnim uvjetima obrazovanja te umjetnikim
osnovnim kolama. Rezultati projekta ukljuuju unaprijeene kompetencije
razumijevanja glazbenog izriaja uz sudjelovanje uenika (10 846) na 84 koncerata u
gradu Zagrebu. Tijekom 2015. godine, s provedbom zapoinju i projekti Kino u mom
kvartu i Kazalite u mom kvartu.

43

3.3.3. Opi strateki cilj 3.

Poduprijeti i prepoznati
gospodarskog rasta

vanost

kreativnih

industrija

kao

pokretaa

Grad Zagreb sredite je kreativnosti i kulture ali i pokreta gospodarskog razvoja

Republike Hrvatske. Unato relativno visokom indeksu razvijenosti, grad Zagreb nije
poteen gospodarske krize, visoke stope nezaposlenosti i poveanog rizika od
siromatva. Kultura i umjetnost vaan su pokreta pozitivnih drutvenih promjena pa je
stoga na trenutane izazove mogue odgovoriti stvaranjem ugodnog, kreativnog i
poticajnog okruenja voenog naelima odrivosti, jednakosti i tolerancije. Provedbom
ovog cilja nastoji se odgovoriti na izazove s kojima su graani i lokalna politika
svakodnevno suoeni te omoguiti razvoj utemeljen na ekonomiji znanja.
Kreativne su industrije prepoznate kao industrije ije je porijeklo utemeljeno na
individualnoj kreativnosti, vjetinama i talentu, a imaju potencijal za stvaranje profita i
otvaranje novih radnih mjesta stvaranjem i uporabom intelektualnoga vlasnitva
(Creative Industries Mapping Document, 2001.). Iako kulturne i kreativne industrije ne
jame brze ekonomske rezultate, nedvojbeno su postale jedna od prioritetnih razvojnih
djelatnosti s tendencijom doprinosa pametnom i inkluzivnom rastu25. Europska komisija
potie stvaranje vitalnih umjetnikih i istraivakih zajednica koje zajedniki rade na
jedinstvenoj upotrebi postojeih i novih tehnologija. Mnoge novije studije govore u
prilog povezivanju umjetnosti, istraivanja i inovacija, kako bi se stvorilo poticajno,
plodonosno okruenje. Umjetniko izraavanje podruju istraivanja, znanosti i
tehnologija potiu inovaciju, omoguuju dodatne stvaranje dodatnih vrijednosti i
vjetina kao to su senzibilnost, transdiciplinarnu povezanost i slobodu dizajnerskog
izriaja te potiu potrebu za razumijevanje okruenja.
Problematika podruja kreativnih industrija u gradu Zagrebu uglavnom se odnosi na
nepostojanje sustavne potpore kreativnim industrijama, i nezadovoljavajueg
ukljuivanja kreativnih industrija u javne politike. Kulturni identitet Zagreba ne oblikuje
se sustavno, nego se vee uz razliite oblike kulturnih tradicija, batine, etno sadraje;
kultura se tretira na prilino statian i anakron nain. Svaki se spomen pojma
industrija u kontekstu kulture odbacuje, a iako je Zagreb centar kulturnih / kreativnih
industrija Hrvatske, kulturni sektor Zagreba slabo prepoznaje vlastite potencijale i
snagu.26 U suradnji s gradskim uredom nadlenim za gospodarstvo, potrebno je poticati i
poduprijeti razvoj kreativnih industrija, uzevi u obzir i potporu malom i srednjem
poduzetnitvu koji svoj uspjeh temelje na kreativnome stvaralatvu.
25

Ciljevi dugogodinje strategije rasta Europa 2020, http://ec.europa.eu/europe2020/index_hr.htm

Jelinid, Daniela Angelina, uvela, (2013) to nas ini razliitima? Kreativni Zagreb na putu k kreativnoj
Europi; Zagreb: Institut za meunarodne odnose.
26

44

Kao prvi korak sustavnog razvoja kreativnih industrija, Grad Zagreb je u 2012. godini
naruio izradu Studije potencijala razvoja grada kroz kulturne / kreativne industrije27 i
Akcijski plan poticanja razvoja kulturnih / kreativnih industrija u gradu Zagrebu.
Nadalje, inicijativu razvoja kreativnih industrija kao pokretaa gospodarskog rasta
pokrenuli su Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija i Hrvatska udruga
poslodavaca provedbom zajednikoga projekta KREATIVNA HRVATSKA kreativna i
kulturna industrija kao pokreta razvoja.
Posebni strateki ciljevi
3.1. Osigurati uvoenje koncepta kreativnih industrija u javne politike.
3.2. Provesti istraivanje kreativnih/kulturnih industrija (mapiranje) s pokazateljima
njihova doprinosa ekonomskom razvoju.
3.3. Omoguiti zaposlenicima nadlenoga gradskog ureda sticanje posebnih znanja i
vjetina za potrebe razvoja kreativnih industrija.
3.4. Unaprijediti svijest graana i ostalih dionika o vanosti kreativnih industrija za
drutveni i ekonomski razvoj te ih informirati o mogunosti poveanja
zapoljivosti graana kroz razvoj kreativnih industrija.
3.5. Osigurati pristupanu, potpornu infrastrukturu te strunu pomo u razvoju
kreativnih organizacija.
3.5. Poticati inovacije i poduzetnitvo u podruju umjetnosti i kulture kako bi se
pridonijelo zapoljavanju i odrivom razvoju kulture Grada Zagreba.
3.6. Istraiti strateke mogunosti za odrivo, sustavno povezivanje kreativnih industrija
i kulturnog turizma.
3.7. Pruiti mogunost neformalnog obrazovanja i usavravanja u podruju kreativnog
stvaralatva.
3.8. Poticati projekte i programe koji podupiru kandidaturu Grada za dobivanje trajnog
naslova UNESCO-ove mree kreativnih gradova grad Filma.
Pokazatelji provedbe
Broj provedenih istraivanja stanja kreativnih industrija i potencijala kreativnih
industrija, broj publikacija o kreativnim industrijama u gradu Zagrebu, broj novih
potpornih mehanizama razvoju kreativnih industrija, broj programa usavravanja
zaposlenika nadlenog gradskog ureda za kulturu, broj provedenih projekata koji imaju
za cilj podizanje svijesti graana o vanosti razvoja kreativnih industrija, broj
infrastrukturnih projekata koji omoguuju razvoj kreativnih industrija, broj provedenih
projekata koji imaju za cilj unapreenje poduzetnitva, broj provedenih inovativnih
projekata u podruju kulture i umjetnosti, provedeno istraivanje i izraen plan
povezivanja kreativnih industrija i kulturnog turizma, broj provedenih programa
27

Jelinid, Daniela Angelina i uvela, Ana (2010) Zagreb kao kulturni proizvod: Studija potencijala
razvoja grada kroz kulturne/kreativne industrije. Zagreb: Institut za meunarodne odnose.
45

neformalnog obrazovanja u podruju kreativnog stvaralatva, broj projekata koji imaju

za cilj razvoj filmske industrije i/ili razvoj i distribuciju audiovizualnih djela.
Projekti sa znaajnim doprinosom provedbi opem stratekom cilju 3.
Razvoj kreativnih industrija uspostavom Inkubatora i Kreativnog klastera
Inkubator kreativnih industrija mjesto je gdje se stvaraju inovativni, kreativni proizvodi
te se uz pomo organiziranog sustava potpore oni plasiraju na domae i inozemno
trite. Potpora kreativnim organizacijama ukljuuje niz pogodnosti kao to su povoljno
koritenje prostora za rad, informiranje i pomo u procesu istraivanja i pripreme
projekata, mentorstvo, koritenje zajednike suradnike mree, te strune i
poduzetnike kompetencije za potrebe razvoja, rasta i distribucije kreativnih proizvoda.
Inkubator kreativnih industrija, kao centar poduzetnitva u kulturi stvara uvjete za
razvoj inovacija i omoguuje kreativnim pojedincima da ideje pretvore u djela. Zgrada
Inkubatora smjestit e se u obnovljenom industrijskom objektu, a pri odabiru lokacije
potrebno je istraiti karakteristike lokacije i potrebe lokalne zajednice.
Kreativni klaster je geografska koncentracija poduzea koja interakcijom, suradnjom i
sinergijom razvijaju kreativne proizvode, a prezentacijom stvaraju ugodno i dinamino
okruenje privlano turistima, investitorima i graanima. Potencijal Grada Zagreba za
osnivanje kreativnog klastera ogleda se u injenici da je grad Zagreb hrvatsko sredite
kulturnih/kreativnih industrija. Djelovanje Kreativnog klastera u Gradu Zagrebu uvelike
e utjecati na urbani i drutveni razvoj, obrazovanje, gospodarstvo, turizam i
meunarodnu prepoznatljivost Zagreba, te kao takav postati primjer dobre prakse
susjednim gradovima i dravama.
Svjetski centar za animirani film
Zagrebaka kola crtanog filma i Svjetski festival animiranog filma Animafest Zagreb,
kao i niz visoko vrijednih filmskih manifestacija doprinose izgradnji identiteta grada
Zagreba i prepoznatljivosti zagrebake filmske industrije u meunarodnom okruenju.
Kao dodatnu potporu razvoju kreativnih industrija u gradu Zagrebu tijekom narednog
razvojnog perioda, Grad Zagreb u suradnji s obrazovnim i znanstvenim ustanovama,
ustanovama u kulturi, udrugama i graanima omoguiti e djelovanje nove institucije
pod nazivom Svjetski centar za animirani film. Osim drutvene, ekonomska i financijska
slika ove ustanove bit e poboljana posjetima brojnih gostiju, kako iz Hrvatske tako i iz
inozemstva. Centar e se usredotoiti na provedbu edukativnih, proizvodnih i
distribucijskih aktivnosti, uz posebno posveivanje panje drutvenoj interakciji i
razmjeni ideja. Svjetski centar za animirani film postat e mjestom istraivanja, razvoja i
povezivanja, koji nastavlja i unaprjeuje kreativno stvaralatvo i uva tradicijsko
nasljee animiranog filma u Gradu Zagrebu.

