Pritisni me nje`no

Zaustavite ih!
Intervju – Aziz Hasanovi}
Izglasavanje policijskih dr`avnih zakona bez SDA
(Po)~etni~ki ideolog
Vladavina simboli~kih transseksualaca
Islamsko u~enje o Isusu/Isau a.s.
Sporazumi sa SDP-om i HDZ-om
Sa mnom nema {ege – osim kada ja to po`elim
 SADR@AJ

SADR@AJ

UVODNIK
Pritisni me nje`no .................................................................................................. 3

ISSN 1334-5052 BO[NJACI U HRVATSKOJ

Zaborav ubija .......................................................................................................... 4
PREPORODOV JOURNAL Sje}anje na velikog ~ovjeka .................................................................................. 6
mjese~nik KDBH “Preporod” Po~etak genocidnog pohoda ............................................................................... 8
Pod zastavom UN-a i Nizozemske .................................................................. 11
Izdava~:
Nafta – blagoslov ili prokletstvo islamskih zemalja ...................................... 13
Kulturno dru{tvo Bo{njaka Hrvatske
SDAH – a kuda sada? .......................................................................................... 15
“Preporod”
Iranska iskustva .................................................................................................... 17
Glavni urednik: Svevremenost Me{e Selimovi}a ........................................................................ 19
Ismet Isakovi} Definiranje stanja u bosanskom jeziku ............................................................ 21
Napredak u radu .................................................................................................. 23
Urednici: Nagra|ena Sena Kulenovi} ................................................................................ 24
Filip Mursel Begovi} (Kultura) Zajedni{tvo u dijalogu ......................................................................................... 26
Anes [uvali} (Iz svijeta) Manekenka koja je postala priznata spisateljica ............................................ 28

Redakcija: KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

Faris Nani} Zaustavite ih! ........................................................................................................ 30
Mirza Me{i}
Amina Alijagi} HRVATSKA
Sena Kulenovi} ZERP ili EU – vi{e nema dvojbe ....................................................................... 32
Edis Feli}
INTERVJU – AZIZ HASANOVI]
Adresa: Vrijeme brojnih kvalitetnih projekata .............................................................. 33
Preporodov Journal
Ilica 35, 10000 Zagreb BOSANSKI BAROMETAR
2 Izglasavanje policijskih dr`avnih zakona bez SDA ......................................... 37
Telefon/faks:
Svi u ime Alije ....................................................................................................... 40
+385 (0)1 48 33 635
Velikosrbi se u du{i raduju ................................................................................. 41
e-mail:
kdbhpreporodºzg.t-com.hr BO[NJACI U SVIJETU
kdbhpreporodºkdbhpreporod.hr (Po)~etni~ki ideolog ............................................................................................ 43
ismet.isakovicºsk.t-com.hr
web: IZ SVIJETA
www.kdbhpreporod.hr Predsjednik Boris Tadi} ....................................................................................... 46
Afri~ko grotlo ....................................................................................................... 47
@iro-ra~un:
Ameri~ka unutarnja politika .............................................................................. 49
ZABA 2360000-1101441490
El-Qa’ida, ipak, ubija `ene ................................................................................... 50
Devizni ra~un:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185 KULTURA
Vladavina simboli~kih transseksualaca ............................................................. 51
Cijena: 15 kuna
@IVJETI ISLAM
Pretplata: Islamsko u~enje o Isusu/Isau a.s. (II) ................................................................ 54
RH 80 HRK godi{nje
BiH 20 KM godi{nje PRIKAZI I KRITIKE
Svijet 15 € godi{nje Dokazi istine s nulte crte obrane .................................................................... 56
J
Tisak: POLEMIKE I STAJALI[TA
O mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Sporazumi sa SDP-om i HDZ-om ................................................................... 58
U Tiskano uz financijsku potporu iz
MURSELOV [EGISTAN
Dr`avnog prora~una Republike
R Hrvatske putem Savjeta za nacionalne
Sa mnom nema {ege – osim kada ja to po`elim ........................................... 60

N manjine Republike Hrvatske ZANIMLJIVOSTI

Agentice 007 ......................................................................................................... 63
A Na naslovnoj stranici:
Mostar Viva la Mexico ...................................................................................................... 63
L Na rubu pameti .................................................................................................... 63
 UVODNIK

Rije~ glavnog urednika

Pritisni me nje`no
^elnici hrvatske ekspoziture Stranke demokratske akcije u proteklom su periodu “uveseljavali i zabavljali” gra|ane RH,
a posebice Bo{njake. Po~etkom velja~e, na prvom sastanku Predsjedni{tva SDA Hrvatske nakon rujna 2007. godine, svjetlo
dana su kona~no ugledali famozni Sporazumi sa SDP-om i HDZ-om, zbog kojih je [emso Tankovi} – Mister 69 – u{ao u
antologiju politi~kog bespu}a u novijoj hrvatskoj povijesti. Da je SDA Hrvatske istinska demokratska stranka, njezin predsjed-
nik i tzv. pregovara~ki tim odgovarali bi ~lanstvu za rasprodaju ugleda stranke koju je osnovao rahmetli Alija Izetbegovi},
~ovjek u kojega se esdeaovci zaklinju zbog principijelnosti i ~estitosti. Ali, izgleda da je davno pro{lo vrijeme ideala i
o~uvanja zadane rije~i, pri ~emu zna~enje rije~i amanet (povjerenje) nepovratno i{~ezava iz razmi{ljanja i pona{anja
bo{nja~kih politi~ara.
Onda nije niti ~udno kada jedna hrvatska novinarka za [emsu Tankovi}a ka`e da je to onaj politi~ar koji je “ujutro crven,
a nave~er plav”, ~ime je opisala njegovo lutanje od SDP-ovog tima do HDZ-ove koalicije. Onda nije neobi~no i nije nikakva
antibo{nja~ka hajka kada se u rije~kom “Novom listu”, ~ak devet dana prije potpisa Sporazuma s HDZ-om, pojavi ~lanak
znakovitog naslova – “[emso Fri{~i}”, u kojem se nalaze i sljede}e rije~i: “Je li [emsi Tankovi}u imendan 19. o`ujka ili se
Josip Fri{~i} obrezao u HDZ-ovom rijasetu prihvativ{i Sanaderov Me{ihat? Jesu li oni koji su se uo~i izbora tvrdo zaklinjali
u svoju pravovjernost, tra`e}i jedino da ih Ustav ne zove Muslimanima ve} Bo{njacima, uhvatili {ejtana za rep, pokazuju}i
svojom politi~kom prevrtljivo{}u da su u pravu ti isti koji ih posprdno nazivaju Suncokretima, dr`e}i figu u d`epu dok im
tepaju o ðcvije}u hrvatskog naroda’?... Da se ne bi osje}ali usamljeno u svome juna{tvu, u pomo} im priska~e svojim ~ojst-
vom [emso koji je ~etiri godine kolaborirao s HDZ-ovom vla{}u, pa je potom proglasio antibo{nja~kom/muslimanskom/
suncokretskom, potpisav{i bra~ni predugovor sa SDP-om koji nakon mjesec dana razvr}e, jer ne `eli biti u oporbi. Ma{ala!
Tu su i druge manjine koje smisao svog postojanja u Hrvatskom saboru vide jedino i isklju~ivo u tome da, uvijek iznova tr~e}i
ususret pobjednicima, iz dr`avnog prora~una, kao iz supermarketa, na kolicima iznesu {to je mogu}e vi{e novaca za svoje
nacionalne spomenike kulture bez vodoskoka. Neka, jednom zauvijek, [emso Fri{~i} napusti Big Brother ku}u.”
Ne trebaju onda ~uditi razo~arane rije~i Zorana Milanovi}a, predsjednika SDP-a, kada je saznao za [emsin jednostrani
postupak, postizbornu trgovinu kojom je razvrgnuo “akt povjerenja”, odnosno Sporazum sa SDP-om. Dobro obavije{teni
novinar splitskog “Feral Tribunea” pi{e da je Milanovi} nazvao Tankovi}a i uputio mu samo jedno pitanje: “Ho}e{ li me mo}i
pogledati u o~i kad se sljede}i put sretnemo?” A [emso k’o [emso, standardna pri~a i izlike: “Pritisci su bili neizdr`ivi, bilo 3
je nemogu}e oduprijeti im se, pa nije bilo druge nego prikloniti se HDZ-u.” Pritisci, pritisci... Kao u slu~aju Vice Vukojevi}a,
silovanja muslimanki u konclogoru Vojno kod Mostara, amnestiranja hercegova~kog gospodara rata i smrti na saborskom
odboru koji nije mogao niti dovr{iti seksualni zlo~in jer – “smrdi{ muslimanko na islam”. Pa hajdemo onda javno re}i koji su
to pritisci, tko mo`e ~estitog i po{tenog ~ovjeka (ili njemu bliske suradnike) s ne~im pritiskati, odnosno ucjenjivati? Ako se
netko mo`e na takav na~in pritiskati, onda je moralno i po{teno izmaknuti se iz politike da ne bi i dalje radio {tetu svome
narodu. To bi bio moralan ~in jednog vjernika potpuno svjesnog svoje odgovornosti i pred Bogom i pred ljudima.
Rije~i uglednih hrvatskih novinara citirane su i zbog obja{njenja pozicije i stavova redakcije i glavnog urednika ovoga
mjese~nika jer neki `ele argumentiranu “Journalovu” kritiku dosada{njeg rada i djelovanja bo{nja~kog saborskog zastupnika
svesti na osobni sukob [emse Tankovi}a i Ismeta Isakovi}a. E, pa nije tako. Nepovratno je pro{lo vrijeme dubokih naklona i
nekriti~kog promi{ljanja politi~ke pozicije vlastitog naroda i rada njegovog politi~kog predstavnika. “Preporodov Journal” je
u proteklom periodu optu`en za razne stvari: da ne shva}a [emsinu viziju borbe za o~uvanje dostojanstva i opstojnosti
bo{nja~kog naroda, za sustavnu kampanju protiv njega, pri ~emu ni`epotpisani, ako je vjerovati sveznaju}em profesoru stati-
stike, ima “destruktivnu notu koju samo psihoanaliti~ari mogu bolje osvijetliti”. Svojim dosada{njim radom [emso Tankovi}
je definitivno pokazao da je principijelan samo u svojoj neprincipijelnosti, s njime je realnost u stvarnosti sasvim druga~ija.
Da se parlamentarni izbori sada odr`avaju, Tankovi} bi zauvijek bio pometen s politi~ke scene, postao bi pluskvamperfekt –
pro{lo svr{eno vrijeme. Promatraju}i raspolo`enje i politi~ki puls bo{nja~kog naroda u Hrvatskoj, name}e se zaklju~ak da
SDAH, zaslugom svoga predsjednika i njegovih najbli`ih suradnika, ulazi u jedan od posljednjih stadija unutarnjeg uru{avanja
i nestajanja s politi~ke scene. A to se i pored svih gre{aka i nerada, ipak, ne smije dogoditi. Bo{nja~kom narodu je potrebna
jaka, moderno profilirana i na europskim demokratskim principima ustrojena politi~ka stranka, na ~ijem ~elu }e biti inte-
lektualna i radna elita bo{nja~kog naroda, potpuno svjesna izazova vremena u kojem `ivimo.
O kvaliteti Sporazuma s HDZ-om drugom prigodom. S velikim nestrpljenjem o~ekujemo formiranje zajedni~ke radne J
skupine koja bi, navodno, za {est mjeseci trebala napraviti tekst svih potrebnih izmjena zakonskih propisa vezanih uz polo`aj
Bo{njaka u RH. Su{tinsko pitanje je sljede}e: tko je [emsu Tankovi}a i silne pravne stru~njake u njegovoj stranci sprije~avao
O
da takvo ne{to formuliraju i stave na papir u protekle ~etiri godine? Mo`da su odgovori – neznanje i/ili lijenost. Nakon potpi- U
sivanja Sporazuma sa Sanaderom, Tankovi} je izjavio: “Manje }emo pri~ati, a vi{e raditi na realizaciji Sporazuma.” Krajnje
je vrijeme da bo{nja~ki sabornik kona~no po~ne ne{to konstruktivno raditi jer se vrijeme predvi|eno za popis stanovni{tva R
nezaustavljivo pribli`ava. Ve} su nepovratno izgubljene ~etiri godine. U ovom broju “Preporodovog Journala” objavljujemo
integralne verzije obaju Sporazuma, za koje smatramo da su povijesni dokumenti iznimne va`nosti. Generacije iza nas re}i
N
}e svoju ocjenu o njima – ukoliko nakon nepodno{ljivo nesposobnih politi~ara jo{ uvijek na ovim prostorima bude ljudi koji A
}e se osje}ati Bo{njacima. 
Ismet Isakovi} L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
“8372 NISU DO[LI” u Splitu – izlo`ba o genocidu koja opominje, svjedo~i, zahtjeva pravdu i ne dopu{ta zaborav
Zaborav ubija
U galeriji/Pala~a Milesi u Splitu od 9.
do 23. sije~nja 2008. odr`ana je izlo`ba
“8372 NISU DO[LI” koja je dosada ve}
vrlo uspje{no, nakon Zagreba/Muzej Mi-
mara, gostovala i u Dubrovniku/Pala~a
Sponza i Rijeci/galerija “Kortil”. Na taj
na~in utjelovljuje se osnovna ideja izlo`be
osna`iti i prenijeti glas `ena Srebrenice
koje ve} 11 godina s jednakom uporno{}u
tra`e pravdu za svoje najbli`e. Izlo`bu je
otvorio zamjenik gradona~elnika Splita
mr. sc. Jozo Bali}, a prisutnima su se, pri-
godnim rije~ima, obratili ravnatelj Zavo-
da za znanstveni i umjetni~ki rad HAZU i
potpredsjednica Vije}a bo{nja~ke nacio-
nalne manjine grada Zagreba Sena Kule-
novi}, jedna od autora izlo`be. Predrag
Luci}, urednik “Feral Tribunea” u potre-
snom eseju govorio je o zna~aju izlo`be i
stradanju Bo{njaka u Srebrenici.
Izlo`ba “8372 NISU DO[LI” nastala
je 2006. godine povodom obilje`avanja
11. godi{njice srebreni~kog genocida u
4 organizaciji Vije}a bo{nja~ke nacionalne
manjine grada Zagreba, a plod je zajedni-
~kog kreativnog rada troje autora: Ned`a-
da Hrelje, Sene Kulenovi} i Tarika Sama-
raha. Polaze}i od pitanja Teodora Adorna
“ima li smisla pisati poeziju nakon Ausch-
witza”, autori su `eljeli pokazati da um-
jetnost ne smije i ne mo`e ostati pasivna
te da u ime humanosti mora podi}i glas
protiv mraka zlo~ina. U slu~aju izlo`be
“8372 NISU DO[LI” autori se ne prepu-
{taju patetici i sje}anju, ve} umjetni~ko
djelo postaje dokument, gotovo svjedok
zlo~ina koji se dogodio.
Pregledom bosansko-hercegova~ke li-
kovne produkcije izabrano je {est autora
srednje i mla|e generacije: Gordana An|e-
li}-Gali}, Andrej \erkovi}, Anur Had`i-
omerspahi}, [ejla Kameri}, Tarik Samarah
i Ajna Zlatar – koji su kroz suvremene me-
dije (fotografiju, plakat, kratki film) i kon-
J ceptualne radove prikazali sav u`as srebre-
O ni~kog zlo~ina. Fokus je na `rtvi i indivi-
dualnim sudbinama i samo se naziv izlo`be,
U trenutni, ali ne i kona~ni broj identificiranih
`rtava, zadr`ava na op}em. Od istovremeno
R depersonalizirane, ali egzaktne brojke 8372,
`rtve kroz radove ovih {est umjetnika posta-
N ju stvarne, opipljive.
A Izlo`bu otvara dio potresnog ciklusa fo-
tografija “Srebrenica” Tarika Samaraha, ob-
L javljenog u monografiji “Srebrenica”, koja
Plakat izlo`be
je u 2005. godini progla{ena najboljom pu-
blikacijom u svjetskim razmjerima. Mono-
grafija je dio projekta “Srebrenica – genocid
u srcu Europe”, koji je posljednjih {est go-
dina preokupacija ovog sarajevskog foto-
grafa. Samarahovo dokumentirano svjedo-
~anstvo o ratnom stradanju i posljedicama
genocida u Srebrenici potresni je dnevnik
koji bilje`i ekshumacije `rtava iz masovnih
grobnica, d`enazu na groblju u Poto~arima,
proces identifikacije i emocionalne reakcije
bli`njih, prizore srebreni~ke izgubljene sva-
kodnevice danas. Ove crno-bijele fotografi-
je jedan su od najhumanijih iskaza o ratnom
stradanju koji bez sumnje zauzima mjesto
uz najve}a djela svjetske umjetnosti s tom
tematikom. Samarah savr{enom precizno{}u
secira slojeve zla. Zlo~in je nevidljiv, ali
sveprisutan. Njegovo istan~ano “oko za de-
talje” izvla~i prizore koji nam oduzimaju
dah. Fotografija na kojoj je zaustavljeni tre-
nutak kada Eva Klonowski, antropologinja
s Islanda, dr`i ruku `rtve prona|ene u se-
kundarnoj masovnoj grobnici u Kamenici
pored Zvornika, vrhunski je umjetni~ki is-
kaz koji mrtvima daje glas, a nas obvezuje.
U krevetu se ra|amo i umiremo, on je
najintimniji prostor ljudskog bivanja, a
Gordana An|eli}-Gali} posteljinu nami-
jenjenu ha{kim optu`enicima ispisuje
imenima `rtava.
Kod rada Andreja \erkovi}a, popis
onih koji se jo{ smatraju nestalima ispi-
san na Brailleovom pismu, dodirom pre-
lazimo u drugu, unutarnju dimenziju po-
staju}i svjesni strahote koja se dogodila.
@rtva nema svoje posljednje po~ivali{te,
ali njeno ime ostaje zapisano, ostaje trag
jer – “Zaborav ubija”.
Jukstapozirani rad [ejle Kameri}, gra-
fit snimljen na zidu kasarne u Poto~arima,
ispisan preko autoportreta umjetnice ra-
zotkriva licemjerje mirovnih snaga, onu
drugu, prikrivenu stranu zamagljenu ra-
sizmom i predrasudama.
Anur&Ajna (Anur Had`iomerspahi} i
Ajna Zlatar) koriste}i medij reklamnog
plakata propituju odnos identiteta i identi-
fikacije. Izabranim odjevnim predmetima
`rtava s oznakama svjetski poznatih dizaj-
nerskih marki postavljaju pitanja kolektiv-
ne ravnodu{nost prema onima koji ne nose
“na{e” ime i besmisla znakova koji nam
poma`u da osjetimo bliskost u drugom
~ovjeku. Jer umire se i u “Adidasu”.
Radove povezuje decentan postav cr-
no-bijelih odnosa ploha arhitekte Ned`ada
Hrelje, koji nas uz minimalne intervenci-
je suptilno vodi kroz labirint zlo~ina.
Izlo`ba “8372 NISU DO[LI” svojim
je sna`nim iskazom o srebreni~kom ge-
nocidu nai{la na izuzetan odaziv splitske
publike {to, pored umjetni~kih vrijedno-
sti, potvr|uje i njen edukativni karakter
podizanja svijesti o genocidu koji se do-
godio. Izlo`ba “8372 NISU DO[LI” opo-
minje, svjedo~i, zahtjeva pravdu i ne do-
pu{ta zaborav.
Govor Predraga Luci}a, urednika
“Feral Tribunea”
“U travnju 1945. Jorge Semprun sa
skupinom pre`ivjelih logora{a u netom
oslobo|enom Buchenwaldu ~eka povra-
tak u stvarnost druga~iju od one logorske.
^eka povratak u ono {to se zove `ivotom
izvan `ice koja okru`uje tvornicu smrti.
Semprun i njegovi logorski drugovi stre-
pe od tog povratka. Jer ve} na licima sa-
vezni~kih vojnika koji su oslobodili Bu-
chenwald ~itaju nerazumijevanje. Vojnici
izbjegavaju poglede logora{a. Semprun
shva}a i za{to. Shva}a da on zapravo nije
nad`ivio smrt, da je nije izbjegao, da joj
nije umaknuo. Shva}a da je pro{ao kroz
smrt, s kraja na kraj, da je pre{ao njezine
staze, izgubio se na njima i da ga ti vojni-
ci gledaju kao da je jo{ uvijek izgubljen

na tim stazama, i da ne vjeruju da se mo`e
ustati iz mrtvih.
Jorge Semprun i njegovi logorski dru-
govi pitaju se kako ljudima izvan tog labi-
rinta smrti ispri~ati {to su pro`ivjeli i da li
}e ih itko htjeti slu{ati. Pri~e, ka`u, treba-
ju biti dobro ispri~ane. [to zna~i to dobro
ispri~ane? To zna~i ispri~ati tako da ih se
shvati. A to ne}e i}i bez dovoljno umije}a
da te pri~e postanu umjetnost.
Ve~eras, dvanaest i pol godina nakon
masovnog zlo~ina, zlo~ina genocida {to ga
je srpska vojska po~inila nad zarobljenim
Bo{njacima u Srebrenici, mi smo ovdje u
Splitu suo~eni s ne~im {to se - osim kri-
kom srebreni~kih majki, kako je to kazala
kolegica Sena Kulenovi} - mo`e nazvati i
istinskom umjetno{}u sje}anja. Sje}anja
na 8372 i vi{e ljudi koji nisu do{li, koji su
pobijeni na strati{tima oko Srebrenice, a
~ija pri~a mora biti ispri~ana.
Tko ima pravo ispri~ati tu pri~u? I je li
mogu}e da je ispri~a onaj tko nije ustao iz
mrtvih? Onaj tko tog 11. srpnja 1995. nije
bio u Poto~arima i gledao kako pripadnici
me|unarodnih mirovnih snaga iz nizozem-
skog bataljuna prepu{taju toliko Ahmeta, to-
liko Adnana, toliko Faruka, toliko Idriza,
toliko toliko toliko ljudi na nemilost ubojica-
ma pod zapovjedni{tvom Ratka Mladi}a?
Ovo {to ve~eras vidimo pokazuje da je
tu pri~u mogu}e ispri~ati jezikom umjet-
nosti, i to tako da se pri~i ne oduzme ni
zrno istine. I da pravo na pri~anje te pri~e
imaju ljudi koji su svjesni da su srebreni~ki
pokolj pre`ivjeli pukim slu~ajem. Ljudi
koji su svjesni da bi u slu~aju da su ro|eni
u Bratuncu ili Konjevi} Polju svejedno,
1923. ili 1979. svejedno, da su dobili ime
Nermin ili Sead svejedno, bili ka`njeni za
taj grijeh ro|enja.
A ako umjetnost ne}e govoriti o smrt-
noj kazni za grijeh ro|enja, o ~emu }e go-
voriti? I tko }e o tome govoriti, bez zadr{ke
i bez kalkulacije, ako ne umjetnost?
Mo`da nekoga iritira {to sam toliko
zapeo za umjetnost, pa umjetnost. Ali ja
tu umjetnost pa umjetnost nagla{avam pa
nagla{avam zato {to me nije toliko morilo
pitanje kako je mogu}a poezija nakon
Auschwitza koliko ono kako je nakon
Auschwitza mogu}a Srebrenica.
A i zato {to je govor i juristike i politike
i lo{e publicistike, i nakon Auschwitza i na-
kon Srebrenice, po~esto bio uvredljiv za `rt-
ve, svodio ih na puku brojku, po mogu}no-
sti okruglu, me|u ~ijim nulama zapravo nije
bilo mjesta ni za Davida ni za Rebeku, ni za
Mensura ni za Mehu koji nisu do{li, ni za
Zejnu ni za Rabiju koje ih nisu do~ekale.
Da nije ovakve umjetnosti s kakvom
smo suo~eni ve~eras, umjetnosti kojoj nije
do artizma nego do ~ovjeka, tko bi od nas
pomislio na njih 8372 koji nisu do{li? Ne
mislim, da se razumijemo, da ovdje postoji
itko tko se ponekad ne sjeti Srebrenice, tko
ne osjeti su}ut, tugu i bijes zbog zlo~ina
koji je ostao i neka`njen i neshva}en. Ne
mislim da ovdje postoji itko koga mo`e
mimoi}i pitanje je li uop}e mogu}e i na
koji na~in govoriti o stradanjima ovih 8372
ljudi. Jer i mi smo, ma koliko daleko od
Srebrenice bili tog srpnja 1995., svjedoci
vremena u kojemu se pokolj dogodio. I
kao svjedoci `elimo svjedo~iti o tom vre-
menu. Ili mo`da zaboraviti da smo pre`i-
vjeli. I da neki nisu pre`ivjeli.
Andrej \erkovi} nam, me|utim, ovdje
svojom kutijom bijele “Drine” ka`e da
zaborav ubija. I one ~ija su imena ovdje
ispisana. I one koji misle da ih to {to ne
~itaju {titi od mogu}nosti da budu pro~i-
tani. Pa makar za zaboravom ~eznuli kao
za cigaretom. Ako mislite da to nije um-
jetnost nego samo nezgodna dosjetka,
poku{ajte zaboraviti.
Umjetnost nas u svojim za~udnijim
oblicima katkad uspijeva izbaciti iz na{eg
uobi~ajenog na~ina vi|enja ili ~itanja st-
varnosti. To se u ranijim postavima ove iz-
lo`be moglo vidjeti i na \erkovi}evoj listi
onih koji nisu do{li, ispisanoj ve}ini od nas
nerazumljivim Brailleovim pismom. \er-
kovi}ev “Missing” na`alost nije ovdje, ali
da jest, imali biste specifi~no iskustvo ~ita-
nja zatvorenih o~iju, ali otvorena srca i
uma. Mo`da bi vas takav poku{aj ~itanja
doveo i do pitanja: “Kako se ja, ono, zo-
vem? Je li i moje ime sastavljeno od ovih
istih, meni nepoznatih slova?”
Ovaj krevet prekriven posteljinom, na
kojoj su tako|er ispisana imena onih koji
nisu do{li, Gordana An|eli}-Gali} namje-
njuje po~initeljima zlo~ina. Svakoga od
osu|enih za srebreni~ki pokolj ~eka nje-
gov komplet posteljine i autorica mu ga je
spremna isporu~iti. Ali njih je za sada toli-
ko malo da nas ova pusta zatvorska poste-
lja upozorava da ni mi ne mo`emo mirno
spavati. Ako se uop}e `elimo probuditi.
Majicu s Kipom slobode u kojoj je ubi-
jena `rtva s forenzi~kom oznakom 125 I-, a
koju su plakatirali Anur&Ajna, mo`emo
~itati kao Deklaraciju nezavisnosti. Nezavi-
snosti simbola od njegova stvarnog zna~e-
nja. Jer da se simbol nije pozdravio sa svo-
jim zna~enjem, zar bi bilo slobodno po~initi
zlo~in nad ~ovjekom u ovoj majici?
Fotografije Tarika Samaraha gledaju
nas s ovih zidova onako kako ~ovjeka zna-
ju gledati slike prodornije od ljudskoga
pogleda. Bile su izlo`ene i u nizozemskom
parlamentu, ali odmah po postavljanju i
uklonjene, jer tanko}utni parlamentarci ni-
BO[NJACI U HRVATSKOJ
su mogli izdr`ati njihov pogled. Te foto-
grafije koje tako neumoljivo gledaju izni-
jele su srebreni~ku istinu i na ulice Beo-
grada i ostalih gradova u Srbiji. Netko bi
stoga te ogromne plakate s Tarikovim foto-
grafijama mo`da nazvao umjetno{}u pro-
vokacije. Ja bih radije rekao da je to umjet-
nost vokacije, umjetnost poziva da se zlo
prepozna i da se kao takvo i tretira. Na po-
nekom bi plakatu osvanula poruka “Bi}e
repriza!”, ali nadajmo se da se bar netko,
vidjev{i te plakate Samarahove fotografije,
posramio i zbog zlo~inaca i zbog ospora-
vatelja zlo~ina i zbog onih koji na stadione
i dan danas dolaze s transparentima “No`
– `ica – Srebrenica” i s pjesmom “Mirno
spavaj, Fato, sve ti je zaklato, samo Mujo
nije, visi kraj kapije”.
I za kraj, rije~-dvije o umjetni~kom
~inu [ejle Kameri} koja je pod grafit pro-
na|en u Poto~arima, gdje je neki nizo-
zemski vojnik definirao bosanske djevoj-
ke kao ne{to bezubo, brkato i smrdljivo,
stavila svoj portret. To je ~in beskompro-
misnog suo~avanja s prostaklukom koji
omogu}uje da se dogodi zlo~in ravan sre-
breni~kom, jer zlo~in je zapravo krajnji
izraz estetike prosta{tva.
Ne znam {to }e vama zna~iti ova izlo`ba
~iji je postav osmislio Ned`ad Hrelja, a sve
koordinirala Sena Kulenovi}, ne znam s ka- 5
kvim }ete mislima i osje}ajima po}i ku}i ili
na neko pi}e, kakvi }ete se vratiti u ovaj
`ivot izvan. Ja bih volio da mogu snagom
ovih ljudi, pred ~ijim radovima ovdje stoji-
mo, pogledati u zjenicu zla i izdr`ati taj po-
gled. I u zjenicu dobra, tako|er.
Volio bih da ne{to mogu promijeniti,
pa makar po cijenu da ispadnem smije{an,
dok hodam uokolo i - nakon svih na{ih
povijesnih da ne nabrajam ~ega - govorim
da u {kole treba uvesti predmet “Za{tita
ratnih zarobljenika” i djecu u~iti da zaro-
bljenog - jer bit }e, na`alost, jo{ i ratova i
u njima zarobljenih - da zarobljenog pita-
ju je li gladan, je li `edan, treba li mu {to,
kako mu mogu pomo}i... Volio bih da
znam da zbog nekog tako odgojenog ba-
rem jedan ~ovjek nije zavr{io na ovoj li-
sti. Da je barem jedan ~ovjek do{ao. Da }e
barem jedan ~ovjek jednom do}i.
Oprostite {to sam vam oduzeo ovoliko
J
vremena. Znam, nije vam bilo lako slu{ati O
me. I znam da uop}e nije lako biti ovdje,
da nije lako biti ~ovjek suo~en s ovakvom U
istinom. Ali to da budemo ljudi nije, kao
{to se to obi~no ka`e, na{a du`nost. Uvje- R
ren sam da je to na{a potreba, potreba
koje na ovom mjestu, pred ovim slikama i
N
pred ova 8372 imena 8372 ~ovjeka, po- A
stajemo svjesniji.” 
S.K. L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
Tribina o prof. dr. Sulejmanu Ma{ovi}u
Sje}anje na velikog ~ovjeka
Prva ovogodi{nja Islamska tribina
“Dr. Sulejman Ma{ovi}”, koja se tradicio-
nalno odr`ava ~etvrtkom u ve~ernjim sa-
tima, odr`ana je 10. sije~nja i bila je po-
sve}ena 10-godi{njici preseljenja na ahi-
ret njenog utemeljitelja. O rahmetili prof.
dr. Sulejmanu Ma{ovi}u, ~ovjeku koji je
obilje`io `ivot muslimana na ovim pro-
storima u drugoj polovici 20. stolje}a, go-
vorili su [evko ef. Omerba{i}, zagreba~ki
muftija, mr. Ned`ad Grabus, ljubljanski
muftija, prof. dr. Ivo Banac, predsjednik
Hrvatskog helsin{kog odbora za ljudska
prava i biv{i saborski zastupnik, prof. dr.
Sulejman ^amd`i} i Sad`ida Karabeg.
@ivotni put i djelo
Sulejman Ma{ovi} je ro|en 15. svib-
nja 1918. godine u Novoj Varo{i (Sand`ak).
Osnovnu {kolu je zavr{io u Sjenici, Veli-
ku medresu u Skopju, nakon ~ega upisuje
Pravni fakultet u Beogradu, kojeg zbog
6 ratnih prilika prekida. Pravo je diplomi-
rao u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1948.
godine. Ma{ovi} je pored prava studirao
sociologiju i ekonomiju. Nakon zavr{etka
postdiplomskog studija predaje na Vi{oj
pedago{koj {koli i na Vi{oj {koli za soci-
jalne radnike. 1972. godine izabran je za
profesora na Fakultetu za defektologiju u
Zagrebu, odakle je oti{ao u mirovinu
1986. godine. Kao gostuju}i profesor po-
vremeno je predavao u Biha}u, Sarajevu,
Ljubljani i Skoplju. Osim toga, zadnjih
{est godina svoga `ivota predavao je i me-
todiku na Zagreba~koj medresi “Dr. Ah-
med Smajlovi}”. Od mladih dana oba-
vljao je razli~ite poslove: glavni imam u
Ni{u (1937.), savjetnik Ulema med`lisa u
Skoplju (1941.-1943.), slu`benik Mini-
starstva prosvjete u Sarajevu (1943.-1953.),
zatim u Ministarstvu socijalne skrbi u Za-
grebu (1953.-1961.), itd.
J Prof. dr. Ma{ovi} se posebno afirmirao
O kao izuzetan vaiz, predava~, a sudionik je i
mnogih me|ureligijskih susreta radi dijalo-
U ga kao izvrstan znalac u razli~itim podru-
~jima islamskih znanosti. [irom Europe
R sudjelovao je na skupovima kao predava~
N za muslimane u dijaspori. Te{ko je nabro-
jati sve njegove aktivnosti i anga`mane u
A Islamskoj zajednici u Zagrebu u kojoj je
desetlje}ima u`ivao ugled bez premca. Bio
L je jedan od glavnih inicijatora izgradnje
Prof. dr. Sulejman Ma{ovi}
Zagreba~ke d`amije i osnivanja Zagreba-
~ke medrese “Dr. Ahmed Smajlovi}”, ini-
cijatora osnivanja KDBH “Preporod” i
Muslimanskog dobrotvornog dru{tva “Mer-
hamet”. Jedan je od prvih 40 Bo{njaka koji
su po~etkom 1990. potpisali pristupnicu
Stranci demokratske akcije u Sarajevu.
Osim toga, bio je urednik za podru~je isla-
ma u pripremi Leksikona religije Leksiko-
gafskog zavoda “Miroslav Krle`a” u Za-
grebu, ~lan stru~nih tijela organizacije
UNESCO-a i dr. U vrijeme proteklog rata
u Hrvatskoj, me|u prvima je podr`ao osni-
vanje Udruge za vjerske slobode (1994.),
gdje je izabran u najvi{e tijelo udruge. Bio
je ~lan Hrvatskog helsin{kog odbora
(HHO), putem kojeg se s najve}im `arom
borio za ljudska prava i slobode. U znak
sje}anja na dr. Ma{ovi}a i jo{ dvojicu ~la-
nova, HHO je posthumno po njima prozvao
Nagradu za me|urelijijski dijalog koja se
dodijeljuje svake godine. Nagrada nosi
ime “Ma{ovi} – Vinceti} – Nikoli}”. Jedan
je od ~lanova i utemeljitelja hrvatskog
ogranka Svjetske konferencije religija za
mir sa sjedi{tem u Zagrebu.
Kroz svoju specijalnost defektologa
ostavio je neizbrisiv trag u teoriji i praksi.
Osim rada na Fakultetu za defektologiju i
Ministarstvu socijalne skrbi, inicijator je
osnivanja brojnih udru`enja za pomo} oso-
bama s invaliditetom. Sudjeluje u osnivan-
ju prvog Saveza za pomo} mentalno retar-
diranim osobama u Zagrebu (1957.), koja
je postala prva udruga takve uloge na Bal-
kanu. Osim toga, sudjeluje u osnivanju Sa-
veza dru{tava za cerebralnu i dje~ju parali-
zu Hrvatske (1970.), Saveza dru{tava tjele-
snih invalida (1971.), kao i Europske aso-
cijacije za gluhe osobe i Svjetskog saveza
za slijepe osobe. O njegovom anga`manu i
doprinosu u ovim udrugama i savezima
svjedo~i vi{e od 100 diploma, povelja, na-
grada i priznanja od razli~itih organizacija
invalidnih osoba.
U svom publicisti~kom radu najvi{e je
bio zaokupljen temama i problemima koji
su korespondirale s njegovom vjerskom i
`ivotnom vokacijom: edukacija, metodo-
logija suvremenog odgoja, organizacija
vjerskog odgoja u suvremenim uvjetima,
porodica, muhad`iri, socijalni sustav isla-
ma, prevencija ovisnosti, dijaspora, itd.
Svoje pisane radove i ~lanke objavljivao je
pod pravim imenom ili pseudonimima El-
Fahri i Ibn Hasen u “Islamskoj misli”, “El-
Hidaji”, “Hikmetu”, “Beharu”, “Takvimu”
i drugim publikacijama. Ipak, najvi{e je
vjerovao u neposredne kontakte i `ivu ri-
je~, pa je uglavnom pisao usputno. Stoga
za njega mo`emo re}i da bio sokratovski
tip narodnog prosvijetitelja.
Uza sve svoje aktivnosti dr. Sulejman
Ma{ovi} ni za tren nije gubio svoje poz-
nato dobro raspolo`enje i izuzetan smisao
za humor, pa je radi toga bio rado vi|an u
svakom dru{tvu. Jedan profesor na Zagre-
ba~koj medresi dobro je primjetio rekav{i
za njega da je u njegovoj li~nosti divan
spoj visokog akademika i Nasrudin-hod`e.
Poslije kra}e bolesti dr. Ma{ovi} je umro
17. lipnja 1998. godine u Zagrebu.
Vjerski i humanitarni aktivista
Muftija [evko ef. Omerba{i} je rekao
da je rahmetli prof. dr. Sulejman Ma{ovi}
bez sumnje bio jedna od najve}ih vrijed-
nosti zagreba~ke i hrvatske Islamske zajed-
nice. Bio je jedan od najve}ih intelektuala-
ca-muslimana u gradu i dr`avi, koji je
predstavljao Zajednicu u organima Islam-
ske zajednice u BiH i Jugoslaviji dugi niz
godina obavljaju}i du`nost ~lana Sabora
BiH, Hrvatske i Slovenije te Vrhovnog Sa-
bora u Jugoslaviji. Osim toga, dugi niz go-
dina bio je ~lan Odbora Islamske zajednice
u Zagrebu i Me{ihata Islamske zajednice u
Hrvatskoj od njegovog osnivanja, pa do
smrti. “Te{ko da se mogao zamisliti i jedan
broj ðGlasnika’ i ðPreporoda’ bez njegovog
~lanka. U to vrijeme vrlo je mali broj auto-

ra sura|ivao s ovim listovima, a pogotovu
iz redova laika. Usudio bih ustvrditi da je
rahmetli doktor bio najve}i stru~njak za
muslimansku dijasporu kako u tada{njoj
Jugoslaviji, tako i u Europi. Rahmetli dok-
tor je bio pragmati~ni teolog. Njegova raz-
mi{ljanja o islamu i Islamskoj zajednici
i{la su u korak s vremenom i mjestom u
kome su `ivjeli muslimani. Zbog toga je
ponekad do`ivljavao kritike konzervativ-
nih teologa koji su pretjerano idealizirali
oko suvremenih islamskih pitanja i proble-
ma. Velika je {teta {to Islamska zajednica
iz biv{e dr`ave nije vi{e koristila doktoro-
ve spoznaje o `ivotu muslimana u kr{}an-
skim sredinama. Ja sam se ne jednom
uvjerio da je on imao potpuni pregled mu-
slimana na Zapadu, a posebice u zapadnoj
Europi”, rekao je muftija Omerba{i}. Na-
glasio je da je dr. Ma{ovi} po vokaciji bio
humanitarac koji je najbolje poznavao so-
cijalnu sliku muslimana u Hrvatskoj i Slo-
veniji, ali i u zapadnoj Europi. Tako se od
po~etka Domovinskog rata u Hrvatskoj i
agresije na Bosnu i Hercegovinu potpuno
predao humanitarnom radu. Svojim savje-
tima i sugestijama dao je veliki doprinos
rje{avanju humanitarne krize bo{nja~kog
naroda, izbjeglica i prognanika.
Prof. dr. Sulejman Ma{ovi} je kao inte-
lektualac, autor i predava~ dao svoj najve}i
doprinos radu i razvoju Islamske zajedni-
ce. Napisao je mnogobrojne ~lanke u mu-
slimanskim glasilima – “Glasniku”, “Pre-
porodu”, “Islamskoj misli”, itd. Dio tih
~lanaka i vrijednih misli objavljeni su u
knjizi pod nazivom “Islamska gledi{ta”,
koju je za `ivota izdao. “Za objavljivanje te
knjige jedva smo ga nagovorili. Dr`ao se
daleko od bilo kakve popularizacije svoje
osobe. Skromnost mu je bila naja~a strana.
Bio je kako sam rekao veliki intelektualac,
i to su mu svi priznavali. Uostalom njego-
va je obitelj bila visoko intelektualna. Una-
to~ ~injenici da je bio visoki intelektualac,
religiji je prilazio s najvi{im stupnjem od-
govornosti i po{tovanja. Ako bi netko u
njegovom prisustvu vrije|ao odredbe vje-
re, ne bi se suzdr`ao a da mu `estoko ne
uzvrati. Bio sam dosta puta prisutan njego-
vim reakcijama na kritiku islama, i to u
sredinama izvan Islamske zajednice. Kao
predava~ dr. Ma{ovi} je bio izvanredan.
Dosta je Vas koji ste ga slu{ali na preda-
vanjima. Ova tribina na kojoj se ve~eras
nalazimo, a koju smo posvetili rahmetli
doktoru, osnovao je on i njegova supruga
dr. Fatima 12.02.1961. godine, i uskoro }e
navr{iti 47 godina neprekidnog rada. Zah-
valjuju}i doktoru brojne su generacije
zagreba~kih muslimana dobivale prve in-
formacije o islamu. Zahvaljuju}i upravo
ovoj tribini i rahmetli doktoru, zagreba~ki
su muslimani bili najupu}eniji u svoju vje-
ru od svih muslimana biv{e dr`ave”, na-
glasio je zagreba~ki muftija. Sulejman
Ma{ovi} je bio plemenita osoba koji je po-
magao sirotinju {akom i kapom, pri ~emu
je savr{eno komunicirao sa djecom i `ena-
ma. Najbrojniji slu{atelji njegovih preda-
vanja bile su upravo `ene. “Ostavio je iza
sebe veliku prazninu, koja ni do danas nije
popunjena. D`ematlije su petkom dolazili
sat prije d`ume da bi slu{ali njegovo pre-
davanje. Nitko ne}e biti sposoban kao on u
predavanjima i komunikaciji s d`ematom.
Dr. Ma{ovi} nije nikada htio naplatiti dnev-
nice ili bilo koju uslugu od Islamske zajed-
nice. Jedino bi ga ponekad prevarili pa bi
mu kupili knjigu koju je `elio. Svi koji smo
bili bliski s njim primijetili smo da je svoja
predavanja bilje`io u stenogramima, koje
osim njega nije nitko mogao pro~itati. Dr.
Fatima hanuma mi je rekla da ti stenogrami
i danas postoje i nalaze se na papiri}ima,
koje na `alost nitko ne mo`e odgonetnuti.
Posebna je {teta {to njegova sklonost za hu-
mor nije zabilje`ena i prenesena muslima-
nima. U tome je bio nenadma{an i svi smo
jedva ~ekali da nam ih ispri~a. Ja sam dio
tog njegovog bogatog humora zabilje`io, a
vjerujem da su i drugi bar ne{to zapamtili.
Mo`da bi mu se odu`ili kada bi to bogat-
stvo narodnog humora sabrali i objavili.
Naro~ito su zanimljivi njegovi komentari
na ðvrh’ Islamske zajednice u biv{oj Jugo-
slaviji”, rekao je Omerba{i}.
Me|utim, dr. Ma{ovi} nije bio samo
vjerski aktivista. Imao je veoma va`nu ulogu
u [koli narodnog zdravlja “Andrija [tam-
par”, gdje je zajedno s ministrom zdravlja i
tada{njim aktivistima razbijajao predrasude
o zdravstvenim prilikama i neprilikama u
Naslovnica “Islamskih gledi{ta”
BO[NJACI U HRVATSKOJ
biv{oj Jugoslaviji. Na`alost, njegov dopri-
nos narodnom prosvje}ivanju nakon Dru-
gog svjetskog rata, koji je bio pionirski, na-
jvjerojatnije }e ostati neistra`en. Osim toga,
bio je profesor na Fakultetu za defektologi-
ju, gdje je ostavio dubokog traga, kao i ~lan
Hrvatskog helsin{kog odbora. “Imati ta-
kvog muslimana, intelektualca i u~itelja u
svojoj sredini, prava je sre}a za zajednicu
kao {to je na{a. Silno je volio pri~ati, a naj-
vi{e pitati. Silno je volio humor i {alu. U
tom nije po{tedio ni sebe ni Fatimu hanu-
mu. Poslije njega zagreba~ki d`emat se ri-
jetko smije i {ali”, rekao je na kraju izlagan-
ja muftija Omerba{i}.
Svestrani vizionar
Sulejman Ma{ovi} pripada grupi onih
ljudi koji su dali neizmjerno veliki doprinos
duhovnom kreiranju i afirmiranju Islamske
zajednice, posebno u Hrvatskoj. Bio je
da’ija na svojstven na~in, davao je duh i op-
timizam toj zajednici, bio onaj koji je oku-
pljao ljude i kome su se ljudi obra}ali. U
ratnim godinama je nadgledao i koordinirao
stanje islamskog vjeronauka po izbjegli~kim
kampovima u Hrvatskoj. Tada je zra~io ve-
likim optimizmom, nadom, stalo`eno{}u i
smireno{}u. Edukaciju imama i islamskih
slu`benika ~esto je potencirao i prilikom os- 7
nivanja Zagreba~ke medrese, a kao uvo|e-
nje obaveznog predmeta predlagao je mi-
sionarstvo (da’wu).
Iz svega re~enog, mo`e se zaklju~iti da
je bogata `ivotna djelatnost dr. Ma{ovi}a
imala dva osnovna smjera. Prvi, socijalni
rad i pomaganje svima koji su na bilo koji
na~in ugro`eni i u `ivotu hendikepirani,
bez obzira na vjeru, naciju i bilo kakvu
drugu razliku. Drugi smjer je bio vjersko-
prosvjetni i uop}e prosvjetni rad u vlasti-
tom bo{nja~kom narodu i {ire. I na jednom
i na drugom planu davao se bezrezervno i
do krajnjih granica. Sulejman Ma{ovi}
predstavlja sinonim duhovnih, humanitar-
nih, kulturnih i inih vrijednosti musliman-
skog ummeta i bo{nja~kog naroda. On je
jedan od posljednjih velikih islamskih
svjedoka 20. stolje}a na Balkanu. Bio je
koliko u vjernosti islamu prepoznatljiv, to-
liko u dijalogu i shva}anju s pripadnicima J
drugih vjera predan. Danas je te{ko re}i da
li je bio briljantniji kao pravnik ili kao so-
O
cijalni radnik, da li se vi{e udubljivao i da- U
vao u nauci vjere i morala ili u upornoj
borbi za dostojanstvo ~ovjeka i ostvariva- R
nje njegovih elementarnih prava. Svojim
`ivotom i radom svjedo~io je na najvjero-
N
dostojniji na~in islamski imperativ nepo- A
kolebljivog djelovanja. 
I.I. L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
Stradanje Bo{njaka iz Bijeljine i Janje u agresiji na BiH
Po~etak genocidnog pohoda
U Islamskom kulturnom centru u Za-
grebu, u sklopu Islamske tribine “Dr. Su-
lejman Ma{ovi}”, 17. sije~nja je odr`ano
predavanje na temu “Stradanje Bo{njaka u
Bijeljini i Janji u protekloj agresiji na Bo-
snu i Hercegovinu”. Gosti tribine su bili
~lanovi Bo{nja~ke zajednice kulture “Pre-
porod” iz Bijeljine i Janje: Jusuf Trbi},
novinar, publicista i predsjednik “Preporo-
da”, Samir Ba}evac, potpredsjednik “Pre-
poroda” i profesori s Univerziteta u Tuzli,
ro|eni Bijeljinci – dr. Adi Rifatbegovi},
asistent na Medicinskom fakultetu i dr.
Ahmet Kasumovi}, dugogodi{nji dekan
Filozofskog fakulteta. U sklopu tribine
predstavljena je knjiga “Majstori mraka”,
autora Jusufa Trbi}a i u holovima Islam-
skog centra otvorena izlo`ba fotografija
“Stara Bijeljina”, iz osobne kolekcije dr.
Adija Rifatbegovi}a. Urednik i moderator
tribine “Dr. Sulejman Ma{ovi}” je zagreba-
~ki imam Mirza ef. Me{i}, ~lan Glavnog
odbora KDBH “Preporod”.
8 Stevan Moljevi} iz {taba ~etni~kog vojvode
Bijeljina – generalna proba
Jusuf Trbi}, biv{i, prijeratni direktor
Radio Bijeljine i autor nekoliko knjiga o
stradanju Bo{njaka u proteklom ratu, rekao
je da prljavi rat protiv BiH jo{ nije zavr{en,
samo se vodi drugim sredstvima. Krajem
2007. godine iza{la je njegova knjiga “Maj-
stori mraka”, koja na 550 stranica i u dva
toma opisuje zlo~ine u kraju u kojem nije
bilo nikakvog klasi~nog rata. “Majstori
mraka”, kao i prethodna knjiga s istom te-
matikom “Gluho doba”, asociraju u svome
naslovu na mra~no doba 90-ih godina
pro{log stolje}a. “To je onaj mrak koji se
uselio po~etkom aprila 1992. godine u na{e
`ivote, u na{a srca i du{e. To je onaj mrak u
kojem smo drhtali oslu{kuju}i korake vojni-
ka i razbojnika – i pitali se ho}e li se zausta-
viti pred na{om avlijom. To je onaj mrak
J koji je ispunio na{e `ivote tada i koji nikako
O da se razi|e. To je mrak kojim nas i danas
ispunjavaju gospodari `ivota i smrti, pogo-
U tovo u manjem bh-entitetu koji se zove Re-
publika Srpska i koja je, onima koji su vr{ili
R zlo~ine, dodijeljena kao nagrada za ono {to
N su radili”, rekao je Trbi}. Naglasio je da se u
Bijeljini i Janji, ali i u drugim dijelovima
A BiH, skoro da ne mo`e pri~ati o onome {to
se dogodilo bo{nja~kom narodu u protek-
L lom ratu. Zlo koje je napravljeno ima svoje
Slijeva: Samir Ba}evac, Jusuf Trbi}, Adi Rifatbegovi} i Ahmet Kasumovi}
korijene u planu pod nazivom “Na~ertanije”
Ilije Gara{anina, koji je 1941. preimenovan
u “Homogena Srbija”, ~iji je ideolog bio
Dra`e Mihajlovi}a. To je bio svojevrsni
“odgovor” za sve dobro {to su Bo{njaci
u~inili kada je po~eo progon Srba na po-
~etku Drugog svjetskog rata. Naime, musli-
mani iz {est gradova u BiH, me|u kojima i
Bijeljine, potpisali su tzv. Muslimanske de-
klaracije. To su bile peticije sa zahtjevom da
se prekine s progonom ljudi i da se po{tuju
ljudi bez obzira na vjeru i naciju, kao {to je
napisano u Bijeljinskoj deklaraciji. Progoni
su i prestali, ali je krajem 1941. Mihajlovi}
naredio komandantu ~etni~kog Drinskog
korpusa “~i{}enje terena”, koji je bio kopija
nacisti~kog osvajanja prostora. 1992. godi-
ne taj je plan aktualiziran u dokumentu pod
nazivom Memorandum Srpske akademije
nauka i umjetnosti (SANU), koji je vrlo
precizno razra|en.
Bijeljina i Janja do`ivjeli su po~etni
udar srpskog agresora zbog svog geograf-
skog polo`aja i ~injenice da je vladaju}i
SDS bio gospodar cjelokupnog `ivota: voj-
ske, policije, sudstva i Teritorijalne obrane.
Agresija je po~ela 1. travnja 1992. godine.
“Bo{njaci su, po obi~aju, navla~ili jorgan
preko glave. Nisu htjeli vidjeti {to se de{ava.
Mislili su da }e dragi Allah, sudbina, vjetar
ili netko drugi, sve to rije{iti umjesto njih.
Bijeljina je poslu`ila kao generalna proba
rata. Sve je bilo u rukama novih zavojeva~a.
Mi smo sjedili u na{im ku}ama i ~udili se
{to to puca iznad na{ih glava, a oni su ispro-
bavali i ubijanja i odvo|enja i koncentracio-
ni logor u Batkovi}ima, koji je po~eo raditi
ve} po~etkom aprila 1992. godine. Po~eli
su raditi sve to zlo da bi pokazali kako je to
lako raditi i kako se za to ne odgovara. Sve
je to u~injeno nakon dugotrajne medijske
pripreme. Svi se sje}amo {to je tada pisano,
recimo, u ðPolitici’, u ~uvenoj rubrici Odje-
ci i reagovanja. Sve je bilo unaprijed pri-
premljeno, a u Bijeljini je funkcioniralo kao
jedan krvavi teatar. Izvo|a~i su bili dobro
utrenirani, atmosfera je bila pripremljena,
mrak je bio odgovaraju}i. ^ak su i `rtve bile
pripremljene. U ðgoste’ nam je do{ao ~ovjek
koji se zvao Arkan, koji je u to vrijeme bio
pukovnik Specijalne policije Srbije”, pod-
sjetio je na zlokobna vremena Trbi}. Rekao
je da su Bijeljinu i Janju opkolili tenkovi, na
ulice su iza{li visokoobu~eni i naoru`ani
specijalci, a njima su se pridru`ile sve ostale
srpske strukture: vojska, policija, Teritori-
jalna obrana, Civilna za{tita, politi~ari, sud-
stvo i sve tvrtke – “sve je bilo spremno, a
samo mi nismo znali {to se to u stvari radi”.
I sam Trbi} je pre`ivio cjelono}nu torturu u
{tabu Arkana i Mauzera, nakon koje je bio
toliko isprebijan da nije izgledao kao ljud-
sko bi}e. Spasila ga je jedino ~injenica da je
bio isuvi{e poznat, a Bijeljina je bila gene-
ralna proba. Sama Biljana Plav{i} je izdala
direktivu da ga se pusti i ubije drugi dan, ali
je Trbi} uspio pobje}i.
“U Bijeljini, koja je paradigma rata pro-
tiv Bosne i Hercegovine, nije opaljen ni je-

