Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Konkurencija - je oblik organizacije trita u kojem postoji velik broj kupaca i prodavaa pojedinih istovjetnih roba
ili usluga. Cijena proizvoda odreuje se sjecitem trine krivulje potraenje i ponude proizvoda.
Cijena je novani izraz vrijednosti proizvoda. Jedan je od elemenata marketinkog miksa i jedini element koji je za
poduzee izvor prihoda.
Marketing je proces planiranja i sprovoenja koncepcija cijena, promocije i distribucije ideja, roba i usluga da bi se
kreirala razmjena koja zadovoljava potrebe pojedinaca i organizacija. Marketinki mix: proizvod, cijena, promocija ,
distribucija.
Dakle sve tri kategorije su meusobno povezane cijena ovisi o konkurenciji i marketingu.
2. Koja je razlika izmeu invencije i inovacije?
Inovacija je primjena nove i poboljane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu
u primjeni. Pod pojmom invencija podrazumijevamo: domiljatost, izumiteljski dar, matu, stvaralaku fantaziju,
sposobnost iznalaenja; invenciozan-izumiteljski, duhovitost, dosjetljivost, domiljatost, tzv. invencioznost. Pod
razinom invencije teoretiari podrazumijevaju inventivni korak, relativnu ili apsolutnu novost u odnosu na prijanje
spoznaje ili stanje tehnike, a u podruju izumiteljstva - stanje prijavljenih i zatienih patenata.
3. to je obrt? Koje su razlike izmeu obrta i d.o.o?
Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih osoba sa svrhom
ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu (Zakon o obrtu). Postoje tri vrste
obrta: slobodni obrt (nije obavezna struna osposobljenost ili majstorski ispit), vezani obrt (potrebna struna
osposobljenost ili majstorski ispit), povlateni obrt (potrebno je imati odobrenje nadlenog ministarstva).
Registriranje obrta vri se u Uredu dravne uprave.
Razlike:
D.O.O.
OBRT
Osnivaju se sukladno zakonu o trgovakim Osnivaju se sukladno Zakonu o obrtu
drutvima
Vode dvojno knjigovodstvo prema odredbama Vode jednostavno knjigovodstvo (poslovne
Zakona o raunovodstvu i MRS-ovima
knjige) prema Zakonu i Pravilniku o porezu na
dohodak
Plaaju porez na dobit po stopi od 20%
Plaaju porez na dohodak od samostalne
djelatnosti po stopama od 15%; 25%; 35%
Plaaju porez na dodanu vrijednost po stopi od Plaaju porez na dodanu vrijednost po stopi od
23% (po sistemu ispostavljenih i primljenih 23% (po sistemu plaenih i neplaenih rauna)
rauna)
Drugi porezi, pristojbe i davanja (npr. porez na Drugi porezi, pristojbe i davanja (npr. porez na
tvrtku, komorski doprinos, doprinos turistikim tvrtku, komorski doprinos, doprinos turistikim
zajednicama itd.)
zajednicama itd.)
Trokovi osnivanja: oko 6000 kn
Trokovi osnivanja: oko 1000 kn
Sloeniji nain voenja poslovnih knjiga.
Jednostavniji nain voenja poslovnih knjiga
Prednosti i nedostaci obrta
Prednosti obrta:
nii trokovi osnivanja
jednostavnije knjigovodstvo
brza promjena podataka (adrese obrta i sl.)
zatvaranje obrta je jednostavan i jeftin proces
Nedostaci obrta:
obuhvaa znatno manje podruje djelatnosti nego trgovako drutvo
potrebna je odreena struna sprema ili majstorski ispit (vezani i povlateni obrt)
20. PEST
Politiko okruenje
ee se uzima kao relevantan faktor prilikom ulaska na strano trite, razumijevanje politikih prilika na
postojeem ili novom tritu od neprocjenjive je vanosti.
Trenutna politika situacija ili pojedini propisi mogu zaustaviti prodor novih takmaca na ekonomsko
podruje. Posebno je to sluaj u nerazvijenim zemljama ili zemljama u razvoju, to opet za posljedicu moe
imati i pozitivan i negativan gospodarski ishod.