Kultura poduzetnitva
46

Moderno poslovanje i tehnoloki napredak omoguuje graanima i posjetiteljima da

bre i jednostavnije dou do informacija o kulturnim, umjetnikim i drugim
aktivnostima, te ujedno oekuju bogat sadraj i uinkovitu komunikaciju
s
potencijalnim ponuaem usluge ili proizvoda. Kako bi svojim programom ustanove i
organizacije u umjetnosti i kulturi ostale konkurentne i dostupne, nuno je napustiti
pasivan, rutinski, zastarjeli nain poslovanja i primijeniti fleksibilan nain razmiljanja,
uvaavajui trendove i trenutne potrebe graana i inozemnih posjetitelja.
Projekt Kultura poduzetnitva provoditi e se tijekom 2016. i 2017. godine s ciljem
stvaranja preduvjeta za poduzetnike aktivnosti javnih gradskih ustanova te ostalih
organizacija koje djeluju u podruju kulture. Rezultati projekta doprinijet e poveanoj
kvaliteti i raznovrsnosti kulturnih sadraja, uestalijoj participaciji graana u kulturnim
aktivnostima grada, poveanju prihoda iz kulturnih i umjetnikih djelatnosti u Gradu
Zagrebu te unapreenju ljudskih potencijala u kulturnom i kreativnom sektoru.
Projektne aktivnosti ukljuuju istraivanje sadanjih asocijacija, percepcija i mogunosti
razvoja poduzetnitva u kulturi, podizanje svijesti, mobilnost i obrazovanje djelatnika
kljunih gradskih organizacija, organizaciju sajma kreativnih proizvoda te uspostavu
sustava motivacije djelatnika gradskih ustanova. Obrazovanje djelatnika ustanova i
ostalih organizacija u kulturi provodit tijekom godina, a kompetencije steene
pohaanjem edukacije ukljuuju: razvoj inovativnih kulturnih projekata, epoduzetnitvo, sposobnost iskoritavanja pruenih prilika, te sposobnost planiranja i
voenja projekata radi ostvarivanja ciljeva.
Zagrebaka dobra praksa
Kua filma

Kua filma zajedniki je kulturni projekt Zagreb filma i Grada Zagreba, utemeljen na
potrebi suradnje institucija, ustanova, festivala i udruga, ija djelatnost ukljuuje filmsku
predprodukciju, produkciju, postprodukciiju te kulturnu politiku vezanu uz filmsko
stvaralatvo. Kua filma okuplja sve filmske strukovne udruge te objedinjuje
najvanije subjekte u proizvodnji i promociji dokumentarnih, animiranih i igranih
filmova, brojna drutva, filmske festivale i ostale organizacije koje se bave filmskom
djelatnou. U
Kui hrvatskog filma djeluju sljedee organizacije: Hrvatski
audiovizualni centar, Akademija likovnih umjetnosti (odsjek za Animaciju) (ADU
proizvodi sve diplomske filmove u suprodukciji s Ustanovom Zagreb film), Animafest,
ZagrebDox (producentska kua Faktum proizvodi sve dokumentarne filmove u
suprodukciji s Ustanovom Zagreb film), Motovun film festival, Drutvo hrvatskih
filmskih redatelja, Hrvatska udruga filmskih producenata, Drutvo hrvatskih filmskih
kritiara i drugi iznimno vani nositelji audiovizualne djelatnosti u gradu Zagrebu i
Republici Hrvatskoj. Suradnja stanara Kue filma osigurava pristup najnovijim
idejama, informacijama, tehnologiji, jaa motivaciju zaposlenih i potie bre provoenje
aktivnosti, to indirektno smanjuje trokove poslovanja te poveava proizvodnost.

47

3.3.5. Opi strateki cilj 4.

Unaprijediti meusektorsku suradnju i suradnju gradskih, javnih , privatnih i
civilnih kulturnih organizacija na podruju Grada Zagreba i pruiti poticaj
europskoj dimenziji kulturne suradnje
Uspostava novih poznanstava i partnerstva sa svrhom razmjene iskustva, znanja,
proizvoda, razvoja projekata ili pak mobilnosti kljuni je alat jaanja kapaciteta dionika
u kulturi te kulturnog i drutvenog razvoja Grada Zagreba. Nuno je stvarati nove
suradnike mree na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i meunarodnoj razini kako bi se
unaprijedila kvaliteta kulturnih proizvoda i usluga. Meunarodna e suradnja pridonijeti
meukulturalnom razumijevanju, jaanju kapaciteta dionika u kulturi te poveanom
broju zajednikih meunarodnih projekata i unapreenju prepoznatljivosti Zagreba kao
europskoga grada kulture. Zajedniki europski kulturni prostor otvoren je za kulturnu
interakciju zemljama lanicama, kao i za meunarodne razvojne projekte s ostalim
zemljama svijeta.
Iznimno je vano uspostaviti suradnju obrazovnih ustanova s poslodavcima kako bi se
kompetencije studenata uskladile s potrebama trita rada. Jednako tako, u procesu
obrazovanja vano je uenicima i studentima omoguiti programe mobilnosti te ih
potaknuti na proaktivno sudjelovanje kako bi unaprijedili strune i transverzalne
kompetencije. U kontekstu meunarodne suradnje i informiranja europskog i svjetskog
kulturnog prostora vano je poticati i omoguiti viejezinost sadraja.
Ope je poznato da kreativno stvaralatvo daje dodanu vrijednost brandu te moe
pridonijeti konkurentnosti bilo kojeg poduzea. Uzevi u obzir visoku koncentraciju
iznimno kreativnih osoba u gradu Zagrebu s jedne strane, te velik broj gospodarskih
subjekata koji trebaju kreativan proizvod ili uslugu, vano je omoguiti nesmetanu
suradnju dviju strana radi realizacije talenata, potencijala i odrivog razvoja grada
Zagreba.
Suradnjom na nacionalnoj razini zadovoljno je 28,93% dionika u kulturi, dok ih je
nezadovoljno 19,01%. Veina ispitanika (78,5% organizacija u kulturi) smatra da ne
postoji dobra lokalna umreenost dionika u kulturi, a navedeno bi unaprijedili
izgradnjom umjetnikih rezidencija, izradom zajednikog web-portala, umreavanjem i
podupiranjem, stalnim okupljanjima djelatnika u kulturi, javnim raspravama, potporom
Grada Zagreba koji e takvo umreavanje posebno valorizirati pri dotiranju programa te
na taj nain dodatno poticati i slino.
Problemi lokalne i meunarodne kulturne suradnje:
1) Nedovoljno razvijena meusektorska suradnja.