dan jedini metak na Srbe. Ni jedan Srbin
nije pogo|en ni ru`nim pogledom od strane
Bo{njaka. Ni kamenom, ni prijekorom,
ni~im. Mediji koji su, naravno, bili u slu`bi
zavojeva~a, izvje{tavali su o navodnim bor-
bama po ulicama grada. Mo`ete li zamisliti
da se bore ljudi, koji nemaju ni ~akije, pro-
tiv takve sile kakvu su oni tada imali? A oni
su tada imali sve – od aviona pa nadalje.
Naravno, borbe su bile izmi{ljene. Pravo da
izvje{tavaju iz Bijeljine imali su samo srp-
ski mediji – TV Beograd i TV Novi Sad, te
nekoliko novinara koji su pisali za beograd-
ske i novosadske listove. I nitko drugi. Oni
su iskonstruisali pri~u o navodnim borba-
ma, da bi opravdali ono {to rade. Kada se
smrtonosni dim razi{ao, stotine Bijeljinaca
su bili pobijeni, a me|u njima je bilo i `ena
i djece. Tuga je zavladala gradom. Nikada
toliko d`enaza u jednom danu nije krenulo
kao u Bijeljini 5. aprila. Nikad – niti prije,
niti poslije”, rekao je Jusuf Trbi}. Tokom
rata iz Bijeljine i Janje protjerano je vi{e od
35.000 Bo{njaka, od ukupno 37.000 koliko
je u tim mjestima `ivjelo prije rata. Tisu}e
Bo{njaka je pro{lo kroz konclogore i prisil-
ni rad, stotine ljudi je pobijeno, bilo je mno-
go silovanja. Ubijane su ~itave porodice, a
svaki Bo{njak je oplja~kan, poni`en i osra-
mo}en. “U septembru 1992. godine poku-
pili su usred no}i, po nalogu iz samog vrha
Republike Srpske, ~lanove tri mirne, divne
porodice – 22 ljudi, me|u njima sedmero
djece i ~etiri `ene starije od 60 godina. Sve
to obezbje|uje doma}a policija, a ~itavu
operaciju izvodi Specijalna policija koja je
stigla s Pala, po nalogu ministra policije.
Pobiju ih na Drini. Mrzilo ih je da oni bace
tijela u vodu, nego su anga`irali, natjerali
neke od mje{tana okolnih sela da do|u i da
ih pobacaju u Drinu”, prisjetio se jednog od
najve}ih zlo~ina u bijeljinskom kraju, koji
nije bio usamljen. Primjerice, petero ~lano-
va obitelji Hamzi} je pobijeno za vrijeme
ru~ka – svi s metkom u potiljak. Zanimljivo
je da su pre`ivjeli ~lanovi pobijenih porodi-
ca dobivali “uvjerenja” da su svi ti ljudi
umrli prirodnom smr}u. Ve}inu “prirodno
umrlih” prona{li su na groblju u Sremskoj
Mitrovici s jasnim i vidljivim tragovima od
metaka.
“Danas u Bijeljini i Janji vlada ðistina’
koju nam svakodnevno plasiraju, njihova
istina. Ta ðistina’ ka`e da u Bijeljini nije
ni bilo zlo~ina, da je bilo ne{to malo u
borbama koje su zapo~eli muslimanski
ekstremisti, pri ~emu srpskih ekstremista
nema. Da su se Bo{njaci iselili iz Bijelji-
ne i Janje dobrovoljno jer, kako ka`u u
jednoj od svojih knjiga - ðti ostaci azijat-
skih hordi odlu~ili su da odu i tako su st-
vorili uslove za br`i i nesmetani razvoj
Semberije’. Logor u Batkovi}u je bio sa-
birni centar u koji su oni sklanjali Bo{-
njake da ne bi stradali. Vjerojatno su se
bojali da se Bo{njaci ne pobiju me|uso-
bno. Sve {to su ostavili Bo{njaci, ostavili
su dobrovoljno. Nema nigdje ni jedne je-
dine rije~i o strahu koji je ispunjavao lju-
de i koji ni do danas nije nestao. Nema ni
jedne rije~i o dje~jim suzama, o djeci koja
su rasla bez svojih o~eva cijelo ovo vrije-
me. O ljudima bez `ivota, bez budu}nosti,
koji su otjerani sa svojih ku}nih pragova i
nisu vi{e znali gdje }e. O ljudima koji su
umirali po svijetu iznenada, preko no}i,
nitko ne govori. To je tabu tema”, rekao je
Trbi}. Kada se prije {est godina dobrovo-
ljno vratio iz Njema~ke, na bijeljinskim
ulicama se {aputalo, nitko nije smio gla-
sno uzviknuti muslimansko ime. Vladala
je tjeskobna atmosfera u kojoj se nije mo-
glo `ivjeti. Danas se mnogi Bo{njaci ne
smiju vratiti u svoj grad, pro{etati svojim
ulicama, susresti se sa svojim uspomena-
ma i vidjeti one koji su ih protjerali. Bije-
ljinski Bo{njaci se polako uspravljaju i
po~inju dizati svoje glave, ~emu pridono-
si i rad bijeljinskog “Preporoda”. “Za nas
rat jo{ uvijek traje. Mi ne znamo ni kada
}e on zavr{iti, ni kako da ga vodimo i
~emu sve ovo vodi. Mi u Bijeljini idemo
Trgom kralja Petra Kara|or|evi}a I, pa
onda Ulicom Kara|or|evom do|emo na
Trg |enerala Dra`e Mihajlovi}a. Sa tog
trga vodi druga ulica koja se zove Ulica
srpske dobrovolja~ke garde. To je ulica
Arkanove garde. Tom ulicom je po zlu
~uvena garda u{la u Bijeljinu. U Bijeljini
nigdje ne}ete vidjeti oznake dr`ave Bo-
sne i Hercegovine. Bosna tu odavno vi{e
ne stanuje. Sve vas podsje}a na susjednu
dr`avu – i imena i obi~aji i broj zaposle-
Bijeljina, 1. travanj 1992. – igrale se Arkanove delije
BO[NJACI U HRVATSKOJ
nih, jer tamo Bo{njaci rade na ðka{i~icu’.
U Op}inskoj upravi u Bijeljini nesrba ima
manje od 3%, a u ustanovama na entitet-
skom nivou, npr. Elektrodistribuciji ili
Telekomu, ima 0,04%”, naglasio je Trbi}
pora`avaju}e ~injenice. Osvrnuo se na
predstoje}e predsjedni~ke izbore u Srbiji,
gdje Srpska radikalna stranka na izbori-
ma dobiva skoro polovicu glasova, {to
zna~i da ideja Velike Srbije i etni~kog
~i{}enja jo{ uvijek nije mrtva. Tu ideju
mo`da nije mogu}e realizirati, ali previ{e
Srba jo{ uvijek vjeruje u nju. “Nama osta-
je da se zapitamo {to je s Bo{njacima i
Hrvatima u na{em zavi~aju i Bosni i Her-
cegovini? ^ini se kao da nas polako odno-
si vjetar. Na{i politi~ari se ~esto sva|aju,
mi nemamo jedinstvenu platformu. Mi
nismo znali uo~iti zajedni~kog neprijate-
lja ni u ono vrijeme kada nam je bilo naj-
gore. Mi polako to prepu{tamo nekome
tre}em – sudbini, me|unarodnoj zajedni-
ci, prirodi, vjeri – da sve to nekako porav-
na i ispravi. Bez nas, da se mi mnogo ne
uzbu|ujemo. I zato sam napisao ovu knji-
gu, koja na ~ak 550 stranica govori o
zlo~inima u mome kraju u kojemu nije
bilo rata, u kojem nitko nije pucao na Sr-
be, u kojem su ljudi vijekovima `ivjeli
slo`no”, rekao je autor knjige “Majstori
mraka”. Naglasio je da u Bijeljini i Janji 9
nikada u povijesti nije bilo ve}ih me|una-
cionalnih sukoba, ~ak niti u Drugom
svjetskom ratu. “Jedino {to je nama preo-
stalo je da se uspravimo, jer ako se ne us-
pravimo bojim se da ni zvijezde vi{e nika-
da ne}emo vidjeti, da ni sebe vi{e ne}emo
prepoznati i da ne}emo znati kuda idemo.
Ponijeti uspomenu na jednu ovakvu sliku,
podr{ku na{ih ve~era{njih doma}ina, to je
za nas velika stvar. To je dokaz da nismo
J
O
U
R
N
A
L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
sami i da vrijedi da se borimo za ono za
{to se borimo”, rekao je Jusuf Trbi} na
kraju emotivnog, impresivnog i rijetko
do`ivljenog govora u zagreba~kom Islam-
skom kulturnom centru.
Izlo`ba “Stara Bijeljina”
Prim. dr. Adi Rifatbegovi}, specijali-
sta za plasti~nu, rekonstruktivnu i estet-
sku kirurgiju u Univerzitetskom klini~kom
centru u Tuzli je rekao da su se na na{im
prostorima carevi uvijek igrali ratova
preko na{ih le|a, pri ~emu su Bo{njaci
pla}ali stra{ne cijene svjetskih doga|anja.
Brojne generacije Bo{njaka ostavljale su
svoje kosti na raznim frontovima, a ratne
oluje su brisale tragove o opstanku i po-
stojanju bo{nja~kog naroda na stoljetnim
ognji{tima. “Ono {to se u proteklom ratu
desilo bio je jedan od posljednjih u nizu
poku{aja da se s lica zemlje izbri{e sve
ljudsko i plemenito {to smo zajedno gra-
dili s na{im kom{ijama i prijateljima”,
rekao je Rifatbegovi}. Tokom vremena
grad Bijeljina i njegovo stanovni{tvo se
sustavno naru{avalo i mijenjalo. Najdra-
sti~nija promjena je uslijedila nakon 1918.
godine – uspostave Kraljevine SHS i do-
laska solunskih boraca – kada je promi-
10 jenjena struktura stanovni{tva, te kroz
agrarnu reformu, koja je jedino obavljena
u BiH, izvr{ena otima~ina zemlje i imetka
pri ~emu je kompletno bosansko plemst-
vo obezglavljeno. Osim toga, nakon Dru-
gog svjetskog rata u Bijeljini je “gre{kom”
strijeljan ve}i broj ~estitih ljudi, koji su u
vi{e navrata uspjeli pomo}i komunistima
da izvuku svoje ljude iz zatvora. To je po-
slije progla{eno gre{kom, ali je bilo ka-
sno. “Svi ratovi i oluje nisu mogle izbri-
sati ono {to smo mi mogli ~uvati i sa~uvati,
ali nismo posvetili dovoljno svoje pa`nje
i energije. Uvijek sam se trudio da priku-
pim ne{to lijepo od bosanske starine, od
posljednjih tragova ne~ega {to je bilo pre-
lijepo i besprijekorno. Tako se, izme|u
ostaloga, radi i o fotografijama. Poseban
zanos sam dobio kada sam po~eo pretra-
`ivati na internetu i ukucao ðBijeljina’ – i
dobijem na desetine i desetine stranica
J koje su pisali ovi novi ðoslobodioci grada’
O od njegovih ljudi. Na tim je stranicama iz
temelja falsificirana historija, iz temelja
U su retu{irane fotografije sa kojih su skida-
ne d`amije i drugi vjerski objekti, kao da
R ih nikada nije niti bilo u Bijeljini. I Bo{-
njaci pi{u web-stranice, koje se dosta po-
N sje}uju, ali se u ve}ini slu~ajeva radi o
A muzici, pjesmi, vicevima i nadimcima,
dakle ne{to bez nekakvog sadr`aja koji bi
L trebao imati ve}e i ljudskije vrijednosti”,
Detalj s izlo`be “Stara Bijeljina”
naglasio je dr. Rifatbegovi}. Nakon detek-
tiranja takvog nepovoljnog stanja, nekoli-
cina Bijeljinaca u~inila je intenzivan na-
por na pisanju i prikupljanju dostupne
arhivske gra|e. Prikupljene fotografije
prikazuju izgled Bijeljine nakon 1880.
godine, portrete ljudi koji su bili nositelji
najzna~ajnijih finkcija u gradu, age i be-
gove, bijeljinsku gospodu i boeme, svad-
be, narodne no{nje, kulturu stanovanja,
vjerske objekte (katoli~ku i pravoslavnu
crkvu, `idovsku sinagogu, d`amije), pra-
voslavne i katoli~ke sve}enike, imama
koji 1930-ih nosi leptir ma{nu oko vrata,
kazali{te iz 1914. godine, lovce i ribolov-
ce, sportska udru`enja. Svi su oni na{li
svoje mjesto na izlo`bi “Stara Bijeljina”,
pri ~emu su se skoro sve osobe uspjele
de{ifrirati i zabilje`iti njihova imena. Ri-
fatbegovi} je rekao da je u planu izrada
fotomonografije, koja }e uslijediti kada se
prikupi dovoljno gra|e kako bi se svaka
bijeljinska porodica zastupila s barem
jednom fotografijom. Do sada u arhivi
postoji vi{e od 4.000 fotografija, te je po-
trebno dosta vremena da se digitalno
obrade. “Potrebno je da svi budemo ko-
lektivno ozbiljniji prema pro{losti i da
jednostavno poku{amo oteti one zadnje
artefakte, koji su ostali zaboravljeni po
nekim }o{kovima i ladicama, te ih vrati-
mo na mjesto koje im pripada”, zaklju~io
je autor izlo`be dr. Adi Rifatbegovi}.
Zahvale
Prof. dr. Ahmet Kasumovi}, profesor i
dugogodi{nji dekan Filozofskog fakulteta
u Tuzli, u ime BZK “Preporod” iz Bijelji-
ne i Janje uru~io je muftiji Omerba{i}u
posebno priznanje – Risaletu{{ukru (Zah-
valnicu), za dobro~instvo koje je Islam-
ska zajednica u Hrvatskoj u~inila za preko
100.000 bosansko-hercegova~kih izbje-
glica, kojima je Islamski centar u Zagrebu
na po~etku agresije na BiH bio privreme-
ni dom. “Njegov merhamet i njegova
ukupna pomo} Bosni i Hercegovini ogle-
dali su se u svim dunjalu~kim insanskim
potrebama, u vrijeme nemilosrdne i bes-
po{tedne agresije na Bosnu i Hercegovi-
nu, ali i danas. Blaga i umna rije~ [evke
Omerba{i}a, nevi|ena vlastita skromnost
~ovjeka koji ni{ta ne tra`i a sve daje, hra-
brila je iznemogle, prognane, podsticala
na obnovu i izgradnju d`amija, sna`ila je
zajedni{tvo u vjeri, otporu i obnovi”, stoji
izme|u ostaloga u Risaletu{{ukri. Osim
toga, gosti iz Bijeljine i Janje svojim su
doma}inima poklonili komplet knjiga
koje je do sada izdao njihov ogranak Bo{-
nja~ke zajednice kulture “Preporod”.
Zahvaljuju}i se na priznanju, zagreba-
~ki muftija je naglasio povijesnu ulogu
Zagreba~ke d`amije u spa{avanju bo{nja-
~kog naroda. U ratnim godinama brojni
muslimani iz Zagreba i cijele Hrvatske
pomagali su unesre}enoj bra}i i sestrama
iz BiH. “Najve}e priznanje zaslu`uju bra-
nitelji Bosne i Hercegovine, a ovu Zah-
valnicu primam u ime svih mojih saradni-
ka koji su pomogli na{im ljudima u nevo-
lji. Najzaslu`niji su oni koji su svoj `ivot
dali za svoju domovinu, a mi smo samo
pomagali onima kojima je pomo} bila po-
trebna”, rekao je muftija [evko ef. Omer-
ba{i}. 
I.I.

Srebrenica – genocid pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda
Pod zastavom UN-a i Nizozemske
Nakon {to su sredinom srpnja 1995. go-
dine zauzele Srebrenicu – “za{ti}enu zonu
UN-a”, srpske snage po~inile su masovne
zlo~ine. U neposrednoj blizini baze nizo-
zemskog bataljuna UNPROFOR-a u Poto-
~arima, mu{karci i dje~aci, koji su od miro-
vnih snaga UN-a tra`ili za{titu, odvojeni su
od `ena i male djece, a zatim ubijeni na licu
mjesta ili na posebno odabranim mjestima
za egzekuciju. Nakon toga su buldo`erima
zatrpani u svje`e iskopane masovne grobni-
ce. Modernom forenzi~kom tehnologijom,
DNA-analizom, utvr|eno je da se dijelovi
tijela iste `rtve mogu prona}i na ~ak ~etiri
lokacije, {to dovoljno govori o sustavnim
nastojanjima odre|enih krugova u genocid-
noj tvorevini zvanoj Republika Srpska da
sakriju tragove zlo~ina. Prema presudi dva
me|unarodna suda – Me|unarodnog krivi-
~nog suda za biv{u Jugoslaviju i Me|una-
rodnog suda pravde – srpske snage po~inile
su genocid. Prvi genocid na europskom tlu
nakon Drugog svjetskog rata odvijao se dok
su se zastave Ujedinjenih naroda i Kraljevi-
ne Nizozemske nastavile “ponosno” vijoriti
iznad baze UNPROFOR-a u Poto~arima.
24. sije~nja u Islamskom centru u Zagre-
bu, u sklopu Islamske tribine ~etvrtkom
“Dr. Sulejman Ma{ovi}”, veoma zanimljivo
predavanje odr`ao je Hasan Nuhanovi}, je-
dan od dvojice pre`ivjelih prevoditelja pri
sto`eru Dutchbata, nizozemskog bataljuna
UN-a koji je osiguravao za{ti}enu enklavu
Srebrenice. Srebreni~ki Simon Wiesenthal,
kojemu su tih dana ubijeni otac, majka i
brat, predstavio je svoju knjigu optu`uju}eg
naslova “Pod zastavom UN-a – Me|una-
rodna zajednica i zlo~in u Srebrenici”, koja
obiluje vrijednim dokumentima, izjavama i
potvrdama de{avanja unutar podru~ja ~iju
su sigurnost garantirali Ujedinjeni narodi.
Nuhanovi} je prevodio sve sastanke u srpn-
ju 1995. godine izme|u vojnih snaga UN-a,
civilnih i vojnih struktura Srebrenice, te srp-
skih komandanata, uklju~uju}i i generala
Ratka Mladi}a. Najve}i dio knjige upotrije-
bljen je u sudskom procesu koji Hasan
Nuhanovi} i obitelj Mustafi} vode protiv
dr`ave Nizozemske, zbog sramne uloge ni-
zozemskih vojnika tokom pada Srebrenice.
Uloga me|unarodne zajednice
Nuhanovi} je uz pomo} fotografija i
mapa brojnim prisutnima pokazao situa-
Hasan Nuhanovi}
ciju u Srebrenici i okolini po~etkom i sre-
dinom srpnja 1995. godine. Napad srp-
skih snaga po~eo je u jutarnjim satima 6.
srpnja 1995., s juga, iz zone sela Zeleni
Jadar. U prvih 48 sati srpska vojska uspje-
la je zauzeti samo oko 10% teritorija ju`-
nog dijela enklave. Nuhanovi} je naglasio
da sve vrijeme napada na “za{ti}enu zonu
UN-a” nizozemski vojnici nisu ispalili ni-
ti jedan metak na srpske snage u napadu.
“UNPROFOR je na{e snage ne samo
obeshrabrivao u poduzimanju bilo kakvih
obrambenih akcija, nego je sve vrijeme
na{e borce u tome poku{avao i sprije~iti”,
naglasio je Nuhanovi}, navode}i primjer
jedinog artiljerijskog oru|a, brdskog topa
kalibra 75 mm, kojega su nizozemski mi-
rovnjaci onemogu}ili u borbenom djelo-
vanju prema srpskoj artiljeriji i tenkovi-
ma. Tokom no}i 9./10. srpnja uslijedio je
uspje{an kontranapad Armije BiH, kada
su srpske snage skoro potpuno vra}ene na
po~etne polo`aje, me|utim UNPROFOR
nije uputio svoje transportere na dosti-
gnute to~ke i svoje promatra~ke punkto-
ve. Zbog pasivnosti snaga UN-a, protuna-
pad je propao i srpske snage su se nave~er
istoga dana pojavile na brdima iznad Sre-
brenice. “Jedino {to je tada efektivno mo-
glo zaustaviti Srbe bile su zra~ne snage
NATO-a. Nizozemci su tih {est dana ob-
rane grada neprestano tvrdili da zovu svo-
ju komandu u Tuzlu, Sarajevo i Zagreb, te
{alju zahtjeve za zra~ne napade. Me|utim,
na njihove zahtjeve svaki puta su dobijali
BO[NJACI U HRVATSKOJ
negativan odgovor”, rekao je Nuhanovi}.
Oko pono}i 10. srpnja u zgradi PTT-a
odr`an je sastanak vojnih i civilnih pred-
stavnika Srebrenice s potpukovnikom
Kerremansom, zapovjednikom nizozem-
skog bataljuna mirovnih snaga UN-a.
Tom prigodom ih je Kerremans obavije-
stio o ultimatumu srpskim snagama, pre-
ma kojem su se morale povu}i na po~etne
polo`aje od 6. srpnja. Ukoliko Srbi do
6,00 sati ujutro 11. srpnja ne ispo{tuju ul-
timatum, izme|u 40 i 70 borbenih zrako-
plova iz NATO-baze u Avianu trebalo je
napasti i sravniti sa zemljom sve {to se
nalazilo izme|u Srebrenice i po~etnih po-
lo`aja srpske vojske u Zelenom Jadru.
Obe}anje o masovnim zra~nim udarima
negativno je djelovalo na branitelje, koji
su upravo planirali jo{ jedan kontranapad
kako bi sprije~ili snage Vojske RS-a da
u|u u centar grada. I pored nepovjerenja
u Kerremansove rije~i, odlu~eno je da se
odustane od protuudara, jer nitko nije
`elio preuzeti odgovornost za slanje bora- 11
ca u “zonu smrti” koju }e ujutru ga|ati
40-70 aviona NATO-a. Umjesto masov-
nih zra~nih udara, 11. srpnja oko 14,00
sati samo su dva aviona NATO-a s ukup-
no dvije bombe “ga|ali” srpske snage,
dakako bezuspje{no i bez svrhovitog voj-
nog u~inka. Nakon toga braniteljima je
“postalo jasno da je Srebrenica izdata, da
je kona~no pala i da se vi{e ne mo`e spa-
siti”. Nakon toga dio snaga Armije BiH
uputio se ka predjelu Su}eske koja je jo{
bila pod kontrolom snaga obrane enklave.
Nuhanovi} je naglasio da se prema
Izvje{taju Ujedinjenih naroda postoje dva
nivoa krivice: UN je kriv za ka{njenje
aviona, dok je nizozemski ministar obra-
ne kriv za obustavu zra~nih udara. Naime,
ministar obrane Nizozemske je tra`io da
se prekine “bliska zra~na potpora” jer su
srpski vojnici, navodno, bili previ{e blizu
nizozemskih, a i zbog prijetnje da }e bo-
J
sanski Srbi ubiti vojnike Dutchbata, koje O
su dr`ali kao taoce. “Me|utim, analizira-
ju}i druge dokumente, mo`e se vidjeti da U
za obustavu zra~ne podr{ke nije odgovo-
ran samo nizozemski ministar obrane, R
ve} su odgovorni i drugi pojedinci, a na
prvom mjestu Akashi i general Janvier.
N
Tako|er, mo`e se zaklju~iti da su i drugi A
pojedinci u krugovima komandi UNPRO-
FOR-a dali svoju pre{utnu suglasnost u L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
svim postupcima Janviera i Akashija. Po-
stoje indicije da se jedan manji broj savje-
snih pojedinaca bunio protiv nekih odlu-
ka, ali je to bilo bezna~ajno jer to ni u
jednome momentu nije promijenilo kurs
doga|aja”, naglasio je Hasan Nuhanovi}.
Prezentirao je i nekoliko ~injenica. Snage
Vojske Republike Srpske do ve~ernjih sa-
ti 11. srpnja zauzele su 15-20% teritorije
“za{ti}ene zone UN-a”. Dakle, vi{e od
80% teritorije tada jo{ nije bilo pod kon-
trolom srpskih snaga. Situacija je bila
sli~na i u naredna dva dana, ~ak i 13. srp-
nja, kada su snage Vojske RS-s “o~istile”
Poto~are i zonu oko Poto~ara. Bitno je za
konstatirati da padom ju`nog dijela enkla-
ve i same Srebrenice, nije pala cijela en-
klava. “To zna~i da je ve}i dio enklave i
dalje mogao biti spa{en zajedno s njenom
populacijom. Osim toga, NATO-ove letje-
lice mogle su osigurati da ovih 80% en-
klave ne bude zauzeto od Vojske RS-a, ili
su barem mogle poku{ati da to u~ine. Me-
|utim, o~igledno je da su i UNPROFOR i
NATO od enklave digli ruke nakon pada
grada”, rekao je Nuhanovi}.
U tom trenutku dolazi do spontane
odluke me|u srebreni~kim izbjeglicama,
koje formiraju dvije kolone. Najve}i broj
mu{karaca i odraslih dje~aka spas su po-
12 tra`ili u bijegu prema planinama u pravcu
sjeverozapadnog dijela enklave, u rejonu
Su}eske. Kasnije su se odlu~ili za proboj
prema Tuzli. Druga kolona, sastavljena
uglavnom od `ena i djece, ali i jednog
broja mu{karaca i djece, uputila se prema
Poto~arima i bazi nizozemskog bataljuna
UN-a. Nizozemski vojnici su u ogra|eni
prostor baze pustili 5.000-6.000 ljudi, dok
je oko 20.000 ostalo izvan ograde, iako je
unutar baze bilo dovoljno prostora da se
prime svi ljudi. Vidjev{i da ih Nizozemci
ne pu{taju u bazu, tokom no}i dio mu-
{karaca i dje~aka napustio je Poto~are i
uputio se ka brdima, prema Su}esci. “Oni
su ovo u~inili s suglasnosti sa svojim po-
rodicama jer je svima, nakon tri godine
ratnih de{avanja, bilo jasno da su mu{karci
u najve}oj opasnosti ako do|e do kontakta
sa snagama Vojske Republike Srpske, bez
obzira {to se radilo o nenaoru`anim ci-
J vilima”, objasnio je situaciju Nuhanovi}.
O Nizozemci su prihvatili Mladi}ev plan
za hitnu, a ne sigurnu, deportaciju izbjegli-
U ca iz zone Poto~ara. Mladi} je najavio
prijevoz na “muslimansku” teritoriju slje-
R de}im redoslijedom: prvo `ene i djeca,
N zatim ranjenici, pa tek onda, u zadnjoj
grupi, “vojno sposobni mu{karci”. Depor-
A tacija `ena i male djece zapo~ela je 12.
srpnja nakon 12,00 sati u srpskim autobu-
L sima, koji su dolazili prazni iz pravca
Naslovnica knjige Hasana Nuhanovi}a
Bratunca, a zatim odlazili do sela Luke, u
blizini linije razdvajanja sa Federacijom
BiH (izme|u Vlasenice i Kladnja). Ranje-
nici su deportirani u kamionima u Bratu-
nac, nakon ~ega im se gubi svaki trag.
Nizozemski vojnici su potpuno ispraznili
bazu u Poto~arima, direktno predaju}i
izbjegle Bo{njake srpskim snagama, od
kojih su mnogi ubijeni u neposrednoj bli-
zini. Pripadnici Dutchbata bili su direktni
u~esnici u odvajanju mu{karaca i dje~aka
od `ena i djece, pri ~emu su bili potpuno
ravnodu{ni i vrlo kooperativni spram srp-
skih snaga. “@eljeli su se {to prije otarasi-
ti izbjeglica i {to prije po~eti raditi na
svojoj evakuaciji iz Poto~ara, tj. iz Bosne
i Hercegovine. [to prije su `eljeli napusti-
ti podru~je, bez obzira na sve {to se
doga|alo”, rekao je Nuhanovi}.
Naglasio je da je druga kolona, oko
15.000 ljudi, u zoru 12. srpnja krenula
prema Tuzli, kroz teritoriju koju su kon-
trolirale snage Vojske RS-a. Vrlo mali
broj je bio naoru`an, a kolona je ve} prvo-
ga jutra proboja napadnuta svim raspolo-
`ivim sredstvima. “Najve}u prepreku za
kretanje kolone predstavljala je putna ko-
munikacija Bratunac – Konjevi} Polje –
Nova Kasaba, jer su je snage Vojske RS-a
bile potpuno blokirale, raspore|uju}i ve-
liki broj vojnika, oklopnih vozila i tenko-
va. U blizini ovoga puta nestalo je i zarob-
ljeno nekoliko hiljada ljudi. Ljudi u kolo-
ni su bili u jako te{koj situaciji, ne uspije-
vaju}i prije}i preko putne komunikacije,
a u isto vrijeme su bili izlo`eni konstant-
nom granatiranju, ~ak i uz upotrebu boj-
nih otrova. U ovakvoj situaciji na ovom
putu su se pojavila vozila UNPROFOR-a
i vojnici koji su nosili plave {ljemove.
Srpski vojnici su putem megafona ljude
iz kolona pozivali na predaju, tvrde}i da
je UNPROFOR tu i da im garantira sigur-
nost”, rekao je Nuhanovi}. Na taj se na~in
srpskim snagama predalo na tisu}e ljudi,
koji su kasnije pobijeni.
Rezime
U knjizi “Pod zastavom UN-a – Me|u-
narodna zajednica i zlo~in u Srebrenici”
Hasan Nuhanovi} analizira odnos kanad-
skog, a zatim nizozemskog bataljuna UN-
POFOR-a u Srebrenici, prema lokalnom
stanovni{tvu, vlastima i pripadnicima Ar-
mije BiH. To je zapravo i generalni prikaz
odnosa me|unarodne zajednice spram
doga|aja u BiH od 1992. do 1995. godi-
ne, u kojem se ogleda indolentan odnos
prema `rtvi i vi{e nego tolerantan odnos
prema zlo~incu. Tolerancija spram zlo~ina
u Srebrenici prerasta u aktivnost Dutch-
bata koja se s pravom mora nazvati sau-
~esni{tvom u genocidu. Jer, kako bi se
druk~ije moglo nazvati izru~enje dje~aka,
mladi}a i mu{karaca iz baze u Poto~arima,
koji su se nalazili na teritoriju UN-a? Is-
tjeruju}i ih s teritorije UN-a, oficiri i voj-
nici nizozemskog bataljuna ~ine jednu od
najte`ih povreda me|unarodnog ratnog i
humanitarnog prava, tj. predaju ih njiho-
vom neprijatelju, {to }e ih odvesti ravno u
smrt i masovne grobnice. Osim toga, ka-
ko nazvati pona{anje nizozemskih vojnika
koji su svoje transportere, pancirne prslu-
ke, kacige, beretke i li~no naoru`anje pre-
dali srpskim vojnicima. Time su u zabludu
doveli veliki broj Srebreni~ana koji su
pre`ivjeli prvi val genocida, na{li relativni
spas u {umama, da bi se zatim, u uvjerenju
da se predaju snagama UNPROFOR-a,
zapravo predavali preobu~enim vojnicima
Vojske Republike Srpske. I u tome se og-
leda aktivno sudjelovanje nizozemskih
vojnika u srebreni~kom genocidu.
Krajem 2006. godine nizozemski mi-
nistar obrane Hank Kamp je odlikovao
postrojbu Dutchbata, koja je u srpnju
1995. bila stacionirana u za{ti}enoj zoni
Srebrenice i nije sprije~ila pokolj vi{e od
8.000 ljudi. Na vijest o dodjeli medalje
reagirala je francuska spisateljica i novi-
narka tjednika “Liberation”, Sylvie Mat-
ton, u tekstu pod naslovom “Medalja sra-
ma za Srebrenicu”, u kojemu je ironi~no
napisala da nizozemskim “veteranima iz
Srebrenice treba medalja za PTSP, budu}i
da asistiranje u genocidu zasigurno ostav-
lja te{ke traume”. 
I.I.

Tribina o polo`aju islamskih zemalja u kontekstu geopoliti~kog zna~enja nafte
Nafta – blagoslov ili prokletstvo
islamskih zemalja
Prof. dr. sc. Igor Dekani} je u sklopu
Islamske tribine ~etvrtkom “Dr. Sulejman
Ma{ovi}” 31. sije~nja odr`ao predavanje
na temu “Polo`aj islamskih zemalja u
kontekstu geopoliti~kog zna~enja nafte”.
Igor Dekani} (Zagreb, 1951.) diplomirao
je 1975., magistrirao 1977. i doktorirao
1981. na Rudarsko-geolo{ko-naftnom fa-
kultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, na kojemu
je sada redoviti profesor. Bio je na speci-
jalizaciji u SAD-u, Velikoj Britaniji i Sje-
vernoj Irskoj. Radio je u privredi, dr`avnoj
upravi i na Sveu~ili{tu. Bio je savjetnik
predsjednika RH Stjepana Mesi}a za unu-
tarnju politiku u periodu od o`ujka 2000.
do o`ujka 2005. godine. Bavi se istra`iva-
njima i objavljuje radove iz podru~ja eko-
nomike naftne privrede, energetike i stra-
tegije razvoja, te geopolitike suvremene
energetike. Napisao je pet knjiga: “Rudar-
ska i naftna renta” (1982.), “Nafta u ener-
getskoj politici SAD-a” (1988.), “Stolje}e
nafte” (2002.), “Demokratizacija Hrvat-
ske” (2004.) i “Nafta – blagoslov ili prok-
letstvo” (2007.), te 80-ak znanstvenih, is-
tra`iva~ko-razvojnih i stru~nih radova.
Kao osnovno polazi{te za predavanje
na tribini u Islamskom centru poslu`ila je
njegova zadnja knjiga, znanstvena mono-
grafija o geopolitici energije izazovnog
naslova “Nafta – blagoslov ili prokletstvo
(Izvori energije, globalizacija i terorizam)”.
Knjiga prof. Dekani}a analizira pozadinu
geopoliti~kih odnosa i njihovu poveza-
nost s naftom i plinom, koja u suvreme-
nom svijetu imaju veliku va`nost. Dvojno
tuma~enje nafte, da li je ona blagoslov ili
prokletstvo, ~esto je pitanje vezano uz
ulogu nafte u suvremenoj civilizaciji. Ta-
kvo pitanje je nastalo kao posljedica mu-
~nih iskustava, brojnih sukoba i trajnih
nestabilnosti nekih zemalja bogatih ovim
energentom, poput Meksika, Venezuele,
Irana ili Iraka. Postoji jedna znakovita uz-
re~ica iz Saudijske Arabije, koja ka`e da
je nafta “crna vra`ja krv”. Dekani} je na-
glasio da je uloga nafte u suvremenoj ci-
vilizaciji nemjerljiva. Ona je stvorila su-
vremeni globalni promet, pridonijela in-
dustrijalizaciji i promijenila svijet, ali je
Prof. dr. Igor Dekani}
otvorila i brojna pitanja opstanka – zaga-
|enje, klimatske promjene, geopoliti~ki
sukobi oko nafte. Nafta je u{la u sve pore
suvremenog svijeta – temelj je rasta i raz-
vitka brojnih zemalja te osnova mnogih
sirovina i poluproizvoda. Porezi od nafte
su temelj bud`etskih prihoda svih industri-
jaliziranih dr`ava na svijetu. Naime, 50-
60% od maloprodajne cijene benzina i di-
zelskih goriva zapravo su porezi. Nafta je
u{la u sve pore suvremene civilizacije, a
njena primjena mo`e biti izravna (benzini,
dizelsko gorivo, mlazno gorivo, lako lo`ivo
ulje, srednja i te{ka lo`iva ulja, maziva za
strojeve, sirovina za petrokemiju) i neizra-
vna (pneumatici i gumeni proizvodi, pla-
sti~ne mase - kompjutori i ku}i{ta ure|aja,
umjetna gnojiva, kemikalije za za{titu bi-
lja, kazete, CD i DVD, kozmetika, tkanine
i obu}a, putne torbe i prtljaga, gra|evinski
materijali, lijekovi i farmaceutika).
Naftno tr`i{te i razvitak dr`ava
Energetika je postala strategijska in-
dustrija suvremene civilizacije, a nafta i
prirodni plin strategijska djelatnost ener-
getike (2/3 utro{ka energije koji pokre}e
suvremenu civilizaciju potje~e od nafte i
plina). Okvir za nastanak naftnog, odno-
sno energetskog tr`i{ta je globalizacija
kapitala i informacija. Razlika u proiz-
vodnji i potro{nji nafte je glavni izvor ra-
sta me|unarodnog tr`i{ta energijom.
BO[NJACI U HRVATSKOJ
Dana{nje naftno tr`i{te je globalizira-
no. “Brojni povjesni~ari suvremeog eko-
nomskog gospodarstva ka`u da je globa-
lizacija zapravo i po~ela 20-ih godina
pro{log stolje}a kada je dogovorom pet
ameri~kih i dvije britansko-nizozemske
naftne kompanije stvoren prvi svjetski
kartel nafte. On je kasnije u{ao u literatu-
ru pod nazivom ðSedam sestara’. Brojni
teoreti~ari dr`e da je prvi stvarni potez
suvremene globalizacije bio globalni do-
govor o tr`i{tu i cijenama nafte tih sedam
najve}ih naftnih kompanija iz daleke
1928. godine. Sastali su se u jednom
dvorcu u {kotskim planinama, organizira-
li su lov i sport. Proveli su tamo mjesec
dana: u lovu su bili samo jednom, u ribo-
lovu su bili samo jednom. Predsjednici
najve}ih naftnih kompanija su cijelo vri- 13
jeme stvarali dogovor na ~ijim osnovama
je funkcioniralo svjetsko tr`i{te sljede}ih
50 godina. Taj dogovor su svi oni javno
porekli i nikada nisu priznali. Ni{ta nije
bilo napismeno, ali je nakon tog dogovora
50 ili 60 godina svjetsko naftno tr`i{te
funkcioniralo po principima kakve su do-
govorili predsjednici sedam zapadnih
naftnih kompanija. Na sastanku kojeg ni-
je bilo, na papiru koji nije potpisan – i to
se sve skupa nije dogodilo”, naglasio je
na kraju pomalo ironi~no prof. Dekani}.
Naftno tr`i{te je globalizirano, ali
funkcionira na jednoj velikoj proturje~-
nosti. Najzna~ajnije zalihe najprofitabil-
nije i najkvalitetnije nafte nalazi se na
jednom kraju svijeta, a najve}a potro{nja
se odvija na drugom kraju planete. Jedan
dio svijeta proizvodi naftu, dok je drugi
obilato tro{i. Zbog te ~injenice razvila se
globalna trgovina naftom i globalno fi-
J
nancijsko tr`i{te. Danas se nafta kupuje
na burzama, a ne kao prije 20 godina me-
O
|udr`avnim aran`manima izme|u pojedi- U
nih zemalja. Robne burze su vrlo blisko
povezane s burzama kapitala. Burze pot- R
je~u djelovanje spekulacija i dobar dio
cijene nafte, koja je danas vrlo visoka,
N
proizilazi iz burzovnih spekulacija. Do A
70-ih godina, odnosno prve energetske
krize 1973. godine, nafta je bila jeftina. L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
Dana{nja cijena nafte, ~ak kada prelazi 90
ili 100 dolara, zapravo se realno tek pribli-
`ila najvi{im cijenama kakve su bile 1979.
godine nakon Iranske revolucije. Jedan od
velikih problema je i iskori{tenje rafineri-
jskih kapaciteta. Danas nema slobodnih
kapaciteta jer se zadnjih 30-ak godina ni-
su gradile nove rafinerije u ve}em dijelu
razvijenog svijeta. “Globalno naftno tr`i-
{te je zapravo dio globalnog tr`i{ta energi-
je i ona je duboko povezana s globalnom
zavisno{}u potro{a~a o toj suvremenoj
teku}ini. Globalno naftno tr`i{te prouzro-
kuje globalnu nestabilnost, a iz nje proizi-
lazi sve izra`enija energetska nesigurnost.
Posljedice toga su povremene krize i rast
cijena nafte {to prate i cijene ostalih izvo-
ra energije”, rekao je Dekani}.
Nafta je uveliko promijenila ulogu
dr`ava u pojedinim dijelovima svijeta.
Nafta je, nakon otkri}a nalazi{ta u Teksa-
su, Oklahomi i Kaliforniji, pretvorila
SAD u svjetsku silu u 20. stolje}u. Izvoz
nafte je uzrok prosperiteta arapskih ze-
malja nakon 1973. godine. Izvoz energije
je najzna~ajnije sredstvo za ja~anje Ruske
Federacije na valu skupe nafte po~etkom
21. stolje}a, te povratka Rusije na velika
vrata na svjetsku geopoliti~ku scenu.
Strate{ka uloga energetike proizilazi iz
14 nekoliko faktora. Do{lo je do porasta
potro{nje energije zahvaljuju}i globalnom
rastu nakon 2000. godine, osobito burnom
gospodarskom rastu u Aziji. Gospodarstva
Kine i Indije zadnjih 10 godina rastu sto-
pom od 10% i vi{e, {to ne mo`e ostati bez
posljedica na porast potro{nje nafte i osta-
lih energenata. Nadalje, promijenjen je od-
nos izme|u SAD-a i zemalja Bliskog isto-
ka nakon 11. rujna 2001. godine. Do{lo je
do rastu}e proizvodnja nafte i plina u Rusi-
ji i srednjoj Aziji (kaspijski region), a isto-
vremeno je Europa “stije{njena” izme|u
potrebe za energijom (iz Rusije) i politi~kih
saveza (sa SAD-om).
Struktura potro{nje energije u svijetu
je sljede}a: 40% nafta, 23% prirodni plin,
21% ugljen, 11% obnovljivi izvori i 5%
nuklearna energija. Dekani} je naglasio da
se na Bliskom istoku nalazi 65% potvr|enih
zaliha nafte i 40% zaliha prirodnog plina u
J svijetu. Najbogatije i najprofitabilnije re-
O zerve konvencionalne nafte nalaze se u
zemljama Perzijskog zaljeva: Saudijska
U Arabija, Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski
Emirati, Irak i zapadni dio Irana.
R Saudijske Arabije i pronalazak nafte u
N Energija i geopolitika
A “Nafta je uz tr`i{te i kapital bila glav-
no sredstvo globalizacije. Zbog uloge
L nafte u suvremenom gospodarstvu, politi-
Naslovnica knjige “Nafta – blagoslov ili
prokletstvo”
~ki nadzor nad podru~jem najbogatijih i
najprofitabilnijih rezervi nafte i plina su
cijelo proteklo stolje}e vrhunski geopoli-
ti~ki i strategijski ciljevi. Suvremena po-
vijest 20. i 21. stolje}a to nedvojbeno po-
kazuju. Razlika izme|u proizvodnje i po-
tro{nje nafte utjecala je, s jedne strane, na
razvitak globalne trgovine, a s druge, na
globalne suprotnosti, ~ija pojava se sve
vi{e ispoljava kroz globalni terorizam”,
naglasio je Dekani}.
Podsjetio je na nakoliko najzna~ajnijih
poreme}aja naftnog tr`i{ta nakon Drugog
svjetskog rata: Iranska kriza (1951.-1954.),
Sueska kriza (1956.), [estodnevni arap-
sko-izraelski rat (1967.), prvi naftni {ok
– naftni embargo (1973.-1974.), drugi
naftni {ok – Islamska revolucija u Iranu
(1979.), Ira~ko-iranski rat (1980.-1988.),
Prvi Zaljevski rat (1990.-1991.), redukci-
ja proizvodnje OPEC-a (1999.), Drugi
Zaljevski rat – Ira~ki rat (2003.) i tre}i
naftni {ok (2004.-?). Sve navedene krize
su ili izravno prouzro~ene naftom ili je
poreme}aj u snabdijevanju naftnog tr`i{ta
bio posljedica krize. Svjetske krize su
nedvojbeno pokazale duboku povezanost
suvremene politike i nafte.
Globalni geopoliti~ki doga|aji koji su
promijenili sliku Bliskog istoka bili su na
odre|eni na~in motivirani naftom: bri-
tanska kolonizacija izme|u Prvog i Dru-
gog svjetskog rata i otkri}e nafte, osnutak
Arabiji, industrijalizacija – dekolonizaci-
ja, izraelsko – palestinski sukob, ameri~ka
tehnolo{ka i kulturna dominacija na valu
“naftne civilizacije” i globalizma, te za-
vr{etak hladnog rata i novi sukobi – napa-
di na New York i Washington 11. rujna
2001. godine. Dekani} je naglasio da su
rezerve nafte i plina klju~ni ~imbenik
geopoliti~kog odnosa snaga i politi~kih
aspiracija prema Bliskom istoku. “Vrlo
brzo nakon 11. rujna do{lo je do zametka
novih sukoba u ~ijoj pozadini le`e rezer-
ve nafte i plina i `elja da se njima domini-
ra. S jedne strane, oni koji ih imaju u pu-
noj mjeri u`ivaju koristi, a s druge strane,
oni koji dominiraju svjetskim kapitalom i
svjetskom mo}i `ele jo{ neko vrijeme do-
minirati i dr`ati pod svojim nadzorom tr-
govinu, proizvodnju i upotrebu tih velikih
rezervi nafte”, rekao je prof. Dekani}. Iz
tog sukoba le`e temeljni problemi sudio-
nika globalnih geopoliti~kih zbivanja u
~ijoj se pozadini nalazi nafta. Osnovno
pitanje na Zapadu je kako pomiriti navike
globalizma i razumijevanje promjena i
pokreta u islamskim zemljama? Islamske
zemlje imaju drugi problem: kako pomi-
riti ili uskladiti dinamiku i modernizam
Zapada i temeljne islamske vrijednosti?
“Dana{nju sve nesigurniju svjetsku politi-
~ku scenu obilje`ava koloplet politike,
tr`i{ta, kapitala, globalizacije i terorizma.
Premda su smrtni neprijatelji, globalizam
i terorizam kao da ne mogu jedan bez
drugoga. Globalni terorizam izaziva po-
trebu za globalnom reakcijom, a vezivno
tkivo te ~udne i zaku~aste sprege je nafta
i njezina jo{ uvijek presudna uloga u su-
vremenom gospodarstvu i `ivotu”, rekao
je Dekani} i dodao da je rat protiv teroriz-
ma nakon 11. rujna postao eufemizam za
rat niskog intenziteta. Naglasio je da su
~etiri morska tjesnaca u podru~ju Bliskog
istoka mogu}e mete teroristi~kih napada
ili kriti~na mjesta u slobodnom protoku
nafte i LNG-a (ukapljeni prirodni plin)
prema tr`i{tu.
“Nafta je promijenila i globalizirala
suvremenu civilizaciju, zbog nje su se vo-
dili ratovi, a zbog njezina nadziranja svi-
jet je danas ponovno na rubu sukoba. Je li
nafta blagoslov ili, kako misli sve vi{e
ljudi, prokletstvo suvremene civilizacije,
pokazat }e budu}nost”, rekao je prof. De-
kani}. Na kraju predavanja naglasio je
~etiri zaklju~ka:
– energija ima presudnu ulogu u geopo-
litici svijeta na po~etku 21. stolje}a,
– politi~ki nadzor nad Bliskim isto-
kom klju~ni je element geopolitike
na po~etku 21. stolje}a,
– borba za nadzor nad tokovima nafte
i plina je podloga globalnog sukoba
21. stolje}a,
– odnos prema globalizaciji je temelj-
ni problem islamskih zemalja. 
I.I.

