Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
DELOVANJA STRESA
Koje su posledice dugotrajne izloenosti stresu?
Stres je postao deo naeg svakodnevnog ivota i postalo je vrlo teko izbegavati
stresne situacije.
Ubrzan tempo ivota i brojne obaveze koje treba zavriti, dovode do stalnog
prisustva teskobe i napetosti. Sve vei broj ljudi loe spava, budi se uznemiren, dolazi
na posao umoran, vraa se kui u stanju napetosti. Za razliku od naih predaka, iji je
stres bio pre svega telesne-fizike prirode, stres 21. veka je uglavnom mentalni i
emocionalni.
Na organizam poseduje fizioloki alarm koji se ukljuuje kad god se naemo u
opasnosti. Emocionalni ili fiziki faktori koji prouzrokuju povrede, bol, oseaj gubitka
ili razliite opasnosti, dovode do brojnih biohemijskih reakcija u organizmu, a naroito
u nervnom i endokrinom sistemu. Zapravo, kada se naemo pod stresom, adrenalin
koji oslobaaju nadbubrene lezde, ubrzava rad srca, poveava krvni pritisak,
ubrzava disanje i poveava nivo eera u krvi. Sve ove reakcije obezbeuju bolju
oksigenaciju (snabdevenost kiseonikom) krvi koja dolazi u miie, kako bi se ili
upustili u borbu u preteoj situaciji ili kako bi pobegli to je bre mogue. Ova reakcija
je poznata kao odgovor simpatikog nervnog sistema (Bori se ili Bei). Kada je pretnja
prevaziena ili uklonjena, umirujui uticaj parasimpatikog odgovora vraa telo nazad
u ravnoteu (Oputeno stanje). Stres u malim dozama, moe biti koristan, jer pokree
organizam na akciju, ali ako se organizam dugo nalazi pod stalnim i jakim stresom, to
ima negativne posledice na mentalno, emocionalno i fiziko zdravlje.