48

2) Nezadovoljavajua suradnja podruja umjetnosti i kulture s ostalim sektorima

kao to su obrazovanje, znanost, turizam, gospodarstvo, zdravstvo, zatita okolia
i socijalni sektor.
3) Suradnja kreativnog sektora i gospodarskih subjekata nije uspostavljena.
4) Kultura Grada Zagreba nije dovoljno prepoznatljiva ni prisutna u Europskoj uniji,
a integracija europskoga kulturnog prostora u kulturu Grada Zagreba nije
zadovoljavajua.
5) Nezadovoljavajui broj projekata mobilnosti umjetnika te nezadovoljavajui broj
europskih projekata.
6) Nezadovoljavajui broj viejezinih informacijskih toaka i sadraja koji
promoviraju kulturne i umjetnike aktivnosti Grada Zagreba.
7) Nepostojanje reciprociteta mobilnosti umjetnika.
Posebni strateki ciljevi
4.1. Poticati meusektorsku gradsku suradnju organizacija u kulturi.
4.2. Osigurati strateku suradnju i interakciju umjetnosti i kulture s ostalim sektorima
kao to su obrazovni sektor, znanost i tehnologija, turizam, gospodarstvo, zdravstvo,
zdravlje i socijalni sektor.
4.3. Unaprijediti suradnju izmeu kreativnog sektora i industrije radi unapreenja
trine konkurentnosti i zapoljavanja kreativnih pojedinaca.
4.4. Podrati suradnju obrazovnih ustanova s moguim poslodavcima kako bi se
obrazovna ponuda kompetencije studenata uskladila s potrebama trita rada.
4.5.Poticati ukljuivanje graana u zajedniki europski drutveni prostor
unapreivanjem meukulturalnog dijaloga i meunarodne suradnje.
4.6. Otvaranje i povezivanje kulture s drugim oblicima drutvenog djelovanja kroz razvoj
inovativnih institucionalnih formata i odgovarajue infrastrukture za takve oblike
djelovanja.
4.7. Poveati broj meunarodnih projekata i mobilnost umjetnika unapreenjem
meunarodne suradnje organizacija u kulturi, potujui naelo reciprociteta.
4.8. Uskladiti planove razvoja kulture i umjetnosti s podrujima europskih prioriteta,
potujui kulturnu dimenziju europskih integracija.
4.9. Poticati viejezinost sadraja i informacija radi izravnog ukljuivanja stranih
dravljana u kulturne aktivnosti grada Zagreba.
Pokazatelji provedbe: broj neformalnih programa suradnje utemeljenih na uestalim
sastancima u okviru podruja kulture, broj programa suradnje utemeljenih na
meusektorskim projektima, broj programa suradnje utemeljenih na lokalnim
projektima, broj programa suradnje utemeljenih na nacionalnim projektima, broj
programa suradnje utemeljenih na meunarodnim projektima, broj programa suradnje
utemeljenih projektima kulture i poduzetnitva i/ili kreativnih industrija, broj projekata
suradnje kulture s drugim oblicima drutvenog djelovanja, broj projekata koji imaju za
cilj razvoj infrastrukture za suradnju kulture i drugih oblika drutvenih djelovanja.

49

Strateki projekti koji doprinose provedbi opeg cilja 4.

UNESCO-ova mrea kreativnih gradova, Zagreb - grad filma
UNESCO-ova Mrea kreativnih gradova nastoji razviti meunarodnu suradnju meu
gradovima koji su prepoznali kreativnost kao strateki imbenik za odrivi razvoj, u
okviru partnerstva, ukljuujui javni i privatni sektor, strukovne organizacije, zajednice,
civilno drutvo i kulturne ustanove u svim regijama svijeta. S namjerom da dobije
prestinu titulu kreativnog grada filma, Grad Zagreb podnijet e kandidaturu Mrei
kreativnih gradova. Uspjena kandidatura omoguit e razmjenu iskustava, znanja i
pomoi meu gradovima lanovima radi promicanja sredstava razvoja lokalnih
kreativnih industrija i poticanja suradnje za odrivi razvoj.
KvARTura
KvARTura je projekt svih centara za kulturu koji zajedno ulau napore kako bi
graanima kvarta omoguili sudjelovanje u kulturnim aktivnostima i aktivno
sudjelovanje u stvaranju kulturnih sadraja. To je vrijeme za umjetnost, vrijeme za
kulturu ivljenja, vrijeme za sebe, susjede i prijatelje. Kvartura nudi 6 projekata koje su
kreirali centri u pokuaju da oslukuju potrebe svojih sugraana: Punoglafka, Lice u'lice,
Izrazi se govorom prirode, Zagreb na kvadrat, Lice s plakata i Boini studio. Uspjena
suradnja centara za kulturu rezultirala je boljim razumijevanjem kulturne raznolikosti,
drutvenom ukljuenou mladih osoba kao i osoba tree ivotne dobi, prevencijom
neprihvatljivog i rizinog ponaanja mladih te poveanom kvalitetom ivota graana.
Povezivanje javnog i civilnog kulturnog sektora
U Gradu Zagrebu potrebno je razvijati novi model civilno-javnog partnerstva za
upravljanje lokalnom infrastrukturom koja je namijenjena za interdisciplinarne potrebe
kulture, organizacije civilnog drutva i lokalne zajednice. Drutveno-kulturni centri e
postati vana mjesta okupljanja graana i aktivnog ukljuivanja lokalne zajednice u
raznolike aktivnosti organizacija civilnog drutva. Osim to osiguravaju poveani
pristup kulturi i kreativnim aktivnostima, oni su i prostori u kojima se ostvaruje
socijalna integracija. Kroz razvoj raznovrsnih interkulturnih programa koji su usmjereni
razliitim manjinama poveava se njihova vidljivost u drutvu, potie njihovo aktivno
ukljuivanje u zajednicu te promoviraju njihova prava. Osim toga, drutveno-kulturni
centri predstavljaju kljunu polugu drutvenog poduzetnitva te time mogu snano
doprinijeti socijalnom ukljuivanju i zapoljavanju te sveukupnom drutvenoekonomskom razvoju. Drutveno-kulturni centri prostori su u kojima bi se mogli
provoditi razliiti oblici neformalnih edukacijskih programa kojima se potie
cjeloivotno obrazovanje razliitih drutvenih skupina.

50

Model osigurava transverzalno povezivanje razliitih aktera kulture, civilnog drutva i

lokalne zajednice, intersektorsko povezivanje organizacija civilnog drutva s lokalnim
vlastima kao i uvjete za javnu, otvorenu, neklupsku socijalnu integraciju razliitih
drutvenih skupina.
Zagrebaka dobra praksa
SURADNJA MUZEJA I PREDSTAVNIKA KREATIVNIH INDUSTRIJA
Muzej za umjetnost i obrt potie suradnju ustanove s umjetnicima, kustosima,
dizajnerima, voditeljima duana raznih proizvoaa i obrtnika. Suradnja je potaknuta
idejom dodatnog pribliavanja umjetnikova stvaralatva i ideje, kroz proizvodnju
uporabnih predmeta i suvenira. Kako je loa ponuda suvenira jedna od zamjerki koju
istie ak 63% posjetitelja, projektom utemeljenim na suradnji nastoji se unaprijediti
turistika ponuda te doprinijeti razvoju kulturnog turizma u gradu Zagrebu. U Muzeju
suvremene umjetnosti suradnja je ostvarena uz izlobe Gilbert & George Jack freak
pictures, Ivan Koari Preko crte, Josip Vanita Ukidanje retrospektive, uz izlobe u
organizaciji Arhiva Toe Dabca, uz izlobu Miroslav utej Retrospektiva, Vojin Baki
Svjetlonosne forme, Julije Knifer Bez kompromisa, Peter Kogler, pri emu je
produciran irok asortiman proizvoda vezanih uz navedene izlobe.