Analiza izbornih rezultata SDA Hrvatske
SDAH – a kuda sada?
U prostorijama SDA Hrvatske u Za-
grebu, 2. velja~e odr`ana je sjednica Pred-
sjedni{tva SDAH na kojoj su strana~ki
~elnici, u pro{irenom sastavu, analizirali
rezultate proteklih parlamentarnih izbora.
Jedina bo{nja~ka stranka u Hrvatskoj na
izborima odr`anim 25. studenog 2007.
imala je tri kandidata: [emsu Tankovi}a
(kandidat SDAH u XII manjinskoj izbor-
noj jedinici), Samija Ali{ana (zajedni~ki
romski kandidat triju stranaka – SDP-a,
SDAH i HRDS-a u XII manjinskoj izbor-
noj jedinici) i Mirsada Srebrenikovi}a
(kandidat na listi SDP-a u VI izbornoj je-
dinici s rednim brojem 10).
Izborna pobjeda [emse Tankovi}a
Izvje{taj o izborima za Hrvatski sabor
podnio je prof. dr. [emso Tankovi}, pred-
sjednik stranke, koji je podsjetio da je
SDAH izbore do~ekala u nadi da }e u naj-
manju ruku potvrditi parlamentarni status
izboren 2003. godine. “Premda smo na
tim izborima postigli iznena|uju}e dobar
rezultat i temeljem te ~injenice imali pro-
ceduralni i fakti~ki legitimitet predstav-
ljanja bo{nja~ke manjine, od strane nekih
na{ih udruga, kao i pojedinaca nismo kao
takvi bili prihva}eni. Kao va`ni potenci-
jalni partneri u rje{avanju manjinske pro-
blematike te udruge i manji dio pojedina-
ca su de facto, kroz ~etiri godine, sustav-
no onemogu}avale aktivno djelovanje na
rje{avanju krucijalnih pitanja bo{nja~ke
kulturne autonomije u Hrvatskoj”, rekao
je Tankovi} osvr}u}i se na suradnju s
bo{nja~kim udrugama u proteklom man-
datu. Naglasio je da se u takvom ozra~ju
nije mogao na~initi zajedni~ki dogovor
oko odabira zajedni~kog bo{nja~kog kan-
didata za parlamentarne izbore 2007. go-
dine. Osvrnuo se i na izbore za Vije}a i
predstavnike nacionalnih manjina koji su
odr`ani 17. lipnja 2007. te ustvrdio kako
su ti izbori “nedvojbeno potvrdili promi-
jenjeni odnos snaga unutar bo{nja~ke ma-
njine u nekim sredinama, tako da je posto-
jala opravdana bojazan gubitka izbora”. S
ciljem ponovnog dobivanja poljuljanog
povjerenja u rad SDAH, strana~ki ~elnici
su cjelokupni anga`man u kampanji podi-
gnuli na vi{u razinu.
Tankovi} je samokriti~ki naglasio ne-
gativne procese koji su destruktivno dje-
Predizborni plakat [emse Tankovi}a
lovali na stranku – sukob sa SABAH-om
i pona{anje pojedinih ~lanova stranke.
“Dodatna pote{ko}a na izborima bio je
moj o~iti proma{aj prijedlogom odabira
Mehmeda D`eki}a na mjesto prvog ~ovje-
ka SABAH-a. Isti je dozvolio cjelovitu
transformaciju ove respektabilne skupine
udruga i odstupa od nas. S druge pak stra-
ne, sjednica Glavnog odbora u Umagu
upozorila je na destruktivno pona{anje
nekih na{ih strana~kih ljudi koji nisu ~ini-
li ni{ta u smjeru dalje afirmacije stranke
nego su, vi{e ili manje otvoreno, ru{ili po-
stoje}u strana~ku infrastrukturu. Mnogi
od njih stali su otvoreno na stranu Ned`ada
Hod`i}a. Uspostavljeno je uzajamno ne-
povjerenje, tako da smo samo djelomi~no
koristili raspolo`ivi fond na{ih aktivista”,
rekao je predsjednik SDAH.
Me|utim, tu predizbornim problemi-
ma nije bio kraj jer je do{lo do sukoba
unutar bosansko-hercegova~ke SDA, koji
se direktno odrazio na kampanju (op.ur.).
Naime, odlukom centrale u Sarajevu smi-
jenjeni su ~lanovi rukovodstva SDA Op}ine
Cazin, me|u kojima su najzna~ajniji Ner-
min Ogre{evi}, na~elnik Op}ine Cazin i
Rifet Hozanovi}, predsjedavaju}i Op}in-
skog vije}a Cazin, koji su trebali odigrati
zna~ajnu ulogu, sli~no Ogre{evi}evom ja-
vnom istupu prigodom otvaranja mesd`i-
Nakon potpisivanja Sporazuma sa SDP-om
BO[NJACI U HRVATSKOJ
da u Bogovolji (op.ur.). Oni su u me|uvre-
menu osnovali novu stranku A-SDA (Ali-
jina Stranka demokratske aktivnosti). Na
prethodno navedene probleme i doga|anja
u cazinskom SDA [emso Tankovi} nije
se osvrtao, niti ih je podrobnije objasnio
prisutnima, ve} je rekao sljede}e: “Dalji
problemi glede na{eg izbornog nastupa
stvoren je nesporazumima s kojim su se
susreli na{i prijatelji iz Cazina koji su,
zbog svojih problema, morali otkazati fi-
nancijsku potporu tiskanjem propagand-
nog materijala za na{e kandidate. Zbog
novonastale situacije i nemogu}nosti ci-
jelovitog financiranja kampanje do{lo je
do smanjenja obima propagandnih aktiv-
nosti u gradu Zagrebu. Akcent je stavljen
na djelovanje pojedinih ogranaka.”
Podsjetio je da je Sporazum izme|u
SDAH i SDP-a potpisan 29.10.2007. Spo-
razum, koji su zajedni~ki napravili [emso
Tankovi} i Ivo Josipovi} iz SDP-a, predsta-
vlja prema rije~ima predsjednika SDAH
izraz zajedni~ke `elje da udru`enim snaga- 15
ma maksimaliziraju svoje {anse na izbori-
ma. Razlozi su bili pragmati~ne prirode.
SDP je pozitivno ocijenio dosada{nju su-
radnju u Sisa~ko-moslava~koj i Primorsko-
goranskoj `upaniji, kao i u op}inama Voj-
ni}, Topusko i Cetingrad. Osim toga, ~lano-
vi SDAH su na zadnjoj Skup{tini “jasno
stavili do znanja da u SDP-u vide najpo-
`eljnijeg partnera glede dugoro~ne surad-
nje”. U Sporazumu sa SDP-om precizirani
su kandidati za predstoje}e izbore, s time
da je dogovoreno da }e zajedni~ki kandidat
u VI izbornoj jedinici na listi SDP-a imati
redni broj izme|u 7. i 10. mjesta.
Tankovi} je naglasio da se izborna
kampanja odvijala u tri pravca, a najve}i
anga`man je posve}en njegovoj kandida-
turi. “Mirsad Srebrenikovi} se odli~no
uklopio kao kandidat SDP-a na VI izbor-
noj jedinici i zajedno sa Muhamedom
Imerijem, dr. Merzukom @uni}em, [aba- J
nom Kadri}em, dr. Ha{imom Smlati}em i
drugima korektno odradio izbornu kam-
O
panju, koja je rezultirala pobjedom na{ih U
partnera nad HDZ-om. Samiju Ali{anu je
ponu|en anga`man iskusnog Abdulaha R
Mufti}a i on je, uz predstavnicu SDP-a i
romske partnere, trebao osigurati par sto-
N
tina glasova koji bi vjerojatno osigurali A
izbornu pobjedu. Nakon po~etnih dobrih
nastupa, uslijedio je razlaz s Abdulahom L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ

Mufti}em”, izvijestio je Tankovi}. Podsje-

tio je na brojne izborne skupove, tiskovne
konferencije i istupe na elektronskim me-
dijima. Smatra da su posebnu zanimlji-
vost prethodne kampanje predstavljali
skupovi na kojima su se su~eljavali poje-
dini kandidati, koji su u ve}ini slu~ajeva
bili “neutralni”, iako je bilo i skupova koji
su organizirani za potrebe nekih od kan-
didata. SDA Hrvatske je u kampanji na-
stojala biti principijelna. “Mi smo se u
cijelosti dr`ali dva principa: prvo, govori-
ti o na{im uspjesima koje smo ostvarili u
razdoblju od 2003.-2007. godine, i drugo,
kazivati o na{em programu i o~ekivanjima
ukoliko iznova dobijemo povjerenje na{ih
bira~a. Niti u jednom izbornom skupu ni-
smo govorili negativnosti o pojedinim
kandidatima. Istine radi, najve}i broj na-
{ih protukandidata tako|er se dr`ao na-
glaska na svojim programima. Izuzetak je
~inio manji broj protukandidata koji su, u
nedostatku vlastitih programa, kontami-
nirali na{u izbornu scenu”, rekao je izbor-
ni pobjednik.
Detaljno je analizirao izborne rezultate
po izbornim jedinicama i komparirao ih s
najzna~ajnijim protukandidatima – Ned`a-
dom Hod`i}em, Ibrahimom Ru`ni}em i
Hamdijom Mali}em. Od ve}ih gradova,
16 [emso Tankovi} (ukupno 1.348 glasova)
najvi{e je glasova dobio u Zagrebu i Du-
brovniku, a Ned`ad Hod`i} (ukupno 1.187
glasova) u Rijeci i Sisku. Analiziraju}i
broj glasova, mo`e se re}i da su pobjedu
[emsi Tankovi}u od 161 glasa donijeli
gradovi Zagreb, sa svojom prevagom od
183 glasa, i Dubrovnik, s vi{kom od 90
glasova u odnosu na Hod`i}a. Zanimljivo
je da su dosada{nji “bastioni SDAH” na
jugoistoku Hrvatske – Gunja i Drenovci
– prakti~no podijelili glasove na Tankovi}a
i Hod`i}a, s vrlo malom prevagom za
predsjednika SDAH. Me|utim, vjerojat-
no su najve}i poraz, osim Rijeke i Siska,
SDAH i Tankovi} do`ivjeli u maloj istar-
skoj op}ini Kr{an – 63:15, mjestu gdje je
~lan stranke na pro{logodi{njim prijevre-
menim lokalnim izborima osvojio mjesto
u Op}inskom vije}u.
[emso Tankovi} se osvrnuo na jedan
J dio financiranje izborne kampanje, a cje-
O lokupno financijsko izvje{}e najavio je za
sljede}u sjednicu Predsjedni{tva SDAH.
U U najve}em dijelu (preko 300.000 kuna)
kampanja je financirana iz prora~unskih
R sredstava dobivenih na osnovu ~injenice
N da je stranka imala jednog saborskog za-
stupnika u proteklom mandatu. Najve}i
A dio financijskih sredstava utro{en je na
propagandni materijal, tro{kove prijevoza
L i najam prostorija u kojima su odr`avani
Poslije predaje saborskih kandidatura [emse Tankovi}a i Mirsada Srebrenikovi}a
predizborni skupovi. Pojedina~no je naj-
vi{e financijskih sredstava utro{eno u Du-
brovniku (50.000 kuna) i Gunji (30.000
kuna). Na kampanju Samija Ali{ana us-
mjeren je znatno manji dio sredstava, dok
su za financiranje kampanje Mirsada Sre-
brenikovi}a utro{ena neznatna financijska
sredstva.
Zaklju~ak predsjednika
Sedma to~ka Tankovi}evog izvje{taja
nosi naslov Umjesto zaklju~ka, a posebno
je zanimljiva jer se u njoj ni{ta ne govori
o postizbornom Sporazumu s HDZ-om
potpisanom 24. prosinca 2007. Zbog izu-
zetno osebujnog na~ina prezentacije ~in-
jenica, tekst zaklju~ka strana~kog pred-
sjednika i novog/starog bo{nja~kog sabor-
skog zastupnika prenosimo u cijelosti.
“Ovo izvje{}e sadr`i okvir o kojem se
u pojedinostima mo`e i mora raspravljati.
Najprije bih podvrgnuo analizi na{
Sporazum sa SDP-om, kojim su Bo{njaci u
sklopu svoje stranke jasno kazali sebi i dru-
gima da nam je prihvatljivija opcija ðlije-
vog centra’ od dalje suradnje sa HDZ-om.
Mi{ljenja sam, a na to ukazuju i rezul-
tati izbora, da smo SDP-u osigurali naj-
manje dva mjesta u Saboru. Bo{njaci –
koji se u Popisu bira~a vode kao Muslima-
ni, neopredijeljeni, nepoznati – pozitivno
su reagirali na na{u opredijeljnost. Zah-
valjuju}i toj suradnji otkrili smo da u Ku-
tini, Zadru, Osijeku i nekim drugim mje-
stima postoje na{i ljudi koji `ele sudjelo-
vati u zajedni~kom politi~kom radu. Ovo-
me bih dodao i dio bo{nja~kih glasova
koji su tako|er dali glas SDP-u, premda
su mogli glasovati za manjinsku listu.
Premda nismo ostvarili izbornu pobje-
du sa Samijem Ali{anom i tu mo`emo na}i
mnogo pozitivnih elemenata. Mi smo jedi-
na politi~ka stranka koja je progovorila
otvoreno i bez ikakvih zakulisnih igara o
romskoj manjini u Hrvatskoj. Zahvaljuju}i
nama i na{em kandidatu o problemima
Roma se po~elo pozitivno raspravljati. U
kona~nici, u Sabor je ipak u{ao romski za-
stupnik, {to je djelomi~no i na{a zasluga.
U kona~nici potvrdili smo parlamen-
tarni status na{e stranke u Hrvatskoj, {to
mo`e imati duboke pozitivne posljedice
za na{ dalji rad.
Premda su mnogi, pune ~etiri godine
sve ~inili kako bi sprije~ili politi~ko djelo-
vanje Bo{njaka u Hrvatskoj to se nije, na
na{u sre}u, ostvarilo. Temeljem tog uspje-
ha ve} danas moramo pokrenuti stvarala~ki
nerv za predstoje}e lokalne izbore.
Koje su to sredine sa kojima valja ra-
~unati na lokalnim izborima? Kako na-
stupati na tim izborima? [to u~initi sa
mjestima u kojima do ju~er nismo imali
nikakvih rezultata, a ovi izbori su pokaza-
li da ipak imaju potencijala? Kako objedi-
niti bo{nja~ku populaciju u Hrvatskoj?
Mo`e li se (i kako) voditi pozitivan dija-
log sa onima koji nas uporno napadaju?
[to treba mijenjati u na{em radu?
Ovo su samo neka od brojnih pitanja
na koja valja dati odgovor.” 
I.I.

Tribina o polo`aju `ene u islamu – polo`aj `ene u Iranu
Iranska iskustva
Haydeh Sanadijan Fadaifard, supruga
veleposlanika Islamske Republike Iran u
Zagrebu, 7. velja~e je odr`ala predavanje
u Islamskom centru u Zagrebu u sklopu
Islamske tribine “Dr. Sulejman Ma{ovi}”.
Tema njenog predavanja je bila “@ena u
islamu – u Iranu”. Zagreba~ki imam Mir-
za ef. Me{i}, urednik i moderator tribine
“Dr. Sulejman Ma{ovi}” i ~lan Glavnog
odbora KDBH “Preporod”, u uvodnoj
rije~i je rekao da se, kao i druga velika
pitanja suvremenog svijeta, tako i na pi-
tanje o polo`aju `ene u dru{tvu, nude dva
osnovna odgovora. Prvi odgovor nam nu-
di danas dominantna “zapadnoeuropska
civilizacija”, a drugi “muslimanski svi-
jet”. Me{i} je naglasio da je polo`aj `ene
u zapadnoeuropskim dru{tvima trenutno
povoljniji, ali je na`alost, kapital u ovim
dru{tvima i `enu, dobrim dijelom, pretvo-
rio u robu. “Razvio je ~itavu industriju u
kojoj se vrte stotine milijardi dolara, a u
kojoj se `ena prodaje na jedan za nju izu-
zetno poni`avaju}i na~in. S druge strane,
u muslimanskom svijetu se grozni~avo
poku{avaju prona}i odgovori na suvreme-
ne izazove polaze}i od islamskih temelja.
Na`alost ta dru{tva su ~esto optere}ena i
onim tradicijama koje u mnogome ote`a-
vaju iznala`enje dobrih rje{enja”, rekao
je Mirza ef. Me{i}.
Jedna od muslimanskih zemalja koja
na tom planu ula`e velike napore je i IR
Iran. Evidentno je da su u toj velikoj zem-
lji, koja je i jedna od svjetskih kolijevki
kulture, postignuti izuzetni rezultati na
tom planu. Ono {to se u Iranu posti`e na
obrazovnom planu `ena mo`emo bez
Detalj s tribine o polo`aju `ena u Iranu
Haydeh Sanadijan Fadaifard
pretjerivanja re}i da je impresivno. O~e-
kujemo da }e se u Iranu u budu}nosti po-
stizati jo{ i bolji rezultati. ^ini se da je
danas u ekonomski razvijenim zemljama,
posebice ugro`ena obitelj, do te mjere da
mnogima od tih dru{tava prijeti izumiran-
je. Usudili bi se ustvrditi da to u mnogo-
me zavisi od uloge `ene u tim dru{tvima.
Medijska slika i stvarnost
Na po~etku predavanja Haydeh Sana-
dijan Fadaifard citirala je sljede}e kur’an-
ske ajete: “O ljudi, Mi vas od jednog
~ovjeka i `ene stvaramo i na narode i ple-
mena vas dijelimo da biste se upoznali.
Najugledniji kod Allaha je onaj koji ga se
najvi{e boji, Allah uistinu sve zna i nije
mu skriveno ni{ta.” (Al-Hud`urat, 13).
Fadaifard je rekla da je Islamska Re-
publika Iran, kao {to ime jasno kazuje,
dr`ava bazirana na islamskoj vjerskoj de-
BO[NJACI U HRVATSKOJ
mokraciji, vjeri ~iji se zakoni i propisi
odnose na svakodnevni `ivot ~ovje~anstva
uop}e. Opisala je iransko razumijevanje
`ene u o~ima islama, njenu ulogu u obite-
lji i dru{tvu kao cjelini, te objasnila njezi-
nu ulogu u IR Iran. “Allah je stvorio sva
ljudska bi}a jednakima, daruju}i im slo- 17
bodu, i privilegiraji}i one najpobo`nije
svojim blagoslovom. Mu{karce i `ene st-
vorio je jednakima u svom ljudskom do-
stojanstvu i odgovornostima. Ohrabrio ih
je da nastoje u te`nji ka pravednim dru-
{tvenim ulogama, u skladu s njihovim
prirodnim mogu}nostima i potencijalima
sa ciljem postizanja socijalne pravde.
Dakle, mu{karac i `ena su stvoreni jedna-
ki pred Bogom, nisu stvoreni isti i njihove
razli~itosti zahtjevaju razli~it pristup
njihovim ulogama i odgovornostima unu-
tar dru{tva. Mu{karac i `ena nisu jedno
drugom suprotstavljeni, ali su razli~ite
cjeline stvorene da se uskla|uju i me|u-
sobno upotpunjavaju”, rekla je Fadaifard.
Naglasila je da islam po{tuje oba spola
kao jedninstvena u svojoj sferi djelovanja
i dodjeljuje im zna~ajne uloge, najbolje
uskla|ene za svakoga prema prirodi i vla-
stitim potrebama. @ene nisu predmeti ma- J
terijalne vrijednosti, bivaju}i vi{estruko
degradirane. One se ne poni`avaju ~ine}i
O
ih objektom koji svojom pojavno{}u U
privla~i potro{a~e ka odre|enom proizvo-
du i stilu `ivota. One su stvorene ravno- R
pravne mu{karcu, jednake u ljudskim pra-
vima i odgovornostima prema dobrobiti
N
obitelji kao i dru{tva u cjelini. Osim toga, A
islam je priznao i osigurao ekonomska,
dru{tvena i politi~ka prava `ena. Kur’an L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
^asni razlikuje ljudska bi}a samo prema
njihovim djelima na ovom svijetu.
Haydeh Sanadijan Fadaifard je podsje-
tila da je postojanje, prema islamu, sa
svim svojim kontrastima i razli~itostima,
jedinstven i uzajaman sveti sustav. Razli-
~itosti definirane u naprednom islamskom
zakonu za `enu i mu{karca, bazirane su na
preuzetim ulogama i odgovornostima koja
ih prate. Rekla je da je za `enu najbolje da
sudjeluje u razvoju s potrebnim obzirom
prema njenim fizi~kim i duhovnim potre-
bama. Mu{karac i `ena trebaju podjedna-
ko nastojati da ostvare svoje ideale kroz
pove}anje znanja, pobolj{anje me|usob-
nog razumijevanja, ~uvanja ljudskog inte-
griteta, u`ivanja u `ivotnim darovima, ko-
riste}i se osobnim i dru{tvenim slobodama
i stvaraju}i svijet boljim za `ivot.
“Islamska kultura zahtjeva da se status
`ene vrati na svoje zakonito i dostojanst-
veno mjesto. Zahtjevi za potpunom jedna-
kosti mu{karca i `ene, ne uzev{i u obzir
njihovu biolo{ku i emocionalnu razli~itost,
udaljila je `enu od njene stvarne prirode i
osobe. Islam je veliku va`nost dao obite-
lji, kao glavnoj gra|evnoj jedinici dru{tva.
Islam ohrabruje `ene da budu aktivni ~la-
novi dru{tva smatraju}i ih va`nim stupo-
vima obitelji. Islam tako|er stavlja osnov-
18 nu odgovornost za podizanje djece na
`enu”, rekla je supruga iranskog velepo-
slanika. Naglasila je da je obitelj osnovna
jedinica dru{tva i igra glavnu ulogu u pro-
speritetu, javnom moralu i obrazovanju
novih generacija, kao i u socijalnoj inte-
graciji i stabilnosti. Takav temelj ne mo`e
se odr`ati bez odgovornog partnerstva
unutar obitelji, kroz me|usobno uva`ava-
nje i po{tovanje prava i odgovornosti nje-
nih pojedinih ~lanova. Po{tovanje zna~i
da se `enu ne smije gledati kao perifernog
~lana obitelji, ve} kao suradnika u zajed-
ni~kim naporima na osiguranju dobrobiti
obitelji. Uloga `ene i njena prava u obite-
lji su jedan od klju~nih faktora u odr`ava-
nju ove svete institucije. “Ne mo`emo
pretpostaviti da jednakost uvijek rezultira
pravedno{}u. Mi vjerujemo u pravdu, ali
pravednost ~esto nije isto {to i jednakost”,
naglasila je Fadaifard.
J Citirala je nekoliko ~lanaka Ustava Is-
O lamske Republike Iran, koji se odnose na
prava `ene: “Cijeli narod, mu{karci i `ene,
U jednako su za{ti}ene pred zakonom i u`i-
vaju sva politi~ka, ekonomska, socijalna,
R kulturna i ljudska prava u skladu s islam-
N skim principima. (^lanak 20.)
Vlada je obavezna osigurati `enska
A prava u svim dimenzijama, u skladu s
islamskim principima i izvr{iti slijede}e
L zadatke:
Veliki interes za predavanje
Pripremiti odgovaraju}e uvijete za
razvoj `enske osobnosti osigurav{i njiho-
va materijalna i moralna prava. Pripremiti
sustav podr{ke za majke, osobite budu}e
majke. Pripremiti slu`bu socijalne za{tite
za udovice i starije `ene. (^lanak 21.)”
Zna~aj uloge `ena u dru{tvenim i poli-
ti~kim doga|anjima pokazuje i veliki do-
prinos `ena u 70-im godinama pro{log sto-
lje}a u pobjedi Islamske revolucije i na-
stavak njihovog truda tokom ira~ke agre-
sije na Iran u 80-ima. Nakon pobjede
Islamske revolucije, postotak dru{tvene
uklju~enosti `ena je zna~ajno porastao.
Na planu obrazovanja postoji {irok spektar
mogu}nosti za iranske `ene i djevojke da
pove}aju svoje znanje i stupanj obrazo-
vanja. U skorije vrijeme, na primjer, Iran-
ke su veoma aktivne na razli~itim znanst-
venim poljima, posebno na poljima medi-
cinskih specijalizacija. Na nekim predme-
tima, 70% iranskih diplomanada su `ene.
Udio `enske populacije na iranskim uni-
verzitetima u stalnom je porastu, a u teku-
}oj {kolskoj godini 65% primljenih stu-
denta na univerzitete su djevojke.
“Na politi~koj sceni, uspostava nacio-
nalnog mehanizma za unapre|enje `enskih
prava, pove}anje broja `ena zastupnica u
parlamentu i pro{irenje njihovog sudjelo-
vanja na razli~itim nivoima nacionalnog
dono{enja odluka, je znakovito za aktualni
tempo napretka. Prisustvo dviju `ena u
dr`avnom kabinetu, kao savjetnica i zamje-
nica predsjednika, aktivnost 13 `ena za-
stupnica u parlamentu, stotine `ena u mje-
snim i gradskim vije}ima aktivnih na raz-
nim nivoima, kao zamjenice, savjetnice,
kao direktorice u raznim ministarstvima - u
ministarstvima kao {to su Ministarstvo
zdravstva i medicinskog obrazovanja, kul-
ture i visokog obrazovanja, oko 50 % osob-
lja su `ene – imenovanje `ena za gradona-
~elnice, guvernere (`upanice) su jasni do-
kazi o uklju~enosti `ena u politi~ka zbiva-
nja u dana{njem Iranu”, naglasila je Haydeh
Sanadijan Fadaifard. Rekla je da su osim
`ena, koje su izabrale rad izvan ku}e, mno-
ge odlu~ile nastaviti slijediti svoj san pro-
fesionalno kao pisci, prevoditeljice ili um-
jetnice i pored obavljanja ku}anskih poslo-
va. @ena mo`e biti dru{tveno aktivna i bez
da obavezno bude zaposlena. Dru{tvo mo-
`e imati velike koristi od `ena koje dobro-
voljno uzimaju u~e{}e u dru{tvenim aktiv-
nostima i uti~u na kulturu, politiku i gospo-
darstvo svojih zemalja. Kao zaposlena,
`ena ima pravo na beneficije kao {to su
klizno radno vrijeme i porodiljni dopust.
Iranski parlament je izglasao niz propisa
kojima se omogu}uje `eni da ispuni obje
svoje funkcije odgovornosti, dru{tvenu i
obiteljsku, i olak{ao njihovo aktivno sudje-
lovanje na iranskoj dru{tvenoj sceni.
“Napokon, dopustite mi da navedem
kao primjer ~injenicu da su u nekoliko
proteklih mjeseci u Zagrebu gostovale tri
mje{ovite iranske grupe. Dvije su bili
sportski timovi, a tre}a je bila grupa znan-
stvenika koja je sudjelovala na zagreba-
~kom sajmu inovacija ðINOVA 2007’. U
iranskoj grupi bile su tri znanstvenice od
kojih su dvije bile dobitnice zlatne i srebr-
ne medalje. I dozvolite mi da da zaklju~im.
Razmatraju}i ovaj jasan prikaz, mo`emo
dobiti puno bolju sliku o `eni u Iranu, koja
je dakako razli~ita od onog {to se prikazu-
je i mo`e vidjeti u medijima”, rekla je na
kraju predavanja Haydeh Sanadijan Fa-
daifard, supruga veleposlanika Islamske
Republike Iran u Zagrebu. 
I.I.

XIII Bo{nja~ke rije~i u Hrvatskoj - okrugli stol o Me{i Selimovi}u
Svevremenost Me{e Selimovi}a
U sklopu XIII Bo{nja~kih rije~i u Hr-
vatskoj, u organizaciji KDBH “Preporod”
iz Zagreba, odr`an je okrugli stol na temu
“Svevremenost Me{e Selimovi}a”, posve-
}en `ivotu i djelu poznatog pisca. Modera-
tor na okruglom stolu bio je knji`evnik i
knji`evni kriti~ar Sead Begovi}, a svoja iz-
laganja iznijeli su prof. Ivan Maji}, asistent
na Katedri za bosanskohercegova~ku
knji`evnost Filozofskog fakulteta u Zagre-
bu, prof. dr. Zvonko Kova~, predstojnik
katedre za Poredbenu povijest ju`nosla-
venske knji`evnosti na Filozofskom fakul-
tetu u Zagrebu, mr. Ajka Tiro Srebreniko-
vi} i prof. Mersija Omanovi}, obje ~lanice
Glavnog odbora KDBH “Preporod”.
Prof. dr. Zvonko Kova~ govorio je o
interkulturalnom aspektu romana “Dervi{
i smrt”. Imali smo sre}u da je Selimovi}
uvr{ten u ~itanke, {to zaslu`uje kao jo{ ne-
ki ju`noslavenski pisci. Selimovi} nije pi-
sac samo bo{nja~ke knji`evnosti, on je od
{ezdesetih, poglavito od pojave romana
“Dervi{ i smrt”, figurirao kao jugosla-
venski pisac koji je za svoje djelo po~esto
nagra|ivan. Uskoro }e se na Filozofskom
fakultetu mo}i studirati knji`evnost kao
interkulturalno usmjerenje. “Posebno }e
biti obavezni bh-pisci i mislimo da je to
optimalni okvir prou~avanja interkultural-
ne knji`evnosti, pogotovo dvopripadnog
autora kao {to je Selimovi}. Treba istaknu-
ti interkulturalnu svijest kod Me{e Selimo-
vi}a. On je iskazivao svijest o svom vlasti-
tom interkulturalnom polo`aju izme|u hr-
vatske i srpske u kontekstu bh-knji`evnosti,
danas bismo rekli bo{nja~ke knji`evnosti”,
rekao je Kova~. Izlaga~ je naglasio da 13.
poglavlje romana “Dervi{ i smrt” najbolje
postavlja pitanje interkulturalnosti, a 16. je
odre|eni odgovor na ta pitanja. Ovdje se
odnosi parametara ili binarnih opozicija ja
i drugi, tvoje i tu|e, identitet i razlika, kako
koji dolazi iz pojedine teorijske paradig-
me, mogu postaviti kao primarni parametri
u tuma~enju cjeline romana “Dervi{ i
smrt”. Pripovjeda~ je, kao {to je ve} kritika
potvrdila, kroz lik Ahmeda Nurudina,
upravo u ova dva poglavlja vi{e nego u
drugima, pokazao svoju nejedostranu pri-
rodu. Naime, on je sklon prikloniti se dje-
lovanju svoga antipoda Hasana. Roman se
otvara potragom za vlastitim identitetom.
Pripovjeda~ kroz glavni lik postavlja pita-
nja o vlastitom razvoju i samorazumijeva-
nju. Ovdje treba ista}i Dervi{eve monolo-
ge kojima se problematizira kolektivni
identitet. Identifikacije s romanom, s obzi-
rom na odre|enu situaciju tranzicijskoga
dru{tva danas, doga|aju se na sasvim indi-
vidualnom planu. Interesantan je prijelaz
pripovjeda~a, koji vi{e ne govori kroz Nu-
rudina nego kroz Hasana, na pri~u o vlasti-
tom identitetu odnosno o kolektivnom
identitetu. Glavni lik se distancira od sa-
moidentifikacije univerzalizmom vjere.
Danas imamo s bo{nja{tvom situaciju gdje
je vjera va`an aspekt samoidentifikacije,
kao {to je bilo i sa Srbima i Hrvatima. Da-
nas se posebno{}u vjere zagovara identitet,
dok se glavni lik od toga distancira. Zvon-
ko Kova~ primijetio je da je sli~an problem
identiteta nazna~en kroz znakove osobno-
sti Hasana i njegov ljubavni odnos s Du-
brov~ankom Marijom.
Prof. Ivan Maji} govorio je o simboli-
~koj funkciji likova Selimovi}evog roma-
na “Magla i mjese~ina”. Ve} u ovom roma-
nu Selimovi} je imao psiholo{ki potencijal
koji je u potpunosti razvio u romanu “Der-
vi{ i smrt”. Recepcija djela prija{njeg Seli-
movi}evog romana “Ti{ine” bila je uglav-
nom negativna jer je sugerirala napu{teni
socrealisti~ki kod. Razdoblje izme|u 1951.
i 1961. godine Selimovi} naziva “perio-
dom }utanja prije obra~una sa samim so-
bom”, te stoga potpuno novi psihologisti~ki
na~in pisanja u “Magli i mjese~ini” ostaje
od kritike neprimije}en. Ivan Maji}, u
svom predavanju iznio je misli, zaklju~ke i
interpretacije do kojih je do{ao kroz dvo-
semestralni rad i raspravu sa studentima na
romanu “Magla i mjese~ina”.
Mr. Ajka Tiro Srebrenikovi} iznijela je
svoje predavanje o `enskim likovima u ro-
manu “Dervi{ i smrt” Me{e Selimovi}a.
Podsjetimo da je izlaga~ica obranila magi-
starsku radnju “Koncepcija likova uz ro-
manu Dervi{ i smrt”, a u “Preporodu” je
objavila knjigu pod naslovom “Znakovi
osobnosti u Dervi{u i smrti”. Ajka Tiro
Srebrenikovi} primjetila je u izlaganju da
`enski likovi u “Dervi{u i smrti” samo pro-
viruju iz pripovjeda~eva svijeta, ali na
semanti~koj razini tuma~enja romana zau-
zimaju zna~ajno mjesto i vrlo su efektni.
Pitanje autorove osobnosti te pitanje kako
osobnost zahvatiti jezikom u dimenziji au-
tobiografskog diskursa koji je mogu}e po-
zicionirati na razumijevanje knji`evno
umjetni~kog djela, pitanja su o kojima se
bavi feministi~ka kritika koja je otvorila
BO[NJACI U HRVATSKOJ
nove perspektive i u tuma~enju likova u
Dervi{u, posebno `enskih likova. U analizi
knji`evnih djela, do sada, se olako prelazila
preko autorova `ivota, kao da je djelo na-
stalo samo po sebi, a ne u jedinstvu autoro-
ve duhovnosti formirane u spletu religij-
skog, nacionalnog i sveukupnog njegovog
kulturolo{kog naslije|a. Dosada{nje moje
~itateljsko iskustvo, obrazlo`ila je izlaga~i-
ca, u ve}ini slu~ajeva, vezano je za i{~itava-
nje djela mu{kih autora jer su u povijesti
knji`evnosti spisateljice bile rijetke. Kroz
prizmu pripovjeda~eve svijesti, Selimovi}
nastoji predo~iti i kulturnu klimu vremena
o kojemu pi{e. U tekst svoga djela utkao je
likove iz tematizirane dru{tvene zbilje, u
kojima su `enski likovi na semanti~koj ra-
zini vrlo efektni. Dakle, ponovno je rije~ o
“knji`evnosti i `eni koja se o njoj pi{e”.
Pitanja statusa, ekonomija `enske ovi-
snosti u braku, ograni~ene mogu}nosti iz-
bora zbog odgoja, potreba da voli i bude
voljena, da bude korisna u obitelji i dru{tvu
itd. predstavljaju konkretno iskustvo `ene 19
u ve}ini kultura koje }e ih navesti da i knji-
`evno djelo druga~ije vrednuju od mu{kog
~itatelja koji naj~e{}e nazna~ene probleme
dr`i ograni~eno zanimljivim. Iako se u
Dervi{u radi o prostoru pri~e postavljene u
epsko vrijeme, prapo~etak svih Nurudino-
vih `ivotnih padova ne nalazi se u epskom
svijetu nego u `eni koju je davno, prije
dvadesetak godina ostavio, odabrao vojni-
~ki `ivot i oti{ao, ne osvrnuv{i se. U Seli-
movi}evom romanu Nurudina proganja
duh `ene iz mladosti koju je zbog mlade-
na~kih ideala i ratnih pohoda ostavio,
odbaciv{i na krajnje okrutan na~in `ivot i
ljubav. U ovom romanu prikazana je tradi-
cionalna bosanska sredina i epski svijet u
kojemu glavnu ulogu dobivaju mu{ki liko-
vi, a `enski likovi su samo raspoznatljive
figure koje nastoje povezati raspr{eni svi-
jet, zbog ratova, u koherentnu cjelinu. Au-
torova pozicija suprotstavlja se ovakvoj
koncepciji na na~in da se `enskim likovi-
J
ma daje osobina aktivizma i dinami~nosti. O
Nurudin u svojoj knjizi `ivota `enske liko-
ve, za razliku od mu{kih, nije imenovao U
njihovim osobnim imenima, osim Dubrov-
~anke Marije. @ena nosi ime po mu`evom R
imenu, njegovoj tituli ili mjestu porijekla.
Ako se zna da imenovanje lika predstavlja
N
dominantu koja odre|uje tu figuru, izdvo- A
jiv{i je kao pojedina~nost u danom pripo-
vjednom svijetu, onda se mo`e do}i do L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
Mersija Omanovi}
zaklju~ka kako je ovaj ideolog i na ovaj
na~in `elio `enu depersonalizirati.
Nurudin u svojoj ispovijesti predo~ava
i vojni~ke postupke prema nemo}nim lju-
dima, prije svega djeci i `enama koji su
uvu~eni u ratna stradanja bez svoje volje i
pristanka. Silovanje i blud Mula Jusufove
majke, na `alost, predstavlja motiv s kojim
se i na{a kultura na pragu 21. stolje}a, sve
do nedavno morala nositi. Na pojavu zla u
dje~aku Jusufu utjecao je odnos vojnika
prema njegovoj majci, tj. odnos grupe
20 (vojnici) prema pojedina~noj ljudskoj je-
dinki (`eni). Nurudin u razgovoru s Mula
Jusufom brani blud njegove majke koji bi
on, kao sljedbenik Bo`je rije~i, neminovno
morao osuditi. Kadinica je begovska k}i i
svojim porijeklom pripada bogatoj klasi
toga vremena, ali je ona i samosvjesna
osoba koja ne tra`i mi{ljenje od oca, brata
ili mu`a. Njena pojava i sigurnost u komu-
nikaciji u Nurudinu izaziva sliku ratnika.
Nurudin nastoji sakriti svoju strasnu priro-
du, pravdaju}i se da bi `elju za kadinicom
u njenom po~etku udavio i da to sebi ne bi
dopustio, on posjeduje naviku da vlada so-
bom. U zadnjoj `ivotnoj no}i, Nurudin
saznaje kako se `ena koju je jedino volio
nije udala nego su je udali, brak su joj kao
i kadinici drugi odabrali. Umovi ovih `ena
bili su odgojeni u svrhu udaje, bez obzira
na osje}aje. Ajka Tiro Srebrenikovi} zavr-
{ila je konstatacijom da Dervi{u `rtva pa-
J trijarhata i tradicionalizma nije ozna~ena
kroz prezentaciju `enskih likova. Svijest
O `ene nije bila optere}ena gri`njom savje-
sti, za razliku od mu{kih likova ~ija se svi-
U jest morala suo~iti sama sa sobom zbog
u~injenih grijeha prema nemo}nima u to-
R ku ratova, ili nakon njih u nemoralnim po-
N stupcima dou{ni{tva i izdajni{tva.
Prof. Mersija Omanovi} na okruglom
A stolu iznijela je zanimljive biografske po-
datke o slavnom piscu koje je obilno po-
L tkrijepila citatima iz njegova djela. Volim
Sead Begovi}
~iste ra~une, zar nije bolje da pi{em o sebi
dok sam `iv. Ovom re~enicom u svome
djelu “Sje}anja” Selimovi} nas uvodi u
svoju autobiografiju, podijeljenu u pro`iv-
ljena razdoblja svog `ivota. Selimovi}evi
roditelji podrijetlom su iz Vranjske, na
granici Hercegovine i Crne Gore, od drob-
nja~kog bratstva Vujovi}a. Njih je bilo de-
vetoro bra}e, a dvojica prelaze na islam, te
nastaju tri obitelji: Selimovi}i, ]ori}i i
Ov~ine. Za porijeklo svoje obitelji Selimo-
vi} ka`e da potje~u od \ube Selimovi}a,
koji se spominje 1710. godine u Plavu.
Obitelj Me{e Selimovi}a ima aginske kori-
jene, a to zna~i da su se preci bavili trgovi-
nom, a u Bile}i su imali zlatarnu. Posjedu-
ju imanja od Zavidovi}a do Tuzle. Me{in
otac odlazi iz Bile}e u Tuzlu, bje`i iz braka
koji su mu “nametnuli”. Ubrzo i roditelji
dolaze u Tuzlu, te kupuju ku}u, a Me{in
otac se `eni po drugi put s prekrasnom dje-
vojkom Pa{om [abanovi}. Pa{a je Me{ina
majka, lijepa, vrijedna, dobra supruga i
majka. Selimovi} oca opisuje kao krup-
nog, visokog, sna`nog i neukrotivog ~ovje-
ka. Otac slu`i vojsku u Pe{ti, ali zahvalju-
ju}i obiteljskom novcu paralelno `ivi za-
sebni `ivot sa svim blagodatima koje Pe{ta
u ono vrijeme pru`a. U Tu{nju postoji Mek-
teb, vjerska {kola za pred{kolsku djecu. U
to vrijeme Me{i je ~etiri godine i u maglovi-
tim sje}anjima Me{a nosi sva ta doga|anja
iz ratnog vremena i o po~etku svog {kolo-
vanja, odnosno poha|anja mekteba.
Selimovi} ka`e da mu je to najljep{a
{kola u `ivotu, koja je vezana i za prvi sa-
modoprinos, jer polaznici mekteba nose u
{kolu po jedno drvce da bi se u~ionica gri-
jala. Selimovi} polazi Ru`diju, osnovnu
{kolu s poja~anom satnicom vjerskih pred-
meta. U ovoj {koli Me{a shva}a istinu o
`ivotu, da svaka “vlast”, ma kakva bila,
ima dovoljno pomaga~a i da pobunjenici,
ma koliko bili u pravu, nemaju nikakve
{anse. Zapravo rije~ je o jednom vjerou~i-
Ajka Tiro Srebrenikovi}
telju koji je vrlo lo{e predavao, a u~enike
ka`njavao batinama. Oko 1930. godine,
Me{a dolazi na studij u Beograd i tu upoz-
naje Milovana \ilasa, te Hasana Brki}a
koji je bio ~lan Gradskog komiteta Beo-
grada. Me{a postaje predsjednik Udru`enja
dru{tva naroda. Selimovi} nije `elio biti
~lanom Partije, da ne izgubio svoju nezavi-
snost, te }e u njegovoj partijskoj karakteri-
stici od 1941. do 1951.godine uvijek pisati
“da je intelektualac – individualista”. Go-
dine 1934. Selimovi} je diplomirao knji-
`evnost i jezik na Filozofskom fakultetu u
Beogradu. Uklju~en je u dru{tveno-kultur-
ni `ivot Beograda i ilegalni politi~ki, ali
ka`e da stalno osje}a jednu nesigurnost
zahvaljuju}i onoj davnoj o~evoj hladno}i i
distanci prema njemu kao djetetu. Selimo-
vi} u Tuzli radi kao profesor na Tuzlanskoj
gimnaziji i tu ga zati~e rat. Brat, sestra i on
rade u ilegali. Dospijeva u zatvor. Me|utim,
na su|enju, zahvaljuju}i pomo}i ljudi s
kojima je radio biva oslobo|en i odlazi u
partizane. U partizanima pi{e u ~asopisima
koji se tada objavljuju. U “Frontu slobode”
1944. godine objavio je jednu pripovijetku
i tri reporta`e o zlo~inima 13. SS-divizije
nad narodom majeva~kih sela, u`asnute
napise o nevi|enoj surovosti na{ih ljudi
nad na{im ljudima. Me{a Selimovi} pi{e u
“Sje}anjima” da je uvidio da sposobnost
pri~anja i dar pisanja rijetko kad idu zajed-
no, i te{ko se nalaze kod jednog ~ovjeka,
~ak se isklju~uju. Sve ono {to Selimovi}
objavljuje od 1940. godine, pisanja su i
traganja kako izre}i i opisati svoju najve}u
tugu, bol za bratom koji je ubijen 1944.
godine. Me{u Selimovi}a `ivotni put 1944.
godine dovodi u Beograd. Ubrzo u Saraje-
vu, od 1950 do 1953. godine, obna{a du`-
nost docenta na Univerzitetu. Godine 1966.
objavljen je roman “Dervi{ i smrt”, naj-
va`nije djelo Me{e Selimovi}a, istaknula
je Mersija Omanovi}. 
F.M.B.

Promocija “Rje~nika bosanskog jezika”
Definiranje stanja
u bosanskom jeziku
U Bosni se nedavno pojavila prava
izdava~ka poslastica pod nazivom “Rje~-
nik bosanskog jezika”, u ~ijoj su izradi, a
nakon obavljenih istra`ivanja, sudjelovali
djelatnici Instituta za jezik: prof. dr. Ibra-
him ^edi} (rukovoditelj i inicijator pro-
jekta), prof. dr. Naila Valjevac, mr. Aida
Kr{o, a asistenti su bili prof. Had`em
Hajdarevi} i Safet Kadi}. Rje~nik je obja-
vljen u 1.000 primjeraka. 14.02.2008.
rje~nik je predstavljen na tribini “Dr. Su-
lejman Ma{ovi}” u Islamskom centru Za-
greb, a promotori su bili jezi~ni stru~njaci
prof. dr. Remzija Had`iefendi}-Pari},
prof. dr. Alija Piri} i bosanski knji`evnik
Had`em Hajdarevi}. Moderator tribine
bio je ef. Mirza Me{i}.
Interesantno je napomenuti da je za
ovaj projekt izostao svaki vid potpore koji
isti ili sli~ni projekti dobivaju od dr`ave.
Zahtjevni projekt je ostvaren u duhu entu-
zijazma uposlenika Instituta, a jedino je
pozitivan odgovor stigao od biv{eg fede-
ralnog ministra obrazovanja i nauke, prof.
dr. Zijada Pa{i}a, koji je pri koncu svojeg
mandata odobrio odre|ena sredstva zah-
valjuju}i kojima }e biti pokriveni tro{kovi
tiskanja Rje~nika. U Institutu za jezik od
2000. godine postoji gra|a za Rje~nik bo-
sanskog jezika, koja je osigurana iz djela
pisaca, novina, pravnog jezika, to jest ad-
ministrativnog jezika i svih drugih stilova
koji postoje u jeziku, gra|a sa odre|enim
kontekstom u kojem se rabi jedna rije~.
Na osnovu nje se odre|uje standardna
jezi~ka norma. Od po~etka projekta `elja
je bila da se definira stanje u dana{njoj je-
zi~koj praksi da bi se odredile najuobi~a-
jenije rije~i koje su u upotrebi bez vra}anja
u pro{lost, dakle, trenutni sada{nji mo-
ment upotrebe jezika. Na osnovu toga su-
dionici projekta pristupili su izradi jedno-
tomnog rje~nika bosanskog jezika koji
sadr`i 1.320 stranica u kona~noj verziji.
Radi se o opisnom rje~niku koji sadr`i
sve slojeve leksika bosanskog jezika. Taj
sastav sastoji se od izvornih slavenskih
rije~i i rije~i koje su posu|ene iz drugih
jezika (germanizama, latinizama, grciz-
mama, anglizama, orijentalizama, bohe-
mizama, romanizama...). Primije}eno je
Slijeva: Mirza ef. Me{i}, Had`em
Hajdarevi} i Alija Piri}
da se u sada{njem trenutku polako u bo-
sanski jezik uvla~e i novi slojevi leksike,
prvenstveno anglicizmi, naravno, zbog
globalizacije, reformi {kolstva, politi~kih
nastupa, kulturno-ekonomskih veza i svih
drugih de{avanja koja su se dogodila na-
kon pada Berlinskog zida.
Jedan od posebnih slojeva u bosan-
skom jeziku jest postojanje izraza dvo-
strukosti i vi{estrukosti. Bosanski jezik je
toliko bogat leksikom da o jednom pojmu
ili stvari mo`emo iznijeti iskaz na razli~ite
na~ine i upotrijebiti razli~itu leksiku, a
rezultat je s istim zna~enjem. To jest, od-
re|ene stvari mo`emo izre}i na razli~ite
na~ine. Upravo zbog toga je bosanski je-
zik specifi~an i u kona~nom sastavu nje-
gove leksike moraju postojati sve dvo-
strukosti i vi{estrukosti kako bi korisnici
jezika mogli imati slobodu izbora jezi~kih
sredstava. Istu leksiku ne upotrebljava
stanovni{tvo Biha}a i Sarajeva i zbog to-
ga mora postojati sloboda izbora. U izradi
Rje~nika strogo se pazilo da se ne ukla-
njaju odre|ene rije~i, odnosno da se ne
name}u rije~i koje nemaju uporabnu vri-
jednost. Prof. dr. Ibrahim ^edi} smatra da
u BiH “svi pribli`no govore istim jezikom
koji je specifi~an. Me|utim, politika je
u~inila da od 1990. godine do|e do zatva-
ranja u atare”. U Bosni i Hercegovini da-
nas postoje tri standarda, {to pravi proble-
me u {kolstvu. Prevode se dokumenti na
srpski ili hrvatski jezik, a najve}a razlika
je samo u nazivu jezika. Srpski i hrvatski
su izvedeni iz nacionalnog imena, a bo-
sanski iz naziva zemlje. Tako je postojao
bosanskohercegova~ki izraz u okviru srp-
BO[NJACI U HRVATSKOJ
skohrvatskog standarda, pa su izrazi dig-
nuti na nivo standarda. U jednom jeziku
tako imamo ~etiri standarda. Pripremu
gra|e i obradu pojedinih slova u prvoj ver-
ziji radili su spomenuti uposlenici Institu-
ta: Ibrahim ^edi} je uradio od A do T,
Had`em Hajdarevi} od G do K, Safet Ka-
di} od M do V, mr. Aida Kr{o O i @ i prof.
dr. Naila Valjevac P i Z, a kona~nu obradu
su uradili doktori ^edi} i Valjevac.
Prof. dr. Remzija Had`iefendi}-Pari}
je povodom izlaska Rje~nika op{irno go-
vorila o bosanskom jeziku i ranijim rje~-
nicima bosanskog jezika. Bosanski jezik
je jedan od standardnih ju`noslavenskih,
slavenskih, europskih, indoeuropskih je-
zika, odnosno jedan od standardnih jezika
u svijetu ~ije je ime napokon reafirmirano
- na`alost u vrijeme kad su u Bosni i Her-
cegovini, nad glavom njezinih stanovni- 21
ka, sijevali no`evi njenih katila i du{mana.
Bosanski jezik je jezik Bo{njaka, i svih
drugih Bosanaca koji ga znaju, u~e ili go-
vore. Bosanski jezik je onaj jezik kojemu
je ime naredbom/dekretom ukinula vla-
stita Zemaljska vlada (4.10.1907.), una-
to~ bogatoj usmenoj knji`evnosti stvara-
noj na njemu, koja je odu{evila romanti-
~arsku Europu – pri ~emu je bo{nja~ka
usmena balada “Hasanaginica” blistavo
otvorila vrata svim ju`noslavenskim knji-
`evnostima od trenutka kad ju je 1774. (u
Veneciji) na talijanski preveo filolog, opat
i misionar Alberto Fortis u putopisu Viag-
gio in Dalmazia, pa Goetheova prijevoda
za Herderovu zbirku (1778.), pa prijevo-
da {kotskog pisca W. Scotta (1799.), Me-
rimea (1827.), Byrona, Pu{kina, Ljermon-
tova, Grimma, Lamartinea, Mickiewicza,
Kopitara. Bosanski jezik je onaj jezik ko-
jemu je vlastita Zemaljska vlada ukinula
J
ime 1907., ostavljaju}i mogu}nost i pravo O
Bo{njacima da ga koriste u vlastitim na-
cionalnim institucijama (kojih nisu ima- U
li!) i - izvan javne upotrebe (tj. izvan ob-
razovnih institucija - {kola, univerziteta, R
izvan sudstva, izvan medija – novina, iz-
van administracije), tj. da funkcionira
N
onako kako jezik funkcionira u “diglosi- A
ji” – isklju~ivo za ku}nu upotrebu. Bo-
sanski jezik je onaj narodni jezik kojim je L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
pisana Povelje bosanskog bana Kulina
1189. godine. Njime su pisana kraji{ni~ka
pisma i sjajna djela ]azima Muse ]ati}a,
Me{e Selimovi}a, Maka Dizdara i drugih
koje je spiskom naveo bh. knji`evnik Ali-
ja Isakovi} 1970., da bi pokazao “uzorni
jezi~ki kontinuitet” bh-knji`evnosti iako
je ona i tada, kao i sada, “pod presijom
opredjeljivanja”.
Remzija Had`iefendi}-Pari} navela je
da je bosanski jezik onaj jezik koji je no-
belovac Ivo Andri} u~io u {koli. U njego-
voj |a~koj knji`ici je, nakon ukidanja
imena iz slu`bene upotrebe, i dalje pisalo
“bosanski jezik”, ali rukom prekri`eno i
ispravljeno u “srpsko-hrvatski”. Predava-
~ica se zapitala od kada po~inje historija,
kad po~inje to danas u jeziku. Rekli bi-
smo da to mo`e biti, novije doba, novija
povijest od 1990. (1970): kada je ponovo
iza{ao ~asopis “@IVOT”, podnaslov: Tra-
dicija, teorija i sada{nja praksa u primjeni
knji`evnog jezika u Bosni i Hercegovini
(ur. Mak Dizdar i Veselko Koroman),
1991.: “Jezik bosanskih Muslimana (Bo{-
njaka)” D`. Jahi}a, 1992. je objavljen
“Rje~nik karakteristi~ne leksike bosan-
skoga jezika” A. Isakovi}a, 1993.: “Bo-
sna, bo{nja{tvo i bosanski jezik”, Zb. Re-
ferata sa Osniva~ke skup{tine Matice
22 bo{nja~ke, 1995. izdaje se “Pravopis bo-
sanskog jezika” S. Halilovi}a, 1996.:
“Gnijezdo lijepih rije~i - u bosanskom je-
ziku” S. Halilovi}a, 1997.: “BOSANSKI
JEZIK”, ^asopis za kulturu bosanskoga
knji`evnog jezika, 1998.: “Pisanje islam-
skih termina u bosanskom jeziku” Ahme-
da Kasumovi}a i Refika Buli}a, 1999.
izlazi “[kolski rje~nik bosanskog jezika”
D`. Jahi}a. Nadalje, “Bosanski jezik u
100 pitanja i 100 odgovora”, D`. Jahi}a,
“Bo{nja~ki narod i njegov jezik”, D`. Ja-
hi}a, 2000.: “Frazeologija bosanskoga
jezika” I. Tanovi}a, 2001.: “Osnovi gra-
matike bosanskog jezika” I. ^edi}a, 2001.:
“Bosanski jezik, jezi~ko-pravopisni pri-
ru~nik za u~enike osnovnih i srednjih
{kola”, 2002. “Gramatika bosanskog jezi-
ka”, D`. Jahi}, S. Halilovi}, I. Pali}, 2003.
“Totalni proma{aj”, Prikaz gramatike bo-
sanskog jezika (M. Ri|anovi}), 2005.:
J “Bosanski, hrvatski, srpski aktuelni pra-
O vopisi” Hasnije Muratagi}-Tuna.
Istu tu rije~ danas, obja{njava Had`i-
U efendi}-Pari}, mo`emo promatrati i od jo{
ranijeg razdoblja. Od 1890. kad je iza{la
R slu`bena “Gramatika bosanskog jezika za
N srednje {kole, dio I. i II.” u Sarajevu, nepo-
tpisanog autora Frane Mileti}a. Pri tome bi
A ostali izvan dosega ovog “danas” – podaci
vezani za na primjer 1631. i rje~nik bosan-
L skog jezika u stihovima Maqbuli-arif / Po-
Remzija Had`iefendi} - Pari}
tur-[ahidija Muhameda Hevaije Uskufije
(bosansko-turski, tursko-bosanski). Ako se
izuzme rje~nik Fausta Vran~i}a iz 1595.
(Dictionarum Latinae, Italicae, Germani-
cae, Dalmaticae et Ungaricae) pisan ugla-
vnom ~akavskim dijalektom (s oko 5.000
rije~i, na pet jezika), onda je Potur-[ahidija
prvi samostalni dvojezi~ni rje~nik na {to-
kavskom dijalektu i na {irem {tokavskom
podru~ju. Zanimljivo je da autor tr~eg po
redu rje~nika na ovim na{im prostorima
(iz 1651.: “Blago jezika slavinskoga” -
Thezaurus linguae Illyricae sive Dictiona-
rum Illyricum) jezuit Jakov Mikalja (Mi-
caglia)u predgovoru tvrdi da je “bosanski
jezik” najljep{i me|u na{im dijalektima i
uspore|uje ga s toskanskim govorom u ta-
lijanskom jeziku. (v. Hukovi}, Hevaija...93).
Prema tome, nastavlja Had`iefendi}-Pari},
tema bosanski jezik danas obuhva}a bo-
sanski jezik poslije raspada SFRJ: zna~i.
zadnjih 15-16 godina i bosanski jezik 101.
godinu nakon ukidanja imena iz slu`bene
upotrebe (ukinut naziv 1907.)
Raspad biv{e Jugoslavije, kojemu su
`alosni sinonimi Vukovar, Srebrenica, Ma-
nja~a..., i koji se ovih dana zavr{ava s osa-
mostaljenjem Kosova, donio je ~itav niz
najrazli~itijih promjena na ovim prostori-
ma. Proces raspada odrazio se i na promje-
ne vezane za pitanja jezika. U zadnjim pro-
cesima, rije~ je o “transformaciji jezi~kih i
komunikacijskih praksa” ([kiljan), a to su,
preciznije re~eno, pitanja jezi~ke politike.
Ta i takva jezi~ka pitanja lingvistika pripi-
suje domeni sociolingvistike, pa i psiholin-
gvistike. Zato se, kad govorimo o bosan-
skom jeziku danas (i ovdje) mora “voditi
ra~una i o izvanjezi~nim elementima koji-
ma je ta jezi~ka politika uvjetovana”. Od-
nos prema onome {to se zove vlastiti, mate-
rinji/materinski jezik i njegov standardni
oblik – sigurno je nov (u psiholo{kom i psi-
holingvisti~kom smislu): jezik je bitna od-
rednica kolektivnog, nacionalnog identiteta
sad nagla{ena vi{e nego ranije. BiH, kao
multinacionalna zajednica, koja bi se treba-
la temeljiti na principu egalitarizma, stoji
me|u susjedima koji se oblikuju kao nacio-
nalne dr`ave (dr`ave-nacije) s jedinim na-
cionalnim, dominantnim jezikom. U njima
se promijenio odnos i polo`aj jezi~kih ma-
njina, koje to nekad nisu bile.
Naime, u nekada{njoj dr`avi, kvantitati-
vno dominantna jezi~ka zajednica bila je
jezi~ka zajednica govornika sh/hs jezika. U
novim okolnostima, kad se formiraju dr`a-
ve-nacije s jednim nacionalnim, dominant-
nim jezikom, kad se sh/hs “raspao” na na-
cionalne jezike, Bo{njaci, Hrvati i Crnogor-
ci postali su jezi~ka manjina u Srbiji; Bo{-
njaci, Srbi i Crnogorci manjina u Hrvatskoj,
kao {to su se neke jezi~ke manjine (Talijani,
Ma|ari, Rusini, Slovaci, ^esi) na{le u no-
vim samostalnim, neovisnim dr`avama pa
se njihov broj tu bitno smanjio - {to je zna-
~ajno umanjilo i ostvarenje nekih prava ute-
meljenih na brojnosti, a nisu zanemariva ni
nebitna. Op}epoznato je da je demografska
slika drasti~no promijenjena agresijom 1991.
“Narodu u BiH, kao i u Hrvatskoj - zbog
embarga - onemogu}eno je da, oru`jem na-
padnut, oru`jem brani svoj dom i svoju obi-
telj, i tako ranije zaustavi agresiju, a ne za
~etiri godine, i s neusporedivo manje `rtava
nevinih, a pogotovo u onim tzv. za{ti}enim
zonama UN-a”, rekla je na kraju predavanja
Had`iefendi}-Pari}.
Na promociji je govorio i dr. Alija Piri}
s Filozofskog fakulteta u Sarajevu koji je
naglasio da je ovim Rje~nikom stavljena
to~ka, odnosno, zavr{ena jedna temeljna
faza formiranja bosanskog jezika i jezi~kog
profiliranja Bo{njaka. Za normiranje jezi-
ka potrebna su tri stuba: oni se sadr`e u
pravopisu, gramatici i rje~niku. Sva tri su
zadovoljena. S izlaskom ovog Rje~nika st-
voren je uslov da mo`emo govoriti o nor-
miranom bosanskom jeziku. Knji`evnik
Had`em Hajdarevi} rekao je da mi Bo{-
njaci i na{i susjedi Hrvati govorimo jezi-
kom koje zovemo bosanskim, a Hrvati
hrvatskim i odli~no se razumijemo. Jezik
je jedan od najve}ih Bo`jih darova ~ovjeku.
Jezikom smo povezani s pro{lo{}u i budu-
}no{}u. Na knji`evnim susretima na Bra~u,
po osobnom priznanju, Hajdarevi} je re-
kao: “Ja govorim svojim bosanskim, a vi
me slu{ate na svom hrvatskom, vi govorite
svojim hrvatskim, a ja vas slu{an na svom
bosanskom i u su{tini se radi o jednom je-
ziku.” Ovaj Rje~nik je poku{aj da se bude
otvoren, da se rije~i ne protjeruju, da se
rije~ima ne prikrivaju neki mogu}i ideolo-
{ki uzorci i predznaci. Njemu treba i pri}i
s otvoreno{}u, koja uostalom i krasi bosan-
skog ~ovjeka - zavr{io je Hajdarevi}. 
F.M.B.