-analiza zakonodavstva u svezi radnih odnosa
-analiza globalnog okruenja i politikih promjena u zemljama najvanijih trita i kupaca
-razvoj politikih i trgovinskih odnosa u dravama sa kojima se surauje
Ekonomsko okruenje
Zdrava ekonomija, bogatstvo drave, nacije ili regije takoer utjeu na strateko planiranje tvrtke. Ukoliko se radi o
gospodarski zdravom podruju u kojem potroai imaju potencijala tj. dobru kupovnu mo, tvrtke e se lake
odluiti za prodaju dobara ili pruanju usluga na takvom podruju.
-ukupno stanje ekonomije
-devizni teaj
-stanje nacionalne valute
-stopa inflacije
-javni rashodi zemlje
Socioloko / demografsko okruenje
Kroz ovaj dio skeniranja pratimo trendove i faktore populacije koja je ukljuena u trite. Postojei drutveni
stavovi mogu predstavljati ili prednost ili prijetnju vaoj strategiji. Ovaj dio analize ukljuuje i stupanj
obrazovanja na lokalnom podruju, a bitan je kako za potencijalnu radnu snagu, tako i za potencijalne klijente tvrtke.
Ukoliko se radi o prosjeno nie obrazovanom kadru, bit e svakako potrebni vei trokovi obrazovanja.
-analiza opeg socijalnog stanja u zemlji
-nezaposlenost
-socijalna ugroenost
-socijalna politika
-demografske promjene
Tehnoloko okruenje
Tehnologija se ne odnosi samo na tehnologiju u smislu raunala i sustava za uinkovitije poslovno upravljanje, ve i
na infrastrukturu potrebnu za podrku modernim sustavima.
Sigurno je e-Poslovanje i difuzija Web-bazirane tehnologije utjecala na veinu tvrtki. Naime, ak i kroz najmanji
stupanj globalne prisutnosti pokuava se doi do milijuna potencijalnih kupaca na jedan prilino ekonomian
nain. Stoga, strategija organizacije moe biti pogoena tehnolokim promjenama, a brzina tehnolokih promjena
takoer znai da se ova varijabla mora stalno pratiti.
analiza rezultata znanstveno-tehnolokog razvoja
-analiza novih znanja i mogunost primjene u suvremenim znanstvenim disciplinama
21. to je znak Izvorno hrvatsko i kako se dobiva? to je znak Hrvatska kvaliteta i kako se dobiva?
Usporedite ih.
Kod materijalnog proizvoda I ODGOVARAJUU PREPOZNAVAJUU AMBALAU, te ovisno o ispunjavanju
zakonskih obveza obiljeavamo sa:
34. to je amortizacija?
Amortizacija je postupno umanjivanje vrijednosti imovine poduzea, a obraunava se godinje prema zakonom
predvienim postupkom. Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice, nain amortizacije
utjee na odluku o nainu financiranja nabavke opreme. Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos
godinje amortizacije uvijek jednak, a izraunava se tako da se razlika nabavne i otpisne vrijednosti podjeli sa
brojem godina amortizacije opreme. Svake se godine dakle knjina vrijednost umanjuje za isti postotak poetne
vrijednosti. Postoji i nekoliko modela ubrzane deprecijacije koji se koriste ako se eli postii vee umanjenje poreza
u prvim godinama nakon nabavke opreme. Amortizacija je postupak postupnog umanjivanja vrijednosti imovine
poduzea za svrhe financijskog izvjeivanja, porezne svrhe ili oboje.