51

3.3.6. Opi strateki cilj 5.

Osigurati izvrsnost upravljanja kulturom Grada Zagreba jaanjem kapaciteta i
upravljakih sposobnosti nadlenog gradskog ureda
Strategija kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. 2022. slui kao temeljni
dokument, planski okvir i polazite za provedbu kulturne politike. Tenja prema boljem
upravljanju obvezujua je komponenta prema kulturi, eljama graana i
infrastrukturnim kapacitetima u irokom rasponu, od kreativnih arita do trenutano
neiskoritenih resursa. Gradski ured nadlean za kulturu ima nedvojbeno najvaniju
ulogu u upravljanju kulturnim razvojem, koji se temelji na usklaivanju interesa i
potreba svih dionika. Potrebno je osnaiti veze i modele suradnje unutar istog sektora
kulture, ali i razliitih sektora radi stvaranja dinamine i perspektivne sredine, koja
ukljuuje promidbu, vidljivost, zajednike projekte i institucionaliziranje dijaloga s
civilnim drutvom. Specifinost pojedinog kulturnog sektora vano je razvojno obiljeje
pa je stoga potrebno osigurati prava i obveze organizacija i zaposlenika u kulturi upravo
prema specifinostima vlastita okvira. Uinkovitost nadlenog gradskog ureda,
inovativnost te otvorenost prema trendovima mogue je unaprijediti i poticati novim
oblicima obrazovanja i usavravanja. Iznimno je vano zaposlenicima nadlenog
gradskog ureda omoguiti meunarodne programe mobilnosti radi transfera znanja i
dobre prakse.
Grad Zagreb upravlja s 84 objekta u sektoru kulture, ukupne povrine 121 676 m2.
Potronja toplinske i elektrine energije u kulturnim ustanovama u vlasnitvu Grada
Zagreba je visoka, ali i oekivana i karakteristina za tu kategoriju zgrada 28. Dobro
upravljanje karakterizira briga za budue generacije, stoga je od iznimne vanosti
integrirati tzv. zelene aktivnosti u kulturu grada Zagreba. Racionalnim upravljanjem i
sustavnom primjenom mjera energetske uinkovitosti mogue je toplinsku i elektrinu
potronju smanjiti i do 60% u odnosu na sadanju potronju. Kao rezultat racionalizacije
energije i provedbe aktivnosti izrade i provedbe plana Zelene kulture oekuje se
smanjenje elektrine potronje za 40%, dok e se broj projekata koji integriraju kulturu i
zatitu okolia poveati za 30% do 2022. godine.
Tijekom procesa istraivanja za potrebe izrade Strategije kulturnog i kreativnog razvitka
grada Zagreba 2015. 2022., prepoznati su sljedei problemi vezani za upravljanje
gradskog ureda nadlenog za kulturu.
1) Nedovoljno razvijena evaluacija projekata i programa u podruju kulture i
umjetnosti.

28

Akcijski plan energetski odrivog razvitka Zagreba, dostupan na

http://www.eko.zagreb.hr/UserDocsImages/akcijski_plan_2013.pdf
52

2) Nedovoljna usmjerenost na zatitu okolia i energetsku uinkovitost gradskih

ustanova.
3) Nezadovoljavajue vrednovanje uinkovitosti rada gradskih ustanova.
4) Nezadovoljavajua komunikacija organizacija u kulturi i nadlenog gradskog
ureda.
5) Nedostatan broj obrazovnih programa za usavravanje gradskih slubenika.
6) Potreba za racionalizacijom zajednikih slubi u pojedinim institucijama.
7) Potreba za sektorskim planovima.
Posebni strateki ciljevi
5.1. Pridonijeti odrivom razvoju vodei brigu o tome da donesene odluke i planirane
aktivnosti odgovaraju trenutanim potrebama graana te potrebama buduih generacija
stanovnika Grada Zagreba.
5.2. Izraditi planove razvoja za pojedini sektor u podruju umjetnosti i kulture.
5.3. Unaprijediti sustav vrednovanja prijavljenih programa i projekata, projekata u
provedbi te organizacija u podruju umjetnosti i kulture.
5.4. Unaprijediti komunikaciju gradskog ureda nadlenog za kulturu i organizacija u
kulturi.
5.5. Omoguiti mobilnost i transfer znanja izmeu gradskog ureda nadlenog za kulturu
i slinih metropola u inozemstvu te omoguiti dodatno usavravanje zaposlenika.
5.6. Unaprijediti sustav vrednovanja uinkovitosti rada gradskih ustanova.
Pokazatelji provedbe: broj istraivakih radova u podruju kulture i umjetnosti, broj
razvojnih planova izraenih prema naelima odrivog razvitka, unaprijeen sustav
vrednovanja projekata i programa u kulturi, broj dionika u kulturi zadovoljnih
suradnjom s gradskim uredom nadlenim za kulturu (90% do 2020.godine), broj
zaposlenika gradskog ureda nadlenog za kulturu koji su uspjeno zavrili program
usavravanja u inozemstvu i i/ili slian program razmjene, broj gradskih ustanova u
kulturi nad kojima je provedeno vrednovanje uinkovitosti rada.
Strateki projekti koji doprinose provedbi opeg stratekog cilja 5.
Mapiranje kulturnih resursa

Za svako planiranje i poduzimanje aktivnosti u cilju razvoja podruja kulture, umjetnosti

i kreativnih industrija nuan je uvid u stvarni broj, lokacijska i druga osnovna obiljeja
dionika kulture podruja na kojem se poduzimaju razvojne intervencije. Stoga se gradski
ured nadlean za kulturu obvezuje provesti mapiranje kulturnih resursa koje e
rezultirati nizom drutvenih i ekonomskih pokazatelja sa kvalitativnim i kvantitativnim
opisom trenutnog stanja. Podaci dobiveni provedenim istraivanjem ukazuju na
nedostatke rasprenosti i raznovrsnosti kulturnih sadraja te daju uvid u ostala obiljeja
pojedinih kulturnih sektora i organizacija, te slue kao temelj za utvrivanje potreba
zajednice za odreenom vrstom kulturnih sadraja.
53

Poboljani proces vrednovanja i praenja projekata

Novi sustav vrednovanja i praenja projekata u kulturi kao i novi uvjeti financiranja
projekata i programa doprinijet e uklanjanju prepreka razvoja kulture te unaprijediti
kvalitetu i izvoenje kulturnih sadraja. Kriteriji odabira biti e jasno definirani i vidljivi
u Javnom pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba kako
bi se korisnicima omoguilo samovrednovanje planiranih projekata i programa. Novi,
transparentniji sustav evaluacije i praenja poveat e zadovoljstvo korisnika sredstava
te unaprijediti njihove vjetine planiranja i provedbe projekata. Provedba odobrenih
projekata realizira se uinkovitim metodama u uskoj suradnji s projektnim voditeljem
dodijeljenim od strane nadlenog ureda ili neovisne organizacije.
Zelena kultura
Izradom Plana zelene kulture nastoji se potaknuti ouvanje okolia i osigurati odriv
razvoj lokalne zajednice. Plan zelene kulture sadri niz smjernica, prijedloga i
preporuka za izradu kulturnih projekata koji u svoju provedbu ukljuuju graane, potiu
aktivno graanstvo te izravno utjeu na svijest graana o ouvanju okolia i zatiti
prirode. Smjernice su namijenjene gradskom uredu nadlenom za kulturu, zagrebakim
organizacijama u kulturi, umjetnicima i ostalim graanima koji sudjeluju u kulturnom
planiranju i provedbi kulturnih sadraja. Oekuje se da e se provedbom Plana zelene
kulture poveati broj projekata koji integriraju kulturu i zatitu okolia za 30% do 2022.
godine.
Zagrebaka dobra praksa
Jaanje kulture i umjetnosti u javnom prostoru
Na inicijativu gradskog ureda nadlenog za kulturu omogueno je provoenje niza
kvalitetnih projekata kojima je primarni cilj jaanje kulture i umjetnosti u javnom
prostoru. Godine 2014. organizirana je proslava Dana grada Zagreba koja je bogatim
programom pribliila visoku kulturu i klasinu glazbu posjetiteljima i prolaznicima
odravanjem koncerata Zagrebake filharmonije na Trgu kralja Tomislava, a procjenjuje
se da je program posjetilo 20.000 graana. Takoer je tijekom godine odrano preko 10
koncerata klasine i jazz glazbe na Cvjetnom trgu na otvorenom podiju tijekom raznih
manifestacija, blagdana i praznika. Vano je istaknuti i projekt obnove ljetnog kina
Tukanac, kino koje je prvotno otvoreno 6. srpnja 1954. godine, a bilo je omiljeno
okupljalite mladih i starih Zagrepana tijekom toplih ljetnih veeri. Projekt
Zagrebako kulturno ljeto, popularni ZgKul, je skup svih ljetnih zbivanja u gradu, a
zapoeo je 2012. godine sveanim otvorenjem Ljetne pozornice Tukanac izvedbom
mjuzikla Tko pjeva zlo ne misli Zagrebakog gradskog kazalita Komedija. Nakon
nekoliko izvedbi predstava kazalita Komedije, dva su mjeseca prikazivani filmovi svih
vanih filmskih festivala Hrvatske kao i revije raznih filmskih prikazivaa. Projekt Zgkul

54

je tijekom 2013. i 2014. godine smjeten na Bundeku, gdje su odravane sve kulturne
manifestacije i izvedbe koncerata i predstava na otvorenom, na pozornici na jezeru.