Izvje{tajna skup{tina Islamske zajednice u Hrvatskoj
Napredak u radu
U zagreba~kom Islamskom centru 16.
velja~e odr`ana je VIII Godi{nja skup{tina
Islamske zajednice u Hrvatskoj. Skup{ti-
nom je predsjedavao [evko ef. Omerba{i},
predsjednik Me{ihata i zagreba~ki mufti-
ja, a izvje{taje su podnijeli glavni imami i
predsjednici svih Med`lisa, kao i ravna-
telj Zagreba~ke medrese “Dr. Ahmed
Smajlovi}”.
Muftija Omerba{i} je podsjetio da je
temeljem ~lanka 69. to~ke 31. Statuta Is-
lamske zajednice u Hrvatskoj, godi{nja
Izvje{tajna skup{tina Islamske zajednice
u Hrvatskoj postala obavezom Me{ihata i
Izvr{nih odbora. Na pro{logodi{njoj Iz-
vje{tajnoj skup{tini poslano je nekoliko
va`nih preporuka organima Islamske za-
jednice, a naro~ito potreba da se dostignu
zahtjevi iz Me|unarodnoga standarda up-
ravljanja kvalitetom ISO 9001. Po~etkom
o`ujka QM tim kre}e u interne audite s
ciljem detektiranja postoje}eg stanja, ka-
ko bi se nakon provjere pozvali certifi-
kanti iz Njema~ke (TÜV). “Oni Med`lisi
koji ne budu dostigli zahtijevanu razinu,
ne}e se mo}i uklopiti u sustav Islamske
zajednice, ~ime povla~e ozbiljne poslje-
dice za sobom. Ve} godinu dana nagla{a-
vamo da vi{e ne}e biti odga|anja. Na
`alost, mogu re}i da neki odbori nisu do-
stavili financijska dokumenta do zadanog
roka i morali smo ih posebno obraditi za
dana{nji skup. Sve to govori o krajnje ne-
odgovornom odnosu pojedinaca prema
Islamskoj zajednici. Takav se postupak ne
mo`e ni~im opravdati”, naglasio je mufti-
ja Omerba{i}.
Me{ihat je usvojio preporuku delegata
s pro{logodi{nje Skup{tine o nu`nosti po-
ve}anja pla}e imama i muallima, koje su
sada ve}e nego u BiH i dr`avama u okru-
`enju. Tokom 2007. godine za pla}e, miro-
vinsko, zdravstveno i tre}i stupanj osigu-
ranja za imame ispla}eno je ukupno 1,576
milijuna kuna, pri ~emu su pla}e i prirezi
najve}e stavke u rashodima. “S druge
strane, mi na veliku `alost i dalje imamo
mesd`ide u kojima se klanjaju samo d`u-
me i po neki namaz. Svi imami primaju
pla}e iz dva ili vi{e izvora, {to ih obvezu-
je da rade vi{e od svog radnog vremena”,
rekao je zagreba~ki muftija.
Pove}an je broj vjerou~enika, poseb-
no u {kolskom vjeronauku i to za 846 po-
laznika. U {kolama je ukupno bilo 2.988
Muftija [evko ef. Omerba{i}
vjerou~enika, a naro~ito veliko pove}anje
polaznika vjeronauka zabilje`eno je u
Splitu (s 22 na 92). Me|utim, do{lo je do
znatnog pada broja vjerou~enika na vje-
ronauku u mesd`idima za 334 polaznika.
Muftija je najavio da Me{ihat za sljede}u
{kolsku godinu priprema odvojene ud`-
benike za sve razrede osnovne {kole, kao
i jedinstven ud`benik za sve razrede sred-
nje {kole. Posebno je potencirao pitanje
odnosa Islamske zajednice prema Medre-
si i Islamskoj gimnaziji, pri ~emu je na-
glasio da su glavni imami, imami i mual-
lime podbacili u promid`bi upisa djece u
prvi razred Islamske gimnazije. Naime, u
prvi razred upisano je svega 14 u~enika i
u~enica, od kojih se jedan ispisao. Gim-
nazija je osnovana kako bi se razina obra-
zovanja digla na vi{u razinu, osiguravaju}i
mogu}nost u~enicima da uz op}e obrazo-
vanje steknu i islamsko. Izvr{ni odbori, a
posebice glavni imami, dobili su obavezu
da u svim osmim razredima Osnovne
{kole promi~u upis u Islamsku gimnaziju.
Osim toga, muftija Omerba{i} je naglasio
obavezu osobnog obrazovanja i do{kolo-
vavanja slu`benika Islamske zajednice, a
to mora u~initi 10 imama i ~etiri mualli-
me. “Proces va{e dokvalifikacije traje vr-
lo sporo i odu`io se u nedogled. Stoga vas
pozivamo da taj proces ubrzate”, rekao je
Omerba{i} i dodao da je kod nekih ima-
ma odgovornost prema radnom mjestu
izgubila na zna~aju. Zbog niza sukoba i
BO[NJACI U HRVATSKOJ
neposluha prema {erijatu i imamskoj ob-
vezi, a i prema propisima Islamske zajed-
nice, tokom pro{le godine do{lo je do ra-
skida suradnje s dvojicom imama.
Omerba{i} je naglasio da je iz prilo-
`enih financijskih izvje{taja Izvr{nih od-
bora vidljivo je da se stanje popravlja, jer
su postali svjesniji svojih zadataka i oba-
veza. Pozvao je predsjednike Izvr{nih od-
bora da izvr{avaju odluke Me{ihata i
omogu}e imamima da na vjeronauku po-
lu~uju zadane rezultate. “Jo{ jednom na-
gla{avam da se sredstva od zekata i fitara,
koja ostaju u odborima, mogu upotrijebiti
samo na razvoju vjeronauka”, rekao je
muftija. Najve}a pa`nja mora se posvetiti
pove}anju ~lanstvu u Islamskoj zajednici,
u koju je na podru~ju Hrvatske trenutno
uklju~eno ukupno 6.607 ~lanova, {to je
pove}anje za 1.069 novih ~lanova u odno-
su na pro{lu godinu. U akciji zekata i fita-
ra zabilje`eni su bolji rezultati od pre-
thodnih godina, ali posebno zabrinjava
velikih broj neredovnih i onih koji nikako 23
ne pla}aju ~lanarinu. Broj onih koji nisu
platili ~lanarinu do tri godine je 1.296, a
preko tri godine 1.990. Prikupljena sred-
stava jo{ uvijek su nezadovoljavaju}a za
osiguranje najminimalnijih potreba za rad
obrazovnih ustanova jer, primjerice, Is-
lamska gimanazija nema kabinet fizike,
kemije i biologije. Omerba{i} je rekao da
Islamska zajednica u Hrvatskoj raspola`e s
15.583 m² mesd`idskog, poslovnog i stam-
benog prostora, a najmanje je mektebskog
prostora - svega 1.647 m². Naglasio je da
ima vi{e uredskog od stambenog prostora,
{to su nedostaci koje treba ispraviti.
“Pro{le godine obavljeno je 269 d`e-
naza, ali je bez d`enaze ukopano 44 umr-
lih muslimana i muslimanki. To je zastra-
{uju}i podatak, koje nas sve treba duboko
zamisliti. S druge strane, nisam ~uo sa
minbere za vrijeme d`ume-namaza da je i
jedan imam govorio o tomu {ta zna~i za
J
muslimana oti}i na onaj svijet bez d`ena- O
ze, ili ga kremirati, ali se zato ~uju hutbe
koje nemaju nikakve veze sa stvarno{}u u U
kojoj `ivimo. Jo{ je vi{e zabrinjavaju}a
~injenica da se me|u muslimanima u Hr- R
vatskoj vi{e umire nego ra|a. Kako tom
problemu pri}i i po~eti ga rije{avati, o~e-
N
kujemo odgovor na ovoj Skup{tini”, zak- A
lju~io je muftija [evko ef. Omerba{i}. 
I.I. L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
Likovna nagrada “Ivo Kalina” za 2007. godinu ~lanici redakcije “Preporodovog Journala” za koncept izlo`be
“8372 NISU DO[LI”
Nagra|ena Sena Kulenovi}
Na sjednici odr`anoj 26. velja~e 2008.
Gradsko poglavarstvo Rijeke prihvatilo je
Odluku povjerenstva da se likovna nagra-
da Grada Rijeke “Ivo Kalina” za 2007.
godinu dodijeli Seni Kulenovi}, nositelji-
ci autorskog koncepta izlo`be pod nazi-
vom “8372 NISU DO[LI”. Izlo`ba je u
organizaciji Vije}a bo{nja~ke nacionalne
manjine grada Zagreba odr`ana u Galeriji
“Kortil” u Rijeci od 6. do 25. velja~e
2007. godine, a suradnici na izlo`bi bili
su Ned`ad Hrelja i Tarik Samarah. Na iz-
lo`bi sa svojim radovima sudjeluje {est
bosansko-hercegova~kih umjetnika ~ija
su osebujna djela dobila brojna me|una-
rodna priznanja. Oni kroz razli~ite um-
jetni~ke medije promi{ljaju srebreni~ku
tragediju i na vrlo izravan i sna`an na~in
transparentno{}u svojih radova svjedo~e
o zlo~inu koji se dogodio. Za postav iz-
lo`be zadu`en je arhitekt Ned`ad Hrelja,
24 a izlo`eni su sljede}i radovi: Tarik Sama-
rah – ciklus fotografija “Srebrenica”; [ej-
la Kameri} – “Bosanska djevojka”; Gor-
dana An|eli}-Gali} – “Wanted”; Anur
Had`iomerspahi} i Ajna Zlatar – “Srebre-
nica – Podrinje: identifikacijski projekt” i
Andrej \erkovi} – “Zaborav ubija”. Izlo`-
ba je popra}ena plakatom, pozivnicama i
depolijanom u izdanju Vije}a bo{nja~ke
nacionalne manjine grada Zagreba.
Izlo`ba “8372 NISU DO[LI” osmi{-
ljena je 2006. godine povodom 11. godi{-
njice genocida u Srebrenici. Osnovni cilj
izlo`be je da kroz sna`na umjetni~ka djela
senzibilizira javnost na stravi~an doga|aj
genocida koji se 1995. godine dogodio u
Srebrenici i poka`e da na te`inu srebre-
ni~kog zlo~ina, koji nadilazi okvire Bosne
i Hercegovine, civilizirani svijet ne smije
ostati ravnodu{an. Ovom izlo`bom odaje
se po~ast `rtvama i svima koji ne dopu{taju
J zaborav, no ona ima i op}eljudski zna~aj.
O Potresna umjetni~ka djela svjedo~e o be-
zumnom ~inu nasilja, pa je Srebrenica u
U ovom slu~aju i simbol stradanja na ovim
prostorima, kako u BiH tako i u Hrvatskoj,
R od Vukovara do Dubrovnika.
N Likovna nagrada “Ivo Kalina” dodje-
ljuje se za najbolju likovnu izlo`bu na
A podru~ju suvremene umjetnosti odr`ane
tokom godine u galerijskim i javnim pro-
L storima na podru~ju grada Rijeke. Nagra-
S izlo`be u Splitu – Sena Kulenovi} u sredini
da se dodjeljuje za najbolju samostalnu
izlo`bu ili autorsku koncepciju izlo`be, a
sastoji se od posebnog pisanog priznanja
i nov~ane nagrade u brutto iznosu od
20.000 kuna. Na ovogodi{nji natje~aj za
nagradu “Ivo Kalina” stiglo je devet pri-
jedloga od strane {est predlagatelja, a sve-
~ana dodjela nagrade odr`at }e se 11.
o`ujka u rije~koj Gradskoj vije}nici.
Obrazla`u}i odluku na konferenciji za
tisak prof. Branko Franceschi, predsjed-
nik Stru~nog povjerenstva za vrednovanje
pristiglih prijedloga za dodjelu likovne
nagrade “Ivo Kalina”, je rekao kako se
stru~no povjerenstvo slo`ilo da izlo`ba
“8372 NISU DO[LI” u svim segmenti-
ma, od estetske kvalitete do organizacije,
predstavlja vrhunski domet prezentacije
suvremenog umjetni~kog stvarala{tva.
“Nositeljica autorskog koncepta izlo`be,
Sena Kulenovi}, uspjela je senzibilnim
izborom umjetnika, umjetni~kih djela i
postavom prilago|enim Galeriji ðKortil’
ostvariti emotivno nabijen, estetski vr-
hunski te stilski i kvalitativno uravnote`en
homage `rtvama Srebreni~kog pokolja. U
srazu sa zahtjevnim zadatkom mementa
na jedan od najsramotnijih i najtragi~nijih
doga|aja suvremene povijesti, koncepcija
izlo`be uspje{no je izbjegla ljudski razum-
ljivu zamku patosa i politikanstvo optu`be
te dramu Srebrenice predstaviti kao inter-
nacionalno razumljiv simbol u`asa rat-
nog zlo~ina i genocida”, stoji u obrazlo-
`enju.
Razgovor sa Senom Kulenovi},
dobitnicom nagrade
Kako je i za{to nastala izlo`ba o sre-
breni~kom genocidu?
Izlo`ba “8372 NISU DO[LI” rezultat
je, da tako ka`em, kreativnog nemira troje
autora, arhitekte Ned`ada Hrelje, umjetni-
~kog fotografa Tarika Samaraha i mene.
Izlo`ba je nastala 2006. godine u okviru Vi-
je}a bo{nja~ke nacionalne manjine grada
Zagreba kao dio programa obilje`avanja
11-godi{njice srebreni~kog genocida. Izlo`-
bu ~ine 22 rada {est, me|unarodno prizna-
tih, bosansko-hercegova~kih autora mla|e i
srednje generacije: Gordane An|eli}-Gali},
Andreja \erkovi}a, Anura Had`iomerspa-
hi}a, [ejle Kameri}, Tarika Samaraha i Aj-
ne Zlatar. Pregledom bosansko-hercego-
va~ke likovne produkcije pokazalo se da su
umjetnici smogli snage da na strahotu koja
se dogodila u Srebrenici odgovore vrlo zre-
lim radovima izra`enim suvremenim medi-
jima – fotografija, plakat, kratki film, kon-
ceptualni radovi.
Radovi predo~uju ~injenice, posljedice
onoga {to se dogodilo, oni su gotovo doku-
ment, a sve ih povezuje ingeniozni postav
Ned`ada Hrelje. Ono {to je nama bilo bit-
no je izlo`bom pokazati da je svaka `rtva,
svako ime, svako ljudsko bi}e va`no i da
ne smije biti zaboravljeno. Istovremeno,
`eljeli smo prenijeti glas `ena Srebrenice
koje jo{ uvijek tra`e svoje najbli`e i za
koje rat zapravo jo{ nije zavr{io.

Pred autorima izlo`be bio je vrlo za-
htjevan zadatak prilikom odabira radova.
Da, to je istina. Vrlo je lako skliznuti u
patetiku. Srebreni~ki genocid i uop}e bo-
sanska ratna tragedija je toliko stra{na i
potresna da vas emocije vrlo lako prepla-
ve. Va`no je na odre|eni na~in sa~uvati
hladnu glavu i racionalno pristupiti pro-
blemu jer na kraju ono {to najvi{e “ubija”
su ~injenice, dokument. Zato je u povije-
sti umjetnosti i danas vrlo malo istinski
velikih djela koja su pre`ivjela i koja su i
danas simbol ratnih stradanja. Mislim da
mogu bez pretjerivanja re}i da i na{a
izlo`ba ima nekoliko djela koja svojom
snagom izraza spadaju u tu kategoriju:
ciklus fotografija Tarika Samaraha “Sre-
brenica – genocid u srcu Europe” i poseb-
no fotografija “Dodir” koja je na mikelan-
|elovskoj razini, te razoru`avaju}a izrav-
nost “Bosanske djevojke” [ejle Kameri}.
Izlo`bu je do sada bilo mogu}e vidjeti
u vi{e hrvatskih gradova. Na kakav ste
odaziv nai{li?
Da, izlo`ba je prikazana u Zagrebu,
Dubrovniku, Rijeci i Splitu, a slijede Pula
i Vukovar.
Ono {to je i `iri naglasio kao posebnu
vrijednost izlo`be je da smo jednu veliku
tragediju, koja se dogodila bo{nja~kom
narodu, uspjeli o~istiti od mr`nje i pateti-
ke. Izuzetno je rijetko da etnikum kojemu
se dogode ovakve strahote mo`e sa~uvati
svoje dostojanstvo u pristupu temi i ne po-
dle}i politikanstvu i mr`nji. Upravo je to
prepoznala publika i stru~na javnost, ali i
svi oni s kojima smo na bilo koji na~in
sura|ivali. Ljudi su nam otvorena srca nu-
dili suradnju i htjeli se pridru`iti projektu
ili pomo}i na neki na~in. Bilo je i vrlo po-
tresnih scena kada su recimo u Splitu ili
Dubrovniku, na radu Gordane An|eli}
Gali}, popisu nestalih koji prekriva kre-
vet, ljudi tra`ili i nalazili svoje najbli`e.
[to Vama zna~i likovna nagrada Gra-
da Rijeke “Ivo Kalina”?
Kao autori, mi smo od po~etka bili
svjesni vrijednosti izlo`be koju smo na-
pravili, ali prava potvrda uvijek dolazi od
publike i kritike. Sama nagrada je stvarno
kruna ovog projekta. S obzirom da je iz-
lo`ba “8372 NISU DO[LI” nastala u vrlo
skromnim okolnostima u usporedbi s dru-
gim kandidiranim izlo`bama, koje su ima-
le potporu galerija ili kulturnih institucija,
mi smo jako zadovoljni. Pored toga, Rije-
ka je danas vrlo zna~ajno sredi{te suvre-
mene umjetnosti u Republici Hrvatskoj
gdje i nastaju zanimljivi projekti, a dodje-
la ovakve nagrade projektu jedne nacio-
Detalj s izlo`be “8372 NISU DO[LI”
nalne manjine jako mnogo govori o otvo-
renosti sredine koja ju dodjeljuje. To zna~i
da se ocjenjuje stvarna umjetni~ka vrijed-
nost djela, a da je sve ostalo u drugom pla-
nu. U na{em slu~aju prepoznala nas je i
odluku donijela struka.
Izlo`ba “8372 NISU DO[LI” pokrenu-
ta je unutar Vije}a bo{nja~ke nacionalne
manjine grada Zagreba. Kako ste zado-
voljni suradnjom unutar Vije}a?
Na`alost, bila bih neiskrena kad bih
rekla da je sve oko izlo`be teklo kao med i
mlijeko, i da sam nailazila samo na podr-
{ku. Upravo sam unutar samog Vije}a na-
i{la na najvi{e otpora, ali i na veliku pot-
poru pojedinaca. Na svu sre}u svi dosada{-
nji predsjednici Vije}a shva}ali su va`nost
ovog projekta. Kao i obi~no, tek kada priz-
nanje do|e “izvana” svi postanu svjesni
vrijednosti odre|enog projekta. Ono {to se
unutar na{e zajednice dosta te{ko prihva}a
je ~injenica da su pojedinci nosioci ideja i
da je snaga zajednice onolika koliko je u
stanju to prepoznati. Bez mladih ljudi koji
osje}aju prostor i vrijeme u kojem `ive, za-
jednica koja `eli biti propulzivna i utjecati
na svoju ciljnu skupinu ne mo`e pre`ivjeti.
Fotografija Tarika Samaraha: “Dodir”
BO[NJACI U HRVATSKOJ
Vi ste ujedno ve} drugi mandat vije}nica
Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine grada
Zagreba. Kako ocjenjujete dosada{nji rad
bo{nja~kog manjinskog vije}a u Zagrebu?
To bi pitanje svakako zahtijevalo op{ir-
niju i dublju analizu, ali ono {to je bitno je
da su Vije}a instrument koja treba znati pra-
vilno iskoristiti kako bi se cijelu bo{nja~ku
25
scenu pokrenulo naprijed. Mi smo u zagreba-
~kom Vije}u jako puno vremena potro{ili na
smirivanje unutra{njih tenzija, bore}i se sa
sujetama i ta{tinama pojedinaca. Istovreme-
no, djelovanje na{ih asocijacija je prete`no
volontersko i logi~no je da je vrlo te{ko
zadr`ati kontinuitet kvalitete i obima djelo-
vanja. U ovom se trenutku osje}a stagnacija
u radu ve}ine na{ih asocijacija. KDBH
“Preporod” se tu izdvaja jer je pokrenuo i
uspio zadr`ati kvalitetu svojih programa,
pogotovo izdava~ke i informativne djelatno-
sti. O~ito je da se radi i o smjeni generacija,
ali i tra`enju novih na~ina i metoda afirma-
cije bo{nja~kog identiteta i pribli`avanja ge-
neracijama koje su ro|ene u Republici Hr-
vatskoj, a sve su manje u dodiru s mati~nom
domovinom BiH. Potrebni su mnogo sofi-
sticiraniji na~ini i suvremeniji pristup toj ge-
neraciji koja je svakodnevno izlo`ena razli-
~itim utjecajima, pa joj tako njegovanje na- J
cionalnog identiteta jednostavno vi{e nije
`ivotni prioritet.
O
To zahtijeva anga`man svih bo{nja~kih U
asocijacija i Vije}a na podru~ju Republike
Hrvatske, kao i Islamske zajednice, razra- R
|en plan i program zajedni~kog djelovanja,
a to je upravo ono {to mi ve} godinama ne N
uspijevamo realizirati, ve} energiju gubi-
mo u osobnim animozitetima. 
A
I.I. L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ
Islamsko-kr{}anski dijalog od “Nostra aetate” do danas
Zajedni{tvo u dijalogu
Mr. Tomislav Kova~, predava~ na Bo-
goslovnom fakultetu u Zagrebu, 28. ve-
lja~e odr`ao je zapa`eno predavanje o
me|ureligijskom dijalogu u sklopu Islam-
ske tribine ~etvrtkom “Dr. Sulejman Ma-
{ovi}”. Predavanje pod nazivom “Islam-
sko-kr{}anski dijalog od Nostra aetate do
danas” podijelio je u tri cjeline: Drugi va-
tikanski koncil i islam, islamsko-kr{}an-
ski dijalog i susreti nakon koncila, te pret-
postavke i izazovi dijaloga.
Lumen gentium i Nostra aetate
Drugi vatikanski koncil odr`an je u
periodu od 1962.-1965. godine, a konkre-
tan povod je bio Aggiornamento, odnosno
aktualizacija kr{}anske poruke i poslanja
Katoli~ke crkve u suvremenom svijetu. U
to vrijeme dolazi do polarizacije i odva-
janja religijskog sadr`aja od dru{tvenog
`ivota u ve}ini europskih dr`ava. “Koncil
26 nije bio dogmatske nego pastoralne nara-
vi, {to zna~i da je bio upu}en konkretnom
`ivotu pojedinih crkava i vjernika, te po-
ku{ava odgovoriti potrebama tada{njeg
trenutka u sekulariziranom svijetu na je-
dan nov na~in”, naglasio je mr. Kova~.
Dvije osnovne poruke Drugog vatikan-
skog koncila su zajedni{tvo i dijalog, {to
postaje slu`beni stav Katoli~ke crkve.
Koncil je izdao 16 dokumenata, od kojih
su samo dva dogmatska. Izme|u ostaloga,
Drugi vatikanski koncil u dva dokumenta
govori o islamu: u Dogmatskoj konstituciji
Lumen gentium, koja govori o Crkvi
(21.11.1964.), te u Deklaraciji Nostra ae-
tate, koja govori o odnosu Crkve prema
nekr{}anskim religijama (28.11.1965.). Iz-
me|u ostaloga, u Lumen gentiumu se isti~e
da su muslimani Bo`ji narod, a u Nostra
aetate da je islam najbli`i judeokr{}anskoj
objavi. U njima se iskazuje po{tovanje
J prema muslimanima i isti~u zajedni~ke
O vrijednosti: vjera u Boga, moralni `ivot,
zalaganje za pravdu, dobro i mir, {to pred-
U stavlja preokret odnosa Katoli~ke crkve
prema islamu i muslimanima.
R U Dogmatskoj konstituciji Lumen
gentium o Crkvi (II glava: Bo`ji narod; br.
N 16: “Nekr{}ani”) se ka`e: “Oni napokon
A koji jo{ nisu primili Evan|elje, na razli~ite
se na~ine svrstavaju u Bo`ji narod. (...)
L Ali odluka o spasenju obuhva}a i one koji
Mr. Tomislav Kova~
priznaju Stvoritelja, me|u kojima su u pr-
vom redu muslimani, koji se, ispovijeda-
ju}i da dr`e vjeru Abrahamovu (milla
Ibrahim), klanjaju s nama jedinomu, mi-
losrdnomu Bogu, koji }e suditi ljude na
Sudnji dan.”
U Deklaraciji Nostra aetate o odnosu
Crkve prema nekr{}anskim religijama
(br. 3, “Islamska vjeroispovijest”) pi{e
sljede}e: “Crkva gleda s po{tovanjem i
muslimane, koji se klanjaju jedinomu Bo-
gu (Allah wahid), @ivome (al-Hayy) i
Subzistentnome (al-Qayyum), Milosrd-
nom (al-Rahman) i Svemogu}em (al-Mu-
qtadir), Stvoritelju (al-Khaliq) neba i
zemlje, koji je govorio ljudima. Oni se
svom du{om nastoje podlo`iti (islam)
njegovim skrovitim odlukama (ghayb,
amr), kao {to se Abraham, na koga se
islamska vjera rado poziva, podlo`io Bo-
gu. Oni Isusa, istina, ne priznaju Bogom,
ali ga ipak ~aste kao proroka, a tako|er i
njegovu djevi~ansku majku Mariju. Nju
ponekad i pobo`no zazivaju. Osim toga
i{~ekuju Dan suda, kad }e Bog naplatiti
svim uskrslim ljudima. Zato cijene mo-
ralni `ivot, a Boga {tuju napose molitvom,
milostinjom i postom. Budu}i da je tije-
kom stolje}a izme|u kr{}ana i muslimana
dolazilo do ~estih sukoba i neprijateljsta-
va, Sveti Sabor poziva sve da se, zabora-
viv{i {to je bilo, iskreno trude oko me|u-
sobnog razumijevanja i da zajedni~ki {tite
i promi~u socijalnu pravdu, }udoredna
dobra, mir i slobodu za sve ljude.”
Me|ureligijski dijalog
Islamsko-kr{}anski dijalog i susreti
intenzivirali su se nakon Drugog vatikan-
skog koncila. Mr. Tomislav Kova~ je na-
glasio da realizacija me|ureligijskog di-
jaloga ima tri razine: institucionalnu, znan-
stvenu i prakti~nu. Kada se govori o insti-
tucionalnoj razini, jo{ za vrijeme Koncila
osnovan je Sekretarijat za nekr{}ane
(1964.), a nakon usvajanja Deklaracije
Nostra aetate osnovan je i Sekretarijat za
islam (1965.), koji je 1969. godine izdao
dokument pod nazivom Smjernice za di-
jalog izme|u kr{}ana i muslimana. 1989.
godine Sekretarijat za nekr{}ane mijenja
ime u Papinsko vije}e za dijalog me|u re-
ligijama. Mnoge Biskupske konferencije
i mjesne crkve imaju svoje sekcije koje
poku{avaju uspostaviti dijalog s musli-
manima, naro~ito u Europi. U Eku-
menskom vije}u crkava u Genevi postoji
Komisija za dijalog s nekr{}anskim reli-
gijama u sklopu koje djeluje sekcija za
islam. Na znanstvenoj razini me|ureligij-
skog dijaloga isti~u se Papinski institut za
arapske i islamolo{ke studije u Rimu, Do-
minikanski institut za orijentalne studije
u Kairu i Islamsko-kr{}anska istra`iva~ka
skupina, koja je osnovana u Tunisu, a ima
svoje podru`nice u Parizu, Rabatu, Bru-
xellesu, Barceloni i Bejrutu. Govore}i o
prakti~noj razini dijaloga, mr. Kova~ je
naglasio da se od 1954. do 1995. dogodi-
lo preko 353 islamsko-kr{}anskih susreta
na slu`benoj razini, koji su zapisani i re-
zultirali zajedni~kim izjavama. Po~etkom
70-ih godina bilo je 10-15 zna~ajnijih su-
sreta predstavnika islama i kr{}anstva
svake godine, dok je se taj broj u dana{nje
vrijeme popeo na 30-40. Najintenzivniji
dijalog je u Francuskoj u kojoj `ivi vi{e
od 5 milijuna muslimana, gdje je osnova-
no Tajni{tvo Francuske biskupske konfe-
rencije za odnose s islamom. Govore}i o
situaciji u Hrvatskoj mr. Kova~ je rekao:
“Dobro je poznato koliko je Islamska za-
jednica u Hrvatskoj otvorena za dijalog s
Katoli~kom crkvom, s hrvatskim dru{t-
vom i s kulturnim, dru{tvenim i vjerskim
vrijednostima koje ovo dru{tvo dijeli. To je

jako va`no i to nije uvijek slu~aj u mnogim
zemljama Zapadne Europe.” Najva`niji
doga|aji za islamsko-kr{}anski dijalog na
ovim prostorima bili su simpoziji “Me|u-
religijski dijalog u Europi: izazovi za kr{-
}ane i muslimane u Republici Hrvatskoj i
BiH” (Zagreb, 1999.) i “Kr{}anstvo i is-
lam” (Sarajevo, 2007.). Tome treba prido-
dati i susrete u “Duhu Asiza”, koji se od-
vijaju svake godine.
Papa Pavao VI, Ivan Pavao II i Bene-
dikt XVI tako|er su dali zna~ajan dopri-
nos islamsko-kr{}anskom dijalogu. Papa
Pavao VI (1963.-1978.) u Enciklici Ec-
clesiam suam iz 1964. (Dijalog s onima
koji u Boga vjeruju – muslimani) ka`e:
“Spomenimo dalje one koji se Bogu kla-
njaju u skladu sa svojim monoteisti~kim
shva}anjem, naro~ito muslimane. U sve-
mu {to je u njihovom bogo{tovlju dobro i
istinito oni zaista zaslu`uju na{e divlje-
nje.” Pavao VI je govorio da je dijalog
drugo ime za mir, te isticao termine kao
“zajedni~ke vrijednosti”, “te`iti jedinst-
vu”, “molitva” i “pomirenje”. Zbog tak-
vih stavova, brojnih posjeta muslimanskim
zemljama (Jeruzalem i Bejrut - 1964., Tur-
ska - 1967., Uganda - 1969., Filipini -
1970., itd.) i diplomatskih veza (Irak, Al-
`ir, Tunis, Maroko...), zvali su ga hodo-
~asnik dijaloga. Posebno je zanimljiv
njegov govor muslimanskim predstavni-
cima u Kampali, glavnom gradu Ugande
1969. godine, kada je rekao: “@eljeli bi-
smo vam izraziti svoje duboko po{tovanje
prema vjeri koju ispovijedate i svoju nadu
da ono {to zajedni~ki posjedujemo poslu`i
za ujedinjenje kr{}ana i muslimana na je-
dan sve bli`i na~in, u autenti~nom brat-
stvu. (...) Sigurni smo da se, kao predsta-
vnici islama, pridru`ujete molitvama koje
upu}ujemo Svevi{njem kako bi dodijelio
svim afri~kim vjernicima `elju za opro-
stom i pomirenjem koja se tako ~esto
preporu~uje u Evan|elju i Kur’anu. (…)
Neka veliko sunce mira i bratske ljubavi
zablista nad ovom zemljom (...) I neka
ovaj susret s vama, po{tovani predstavnici
islama, bude simbol i prvi korak jedinstva
prema kojem nam Bog nala`e da te`imo,
za njegovu najve}u slavu i za sre}u svog
ovog blagoslovljenog kontinenta.”
Papa Ivan Pavao II (1978.-2005.) je
nastavio orijentaciju Koncila: teologija i
navje{taj u toleranciji. Najpoznatiji je po
me|ureligijskom dijalogu, pri ~emu pola-
zi od monoteizma i jedinstva ~ovje~anstva,
uvijek isti~u}i zajedni{tvo religija. Nje-
gov revolucionaran potez je bila Me|ure-
ligijska molitva za mir u Asizu (27.10.
1986.). Ivan Pavao II je 1985. godine, na
poziv marokanskog kralja Hassana II, po-
sjetio Maroko, {to je bio prvi posjet takve
vrste u povijesti. Na stadionu u Casablan-
ci 19.08.1985. odr`ao je znameniti govor
muslimanskoj mlade`i, gdje je rekao i
sljede}e: “Dijalog izme|u kr{}ana i mu-
slimana je danas potreban vi{e nego ikad.
Katoli~ka crkva gleda s po{tovanjem i
prepoznaje vrijednost va{eg religioznog
hoda i bogatstvo va{e duhovne ba{tine.
Mi smo, kr{}ani, tako|er ponosni na svoju
religioznu tradiciju. Vjerujem da mi, kr{-
}ani i muslimani, trebamo s rado{}u pri-
znati na{e zajedni~ke vjerske vrijednosti i
zahvaliti Bogu na njima. I jedni i drugi
vjerujemo u Boga, Jedinoga Boga, koji je
sav Pravednost i Milosr|e; vjerujemo u
va`nost molitve, posta i milostinje, poko-
re i opro{tenja; vjerujemo da }e nam Bog
biti milostivi Sudac na kraju vremena i
nadamo se da }e nakon uskrsnu}a biti za-
dovoljan s nama i da }emo mi biti zado-
voljni s Njime. (…) No, odanost zahtijeva
tako|er da priznajemo i po{tujemo svoje
razlike. Temeljna razlika me|u nama je,
naravno, kako gledamo na osobu i djelo
Isusa iz Nazareta. Znate da, za kr{}ane,
taj Isus vodi u intimnu spoznaju Bo`jega
otajstva i u sinovsko zajedni{tvo s njego-
vim darovima, stoga ga priznaju i pro-
gla{avaju Gospodinom i Spasiteljem. To
su va`ne razlike, koje mo`emo prihvatiti
s ponizno{}u i po{tovanjem, u me|usobnoj
toleranciji. Nailazimo tu na jedno otajst-
vo koje }e nam Bog jednog dana, siguran
sam, rasvijetliti ¢usp. Kur’an 5,48£. Kr{-
}ani i muslimani, mi smo se ~esto lo{e
razumijevali i ponekad, u pro{losti, jedni
drugima suprotstavljali i iscrpljivali se u
polemikama i ratovima. Vjerujem da nas
Bog poziva danas da promijenimo svoje
stare navike. Moramo se po{tivati i tako-
|er jedni druge poticati na dobra djela, na
Bo`jemu putu.”
Papa Benedekt XVI (od 2005.) nastoji
rehabilitirati kr{}anske korijene Europe i
sa~uvati identitet u bezli~nosti i relativiz-
mu globalizacije. Osim toga, `eli usposta-
viti dijalog izme|u kultura i civilizacija
utemeljen na op}im, humanisti~kim, ra-
cionalnim vrijednostima usredoto~enim
na dostojanstvo ljudske osobe i njezina
temeljna prava. U svom govoru predstav-
nicima muslimanske zajednice u Kölnu
(20.08.2005.) rekao je: “Duboko sam
uvjeren da moramo progla{avati, bez po-
dlijeganja pod negativnim pritiscima tre-
nutka, vrijednosti uzajamnog po{tovanja,
solidarnosti i mira. @ivot svakog ~ovjeka
je svet, kako za kr{}ane tako i za musli-
mane. Pred nama je veliko polje djelo-
vanja na kojem se osje}amo sjedinjeni u
slu`enju temeljnim moralnim vrijednosti-
BO[NJACI U HRVATSKOJ
ma.” Nakon predavanja u Regensburgu
(12. rujna 2006.), velike polemike i pisma
138 muslimanskih intelektualaca, defini-
rana je konkretna suradnja oko zajedni~kih
vrijednosti: po{tivanje dostojanstva ljud-
ske osobe, objektivna spoznaja religije
drugoga, dijeljenje duhovnog iskustva,
zajedni~ko djelovanje u promicanju prih-
va}anja i po{tovanja me|u mladima.
Pretpostavke i izazovi dijaloga
“Dijalog je nu`nost, a svoje ishodi{te
crpi u Bogu. Biblijski i kur’anski Bog je
Bog dijaloga. Me|uvjerski dijalog je uvi-
jek ðtrijalog’, jer se u njemu ogleda pri-
sutnost Bo`ja”, rekao je mr. Kova~. Na-
glasio je da postoje ~etiri uvjeta uspje{nog
dijaloga: iskrenost (ne formalizam), do-
bronamjernost (ne prozelitizam), po{tiva-
nje razli~itosti (ne relativizam) i dopustiti
da nas drugi promijeni (ne sinkretizam).
Zapreke dijalogu su neznanje (predrasu-
de, strah i nasilje), teret povijesti u ko-
lektivnoj svijesti, teolo{ke, kulturalne i
druge razlike, te stupanj obrazovanja. Ko-
va~ je naglasio da ciljevi me|ureligijskog
dijaloga trebaju biti sljede}i: zajedni~ko
svjedo~enje o transcendentalnim vrijed-
nostima (Bog, ~ovjek, moral, okoli{, itd.),
mir i pravednost u svijetu, razvoj toleran- 27
cije, nenasilja, kulture su`ivota i me|u-
sobnog po{tovanja, te jedinstvo ~ovje~an-
stva u zajedni{tvu s Bogom. Pritom je ci-
tirao Hansa Künga, poznatog kr{}anskog
teologa i velikog zagovornika dijaloga,
koji je jednom prigodom rekao: “Nema
mira u svijetu bez mira me|u religijama.”
U tom smislu otvaraju se hermeneuti-
~ki izazovi dijaloga, nova obzorja smisla
u ~itanju, razumijevanju i tuma~enju sve-
tih tekstova, vjerskih predaja i povijesti.
Upoznavanjem “svijeta drugoga” bolje
spoznajemo sebe. Uvode se i nove teo-
lo{ke kategorije: “Narodi Knjige” , “Abra-
hamske religije, ekumena i bratstvo”,
“Drugi kao bogatstvo”. Nastaje nova pa-
radigma teologije religijskog pluralizma,
koja obja{njava jednu Objavu u razli~itim
Bo`jim rije~ima, jedinstvo u razli~itosti.
Na kraju predavanja mr. Tomislav Ko-
va~ citirao je sljede}e kur’anske ajete, iz J
kojih je vidljivo da je religijski pluralizam
upisan u Bo`ji naum spasenja: “A da je
O
Bog htio, On bi vas sljedbenicima jedne U
vjere u~inio. Ali On ho}e da vas isku{a u
onome {to vam propisuje. Zato se natje~ite R
me|usobno u dobrim djelima. Bogu }ete
se vratiti, pa }e vas On o onome u ~emu
N
ste se razilazili obavijestiti.”  A
I.I. L
 BO[NJACI U HRVATSKOJ

Aktivnosti Kulturno-informativnog centra BiH u Zagrebu

Manekenka koja je postala

priznata spisateljica
Svojim prvim romanom “Laku no}, Grade” pobu|uje veliku pa`nju ~itatelja te je izdanje njenog drugog romana
do~ekano sa zanimanjem. Rije~ je o knjizi “Puno pozdrava s Mjeseca”, promoviranoj u Zagrebu 29.02.2008. godine,
u Kulturno-informativnom centru BiH, u organizaciji Ambasade Bosne i Hercegovine i BTC [ahinpa{i}.

Marsela [unji}, nekada poznata ma-

nekenka iz Mostara, danas je poznata i
priznata knji`evnica u Bosni i Hercegovi-
ni, Italiji, Sloveniji i Rusiji. @ivotni put
Marsele [unji} mogli bi opisati kao filmi-
~nu poslijeratnu bosanska pri~u. U novi-
nama izjavljuje da je za njenu karijeru
manekenke kriva majka Vesna, a za knji-
`evni rad doga|aji iz devedesetih pro{loga
stolje}a. Iako se {kolovala za ekonomisti-
cu, Marsela [unji} (43) oduvijek je `elje-
la pisati. Jo{ za vrijeme studija Ekonom-
skog fakulteta u Mostaru, gdje je diplo-
28 mirala 1986. godine, po~ela je raditi kao
honorarna novinarka. Njen prvi intervju s
poznatim {ahistom Anatolijem Karpovom
objavio je tada{nji Svijet, a tako|er je su-
ra|ivala s Radio Sarajevom te ~asopisom
Ana. Osim publicistikom, u biv{oj dr`avi
Marsela se uspje{no bavila manekenst-
vom. Knji`evnosti se okre}e u 30. godini,
kada nastaje njena prva knjiga “Laku no},
Grade”, objavljena 1995. godine. Marsela
je ro|ena u Ljubljani, a njeni roditelji,
majka Vesna, popularna modna kreatori-
ca osamdesetih, i tata Zdravko, biv{i lije~- S promocije u Kulturno-informativnom centru BiH
nik, zarana su je odveli djedu i baki u Mo-
star, gdje je provela ve}i dio svog `ivota. pripovijeda o nemogu}nosti i istovreme- koji vi{e ne postoji”, objavljenom u ~aso-
Magistrirala je kreativno pisanje na Sarah noj `elji da se zaboravi pro{lost, da se na- pisima Vreme i Jana 1993. godine. Dvije
Lawrence Collegu u New Yorku, a danas di|e usamljenost i otu|enost. “Treba pro- godine poslije roman je izdala sama, u
`ivi na relaciji Amerika - Slovenija i za- na}i ljubav i oti}i na Mjesec. Djelo je na Ljubljani, na srpsko-hrvatskom jeziku, u
poslena je kao komercijalistica u porodi- jedan na~in tu`no, ali ostavlja utisak da tira`u od 3.000 primjeraka. U Italiji je
~noj firmi u Ljubljani. ipak nije sve izgubljeno”, poru~uje auto- izdava~ka ku}a Armando Editore objavila
Svojim prvim romanom “Laku no}, rica. Nakon iznimne popularnosti njenog “Laku no}, Grade” u istoj nakladi, kao i
J Grade” pobu|uje veliku pa`nju ~itatelja prvijenca, knji`evnica se nada da }e drugi Sinegrija u Rusiji. Sva naklada je raspro-
roman barem djelomi~no biti ~itan i pri- dana. U “Centro di Studi”, u Cremoni,
O te je izdanje njenog drugog romana do~e-
hva}en kao prvi. knjiga je uvr{tena u {kolsku lektiru. Knji-
kano sa zanimanjem. Rije~ je o knjizi
U “Puno pozdrava s Mjeseca”, promovira- “Laku no}, Grade” iza{ao je 1995. go- ga se mo`e na}i u bibliotekama {irom svi-
noj u Zagrebu 29.02.2008., u Kulturno- dine i sve do danas za tu knjigu vlada ve- jeta. Nakon objavljivanja romana, autori-
R informativnom centru BiH, u organizaciji lik interes. Roman je preveden na ruski i ca je magistrirala “Creative fiction” na
talijanski jezik, a dio je na engleskom je- Sarah Lawrence College u New Yorku.
N Ambasade Bosne i Hercegovine i BTC
[ahinpa{i}. “Puno pozdrava s Mjeseca” ziku objavljen u harvardskom knji`evnom Marsela [unji} je na promociji u Za-
A mo`emo smatrati nastavkom prvog roma- ~asopisu Scriptorium. Autorica je na pro- grebu publici objasnila da }e njena druga
na, jer rije~ je o mostarskim izbjeglicama mociji rekla da je knjiga “Laku No}, Gra- knjiga vjerojatno ostati u sjeni prve jer pr-
L koje `ive u New Yorku. Autorica smjelo de” nastala iz njenog teksta “Mostar, grad vi put je u svemu poseban. “Nikada nisam

`eljela imati djecu i divim se ljudima koji
se u ovo vrijeme odlu~e na potomke. Iako
ih nemam, mislim da je izdavanje prve
knjige kao ra|anje prvog djeteta. Kada je
drugi roman trebao iza}i na tr`i{te, vi{e
sam obra}ala pa`nju na to kako }u ga
marketin{ki promovirati. Naravno, raz-
mi{ljala sam o reakcijama ~italaca i rado-
valo me {to je sve dobro ispalo. Postoji
jedno pravilo koje sam nau~ila studiraju-
}i, a to je da je knjiga fikcija.” Autorica
tvrdi da su svi likovi manje-vi{e plod nje-
ne ma{te, a autobiografski elementi mogu
se prona}i u dijelovima romana koji go-
vore o usamljenosti. “Otu|enost je najve-
}i problem suvremenog dru{tva. Ljudi
nisu samo usamljeni, nego su i sami. Pi-
sanje je proces, zahtjevan posao”, rekla je
Marsela [unji}. Mostarka koja `ivi u Slo-
veniji priznaje da, kada pi{e na stranom
jeziku, pa`nja joj je vi{e usmjerena na
konstrukciju re~enice nego na sadr`aj jer
je to najlak{e. Za magistarski rad na en-
gleskom jeziku napisala je roman ~iji rad-
ni naslov glasi “Jedini poraz vojnog gene-
rala”. Kako u potpunosti jo{ nije zavr{en,
u narednom periodu `eli ga srediti i pre-
vesti na na{ jezik. Autorica je emotivno
govorila o prijateljima koji su razasuti po
cijelom svijetu i koji joj najvi{e nedosta-
ju. “^ujemo se i dopisujemo redovno, ali
to nije to. Uvijek se pitam ho}emo li se
ikada vi{e vidjeti. Ja sam imala sretno
djetinjstvo i mladost. Pamtim ih po bez-
bri`nosti, po djedu i baki, koji su me uze-
li k sebi kao malu bebu. Njima sam po-
svetila prvu knjigu. Moj djed Ilija Dabi},
ina~e prvi predsjednik “Vele`a”, bio je
u~esnik narodno-oslobodila~ke borbe.
Ve}ina autora koji su pisali o ratu, njega
je zaobilazila. Kada bi se najavio novinar
za razgovor s njim, djed bi se toliko uzbu-
dio da bi dobio aritmiju srca i bio preba~en
u bolnicu.” Zaista, rade}i na prvoj knjizi,
Marsela je odlu~ila da ga u njoj spomene.
“Bila sam sretna {to }e se za njega ~uti i u
Italiji kada je knjiga prevedena i objavlje-
na na njenom tr`i{tu.”
O knjizi je govorio knji`evnik i knji-
`evni kriti~ar iz Sarajeva, Had`em Hajda-
revi} koji je primijetio da je roman “Puno
pozdrava s Mjeseca” veliki prilog suvre-
menoj bosanskohercegova~koj knji`ev-
nosti koji zavodi i pru`a radost ~itanja.
Ako danas promatramo knji`evnost Bo-
sne i Hercegovine, ona je poput jednog
arhipelaga. To je knji`evnost u kojoj se
susre}u istok, zapad, sjever i jug te sva
mogu}a vremena i prostori, kao i utjecaji
i inspiracije. Knji`evnost Bosne je jedna
od najosebujnijih knji`evnosti na ovim
Marsela [unji}
prostorima. Marselin roman veliki je pri-
log tom BiH arhipelagu. On je doprinos
pam}enju netom odigrane povijesti Bo-
sne i nevjerojatno govori o poziciji `ene u
turbulentnim vremenima. Roman je sav
ustreptao od nostalgije, ali ne kao `alom
za neostvarenim, nego kao posebno sje}a-
nje koje ~ovjeku jedino ne mo`ete uzeti
ili oteti. Roman pru`a neposrednu radost
Naslovnica knjige Marsele [unji}
BO[NJACI U HRVATSKOJ
~itanja zato {to svijet u sebi i oko sebe
otkriva u njegovim jednostavnostima, ali
i zapletenostima tako da mi kao njegovi
konzumenti, mo`emo stvarala~ki sudjelo-
vati u njegovom ostvarivanju. “Ono {to
me posebno dojmilo u romanu je zbir sli-
ka koja glavna junakinja ostvaruje ili
poku{ava ostvariti prilikom susreta ili su-
sretanja s ljudima koje zna ili upoznaje.
Tako }ete u atmosferi podruma vidjeti
razli~ite ljude i rase, psihologije, `ivot
koji melju razli~ite ma{ine na Zapadu. U
isto vrijeme postoji junakinja koja `eli
o~uvati svoj svijet, sretno ga spasiti i po-
vezati sa svjetovima koje naslu}uje u sje-
}anju i stvarnosti. Radnja je smje{tena u
vrijeme kada su se sudbonosni doga|aji u
Bosni ve} dogodili, sve pri~e o ratu su
odigrane, ali postoji rasutost koju juna-
kinja povezuje s drugima. Roman je ost-
varen u dijalozima kroz osobnu dramu
glavne protagonistice Dijane, ali i svih
koji sudjeluju u toj nesre}i. Kada pro~i-
tamo roman, slobodno se mo`emo zapita-
ti: ima li ljudska drama uop}e zavr{etak”,
rekao je Had`em Hajdarevi}.
Knji`evnik Simo Mraovi} duhovito je
s publikom podijelio da, dok je ~itao knji-
gu, djevojka ga je upitala za naslov roma-
na. Kada joj je odgovorio, ona je rekla 29
supa~, ali kada je vidjela sliku autorice,
koja je vidljivo lijepa, poku{ala ga je od-
govoriti od promotorskog posla. Mraovi}
je nastavio u istom tonu, poku{avaju}i ot-
kriti koji se stvarni likovi nalaze iza pseu-
donima u romanu te je, na radost publike,
u `ivi razgovor uveo i autoricu. Knji`evna
kriti~arka Jagna Poga~nik primijetila je
da pisanje nije usputna djelatnost Marsele
[unji} te da je u svakom slu~aju rije~ o
literarnom talentu. Knji`evnik i kolumni-
sta Starta Faruk [ehi} napravio je vlastitu
inventuru knjiga koje su opravdale svoje
postojanje u 2007. godini. Za [ehi}a go-
dinu u odlasku obilje`ila su dva `enska
autora, po jedan strip i zbirka pjesama, te
knjiga dokumenata o proteklom ratu. Je-
dan od tih `enskih autora je i Marsela
[unji}, za ~iji roman [ehi} ka`e da je po
svojoj atmosferi blizak prozama Henryja
Millera. Pisan je te~nim i prozra~nim sti- J
lom i lagano vu~e ~itatelja prema nena-
metljivom happyendu, kao u nekoj melan-
O
koli~noj jazz kompoziciji. Ulomke iz ro- U
mana ~itala je glumica Alma Prica, a orga-
nizatori su se potrudili i osigurali glazbeni R
dio programa u kojem su nastupili Kemal
Monteno te \elo i Paola Jusi}. Moderator
N
promocije bila je Stana Odak.  A
F.M.B. L
 KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

Nakon prijetnje ukidanjem financiranja “Preporodovog Journala”

Zaustavite ih!
Prakti~no dokidanje “Journala” izostankom financiranja, odnosno preusmjeravanjem sredstava na druge, valjda
politi~ki podobnije “Preporodove” projekte, u{utkava slobodnu rije~ i kriti~ku misao i, najva`nije, pokriva istinu. Arap-
ska rije~ kufur upravo ozna~ava pokrivanje, odnosno prekrivanje, sakrivanje istine.

