ARHEOLOGIJA DJETINJSTVA

Anita Dekani
ARH/EKA
Zagreb, akad. god. 2014/2015

UVOD
Relativno novo podruje unutar arheologije.
Ne znamo puno o djetinjstvu u daljoj prolosti.
Djetinjstvo i tada relativan pojam. Gr. .
Djeca pridonose stvaranju i akumuliranju dobara
aktivni sudionici u ekonomskim, drutvenim,
politikim i religijskim sustavima.
Tie se veza izmeu djece i zajednica kojima
pripadaju promatranjem djece doznajemo ne
samo o njihovim ivotima, ve i o ivotima onih
oko njih.

UVOD
Uz odrasle, aktivno sudjeluju u stvaranju arheolokog konteksta.
Prouavanje kosturnih ostataka pozitivne i negativne strane.
Djeca kao poremeujui element u arheolokom kontekstu, odrasli kao norma.
Poput odraslih, djeca u svojem djelovanju nisu potpuno slobodna niti su potpuno pod
tuom kontrolom.
Rod u velikoj mjeri utjee na ivljeno iskustvo djece.
Djetinjstvo: jedinstveno ljudskoj vrsti i prisutno u svim drutvima.

UVOD
Unato velikom utjecaju
roditelja na socijalizaciju,
svaka nova generacija donosi
neto novo djeca nisu samo
pasivni primatelji, ve aktivni
sudionici u vlastitom
kognitivnom razvoju.
Upoznavanje djece i
djetinjstva kroz ono to su
odrasli prikazali (slike, freske,
statue, vaze, nadgrobni
spomenici).

POVIJEST
Feministike i rodne studije; ameriki i
skandinavski istraivai.
Literatura prije 1980ih nema metodolokih niti
teoretskih nastojanja, djeca i djetinjstvo se tek
usput spominju unutar 2 konteksta:
1.

2.

Radi objanjavanja neobjanjivog (minijaturni

artefakti, figurine i sl.), ne ulazi se dublje u ivote
djece.
Eksperimentalne i etnoarheoloke studije.

POVIJEST
Grete Lillehammer, 1989., A Child Is Born.
- sistematski trai teorije i metode praenja
djece u arheolokom kontekstu;
- djeji svjetovi: dijete kao subjekt, a ne
objekt prouavanja; kultura koja se stvara
interakcijom djeteta i okolia, koja se prenosi s
odraslih na dijete i koja se prenosi izmeu djece.
3 naina daljnjeg rada: promatranje djece kroz
njihove odnose, prepoznavanje djetinjstva kao
konstrukta i njegovih paralela s rodom te
prepoznavanje djece kao aktera.

PROBLEMI I POTICAJI
to je dijete?
Djeca nisu vana jer njihove aktivnosti ne pridonose znaajno
zajednicama u kojima ive i drutvu kao cjelini?
Neprepoznatljiva su u arheolokom kontekstu (osim djejih ukopa)?
Bolje razumijevanje materijalnih ostataka na terenu, fenomena poput
podjele rada, mobilnosti zajednica, planiranja i podjele resursa.
Djetinjstvo faza u kojoj djeca ue postati punopravni lanovi drutva,
o njima ovisi budunost svake zajednice.
Znanje o djetinjstvu u prolosti rasvjetljavanje djetinjstva kao
konstrukta, propitivanje modernih ideja normalnog i univerzalnog
iskustva djetinjstva.

Materijalni ostaci upisana znaenja

drutveni odnosi u kulturi, nositelji
vrijednosti, ideja i emocija.
Igrake mala veliina, gruba izrada,
slinost sa nekim dananjim igrakama.
Etnografski izvori, povijesni izvori,
kosturni ostaci i grobni prilozi (s oprezom).
Uenje npr. izrade keramike prepoznatljivo
u arheolokom kontekstu.

DJETINJSTVO U
ARHEOLOGIJI

DJETINJSTVO U ARHEOLOGIJI
Umjetnike i simbolike reprezentacije djece esto
idealizirani prikazi, podloni manipulacijama, mogu dovesti
do krivih zakljuaka.
Monolog odraslih o djeci.
Dobro za promatranje konstrukcija roda i uenja rodnih
uloga.
rtvovanje djece povezanost igre i rituala djeca u
komunikaciji s boanskim.

ZAKLJUAK
Djeca su prisutna u arheolokom kontekstu, ali je
prepoznavanje njihove prisutnosti i razumijevanje
njihovih ostataka esto okarakterizirano kao teko i s
nejasnim rezultatima.
Razvoj teoretskih i metodolokih okvira za njihovo
prepoznavanje i ispravno interpretiranje.
Vana uloga socijalizacije u razumijevanju djetinjstva
kao konstrukta proces koji nije jednostavan, ve
sklon prilagodbama.

ZAKLJUAK
Ne radi se samo o djeci, ve i o njihovim
odnosima sa ljudima i svijetom koji ih okruuje.
Aktivni sudionici u drutvenim, politikim i
religijskim sustavima koji bez njih ne bi
funkcionirali na isti nain.
Razumijevanje djejih svjetova.

Hvala na
panji!