55

3.3.7. Opi strateki cilj 6.

Ojaati i unaprijediti kapacitete organizacija u podruju umjetnosti i kulture
Provedba aktivnosti ovog cilja osnait e ljudske, prostorne i tehnoloke kapacitete
organizacija u podruju kulture i umjetnosti kako bi se unaprijedila kvaliteta i
raznolikost kulturnih proizvoda i usluga. Nedostatak prostora osnovni je izazov i
prepreka razvoju veine udruga (90%), a on je velika prepreka i daljnjem razvoju
gradskih muzeja zbog nedostatka prostora za uvanje grae (muzejski depoi) kao i
nedostatnoga prostora za rad i uvanje grae sredinje gradske knjinice. Naela
odrivog razvoja nalau obnovu i prenamjenu postojeih gradskih prostora te smjetaj
kulturnih centara u rubne, manje atraktivne dijelove grada radi revitalizacije, drutvene
inkluzije i unapreenja kvalitete ivljenja graana grada Zagreba. U doba naprednih
tehnologija nuno je prihvatiti mogunosti kreativnoga stvaralatva, evidentiranja,
prikaza, promocije i komunikacije sadraja koristei se digitalnim medijima te
naprednim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Digitalno dostupni sadraji
pridonose uinkovitosti, produktivnosti rada te atraktivnosti i prepoznatljivosti
kulturnog sadraja pa je stoga organizacijama u kulturi nuno omoguiti osnovne uvjete
za njihovu uporabu. Revitalizacija i opremanje objekata te uvoenje novih tehnologija za
rad organizacija u podruju kulture iziskuje velika financijska sredstva pa se
preporuuje razmotriti dostupne dodatne izvore financiranja istih i slinih investicija.
Jaanje sposobnosti organizacija u kulturi ukljuuje struno usavravanje umjetnika te
dodatne drutvene kompetencije i poznavanje stranog jezika sa svrhom meunarodnog
povezivanja i svakodnevne interakcije s inozemnim posjetiteljima.
Analiza miljenja dionika organizacija u kulturi upuuje na problem nedostatka
prostornih kapaciteta za provedbu regularnih aktivnosti (37% organizacija u kulturi),
dok 49,02% navodi kako plaa najam za prostor u kojem djeluje te se veina slae da je
cijena najma primjerena (66%). Od ukupnog broja ispitanih, 56,86% predstavnika
kulture odgovorilo je da ukljuuje volontere u provedbu kulturne djelatnosti, a
spomenuti rezultati ukljuuju sljedee: pomo i sudjelovanje u realizaciji programa,
akcija i manifestacija od interesa za Grad Zagreb, mladi nisu vie pasivni promatrai ve
postaju aktivni u svojem drutvu, volonterstvo priprema graane za stalno zaposlenje,
volonteri stjeu radno iskustvo i umreavaju se meusobno i s profesionalcima iz
kulture, to e im koristiti u buduem radu i napredovanju i drugo.
Analiza miljenja graana upozorava na prostorne probleme, manjak strunih skupova,
nepostojanje stratekih dokumenata, kratkorono planiranje te neprilagoenost sustava
novim trendovima u kulturnome stvaralatvu.
Analizom trenutanoga stanja prepoznati su sljedei problemi:
1) Nedostatni prostorni kapaciteti za provedbu regularnih aktivnosti.
2) Nezadovoljavajua, zastarjela tehnologija za rad i promociju kulturnih proizvoda.

56

3) Nedostatna znanja i vjetine razvoja digitalnih sadraja i koritenja osnovnim i

naprednim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.
4) Nezadovoljavajui broj mobilnosti zaposlenika organizacija u kulturi.
5) Nedostatna poduzetnika znanja i neodgovarajue vjetine poslovnog planiranja.
Posebni strateki ciljevi
6.1. Bolje iskoristiti prostorne kapacitete i osigurati odgovarajuu opremu
organizacijama u kulturi.
6.2. Osuvremeniti rad ustanova i prezentaciju grae uvoenjem modernijih
informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
6.3. Osigurati obrazovanje djelatnika gradskih ustanova u podruju primjene
informacijsko-komunikacijske tehnologije za potrebe razvoja, promocije i prodaje
kulturnih proizvoda i usluga te komunikacije s graanima.
6.4. Osigurati kontinuirano struno usavravanje, poznavanje stranih jezika, mobilnost
djelatnika i volontera.
6.5. Poticati volonterstvo radi poveanja provedbenih kapaciteta pridonosei time
unapreenju njihovih prilika za zapoljavanje.
6.6. Poticati upotrebu informacijsko-komunikacijskih tehnologija radi unapreenja
kulturnog turizma.
Pokazatelji provedbe: 50 000 m2 novih prostora za rad i provedbu kulturnih i kreativnih
programa, broj opremljenih objekata novo dostupnom informacijskom tehnologijom,
broj djelatnika koji su uspjeno zavrili program osposobljavanja za rad s novim ICT,
broj mobilnosti djelatnika u podruju kulture i umjetnosti, broj dionika programa
profesionalnog usavravanja, broj volontera, broj projekata informiranja i prezentacije
grae dostupnom ICT sa svrhom unapreenja kulturnog turizma.
Strateki projekti koji doprinose provedbi opeg stratekog cilja 6.
Nova Gradska knjinica
Nova Gradska knjinica, kao komunikacijsko i drutveno sredite metropole i javni
prostor znanja, iskustva i osobitosti Zagreba, osigurati e svim graanima kvalitetan
pristup informacijama, programima i uslugama, postajui tako novim simbolom Zagreba
kao grada znanja, uenja i kulture.
Unato bogatstvu usluga, raznovrsnosti knjininog fonda, strunosti djelatnika te
kvaliteti programa namijenjenih svim graankama i graanima Zagreba, Gradska
knjinica je i u 107. godini djelovanja smjetena u neodgovarajuem prostoru koji
zadovoljava samo jednu desetinu potreba knjinice. Gotovo 70% bogatog fonda
smjeteno je u spremitu izvan knjinice.

57

S obzirom na broj korisnika (svaki esti graanin Zagreba lan je KGZ-a), stalni rast
knjininih zbirki, nove usluge i zadae suvremene sredinje knjinice, Gradskoj
knjinici e se umjesto sadanjih 2560 m2 osigurati prostor od oko 20000 m2. Nova
zgrada Gradske knjinice omoguit e centralizaciju i racionalizaciju poslovanja te
svojom lokacijom i pristupanou graanima omoguiti potpunu informiranost,
umreenost i uenje u ugodnom okruenju novo obnovljene/izgraene zgrade.
Obnova i rekonstrukcija Velike dvorane s pripadajui prostorima Pukog
otvorenog uilita Zagreb
Zgrada Pukog otvorenog uilita Zagreb izgraena 1960. godine, zatieno je kulturno
dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH. U kompleksu POU Zagreb nalazi se
Velika dvorana veliine 663 m 2, predvorje ukupne veliine 743 m2 , terase veliine 883
m2 pripadajui prostori velike dvorane (nekadanje sale za vjebanje, glumake sobe)
veliine 600 m2. .Sama Velika dvorana u doba kada je bila u svojoj funkciji (prije 30 40
godina) smatrala se najakustinijom i drugom najveom kazalinom dvoranom u
Zagrebu, a mogla je primiti do 550 posjetitelja. Kako bi se odgovorilo na trenutne
potrebe i otklonilo razvojne prepreke kulture i umjetnosti planirana je obnova,
rekonstrukcija i prenamjena Velike dvorane s pripadajuim prostorima. Obnovom
dvorane razvit e se prostorni (oko 3000 m2) i tehniki preduvjeti potrebni za rad
kulturnih organizacija i provedbu kvalitetnih i posebno zahtjevnih predstava koje do
sada nisu mogle biti realizirane u postojeim prostorima Gradskih ustanova, te se
omoguiti realizacija vrhunskih predstava velikih svjetskih kazalinih i plesnih skupina.
POGON - Zagrebaki centar za nezavisnu kulturu i mlade
Ustanova Pogon - Zagrebaki centar za nezavisnu kulturu i mlade je zapoela s
pripremom projekta rekonstrukcije bive tvornice Jedinstvo u kulturni, kreativni i
drutveni centar na Savi. Investitor i
nositelj projekta je Grad Zagreb, a
podrava ga Ministarstvo kulture. Prostor
je u vlasnitvu Grada Zagreba i ve se vie
od desetljea koristi u kulturne svrhe. U
jednom dijelu kompleksa djeluje klub
Movara kojeg vodi Udruenje za razvoj
kulture URK. Rekonstrukcijom se planira neadekvatan tvorniki prostor pretvoriti u
fleksibilan multifunkcijski prostor prema suvremenim standardima povrine od oko
3000m2. Tako e Zagreb dobiti najsuvremeniji novi javni prostor za kulturu i mlade, a
kreativnim koritenjem industrijskog objekta doprinijet e se revitalizaciji etvrti Trnje i
podruja uz Savu. Graani Zagreba, osobito mladi, dobit e nove kulturne i obrazovne
sadraje, a razvijat e se i posebni sadraji za posjetitelje grada.