Faris Nani}

Sje}a li se itko jo{ onovremenog apa- sve strane, zahvaljuju}i demo-

rat~ika Saveza komunista Jugoslavije koji kratskim medijima, osim sa-
je, po~etkom manipuliranih demonstracija svim iskrenog uzvika – “Pa,
kosovskih Albanaca u travnju 1981. godi- zaustavite ih!” Jer, siroma{ak
ne, o kojima su svjetski mediji izvje{tavali, je nau~io da se svi {iritelji ne-
a tada{nji stanovnici Arkadije konzumirali ugodne istine trebaju i mogu
u ve}oj ili manjoj mjeri, kao po~etku kraja efikasno zaustaviti u sustavu u
Jugoslavije, na jednom partijskom, za jav- kojem je `ivio i kojem je, svim
nost zatvorenom forumu, pravom sijelu, bi}em, pripadao, a koji je
uzviknuo: “Zaustavite Reuters!” Prirodno o~ajni~ki tra`io radikalnu re-
unezvjeren, du{evno izgubljen, nije mo- formu i promjenu paradigme.
gao prihvatiti ~injenicu raspada bri`no
slaganog la`nog mozaika beskonfliktnog Budget cutting pristup
dru{tva u kojemu samoupravlja~i, radnici,
gra|ani i po{tena inteligencija, svi narodi Bilo je to prije ravno 27
30 i narodnosti mirno i spokojno `ive, pod godina u jednoj zemlji na br-
budnim okom Partije i Armije. Kad se de- dovitom Balkanu, u “tamnici
se ne`eljene nevolje, nau~en da skriva ne- naroda”, u propalom socijali-
ugodnu istinu, nije imao drugog odgovora sti~kom eksperimentu s nedo-
na raport svojih podre|enih kako informa- statkom demokracije. Kakve
cije o stvarnim razmjerima krize cure na to veze ima s dana{njim sta-
njem jedne sred-
njeeuropske i me-
diteranske demo-
kratske zemlje,
par excellence, kakva je, na- Programu KDBH “Preporod”. Za{to ne-
vodno, ovovremena Hrvat- ma drugih izvora financiranja “Journala”
ska? Utoliko {to se sli~ni gla- treba pitati Bo{njake koji se tvrdoglavu
si}i, dodu{e slabiji i s vjero- pretpla}uju samo u simboli~nom broju,
jatno manjim dosezima daju i kao i tzv. poduzetnike koji, unato~ broj-
danas ~uti, samo usmjereni nim apelima, nisu na{li “interesa” ogla-
prema znatno slabijim i ma- {avati se na par stranica. “Znam ja nas,...”,
nje utjecajnim glasilima. Za- zapo~eo je ~uvenu re~enicu svojevremeni
nimljivo za ovu rubriku je da ewwelu-l muslimin u Bo{njaka.
je jedna od naj~e{}ih meta ta- Zgodna paralela, ili mo`da travestija,
kvih ambicija ba{ “Preporo- netko }e primijetiti. Neki pripadnici ta-
J dov Journal”, tiskovina KDBH da{nje jugoslavenske narodnosti (dana{-
O “Preporod” koja 5 godina iz-
lazi redovno i koja je, po
njim europskim rje~nikom – manjine)
iza{li su na ulice kosovskih gradova, us-
U mnogim nepristranim i neza- tra{eni prijetnjama ve}inskih komunista-
visnim ocjenama, novinarski srpskih nacionalista iz Srbije da }e se re-
R objektivna i kvalitetna. Kako vidirati status pokrajine, nakon smrti Ve-
je poznato, “Journal” se fi- likog vo|e i, manipulirani instant ideolo-
N nancira iz Dr`avnog prora~u- gijom zdru`enih napora jugoslavenske i
A na, putem Savjeta za nacional- albanske obavje{tajne slu`be, zahtijevali
ne manjine RH i temeljem nerealno – Kosovo Republika. Dosada{nji
L odre|enih kriterija, a prema je rasplet poznat. U njemu su Bo{njaci

platitili najve}u cijenu u ljudskim `ivoti-
ma, a Kosovo je postalo nedore~eno neza-
visnom Republikom, pri tomu kr{e}i neke
osnove me|unarodnog prava i sustava si-
gurnosti. Daljnji je rasplet nepoznat, ali i
jednako tako neizvjestan, s ponovo najve-
}om ugrozom prema Bosni i Bo{njacima.
Jednoj maloj grupi dana{nje bo{nja~ke
manjine koja se drznula pisati o stvarnom
stanju, posebno politi~kog djelovanja
Bo{njaka u Hrvatskoj, prijeti se sli~nim
povikom onog aparat~ika s po~etka –
“Zaustavit }emo vas!” – ali ovaj puta iz
bo{nja~kih, dakle manjinskih redova. Ka-
ko je mogu}e danas zaustaviti jedno de-
mokratsko glasilo koje djeluje po Ustavu i
zakonima ove zemlje? Onako kako se to
radi u demokracijama kada se `eli u{utkati
{iritelje i prenositelje neugodnih istina – na
engleskom jeziku to se zove budget cut-
ting. Prepoznaj im glavni izvor financiran-
ja i bitno ga reduciraj. U{utkat }e{ ih u~in-
kovitije od bilo kojeg poku{aja represije.
Upravo takve prijetnje daju se ~uti ba{
danas, a prenose nam ih ljudi dokazano
nikakva morala i osobnog integriteta koji,
na`alost, jo{ uvijek obna{aju neke funkci-
je i u “Preporodu”. Ljudi koji su se, ba{
poput ustra{enog aparat~ika, svim bi}em
podali ideologiji bespogovorne lojalnosti
pretpostavljenom centru mo}i, ma kako
on slaba{an ili neutjecajan bio, posebno
ako je politi~ki ili, jo{ bolje, parapoliti~ki.
Takav centar mo}i morao bi, me|utim,
voditi ra~una da se lojalnost beski~menja-
ka iz roda svitkovaca transferira za nibud-
KVADRAT NAD HIPOTENUZOM
{to, ~im se primijeti, u njego-
voj domeni, kakav potresi}
manjeg intenziteta od par
stupnjeva Mercallijeve ljest-
vice. Za nadati se da je pred-
metni centar mo}i to ve} sh-
vatio. No, poslovi~ni, svima
predobro i ve} dosadno poz-
nati beski~menjak iz bo{nja-
~kog millieua nije predmet
ove pri~e. On }e svakako ne-
stati s obzora vrlo brzo. Kako
je to sjajno u metaforu pre-
to~io Eugenne Ionesco u vrlo
kratkoj pri~i o pijetlu koji se
pretvarao da je pas. Vrlo su ga
brzo otkrili – kad je zakukuri-
kao. Predmet ove pri~e je
“Preporodov Journal” koji je,
kako sada stvari stoje, ostao
jedino bo{nja~ko glasilo koje
prati aktualni trenutak na{e
manjine. Njegovo prakti~no
dokidanje izostankom finan-
ciranja, odnosno preusmjera-
vanjem sredstava na druge,
valjda politi~ki podobnije “Preporodove” demokratskom forumu mogu, preko svo-
projekte, u{utkava slobodnu rije~ i kriti- jih svitkovaca prijetiti ukidanjem takvog
~ku misao i, najva`nije, pokriva istinu. medija, ma kako on neutjecajan bio, ka-
Arapska rije~ kufur upravo ozna~ava po- kva se to poruka oda{ilje u odnosu na
krivanje, odnosno prekrivanje, sakrivanje cilj? Napokon, koji su kriteriji nastavka 31
istine. Kvaliteta “Journala” je neupitna i prora~unskog financiranja projekata ma-
dokazana, a teze potkrijepljene ~injenica- njinskih zajednica ako pojedinac ili poje-
ma, izjavama i dokumentima, vrlo ~esto dinci s odre|enom politi~kom mo}i i
objavljenim u drugim glasilima, bez obzi- funkcijom u demokratskom forumu mo-
ra na ljutnje pojedinaca kojima se ne svi- gu prijetiti na takav na~in?
|a kada u njemu pro~itaju Prijetnje u{utkavanjem ovakvog “Jo-
ono {to su sami izjavili ili urnala”, kao glasa one istine koja se ne
u~inili ili propustili u~initi. sakriva, nadovezuju se na katastrofalno
stanje u bo{nja~kim asocijacijama, na
kulminaciju procesa rastakanja i raspada-
Prorok krize, faktor nja na koji je ba{ “Journal” sustavno i tvr-
oporavka doglavo godinama ukazivao, na koji je
upozoravao i, {to je mo`da najva`nije,
U trenutku kada se prijeti uporno tra`io reformu, potpunu promjenu
dokidanjem sredstava jednom paradigme naslije|enih obrazaca bo{nja-
demokratskom projektu, tre- ~kog organiziranja, za koju je o~ito stvar-
ba se zapitati koja je svrha no sazrijelo vrijeme. Zato je ba{ “Journal”
postojanja manjinskih glasila jedino glasilo koje ozbiljno{}u svoje ure-
i prora~unske podr{ke njiho- |iva~ke politike, zrelo{}u redakcije, aku-
vom izdavanju? Sa svih se muliranim znanjem i iskustvom mo`e po-
foruma manjinama oda{ilje mo}i pronalasku organizacijske i idejne
J
poruka da je cilj razvoj demo- alternative iscrpljene paradigme, organi-
zacijskim oblicima koji se nalaze u te{koj
O
kratskih standarda me|u nji-
ma i unutar njih samih, po- i neizlje~ivoj krizi. Ovo je jedina redakci- U
sebno razvojem njihovih me- ja bo{nja~kog glasila koja ima kriti~nu
dija. Ako je tako, onda je masu kvalitetnih ljudi, okupljenih na jed- R
nom mjestu i ~iji su sastanci brain stor-
valjda logi~no da takvi mediji
ne mogu, per se, biti u funkci- ming ideja, znanja i iskustva. Osim ako
N
ji jedne politi~ke ili bilo koje nam, ovakvima kakvi smo, takvo {to ne A
interesne skupine te manjine. treba. Mo`da su nam vrijedniji poslovi~ni
Ako pojedinac ili pojedinci u svitkovci.  L
 HRVATSKA
Korak bli`e Europskoj uniji
ZERP ili EU – vi{e nema dvojbe
Nakon dugih koalicijskih pregovora
Hrvatska je napokon novu dobila Vladu,
na ~elu s Ivom Sanaderom. On se odlu~io
za ve} provjerenu taktiku i ljude, te su mu
stoga na ~elu najva`nijih ministarstava
ostali stari ljudi. Od novih lica, promovi-
rana su dva saborska zastupnika HDZ-a
iz pro{log mandata – Gordan Jandrokovi}
u ministra vanjskih poslova i europskih
integracija i Darko Milinovi} u ministra
zdravstva i socijalne skrbi. Osim njih, Sa-
nader je novu Vladu RH osvje`io i svojim
koalicijski partnerima, koje je poslo`io na
svoje i njihovo zadovoljstvo. HSLS-ovoj
~elnici \ur|i Adle{i} dao je mjesto pot-
predsjednice Vlade za unutarnju politiku,
a SDSS-u mjesto potpredsjednik Vlade za
regionalni razvoj, obnovu i povratak, na
koje je do{ao prof. dr. sc. Slobodan Uze-
lac. HSS je dobio dva mjesta: Ministarst-
vo poljoprivrede preuzeo je Bo`idar Pan-
kreti}, a Ministarstvo turizma Damir Bajs,
32 o ~ijoj je kompetenciji za to mjesto bilo
puno polemike.
No tek {to se oformila, nova Vlada
nai{la je na veliku prepreku, u obliku mo-
gu}eg odga|anje ulaska Hrvatske u Europ-
sku uniju. U Bruxellesu kao razlog navode
politi~ku nevjerodostojnost Hrvatske, ~in-
jenicu da Zagreb usprkos upozorenjima
odbija odustati od Za{ti}enog ekolo{ko-ri-
bolovnog pojasa (ZERP), te podatak da su
sve klju~ne reforme bile zaustavljene ili
usporene tijekom nedavne predizborne
kampanje. Umjesto da ja~a povjerenje u
hrvatsku administraciju, do{lo je do pro-
blema u upravljanju pretpristupnim fondo-
vima. Nisu rije{eni mnogi problemi u
pravosu|u, a borba protiv korupcije, tvrde
izvori iz EU-a, svela se na nekoliko postu-
paka koji su dobili velik publicitet, ali se,
ocjenjuju u Bruxellesu, ni ti slu~ajevi ne
rje{avaju dovoljno brzo. Isto je potvrdio i
J Hannes Swoboda, izvjestitelj Europskog
O parlamenta za Hrvatsku. On je u razgovoru
za “Die Presse” ustvrdio kako je nerealno
U o~ekivati da }e Hrvatska u}i u EU do 2009.
godine, ali i to da su {anse da Hrvatska do
R tada zavr{i pregovore male, a sve zbog za-
ostajanja u provedbi reforme u pravosu|u,
N industriji (posebice brodogradnji) i ribolo-
A vu. Swoboda je upozorio da Europska uni-
ja ne}e Hrvatskoj progledati kroz prste u
L provo|enju klju~nih reformi, kao {to je bi-
Sjednica Vlade RH
lo u slu~aju s Rumunjskom i Bugarskom.
Od hrvatske vlade se o~ekuje ja~a borba
protiv korupcije, koja }e rezultirati uhi}e-
njima “krupnih riba”, a u ~emu bi veliku
ulogu odigrali hrvatski politi~ari, koji mo-
raju pokazati spremnost za obra~un s ko-
rupcijom.
Ako je korupcija prvi, onda je ZERP
zasigurno drugi razlog zastoja u pregovo-
rima. Naime, Slovenija i Italija uspjele su
pretvoriti hrvatski ZERP u europski prob-
lem. Podsjetimo da su obje zemlje tako|er
proglasile svoje zone i to ne smatraju
spornim, dok hrvatska ekolo{ko-ribolovna
zona po njima predstavlja problem. Slo-
venski ministar vanjskih poslova Dimitrij
Rupel preuzeo je ulogu glavnog tu`itelja
Hrvatske EU, te je ~ak slu`benom Zagre-
bu zaprijetio sankcijama, ukoliko Hrvat-
ska ne odustane od ZERP-a. Provedba
ZERP-a za njega predstavlja prejudicira-
nje slovensko-hrvatske granice, {to je za
Sloveniju neprihvatljivo. Istaknuo je da se
ne radi samo o ribolovu te kako stvari nisu
jednostavne. Podsjetio je kako je Hrvatska
2004. godine potpisala sporazum s Itali-
jom i Slovenijom u prisutnosti Europske
komisije da ne}e uvesti ZERP za dr`ave
~lanice Europske unije, dok se ne postigne
me|usobni dogovor kako rje{avati ekolo-
{ke i ribolovne probleme na tom podru~ju.
Govore}i o ZERP-u, predsjednik najja~e
oporbene stranke SDP-a, Zoran Milano-
vi} pozvao je premijera Ivu Sanadera da
obavijesti javnost o obvezama koje je
preuzimao za vrijeme svog prethodnog
mandata.
Da je vrag odnio {alu govori i najava
“ubacivanja u petu brzinu” u provo|enju
reformi. Premijer Sanader je rekao kako
“o~ekuje renoviranje i a`uriranje akcij-
skog plana borbe protiv korupcije, na te-
melju Nacionalne strategije koju je usvo-
jila i Vlada i Sabor”. Pitanje ZERP-a
odlu~io je rije{iti daljnjom odgodom pri-
mjene ZERP-a na ~lanice EU. On je prvi
put do sada javno izjavio da se Hrvatska
nalazi pred dilemom, “nastaviti u petoj
brzini pregovore s EU, a {to uklju~uje pri-
vremeno ne primjenjivati ZERP na zem-
lje ~lanice EU, ili ostati u stanovitoj, za
sada jo{ uvijek neformalnoj blokadi pre-
govora, koja se mo`e pretvoriti u formal-
nu”. No to se nije svidjelo Josipu Fri{~i-
}u, predsjedniku HSS-a koji ne vjeruje da
}e odgoda ZERP-a do ulaska u EU ubrza-
ti pristupne pregovore, ve} da su u poza-
dini spora sa Slovenijom zapravo nerije-
{ena grani~na pitanja. Po njemu je Hrvat-
ska ucijenjena od svojih susjeda - od Slo-
venije kojoj u interesu nije ribolov niti
za{tita Jadrana nego granice, te od Italije
kojoj je interes i dalje bez nadzora ribariti
u hrvatskom ZERP-u. Upozorio je da bi
pred Hrvatsku uskoro mogli do}i sli~ni
pritisci da popusti po pitanju granica, ek-
sploatacije {uma, prodaje zemlji{ta stran-
cima, liberalizacije tr`i{ta rada, istaknuv{i
kako }e HSS i dalje, kao i kod ZERP-a,
ustrajati u za{titi nacionalnih interesa.
Stoga je HSS u Saboru glasao protiv pri-
jedloga svoga koalicijskog partnera. Iako
je najva`niji partner Sanaderove koalicije
odbio podr`ati odgodu, ona je usvojena
zahvaljuju}i glasovima 77 zastupnika. Za
nju su glasali zastupnici HDZ-a, SDSS-a
i HSLS-a, a pomogla su i trojica zastupni-
ka HDSSB-a.
Nije se trebalo dugo ~ekati na odgo-
vor iz Bruxellesa. Predsjednik Europske
komisije Jose Manuel Barroso najavio je
da }e Europska komisija }e najesen ove
godine objaviti datum zavr{etka pregovo-
ra s Hrvatskom. Okvirni datum zavr{etka
pregovora spominje se jesen 2009. godi-
ne, a kao uvjete koje je potrebno ispuniti
za zavr{etak pregovora u spomenutom ro-
ku, Barroso je naveo ispunjavanje svih
mjerila za otvaranje poglavlja do lipnja
2008. godine, te ispunjavanje svih obveza
koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaci-
ji i pridru`ivanju (SSP). Hrvatska tako|er
treba popraviti upravljanje programima
pretpristupne pomo}i iz europskih fondo-
va, poput PHARE-a i IPA-e. 
A.[.
 INTERVJU

Aziz ef. Hasanovi}, pomo}nik predsjednika Me{ihata za vjerska, prosvjetna, vjeronau~na i kulturna pitanja za
“Preporodov Journal” govori o obrazovnom sustavu u sklopu Islamske zajednice, provedbi Ugovora izme|u
Vlade RH i Islamske zajednice u Hrvatskoj, suradnji s MORH-om, misiji ISAF u Afganistanu, halal certifikatima,
uvo|enju u rad Me|unarodnog sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001...

Vrijeme brojnih kvalitetnih projekata

Smatram da je Islamska zajednica – svojom pomo}i u kvalitetnoj pripremi hrvatskih vojnika za mirovnu misiju ISAF u
Afganistanu i otvaranjem zahtjevnog i velikog muslimanskog tr`i{ta za hrvatske prehrambene proizvode – postala
konstruktivan i afirmativan partner Republici Hrvatskoj.

Razgovarao: Ismet Isakovi}

Aziz ef. Hasanovi} je ro|en u Osma- koje su najbrojnije u te{kim vremenima,

~ama kod Srebrenice 1965. godine. O`e-
njen je i otac ~etvero djece. Zavr{io je Ga-
zi Husrev-begovu medresu i Fakultet is-
lamskih nauka u Sarajevu te Katoli~ki
bogoslovni fakultet u Zagrebu. Bio je na
dvosemestralnom stru~nom usavr{avanju
na Me|unarodnom institutu za imame,
hatibe i da’ije u Mekki u Saudijskoj Ara-
biji. Posjeduje diplomu o auditu za vjer-
ske, karitativne i ekolo{ke organizacije za
Me|unarodni sustav upravljanja kvalite-
tom ISO 9001:2000 izdane od Unis insti-
tuta iz Sarajeva i TÜV-a iz Münchena.
Magistar je islamskih znanosti iz oblasti
{erijatskog prava.
U Islamskoj zajednici po~inje raditi
od 1984. godine kao imam, muallim i ha-
tib u d`ematu Osatica kod Srebrenice. Od
1992. do 1998. radi na du`nosti imama
zagreba~kog, a zatim do 2005. na du`nosti
glavnog imama zagreba~kog. Obavlja broj-
ne du`nosti u Islamskoj zajednici u Hrvat-
skoj i BiH: pomo}nik predsjednika Me{i-
hata za vjerska, prosvjetna, vjeronau~na i
kulturna pitanja, profesor fikha u Zagre-
ba~koj medresi “Dr. Ahmed Smajlovi}”,
voditelj stru~nog aktiva i ~lan [kolskog
odbora Medrese, kordinator za islamski
vjeronauk i du{obri`ni~ku skrb Me{ihata,
voditelj tima za kvalitetu rada Islamske
zajednice u Hrvatskoj sukladno normama
ISO 9001:2000, ~lan Privremenog vije}a
Visoke {kole arapskog jezika i islamskih
znanosti u Zagrebu, ~lan i potpredsjednik
Sabora Islamske zajednice u BiH, ~lan
Komisije za Ustav i Poslovnik Sabora
Islamske zajednice u BiH, ~lan Komisije
za implementaciju Ugovora o specifi~nim
odnosima Islamske zajednice potpisan
izme|u Vlade RH i Me{ihata, ~lan Upra-
ve Agencije za halal kvalitetu, ~lan Upra-
vnog odbora Zaklade – Vakufa Islamske
zajednice u Hrvatskoj.
Mr. Aziz ef. Hasanovi}
Nedavno ste obranili magistarski rad
na temu zna~aja hutbe u kontekstu pribli-
`avanja BiH europskom kulturnom i poli-
ti~kom krugu. Kako se saznanja dobivena
izu~avanjem takve opse`ne materije mo-
gu primjeniti u sada{njosti? Jesu li sadr-
`aji dana{njih hutbi na{ih imama primje-
rene vremenu i prostoru u kojem `ivimo?
Na Katedri za {erijatsko pravo (fikh)
Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu 3.
rujna pro{le godine obranio sam magistar-
ski rad na temu “Rasprave o hutbi u kon-
tekstu pribli`avanja Bosne i Hercegovine
u europski politi~ki i kulturni krug”. U ko-
misiji su bili akademik Enes Kari}, pred-
sjednik, prof. dr. Ismet Bu{atli}, ~lan i
prof. dr. Enes Ljevakovi}, mentor. Radi se
o vrlo opse`noj povijesnoj gra|i koju sam
pratio od dolaska Austro-ugarske 1878.
godine do danas sa osvrtom na hutbu, nje-
zin hodogram, ulogu i doprinos u prosvi-
je}ivanju bo{nja~kog naroda na ovim pro-
storima. Zna~aj hutbe i njezina djelotvor-
nost bila je predmetom brojnih rasprava
uglavnom u periodu smjena vlasti i name-
tanja drugih politi~kih okvira koji su ata-
kovali na vjerski i kulturni identitet musli-
mana i dovodili u pitanje njihov biolo{ki
opstanak. Rasprave su trebale odgovoriti
na dva pitanja: da li su islam i njegove vri-
jednosti uskladive s glavnim tekovinama
neislamske modernosti i da li je tradicio-
nalna muslimanska zajednica uskladiva s
novim tipom organizirane i institucional-
ne zajednice? Cilj ovog rada bio je pred-
staviti hutbu kao specifi~an oblik slu`be- 33
nog i javnog diskursa, istra`iti i analizirati
forme i sadr`aje hutbi na na{im prostori-
ma u nazna~enom vremenskom okviru
(1878.-2005.), nazna~iti ulogu hutbe u eri
globalizacije i pribli`avanja euroatlant-
skim integracijama. U sklopu rada ura|eno
je istra`ivanje o kvaliteti hutbe danas, koja
izgleda kako slijedi: odli~na 38%, vrlo do-
bra 33%, dobra 24%, dovoljna 5% i nedo-
voljna 0%. Iz ovog podatka kao i iz drugih
jasno je vidljivo da ima prostora za po-
bolj{anje kvalitete hutbe.
Vjeronauka i vakuf
Pomo}nik ste predsjednika Me{ihata
za vjerske, prosvjetne, vjeronau~ne i kul-
turne poslove. Kakvi su broj~ani pokaza-
telji vjerou~enika u mektebima i {kolama
– osnovnim i srednjim? Kako ocjenjujete
upis u~enika u Islamsku gimnaziju, koja
J
je po~ela s radom u ovoj {kolskoj godini, O
te opravdanost takvog projekta? Ve} se
nekoliko godina najavljuje po~etak rada U
Visoke {kole za arapski jezik i islamske
znanosti. Koji su uzroci {to jo{ uvijek nije R
zapo~ela s radom? N
Vjerski, prosvjetni, vjeronau~ni, kul-
turni, karitativni i du{obri`ni~ki poslovi A
spadaju u kategoriju glavnih procesa
Islamske zajednice u Hrvatskoj. Njima se L
 INTERVJU
realizira jasno definirana misija i vizija
Islamske zajednice u Hrvatskoj. Vjero-
nauk je temeljna zada}a i najzna~ajnija
obveza Islamske zajednice, a realizira se
u osnovnim i srednjim {kolama kao i unu-
tar Zajednice. ^inimo sve da islamski
principi, povijest islama, kultura i civili-
zacijska dostignu}a budu svima dostup-
na, na na~in da shvate islam u vremenu i
prilikama u kojima `ivimo. U {kolama
smo prisutni od 1992. godine gdje eviden-
tiramo napredak kako u kvantitetu, tako i
kvalitetu. Me{ihat Islamske zajednice ura-
dio je programe, tiskao ud`benike, pro-
grami su verificirani u Ministarstvu zna-
nosti obrazovanja i {porta, a ud`benici su
uvr{teni u katalog odobrenih ud`benika
za osnovne i srednje {kole. Povjerenstvo
za ud`benike Me{ihata Islamske zajedni-
ce trenutno radi na uskla|ivanju ud`benika
s ud`beni~kim standardom i zahtjevima
HNOS-a. Tijekom 2007. godine u {kola-
ma i mektebima vjeronauk je poha|alo
preko 4.000 muslimanske djece, {to je na-
jve}i broj vjerou~enika otkako se vodi
evidencija vjeronauka. Na poslovima vje-
ronauka anga`iran je do sada najve}i broj
muallima i vjerou~itelja, a izgradili smo i
uredili tri nova vjeronau~na prostora.
Osim vjeronauka, ostvaren je dobar rezul-
34
tat u organiziranju muslimanske mlade`i.
U mnogim med`lisima postoje Musli-
manski omladinski klubovi, a do sada su
u Zagrebu i na Krku organizirane dvije
Konferencije muslimanske mlade`i u Hr-
vatskoj, na kojima je svaki puta u~estvo-
valo preko 200 mladih muslimanki i mu-
slimana.
Sa zadovoljstvom konstatiram da je
ova {kolska godina obilje`ila Islamsku
zajednicu s po~etkom rada jo{ jedne usta-
nove, a to je Islamska gimnazija “Dr. Ah-
med Smajlovi}”. Rije~ je o elitnom pro-
gramu, nasu{noj potrebi muslimana u
Hrvatskoj. Pored programa op}e gimna-
zije, na{ program ima dodatno arapski
jezik, islamski vjeronauk, islamsku kultu-
ru i civilizaciju te Kur’an i kur’anske zna-
nosti koji su zastupljeni sve ~etiri godine.
Usvajaju}i ovaj program u~enik je otvo-
J ren i za Istok i za Zapad. To smatramo
O svojom predno{}u i perspektivom.
U `elji da zatvori odgojno obrazovni
U ciklus Me{ihat Islamske zajednice donio je
odluku o osnivanju Visoke {kole za arapski
R jezik i islamske znanosti. Tako }emo u do-
gledno vrijeme omogu}iti muslimanima
N odgoj i obrazovanje djece od dje~jeg vrti}a
A do visoke stru~ne spreme. Procedura je u
tijeku dobivanja dopusnice za rad od Mi-
L nistarstva znanosti, obrazovanja i {porta.
Na jednoj od zadnjih sjednica Me{i-
hata Islamske zajednice u Hrvatskoj ute-
meljena je zaklada, odnosno vakuf koji se
treba brinuti o imovini Islamske zajedni-
ce. [to je ~lanove Me{ihata ponukalo na
takav korak?
Me{ihat Islamske zajednice utemeljio
je Zakladu – Vakuf Islamske zajednice u
Hrvatskoj. Utemeljenje ovakve ustanove
uskla|eno je sa pozitivnim propisima Re-
publike Hrvatske i sa {erijatsko-pravnim
okvirima. Temeljna zada}a je institucio-
nalno za{tititi imovinu Islamske zajednice
i raditi na njezinom uve}avanju kroz su-
radnju sa sli~nim institucijama koje rade
za op}e dobro. Ovo je prigoda da pozo-
vem sve zainteresirane da budu ~lanovi ili
podupiratelji Vakufa Islamske zajednice u
Hrvatskoj. Gazi Husrev-beg davno je um-
ro, ali njegova djela i danas su `iva i od
op}e su koristi za sve ljude dobre volje.
Suradnja s Hrvatskom vojskom
Ugovor izme|u Vlade RH i Islamske
zajednice u Hrvatskoj potpisan je krajem
2002. godine, a ovih je dana realiziran u
jo{ jednom segmentu. Naime, klanjana je
prva d`uma u zatvoru u Lepoglavi. Obja-
snite nam podrobnije realizaciju tog zani-
mljivog i nesvakida{njeg doga|aja. Po-
stoje li zna~ajniji problemi u provedbi
Ugovora iz 2002. godine?
Ugovor izme|u Vlade Republike Hr-
vatske i Islamske zajednice omogu}io je
du{obri`ni{tvo u zatvorima, policiji, voj-
sci, bolnicama i drugim ustanovama koje
poka`u interes. Slijedom toga Me{ihat
Islamske zajednice u Hrvatskoj odredio je
za svaki zatvor imama du{obri`nika, iz-
dao im mandatna rje{enja, a u suradnji s
Upravom za zatvorski sustav organizirao
jednodnevni seminar za du{obri`nike ka-
ko bi mogli odgovoriti ovom izazovu. Pri-
je toga, po odluci Me{ihata i Ministarstva
pravosu|a, obi{ao sam sve zatvore, raz-
govarao sa zatvorenicima i upravama zat-
vora kako bi do{li do u~inkovitog modela
du{obri`ni~kog rada. Izvje{}e i prijedlozi
modela su prihva}eni i oni se sada realizi-
raju bez ikakvih problema. 1. velja~e 2008.
obavio sam prvu d`umu namaz u najve-
}oj kaznionici u Hrvatskoj u Lepoglavi i
nastavit }e se obavljanje svaki tre}i petak,
za ramazan svaki petak i bajrame. Zatvo-
renici imaju posebnu prostoriju za oba-
vljanje dnevnih namaza, molitvi. Me{ihat
Islamske zajednice im redovno dostavlja
literaturu i sve tiskovine Islamske zajed-
nice. Ovo je veliki iskorak Zatvorskog
sustava i Me{ihata Islamske zajednice, a
u svrhu resocijalizacije onih koji su na
odslu`enju svoje kazne po bilo kom osno-
vu. Suze koje sam vidio na licima zatvo-
renika tijekom d`uma namaza svjedo~e
da je na{e prisustvo u zatvorima neophod-
no i daju nam obvezu da na tome ustraja-
vamo.
Anga`irani ste na nekoliko vrlo va`nih
projekata u sklopu Islamske zajednice, a
jedan od njih je i suradnja s Ministarst-
vom obrane RH. Kako ocjenjujete dosada-
{nju implementaciju Protokola o du{obri`-
ni~koj skrbi pripadnika Oru`anih snaga
RH islamske vjeroispovijesti? Koriste li
hrvatski vojnici islamske vjeroispovijesti
u dovoljnoj mjeri svoja prava? Zapravo,
jesu li dovoljno upoznati s njima?
Protokol o du{obri`ni~koj skrbi Oru`a-
nih snaga Republike Hrvatske po{tuje se u
cijelosti. Njegova realizacija uvjetovana je
dobrom voljom pripadnika Oru`anih sna-
ga. Imami du{obri`nici u vojarnama redo-
vno su prisustvovali prisegama po svim
ro~nim centrima. Kako je ustroj vojske
profesionaliziran te djelatne vojne osobe
mogu konzumirati svoje vjerske potrebe
izvan radnog vremena, du{obri`ni{tvo je
svedeno na edukaciju o islamu koja se
pro{iruje na kompletne jedinice, ne samo
na muslimane. Sve ro~ne centre, kao i Voj-
no u~ili{te, Me{ihat Islamske zajednice
opskrbio je s temeljnom literaturom o isla-
mu koje su zaprimljenu u bibliotekama
vojarni i U~ili{ta. Time je informacija o
islamu dostupna svima koji to `ele.
Jedan od aspekata suradnje s MORH-
om je i priprema hrvatskih vojnika za mi-
rovnu misiju ISAF u Afganistanu. Tokom
pro{le godine hrvatskim mirovnjacima ste
odr`ali niz predavanja o Afganistanu, a
takav na~in pripreme vojnika za misiju
ISAF trebao bi postati svojevrsni stan-
dard za sve ~lanice NATO-a. ^estitamo
Vam na konceptu predavanja i prezenta-
cija koji je dobio pohvale i iz svijeta, od-
nosno Zapovjedni{tva ISAF-a. Koje ste
osnovne teme obra|ivali s hrvatskim voj-
nicima? [to ste im savjetovali?
Nakon prvog sastanka s generalom
Marekovi}em u Karlovcu jo{ 2006. godi-
ne i analize suradnje Islamske zajednice i
Ministarstva obrane do{lo se do ideje da
se svim pripadnicima Oru`anih snaga,
koji se upu}uju u mirovne misije {irom
svijeta, obvezno u sklopu priprema uvrsti
i poznavanje islama, islamske kulture i
problematike islamskog svijeta. Zamo-
ljen sam da sa~inim program i da se uk-
lju~im u tim za edukaciju na{ih mirovnja-
ka. U konsultaciji s na{im uva`enim muf-
tijom [evkom ef. Omerba{i}em sa~inio

sam program, proslijedio u Ministarstvo,
odobren je i stupio je na snagu. Od tada
do danas svi ~asnici Hrvatske vojske pro-
laze tu vrstu obuke. Program obuhva}a
sljede}e teme: Na~ela islama, Islam i mu-
slimani u svijetu i muslimanske manjine
u svijetu, Islam i tradicija, Plemenski
mentaliteti u Afganistanu, Sunitsko i {iit-
sko prakticiranje islama, te Kulturolo{ke
razlike unutar muslimanskog svijeta.
Tijekom predavanja otvara se diskusi-
ja po svakoj od navedenih tema i otklone
se sve predrasude koje su eventualno bile
prisutne. Mnogo je `ivotnih, konkretnih
situacija koje hipotetski postavljamo i da-
jemo odgovor. U tom razgovoru ra|aju se
mnoge ideje koje zajedni~ki oblikujemo,
a s ciljem da se olak{a zacrtana misija.
Jedan svijetli primjer koji su u~inili na{i
mirovnjaci pro{li ramazan je za svaku po-
hvalu. Organizirali su zajedni~ki iftar za
~asnike Afganistanske vojske i predstav-
nike lokalne zajednice. Takva gesta i uva-
`avanje mjeseca posta kod muslimana
izazvalo je veliku naklonost lokalne za-
jednice prema na{oj vojsci. Za uzvrat oni
su priredili bajramsku sve~anost na koju
su pozvali samo na{e vojnike. To je mala
gesta, a veliki u~inak u stvaranju uzajam-
nog povjerenja bez kojeg ne mo`e biti
uspjeha u mirovnim misijama. Kada je
umro punac predsjednika Afganistana
Karzaija, povjerenje da osigurava sam ~in
sprovoda na kojem je sudjelovao i Karzai,
povjereno je na{oj vojsci jer su prepozna-
li da oni poznaju kompletnu vjersku, kul-
turolo{ku i tradicijsku dimenziju Afgani-
stana. Sude}i po svim detaljima i povrat-
nim informacijama ta predavanja su od
izuzetnog zna~aja za cjelovitu obuku na-
{ih mirovnjaka.
Na{i vojnici idu u slo`enu misiju i zato
cijela hrvatska javnost, dru{tvena javnost,
svi mi, moramo stajati iza njih u svakom
pogledu. Moraju osjetiti da imaju potporu
cijelog dru{tva, njima to mnogo zna~i.
Hrvatska je preuzela obvezu sudjelovanja
u toj misiji, pa je va`no da je obavlja na
najprofesionalniji na~in. Svatko tko mo`e
doprinijeti uspjehu mirovne misije, svje-
stan da ~ini dobro djelo, du`an je to u~initi.
Ja to do`ivljavam svojim dugom i svojom
obvezom. U~initi nekoga sretnim, bar na
trenutak, ~in je dobro~instva. ^initi dobro-
~instvo zada}a je vjernika.
Velika `elja MORH-a je i slu`bena po-
sjeta imama du{obri`nika na{im vojnici-
ma u Afganistanu, koja bi sigurno imala
pozitivan odjek. Prigodom posjete mje{o-
vite ameri~ko-afganistansko-hrvatske voj-
ne delegacije Islamskom centru u Zagre-
Priprema hrvatskih vojnika za misiju ISAF
bu takva `elja je ponovo iskazana. Idete li
uskoro u Afganistan? Kakvu biste poruku
tom prigodom prenijeli lokalnim plemen-
skim i vjerskim vo|ama, ~elni{tvu afgani-
stanskog naroda i na{im vojnicima?
Da, zaprimio sam poziv da posjetim
na{e snage u Afganistanu. Realizacija }e
biti onda kada sigurnosne procjene budu
zadovoljavaju}e. Te{ko je iz ove perspek-
tive bilo {to re}i. U svakom slu~aju posje-
ta bi bila u slu`bi ja~anja povjerenja iz-
me|u lokalnog stanovni{tva i na{ih miro-
vnih snaga, te stvaranje pozitivnog ozra~ja
i olak{avanja pozicije na{e vojske. 4. pro-
sinca 2007. godine, protokolom Zapovjed-
ni{tva Hrvatske kopnene vojske, primio
sam delegaciju ameri~ko-afganistanske
vojske u Islamskom centru Zagreb. Na-
kon {to sam ih upoznao o islamu i polo`aju
muslimana u Hrvatskoj `elio sam ~uti i
njihova iskustva i probleme iz Afganista-
na. Iz svega {to se moglo vidjeti jeste da
je situacija u Afganistanu vrlo slo`ena, ali
je napredak vidljiv. Istakli su doprinos
Hrvatske vojske u ja~anju mira i stabilno-
sti na tom prostoru. Citiram rije~i mr.
Paula Harzbeckera, koji upravlja mirov-
nim procesima u Afganistanu, koji je tom
prigodom rekao: “Hrvatska vojska je pre-
poznatljiva unutar snaga Mirovne misije.
Njihova ljubaznost, profesionalnost i poz-
navanje afganistanskih prilika nadilazi
sve druge postrojbe. Analiziraju}i kako je
to mogu}e uvidjeli smo da su predavanja
u pripremnoj fazi o islamu i obi~ajima
muslimana Afganistana tome dala veliki
doprinos. Zbog toga vam se zahvaljujemo
gospodine Hasanovi}u. Mi }emo nastoja-
ti da takva i sli~na predavanja budu dio
na{eg standarda koja }emo tra`iti od na{ih
saveznika. Vi ~inite veliku misiju i poma-
`ete miru u svijetu.”
Halal certifikati i ISO-sustav
U 44 zemlje svijeta, s vi{e od 1,3 mili-
jarde stanovnika, zakonska regulativa na-
la`e da prehrambeni artikli moraju imati
halal certifikat, tj. da je hrana proizvede-
INTERVJU
na po {erijatskim pravilima. Islamska za-
jednica u Hrvatskoj je uklju~ena u postu-
pak certificiranja hrvatskih prehrambenih
tvrtki. Nedavno ste bili na Svjetskom ha-
lal sajamu “Halal World Expo”, koji se
odr`avao u Abu Dhabiju. Kakva su dosa-
da{nja iskustva? Mo`emo li zaklju~iti da
je suradnjom na edukativnom i gospodar-
skom planu Islamska zajednica postala
partner dr`avi?
Islamska zajednica je u pro{loj godini
stavila u proceduru 18 na{ih tvrtki koje su
iskazale `elju da se certificiraju po Halal
standardu. Stru~nu pomo} u provedbi po-
tpisanih ugovora sa tvrtkama pru`a nam
Agencija za halal kvalitetu iz Tuzle, ~iji
sam ~lan Uprave. Menad`ment firmi koje
su se opredijelile za ovu vrstu certifikata
u svojim izjavama o opredijeljenosti isti~u
veliki zna~aj Islamske zajednice u servi-
siranju navedenih firmi. Oni su svjesni da
ovaj posao i najve}e rastu}e tr`i{te ne bi
mogli zamisliti bez anga`mana Islamske
zajednice. To je prepoznala i Hrvatska
gospodarska komora kao veliku izvoznu
{ansu, pa je u programu za pomaganje i
uspostavu sustava uvrstila i Halal sustav.
Sve firme koje se certificiraju mogu apli-
cirati za dio tro{kova koje potro{e u tu
svrhu. Komora je u~inila i korak dalje ti-
me {to je uvrstila dva najve}a halal sajma 35
na svijetu u svoj godi{nji program. Top-
sajmovi su u Kuala Lumpuru i Abu Dha-
biju. Mi smo u prosincu pro{le godine
bili u Abu Dhabiju, gdje je izlagalo pet
na{ih tvrtki, koje su na prostoru od 54 m²
bile vrlo reprezentativne i sigurno sva-
kom posjetitelju zanimljive. To je po prvi
put da se Hrvatska pojavila na takvoj vrsti
sajmova. Ve} se nazire realizacija odre|e-
nih kontakata s tog sajma, {to govori da je
halal izvoz ve} krenuo.
Treba naglasiti da je rije~ o posve no-
vom trendu u strategiji hrvatskog izvoza,
o ~emu svjedo~i i ~injenica da su se u utr-
ku za proizvodnju robe namijenjene mu-
slimanskom svijetu uklju~ile i najve}e
hrvatske kompanije poput “Podravke”,
“Agrokora” , “Kra{a” i “Vindije”. Tu je i
niz srednjih i manjih tvrtki u rasponu od
obiteljskih gospodarstava, koja proizvode
med, do {e}erana i farmi nojeva. Oni su u
J
vrlo kratkom vremenu prilagodili svoje O
pogone i proizvode uvjetima iz {erijatskih
pravila koja propisuju {to je halal, odno- U
sno dopu{teno muslimanima da konzumi-
raju. Zakonska regulativa u 44 musli- R
manske zemlje svijeta nala`e da prehram-
beni artikli moraju imati halal certifikat.
N
U osnovi, on jam~i da proizvod ne sadr- A
`ava sastojke koji su zabranjeni za musli-
mane, poput alkohola ili svinjetine, ali L
 INTERVJU
propisuje i na~in prehrane i klanja `ivo-
tinja, skladi{tenje i cjelokupnu pripremu
prehrambenih artikala. Prakti~ki to zna~i
da tvornica alkoholnim sredstvima ne
smije dezinficirati pogon, a u proizvodnji
veliku pa`nju treba posvetiti aditivima u
kojima ponekad ima tvari koje su zabran-
jene za muslimane. Naoko jednostavna
pravila u nekim slu~ajevima zapravo izi-
skuju korijenite promjene u proizvodnji:
neke su tvrtke morale dograditi svoje po-
gone i odijeliti skladi{ta i halal pogone od
ostalog dijela tvornice, a u drugim slu~aje-
vima bilo je potrebno promijeniti na~in
proizvodnje ili sastav proizvoda kako bi
on bio halal.
Otkako je u velja~i 2006. osnovana
Agencija za halal kvalitetu sa sjedi{tem u
Tuzli, koja djeluje na podru~ju svih biv{ih
jugoslavenskih republika, prva hrvatska
tvrtka koja je dobila halal certifikat bila je
splitska “Stella Croatica”, koja je plasirala
delikatese i slatki{e na saudijsko tr`i{te.
Njen primjer potom su slijedile i druge hr-
vatske kompanije, pa je u posljednjih go-
dinu dana u postupak certificiranja u{lo
dvadesetak tvrtki, od kojih su “Vindija”,
“Koka”, “Vindon”, “Podravka - Danica”,
“Podravka - Kokteli”, “Kra{“, {e}erana
“Viro”, “Perutnina Ptuj - Pipo ^akovec”,
36
obiteljsko gospodarstvo “Dominis”, “Im-
prom” iz Kri`evaca, “Kutrilin”, “Kemo
d.o.o. Zagreb” i “Agrocroatia Nova” svoje
halal certifikate ve} dobili. Trenutno 11
firmi ~eka na proceduru uvo|enja Halal
standarda, a uskoro se o~ekuje da na tr`i-
{te iza|u halal “Vegeta” i halal voda “Kal-
ni~ke vode – Bio natura d.d.”. Intencija je
da do kraja 2008. godine oko 30 firmi
proizvode po halal standardu s ukupno
1.520 halal proizvoda. Ovim aktivnostima
Islamska zajednica je omogu}ila i musli-
manima u Hrvatskoj da mogu jesti halal,
zdravu i kvalitetnu hranu {to je sastavni
dio na{e vjere. Pozitivno ozra~je u afirma-
ciji halal hrane u Hrvatskoj dali su i hrvat-
ski mediji, koji su o svemu izvje{tavali
na{e gra|ane {to je za svaku pohvalu.
Da odgovorim na va{e pitanje. Sma-
tram da je Islamska zajednica – svojom po-
J mo}i u kvalitetnoj pripremi hrvatskih voj-
nika za mirovnu misiju ISAF u Afganistanu
O i otvaranjem zahtjevnog i velikog musli-
U manskog tr`i{ta za hrvatske prehrambene
proizvode – postala konstruktivan i afirma-
R tivan partner Republici Hrvatskoj.
N Islamska zajednica u Hrvatskoj je pr-
A va vjerska organizacija u svijetu u koju se
uvodi Me|unarodni sustav osiguranja
L kvalitete ISO, a Vi ste odgovorna osoba
za njegovu implementaciju. Zbog ~ega se
Me{ihat odlu~io za takav iskorak? U kojoj
je fazi uvo|enja ISO-a, te koji su karakte-
risti~ni problemi? Da li je do{lo do pro-
mjene stanja svijesti u smislu saznanja da
ISO sustav omogu}ava kvalitetnije i tran-
sparentnije funkcioniranja institucije i
svih njenih dijelova?
To~no je da je Islamska zajednica u
Hrvatskoj prva vjerska zajednica na svije-
tu koja se odlu~ila na uvo|enje Me|una-
rodnog standarda ISO 9001:2000 u svoje
poslovanje. Kako je na{a konzultantska
ku}a TÜV iz Münchena bila zate~ena na-
{im upitom, tako su vrlo oprezno i pristu-
pili snimanju stanja unutar Islamske za-
jednice. U toj snimci prepoznali smo 32
mjerljiva procesa za koje su tijekom pro-
tekle dvije godine nastale procedure i
uputstva. Procedure omogu}avaju kvali-
tetno upravljanje procesima, ~ine Islam-
sku zajednicu transparentnom i deperso-
naliziraju ljudske odnose. ISO je ustvari
Me|unarodna organizacija za normizaci-
ju, svjetski je savez nacionalnih normir-
nih tijela. Prihva}enjem ovog sustava
upravljanja kvalitetom ili bolje re~eno
kvalitetnog upravljanja procesima strate-
{ka je odluka Me{ihata Islamske zajedni-
ce u Hrvatskoj. Na uspostavu i primjenu
sustava upravljanja kvalitetom utje~u raz-
ne potrebe, posebni ciljevi, uspostavljeni
procesi te veli~ina i disperziranost Islam-
ske zajednice. Trinaest Med`lisa Islamske
zajednice u trinaest na{ih gradova, Me{i-
hat Islamske zajednice i Zagreba~ka me-
dresa “Dr. Ahmed Smajlovi}” su dijelovi
koji su u fazi prilagodbe svoga poslovanja
sukladno zahtjevima standarda ISO 9001:
2000. Ova Me|unarodna norma uteme-
ljena je na osam na~ela upravljanja kvali-
tetom. Svrha je posti}i, odr`avati i pobolj-
{avati sveukupne rezultate Islamske za-
jednice u Hrvatskoj. Strate{ko planiranje,
jasno definiranje misije i vizije Islamske
zajednice te osiguravanje infrastrukture
za provedbu istih i sama provedba u nad-
le`nosti je Me{ihata Islamske zajednice i
QM tima Islamske zajednice.
Svako vrijeme nosi svoje breme, pa je
i 21. stolje}e novi izazov za Islamsku za-
jednicu. Ona je ~uvarica na{ega naroda i
ona mora prona}i najbolji model u reali-
zaciji vlastite misije i vizije. Ni{ta se pre-
ko no}i ne mo`e dogoditi, a pogotovu
uvo|enje jednog novog modaliteta poslo-
vanja Islamske zajednice. Okviri rada Is-
lamske zajednice u pro{lom su stolje}u
postali dio tradicije. To je ujedno i odre-
|ena ko~nica rada i razvoja Islamske za-
jednice. Unato~ svemu tome, Islamska
zajednica napreduje u svojoj nakani i pri-
lagodbi svoga poslovanja skladno zahtje-
vima Me|unarodnog standarda ISO. Vi-
dljivi su i konkretni rezultati. Upravina
ocjena rada za 2005. godinu bila je 43%,
a za 2006. godinu 68%. Nadam se da }e
ocjena za 2007. godinu biti 85%, {to je
dovoljna prolaznost za dobivanje certifi-
kata ISO 9001:2000.
Za kraj, Va{a ocjena – ide li Islamska
zajednica u Hrvatskoj pravim putem?
Trebamo li optimisti~no gledati na budu-
}nost islama i muslimana na ovim prosto-
rima?
Sva pitanja na koja sam ve} odgovorio
potvr|uju da je Islamska zajednica u Hr-
vatskoj, hvala Svevi{njem Bogu, na pra-
vom putu. U svojoj organizaciji i postav-
ljenim ciljevima prednja~i na ovim prosto-
rima. Mi smo jedna zdrava, `iva, dinami-
~na, ambiciozna, a nadasve organizirana
Zajednica – zajednica 21. stolje}a. Me{ihat
Islamske zajednice ima 42 uposlenika –
imama, muallima, muallime i vjerou~itelja.
Starosni prosjek od 30 godina, stru~na
osposobljenost i ljubav prema pozivu uli-
jevaju nam optimizam u bolje sutra. Kada
tome timu pridodamo veliki broj vjerni-
ka, koji na volonterskoj osnovi daju svoj
maksimum u profiliranju rada Islamske
zajednice, razlozi za optimizam su jo{
ve}i. Statistike Me{ihata Islamske zajed-
nice su ohrabruju}e. U usporedbi 2006. i
2007. godine evidentiran je porast ~lano-
va Islamske zajednice za 16%, naplativost
~lanarine je ve}a za 4,7%, a pove}anje
broja vjernika koji participiraju u dnev-
nim molitvama, d`umi i bajram namazi-
ma je tako|er u stalnom porastu. Za
28,3% je pove}anje broja polaznika vjer-
ske pouke u osnovnim i srednjim {kola-
ma, za 9,24 % pove}anje broja osnovnih
{kola, a srednjih {kola za 40,6%.
Ono s ~ime nismo zadovoljni jeste pi-
tanje nataliteta. Razlika izme|u broja
umrlih i ro|enih za 2007. godinu je 64 u
korist umrlih. Procentualno to je 20%. U
odnosu na dr`avnu statistiku muslimani
zauzimaju 3,47% a broj muslimana je
1,8%. Odudaranje od dr`avnog prosjeka
je 1,6%, {to je alarmantno i zabrinjavaju-
}e. Svakako da ima prostora za jo{ bolje,
jo{ vi{e i jo{ kvalitetnije. Na tome smo
svi du`ni raditi i doprinositi. Islamska za-
jednica je uspjela omogu}iti pravne okvi-
re u kojima se definiraju sva vjerska mu-
slimanska pitanja i reguliraju svi odnosi u
javnom i dru{tvenom `ivotu. Na musli-
manima je koliko }e ih znati i htjeti kon-
zumirati. 