35. Kako se rauna analiza rizika (Risk Analysis)
Analiza rizika (engl. risk analysis, njem. Risikoanalyse) je sustavna analiza stupnja rizika vezanog uz ulaganje
kapitala. Njom se procjenjuje distribucija vjerojatnosti za svaki faktor koji utjee na investicijski projekt i
stimuliraju mogue kombinacije vrijednosti svakog faktora kako bi se odredio raspon moguih ishoda i vjerojatnost
njihova dogaanja. Rizik izraava varijabilnost oekivanog budueg povrata na investirani kapital i stoga se u
njegovu utvrivanju koriste statistike tehnike vjerojatnosti kao pomo pri donoenju pravih odluka kojima bi se
rizik predvidio i smanjio. Rizinost ulaganja analizira se senzitivnom analizom i statistikim metodama odstupanja
od oekivanog rezultata. Financijski rizici su odstupanja stvarnih od oekivanih prinosa. Mjere se aritmetikom
sredinom, standardnom devijacijom i koeficijentom varijacije. to su odstupanja stvarnih od oekivanih prinosa
vea, vei su i rizici.
36. to je intelektualna svojina?
Intelektualno vlasnitvo obuhvaa autorsko i srodna prava, te prava industrijskog vlasnitva. Autorsko pravo je
iskljuivo pravo autora na raspolaganje njegovim knjievnim, znanstvenim ili umjetnikim djelima. Industrijsko
vlasnitvo obuhvaa prava kojima proizvoai tite od konkurenata svoje poslovne interese, poloaj na tritu i
sredstva uloena u istraivanje, razvoj i promociju.
37. to/tko je trite Vae poslovne ideje iz Poslovnog plana i koliko se dugo va proizvod ili usluga moe
zadrati na tritu?
Turisti svih starosnih skupina srednjih i viih platenih mogunosti obzirom da se radi o kamperima, a koji se
zadravaju u kampu od 1 pa na vie dana. Turisti eljni prirode kao i turisti u tranzitu, a za ugostiteljske usluge
knzumacije jela i pia kako za stanovnike tako i za turiste. Neogranieno obzirom da se turizam iz godine u godinu
sve vie razvija izuzev ako bi se desile neke prirodne katastrofe (potres, poplava) ili rat.
38. Koristite li kredit u Vaem Poslovnom planu? Ako da, zato? Ako ne, zato ne?
Da. Zbog pomanjkanja vlastitih sredstava, a i zato to je pokazatelj interne stobe rentabilnosti 13,375%, a troak
kapitala, odnosno kamate na kredit su 6%.
39. to je to ocjena osjetljivosti (sensitivity analysis)? Kako se provodi?
Analiza osjetljivosti projekta ima cilj da procijeni prihvatljivost projekta, ako vrijednosti kritinih parametara
projekta budu drugaije nego to je planirano u toku dosadanje analize. Pod kritinim parametrima projekta
podrazumijevaju se oni elementi projekta koji: znaajno utjeu na uinkovitost projekta, istovremeno su i naglaeno
neizvjesni. Ocjena osjetljivosti pothvata, poslovnog plana ili projekta tijesno je povezana s moguim razlikama
izmeu predvienih i ostvarenih fizikih i financijskih veliina. Pri tome treba obratiti pozornost na mogue
negativne uinke buduih promjena, te zbog toga je potrebno odabrati kljune parametre o kojima ovisi smanjenje
rizika u tom pothvatu. Radi se, dakle, o tome da se smanji razlika izmeu planiranih i manje ostvarenih financijskih
veliina.
Provodi se korekcijom ukupnih prihoda i ukupnih rashoda iz RDG-a, ukupnih primitaka i ukupnih izdataka iz
ekonomskog toka projekta, odnosno primjenom diskontne stope u visini kamatne stope kredita i korekcijom te stope
sve do stope po kojoj se diskontirani novani tok izjednaava s ulaganjem.
Na temelju tih planskih korekcija preispituje se to se dogaa s neto sadanjom vrijednou, razdobljem povrata
ulaganja i internom stopom rentabilnosti. U sluaju da su ti pokazatelji i dalje pozitivni, projekt je ekonomski i
financijski efikasan, odnosno isplativ, i obrnuto.
44. Poslovna ideja se moe postaviti odreenim pitanjima:kojim?( isto treba samo 5)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
socijalno ukljuivanje (poveanje sudjelovanja na tritu rada, stjecanje vjetina te borba protiv
siromatva) za dobrobit cijelog drutva