58

Grad Zagreb i Savez udruga Operacija Grad, kao osnivai Pogona, uz potporu Nacionalne
zaklade za razvoj civilnoga drutva, provode projekt programskog razvoja centra i
ukljuivanja udruga koje djeluju u drugim sektorima u cilju jaanja drutvene
komponente centra, a u svrhu mogueg proirenja centra na druge lokacije i provedbu
pojedinih dodatnih funkcija. Planirana je mogunost prenamjene i prikljuivanja
dodatnih prostora u gradu kako bi se uspostavio drutveno-kulturni centar na vie
lokacija koji po svojim funkcijama odgovara suvremenim potrebama grada i njegovih
stanovnika.
Zagrebaka dobra praksa
Plesni centar i Histrionski dom
Plesni centar i Histrionski dom smjestili su se u nekadanja kina u Ilici 10 i Ilici 90
zahvaljujui financijskim i organizacijskim naporima Grada Zagreba te se i danas koriste
za kulturnu namjenu. Zagrebaki plesni centar prvi je namjenski objekt koji je u
Hrvatskoj izgraen za potrebe plesa, zamiljen kao koreografsko-plesni centar koji kroz
rezidencije i druge programe potie razvoj nove generacije zagrebakih i hrvatskih
koreografa te prua potporu istraivanju, stvaranju i produkciji koreografija
suvremenog plesa. Zagrebaki plesni centar sastoji se od tri studija, od kojih je jedan
fleksibilan sa 140 mjesta te opremljen za potrebe izvedbi plesnih predstava manjeg
obima: posjeduje krovnu ljetnu terasu pogodnu za razne programe, infoteku, sobu za
sastanke. Histrionski dom smjestio se u obnovljenom prostoru biveg kina Apolo na
ukupnoj povrini od 3000 m2. Upotpunjuje kulturnu ponudu grada omoguujui
realizaciju vie od 40 predstava, festivala i tradicionalnih manifestacija.

59

3.3.8. Opi strateki cilj 7.

Omoguiti financijsku odrivost perspektivnih projekata,
poduzetnikih pothvata kulturnih i kreativnih industrija

programa

Usporedimo li Grad Zagreb s ostalim hrvatskim gradovima, on u apsolutnim iznosima

ima najvea sredstva izdvojena za kulturu. Od ukupnih sredstava izdvojenih za kulturu
od 460. 504.900, 00 kuna Grad Zagreb je u 2014. godini utroio gotovo 80% sredstava
za plae zaposlenika i materijalne trokove, dok je ostatak prorauna utroen na
nezavisnu produkciju i programe ustanova. Potpora projektima i programima u
podruju umjetnosti i kulture u gradu Zagrebu donosi se na temelju provedenog Poziva
za predlaganje programa javnih potreba, za narednu godinu. Financiranje gradskih
ustanova i projekata u kulturi provodi se kontinuirano i stabilno tijekom proteklih
godina, to osim pozitivnih uinaka rezultira i negativnim rezultatima. Poduzetnitvo i
poveanje prihoda plasmanom kulturnih proizvoda nisu prihvaeni od veine
organizacija u podruju kulture te ih je potrebno uvoditi paljivo kako bi se zadrala
svrha djelovanja i ostvario predvien utjecaj na drutvo i zajednicu. Financijsku potporu
za projekte i programe potrebno je omoguiti i kreativnim industrijama bez obzira na
vrstu organizacije prijavitelja (profitno/neprofitno).

Slika 14. Proraun djelatnosti kulture Grada Zagreba za 2015. godinu

U Kulturnom radnom planu Europske komisije 2010. 2014. (Work Plan for Culture
2011-2014) preporuuje se rekonstrukcija sustava financiranja tako da se 50%
ukupnih proraunskih sredstava za kulturu usmjeruje na infrastrukturu i naknade za
60

rad djelatnicima gradskih ustanova, dok je ostalih 50% namijenjeno projektima u kulturi
i kreativnim industrijama. Strategijom kreativnog i kulturnog razvitka grada Zagreba
2015. 2022. nastoji se upozoriti na vanosti financijske odrivosti programa i
projekata u kulturi te omoguiti strunu potporu Grada Zagreba pri prijavi projekata na
EU fondove i ostale fondove kao alternativni nain financiranja kulturnog razvoja u
Gradu Zagrebu.
Europska komisija upuuje (Work Plan for Culture 2015. 2018.) drave lanice da u
stratekim smjernicama posebnu panju pridaju financijskom ekosustavu kulture i
kreativnih industrija. Potrebno je istraiti nove naine financiranja kao to su npr. javnoprivatno partnerstvo, zaklada za kulturu, poslovni aneli, crowdfunding, sponzorstva,
donacije te razmotriti mogunosti financiranja projekata putem europskih i ostalih
fondova. Za kvalitetno financijsko planiranje preporuuje se angairati financijske
strunjake i ostale strunjake s dugogodinjim iskustvom iz poslovnog sektora.
Analiza miljenja dionika u kulturi upuuje na zabrinjavajue mali broj prijavljenih i
provoenih EU projekata; 47,94% organizacija u kulturi meunarodno umreeno sa
srodnim institucijama, dok je samo 18,18% anketiranih organizacija u kulturi provodili
su EU projekte. Organizacije u kulturi uglavnom su nezadovoljne nainom dodjele
financijskih potpora putem Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi,
ponajvie iz razloga to financijska sredstva nisu dodijeljena u iznosu koji je projektom
traen pa nisu u mogunosti postii planirane rezultate i ciljeve prijavljenog
projekta/programa.
Opi problemi prepoznati tijekom analize trenutanoga stanja kulture Grada Zagreba:
1)
2)
3)
4)
5)

Nezadovoljavajua potpora kreativnim industrijama.

Nepoznavanje i nekoritenje dodatnih izvora financiranja.
Nedovoljno znanja u podruju pripreme i provedbe EU projekata.
Nemogunost viegodinjeg financiranja projekata i programa.
Nedovoljna integracija kulture u ostale gradske sektore.

Posebni strateki ciljevi

7.1. Istraiti i omoguiti dodatne izvore financiranja projekata u umjetnosti i kulturi te
osigurati njihovu vidljivost.
7.2. Organizacijama u kulturi omoguiti stjecanje znanja i vjetina te poticati
umreavanje kako bi se poveao broj projekata financiranih iz programa i fondova
Europske unije te ostalih fondova.
7.3. Omoguiti viegodinje financiranje perspektivnih projekata i programa.
7.4. Osigurati sredstva za participaciju u projektima financiranima iz programa i fondova
Europske unije.
7.5. Osigurati financijska sredstva za kulturu u svim razdjelima prorauna Grada.

61

Pokazatelji provedbe: broj projekata (su)financiranih iz dodatnih izvora, broj sudionika

u programima osposobljavanja za pripremu i provoenje EU projekata (za EU i ostale
fondove), broj projekata kreativnih industrija financiranih iz gradskog prorauna, broj
projekata kreativnih industrija financiranih iz dodatnih izvora, broj viegodinjih
projekata/programa koji su primili financijsku potporu Grada, broj gradskih ureda koje
su integrirali financijska sredstva za kulturu u svoj proraunski razdjel.
Projekti od stratekog znaaja za provedbu opeg cilja 7.
Osposobljavanje za pripremu EU projekata u kulturi
U suradnji sa Gradskim uredom za programe i projekte Europske unije i Pukim
otvorenim uilitem centrom za kulturu planira se Osposobljavanje za pripremu EU
projekata u kulturi za djelatnost centara za kulturu grada Zagreba. Detaljnom analizom
kadrovskih kapaciteta i razvojnih potreba centara za kulturu te mogunosti financiranja
njihovih regularnih aktivnosti, ustanovljeno je da je prijeko potrebno dodatno
obrazovati zaposlenike zagrebakih centara za kulturu. Cilj projekta je temeljno
osposobljavanje i informiranje o mogunostima financiranja i razvoja postojeih
programa koje centri za kulturu provode. Svi prijavljeni polaznici programa, zaposlenici
centara za kulturu, obvezni su zavriti zapoeti program prema planu i programu u
trajanju od 106 sati, koji je usuglaen suradnjom Pukog otvorenog uilita centra za
kulturu, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport i Uredom za programe i projekte
Europske unije. Gradski ured nadlean za kulturu financira odravanje programa i
pokriva trokove odravanja predavanja, radionica i ostalih osnovnih trokova.
Osnivanje Zaklade za umjetnost i kulturu Grada Zagreba
Zaklada za umjetnost i kulturu Grada Zagreba je koncept modernizacije drutvenog
razvoja putem kojeg e se prikupljati sredstva za usmjeravanje u kulturne aktivnosti
drutvenih inicijativa. Istraivanja tijekom izrade Strategije kulturnog i kreativnog
razvitka grada Zagreba 2015. 2022. ukazala su na problem kako nedovoljnog
koritenja dodatnih izvora financiranja tako i sredstava donatora. Zaklada se osniva s
namjerom da se osigura transparentan i uinkovit sustav transfera financijske potpore,
te osigura ravnoteu financiranja kulturnih aktivnosti iz javnog i privatnog izvora.
Dobrovoljni prilozi pojedinaca i pravnih osoba usmjeriti e se na istraivanje, izradu
novih obrazovnih programa, digitalizaciju organizacija u kulturi, stipendiranje uenika
te realizaciju inovativnih projekata i programa u kulturi.