Pregovori o reformi Ustava i policije
Izglasavanje policijskih dr`avnih
zakona bez SDA
Sukob oko reforme policije ponovo eskalirao. Ovog puta, umjesto Silajd`i}a, sa Dodikom, ali i Laj~akom sukobio se
nikad `e{}e Sulejman Tihi}. Zbog izglasavanja zakona najavljena mogu}nost raskida koalicije SDA i SBiH.
Edis Feli}
Na sastanku lidera {est vladaju}ih
stranaka u BiH 3. velja~e u Teniskom
centru “\uli}” u [irokom Brijegu, kojeg
je doma}in bio HDZ 1990, iako je najav-
ljivano, nije se ni raspravljalo o ustavnim
promjenama. Ipak, ponovo je do{lo do
`estokih nesuglasica, ali oko reforme po-
licije, o ~emu }e se nastaviti `estoko ra-
spravljati najmanje do kraja o`ujka. Po-
red doma}ina “Devedesetke”, na sastanku
su sudjelovali i lideri SDA, SBiH, HDZ
BiH, PDP i SNSD, a najvi{e je pa`nje
izazvao sukob lidera SDA Sulejmana Ti-
hi}a s ostalim sudionicima.
Dan prije pregovora Milorad Dodik je
izjavio kako je dogovor o reformi policije
u BiH zavr{en i da ne `eli to pitanje vi{e
otvarati, a oni koji to ho}e, morat }e snosi-
ti odgovornost za sve {to je vezano oko
uvjeta za potpisivanje Sporazuma o stabili-
zaciji i pridru`ivanju. Prebacuju}i tako
svoju odgovornost na druge, zorno je po-
kazao sutradan na sastanku koliko je i sam
odgovoran, jer nije ni olovku ponio. Kako
je i sam non{alantno rekao, sastanak mu je
bio usput, jer je krenuo u Grude na utakmi-
cu njegove “Igoke – Partizan” s grudskim
ko{arka{ima, pa je u prolazu navratio i do
“\uli}a”. Nakon sastanka jedini dogovor,
jer se ni{ta nije potpisalo, bio je oko dvije
to~ke: da }e se do 15. velja~e donijeti za-
koni potrebni za reformiranje policije i da
je {tafetnu palicu de`urnog krivca preuzeo
lider SDA – Sulejman Tihi}.
Tihi} remetila~ki faktor bosanske
idile?
Nakon sastanaka na povr{inu su ispli-
vale podjele oko vi|enja reforme policije.
Sulejman Tihi} je rekao kako ne podr`ava
daljnji proces reforme policije jer ovakva
policijska reforma zna~i zamrzavanje po-
stoje}eg stanja i nije ni “R” od reforme.
Sulejman Tihi}, predsjednik SDA
“Ovim prijedlogom bi se formirale dvije
entitetske policije i jedna dr`avna. Ta
dr`avna policija ne bi imala nikakvih inge-
rencija nad dvije lokalne policije. To nam
je neprihvatljivo i smatram kako je ovo po-
tpuno udovoljavanje politi~kim snagama
iz Republike Srpske”, neobi~no `estoko je
reagirao Tihi}, potvrdiv{i da se ovi zakoni
ipak mogu usvojiti i bez glasova SDA.
Miroslav Laj~ak, Visoki predstavnik u
BiH odgovorio mu je da su Mostarsku
deklaraciju i Akcijski plan za reformu po-
licije potpisala sva {estorica lidera, a prih-
vatila ih je i Europska unija te da o~ekuje
da se po{tuju vlastiti potpisi. “Ovo {to se
predla`e ja nisam potpisao. U Mostarskoj
deklaraciji jasno se govori kako }e lokal-
ne policijske oblasti biti dio jedinstvene
policijske strukture. Kakva je to jedinstve-
na policijska struktura? Nikakva! Ovime
{to se trenutno radi one to ne}e biti”, od-
govorio mu je Tihi}, usmjeravaju}i na
njega svoju o{trinu. Laj~ak, pak, smatra
da od listopada svih {est lidera ide u istom
pravcu i da su dogovorili dva va`na re-
formska dokumenta, dok Tihi} sada ka`e
kako on to nije potpisao.
“Tihi} ka`e kako su ostali lideri la`ovi,
kako sam ja la`ov, kako je Olli Rehn la-
BOSANSKI BAROMETAR
`ov! On poru~uje kako EU ne zna {to `eli
i tra`i za pristupanje Bosne i Hercegovine
u EU te`e uvjete od onih koje tra`i sama
Unija”, rekao je Laj~ak, nehtjev{i govoriti
o tome postoji li mogu}nost sankcija za Ti-
hi}a. Samo je upozorio kako Tihi}u o~ito
nije va`na europska perspektiva BiH te ka-
ko je to veliki korak unatrag za tu zemlju.
Tihi}eva neo~ekivana `estina
Poput “de`urnog Pedra”, na Tihi}a su
se okomili i Milorad Dodik i Haris Silaj- 37
d`i} optu`iv{i ga da ugro`ava ranije posti-
gnuti konsenzus oko reforme policije. Tako
je Haris Silajd`i} rekao kako ni njegova
stranka ne priznaje entitetske policije, no
pojasnio je kako ovaj sporazum otvara vra-
ta BiH za potpisivanja Sporazuma o stabili-
zaciji i pridru`ivanju s EU. Mladen Ivani},
predsjednik PDP-a, rekao je da je o~ito ka-
ko Tihi}u nije stalo do op}ega interesa, ne-
go se dodvorava svojim glasa~ima, a Dodik
je ustvrdio da “Suljo Tihi} vodi svoje rato-
ve sa Harisom Silajd`i}em i sa mnom. Nje-
mu nije va`an sporazum o reformi nego mu
je va`no istjerati svoje inate”.
Tihi} je `estoko uzvratio i Dodiku,
usko~iv{i mu u rije~, optu`iv{i ga kako u
stvari on vodi rat protiv BiH i to ve} godi-
nu dana i daje antidaytonske i antibo-
sanske izjave, rezolutno zatra`iv{i od Do-
dika da ga u tom smislu ne poredi sa so-
bom. Nije ostao du`an ni Silajd`i}u s ko- J
jim se sukobio oko toga tko legalizira
trenutni srpski entitet. Istakao je da se
O
ovdje radi o prijedlogu koji je podnesen U
iz Republike Srpske, te da je jedino on
izrazio protivljenje do sada dogovorenom R
ure|enju policije.
“Dodik }e imati svog, a Haris Silajd`i}
N
svog {efa policije”, rekao je Tihi}, na {to A
mu je Silajd`i} uzvratio ustvrdiv{i da se
zapravo u prijedlogu SDA prihvata i ce- L
 BOSANSKI BAROMETAR
mentira entitetska policija. Naime, kako
je rekao Silajd`i}, Tihi} je na po~etku
ovog sastanka inzistirao da se poku{a po-
novo izglasati pro{logodi{nji propali “Tra-
vanjski sporazum” o ustavnim promjena-
ma. “Stranka za BiH to ne}e podr`ati, a za
Mostarsku deklaraciju je najbitnije da }e
dovesti do potpisivanja Sporazuma o sta-
bilizaciji i pridru`ivanju”, rekao je Silaj-
d`i}, na {to mu je Tihi} uzvratio da upravo
on potpisivanjem Sporazuma legalizira
policiju Republiku Srpske. Na novinarski
upit da li ova sva|a dovodi u opasnost ko-
aliciju SDA-SBiH, Tihi} je samo odmah-
nuo rukom.
Sukob koncepata SDA i Stranke
za BiH
Razlozi sukoba izme|u SDA i Stranke
za BiH, kako dr`e u SBiH, je taj {to je
Tihi} ponovo insistirao na Travanjskim
amandmanima, a upravo je tu fundamen-
talna razlika ove dvije stranke. Ti su
amandmani, kako je priop}eno, odbijeni
u Parlamentu Bosne i Hercegovine i ple-
biscitarno pora`eni na pro{lim izborima.
Mostarska deklaracija, prema Stranci za
BiH, nema veze s entitetskim policijama,
38 jer }e lokalni nivo, kao dio jedinstvene
policijske strukture BiH, biti reguliran
nakon reforme Ustava u skladu s tri prin-
cipa Europske komisije i Mostarskom
deklaracijom. U ovom prijedlogu }e se
samo donijeti dr`avni zakoni o policijskoj
slu`bi BiH i o policijskim slu`benicima
BiH. “Upravo na prijedlog Stranke za
BiH u Mostarskoj deklaraciji je izbjegnu-
to spominjanje entiteta izri~ito s namje-
rom da se ne zape~ati sudbina Bosne i
Hercegovine prilikom izrade novog Usta-
va. Obrnuto, stavom predsjednika SDA
dovodi se u pitanje potpisivanje Sporazu-
ma i zadr`ava se entitetska podjela i u no-
vom Ustavu BiH”, stajalo je u priop}enju
Stranke za BiH, koja je pod novim Usta-
vom mislila na Travanjski sporazum.
Bura se nije sti{avala ni nekoliko dana
poslije sastanka u [irokom Brijegu, pa je
Sulejmanu Tihi}u, trenutnom dr`avnom
J neprijatelju broj 1, Laj~ak ponovo spo~i-
O tao da je dominantan motiv ovakvog nje-
govog unutarbo{nja~ka borba, koja se od-
U vija izme|u SBiH i SDA i koja ko~i refor-
mu policije. I Partija demokratskog pro-
R gresa (PDP) i HDZ BiH osudile su povla-
~enje Sulejmana Tihi}a i SDA iz daljnjih
N pregovora o reformi policije, a procjenju-
A ju kako bi ovo moglo ozna~iti i ulazak u
ozbiljnu politi~ku krizu. Tako je Mladen
L Ivani}, lider PDP-a, ocijenio kako su Ti-
Haris Silajd`i}, predsjednik SBiH
hi}, ali i Silajd`i}, ugrozili mogu}nost da
BiH potpi{e Sporazum i time, prakti~no,
slagali Ollija Rehna, europskog komesara
za pro{irenje. “Ako se to ne desi, u}i }emo
u ozbiljnu politi~ku krizu, a gra|ani BiH
}e biti najve}i gubitnici u svemu {to se
doga|a i zarobljenici sukoba SDA i Stran-
ke za BiH, kao i personalnih sukoba izme-
du Tihi}a i Silajd`i}a”, rekao je Ivani}.
Mi{o Relota, glasnogovornik HDZ
BiH, ipak je iskazao uvjerenje kako }e
Bosna i Hercegovina do 15. velja~e dobiti
zakone o reformi policije unato~ proti-
vljenju SDA. Prema njemu, pregovori o
izmjeni Ustava trebaju biti nastavljeni na-
kon toga jer }e atmosfera biti mnogo rela-
ksiranija. Suprotnog je, pak, mi{ljenja
Ivani} koji je naglasio kako nema potrebe
da se lideri {est vladaju}ih stranaka i dalje
sastaju i razgovaraju o promjeni Ustava.
“Vjerujem da je ovo na{ posljednji sasta-
nak u ovom formatu. Vjerovatno od pro-
mjena Ustava ne}e ni{ta biti tokom ove
godine, a mogu samo re}i da nisam ne-
sre}an zbog toga”, rekao je Ivani}.
Dodik postao konstruktivan...
Na sva|i SDA i Stranke za BiH najvi{e
je poentirao, ~ini se, Milorad Dodik. Po-
znat po netrpeljivosti i nekonstruktivno-
sti, sastanak u [irokom Brijegu ocijenio
je “nekonstruktivnim” jer su bili “obilje-
`eni netrpeljivo{}u i iskazivanjem stalnog
neslaganja lidera SDA i Stranke za BiH
– Sulejmana Tihi}a i Harisa Silajd`i}a”.
Na tragu Laj~akovog iskaza, Dodik je
konstatirao da je Tihi} stalno frustiran iz-
bornim porazom od Silajd`i}a za ~lana
Predsjedni{tva BiH, koji nije prebolio, te
stoga sada sve ~ini da mu se osveti. Zbog
takvih odnosa na sastanku, rekao je Do-
dik, bilo je nemogu}e voditi bilo kakve
konstruktivne razgovore. On je izrazio
sumnju da je Tihi}evo pona{anje i rezul-
tat “ohrabrivanja nekih europskih vlada u
okviru Europske unije koje su mu dale
podsticaj da u|e u miniranje Sporazuma o
reformi policije iz Mostara”, tako da OHR
i dalje ostane u Bosni i Hercegovini. “U
BiH se nikada sva pitanja ne}e zavr{iti i
po toj logici OHR mo`e ostati ovdje jo{
100 godina”, rekao je Dodik, naglasiv{i
da je vrijeme intervencionizma od strane
Visokog predstavnika pro{lo i da BiH
“mo`e gurati dalje samo na bazi konsen-
zusa i snazi koju mo`e posti}i unutra”.
Dodik je zaklju~io da }e izvan ovog do-
govora ostati Tihi}, “koji }e s liderom
SDP BiH Zlatkom Lagumd`ijom graditi
svoj politi~ki kredibilitet”.
...a Tihi} usamljen
A ba{ je bosansko-hercegova~ki SDP
ovaj sastanak okarakterizirao kao kafansko
dru`enje koje mo`e zavr{iti i kafanskom
tu~om. U svom priop}enju SDP smatra da
je okon~ana jo{ jedna jeftina predstava za
narod. SDP ne ~udi debakl parlamentarne
ve}ine kojim je potpuno demaskirana tzv.
Mostarska deklaracija, ~iji je isklju~ivi cilj
bio spa{avanje i zadr`avanje postoje}eg
stanja, te jo{ jedna prevara kako javnosti i
gra|ana, tako i me|unarodne zajednice.
SDP-ovci nisu ostali du`ni ni me|unarodnoj
zajednici koju su optu`ili da je po~ela gu-
biti kompas i umjesto da djeluje odlu~no,
ona se povla~i pred onima koji imaju samo
jedan interes - slabljenje institucija i dr`ave
Bosne i Hercegovine. “Nama ne trebaju
bilo kakva rje{enja. Takva imamo danas u
liku i djelu aktuelne vlasti i postoje}eg
Ustava i SDP }e insistirati na istinskim re-
formama. Niti nas, a sigurni smo niti gra|a-
ne ove zemlje ne}e zadovoljiti nikakve is-
prazne deklaracije koje betoniraju postoje-
}e stanje, u kojima se vlast dogovara da }e
se dogovarati, a u koje vi{e ne vjeruje nitko
ozbiljan osim predstavnika me|unarodne
zajednice. Ovakvu vlast ne zaslu`uje nitko,
pa ~ak ni oni koji su ih izabrali”, zaklju~ili
su SDP-ovci u svome priop}enju.
Ovakvim epilogom Tihi} je ostao
usamljen, ali se, na op}e ~u|enje, drznuo
`e{}e braniti nego su ga to navikli vidjeti.
Tako je optu`io Laj~aka da se pona{a
nekorektno, da se potpuno stavio na stra-
nu politi~ara iz Republike Srpske i da se
prepao diktata Milorada Dodika, premije-
ra RS i predsjednika SNSD-a. Prema nje-
govom mi{ljenju, zbog neobja{njivih raz-
loga do{lo je do zaokreta u me|unarodnoj
zajednici, a odgovornost za eventualno
nepotpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i
pridru`ivanju sa EU snosi}e isklju~ivo
Miroslav Laj~ak i oni ~inovnici me|una-
rodne zajednice koji nemaju hrabrosti da
se suo~e sa, kako je naveo, Dodikovim
diktatom. “Oni tra`e kompromis, a prista-

ju na diktat. To nije kompromis, nego Do-
dikov diktat. Ja sam ustao protiv tog dik-
tata, da zaustavim to podila`enje Dodiku.
Na`alost, u tome sam usamljen. Umjesto
da vr{e pritisak na politi~are iz Republike
Srpske, oni vr{e pritisak na one koji su
~etiri godine podr`avali reformu”, rekao
je Tihi}, koji je ~esto i sam poku{avao po-
sti}i kompromis sa Dodikom.
Vije}e ministara predlo`ilo
zakone bez SDA i SBiH
I pred samu sjednicu Vije}a ministara
BiH nastavilo se sa `estokim prepucavan-
jima. Tako je Drago Kalabi}, predsjednik
Kluba poslanika SNSD-a u Predstavni-
~kom domu, “zabrinut” za europski put
BiH, rekao da ta stranka, za razliku od
Tihi}a, ne}e takvo {to `rtvovati. I Dodik,
`eljan bosanskog putovanja u Europu in-
sistirao je na kafanskom dogovoru, kao i
Silajd`i}.
Tihi} je, pak tra`io, mo`da potezom
o~ajnika, da se u zakonsko reguliranje re-
forme policije obavezno ugradi stav po
kojem }e sve dr`avne policijske strukture
odmah imati ingerencije nad lokalnim po-
licijama, a ne da se to vezuje za dono{enje
novog Ustava BiH. Podsjetio je kako je
Dodik sve agresivniji u istupima kojima
dovodi u pitanje opstanak BiH, tra`i ras-
pu{tanje njene vojske i odbija bilo kakav
prijenos ovlasti s entiteta na razinu dr`ave.
Tihi} je ponovio stav kako je kranje vrije-
me da se ovakvom Dodikovom pona{anju
ka`e dosta i da ga se zaustavi u njegovim
nakanama, dodaju}i kako mu nije jasno
“zbog ~ega je Silajd`i} pristao raditi za
Dodika”. On je Silajd`i}a, ali i Laj~aka
upozorio na povijesnu odgovornost, jer }e
posljedica ovakvog zakona podijeljene
policije biti podijeljena BiH i pitanje je da
li }e se ikada vi{e sastaviti.
Vije}e ministara BiH 14. velja~e upu-
tilo je u Parlamentarnu skup{tinu BiH pri-
jedloge dva zakona o reformi policije, ali
bez suglasnosti ministara iz redova SDA,
Tarika Sadovi}a i Selme Cikoti}a te Sve-
na Alkalaja iz Stranke za BiH. “Ve}inom
glasova usvojili smo zakone koji proizla-
ze iz Mostarske deklaracije o reformi po-
licije u BiH. Imam signale iz Bruxellesa
da sadr`aj ovih zakona odgovara duhu
Mostarske deklaracije, stoga se nadam da
}e njihovo usvajanje biti dovoljno za na-
predovanje ka EU”, rekao je nakon sjed-
nice Nikola [piri}, predsjedavaju}i Vije}a
ministara.
No, SDA tvrdi da su prijedlozi nacrta
zakona usvojeni na nezakonit na~in jer za
uvr{tavanje nacrta zakona na dnevni red
mora postojati podr{ka najmanje jednog
predstavnika svakog konstitutivnog naro-
da. Uz ovo, SDA je zamjerila legalizaciju
genocidne policije RS i odustajanje od tri
europska principa. [piri} je odbio izrije-
kom potvrditi da su prijedlozi usvojeni
bez suglasnosti ministara iz dviju najja~ih
stranaka koje okupljaju prete`ito Bo{nja-
ke, rekav{i “kad god prihvati Bruxelles,
obi~no se na|e netko u BiH tko ne prihva-
ta i obrnuto”. On je, na tvrdnju SDA-ova-
ca da su prijedlozi nacrta zakona usvojeni
nezakonito, rekao da svu odgovornost
preuzima na sebe. [piri} to nije rekao na-
pamet, ve} vrlo prora~unato, kakav je
oduvijek u svojoj politi~koj karijeri bio.
Pored njegovog najnovijeg gospodara
Dodika, njega je ohrabrila i podr{ka ame-
ri~kog veleposlanika u Sarajevu Charlesa
Englisha, EU-a i Miroslava Laj~aka, koji
je rekao da svaki ministar ima pravo gla-
sati protiv, ali je va`no da BiH ispuni
svoje obaveze u pogledu reformi. Zato je
takav beski~menjak, glume}i spremnost
na `rtvu radi boljitka gra|ana BiH, i mo-
gao preuzeti svu odgovornost na sebe.
Uz Tihi}a, (ne)o~ekivano je uskra}iva-
nje potpore ovim zakonima najavio i
Silajd`i}. Razlog njegovog zaokreta je,
kako je rekao, {to nije po{tovana Mostar-
ska deklaracija, najaviv{i da }e SBiH in-
zistirati da se u predlo`ene zakone ugradi
odredba koja }e obvezati sve strane na
preustroj lokalnih policijskih struktura,
ovisno o tome kakav bude ishod ustavnih
promjena. Tihi} mu je replicirao kako je
to samo “prazna pri~a” jer je ve} sada jas-
no da Dodik ne}e pristati ni na kakve iz-
mjene ustava koje }e umanjiti postoje}e
ovlasti entiteta.
Zakonom o Direkciji za koordina-
ciju policijskih tijela i o agencijama za
podr{ku policijskoj strukturi BiH, u
skladu s Mostarskom deklaracijom,
osnivaju se Direkcija za koordinaciju
policijskih tijela, Agencija za forenzi-
~ka ispitivanja i vje{ta~enja, Agencija
za {kolovanje i stru~no usavr{avanje
kadrova i Agencija za policijsku podr-
{ku, te utvr|uje njihova nadle`nost i
organizacija kao upravnih organizaci-
ja za podr{ku policijskoj strukturi.
Zakonom o nezavisnim i nadzor-
nim tijelima policijske strukture BiH
osnivaju se Nezavisni odbor, Odbor
za `albe policijskih slu`benika i Odbor
za `albe gra|ana, te utvr|uje njihova
nadle`nost i organizacija kao neza-
visnih tijela policijske strukture BiH.
BOSANSKI BAROMETAR
Stranka za BiH ipak podr`ala
zakon
Zastupni~ki dom Parlamentarne skup-
{tine Bosne i Hercegovine 20. velja~e je u
prvom ~itanju ve}inom od 22 zastupnika
za i 17 protiv podr`ao ove nacrte zakone.
Radi se o Zakonima o neovisnim nadzor-
nim tijelima policijske strukture BiH i o
Direkciji za koordinaciju rada policijskih
tijela i agencija. Ovim se predvi|a uspo-
stava sedam novih upravnih organizacija
unutar postoje}eg Ministarstva sigurnosti
BiH, no one u biti ne}e imati posebnog
utjecaja na rad postoje}ih policijskih stru-
ktura u entitetima i Distriktu Br~ko.
Najinteresantnija je bila SBiH koja je
(ne)o~ekivano, po ko zna koji put, dovela
u nedoumicu gra|ane Bosne i Hercegovi-
ne oko svojih stavova. Bezbroj puta optu-
`ivana da je dosljedna samo u svojoj ne-
dosljednosti, iako je najavljivala suprotno,
Stranka za BiH je podr`ala Zakon, {to je
jo{ vi{e i{lo u prilog onima koji tu stranku
ne do`ivljavaju dosljednom. Kao obrazla-
`enje za podr{ku zakonima, SBiH je rekla
da je ovo tek po~etak reforme, a da se ne-
dostaci mogu mijenjati amandmanima.
Protiv su bili SDA i opozicija, a SDS
je smatrala da nije po{tivana procedura
39
predlaganja zakona. SDP dr`i, kako je re-
kao njegov predsjednik Zlatko Lagum-
d`ija, da je to samo kozmeti~ki zahvat, jer
“ovdje jednostavno {ta Dodik naredi, a
Silajd`i} klepi u{ima, to postaje zakon”.
Martin Ragu`, poslanik HDZ 1990,
smatra pak, da ne vidi alternativu, jer
“BiH i njeni ljudi vi{e nemaju ni sekunde
vremena da usko~e u taj europski vlak”.
Usvajanjem principa prijedloga Zakona o
policijskoj reformi od strane Zastupni~kog
doma, u daljnoj parlamentarnoj proceduri
o njima se trebao izjasniti i Dom naroda
Parlamentarne skup{tine BiH, {to je i u~i-
nio 25. velja~e prihvativ{i tako|er u pr-
vom ~itanju principe dvaju prijedloga za-
kona iz oblasti reforme policije. Protiv
predlo`enih zakona bili su delegati iz bo{-
nja~kog naroda, isti~u}i da su u suprotno-
sti s tri europska principa o reformi poli-
cije, te da su napravljene proceduralne J
nepravilnosti prigodom izrade predlo`enih
zakona i njihovog razmatranja u radnim
O
tijelima Doma naroda. No, neki od dele- U
gata su isticali da usvajanje ova dva zako-
na ne predstavlja zavr{etak policijske re- R
forme nego tek po~etak. S druge strane,
bio ovo po~etak ili kraj reforme policije,
N
njeno izglasavanje za posljedicu bi moglo A
imati, kako je barem nagovje{teno iz SDA,
raskid koalicije SDA i Stranke za BiH. L
 BOSANSKI BAROMETAR
U Cazinu osnovana Stranka demokratske aktivnosti
Svi u ime Alije
Zbog dugogodi{njeg neslaganja cazinskog lobija s ostatkom SDA Unsko-sanskog kantona, Cazinlije osnovale stranku sljed-
benika Alije Izetbegovi}a. SDA ih je optu`ila za suradnju s autonoma{ima, a nova stranka ima ambicije u cijeloj BiH.
Po~etkom velja~e, u prepunoj sali Do-
ma kulture u Cazinu, osnovana je ve}
odavno najavljivana Alijina Stranka de-
mokratske aktivnosti (A-SDA). Za prvog
predsjednika izabran je Izet Had`i}, biv{i
guverner Tuzlanskog kantona, a ~lanovi
privremenog Predsjedni{tva su Jasmin
Emri}, bu`imski na~elnik, Nermin Ogre-
{evi}, biv{i cazinski na~elnik, Admir Ha-
d`ipa{i}, predsjednik Skup{tine Unsko-
sanskog kantona, te Mujo Beganovi},
Muhamed Ald`i}, Ha{im Kujund`i}, Sej-
fo Dedi}, Began Nuhi}, Hamdija Mumi},
Mustafa Nuhovi}, Muharem Had`i} i
Muhamed Ali}. Uo~ljivo je bilo da su
ime, znak, himna i logo nove bo{nja~ke
stranke vrlo sli~ni ili identi~ni onima u
Stranke demokratske akcije BiH.
Osniva~i stranke su smjenjeni ~lanovi
cazinske SDA, koji su jo{ nakon izbora li-
40 stopada 2006. godine do{li u sukob sa Kan-
tonalnim odborom SDA Unsko-sanskog
kantona i centralom u Sarajevu. Nova stran-
ka je nastala, kako se u naslovu Programske
deklaracije navodi, zbog suo~avanja s napu-
{tanjem osnovne ideje i principa na kojima
je 1990. godine nastala Stranka demokrat-
ske akcije. Na skupu su, pored mnogih di-
rektora javnih poduze}a Op}ine Cazin, bili
prisutni i direktori velikih cazinskih tvrtki, a
prisustvovao je i veliki broj osniva~a iz Bu-
`ima, Biha}a, Bosanske Krupe, Velike Kla-
du{e, @ivinica, Br~kog, Kalesije i drugih
op}ina u Bosni i Hercegovini.
SDA se ogradila od pobunjenika
Kantonalni odbor SDA USK-a reagirao
je povodom formiranja A-SDA u Cazinu,
istakav{i da okupljanje malobrojnih prista-
lica novoformirane stranke dovoljno govori
da su gra|ani Cazina ~vrsto uz SDA i da su
J prepoznali ovaj najnoviji poku{aj politi~ke
O podvale i prevare. Kako smatraju u KO
SDA, nemoralno je pozivati se na ~asnog
U rahmetliju Aliju Izetbegovi}a i sasvim je ja-
sno da se radi o novom poku{aju ru{enja
R SDA na ovim prostorima i nemoralnom po-
N litikanstvu. Pojedinci koji stoje iza ovako
{tetnih projekata otvoreno rade u korist dru-
A gih politi~kih stranaka kojima je jedini cilj
ru{enje SDA. Kako druga~ije, pitali su se u
L KO, objasniti da se predsjednik nove stran-
egzistenciju vezali uz ~lanstvo u toj stran-
ci. “Oni potcjenjuju mentalno stanje Bo{-
njaka. Ja i ljudi koji su sa mnom `elimo
praviti stranku ~ijim ~lanovim zbog mi{-
ljenja ne}e biti skidana glava. Ja sam taj
koji je iskusio politi~ko jednoumlje koje
posljednjih godina vlada u SDA”, rekao je
Had`i}, dodav{i da A-SDA `eli u~estvovati
na predstoje}im lokalnim izborima.
Mogu}e novo prestrojavanje u vlasti
Nermin Ogre{evi}
S ovakvom konstelacijom snaga, po-
sljedica bi mogla biti nove politi~ke bitke u
ke u Cazinu, propali politi~ar iz Tuzle, a
Krajini. Naime, SDA je u Skup{tini Unsko-
koji je doveden da bude vo|a gra|anima
sanskog kantona, od ukupno 30 poslani~kih
Cazina, poziva na put Alije Izetbegovi}a.
mjesta, imala do sada 12, od ~ega je bilo ~ak
Iako Kantonalni odbor SDA to sugeri-
{est iz novoformirane A-SDA. Po {est po-
rao u svom saop{tenju, nova stranka, ~ini
slanika imaju SDP, Stranka za BiH i DNZ.
se, ne namjerava se zadr`ati samo u Cazi-
S obzirom da nakon posljednjih izbora SDA
nu. U prilog tome govori da je pored Pro-
nije imala natpolovi~nu ve}inu, nastao je
gramske deklaracije usvojena i privreme-
lom unutar stranke oko pitanja s kime koa-
na zastava i amblem koji }e biti kori{teni
lirati. Kantonalni odbor SDA je preferirao
do prve konvencije A-SDA, koja }e se
SDP odbacuju}i koaliciju sa dotada{njim
odr`ati u Sarajevu.
partnerom Strankom za BiH jer su uvijek
U me|uvremenu, kolegij SDA u Sara-
ucjenjivali SDA, dok je cazinski lobi bio za
jevu zaklju~io je da se iz ~lanstva bri{u
koaliciju sa SBiH, a protiv “komunista”. Na
svi ~lanovi stranke koji eventualno budu
optu`bu za koaliciju sa “komunistima”,
formirali ili u~estvovali u formiranju no-
Kantonalni odbor SDA uzvra}ao je Cazin-
vih politi~kih stranaka. ^elnici SDA sma-
lijama istom mjerom, optu`iv{i ih da ulaze
traju da su pojedinci sada pokazali svoje
u koaliciju s Abdi}evim autonoma{ima radi
pravo lice. “Vjerujemo da }e to gra|ani
sopstvenih interesa. Naime, tada je {est ca-
mo}i prepoznati i stati uz ideju i politiku
zinskih poslanika prijetilo da }e zajedno sa
SDA BiH, jer ljudi i pozicije prolaze, a
po {est poslanika iz SBiH i DNZ-a formira-
okvir i politika o~uvanja Bosne i Herce-
ti Vladu, a da su mislili ozbiljno, govori po-
govine i bo{nja~kog naroda kakvu je
osniva~ SDA, rahmetli Alija Izetbegovi}
datak da se na Novu 2007. godinu, 1. sije~-
nja u 6 sati ujutro, cazinski na~elnik Nermin
utemeljio, a koju sprovodi rukovodstvo i
Ogre{evi} u tajnosti sastao s predsjednikom
infrastruktura SDA BiH na svim nivoima,
DNZ-a Rifetom Doli}em u Velikoj Kladu{i.
ostaju”, smatraju u SDA BiH.
Tako se moralo ~ekati nekoliko mjeseci da
Iste optu`be SDA-u uzvratio je pred-
se formira Vlada Unsko-sanskog kantona,
sjednik novoformirane A-SDA Izet Ha-
d`i}, potvrdiv{i da se principi na kojima je
kada su na kraju, pod pritiscima i obe}anji-
ma, Cazinlije popustile, te je SDA formirala
osnovana ova stranka bitno ne razlikuju od
jednostrana~ku Vladu uz podr{ku SDP-a.
temeljnih principa SDA, ali iz vremena ka-
Ipak, cijelo vrijeme vatra je tinjala da bi buk-
da je ona zastupala interese naroda, a ne
nula po~etkom velja~e. Formiranjem A-SDA
interese pojedinaca i interesno povezanih
grupa. Had`i} je odbacio tvrdnju da se for-
moglo bi se desiti da ukupno 18 poslanika
iz Cazina, Stranke za BiH i DNZ-a u Skup-
miranjem A-SDA neminovno podupire
daljnje politi~ko raslojavanje Bo{njaka, re-
{tini Unsko-sanskog kantona preglasa osta-
tak od {est SDA-ovih i {est SDP-ovih posla-
kav{i da to nije istina i da takve optu`be
nika i formiraju novu kantonalnu Vladu. 
dolaze od politi~kih komesara koji su oku-
pirali SDA, a koji su svoju vi{egodi{nju E.F.

Reakcije u BiH na nezavisnost Kosova
Velikosrbi se u du{i raduju
Iako doma}i politi~ari, a poglavito me|unarodna zajednica, ~vrsto stoje na stanovi{tu da se problem Kosova ne mo`e
odraziti na BiH, opreznost je nepotrebno isticati. Nedavna ratna iskustva s obe}anjima me|unarodne zajednice,
nedosljednost doma}ih politi~ara, te srbijansko iskustvo da granice nisu svete kako se isti~e, dovoljan su dokaz da se
otvore ~etvere o~i. U BiH jo{ ni{ta nije gotovo.
Progla{enje nezavisnosti Kosova 17.
velja~e izazvalo je o~ekivane `estoke re-
akcije u Dodikovom entitetu, te isto tako
o~ekivane bla`e reakcije u ve}em entite-
tu. Nezavisnost Kosova bila je samo jo{
jedan povod, nikako uzrok, da se ponovo
pokrenu pitanja oko otcjepljenja srpskog
entiteta od BiH. Pod pla{tom za{tite me-
|unarodnog poretka dignuta je prava sve-
srpska uzbuna u koordinaciji Beograda i
Banja Luke. Ono {to je po BiH bilo nepo-
voljno, to je da se progla{enje odvijalo u
vrijeme pregovora o policijskoj reformi
koja je izazvala nove/stare sukobe.
Tako je predsjednik SDS-a Mladen
Bosi} jo{ prije dana “D” upozorio da }e
se progla{enje nezavisnosti Kosova odra-
ziti i na BiH, te da se mo`e produbiti po-
liti~ka kriza s kojom je BiH suo~ena. Oci-
jenio je i da bi u slu~aju progla{enja neza-
visnog Kosova Narodna skup{tina RS-a
morala zauzeti, kako je naveo, jasan poli-
ti~ki stav i s njim iza}i pred gra|ane radi
sprije~avanja eventualne eskalacije nemi-
ra u tom entitetu.
Tako je Bosi} najavio ionako ve} na-
javljeno, dok je Visoki predstavnik Miro-
slav Laj~ak upozoravao da }e svaki poku-
{aj povezivanja kosovskog pitanja s prili-
kama u Bosni i Hercegovini biti odlu~no
odba~eno, stavljaju}i do znanja da Bosna
ne}e biti talac krize na Kosovu. Laj~ak je
jasno sugerirao politi~kim akterima, po-
sebno srpskim, da je trenutno najva`nije
pitanje za Bosnu i Hercegovinu potpisi-
vanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`i-
vanju s EU, aludiraju}i da se ne treba ba-
viti pitanjem Kosova nego vlastitim zada-
cima, tj. refomom policije.
Dodikova mirno}a
U takvoj atmosferi stigla je dugoo~e-
kivana vijest da je Kosovo proglasilo ne-
zavisnost. Uslijedile su reakcije vidno ra-
zo~aranih srpskih politi~ara u BiH. Nepri-
znavaju}i nezavisnost predsjednik srpske
skup{tine Igor Radoji~i}, predsjednik RS-a
Miroslav Laj~ak
Rajko Kuzmanovi} i premijer Milorad
Dodik ocijenili su odluku Skup{tine Ko-
sova neprihvatljivim i ni{tavnim aktom.
“Republika Srpska ne priznaje i ne prih-
va}a jednostrano progla{enu nezavisnost
Kosova i Metohije. Punim kapacitetom
svojih predstavnika RS ne}e dozvoliti da
bilo koji zajedni~ki organ BiH donese od-
luku o priznavanju ili uspostavi me|udr-
`avnih veza s jednostrano progla{enim
nezavisnim Kosovom”, rekao je Radoji-
~i}. Progla{enje nezavisnosti Kuzmano-
vi}, koji je i profesor Ustavnog prava,
ocijenio je nepravdom i atakom na Srbiju
te ni{tavnim po tri osnova: “Prvo, po do-
ma}em pravu na ~ijem ~elu je Ustav Srbi-
je. Drugo, po me|unarodnom pravu – Po-
velji UN-a i aktu Savjeta sigurnosti i tre}e,
po moralnom kodeksu koji zabranjuje oti-
manje i uzimanje tu|ih stvari pod ~im se
podrazumijeva i tu|a teritorija”. Dodik je
iznena|uju}e mirno primio informaciju o
nezavisnosti Kosova. On je rekao da no-
vonastala situacija ne}e biti nimalo ugod-
na za politi~are jer }e biti suo~eni s novim
pitanjem u formi “kako to Kosovo mo`e
proglasiti nezavisnost, a RS ne mo`e.
Mirna glava, stabilnost i strpljenje ono je
BOSANSKI BAROMETAR
{to je u ovom trenutku najpotrebnije u ci-
jelom regionu”.
Relativno mirnu situaciju “remetio” je
samo protest u organizaciji Srpskog na-
rodnog pokreta “Izbor je na{“, koji je odr-
`an u Banja Luci, a na kojem nisu zabilje-
`eni nikakvi incidenti. Predsjednik udruge
Dane ^ankovi} poru~io je kako je to po~e-
tak kraja svjetskog poretka, ali i naglasio
kako }e organizacija “Izbor je na{” tra`iti
neovisnost Republike Srpske. Potporu
ovoj tvrdnji dao je i Rajko Vasi}, visoki
du`nosnik Dodikove Stranke nezavisnih
socijaldemokrata, koji je poru~io da su
ovim “smanjene {anse opstanka BiH u ko-
joj je RS me|unarodno priznati entitet”.
41
Suzdr`anost nesrpskih stranaka
Progla{enje neovisnosti Kosova bio je
razlog da predsjedavaju}i Predsjedni{tva
BiH @eljko Kom{i} primi Grujicu Spaso-
vi}a, veleposlanika Republike Srbije u
BiH. Kom{i} je Spasojevi}u rekao da
Predsjedni{tvo BiH ne}e u narednom pe-
riodu priznati nezavisnost Kosova i da po
ovom pitanju u Predsjedni{tvu postoji
konsenzus. Razlog za takav stav, prema
rije~ima predsjedavaju}eg Kom{i}a je,
{to u ovom trenutku gotovo jedna tre}ina
stanovni{tva u BiH ne podr`ava otcjep-
ljenje Kosova.
Srbijanski veleposlanik je istakao da }e
se Srbija svim sredstvima nastaviti boriti
za svoju pokrajinu, te dodao da srbijanski
zvani~nici izuzetno cijene takav stav BiH
prema mirnom rje{enju kosovskog pita-
nja. I ostale stranke u Federaciji BiH suz-
dr`ano su, u duhu Kom{i}eve izjave, ko-
J
mentirale kosovsku nezavisnost. ^lan O
Predsjedni{tva Haris Silajd`i} rekao je da
posljedica kosovske nezavisnosti ne}e bi- U
ti nezavisnost srpskog entiteta, obrazla`u}i
to da je Bosna i Hercegovina suverena, R
nezavisna i me|unarodno priznata dr`ava.
“To je ~injenica koju ne mo`e promijeniti
N
promjena statusa Kosova ni bilo koja dru- A
ga okolnost u regiji ili izvan regije”, rekao
je Silajd`i}. L
 BOSANSMI BAROMETAR
Me|utim, Silajd`i} je pri tom smet-
nuo s uma da je donedavno i Srbija bila
suverena, nezavisna i me|unarodno priz-
nata dr`ava na cijelom svom teritoriju,
uklju~uju}i i Kosovo. To ne treba ispustiti
iz vida, poglavito u svjetlu najnovijih
de{avanja, odnosno pada Vlade u Srbiji,
gdje se predvi|a da bi pobjedu mogle
ovaj put odnijeti Ko{tuni~ine snage. “Dok
su u Srbiji na vlasti nacionalisti~ke i veli-
kodr`avne snage, uvijek }e biti bojazan
da se gubitak Kosova `eli kompenzirati
na Bosni”, komentirao je dr. Nijaz Dura-
kovi}, profesor na Fakultetu politi~kih
nauka u Sarajevu, dodaju}i da je za smi-
renje situacije na Balkanu klju~na demo-
kratizacija Srbije.
Rezolucijom do nezavisnosti
U prilog Durakovi}u ide i rezolucija
koju je srpska skup{tinu u BiH izglasala
21. velja~e, a u kojoj se ka`e da RS ne
priznaje nezavisnost Kosova te da ne}e
dozvoliti da to u~ine vlasti dr`ave BiH.
Rezolucija je izglasana u atmosferi veli-
kih nemira koji su bili u Banja Luci, ali i
nekim drugim gradovima ovog entiteta,
samo nekoliko dana nakon progla{enja
nezavisnosti. Kako su javljali mediji, bilo
42 je veliki broj povrije|enih demonstranata,
ali i pripadnika policije koja je te{kom
mukom uspjela suzbiti nemire. U svakom
slu~aju, Rrezolucija je dolila ulje na vatru
zbog stava Skup{tine da ukoliko ve}ina
zemalja UN-a i EU priznaju nezavisnost
Kosova, RS }e raspisati referendum o iz-
dvajanju iz Bosne i Hercegovine. Kao
razlog bio bi uspostavljanje novog me|u-
narodnog principa i prakse u priznavanju
prioritetnog prava na “samoopredjeljenje
do razdru`ivanja”. “U tom slu~aju, Na-
rodna skup{tina RS smatra da ima pravo
da stav o svom dr`avopravnom statusu ut-
vrdi putem neposrednog izja{njavanja
gra|ana na referendumu”, isti~e se u Re-
zoluciji. Parlament je pozvao gra|ane na
mir i strpnjenje u interesu politi~ke stabil-
nosti i neupitnosti postojanja RS-a.
Rezolucija je izazvala deklarativnu
nepodijeljenu osudu stranaka i javnosti
J Federacije, ali i me|unarodne zajednice,
O koja ostaje, kako je navedeno, dosljedna u
o~uvanju daytonske Bosne i Hercegovi-
U ne. SDP BiH je uz osudu rezolucije upu-
tio poziv Uredu visokog predstavnika da
R poni{ti dijelove rezolucije koji pozivaju
na secesiju RS-a, ru{enje ustavnog poret-
N ka i Daytonskog sporazuma u BiH. “SDP
A BiH ne}e nikome dozvoliti da na bilo koji
na~in dovodi u pitanje dr`avu Bosnu i
L Hercegovinu i njene granice te jo{ jed-
nom poziva sve politi~ke aktere u zemlji
da se okrenu rje{avanju stvarnih proble-
ma na{ih gra|ana, a ne raspirivanju naci-
onalisti~kih tenzija i stvaranju novih pro-
blema”, rekli su SDP-ovci. Silajd`i} je,
pak, podsjetio da “silom ni{ta nije mogao
napraviti ni Slobodan Milo{evi} sa svo-
jom armadom, pa ne}e ni ova Rezoluci-
ja”, dodaju}i da su neke snage u RS-u
stekle utisak da mogu raditi {to ho}e, ali
ultimatumi ne vode ni~emu.
Protest “osjetljivih” na nepravdu
Da bi se situacija dugoro~no trebala
ozbiljno shvatiti, govori ve} pomenuta
Dodikova navodno iznena|uju}a mirno}a.
Ona zapravo nije nikakvo iznena|enje,
nego samo potvr|uje smjer njegovih du-
goro~nih planova. U njih se uklapaju
ovakvi mali prosvjedi, a i veliki koji su se
kasnije dogodili, a koji su pravdani obra-
nom me|unarodnog prava i srbijanskog
suvereniteta. Protesti ipak nisu bili vjeko-
vna obrana samoprogla{ene svete srpske
zemlje, iako je ogromna ve}ina zaista
do{la s tom namjerom na proteste. Cilj
organizatora je zapravo dugoro~niji: svi-
jest da je Kosovo davno izubljeno tjera ih
da spase {to se spasiti mo`e. Va`no je
stalno dolijevati ulje na vatru kanalizira-
njem tzv. “mirnih i dostojanstvenih” pro-
testa, ~ime }e se potencirati izlazak iz
BiH. Tako }e Dodikovci pred me|una-
rodnom zajednicom mo}i govoriti da sa-
mo oni mogu masu dr`ati pod kontrolom,
a ujedno }e se pravdati da je pravo svako-
ga mirno i dostojanstveno protestirati.
Tako je 26. velja~e organiziran “miran
i dostojanstven” miting u Banja Luci na
kom je opet poru~eno da RS nikada ne}e
priznati kosovsku nezavisnost te da je za
njih Kosovo dio Srbije. Na mitingu je Do-
dik zatra`io da parlament BiH prizna RS, a
ukoliko to ne}e, rekao je, “vidjet }emo {ta
}emo u~initi”. Nije precizirao na {to konk-
retno misli, ali je u~esnicima mitinga re-
kao da Tihi}a i Silajd`i}a prepuste njemu
jer }e se on s njima obra~unati. Zaprijetio
je odbijanjem poslu{nosti i me|unarodnoj
zajednici, rekav{i da “nema te me|unarodne
zajednice koja }e ubudu}e mo}i da name-
}e odluke RS-u, jer smo mi tu da to na mi-
ran i dostojanstven na~in sprije~imo”.
Poslanik SDS-a u Skup{tini RS-a Bo-
rislav Boji} rekao je da ovo nisu vremena
za velike rije~i, ve} za djela te je poru~io
da je sveta du`nost da se brani Kosovo i
da Srbi u RS-u ne}e izdati svoju bra}u na
Kosovu. On je podsjetio na skup{tinsku
Rezoluciju u kojoj se ka`e da, ukoliko
ve}ina dr`ava prizna Kosovo, i “RS }e
krenuti svojim putem”, ujedno kritikuju}i
Tihi}evu izjavu da Srbi mogu i}i iz BiH
ako im se tu ne svi|a. “Ne}emo i}i nigdje
iz BiH, jer ovdje nismo podstanari”, do-
dao je Boji}, navode}i da “nezavisno Ko-
sovo ne}e biti dugog vijeka”.
Iako je najavljivano od 30 do 50 tisu}a,
na mitingu se pojavilo samo nekoliko tisu-
}a gra|ana s transparentima podr{ke Srbiji
i Kosovi, a bilo je primjetno i dvadesetak
mu{karaca i `ena obu~enih u crno, s ~et-
ni~kom ikonografijom i natpisima “Rav-
nogorski pokret” i “Spremite se, spremite
se”. Na ovom mitingu Milorad Dodik je
rekao da odlazi u Bruxelles 27. velja~e da
prenese svojim sugovornicima kako se u
Banja Luci dogodio jedan veli~anstven i
dostojanstven te miran skup.
A upravo je 26. i 27. velja~e zasjedao
Upravni odbor Vije}a za provedbu mira
(PIC), kome su drugog dana prisustvovali
Dodik i ostali bosanski politi~ari. Iako je
PIC upozorio sve da prema Daytonskom
sporazumu entiteti nemaju pravo na otcje-
pljenje od BiH, samo dan poslije Milorad
Dodik je opet zaprijetio otcjepljenjem
Republike Srpske. To je uradio prilikom
gostovanja u TV-emisiji RTRS-a, kada je
otvoreno zaprijetio da }e se RS odvojiti
od BiH ukoliko Bo{njaci i Hrvati u Parla-
mentu BiH ne priznaju njeno postojanje,
te ukoliko BiH prizna neovisno Kosovo.
Komentiraju}i reakcije u Republici Srp-
skoj i inicijative za progla{enje nezavisnosti
tog entiteta, dr. Nijaz Durakovi} je rekao da
je Republika Srpska ipak neka vrsta ratnog
plijena “nepobitno nastala na zlo~inu geno-
cida i ne mo`e Dodik mahati parolama pre-
ma kojima je to srpska zemlja”. Kad je u
pitanju Kosovo, profesor Durakovi} je ista-
kao da ne treba zaboraviti osnovni razlog
albanskog insistiranja na nezavisnosti: “Mi-
lo{evi} je pobio desetine tisu}a ljudi i pro-
tjerao gotovo milijun. Katastrofalne gre{ke
Milo{evi}eve politike i njegovih trabanata,
koji su nanijeli tako veliko zlo cijelom Bal-
kanu, sada treba platiti”.
Iako doma}i politi~ari, a poglavito me-
|unarodna zajednica, ~vrsto stoje na stano-
vi{tu da se problem Kosova ne mo`e odra-
ziti na BiH, zbog nestabilne Srbije, kako je
ve} istakao Durakovi}, nepotrebno je isti-
cati opreznost. Nedavna ratna iskustva s
obe}anjima me|unarodne zajednice, ne-
dosljednost doma}ih politi~ara, te srbi-
jansko iskustvo da granice nisu svete kako
se isti~e, ve} se mogu i mijenjati, dovoljan
su dokaz da se otvore ~etvere o~i. Zbog to-
ga su velikosrbi zapravo sa skrivenim os-
mijehom do~ekali nezavisnost Kosova. U
BiH jo{ ni{ta nije gotovo.
Edis Feli}