62

Zagrebaka dobra praksa

Financiranje perspektivnih projekata suradnje Zagrebake filharmonije i kina
Europa
Grad Zagreb je u 2013. godini projektu suradnje Zagrebake filharmonije i kina Europa
dodijelio 50 000 kuna kako bi zapoeli s realizacijom novog ciklusa Filmske glazbe u
kinu Europa. Suradnja je zapoela u sezoni 2012./2013., s ciljem upoznavanja ire
publike s klasinom glazbom. Rije je o spoju filmske i glazbene umjetnosti gdje je svaka
projekcija praena orkestrom koji uivo izvodi izvornu filmsku glazbu. Ta suradnja
pokazala se iznimno uspjenom, kako u organizacijskom, tako i u marketinkom i
produkcijskom smislu. U dvije godine postojanja filmski ciklus pozicionirao se kao
prepoznatljiv kulturni i drutveni dogaaj u kulturnoj ponudi grada Zagreba. Izlazak iz
Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog kao stalne koncertne pozornice Zagrebake
filharmonije pokazao se iznimno uspjean, te je na traenje publike odrano jo 6
koncerata u punoj dvorani kina Europa.

63

4.

Prilog 1/ Pojmovnik

Metodoloka objanjenja
OPI STRATEKI CILJEVI - openito definirani cilj koji se mora postii kako bi
strategija bila uspjena, tj. kako bi se postigao razvitak kulture, umjetnosti i
kreativnih industrija u gradu Zagrebu
POSEBNI STRATEKI CILJEVI- mjerljivi ciljevi, rangirani prema vanosti kako bi
se postiglo ostvarenje opih stratekih ciljeva. Postiu se provedbom specifinih
aktivnosti/mjera (navedene u Akcijskom planu).
POKAZATELJI USPJENOSTI - su u brojkama i na druge naine izraeni
pokazatelji na temelju kojih e se procjenjivani konkretni rezultati provedenih
aktivnosti/mjera.

Objanjenja osnovnih pojmova navedenih u Strategiji kulturnog i kreativnog

razvitka 2015. 2022.

EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE /EPK - Inicijativa Europske unije,

pokrenuta s ciljem isticanja bogatstva i raznovrsnosti europskih kultura, velianja
kulturnih veza koje povezuju Europljane, povezivanja stanovnika razliitih
europskih drava, promoviranja njihove multikulturalnost i viejezinost kao i
uzajamnog razumijevanja te poticanja osjeaja pripadnosti europskom
graanstvu.
KULTURA - svi oblici umjetnikog i intelektualnog izraavanja, simbolikog
drutvenog identiteta, pripadnosti, ponaanja i obiaja te industrijskih proizvoda,
ukljuujui medijske, koji proizvodi su namijenjeni provoenju slobodnog
vremena i oblikovanju stavova.
KULTURNI TURIZAM - grana turizma koja koristi kulturne resurse, od spomenika
i muzeja do narodnih obiaja, u svrhu potpunijeg predstavljanja i oblikovanja
pozitivne slike o zemlji.
KULTURNO ODRIVI RAZVITAK - razvitak ljudskih interesa i djelovanja koji sve
manje optereuju fond prirodnih rezervi zemlje i postojee kapacitete
infrastrukture i naseljenog prostora, a istodobno potiu uitak u (starim i
novostvorenim, materijalnim i nematerijalnim) vrijednostima koje putem

64

umjetnosti, znanosti, obrazovanja te kulturnih igara i obiaja poveavaju

privlanost meu ljudima.
KREATIVNE INDUSTRIJE industrije koje kombiniraju stvaranje, proizvodnju i
komercijalizaciju sadraja koji su svojstveni kulturi, te mogu poprimiti oblik
dobra ili usluge. Kreativne industrije u tom smislu obuhvaaju kulturne industrije
te nove medije, software, oglaavanje, arhitekturu, modu, dizajn i trino
pokrenuto izdavatvo. I kulturne i kreativne industrije odreene su kao
djelatnosti koje stvaraju intelektualne vrijednosti, odnosno intelektualno
vlasnitvo (i prava), patente, zatiena autorska prava, zatitne znakove i
dizajnerska rjeenja
KREATIVNI KLASTER geografska koncentracija kreativnih industrija koje
zajedniki ulau vlastite resurse kako bi optimizirale stvaranje, proizvodnju,
diseminaciju i koritenje kreativnih djela. Klastersko povezivanje moe se kretati
i prema stvaranju mree te povezivanju u partnerstva.
KULTURNA BATINA obuhvaa sljedee: - spomenike: djela arhitekture,
monumentalna kiparska i slikarska djela, elemente ili strukture arheolokog
karaktera, natpise, veinu i grupe elemenata koji imaju iznimnu univerzalnu
vrijednost s povijesnog, umjetnikog ili znanstvenog gledita; - grupna zdanja:
grupe izoliranih ili povezanih graevina koje po svojoj arhitekturi, jedinstvu i
uklopljenosti u krajolik predstavljaju iznimnu univerzalnu vrijednost s
povijesnog, umjetnikog ili znanstvenog gledita te - znamenita mjesta: djela
ljudskih ruku ili kombinirana djela ljudskih ruku i prirode kao i zone, ukljuujui
arheoloka nalazita koja su od iznimno univerzalnog znaaja s povijesnog,
estetskog i etnolokog ili antropolokog gledita. Pored spomenutog, kulturna
batina ukljuuje nematerijalnu kulturnu batinu (vidi definiciju).
KULTURNA DOBRA pojedinani dijelovi kulturne batine ije ouvanje i zatitu
regulira Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, a ukljuuju: - pokretne i
nepokretne stvari od umjetnikog, povijesnoga paleontolokog, arheolokog,
antropolokog i znanstvenog znaenja, - arheoloka nalazita i arheoloke zone,
krajolike i njihove dijelove koji svjedoe o ovjekovoj prisutnosti u prostoru, a
imaju umjetniku, povijesnu i antropoloku vrijednost, - nematerijalne oblike i
pojave ovjekova duhovnog stvaralatva u prolosti kao i dokumentaciju i
bibliografsku batinu te - zgrade, odnosno prostore u kojima se trajno uvaju ili
izlau kulturna dobra.
KULTURNE INDUSTRIJE aktivnosti koje se bave u prvom redu simbolikim
dobrima, dobrima ija ekonomska vrijednost proizlazi prvenstveno iz njihove
kulturne 77 vrijednosti. Odnose se na trinu proizvodnju i distribuciju kulturnih
proizvoda u svrhu masovne reprodukcije i potronje, slijedom ega je naglaenija
65

ekonomska dimenzija. Rije je o aktivnostima koje imaju porijeklo u

individualnom stvaralatvu, umijeu i talentu i koje omoguavaju zapoljavanje i
dobit. Kulturne industrije obuhvaaju glazbu, umjetnike predstave (kazalite,
ples), muzeje, obrt, arhitekturu, knjievnost, vizualnu umjetnost, izdavaku
djelatnost, film, festivale, dizajn.
KULTURNI PROIZVOD proizvod koji utjelovljuje ili prenosi kulturni izraz bez
obzira na komercijalnu vrijednost koju posjeduje. esto ipak kulturni proizvodi
prenose kulturni izraz koji je zanimljiv za trite pa ih kreira, distribuira i koristi
publika u trinim uvjetima.
MATERIJALNA KULTURNA BATINA dijeli se na nepokretnu i pokretnu
kulturnu batinu. Nepokretna obuhvaa pojedinana kulturna dobra (stare
gradove i utvrde; dvorce i kurije i tradicijsko graditeljstvo) i povijesne cjeline, a
pokretna manje objekte batine pokretnog tipa. U tom smislu, fizika, opipljiva ili
materijalna kulturna batina ukljuuje graevine i povijesne lokalitete,
spomenike, artefakte i dr. to se smatra vrijednim ouvanja za budunost. U to su
ukljueni predmeti znaajni za arheologiju, arhitekturu, znanost ili tehnologiju
specifine kulture.
NEMATERIJALNA KULTURNA BATINA obuhvaa: prakse, predstave, izraze,
znanja, vjetine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji
su povezani sa spomenutim, koje zajednice, skupine i u nekim sluajevima
pojedinci prihvaaju kao dio svoje kulturne batine. Nematerijalnu kulturnu
batinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine uvijek
iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruenje, svoje uzajamno djelovanje s
prirodom i svoju povijest. Ona im prua osjeaj identiteta i kontinuiteta te tako
promie potovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