(Ne)namjerno iskrivljena sposobnost dolaska do deduktivnih i induktivnih zaklju~aka
(Po)~etni~ki ideolog
Amina Alijagi}
Na 11. Kongresu Europske policije,
koji se odr`ao 29. i 30. sije~nja 2008. u
Berlinu, sudjelovale su sve zna~ajnije
osobe europske politi~ke i sigurnosne
scene koje imaju veze sa sigurno{}u Eu-
rope: Franco Frattini, ministri unutra{njih
poslova i pravde nekoliko europskih ze-
malja, europski i nacionalni parlamentar-
ci, predsjednik Europskog parlamenta i
drugi. Jedan od uvodni~ara u okviru foru-
ma “Europske protuteroristi~ke strategije:
Otkrivanje, financiranje, kazneno-pravno
procesuiranje” trebao je biti dr. Darko
Trifunovi}, koji je sudjelovao i na 10.
Kongresu Europske policije. No, njegovo
je ime uklonjeno s liste sudionika zahva-
ljuju}i svakodnevnoj kampanji web ma-
gazina Bo{njaci.net i Kongresa Bo{njaka
Sjeverne Amerike (KBSA).
KBSA je krovna organizacija sjever-
noameri~kih Bo{njaka koja kreira, zastu-
pa, {titi i ja~a u ameri~kom Melting potu i
kanadskom Kulturnom mozaiku interese
vi{e od 350.000 ameri~kih i kanadskih
Bo{njaka, uglavnom `rtava agresije na
BiH i zlo~ina genocida nad Bo{njacima.
Zbog Trifunovi}evog kontinuiranog negi-
ranja zlo~ina protiv ~ovje~nosti i zlo~ina
genocida nad Bo{njacima u BiH, posebno
u Srebrenici, i ~injenice da su njegove
javne izjave u suprotnosti s naporima i
ciljevima Europske policije, KBSA je 13.
prosinca 2007. uputio pismo organizato-
rima 11. Kongresa Europske policije u
kojem je tra`io da ga se ukloni s liste
uvodni~ara navedenog Kongresa.
Bilo bi sramotno da samoprogla{eni
stru~njak za me|unarodni terorizam go-
vori europskim policajcima, ministrima
pravde i unutra{njih poslova i europskim
parlamentarcima o europskoj strategiji za
borbu protiv terorizma, kad u svojim dje-
lima “stru~no” opravdava srpsko kr{enje
svih normi me|unarodnog humanitarnog
prava: ubijanje vi{e od 200.000 nedu`nih
civila, silovanje vi{e od 30.000 `ena, mu-
~enje vi{e od 50.000 ljudi u koncentracij-
skim logorima smrti, protjerivanje vi{e od
jednog milijuna ljudi te uni{tavanje mno-
gih kulturnih, duhovnih i civilizacijskih
blaga. Budu}i da je dokazani negator ag-
Darko Trifunovi} – negator genocida u
Srebrenici
resije i genocida, kulturocida, ekocida,
etnocida, urbicida i elitocida, KBSA je
tra`ila njegovo izuzimanje s Kongresa jer
smatra da je njegovo mjesto u Haagu, a ne
na podiju s potpredsjednikom Europske
komisije i komesarom za pravdu, slobodu
i sigurnost, NJ. E. Francom Frattinijem.
Od dr. Darka Trifunovi}a KBSA je
15. prosinca 2007. godine dobio pismenu
poruku u kojoj se najavljuje tu`ba protiv
KBSA i Emira Rami}a, predsjednika Up-
ravnog odbora KBSA. 26. prosinca 2007.
godine javio se Trifunovi}ev odvjetnik
koji je od KBSA tra`io pismenu ispriku u
svim sredstvima informiranja. Kao odgo-
vor na to KBSA je pokrenuo potpisivanje
pisma od strane 50 uglednih bo{nja~kih
intelektualaca koje je potom poslano or-
ganizatorima 11. Kongresa Europske po-
licije u Berlin. Nadalje, KBSA je pozvao
sve bh-organizacije u matici i dijaspori, te
sve pojedince, da do zadnjeg dana Kon-
gresa, 30. sije~nja 2008. godine, {alju
protestno pismo.
Doktor Darko
Trifunovi} je autor sramotnog “Izvje-
{taja o slu~aju Srebrenica, I. dio” Doku-
mentacionog centra Vlade Republike
Srpske iz 2002. godine. “Izvje{taj” je sam
BO[NJACI U SVIJETU
po sebi kazneno djelo prikrivanja i negi-
ranja zlo~ina, u ovom slu~aju genocida,
pa postoji osnova da se protiv njega pod-
nese kaznena prijava pred Sudom BiH, a
ukoliko se taj sud proglasi nenadle`nim,
onda pred me|unarodnim sudovima. Nai-
me, u tom “izvje{taju” na 34. stranici Tri-
funovi} zaklju~uje svoju raspravu o broju
nestalih nakon pada za{ti}ene zone UN-a
Srebrenica konstatacijom da je Vojska
Republike Srpske mogla po~initi ratni
zlo~in nad manje od stotinu “musliman-
skih vojnika”. Opravdanje za taj zlo~in
nalazimo na istoj stranici: “Slijedom toga
(prethodne “analize”, op. a.), preostali
broj na listi nestalih bili bi oni koje su pri-
padnici oru`anih snaga bosanskih Srba
pogubili iz razloga li~ne osvete ili prostog
neznanja me|unarodnog prava. Taj broj
bi vjerojatno bio manji od 100.” Prema 43
njegovoj iskrivljenoj logici, pripadnici
Armije BiH poginuli su u `estokim bor-
bama s Vojskom RS ili u me|usobnim
okr{ajima. Tako|er tvrdi da se u masov-
nim grobnicama nalaze ostaci ubijenih
Srba, a ne Bo{njaka, ili i jednih i drugih,
tj. da se identitet `rtava, ~ija se tijela nala-
ze u masovnim grobnicama, ne mo`e sa
sigurno{}u utvrditi, na taj na~in implici-
raju}i da se radi i o srpskim `rtvama “koje
su, uz pomo} propagandne kampanje bo{-
nja~kog lobija, prikazane kao bo{nja~ke
`rtve” (njegova tvrdnja s interneta). Taj
“izvje{taj” OHR (Office of the High Re-
presentative, Ured visokog predstavnika)
je odmah odbacio, te je tada{nji Visoki
predstavnik Paddy Ashdown nalo`io vla-
stima RS da se napravi novi izvje{taj, koji
je bio puno bli`i istini jer je potpuno dru-
ga~iji od prvog po sadr`aju i retorici, me-
todologiji rada, preciznosti i vjerodostoj- J
nosti podataka. Zna~ajan doprinos vjero-
dostojnosti drugog izvje{taja svakako je
O
dalo prisustvo jednog Bo{njaka u komisi- U
ji, profesora Smaila ^eki}a.
Trifunovi} je genocid u Srebrenici do- R
veo u isti kontekst s pri~om o prisustvu i
djelovanju mud`ahedina tokom rata u
N
BiH kao i s pitanjem o, navodnom, pri- A
sustvu i djelovanju “islamskih terorista”
nakon rata u BiH. Naravno, ono {to pove- L
 BO[NJACI U SVIJETU
zuje genocid u Srebrenici i “islamski te-
rorizam” je – Darko Trifunovi}. On se u
ime Vlade RS proglasio ekspertom za tu-
ma~enje doga|aja u Srebrenici iz 1995.
godine, a sad i ekspertom za “islamski te-
rorizam” u Bosni i Hercegovini i na Bal-
kanu. Usprkos njegovim upornim tvrdn-
jama, ostaje ~injenica da u Srebrenicu i
cijelu regiju isto~ne BiH, u enklavama u
kojima su zbjegovi Bo{njaka na{li spas
od progona i ubijanja ({to uklju~uje i
@epu, podru~je Cerske i Konjevi} Polja),
u toku rata nije do{ao niti jedan jedini
mud`ahedin. Kao potvrda ovome idu u
prilog informacije iznesene u optu`bi i u
obrani u sudskom procesu protiv Nasera
Ori}a na sudu u Haagu, gdje se ni jednom
ne spominje rije~ mud`ahedin. Dakle,
Darka Trifunovi}a i one koji ga podr`avaju
trebalo bi pitati, budu}i je o~igledno da se
u cijelu pri~u o karakteru rata u BiH po-
ku{ava uvesti pitanje prisustva mud`ahe-
dina tokom rata u BiH kako bi se, barem
na ovaj na~in, poku{alo dati neko pokri}e
za zlo~ine koje su srpske snage po~inile
nad Bo{njacima, kako to da je u Srebreni-
ci po~injen genocid, iako tamo nije bilo
niti jednog mud`ahedina? Nadalje, za{to
su srpske snage pobile tisu}e Bo{njaka,
civila, na najsvirepiji na~in ve} u prolje}e
44
1992. godine (Prijedor, Vi{egrad, Bijelji-
na, Zvornik, Br~ko, Bratunac, Fo~a), prije
nego {to je u BiH u{ao i jedan mud`ahedin?
Naravno, prisustvo mud`ahedina u nekim
dijelovima BiH tokom rata i pojedina~ni
zlo~ini koje su oni po~inili, ne mogu biti i
nisu nikakvo opravdanje za genocid u
Srebrenici i druge masovne likvidacije
Bo{njaka od strane srpskih snaga. O~i-
gledno je da Darko Trifunovi} i oni koji
ga u tome podr`avaju poku{avaju iskriviti
sliku o karakteru rata u BiH, pri ~emu
obilato koriste ru{enje World Trade Cen-
tra 11. rujna 2001. godine, rat u Iraku, si-
tuaciju na Bliskom Istoku, napade islam-
skih ekstremista na neka mjesta u Europi,
itd. Ovaj poku{aj se skoro uop}e ne razli-
kuje od retorike srpskih i nekih hrvatskih
politi~ara tokom rata u BiH o tome da su
“oni branik Zapada od islamskog funda-
J mentalizma”, ~ime su aludirali da bi Za-
O pad trebao zatvoriti o~i pred zlo~inima
koji su po~injeni nad Bo{njacima/bosan-
U skim muslimanima.
Dr. Darko Trifunovi} je upravo zbog
R pisanja la`nih informacija onemogu}en
na nekoliko vrlo utjecajnih i posje}enih
N internet stranica, me|u kojima je ~uvena
A Wikipedia. Iz njegova opusa je vidljivo da
nije~e genocid, a najnoviju potvrdu nala-
L zimo u izjavi danoj za emisiju Centralni
Masovna grobnica srebreni~kih `rtava
dnevnik 5. sije~nja 2008. Njegovo nijeka-
nje je nekonzistentno s europskim prav-
nim standardima, presudom ICJ-a (Inter-
national Court of Justice, Me|unarodni
sud pravde), koja je utvrdila da je genocid
po~injen u Srebrenici i da su se u BiH do-
godila te{ka kr{enja me|unarodnog hu-
manitarnog prava, te pojedina~nim presu-
dama ICTY-ja (International Criminal
Tribunal for the former Yugoslavia, Me-
|unarodni kazneni sud za biv{u Jugosla-
viju). Nijekanje istog nije samo vrije|anje
`rtve, ve} i nijekanje odluke najve}eg
pravnog autoriteta u svijetu – ICJ-a. Na-
dalje, negiranje genocida identi~no je ne-
giranju holokausta i mo`e biti ka`njivo u
svjetlu novih zakonskih propisa o kojima
se danas raspravlja u EU.
Va`no je istaknuti da je doktor Darko
prijevarom nabavio bh-putovnicu i puto-
vao kroz mnoge europske zemlje sve dok
mu ista nije oduzeta. Naime, Savjet mini-
stara BiH donio je odluku da se ispitaju
podaci o dr`avljanstvu svih zaposlenih u
dr`avnoj upravi, te je upravo Ivica Mi{i}
zahtijevao da se Trifunovi}evi papiri
“pa`ljivije” pogledaju. Prona|eno je uvje-
renje beogradske op}ine Zvezdara, gdje
je ro|en 20. studenog 1971. godine, kojim
se potvr|uje da je dr`avljanin Republike
BiH. Tako|er je otkriveno da nije stano-
vao na adresi u Br~kom koju je prijavio,
na osnovu ~ega je policija Br~ko Distrikta
zaklju~ila da je falsificirao prebivali{te i
donijela rje{enje o poni{tenju upisa u knji-
gu dr`avljana. “Ministarstvo vanjskih po-
slova je posljednja adresa koju treba pita-
ti za{to je Trifunovi}u oduzeto dr`avljan-
stvo”, rekao je portparol ministarstva
Amer Kapetanovi}. Dodao je da ministar-
stvo “nije istra`ni organ i postupilo je u
skladu s odlukom policije Br~ko Distrik-
ta. No, treba se zapitati kako je mogu}e
da je Trifunovi} uvjerenje o dr`avljanstvu
BiH dobio u beogradskoj op{tini Zvezda-
ra, dakle u drugoj dr`avi.”
Otkazan nastup, uslijedio hakerski
napad
Na inicijativu KBSA, web-magazina
Bo{njaci.net, grupe intelektualaca, Sre-
brenica genocid bloga, NTV Hayata, Ava-
za, Saveza Hrvata BiH u SAD, Udru`enja
@ena `rtva rata, Udru`enja @ena Srebre-
nice, Majke enklave Srebrenica i @epa i
drugih bosanskih organizacija, medija i
na veliki pritisak javnosti, organizatori
11. Kongresa Europske policije sa slu`-
bene stranice uklonili su ime dr. Darka
Trifunovi}a, {to ujedno zna~i da je izba~en
sa svih panela koji su predvi|eni u dvo-
dnevnom trajanju Kongresa. Nakon {to je
to 11. sije~nja 2008. slu`beno objavljeno,
web-magazin Bo{njaci.net i redakcija na
~elu s glavnim urednikom Esadom Krci-
}em na{li su se na udaru velikosrpskih,
ovaj put cyber internet terorista. Prethod-
nica hakerskom napadu na Bo{njaci.net
po~ela je u nedjelju, 13. sije~nja 2008.
godine, kada je web-master Afan P. dobio
poruku “Hostovanje terroristickih sajtova
nije dobro po zdravlje servera. Pozdrav!”
na e-mail redakcije od izvjesnog Ognjena
Kapora. Darko Trifunovi} se tako|er jav-
ljao e-mailom web-masteru u nekoliko

navrata, s prijete}im porukama cijeloj re-
dakciji Bo{njaci.net, nazivaju}i ih “Bo-
sanski d`ihadisti”, “Bela Al Qaeda”, itd.
Napad na Bo{njaci.net treba tretirati
kao napad na sve `rtve i svjedoke genoci-
da, u ~iju za{titu je stao navedeni magazin
i svi ~lanovi redakcije, kao i ugledni inte-
lektualci iz redova hrvatskog, srpskog,
crnogorskog, ameri~kog, nizozemskog i
drugih naroda ~ija svijest ne mo`e dopu-
stiti da se u javnom `ivotu Europe i svije-
ta jo{ uvijek nalaze o~igledni sljedbenici
srpskog nacionalizma i hegemonizma po-
put dr. Darka Trifunovi}a. Srpskim medi-
jacidom na bo{nja~ke medije `eli se
sprije~iti upoznavanje svjetske javnosti s
brutalno{}u i posljedicama genocida i
agresije koje su izvr{ene nad Bo{njacima
i BiH u razdoblju od 1992. do 1995. Web-
magazin Bo{njaci.net informirao je FBI o
napadu, prijetnjama i poku{aju da se uk-
lone s internet prostora. Koliko smo saz-
nali, magazin na tome ne}e stati, ve} }e
ameri~kim policijskim organima predo~iti
i sve dokaze o ranijim kriminalnim rad-
njama dr. Darka Trifunovi}a vezanima uz
falsificiranje osobnih dokumenata, prije
procesa dobivanja bh-diplomatske putov-
nice, te rad s falsificiranim dokumentima
na podru~ju SAD, gdje je otkriveno ovo
kazneno djelo, nakon ~ega mu je Ministar-
stvo vanjskih poslova BiH uru~ilo otkaz i
otpustilo ga s mjesta prvog tajnika Misije
BiH u UN. Zna~i, Trifunovi}a o~ekuje
suo~avanje sa zakonima drugih dr`ava:
prvo, zbog negiranja genocida u Srebre-
nici, drugo, zbog la`nih informacija pre-
ma kojima se Bo{njaci izjedna~uju s tero-
ristima, tre}e, zbog falsificiranja dokume-
nata za bh-dr`avljanstvo te, na kraju, zbog
iniciranja hakerskih napada na internet
stranicu Bo{njaci.net koja je pod za{titom
zakona SAD-a.
Nakon otkazivanja izlaganja dr. Trifu-
novi}a u beogradskim medijima je obja-
vljeno da je “ovu odluku Trifunovi} donio
u dogovoru s organizatorom i nakon raz-
govora s generalom njema~ke policije,
koji mu je kazao kako mu nisu u mogu}-
nosti pru`iti odgovaraju}e osiguranje na
Kongresu gdje je trebao biti jedan od go-
vornika.” U izjavi za banjalu~ki Fokus
Trifunovi} je rekao kako je, osim njego-
ve, ugro`ena sigurnost vi{e od 30 mini-
stara i brojnih drugih osoba, te da se “ve}
nekoliko tjedana protiv njega vodi javna
kampanja s raznih strana, a prednja~i se
preko internet stranice www.bosnjaci.net
s ~ijih mu foruma i blogova sti`u prijetnje
smr}u, te razne podvale i krivotvorine ko-
jima se optu`uje on, srpski narod i Repu-
blika Srpska”. “Kampanjom koju vode
`ele pokrenuti nasilje prema srpskom na-
rodu i samoj RS, koju, prema njihovim
porukama, treba o~istiti i zauzeti jer im
taj teritorij pripada”, rekao je Trifunovi}.
Istaknuo je da to “nije politi~ka ili bilo
kakva igra, ve} situacija s kojom se treba-
ju pozabaviti i vlasti RS, sigurnosne agen-
cije i istra`ni organi”, jer se “radi o ugro-
`avanju sigurnosti dru{tva i izazivanju
vjerske i me|unacionalne mr`nje koja je
bila pogubna i prije skoro dva desetlje}a i
dovela do krvavog rata na ovim podru~-
jima”. Na kraju nije zaboravio istaknuti
da “zagovornici na tim zatvorenim inter-
net sajtovima stvaraju plodno tlo za tero-
risti~ke napade i {irenje motivacije islam-
skih fundamentalista”.
Nakon {to je prvobitno na slu`benoj
web-stranici Kongresa Europske policije
objavljeno da je Darko Trifunovi} zbog
prijetnji otkazao svoje sudjelovanje na
ovom skupu, ovakva obavijest uklonjena
je sa stranice. Od 18. sije~nja 2008. po-
kraj Trifunovi}evog imena pisalo je samo
da je njegovo sudjelovanje odgo|eno.
Ovakva promjena nastupila je nakon no-
vog pisma upu}enog u ime redakcije
web-magazina Bo{njaci.net, koja je bila
nekoliko dana zatvorena nakon hakerskog
napada. Esad Krci}, glavni urednik maga-
zina, to je ocijenio novim uspjehom u do-
kazivanju istine i raskrinkavanju Trifuno-
vi}eve uloge u poku{ajima {irenja la`i o
BiH i Bo{njacima. Krci} je demantirao da
je itko iz njegove redakcije prijetio Trifu-
novi}u i pozvao ga da objavi navodne pri-
jete}e poruke, ako ih posjeduje. “U svim
prilozima koji su napisani i objavljeni u
kampanji protiv njega isklju~ivo smo se
slu`ili njegovim izjavama, a on nas je na
raznim stranicama nazivao El-Kaidom, tu
je uvrstio i cijenjenu novinarku ðDnevnog
avaza’ Almasu Had`i}. Svi mi koji smo
pisali istinu, svrstani smo u islamske fun-
damentaliste. Iskreno se nadam da nije
mo`da tu uvrstio @eljka Mili}evi}a, zam-
jenika glavnog urednika Bo{njaci.net, ili
~lana na{eg redakcijskog kolegija Sonju
Rado{evi}”, rekao je Krci}. Istaknuo je
da je Trifunovi} organizirao i predvodio
hakerski napad, koji je upu}en sa 800.000
ra~unala {irom svijeta. “Hakerskim napa-
dom na Bo{njaci.net `ele nas sprije~iti da
pi{emo o pogromu Bo{njaka za vrijeme
srpsko-crnogorske genocidne agresije na
BiH. Obratili smo se FBI-ju zato {to sma-
tramo da su `ivoti na{ih porodica i nas
dovedeni u opasnost. Naru{en nam je
ugled i ~ast, jer Trifunovi} je na velikom
broju internetskih stranica objavio da smo
ðmedij i ~lanovi El-Kaide’, {to }e morati
dokazati na sudu. Trifunovi} je ~lan Rav-
BO[NJACI U SVIJETU
nogorskog ~etni~kog pokreta, Garde cara
Lazara i drugih organizacija koje danas
pripremaju nove genocide u BiH, San-
d`aku i Kosovu”, izjavio je Krci}.
Izjedna~avanje?
29. sije~nja 2008. godine na 11. Kon-
gresu Europske Policije u Berlinu uskra-
}eno je u~e{}e slu`benom predstavniku
BiH, ministru Tariku Sadovi}u. Ponu|eno
mu je da svoje primjedbe uputi iz publike,
i to pod prijetnjom da }e mu se mikrofon
ugasiti ukoliko “skrene s teme”. Ministar
Sadovi} je na isto reagirao odlaskom sa
Kongresa zajedno s bosanskom delegaci-
jom. Iz kojeg je razloga Sadovi}u onemo-
gu}eno da, za razliku od ostalih sudioni-
ka, iznese stavove BiH ravnopravno sa
predstavnicima drugih europskih zema-
lja? Zbog ~ega je izlaganje bh-ministra
bilo manje vrijedno ~uti od izlaganja dru-
gih europskih ministara? Za{to se pred-
stavniku BiH uskratilo pravo na izlaganje
upravo bh-stava o vezanosti BiH s tero-
rizmom? Da li su organizatori skupa po-
novno, kao Europa nebrojeno puta do sa-
da, igrali na kartu “izjedna~avanja”, tako
da kada su prisustvo uskratili srpskom ne-
gatoru genocida Darku Trifunovi}u, isto
su bez razloga morali uskratiti i bh-pred- 45
stavniku?
KBSA je objavio izjavu povodom na-
vedenog doga|aja, u kojoj se daje jasna
podr{ka ministru Sadovi}u i bh-delegaci-
ji, te jasno kritizira odluka organizatora
skupa. Iz izjave se tako|er jasno mo`e iz-
vu}i zaklju~ak da su organizatori 11.
Kongresa u potpunosti nepravedno odlu-
~ili dati kaznu predstavniku BiH, isklju-
~ivo zbog otkazivanja prisustva dr. Trifu-
novi}u. Pitanje svih pitanja jest za{to se
BiH po tko zna koji put “u{utkala” pred
Europom, dok bi negator genocida Trifu-
novi} sasvim sigurno sudjelovao da nije
bilo zajedni~ke kampanje KBSA i Bo{-
njaci.net? Da li je to znak Europe da je
ipak vi{e dobrodo{la Srbija, ma kakva bi-
la, nego BiH, iz (ne)poznatih razloga?
Da li Europa ponovno vodi licemjer-
nu, tzv. “unproforsku” politiku izjedna~a-
vanja “sukobljenih” strana u BiH, s naj- J
novijim ispadom na 11. Kongresu Europ-
ske policije ili zapravo nikad nije ni pre-
O
stala? Da li je BiH, nakon {to je do~ekala U
novu dr`avu Kosovo i novog/starog pred-
sjednika Srbije, uop}e spremna na poslje- R
dice novih parlamentarnih izbora u Srbiji,
N
od kojih bi najpogubnija po BiH bila da-
vanje me|unarodnopravno neutemelje- A
nog poticaja RS-u za osamostaljenjem,
“po uzoru na Kosovo”?  L
 IZ SVIJETA
Predsjedni~ki izbori u Srbiji i progla{enje nezavisnosti Kosova
Predsjednik Boris Tadi}
Srbija je izabrala ~ovjeka koji }e ju
voditi kroz izazove koji su na pomolu.
Novi predsjednik Srbije je Boris Tadi},
kojemu je to drugi mandat na tom mjestu.
EU i SAD toliko su `eljele da doti~ni do-
bije izbore, da su stopirale progla{enje
neovisnosti Kosova. Tadi} se nalazi u ne-
zahvalnoj ulozi, jer treba amortizirati ne-
gativne posljedice koje }e se pojaviti u
Srbiji nakon gubitka Kosova. On bi Srbiji
trebao otvoriti europski put, no to }e iz-
gleda i}i puno te`e nego {to se itko nadao.
Iako je Tadi} izbran za predsjednika ve}
inom glasova, ta ve}ina nije puno ve}a od
broja bira~a njegovog oponenta, radikala
Tomislava Nikoli}a. Interesantno je na-
glasiti da je krajnje neobi~no da u zemlji
koja `eli postati kandidatom za ~lanstvo u
EU, kandidat krajnje desnice ostvari iz-
borni rezultat od skoro 50%.
No nije to jedini problem proeurop-
skoj budu}nosti Srbije, jer Tadi} ima veli-
kih problema i sa svojim koalicijskim
46 partnerima iz tzv. Demokratskog bloka.
Premijer Srbije Vojislav Ko{tunica, koji
je i predsjednik Demokratske stranke Sr-
bije, mogao bi postati veliki ko~ni~ar
daljnjeg srpskog pribli`avanja EU. Razli-
ke izme|u njega i predsjednika Tadi}a
sve su ve}e, a osim politi~kog svjetonazo-
ra, ni izostanak potpore Ko{tunu~inog
DSS-a, Tadi}u na pro{lim izborima ne}e
doprinijeti pribli`avanju stavova dvije
“demokratske stranke”. Razlike su velike
i u pogledu dokumenta kojega je EU po-
nudila Srbiji umjesto Sporazuma o stabi-
lizaciji i pridru`ivanju. Vije}e ministara
EU je na sastanku 28. sije~nja ponudio
Srbiji politi~ki sporazum umjesto SSP-a,
za ~ije je potpisivanje neophodno da Srbi-
ja ispuni uvjet pune suradnje sa Haa{kim
tribunalom, odnosno izru~i preostale op-
tu`enike Haa{kom sudu. Dokument pred-
stavlja svojevrsni okvir za politi~ki dija-
J log, u kojemu se ne spominje Kosovo i
O njegov budu}i status, ve} obuhva}a ele-
mente Sporazuma o stabilizaciji i pridru-
U `ivanju, prije svega otvaranje dijaloga o
liberalizaciji viznog re`ima, trgovini i su-
R radnji u obrazovanju.
Ko{tunica je odbio sazvati redovnu
N sjednicu Vlade Srbije prije nego {to se
A Skup{tina Srbije na vanrednom zasjeda-
nju izjasni o najavljenom slanju misije
L Europske unije na Kosovo, a nije reagirao
Predsjednik Boris Tadi} na inauguraciji
niti na zahtjev kojega su mu za sazivanje
sjednice Vlade u uputili potpredsjednik
Vlade Bo`idar \eli} i 16 ministara (od
ukupno 23) iz Demokratske stranke Bori-
sa Tadi}a i G17 Plus Mla|ana Dinki}a.
Za Ko{tunicu je Sporazum obmana. “Pri-
jedlog EU da sa Srbijom potpi{e politi~ki
sporazum, dok EU istodobno {alje misiju
da razdijeli na{u dr`avu, predstavlja ob-
manu s ciljem da Srbija, stavljaju}i svoj
potpis na sporazum s EU, zapravo potpi{e
suglasnost s neovisno{}u Kosova i posta-
ne prva dr`ava koja je indirektno priznala
neovisno Kosovo”, istaknuo je Ko{tunica
u svom priop}enju beogradskoj agenciji
Beta. Takav stav nai{ao je na lo{ odjek u
Bruxellesu, a europski povjerenik za pro-
{irenje Olli Rehn izrazio je `aljenje zbog
odgode, isti~u}i da ponuda za potpisiva-
nje toga Sporazuma ostaje i dalje na stolu.
Podsjetio je Ko{tunicu da je ne tako dav-
no od njega tra`io da podr`i napredak Sr-
bije na putu prema EU, te da je sam tada
isticao da europska budu}nost Srbije i pi-
tanje statusa Kosova nisu povezani.
No bez obzira na Ko{tuni~ine stavove
i izjave, EU i SAD su odlu~ili omogu}iti
Kosovu da proglasi neovisnost, {to se i
dogodilo 17. velja~e. U svim ve}im gra-
dovima na Kosovu odr`e su proslave u
organizaciji lokalnih tijela vlasti. Vi{e od
1.000 novinara i brojne TV-ekipe pratile
su stvaranje nove europske dr`ave, {to je
najve}i broj novinara koji je ikada do sa-
da pratio burna zbivanja na Kosovu. Od-
mah je uslijedila o{tra reakcija iz Beogra-
da. Na inicijativu srpske vlade sazvana je
vanredna sjednica Skup{tine Srbije, koja
je odbacila i proglasila ni{tavnom odluku
Skup{tine Kosova o neovisnosti. Za takvu
odluku svoj glas je dalo 225 od ukupno
250 zastupnika. Srbijanski ministar vanj-
skih poslova Vuk Jeremi} zatra`io je hit-
no povla~enje veleposlanika Srbije iz ze-
malja koje priznaju neovisno Kosovo.
Veleposlanici bi trebali napustiti zemlju
doma}ina u roku od 48 sati od predaje
prosvjedne note srbijanskog Ministarstva
vanjskih poslova i vratiti se u Srbiju. Mi-
nistarstvo unutarnjih poslova Srbije pod-
nijelo je kaznenu prijavu protiv trojice
najvi{ih du`nosnika Kosova zbog “pro-
gla{enja la`ne dr`ave na tlu Srbije”. Prija-
va je podnesena protiv predsjednika Vla-
de Kosova Hashima Thaqija, predsjedni-
ka Kosova Fatmira Sejdiua i predsjednika
Skup{tine Kosova Jakupa Krasniqija. Ka-
ko se navodi u priop}enju MUP-a Srbije,
Thaqi, Sejdiu i Krasniqi organizirali su
17. velja~e u Pri{tini “progla{enje la`ne
dr`ave na tlu Srbije, ~ime su po~inili te-
{ko kazneno djelo protiv ustavnog ure|e-
nja i sigurnosti Srbije”. Prema ~lanu 8.
Ustava Republike Srbije, dodaje se u pri-
op}enju, teritorij Republike Srbije je je-
dinstven i nedjeljiv, a granica Republike
Srbije je nepovrediva i mo`e se promije-
niti isklju~ivo po postupku predvi|enom
za promjenu Ustava Srbije.
Srbija je ostala {okirana, prvi put ni{ta
nije mogla u~initi. Naime, bilo kakvo voj-
no djelovanje protiv NATO-ovih snaga
koji {tite kosovski suverenitet bila bi su-
luda avantura. To dokazuju i izgredi na
granici izme|u Srbije i Kosova, kad su
lokalni Srbi zapalili jedan grani~ni prije-
laz, a napali drugi, ali su se dolaskom
KFOR-a, koji je pozvala kosovska polici-
ja, vrlo brzo smirili. Kosovska policija
sklonila se u tunel na grani~nom prijelazu
u blizini Zubin Potoka, u sjevernom dije-
lu Kosova, dok ga je vi{e od 1.000 pro-
svjednika poku{alo sru{iti. Nacionalisti~ki
naboj koji je jo{ uvijek jak u Srbiji, koja
se jo{ nije sasvim suo~ila sa svojom
pro{lo{}u, trebalo je kanalizirati kroz ve-
liko “de{avanje naroda”. Srbijanska vlada
organizirala je s tom namjerom skup pod
nazivom “Kosovo je Srbija”, koji je tre-
bao poslu`iti kao mjesto “emotivnog
pra`njenja” svesrpstva. Vi{e od 100.000
gra|ana okupilo se na “kolektivnom pra`-
njenju”, koje je trebalo zavr{iti molitvom
ispred hrama sv. Save. No nije to moglo
pro}i samo tako, jer su se na meti pro-
svjednika na{le su se i zgrade diplomat-

skih predstavni{tava SAD-a, Hrvatske,
Velike Britanije, Italije, Turske, Belgije,
ekspoziture stranih banaka i restoran Mc-
Donald’sa, a osim toga, nastradali su i
izlozi, semafori te `ardinjere. I dok su se
jedni “praznili”, drugi su punili torbe
stvarima iz razbijenih izloga, {to potvr|uje
i snimka dviju djevojaka koja je obi{la
svijet. U neredima je jedna prosvjednik
izgubio `ivot, dok je 106 gra|ana i 35 po-
licajaca ozlije|eno. Ve}ina povrije|enih
prosvjednika bila je u te{ko alkoholizira-
nom stanju, re~eno je medijima u Urgent-
nom centru. Osim u Srbiji, nemira je bilo
i u BiH, to~nije Banja Luci, gdje su jake
policijske snage intervenirale protiv veli-
ke skupine prosvjednika koji su poku{ali
demolirati ameri~ki konzulat i napasti
zgradu u kojoj su smje{teni njema~ko i
francusko konzularno predstavni{tvo. Vi-
{e 1.000 osoba, uglavnom srednjo{kolaca
i studenata, okupilo se prosvjeduju}i pro-
tiv progla{enja neovisnosti Kosova. Pro-
svjednici su nosili slike ruskog predsjed-
nika Vladimira Putina, srpske zastave, a
neki i ~etni~ke kokarde. Glavne parole bi-
Situacija u Africi
Afri~ko grotlo
Afrika unato~ svojim prirodnim bo-
gatstvima i dalje ostaje krizno `ari{te po-
godno za neprekidne vojne okr{aje i etni-
~ka ~i{}enja. Kenija se na{la u kaosu na-
kon izbor odr`anih 27. prosinca, na kojima
je pobijedio Mwaija Kibaki, kojega je
oporbeni vo|a Raila Odinga optu`io za iz-
bornu prijevaru. Oporba je organizirala
prosvjede koji su se pretvorili u nerede i
etni~ki motivirano nasilje. Do sada je u ne-
mirima poginulo najmanje 1.000 osoba, a
600.000 ih je raseljeno. Jendayi Frazer,
ameri~ka podtajnica za afri~ka pitanja
upozorila je da nasilje dobiva sve ja~e kon-
ture etni~kog ~i{}enja. Ona je na osnovu
iskaza pre`ivjelih `rtava do{la do zaklju~ka,
da je nasilje organizirano s jasnim ciljem
protjerivanja odre|enih etni~kih zajednica,
no nije naglasila na kojim etni~kim zajed-
nicama se vr{i genocid. Organizacija Hu-
man Rights Watch (HRW) optu`uje opor-
beni Naran~asti demokratski pokret (ODM)
i lokalne lidere da su poticali duboko uko-
rijenjene me|uplemenske napetosti u Ke-
niji, kako bi potaknule nasilje. “U mnogim
zajednicama, lokalni lideri i aktivisti ODM-a
organizirali su skupove nakon izbora i do-
govarali organizaciju, vodstvo i poticanje
nasilja koje su predvodile skupine lokalne
Kosovska Mitrovica nakon progla{enja
neovisnosti Kosova
le su im “Srpska, Srbija zajedni~ka dr`a-
va”, “Kosovo je srce Srbije” i “Svi smo
mi Kosovo”, a tokom prosvjeda spaljene
su ameri~ka i hrvatska zastava. Kako skup
nije bio prijavljen na putu prema konzu-
larnim predstavni{tvima isprije~ila im se
policija, te je do{lo do fizi~kog obra~una.
I dok Srbi protestiraju, Kosovo se ok-
renulo svojoj budu}nosti, tako da su lo-
kalne vlasti u Pri{tini odredile su zemlji{te
za diplomatsko naselje. U Pri{tini }e se na
2.000 hektara izgraditi naselje “Nova Pri-
{tina” u kojem }e biti smje{tena velepo-
slanstva zemalja koje }e priznati Kosovo.
mlade`i”, stoji u priop}enju HRW-a. Opor-
ba s druge strane, optu`uje policiju da je
primjenjivala pretjeranu silu protiv samo
jedne etni~ke skupine. U sukobima su
`ivot izgubila i dvojica kenijskih parlamen-
taraca. Zastupnika ODM-a Mugabea We-
rea ubila su dvojica mu{karaca ispred nje-
gove ku}e, a prema izjavi neimenovanoga
policijskog du`nosnika “~ini se da je uboj-
stvo povezano s nasiljem koje je izbilo na-
kon izbora”. Druga `rtva etni~kih nemira
je David Kimutai Too, oporbeni zastupnik
ODM-a, koji je ubijen iz vatrenog oru`ja u
gradu Eldoretu u Rift Valleyu. Raila Odin-
ga, vo|a ODM-a optu`io je svoje protivni-
ke da stoje iza “politi~ki motiviranih smak-
nu}a”, ~iji je cilj oslabiti ve}inu ODM-a u
parlamentu. To je kenijska policija opovrg-
nula, tvrde}i da se radi o “zlo~inu iz stra-
sti”, te da je jedna osoba ve} uhi}ena. U
poku{aj rje{avanja problema uklju~io se i
Koffi Anan, biv{i ~elnik Ujedinjenih naro-
da, koji je kao posrednik Afri~ke unije po-
krenuo je pregovore izme|u dvije zara}ene
strane. Zapadni donatori pozvali su obje
strane da razgovore shvate ozbiljno ili }e
se izlo`iti riziku gubitka pomo}i. Kenija je
do sada imala reputaciju “oaze mira” u
konfliktnoj regiji, a sukob je negativno ut-
IZ SVIJETA
Nova zastava Kosova
Za sada su odre|ena tri hektara za iz-
gradnju Veleposlanstva SAD-a, a zahtjeve
za dodjelu lokacija podnijele su Velika
Britanija i Turska. Nova rezidencijalna
~etvrt sigurno }e biti potrebna s obzirom
na broj dr`ava koje su do kraja velja~e
priznale samostalno Kosovo: SAD, Afga-
nistan, Turska, Albanija, Francuska, Veli-
ka Britanija, Australija, Filipini, Tajvan,
Senegal, Njema~ka, Austrija, Italija, Esto-
nija, Danska, Luksemburg, Latvija, Polj-
ska, [vicarska, Irska, Nizozemska, Slo-
venija, Finska, Island, [vedska... 
A.[.
47
jecao i na rast kenijskog gospodarstva, ko-
je je slovilo za najja~e i najperspektivnije u
isto~noj Africi. Glavni tajnik UN-a, Ban
Ki-Moon pozvao je sukobljene strane da
odbace nasilje i vrate mir u tu donedavna
stabilnu afri~ku zemlju koja je ve} izgubila
tisu}u `ivota, a stotine tisu}a su raseljene.
Kenija, kojoj zbog krize prijeti gubitak
va`nih ekonomskih projekata, u drugi je
plan potisnula katastrofalno humanitarno
stanje u Somaliji. Ban Ki-Moon razgova-
rao je s dvojicom vo|a u Keniji, kamo je
stigao iz Adis Abebe, gdje je na otvaranju
10. po redu summita Afri~ke unije kojim
dominiraju krize na kontinentu, poglavito
sukobi u Keniji. Koffi Annan najavio je os-
nivanje nezavisnog povjerenstva koje bi
trebalo istra`iti okolnosti odr`avanja pred- J
sjedni~kih izbora 27. prosinca. “Dogovori-
li smo se da }emo re}i da je va`no ne po- O
spremati probleme pod tepih. Moramo
znati {to se de{avalo tijekom predsjedni~kih U
izbora 2007.”, izjavio je Annan. Politi~ka
kriza i nasilje u Keniji bili su glavna tema
R
sastanka ministara vanjskih poslova na
summitu Afri~ke unije u Adis Abebi. Oz-
N
biljno upozorenje me|unarodnoj zajednici A
na summitu AU uputio je Ahemdou Ould-
Abdallah, UN-ov izaslanik za Somaliju, L
 IZ SVIJETA

pozivaju}i na brzo okon~anje kenijske kri-

ze, koja je ve} gurnula u drugi plan najte`u,
17 godina dugu afri~ku krizu u Somaliji.
U Somaliji se trenutno de{ava najve}a
humanitarna kriza na svijetu, zbog gladi
koja je proiza{la iz pote{ko}a u raspodjeli
humanitarne pomo}i. U toj afri~koj zemlji
ve} 17 godina ljudi trpe nasilje i bezvla{}e,
od kada je u sije~nju 1991. svrgnut pred-
sjednik Mohamed Siad Barre. Vi{e od mi-
lijun ljudi napustilo je svoje domove zbog
sukoba vladinih snaga, koje podupire Etio-
pija, i proislamisti~kih pobunjenika i raz-
li~itih paravojnih skupina. Pro{le je godine
etiopska vojska svrgnula somalsku vladu i
ustanovila prijelaznu saveznu vladu koja
nadzire samo manji dio zemlje. Velika ve-
}ina stanovni{tva je gladna, dok su zdrav-
stvene usluge vrlo ograni~ene, a kanaliza-
cija i opskrba vodom vrlo oskudne. Koliko
je zemlja u kaosu govori i zadnje dvije ek-
splozije u lu~kom gradu Bosassu, u kojima
je ubijeno 20 osoba, a njih 80 je ranjeno.
@rtve su ve}inom emigranti iz Etiopije koji
su se nalazili u tranzitu u Bosassu, a namje-
ravali su ilegalno pre}i u susjedni Jemen.
Ovo je prva eksplozija takvih razmjera na
tom podru~ju koje je razmjerno po{te|eno
nasilja {to potresa druge dijelove zemlje,
napose prijestolnicu. Puntland, poluauto-
nomno podru~je Somalije u srpnju 1998.
48 je uspostavio Abdullahi Yusuf Ahmed, koji
je kasnije postao predsjednik somalijskih
tranzicijskih ustanova. Luka u Bosassu, ko- ske morali napustiti. Iza zadnje pobunje- merunski grad Kousseri postao je slamka
ja se nalazi nasuprot jemenske obale, nje- ni~ke ofenzive najvjerojatnije stoji Sudan, spasa za unesre}ene ljude. Lokalne kame-
gova je gospodarska prijestolnica, a ~esto koji `eli omesti raspore|ivanje europskih runske vlasti izvijestile su kako ocjenjuju da
je koriste ilegalni migranti koji se poku{a- snaga u ^adu i u Srednjeafri~koj Republici je u prva dva dana u mali pograni~ni grad
vaju domo}i Jemena. No nije to jedini do- (EUFOR), ~ija je zada}a {tititi izbjeglice iz Kousseri, koji se nalazi s druge strane ri-
kaz nesigurnosti koja vlada Somalijom. Darfura. Generalni tajnik UN-a Ban Ki- jeke, stiglo 15.000 izbjeglica iz ^ada. I dok
Naime, djelatnici humanitarnih organizaci- Moon pozvao je na prestanak sukoba u jedni bje`e iz ^ada, drugima je on jedina
ja posljednjih mjeseci na{li su se izlo`eni ^adu, a Vije}e sigurnosti vi{e je sati ra- slamka spasa, jer ih je oko 12.000 izbjeglo
stalnim napadima, a nekoliko nevladinih spravljalo o situaciji u toj afri~koj dr`avi, iz ratom zahva}ene sudanske pokrajine
organizacija je povuklo svoje osoblje. Zad- poku{avaju}i dogovoriti zajedni~ku izjavu Darfur u ^ad. Izbjeglice su stigle u Birak na
nji slu~aj nasilja nad humanitarnim djelat- kojom bi se pru`ila potpora ~adskim vla- jugoistoku ^ada, bje`e}i pred zadnjim na-
nicima je i otmica djelatnika njema~ke hu- stima u borbi protiv pobunjenika. Diplo- padima sudanske vojske i paravojnih for-
manitarne organizacija “Agro Action”. matski izvori tvrde da je Rusija odbila prvi macija Janjawida, kazala je glasnogovorni-
Da je Afrika golema neuralgi~na to~ka francuski prijedlog po kojemu bi UN-ove ca UNHCR-a Helene Caux. No nove izbje-
na svjetskoj karti potvr|uju i zadnja de{a- ~lanice bezuvjetno podr`ale vladu pred- glice ve} su “do`ivjele ono najgore”, rekla
vanja u ^adu. U sukobima izme|u ~adske sjednika Debya, {to je i najava za vojnu je Caux. Vi{e od 240.000 Sudanaca iz Dar-
vojske i pobunjenika u N’Djameni ranjeno pomo}. I Europska unija je izrazila dubo- fura izbjeglo je u ^ad u neki od 12 logora.
je nekoliko stotina ljudi, uglavnom civila, ku zabrinutost nakon {to su pobunjenici u Sudanska vojska, koja uz pomo} milicije
koji su stradali od zalutalih metaka, obja- ^adu poku{ali izvesti dr`avni udar i pozva- Janjawida, ratuje protiv pobunjeni~kog Po-
J vila je humanitarna organizacija Lije~nici lo je na trenuta~ni prekid neprijateljstava. kreta za pravdu i jednakost (JEM), potvrdila
bez granica. No ekipe MSF-a u N’Djame- Europski veleposlanici su se slo`ili da se je zadnje vojne operacije. Prema procjena-
O ni ne mogu odrediti broj mrtvih, a statisti- raspore|ivanje EUFOR-a obustavi dok se ma me|unarodnim organizacija, u Darfuru
ke su rezultat ulaska ~adskih pobunjenika stanje u ^adu ne smiri. Europskim snaga- je do sada pobijeno 200.000 ljudi, a 2,2 mi-
U 3. velja~e u glavni grad N’Djamenu. Do- ma, koje }e biti raspore|ene na istoku lijuna protjerano. Vode}u ulogu u pogromu
R bro ukopane vojne snage lojalne predsjed-
niku uspjele su odbiti sve napade pobunje-
^ada i u sredi{tu Afrike, zadatak je za{tita
450.000 izbjeglica iz Darfura i raseljenih
crna~kog sudanskog stanovni{tva ima su-
danska paravojna formacija Janjawid, koja
N nika, uz potporu tenkova, te{kog topni{tva osoba iz ^ada i srednje Afrike. No, dok se je provela najve}i broj likvidacija i zlo~ina
i zrakoplovstva. Tako da pobunjenicima ~eka raspore|ivanje EUFOR-a, tisu}e sta- nad civilima, pod paskom slu`benog Kartu-
A nije ostalo ni{ta drugo no da se povremeno novnika N’Djamene pobjegle su u Kame- ma. Slu`beni Kartum priznaje brojku od
ubacuju na podru~je oko predsjedni~ke run pred sukobima pobunjenika i vladinih 9.000 mrtvih do sada. 
L pala~e, koje bi nakon o{trog odgovora voj- postrojbi, a koji povezuje N’Djamenu i ka- A.[.

Predsjedni~ka kampanja, “predsjedni~ke la`i i videovrpce”, vojni saveznici...
Ameri~ka unutarnja politika
Predizborna kampanja za nominacije
predsjedni~kih kandidata demokrata i
konzervativaca sve se vi{e zahuktava. Po-
lako se stvara slika koji }e to konzervati-
vac i republikanac odmjeriti snage na
predsjedni~kim izborima, koji bi trebali
biti odr`ani 4. studenog ove godine. Na-
kon super-utorka i predizbora u 22 ameri-
~ke savezne dr`ave, situacija je bar {to se
ti~e republikanaca jasna. John McCain,
senator iz Arizone je s trostrukom pobje-
dom na tzv. Potomac-predizborima u~vr-
stio vodstvo pred biv{im guvernerom Ar-
kansasa Mikeom Huckabeejem u republi-
kanskoj utrci. Sa 812 delegata za nacio-
nalnu konvenciju prema Huckabeejevih
217, McCain je u nedosti`nom vodstvu i
ameri~ki mediji tretiraju ga sigurnim
predsjedni~kim kandidatom. Za nomina-
ciju mu treba 1.191 delegat. U demokrat-
skom taboru situacija nije ba{ tako jasna,
jer se vodi mrtva utrka izme|u Baracka
Obame i Hillary Clinton. Na demokrat-
skim predizborima u 22 dr`ave odlu~ivalo
se o 1.681 delegatu za konvenciju, od
2.025 koliko ih treba za nominaciju. Oba-
ma je s novim pobjedama preuzeo vodst-
vo u broju delegata za nacionalnu demo-
kratsku konvenciju u kolovozu, sa 1.208
prema 1.185 za Clinton.
Neki kandidati, nezadovoljni dosada{-
njim rezultatima, odlu~ili su odustati od
daljnje kampanje. Tako je Rudy Giuliani,
biv{i gradona~elnik New Yorka, nekada
glavni favorit republikanaca morao odu-
stati od daljnje utrke. Giuliani se odlu~io
za nekonvencionalnu strategiju izbjega-
vanja prvih predizbora u Iowi, New Ham-
pshireu i drugim manjim dr`avama u ko-
rist velike Floride i “super utorka” 5. ve-
lja~e, kada su predizbori odr`avani u 22
savezne dr`ave. Nakon dvomjese~ne kam-
panje i utro{enih 40 milijuna dolara do`i-
vio je debakl, zavr{iv{i kao tre}i iza Johna
McCaina i Mitta Romneya, nakon ~ega je
pozvao svoje simpatizere da podr`e sena-
tora Johna McCaina. Jo{ jedan republika-
nac, Mitt Romney, objavio je da se povla~i
iz predsjedni~ke utrke, nakon relativnog
neuspjeha na dosada{njim predizborima.
Time je McCainu prakti~no osigurana re-
publikanska nominacija za ameri~ke pred-
sjedni~ke izbore. Romney se na takav po-
tez odlu~io nakon {to je na “super utorak”
pobijedio u sedam od 21 dr`ave, te je do
George W. Bush u sjedi{tu CIA-e
sada ukupno u njih 11, osvojio 294 dele-
gata, dvostruko manje od McCaina. Na-
kon Romneyeva povla~enja u utrci za re-
publikansku nominaciju ostaju McCain
sa 707 delegata, biv{i guverner Arkansasa
Mike Huckabee sa 195 i kongresnik iz
Teksasa Ron Paul sa 16 delegata. Kod de-
mokrata John Edwards, biv{i senator iz
Sjeverne Karoline, odustao je od daljnje
utrke za nominciju. Edwards, koji se ne-
uspje{no natjecao za predsjedni~ku nomi-
naciju i 2004. godine, prije nego se pri-
dru`io senatoru Johnu Kerryu kao pot-
predsjedni~ki kandidat, ostvario je lo{e
rezultate na prvih pet ovogodi{njih pre-
dizbora, znatno zaostaju}i za svojim su-
parnicima, senatorima Hillary Clinton i
Barackom Obamom. Njegova populisti-
~ka kampanja temeljena na borbi protiv
siroma{tva, ja~anju srednje klase, uvo|e-
njem op}eg zdravstvenog osiguranja za
Amerikance i borbi protiv velikih lobija u
Washingtonu, nije se poklapala s njego-
vim stilom `ivota, osobnim bogatstvom,
izgradnjom ku}e od 2.600 m², polo`ajem
u upravi investicijskih fondova i frizurom
od 400 dolara. Senator Edward Kennedy,
jedan od najutjecajnijih ~lanova Demo-
kratske stranke, podr`ao je izbor Baracka
Obame za predsjedni~kog kandidata stran-
ke. Njegova podr{ka jedna je od najtra`e-
nijih u bici za predsjedni~ku nominaciju
demokrata. Kennedy se odlu~io podr`ati
senatora Obamu, koji nastoji postati pr-
vim predsjednikom SAD-a afroameri~kog
podrijetla, unato~ tome {to su Hillary i
Bill Clitnon danima vr{ili pritisak na
Kennedya da ostane neutralan. I senator
Ted Kennedy tako|er je dao potporu Oba-
mi, pa se slobodno mo`e re}i da Obama
ima Kennedyeve uz sebe.
Prema istra`ivanju dviju ameri~kih
neprofitnih novinarskih udruga, predsjed-
IZ SVIJETA
nik SAD-a George W. Bush i njegovi naj-
bli`i suradnici su la`ovi. Oni su naime, u
dvogodi{njem razdoblju nakon 11. rujna
2001. godine dali 935 neto~nih izjava o
sigurnosnoj opasnosti koju predstavlja
Irak. Istra`ivanje se temeljilo na pretra`i-
vanju baza podataka iz primarnih izvora,
kao {to su slu`beni vladini transkripti i
govori, te sekundarnih izvora, uglavnom
citata iz vode}ih medija. Prema studiji,
Bush i sedam najvi{ih du`nosnika admi-
nistracije, uklju~uju}i potpredsjednika
SAD-a Dicka Cheneya, biv{eg dr`avnog
tajnika Colina Powella i tada{nje savjet-
nice za nacionalnu sigurnost Condoleez-
ze Rice, dali su 935 neto~nih izjava o Ira-
ku u te dvije godine. Gledano pojedina~no,
Bush je dao 232 neto~ne izjave o Iraku i
njegovom biv{em ~elniku Saddamu Hu-
seinu vezene uz posjedovanje oru`ja za
masovno uni{tenje, te 28 neto~nih izjava
o vezama Iraka s el-Qa’idom. On je do-
sljedno tvrdio da su u vrijeme davanja
spornih izjava, obavje{tajne slu`be SAD-a 49
i drugih zemalja, uklju~uju}i Veliku Bri-
taniju, vjerovale da Saddam Husein ima
oru`je za masovno uni{tenje. Drugi po
broju la`nih izjava bio je Colin Powell s
244 izjave o oru`ju i 10 o el-Qa’idi. Slije-
de biv{i ministar obrane Donald Rum-
sfeld i glasnogovornik Bijele ku}e Ari
Fleischer, svaki sa po 109 izjava, zamjenik
ministra obrane Paul Wolfowitz 85, Rice
56, Cheney 48 i drugi glasnogovornik
Scott McLellan 14 izjava, navodi se u
istra`ivanju. U zaklju~cima istra`ivanja
upu}uje se i kritika medijima za “poslu{ni-
~ko i nekriti~no pra}enje” doga|aja u mje-
secima uo~i rata s Irakom, te ih se poziva
da ozbiljnije istra`e spomenute nalaze.
[to Amerikanci misle o svojim savez-
nicima najbolje ilustrira izjava ameri~kog
ministra obrane Roberta Gatesa, koji je
izrazio sumnju u sposobnost vojnika po-
jedinih zemalja saveznika u NATO-u za
J
borbu protiv talibana u Afganistanu. No, O
ako to stvarno misle za{to pozivaju savez-
nike iz NATO-a da po{alju dodatne snage U
u Afganistan, kako bi odgovorili ja~anju
talibana. Vojne postrojbe iz Kanade, Ni- R
zozemske i Velike Britanije djeluju zajed-
no s ameri~kim snagama na jugu Afgani-
N
stana, gdje su talibani u protekloj godini A
znatno oja~ali. 
A.[. L
 IZ SVIJETA
Situacija u Pakistanu nakon ubojstva Benazir Bhutto
El-Qa’ida, ipak, ubija `ene
Ameri~ka Sredi{nja obavje{tajna agen-
cije (CIA) optu`ila je el-Qa’idu i savezni-
ke pakistanskog plemenskog vo|e Baitul-
laha Mehsuda, za ubojstvo biv{e pakistan-
ske premijerke Benazir Bhutto te za novi
val nasilja koji je pogodio Pakistan. Di-
rektor CIA-e Michel Hayden u intervjuu
za “The Washington Post”, izjavio je da
su Bhutto ubili borci povezani s Mehsu-
dom, plemenskim vo|om iz sjeveroza-
padnog Pakistana, uz podr{ku terorista
el-Qa’ide, {to potvr|uje ranije procjene
pakistanske vlade. Prema njemu, sprega
lokalnih i me|unarodnih islamskih terori-
sta predstavlja veliku opasnost za vladu
predsjednika Perveza Musharrafa, glav-
nog ameri~kog saveznika u borbi protiv
terorizma. Nakon ubojstva Bhutto, paki-
stanske su vlasti objavile presretnuti raz-
govor Mehsuda i njegovih prista{a, u
kojem se plemenski vo|a hvali uspje{no
izvedenim atentatom. Mnogi su u Paki-
stanu ukazivali na umije{anost Musharra-
50 fove vlade u ubojstvo Bhutto, a posebno
~lanovi njezine obitelji i njezine Narodne
stranke Pakistana. No izgleda da je Bu-
sheva administracija uspjela na}i dokaze
koji osloba|aju njihovog saveznika bilo
kakve sumnje u vezi sa ubojstvom Bhut-
to. Na tom tragu je i uhi}enje petnaesto-
godi{njaka, pod sumnjom da pripada sku-
pini od petorice mu{karaca koji su imali
zada}u ubiti oporbenu ~elnicu Benazir
Bhutto. Osumnji~enik Aitezaz Shah uhi-
}en je gradu Dera Ismail Khanu, na sjeve-
rozapadu Pakistana, dok je pripremao sa-
moubila~ki napad. Petnaestogodi{njak je
priznao da je pripadao skupini trojice
bomba{a samoubojica koji su trebali ubiti
Bhutto u slu~aju da ne uspije napad druge
dvojice, u kojemu je smrtno stradala 27.
prosinca u Rawalpindiju.
Nakon {to je skinuo mogu}u sumnju
na upletenost u ubojstvo Bhutto sa sebe,
J pakistanski predsjednik Pervez Mushar-
O raf odlu~io je krenuti na europsku turneju.
Nakon sastanka s du`nosnicima EU-a i
U NATO-a, obe}ao je provedbu slobodnih,
po{tenih, transparentnih i mirnih izbora.
R A koliko je kampanja bila mirna najbolje
govore slu~ajevi teroristi~kih napada, koji
N su zasjenili kampanju i unijeli strah me|u
A ljude, posebno nakon ubojstva Benazir
Bhutto. Najmanje 37 ljudi poginulo je u
L samoubila~kom bomba{kom napadu u
pakistanskom gradu Parachinaru, neda-
leko od ureda jednog neovisnog kandida-
ta na pakistanskim parlamentarnim izvo-
rima. Jedan od o~evidaca izjavio je kako
se eksplozija dogodila u trenutku kada su
simpatizeri, koji podupiru neovisnog iz-
bornog kandidata, krenuli prema njegovu
uredu nakon okupljanja u gradu. U dru-
gom napadu ubijeno je pet osoba, od kojih
je jedan bio oporbeni kandidat, samo
nekoliko sati prije po~etka izbora. Nepoz-
nate osobe pucale su na automobil Asifa
Ashrafa, kandidata stranke oporbenog
~elnika Nawaza Sharifa u Lahoreu u po-
krajini Pendjab. U napadu je ubijen Ash-
raf, njegov tajnik, za{titar i jo{ jedna oso-
ba, dok je jedan Ashrafov prista{a od pos-
ljedica ranjavanja umro u bolnici.
Izbori su odr`ani 18, velja~e kao {to je
najavljeno, a pobjedu je odnijela paki-
stanska oporba. Stranka ubijene Benazir
Bhutto osvojila je 86, a stranka biv{eg
premijera Nawaza Sharifa 65 mjesta, od
ukupno 272 mjesta u Narodnoj skup{tini.
Musharrafova Pakistanska muslimanska
liga na tre}em je mjestu sa samo 37 za-
stupni~ka mjesta. 70 mjesta rezerviranih
za `ene i vjerske manjine bit }e propor-
cionalno podijeljeno me|u strankama, u
skladu s brojem mjesta koja su osvojili.
Predsjednik Stranke pakistanskog naroda
(PPP) Asif Ali Zardari, mu` pokojne Be-
nazir Bhutto, pozvao je na formiranje ko-
alicije stranaka suprotstavljenih predsjed-
niku Pervezu Musharrafu. Nawaz Sharif,
lider druge po snazi pakistanske stranke
Muslimanske lige Pakistana – Nawaz
(PML-N), tako|er je pozvao pakistanske
demokratske stranke da se ujedine u veli-
ku koaliciju. On je zatra`io ostavku pred-
sjednika, kojega je stari saziv parlamenta
izabrao 6. listopada na pet godina pod vr-
lo spornim okolnostima, dok je predsjed-
nik Pervez Musharraf zatra`io stvaranje
“skladne koalicije” u interesu mira. On se
nalazi u te{koj situaciji zato {to bi ga novi
saziv parlamenta mogao smijeniti, s obzi-
rom na parlamentarni sustav i to da je
prekr{io Ustav kada je uveo izvanredno
stanje. Na pitanje “Wall Street Journala”
razmi{lja li o ostavci, Musharraf je odgo-
vorio: “Ne, jo{ ne. Moramo i}i naprijed
tako da uspostavimo stabilnu demokrat-
sku vladu Pakistana”. Jedini na~in na koji
bi se mogao izvu}i iz pat pozicije je za-
kuhati odnose me|u dvjema vode}im
oporbenim strankama. Podsjetimo, nepo-
vjerenje izme|u dvije vode}e stranke po-
stoji jo{ iz 90-ih godina, kada su se na
mjestima premijera izmjenjivali Nawaz
Sharif, ~elnik Muslimanske lige Pakista-
na-Nawaz (PML-N) i Benazir Bhutto, ubi-
jena ~elnica Stranke pakistanskog naroda
(PPP). No, od sukoba izgleda da ne}e biti
ni{ta, jer je Nawaz Sharif potvrdio ulazak
svoje stranke u koaliciju s PPP-om. To se
i o~ekivalo jer se jedino takvom koalici-
jom mo`e osigurati dovoljna ve}ina za
smjenjivanje Musharaffa.
Bojazan me|unarodne zajednice u
pogledu stabilnosti Pakistana, koji ima
nuklearno oru`je, poja~ana je nakon uboj-
stva oporbene ~elnice Benazir Bhutto i
u~estalih napada militanata povezanih s
el-Qa’idom koji upori{ta imaju na granici
s Afganistanom. Takva situacija dovela je
u pitanje sposobnost Pakistana da pru`i
potporu NATO-u i ameri~kim vojnim
snagama u borbi protiv pobunjenika u Af-
ganistanu. A da je situacija sve opasnija
govore u~estali napadi terorista. Osmero
ljudi ubijeno je, a njih vi{e od dvadeset
ranjeno je u samoubila~kom napadu, koji
je po~inio petnaestogodi{njak ispred {ijit-
ske d`amije u Peshawaru, na sjeverozapa-
du Pakistana. U drugom incidentu naoru-
`ana skupina mu{karaca nakon sukoba s
policijom, za taoce je uzela izme|u 200 i
250 u~enika jedne pakistanske {kole u
sjeverozapadnom gradu Bannu. 
A.[.