ODRAVANJE KULTURNOG DOBRA sustavno praenje stanja kulturnog dobra

te poduzimanje mjera i radova nunih za ouvanje spomenikih svojstava,
cjelovitosti i namjene kulturnoga dobra. Izvor: Zakon o zatiti i ouvanju
kulturnih dobara.
ODRIVI RAZVOJ razvoj koji zadovoljava potrebe dananjice, a pritom ne
ugroava potrebe buduih generacija. Odrivi razvoj ostvaruje ravnoteu izmeu
zahtjeva za unapreivanjem kakvoe ivota (ekonomska sastavnica), za
ostvarivanjem socijalne dobrobiti i mira za sve (socijalna sastavnica) te zahtjeva
za ouvanjem sastavnica okolia kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadanja i
budue generacije.

66

ZATITA KULTURNOG DOBRA provedba mjera zatite pravne i strune naravi

propisanih odredbama Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, sukladnih
pravilima konzervatorske struke.

67

5.

Prilog 2/ Propisi, zakoni i literatura

Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (NN 96/01)

Zakon o kulturnim vijeima (NN 48/04, 44/09 i 68/13)

Zakon o ustanovama (NN 76/93; 29/97-ispr., 47/99 ispr. i 35/08)
Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90 ,27/93, 38/09)
Zakon o potvrivanju konvencije o zatiti i promicanju raznolikosti kulturnih
izriaja (NN-MU, br. 5/06, 5/07)
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03; 157/03ispr., 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14)
Zakon o zakladama i fundacijama (NN 36/95 i 64/01)
Europska kulturna konvencija (NN-MU 1/99)
Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine, Narodne novine
Meunarodni ugovori 12/93 Usvojena: PARIZ, 1972.
Zakon o potvrivanju Okvirne konvencije Vijea Europe o vrijednosti kulturne
batine za drutvo (NN Meunarodni ugovori 5/07)
Zakon o audiovizualnim djelatnostima (NN 76/07,90/11)
Zakon o knjinicama (NN 105/97, 5/98, 104/00, 87/08, 69/09)
Zakon o muzejima (NN 142/98, 65/09)
Europska kulturna konvencija Pariz, 19. prosinca 1954. Narodne novine:
Meunarodni ugovori. 6/94 i 1/99.
Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine Pariz, 23. studenoga
1972. Narodne novine: Meunarodni ugovori. 12/93.
Povelje i preporuke ICOMOS-a i ICOM-a
UNESCO Konvencija o zatiti nematerijalne kulturne batine
UNESCO Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine
Zakon o potvrivanju Konvencije o zatiti nematerijalne kulturne batine,
Narodne novine, Meunarodni ugovori br. 5/05,5/07-objava
UNESCO Konvencija o zatiti i promicanju raznolikosti kulturnih izriaja
Strateki plan Ministarstva kulture RH za razdoblje 2014.-2016
Strategy astute, ouvanja i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine
Republike Hrvatske za razdoblje 2011.2015.
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske 2014.-2020.
Strategija Europa 2020.
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske
Strateki dokument Zagreb plan
Akcijski plan energetski odrivog razvitka grada Zagreba
Socijalni plan grada Zagreba 2014.-2020.
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske
Akcijski plan energetski odrivog razvitka Zagreba
68

Odluka br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijea od 16. travnja 2014. o

uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od
2020. do 2033. i o stavljanju izvan snage Odluke br.1622/2006/EZ
Literatura
Europska komisija. Europske prijestolnice kulture 2020. do 2033. Godine. Vodi
za gradove koji se namjeravaju kandidirati.
Europska komisija (2012). Kako strateki koristiti programe potpore EU,
ukljuujui Strukturalne fondove za poticanje kulture u cilju lokalnoga,
regionalnog i nacionalnog razvoja te pratei uinci na ire gospodarstvo: rad
skupine strunjaka iz svih zemalja lanica EU, Bruxelles.
Europska komisija (2012). Europska publika: 2020. i poslije.Bruxelles.
Europska komisija (2014). Creating growth Measuring cultural and creative
markets in the EU.
UNESCO (2014).UNESCO culture for development indicators. Paris.
UNESCO (2014). Sustainable development through the lens of creativity, Section
of the Diversity of Cultural Expressions Culture Sector
Europska komisija (2010., 2014.). European Agenda for Culture. Bruxelles.
Europska komisija (2010.). Final report and recommendations to the cultural
affairs committee on improving the conditions to support the mobility of artists
and culture professionals. Bruxelles.
Europska komisija (2010.). Work plan for culture 2011-2014. Building a strong
framework for artists mobility: five key principles. Bruxelles.
Europska komisija (2010.). Work plan for culture 2011-2014. How to
strategically use the EU support programmes, including Structural Funds, to
foster the potential of culture for local, regional and national development and
the spill-over effects on the wider economy?
Europska komisija (2014.). Komunikacija komisije Europskom parlamentu,
Vijeu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i odboru regija Europski
film u digitalnom dobu. Povezivanje kulturne raznolikosti i konkurentnosti.
Bruxelles.
Europska komisija (2013).Survey on access to finance for cultural and creative
sectors; Evaluate the financial gap of different cultural and creative sectors to
support the impact assessment of the creative Europe programe.
Europska komisija (2014.). European Audiences: 2020 and beyond; Publications
Office of the European Union. Luxembourg.
Europska komisija (2016.). The economy of culture in Europe; Study prepared for
the European Commission (Directorate-General for Education and Culture).
Europska komisija (2013.) Europske prijestolnice kulture: uspjene strategije i
dugoroni uinci;
Europska komisija (2005.) Europski gradovi i prijestolnice kulture (izvjee
Palmer/Rae)
69

Europska komisija (2007.) Izvjea o evaluaciji za sve EPK od 2007. godine,

ECORYS.
Florida, Richard (2005) Cities and Creative Class. Routledge, New York-London.
Florida, Richard. The Rise of Creative Class., New York, Basic Books 2002
Varbanova, Lidia (2013) Strategic management in arts. Routledge, New YorkLondon.
Jelini, Daniela Angelina. Kultura u izlogu : kratki vodi za upravljanje kulturnim
dobrima. Zagreb: Menadarmedia, 2010.
Cvjetianin, B. (1999) Meunarodna kulturna suradnja, u: Cvjetianin, B.,
Katunari, V.
Cvjetianin, B., Katunari, V. (ur.) (1999) Kulturna politika Republike Hrvatske.
Nacionalni izvjetaj. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Landry, C. (1999) Hrvatska kulturna politika. Od prepreka do mostova. Zagreb:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Jelini, Daniela Angelina, uvela, Ana i Poli, Mario (2012) Zagreb kao kulturni
proizvod: Akcijski plan poticanja razvoja kulturnih/kreativnih industrija u gradu
Zagrebu. Zagreb: Institut za meunarodne odnose.
Jelini, Daniela Angelina, uvela, (2013) to nas ini razliitima? Kreativni
Zagreb na putu k kreativnoj Europi; Zagreb: Institut za meunarodne odnose.
Jelini, Daniela Angelina i uvela, Ana (2010) Zagreb kao kulturni proizvod:
Studija potencijala
razvoja grada kroz kulturne/kreativne industrije. Zagreb: Institut za
meunarodne odnose.
Dragovjevi, Sanjin, iljak Tihomir, (2008) Organizacijski razvoj i strateko
planiranje u kulturi: Grad Zagreb, POU Zagreb
Borrup, Tom (2011) The Creative Community Builder's Handbook; How to
Transform Communities Using Local Assets, Art, and Culture; Fieldstone Alliance.
Europska komisija (2014). Communication from the commission to the
European parliament, the council, the European economic and social committee
and the Committee of the regions; Towards an integrated approach to cultural
heritage for Europe, Brussels
Europska komisija (2014). Cultural heritage Digitisation, online accessibility and
digital preservation REPORT on the Implementation of Commission
Recommendation 2011/711/EU 2011-2013, Brussels

70