Mo} medija – iluzije i zablude
Vladavina simboli~kih
transseksualaca
Na{a evolucija postali su homoseksualci, transvestiti, manekenke, razni traga~i za slavom koji nastupaju u reality
spektaklima na televiziji. Ali, ~ovjek bez nade ne mo`e biti ni~iji heroj. ^ovjek bez nade za onostranim i nije ~ovjek.
On je kompromitirao sve ideale i sve ciljeve. Da su na svijetu samo takvi, `ivot bi se zaustavio.
Filip Mursel Begovi}
Mo} treba tijelo, a tijelo treba mo}.
Spomenuta zaraza nije duhovna pojava,
ona je refleksne naravi, kao {to struganje
no`a po golom tijelu izaziva neugodne tr-
nce. Dakle, nikad nije pitanje mo} ili ne,
nego koji oblik mo}i je na djelu. Za da-
na{nje doba karakteristi~an je oblik koji
kroz medije promi~e seks, nasilje i politi-
ku. Stvarnost neprestance vreba na{e tije-
lo kako bi mu preprije~ila bijeg, poput
kakva naopa~ke okrenutog Odiseja. On
se mora osloboditi svoje svakida{nje Pe-
nelope i zajedriti me|u grebenima i klisu-
rama do ~arobnice Kirke. Vrijeme proiz-
vodnje, vrijeme robova, beskona~no je
nagomilavanje jednakih intervala, vrije-
me je sve, a ~ovjek je ni{ta, {tovi{e on je
truplo vremena. Sve je ura~unato, za sta-
ni{te spektakla u kojemu `ivimo, kolekti-
vna prazni~na putovanja, pretplata na
kulturnu potro{nju i prodaja same dru{tve-
nosti strastvenim razgovorima i osobnim
susretima. Ta vrsta robe spektakla, koja
o~ito mo`e postojati samo u funkciji na-
gomilane oskudice odgovaraju}ih stvar-
nosti, tako|er dobro figurira me|u prob-
nim artiklima prodaje, jer se mo`e kupiti
na kredit. Ono {to je la`no predstavljeno
kao stvaran `ivot, otkriva se jednostavnije
kao stvarnije spektakularan `ivot. U pri-
vidnim modama koje se poni{tavaju i pre-
slaguju na bezna~ajnoj povr{ini cikli~kog
vremena veli~anstveni stil na{e napredne
epohe uvijek je u onome {to je orijentira-
no o~itom i tajnom nu`no{}u evolucije.
Na{a evolucija postali su homoseksualci,
transvestiti, manekenke, razni traga~i za
slavom koji nastupaju u reality spektakli-
ma na televiziji. Ali, ~ovjek bez nade ne
mo`e biti ni~iji heroj. ^ovjek bez nade za
onostranim i nije ~ovjek. On je kompro-
mitirao sve ideale i sve ciljeve. Da su na
svijetu samo takvi, `ivot bi se zaustavio.
Svijet se ne dr`i na istinama, nego na za-
bludama i iluzijama o vje~noj mladosti.
^ovjeku vi{e nije dopu{teno da dostojan-
stveno ostari, vje{ta~ki se odr`ava na
`ivotu raznim pilulama, silikonima, masa-
`ama, propisima, dijetama, injekcijama.
Me|utim, ni~ija mladost nije ne~ija sta-
rost, svatko mora `ivjeti svoj `ivot, pro}i
svoj put i potro{iti svoju mjeru iluzija. Ta-
ko je odre|eno mimo na{e volje i `elje.
Mo} dosade
Mediji su postali razlog za samouboj-
stvo. Priznavati ih, uvjet je na{e egzisten-
cije jer nam nedvosmisleno poru~uju da
~ovjek mo`e biti sretan. Tehnokracija je
toliko napredovala da se to mo`e matema-
ti~ki dokazati. ^ovjekova nesre}a mo`e
se prikazati grafikonima i brojevima. Sve
{to su mediji izmislili, da bi ~ovjek postao
sretan, iskoristilo je zlo i u~inilo ga ne-
sretnim. Kako su tehnika i mediji rasli,
zlo se pove}avalo. Ovo dru{tvo, koje poti-
KULTURA
skuje geografsku udaljenost, nagomilava
unutarnju udaljenost, kao odvajanje u
spektaklu. Primjerice, turizam, nusproiz-
vod kolanja robe, kolanje ljudi shva}eno
kao potro{nja, u biti jest dokolica gledanja
onoga {to je postalo banalno. Ekonomi~na
organizacija posve}ivanja raznih mjesta
ve} samo po sebi je priznavanje njihove
jednakovrijednosti. Ista modernizacija ko-
ja je iz putovanja uklonila vrijeme, oduzela
mu je stvarnost prostora. Bilo bi zanimlji-
vo ra{~laniti psiholo{ke mehanizme medi- 51
ja u kojima ju~era{nja vijest negativno dje-
luje na dana{nju. Jedan je o~it, dosada.
Puko ponavljanje neke vijesti ili reklame
ima zatupljuju}i i zamoran u~inak. Mo}
dosade, uvijek je iznova silila medije da
izmi{ljaju nove oblike spektakla. ^ovjek
svakodnevno odr`ava medije na `ivotu pri-
staju}i na postojanje slika koje nepotrebno
udvostru~uju i reproduciraju stvarnost. Me-
diji promi~u odvratnost kao ne{to prihvatlji-
vo i ozbiljno, a odu{evljenje se osje}a pre-
ma slikama nasilja koje likuju kao farsa,
izruguju}i dostojanstvo ~ovjeka. Kult tije-
la uvijek je u `i`i medija, jer je samo mlado
tijelo privla~no i lijepo. S druge strane,
kult duha pokazuje odlu~nost da prihvati
starost, jer duh posti`e puninu tek onda ka-
da tijelo po~inje propadati. Oni koji ne `ele
napustiti svoje grijehe, naposljetku }e se
na}i u situaciji kada }e grijesi napustiti
njih. Mediji su dosadni jedino starom ~ov- J
jeku. Njega ne zanima Internet, digitalna
televizija i botox injekcije. Mediji se ne-
O
prestano trude da nas uvjere u suprotno. U U
svojim arhivama pamte mno{tvo uvjerlji-
vih i slikovitih primjera koji nam pokazuju R
da je na{ otpor besmislen i uzaludan. Cilj
im je da nas upla{e i razo~araju, prijete}i
N
onima koji im ne vjeruju, koji se oglu{uju A
o njihove podatke, u ime vje~ite borbe za
sre}u, ljepotu, pravdu i slobodu. Spoznaja L
 KULTURA
vjerojatno dolazi tek na kraju i tada se ne
mo`e vi{e ni{ta poduzeti, osim proklinjati
sudbina, lakomislenost i naivnost ili se
mo`da pokajati i ugasiti televizija.
Tiranija kao odgovor na tiraniju
Tehnokracija se zaklinje da }emo pos-
redstvom nje do`ivjeti sve ono {to su do-
`ivjeli drugi, da }e nam se dogoditi sve
ono {to se vjekovima doga|alo drugima.
Prije nego {to u tu istinu povjerujemo, u
me|uvremenu, slave se velike pobjede i
podvizi velikih naroda, pogibije malog
~ovjeka u slu`bi ~ovje~anstva, kojima se
ponosi ljudski rod, a koje mediji kasnije
bilje`e kao uzaludne kolateralne `rtve.
Medijima nije nikad dosta nasilja, ono je
njihova hrana, njihovo pogonsko gorivo.
Oni su uvjereni da je lako biti siroma{an i
bijedan, nijem, ru`an, nevin, star, suzdr-
`an, netalentiran i skroman, samoubojica,
hrabar, na dijeti, bez posla, crnac i protiv
rasne diskriminacije. Svi oni koji slu{aju
savjete medija kako da se bez mjere slu`e
talentom, ljepotom, duhom, inteligenci-
jom, slobodom i hrabro{}u povezali su se
me|u sobom. Lijepe `ene tra`e talentira-
ne nogometa{e, svaki nogometa{ veliki
klub, a svaki navija~ utakmicu svoga
`ivota. Ljudi zara`eni medijima nemaju
52 srca, oni uzimaju sve {to im po zakonu
spektakla pripada. [to smo vi{e zara`eni
spektaklom koji nam svakodnevno servi-
raju mediji to smo manje `ivi. [to vi{e
prihva}amo prepoznati se u vladaju}im
slikama potreba za materijalnim, to man-
je shva}amo vlastito postojanje i vlastite
`elje. Izvanjskost spektakla u odnosu na
aktivnog ~ovjeka pojavljuje se u tome da
njegove vlastite geste vi{e nisu njegove,
nego nekoga drugog koji ih njemu uspje-
{no marketin{ki predstavlja. Zato se ~ov-
jek vi{e nigdje ne osje}a kod ku}e, jer je
spektakl posvuda. Na tiraniju, po pravili-
ma medija, treba odgovoriti tiranijom.
Ljepotice tada postaju bludnice, crnci po-
staju bijelci, `ene mu{karcima, a mu{karci
`enama, ~ovjeku se oduzima spol, a obi~-
ne ljude se pretvara u {pijune koji proma-
traju glupane u medijskim kavezima. Sva-
tko ima pravo na svojih pet minuta slave i
J ~ovjek vi{e ne mo`e objasniti prave razlo-
O ge svoje sre}e. Lijepe `ene postaju neza-
slu`eno lijepe, jer nisu kozmeti~ki dotje-
U rane i nisu ni{ta ulo`ile u vlastitu ljepotu.
Obi~an i po{ten ~ovjek vi{e ne zaslu`uje
R svoje uspjehe jer sve {to je postigao mo-
gao je isto tako posti}i i netko drugi, da je
N slu~ajno bio dovoljno talentiran i lijep.
A Tako se ljudi po~inju dijeliti na one koji
su uspjeli i na one koji nisu, na one koji su
L lijepi i na one koji nisu.
Publicitarno zra~enje tijela
A {to je sa seksualnosti, tom pokreta-
~kom snagom univerzuma, koja je dana
~ovjeku na povjerenje. Seksualnost i ero-
tika, koje su prisutne i u veli~ajnoj prirodi
kada se obna`uje i odijeva kroz godi{nja
doba, postale su posredstvom medija pr-
ljava pornografija i travestija. Svi smo po-
stali transseksualci jednako kao {to smo
potencijalni biolo{ki mutanti. I to nije pi-
tanje biologije, mi smo posredstvom me-
dija postali simboli~ki transseksualci. Po-
gledajte samo te mutante koji nam se
kozmeti~ki dotjerano smije{e s TV-ekra-
na. Savr{eni mje{anci postaju na{i uzori
koji }e nas pretvoriti u novu rasu ljudi.
Nitko vi{e ne zazire od tih mje{anaca jer
oni su postali na{ svijet i utjelovljuju ono
{to mediji zami{ljaju kao idealnu budu-
}nost ~ovje~anstva. Budu}nost u kojoj }e
vladati androgini, izravnate kose, izbije-
ljena ili iskvarcana lica, bri`no iskonstru-
iranog izgleda, nevini i ~isti poput kakva
djeteta, Ise Pejgambera s kakve barokne
slike koji mo`e ovladati svijetom i izmiri-
ti ga. Oni su bolji od kr{}anskog djeteta-
boga, oni su dijete proteza, embriji svih
sanjanih oblika mutacije koji }e nas oslo-
boditi rase i seksa. U medijima vi{e ne
postoje ni seksualna ni estetska uvjerenja,
ali ih svi propovijedaju. Mit o seksual-
nom osloba|anju ostaje `iv u razli~itim
oblicima stvarnosti, ali u ma{ti prevlada-
va transseksualni mit, sa svojim androgi-
nim i hemafroditskim ina~icama. Na dje-
lu je nova vrsta pornografije u kojoj sek-
sualnost gubi na teatralnosti i dvosmisle-
nosti. Stvarnost se dobrano promijenila
od kada su seks i politika bili dio istog
subverzivnog projekta, upravo stoga {to
se transseksualno i transpoliti~ko spojilo
u istoj ironi~noj ravnodu{nosti. Taj post-
moderni performans, jo{ nedavno neza-
misliv, svjedo~i da nije samo seksualna
kultura nego svekolika politi~ka kultura
pre{la na stranu travestije. Ta strategija
egzorcizma tijela seksualnim znakovima,
egzorcizma `elje pretjerivanjem njezina
uprizorenja, mnogo je djelotvornija od
slu`enja zabranom dobre stare represije.
Taj je re`im travestije postao sama osno-
va na{eg pona{anja, sve do na{eg traganja
za identitetom i razlikom. Vi{e nemamo
vremena tra`iti identitet u arhivima, u
pam}enju, niti u nekoj budu}nosti. Nama
treba trenutno pam}enje, neposredno ukap-
~anje, neka vrsta publicitarnog identiteta
koji se mo`e provjeriti u istom trenutku.
Stoga se danas ne tra`i u toj mjeri zdrav-
lje, koje je stanje organske ravnote`e, ne-
go prolazno higijensko i publicitarno zra-
~enje tijela. U terminima mode i izgleda
vi{e se ne tra`i u toj mjeri ljepotu ili zavo-
dljivost, nego look. Gledaju}i unatrag, ta
pobjeda transseksualnog i travestije baca
neobi~no svijetlo na seksualno osloba|a-
nje ranijih nara{taja. Ono pak, prema vla-
stitom diskursu, nipo{to nije provala
maksimalne erotske vrijednosti tijela,
povla{teno ustoli~enje `enskog i u`itka, i
vjerojatno predstavlja tek me|ufazu pre-
ma pometnji rodova. Seksualna }e revo-
lucija mo`da biti tek stadij na putu prema
transseksualnosti. To je u osnovi zagonet-
na sudbina svake revolucije.
Potro{nja umjetnosti u spektaklu
medija
Izgubiv{i zajednicu mitskog dru{tva,
dru{tvo je izgubilo sve pozive na doista
zajedni~ki jezik. Umjetnost, koja je otvo-
rila taj zajedni~ki jezik dru{tvene neaktiv-
nosti, postaje neovisna u modernom smi-
slu, po{av{i od svojeg prvotnog, religioz-
nog univerzuma, a postav{i pojedina~nom
proizvodnjom odvojenih djela. Potvrda
njene neovisnosti po~etak je njena rasta-
kanja. Potro{nja umjetnosti u spektaklu
medija, koji ~uvaju staru kulturu u zamr-
znutom stanju, sastoji se od ponavljanja
njezinih negativnih manifestacija. Kraj-
nje uni{tenje jezika malih naroda tu se
mo`e bez okoli{anja prepoznati kao slu`-
beno pozitivna vrijednost, jer se radi o
ogla{avanju pomirenja s dominantnim
stanjem stvari, u kojem je svaka komuni-
kacija koja vodi zajedni{tvu radosno pro-
gla{ena nepostoje}om. Kriti~ka istina tog
uni{tenja umjetnosti ostaje skrivena jer
mediji, koji imaju funkciju potaknuti za-
borav moralnog u kulturi, primjenjuju
istu strategiju koja tvori njihovu sr`. Na
ravnini pseudo kulture medija to je izraz
op}eg projekta razvijenog kapitalizma
koji te`i ponovo dobiti djelomi~nog rad-
nika kao li~nost dobro integriranu u sku-
pinu. Sve osobitosti umjetnosti mogu se
svesti na jedinstveno obilje`je, na to da se
ona odri~e svoje va`nosti, postaje ravno-
du{na, a to pak obilje`je samo ozna~uje,
ni{ta manje nego to, da je umjetnost pro-
mijenila polo`aj u hijerarhiji ljudskih dje-
latnosti i interesa. Da bi se sprije~ila rav-
nodu{nost koja osiroma{uje, potrebna je
medijska dijeta. Pritisak koji se vr{i na
~ovjeka da neprestano prilago|ava vlasti-
tu sliku svijeta i primjenjuje tehnolo{ke
inovacije u praksi dovodi ga u stanje stal-
ne nesigurnosti. Nestaje nagon za kreaci-
jom i ostaje samo sposobnost reagiranja
na nepreglednu matricu izbora. Podaci i
slike koje nam serviraju mediji ne pred-

stavljaju vi{e zanimljive podra`aje, nego
su bara`na vatra koja tvori fizi~ku prijet-
nju. Komunikacija poput grabljivice napa-
da goli opstanak. Suvremeni mediji izoli-
raju sami sebe od kulture i umjetnosti. Ne
te`e za povezivanjem, oni kidaju veze. To
je njihovo polazi{te, uzlijetanje prema po-
vr{ini medijski konfigurirane multimedi-
jalne orbite. Budu}i da vi{e nije mogu}e
na}i opravdanja za vlastito postojanje,
preostaje tek ~in privida koji ne brine o
na{em bivstvovanju, ~ak niti o tome da
nas drugi gledaju u nekom medijskom ka-
vezu. Nije na djelu iskaz Postojim, dakle
jesam, nego Vidljiv sam, ja sam slika na
televiziji. Nije ~ak niti rije~ o narcisoidno-
sti, nego o poizvan{tenju bez dubinskog,
neke vrste publicitarne prostodu{nosti u
kojoj svatko postaje impresario vlastitog
izgleda. Ti po principu uradi sam medijski
mongoloidi zatvaraju se unutar samoiz-
gra|ene monade, poput sobe bez vrata i
prozora `ele}i pore}i Bo`ju kreaciju. An-
dy Warhol rekao je da je umjetni~ko djelo
svugdje, prema tome, ono vi{e ne postoji,
svi su ljudi genijalni, svijet takav kakav
jest, ~ak u svojoj banalnosti, jest genija-
lan. Nitko u to ne mo`e vjerovati, ali on je
time opisao oli~enje suvremene estetike, a
to je radikalni agnosticizam.
Uvo|enje unutarnjeg mira
Mediji ne djeluju civiliziraju}e niti na
one koje prikazuju niti na gledaoce. Kad
bi barbari odbili u medijima vidjeti pro-
micatelje dru{tvenog napretka i shvatili ih
kao arhive pune dokaza, po~eli bi razma-
trati pitanje medija na vlastiti na~in, ubi-
jaju}i svakog medijskog radnika kojeg
ugledaju. Svaki mrtav novinar bio bi
pobjeda u medijskom ratu. Ne~im sli~nim
slu`e se ponekad i politi~ari. Strah koji
izlazi iz ovih postavki jest da bez prisut-
nosti medija ~ovje~anstvo brzo gubi kon-
trolu nad sobom, ~im ga li{e slika kojima
se zabavlja po~inje se pona{ati poput
`ivotinje. Oni koji razaraju lokalne te-
lekomunikacijske mre`e i medijske par-
kove tvrde da malo negativne energije
mo`e samo oja~ati demokraciju. Sav ot-
pad koji te~e dru{tvom dugujemo mediji-
ma. Smanjenim ispu{tanjem informacij-
skoga smoga odmah bi se smanjila i mul-
tikulturalna zloupotreba. Informacije po-
ti~u ljude, a ~esti susreti s medijima imaju
podra`avaju}i u~inak koji se na kraju {iri
i na druge. To se mo`e sprije~iti samo
uvo|enjem unutarnjeg mira. Nasilje, seks,
zlo~ini i mentalni poreme}aji, koje sva-
kodnevno vi|amo na televiziji, mogu se
obuzdati ispravnom i uravnote`enom di-
jetom. Dijeteti~ari podataka vi{e vole biti
sami sa svojim kreacijama, bez stalnog
ometanja ne~ijim tragedijama i u`asima.
No, tko je taj dovoljno hrabar i suveren
koji }e tu odluku donijeti. Je li to glavni
urednik, mo`da ovog malog manjinskog
glasila? Jesu li to medijski tajkuni ili po-
liti~ari? Posljedice masovnog uvoza me-
dija nepredvidive su kao i posljedice me-
dijskog prekida. U zraku su sva pitanja
koja se ti~u mo}i, a tu ona postaju bezna-
~ajna. Samo na lokalnoj razini, ili mo`da
u slu~aju “Preporodovog Journala”, neki
medijski suvereni ponose se samostal-
no{}u i nadzorom kojega su postigli nad
onim udaljenim i neizbje`no opasnim.
Vi{e ni{ta ne mo`e u}i u civilizaciju izva-
na. Strah i `udnja da se civilizacija mo`e
pokvariti i rasto~iti iznutra predstavlja
kulturnu temu {to se predstavlja s jakom
tehnolo{kom podr{kom. Stari Grci shva-
}ali su tragediju kao iznimno dramatski
`anr. Nema Dionizija bez Apolona, nema
Waltera bez Sarajeva, nema ~ovjeka bez
Boga. Kriza u koju smo upali postaje nu`-
nost na samoobranu koja se ne smije pro-
pustiti. Kada se kriza uzme ozbiljno, po-
~injemo gubiti orijentaciju i to mo`emo
shvatiti kao sljede}e osobno iskustvo kra-
ja ideologije, povijesti, me|unarodnih ra-
tova i terorizma. Svijet poslije medija ne
sastoji se od barbara koji }e likovati na-
kon javnih pogubljenja novinara i medij-
skih tajkuna, vjerojatnije je da se sastoji
od biznismena. Njihovo igranje bezvri-
jednim dionicama na burzi predstavlja
slijede}i izazov za ~ovje~anstvo. Svaki
`ivotni stil koji u medijskoj sferi razotkri-
va svoje namjere i sramotu predstavlja
dragocjeno oboga}enje za demokratsko
KULTURA
gra|anstvo. Multikulturalno dru{tvo po-
nosno brani svoju toleranciju razli~itih
identiteta, ma kako oni ~udni bili. @ene
besku}nice imaju isto pravo na postojanje
kao etni~ki mesari ili lezbijski pornofili.
U dana{njem dru{tvu vi{e nema onostra-
nosti koja bi nas dovodila u isku{enje.
Oni drugi, koji ne raspola`u jasnim doka-
zima identiteta, prisiljeni su integrirati se 53
da ne bi bili protjerani. Napokon, one koji
odbijaju svoju dru{tvenu emancipaciju ili
oslobo|enje putem medija mo`e se preni-
jeti u njihovu posthistoriju samo vojnim
ili kolonijalnim mjerama. Parlamentarna
demokracija, ekonomija slobodnog tr`i{ta
te slobodni i neovisni mediji nisu vrijed-
nosti koje zastupa slobodni Zapad, nego
uvjeti koje mora ostvariti svatko tko ne
`eli biti na udaru Novoga svjetskog po-
retka. Poganska vjera u nove medije,
projektmenad`ment, nadgledanje, fleksi-
biziranje, pre{kolovanje, improvizacija i
identitet, to je pouzdana metoda uvo|enja
novih tehnika. U po~etku nalazimo zbu-
njenost funkcioniranjem svih tih medij-
skih koncepata. Tek {to su se posvuda
pro{irili i stvarno funkcioniraju, pozor-
nost se pomi~e na momente u kojima te
metode i tehnike zakazuju, nisu rentabil-
ne i uskoro ih se otpisuje. ^im je jedan
J
medijski projekt dospio u normalnost, gu- O
bi svoj sjaj i mo`e se rutinirano upotre-
bljavati. Ne ostvare li o~ekivanja, bijes U
konzumenata okre}e se protiv medija i
njihovih proizvo|a~a. Nije li to krasno, R
i`ivjeti svoj bijes i sve te neuspjele bebe N
novoga doba izbaciti kroz prozor, ma-
sovno, na ulicu. To je trijumf istine, nije A
nekakva odgoda, ve} predlo`eni zak-
lju~ak.  L
 @IVJETI ISLAM
Islamske teme
Islamsko u~enje o Isusu/Isau a.s. (II)
Mirza ef. Me{i}
“Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik
- i prije njega su dolazili i odlazili poslanici
- a majka njegova je uvijek istinu govorila;
i oboje su hranu jeli. Pogledaj kako Mi izno-
simo jasne dokaze, i pogledaj, zatim, njih
kako se odme}u.” (El-Maide, 75).
Isaovo a.s. vjerovjesni{tvo
Na jedan uop}en na~in, bez ve}ih de-
taljiziranja, Kur’an govori o tri `ivotne fa-
ze Isaa a.s. Prva se odnosi na njegovo ~ud-
novato ro|enje, druga na njegovo poslanst-
vo i misiju pozivanja vjeri u Jednoga Boga,
a tre}a, tako|er obavijena velom tajne, go-
vori o njegovoj smrti. Isus/Isa a.s. pripada
plejadi poslanika poznatih kao Ulu-l-Azm
ili Poslanicima odluke. Poslanstvo tih vje-
rovjesnika ozna~ilo je odre|enu prekretni-
cu u povijesti ljudske civilizacije. U govo-
54 ru o Poslanicima nagla{avaju se sedmori-
ca: Adem/Adam, Nuh/Noa, Ibrahim/Abra-
ham, Davud/David, Musa/Mojsije, Isa/
Isus i Muhammed a.s. Po u~enju islama,
me|u Poslanicima nema razlika kada je u
pitanju njihova misija. Svi su oni sa istog
Izvora dobijali Bo`anske rije~i i imali isti
zadatak: saop}iti ljudima jedinu vjersku
istinu sadr`anu u rije~ima tewhida – LA
ILAHE ILLELLAH, {to zna~i da Nema
Boga osim Boga ili Samo je Jedan Bog.
I Isa a.s. je u svojoj poslani~koj misiji
propovijedao me|u Benu Israilu (@idovi-
ma) isti nauk. Mnogi kur’anski ajeti go-
vore o Isaovom vjerovjesni{tvu. Isau a.s
je dostavljen Ind`il (Evan|elje), tre}a ve-
lika Allahova Objava ili Knjiga, poslije
Tevrata i Zebura. “Poslije njih poslali
smo Isaa, sina Merjemina, koji je prizna-
vao Tevrat prije njega objavljen, a njemu
smo dali Ind`il, u kome je bilo uputstvo i
J svjetlo, i da potvrdi Tevrat, prije njega
O objavljen, u kome je tako|er bilo uputstvo
i pouka onima koji su se Allaha bojali.”
U (Al-Maida, 46). Me|utim, ni za jednog
drugog Poslanika ne ve`e se toliko kon-
R troverzi i sporenja, ~ak i otvorenih sukoba
N me|u ljudima, kao oko `ivota i misije Isa
a.s. Jedni ga nije~u i osporavaju, drugi
A pretjeruju u njegovom uzdizanju i veli~a-
nju, smatraju}i ga Bo`ijim sinom ili sa-
L mim bogom, a tre}i u njemu vide obi~nog
~ovjeka od Boga odabranog i po~a{}enog
svetom knjigom Ind`ilom (Evan|elja).
Ve} smo pisali da je njegova majka
~asna Merjema/Marija vi{e puta spomenu-
ta u Kur’anu nego u cijelom Novom zavje-
tu. Me|utim, o pretposlani~kom Isaovom
`ivotu Kur’an nam ni{ta ne kazuje. Jedino
{to nam Kur’an donosi, Isaovo je progova-
ranje iz be{ike ~ime je pokazao svoju prvu
mud`izu (nadnaravna djela kojima Posla-
nici dokazuju svoje poslanstvo), kojom je
opravdao svoju majku i na taj je na~in spa-
sio smrtne presude za blud. Te{ko mo`emo
zamisliti nezavidnu situaciju ~asne Merje-
me kada je morala opravdati ro|enje svoga
sina bez oca. U ovoj te{koj situaciji, osla-
njaju}i se jedino na Uzvi{enog Allaha, Mer-
jema je samo prstom upirala na svoje dijete.
“Kako da govorimo djetetu u be{ici”, upita-
li su prisutni. Tada je Allah, d`.{., interveni-
rao ~udom koje se ogleda u govoru tek
ro|enog djeteta. Prve njegove rije~i potvr-
da su njegove ljudskosti, a ne bo`anstva:
“Ja sam Allahov rob”, rekao je Isa a.s.
“U~init }e me blagoslovljenim gdje god da
bio i naredit }e mi da, dok sam `iv molitvu
obavljam i zekat dajem i da majci svojoj do-
bar budem. I neka je mir sa mnom na dan
kada sam se rodio i na dan kada budem um-
ro i na dan kada budem iz mrtvih pro`ivljen.
To je Isa, sin Merjemin. To je prava istina o
njemu, onaj u koga oni sumnjaju. Nezami-
slivo je da Allah ima dijete, Uzvi{en je On,
kada ne{to odredi, On za to samo ka`e:
ðBUDI!’ i to bude.” (Merjem, 28-35.).
Kur’an op}enito koristi rije~ “rob
Bo`ji” za sve poslanike, pa tako i za Isaa
a.s., jer Allah d`.{. je Vladar, a sva ostala
stvorenja su Njegovo djelo i rezultat Nje-
gove odredbe. Kur’an, prenose}i Isaove
rije~i izgovorene u be{ici, na kraju citira-
nog ajeta nagla{ava da je nezamislivo da
Bog ima dijete, “prigovaraju}i” kr{}ani-
ma za njihovu teolo{ku doktrinu o trojst-
vu, odnosno za njihovo vjerovanje u bo-
`anske osobine Isa a.s. U islamu se ni u
prenesenom smislu ne smiju bo`anske
karakteristike pridavati stvorenjima. Iako
kr{}ani svoje u~enje o trojstvu poku{avaju
pojasniti da je rije~ o jednome Bogu Koji
se samo objavljuje kao tri osobe (Otac,
sin i Sveti duh), islam takvo vjerovanje
smatra najte`im grijehom i iskrivljava-
njem Bo`je Jedno}e. O trojstvu govori
vi{e kur’anskih ajeta. U kur’anskom po-
glavlju En-Nisa Uzvi{eni Allah ka`e: “O
sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svo-
me vjerovanju i o Allahu govorite samo
istinu! Mesih, Isa, sin Merjemin, samo je
Allahov poslanik, i Rije~ Njegova koju je
Merjemi dostavio, i Duh od Njega; zato
vjerujte u Allaha i Njegove poslanike i ne
govorite: ‘Trojica su!’ Prestanite, bolje
vam je! Allah je samo jedan Bog - hvaljen
neka je On! - zar On da ima dijete?! Nje-
govo je ono {to je na nebesima i ono {to je
na Zemlji, i Allah je dovoljan kao svje-
dok.” (En-Nisa, 171).
Prvi kr{}ani nisu vjerovali u tri bo`an-
ske osobe. Tek vremenom, vode}i ljudi u
Crkvi, potpomognuti tada{njim vlastima,
utemeljuju slu`beno u~enje o trojstvu.
Me|utim, me|u brojnim kr{}anskm slje-
dbama i frakcijama postoje i razli~ite ver-
zije tuma~enja i vjerovanja. Tako katolici
vjeruju da je Sveti duh nastao uzajamnim
dahom Boga oca i Boga sina, a pravosla-
vni kr{}ani da je Sveti duh nastao samo
dahom Boga oca. Katolici vjeruju da je
Isus sin Bo`iji, dok protestanti za Isusa
ka`u da je sam Bog, itd.
Kr{}ansko vjerovanje isti~e da je Krist
tijelom ~ovjek, duhom Bog. Osnova tog
u~enja je slijede}a: Isus Krist je Bog koji je
radi otkupljenja ~ovje~anstva od “Isto~nog
grijeha” umro na kri`u, uskrsnuo uza{av{i
na nebo, ucijepio se u Boga i vratit }e se na
zemlju da uspostavi carstvo nebesko. Po
Bibliji, on je nakon raspe}a na kri`u, uskr-
snuo i objavio se svojim pristalicama kao
Krist, Spasitelj i Iskupitelj ~ovje~anstva od
“Isto~nog grijeha”. Po kr{}anima, rije~
Bo`ja je u osobi Isusa Krista, a ne u Knjizi,
koja se stalno otajava i otkriva Crkvi. Cr-
kva je ~uvar Svetoga duha i sveop}e kor-
porativno Kristovo tijelo. Ona je jedini
posrednik na relaciji Bog – ljudi, Kristovo
tijelo i ~uvar Svetoga duha.
Islam osporava tzv. “Isto~ni grijeh”.
Grijeh koji je po~inio na{ praotac Adem/
Adam, iako predstavnik ljudske vrste,
ipak za njega odgovara osobno. Taj grijeh
se ne prenosi na druge ljude, tako da nije
potrebno nikakvo posebno iskupljenje za

njega (kr{}ansko u~enje o razlozima Isu-
sovog raspe}a). Kur’an jasno veli da }e
svaka individua odgovarati za svoj grijeh,
pa tako i Adem a.s. Kur’an tako|er ka`e
da je Bog poslao Ademu a.s. rije~i, ne{to
poput Objave, nakon ~ega se on, zajedno
sa svojom `enom Havom/Evom, pokajao i
zadobio od Boga oprost. Suprotno kr{}an-
skoj ideji da je ~ovjek ro|en grije{an, ili
u~enju hinduizma da je on izvorno nizak i
ne~ist pa mora mu~no posrtati kroz dugi
niz seoba prema kona~nom cilju savr{en-
stva, islamsko u~enje tvrdi da je ~ovjek
ro|en ~ist i potencijalno savr{en. U Kur’a-
nu ^asnom je re~eno: “Uistinu, mi ~ovje-
ka stvaramo u najboljem obliku, a zatim
ga dovodimo u najni`i mogu}i, izuzimaju}i
samo one koji budu vjerovali i dobra djela
~inili.” (El-In{irāh, 4-6). Islam isto tako
nagla{ava da nikakvog posrednika nema
izme|u ~ovjeka i Boga. Svaki musliman i
muslimanka na osobni na~in, a izvr{avaju}i
temeljne islamske du`nosti, uspostavlja
svoju vezu sa Gospodarom Svjetova.
Kur’an iznosi situaciju koja }e se do-
goditi na Sudnjemu danu. Uzvi{eni Allah
}e tada upitati svoga roba i poslanka Isaa
a.s. da li je on ljude nagovarao da sebe i
svoju majku proglasi bo`anstvima?! “A
kada Allah rekne: O Isa, sine Merjemin,
jesi li ti govorio ljudima: ðPrihvatite me-
ne i majku moju kao dva boga uz Alla-
ha!’, on }e re}i: ðHvaljen neka si Ti! Meni
nije prili~ilo da govorim ono {to nemam
pravo. Ako sam ja to govorio, Ti to ve}
zna{; Ti zna{ {ta ja znam, a ja ne znam {to
Ti zna{; Samo Ti jedini sve {to je skriveno
zna{. Ja sam im samo ono govorio {to si
mi Ti naredio: ðKlanjajte se Allahu, i mo-
me i svome Gospodaru!’ I ja sam nad nji-
ma bdio dok sam me|u njima bio, a kad si
mi Ti du{u uzeo, Ti si ih jedini nadzirao;
Ti nad svim bdi{.” (El-Maida, 116-117.).
Prema temeljnim islamskim izvorima, Isa
a. s. je sluga Bo`ji koji nije nikada napu-
stio objavljivati vjerovanje u Jednoga Bo-
ga i koji je uvijek svoje u~enike (aposto-
le) pozivao na obo`avanje Allaha d`.{./
Boga Uzvi{enog.
Isaova nadnaravna djela
Svaki Poslanik je imao specifi~ne mu-
d`ize kojima je dokazivao svoje vjerovje-
sni{tvo. Kur’an navodi nekoliko mud`iza
kojima je Isa a.s. dokazivao @idovima da
dobija Objavu od istoga Boga od Kojeg je
i Musa/Mojsije dobio Tevrat/Toru. Naime,
Izraeli}ani su, da bi osporili misiju Isau
a.s., zahtijevali ~uda kao dokaz njegovog
poslanstva. Njegove mud`ize su bile slje-
de}e: ro|en je bez oca, govorio je u koli-
jevci, pretvarao je pticu na~injenu od bla-
ta u `ivu pticu, uspijevao je izlije~iti slije-
pca, pro`ivjeti umrlog, znao je {to ljudi
jedu kod ku}e a {ta ostavljaju od hrane za
zalihe, nagovijestio je dolazak Muham-
meda a.s. i na zahtjev pristalica Allah d`.
{. mu je s neba spustio sofru s hranom
(posljednja ve~era). O svemu nabrojanom
Allah d`.{. govori u suri Ali Imran: “I po-
u~it }e ga pismu i mudrosti, i Tevratu i
Ind`ilu. I poslati kao poslanika sinovima
Israilovim: ðDonosim vam dokaz od Go-
spodara va{eg: napravit }u vam od ilova-
~e ne{to poput ptice i puhnu}u u nju, i bi}e,
voljom Allahovom, prava ptica. I iscijelit
}u slijepa od ro|enja, i gubava, i o`ivljavat
}u mrtve voljom Allahovom, i kazivat }u
vam {ta jedete i {ta u domovima svojim
gomilate; to }e, uistinu, biti dokaz za vas,
ako pravi vjernici budete; i da potvrdim
istinitost Tevrata, objavljenog prije mene,
i da vam dopustim ne{to {to vam je bilo
zabranjeno. I donosim vam dokaz od Go-
spodara va{eg - zato se Allaha bojte i me-
ne slu{ajte - Allah je doista i moj i va{
Gospodar, pa se Njemu klanjajte; to je
Pravi put!’” (Ali Imran, 48-51).
Na`alost, dok je Isa a.s. boravio me|u
ljudima na dunjaluku, samo malo njih je
povjerovalo u njegovo poslanstvo. O to-
me nam govori i Kur’an. Grupu Isaovih
sljedbenika, koji su mu povjerovali i {irili
islam, Kur’an naziva Havarijjuni (aposto-
li). “A kada se Isa uvjerio da oni ne}e da
vjeruju, uzviknuo je: ðKoji }e biti pomaga-
~i moji na Allahovom putu?’ ðMi’, reko{e
havarijjuni, ‘mi }emo biti pomaga~i Alla-
hove vjere, mi u Allaha vjerujemo, a ti
budi svjedok da smo mi poslu{ni Njemu.
Gospodaru na{, mi u ono {to Ti objavlju-
je{ vjerujemo i mi poslanika slijedimo,
zato nas upi{i me|u vjernike!’” (Ali Im-
ran, 52,53).
Isa a.s. nije razapet
Glavna to~ka razila`enja izme|u kr{}
ana i muslimana oko Isa a.s., pored trojst-
va, predstavlja u~enje o tzv. raspe}u.
Kur’an eksplicite navodi da Isa a.s. nije
ubijen niti razapet, ve} govori da ga je Al-
lah uzdigao k Sebi i spasio od nevjernika
i njihova nauma da ga ubiju.
Po jednoj verziji, koja ne mora biti
vjerodostojna, umjesto Isa a.s. razapet je
Juda koji je prije toga izdao Isa a.s i,
poprimiv{i njegov lik, stradao na kri`u.
No, za muslimane je relevantno ono {to
im Kur’an govori o tome: “Zbog nevjero-
vanja njihova i te{kih kleveta protiv Mer-
jeme i rije~i njihovih: ðMi smo ubili Me-
siha, Isaa, sina Merjemina, Allahova po-
@IVJETI ISLAM
slanika’... A nisu ga ni ubili ni raspeli,
ve} im se pri~inilo. Oni koji su se o njemu
u mi{ljenju razilazili, oni su sami o tome
u sumnji bili; o tome nisu ni{ta pouzdano
znali, samo su naga|ali; a sigurno ga ni-
su ubili, ve} ga je Allah uzdigao Sebi. A
Alllah je silan i mudar.” (En-Nisa, 156-8).
Isa a.s. je najavio dolazak
Muhammeda a.s.
“O sinovi Israilovi, ja sam vam Alla-
hov vjerovjesnik da vam potvrdim prije
mene objavljenu Toru (Tevrat) i da vam
prenesem radosnu vijest o vjerovjesniku
~ije ime je Ahmed, koji }e poslije mene
do}i.” (Es-Saff, 6) .
Isaovo a.s. poslanstvo je potvr|ivanje
prija{njih objava, ali i nagovje{taj posjed-
njeg Bo`jeg poslanika Muhammeda a.s. i
njemu objavljene Bo`je knjige Kur’ana
^asnog. Kao pretposljednji vjerovjesnik,
kao {to su ~inili i svi raniji vjerovjesnici,
Isa a.s. najavio je dolazak Muhammeda
a.s., pod imenom Ahmed.
“Oni koji slijede vjerovjesnika, posla-
nika koji niti ~ita niti pi{e, kojeg oni kod
sebe, u Tori i Evan|elju, zapisana nala-
ze...” (El-Araf, 157).
Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Al-
lahov Vjerovjesnik Muhammed rekao: 55
“Me|u svim ljudima ovoga i budu}eg svi-
jeta ja sam najbli`i Isau a.s., sinu Merje-
minu.” Ashabi su upitali: “Allahov Posla-
ni~e, kako to?” Na to je Poslanik odgovo-
rio: “Poslanici su bra}a po vjeri, majke su
im razli~ite, a njihova religija je istovjetna,
a izme|u mene i Isaa nema Poslanika.”
Isa a.s. }e se pojaviti pred kraj
ovoga svijeta
Kako je god Isa a.s. najavio dolazak
Muhammeda a.s., posljednjeg Allahovog
Vjerovjesnika, tako je i Muhammed a.s. u
svojim izrekama najavio Isaov ponovni
povratak na ovaj svijet te je naredio svo-
jim sljedbenicima, koji to do`ive, da mu
budu poslu{ni. Isa a.s. svojim dolaskom
ne}e donijeti novi vjerozakon ({erijat),
nego }e slijediti Kur’an i uspostaviti po-
redak na temelju kur’anskih u~enja. Tada
J
}e i obznaniti pravu istinu o sebi, a ona je:
Isa a.s. je samo ~ovjek i Allahov Poslanik.
O
Bit }e to i jedan od posljednjih najava U
Sudnjega Dana.
Allah d{.{. u Kur’anu je rekao: “I ne- R
ma nijednog sljedbenika Knjige koji, ka-
da bude umirao, ne}e u njega onako kako
N
treba povjerovati, a na Sudnjem danu on A
}e protiv njih svjedo~iti.” (En-Nisa, 159).
Istinu je rekao Uzvi{eni Allah.  L
 PRIKAZI I KRITIKE
Izudin Be}ir~i}: “Bra}a po oru`ju” (vlastita naklada, Zenica, 2007.)
Dokazi istine s nulte
crte obrane
Damir Borov~ak
Knjiga Izudina Be}ir~i}a “Bra}a po
oru`ju” (vlastita naklada, Zenica 2007.)
nastala je kao posljedica potrebe za obja-
vljivanjem jednoga istinitog svjedo~anstva.
Iako se pro{le godine kroz medije u
Hrvatskoj tvrdilo kako su branitelji popi-
sani i evidentirani, kako je lista branitelja
Domovinskog rata u Hrvatskoj potpuna i
zavr{ena, ipak nije tako.
Izudin Be}ir~i} je neosporno hrvatski
branitelj, o tome govori njegova `ivotna
ratna pri~a ispri~ana u knjizi “Bra}a po
oru`ju”. Govore o tome i ratne fotografije
pripadnika postrojbe 4. brigade Zbora na-
rodne garde (ZNG), kasnije poznate kao
4. udarna gardijska brigada. Borio se na
56 nekoliko mjesta na ju`nome boji{tu, ~etiri
je puta bio ranjen. Ipak, ni nakon 16 godi-
na poslije tih doga|aja, hrvatska dr`ava
Izudinu Be}ir~i}u ne priznaje ni{ta, nema
ga na popisu hrvatskih branitelja, nije mu
priznala ranjavanje ni invaliditet, ne dobi-
va nikakvu pomo} ni naknadu. Prepustila
ga je, neka se snalazi kako zna i umije,
dok njegov ratni dossier skuplja pra{inu
po pretincima hrvatskih ministarstava.
Hrvatski branitelj Izudin Be}ir~i} da-
nas `ivi u Zenici, zaboravljen od instituci-
ja hrvatske vlasti, s posljedicama ranjava-
nja i invaliditeta. Razmi{ljaju}i kako pre-
hraniti obitelj, bez primanja i bez stalnog
zaposlenja, odlu~uje napisati knjigu. Te-
{ko je skupio financijska sredstva za vla-
stito izdanje s opisom ratnih bitaka, u ime
dokazivanja istine, u ime dokazivanja to-
ga kako je branio Hrvatsku. @eli knjigom
skrenuti pozornost na okrutnu birokrat-
J sku nepravdu. Zar se to mo`e dogoditi u
O sustavu, koji tvrdi da djeluje po na~elima
pravne dr`ave? Zar se tako hrvatska dr-
U `ava zahvaljuje i skrbi o onima koji su je
stvarali, koji su svoju krv prolili i `ivot
R davali za njezinu obranu i slobodu?
N nika diverzanata, Spli}anina Gorana Kli-
Istinita pri~a hrvatskog branitelja
A {ki}a. O tom branitelju i danas se premalo
Be}ir~i} je krajem ljeta 1991. `ivio i
L radio u Splitu. Knjiga “Bra}a po oru`ju”
Izudin Be}ir~i} - Zenga
zapo~inje opisom prijave u Zbor narodne
garde. Primljen je u izvi|a~ko-diverzant-
ski vod. Zajedno s njime primljeni su Ivi-
ca Vuco, Ante Bekan, Robert s Hvara,
Rambo (bez imena i prezimena) i Neboj{a
Peku{i}. Dogodilo se to krajem ljeta 1991.
u Ka{tel Su}urcu. Novaci u sastavu 4. bri-
gade upu}eni su 1. rujna 1991. na prvi
ratni zadatak u Kru{evo, zbog obrane sta-
novni{tva. Pripadnici 4. brigade bili su
sastavljeni i od dragovoljaca koji nisu
imali vremena za vojnu izobrazbu. To je
izvr{eno u hodu tijekom zada}a koje su
pred njih postavljene. Sve borbene zada}e
brigada je izvr{avala pod geslom “In hoc
signo vinces – U tom znaku pobje|uje{“!
U borbi za slobodu i samostojnost Hrvat-
ske 4. gardijska brigada zabilje`ila je
ukupno 193 poginula pripadnika, a knjiga
“Bra}a po oru`ju” dio je svjedo~anstva
jednog od pre`ivjelih iz prvih dana rata za
opstojnost Hrvatske. U borbama za Kru-
{evo Be}ir~i} upoznaje nove suborce,
me|u njima i jednog od poginulih heroja
Domovinskog rata, legendarnog zapovjed-
zna. Be}ir~i} je upoznao i suborca Augu-
stina Drnasa iz Mravinaca kraj Splita, s
kojim ostaje prijatelj sve do dana{njih da-
na. Ve} na prvom zadatku izvi|anja, u ne-
prijateljskoj pozadini, Be}ir~i} do`ivljava
svoje vatreno kr{tenje. Blizak susret s ~et-
nicima na izvi|a~kom zadatku, po povra-
tku na prvu obrambenu crtu, opisuje ova-
ko: “Bo`e, {to li sam uradio? Pa, ja sam
ubio. Prvi puta u `ivotu sam pucao i ubio
~ovjeka.” (str. 20). Kasnije }e na mnogim
stranicama svoje knjige vojni~ki jedno-
stavno ponoviti za{to je postao branitelj:
“Smatram Hrvatsku svojom domovinom i
ponos mi nala`e da se borim za nju.” (...)
“Pa, Bo`e, mi se borimo za svoju domovi-
nu. Mi smo napadnuti. Ni{ta njihovo nam
ne treba. Samo nam treba na{a jedina do-
movina Hrvatska.” A nepatvoreno hrvat-
sko domoljublje ~ita se na mnogim strani-
cama njegove knjige, kao njegovo ljudsko
i braniteljsko uvjerenje, kao motiv i trajno
opredjeljenje njegove savijesti.
Ve} tada primje}uje one koji remete
plemenite nakane hrvatskih branitelja.
Okomljuje se na nepravde onih koji po-
staju ratni profiteri, koji glume branitelje
ili bje`e iz straha, koji nisu i ne mogu biti
njegova bra}a po oru`ju: “Gospodo, ti
glupi i neobrazovani vojnici su ki~ma ove
zemlje, oni su njeno srce, du{a i tijelo. A
vi, gospodo, ne biste mogli nakrasti toliko
da nije bilo njih. To su ljudi koji su mi
pomogli da na|em vlastito srce i du{u, a
da li vi to imate?” (str. 53). O vlastitoj sa-
vjesti ka`e: “Da nisam htio braniti Hrvat-
sku, zemlju gdje `ivim, ne bi me nitko
mogao natjerati na to. Ja sam jednostavno
osjetio da je to moja du`nost i krenuo
sam.” Nakon Kru{eva odlazi u obranu Za-
dra. Tu se dogodili novi bliski susreti:
“(...) nisam ni dopola izvirio, a jedan me-
tak prozvi`da tik pored moje glave. To~no
sam osjetio njegovu vrelinu. Nekoliko da-
na imao sam crveni trag na obrazu. Usr’o
sam se od straha. Pa, ~ovje~e, tako mi je
malo falilo da me po{alje na onaj svijet.”
(str. 59).
No Be}ir~i}a ni{ta nije pokolebalo u
onome {to je naumio – obraniti Hrvatsku

u kojoj nije ro|en, ali u kojoj je radom i
`ivotom osjetio to kao svoju du`nost. U
predjelu Bili Brig u zale|u Zadra prvi put
je ranjen u borbi protiv nadiru}ih tenkova
JNA. Iako ranjen, bje`i iz bolnice, kako
bi se odmah priklju~io svojim suborcima.
O tome pi{e: “Ovo ranjavanje nije slomi-
lo volju u meni da se i dalje borim. Ne}e
nikada, jer nikome ne}u dozvoliti da raz-
bije moju volju za borbom sve dok na{a
zemlja ne pobijedi. Pobijedi}e, ja sam si-
guran u to.” Iako ga je ranjenoga boljela
noga i ruka, nije to htio priznati, kako ga
suborci ne bi izostavili iz akcija.
Iz Zadra je s postrojbom preba~en u
obranu Slanog. Tamo su im ~etnici prire-
dili strahoviti vatreni do~ek. U borbi pro-
tiv tenka, ponovno je ranjen u istu nogu.
Preba~en je u splitsku bolnicu. Iako opet
neoporavljen uskoro se ponovno vra}a u
jedinicu. Diverzanti dobivaju zadatak osi-
gurati otok [ipan od ~etni~kog desanta,
kojim se `eli presje}i obrana i opskrba
Dubrovnika. Desant na otok [ipan doista
se jedne no}i i dogodio, no odbijen je
zahvaljuju}i zajedni~koj obrani doma}eg
stanovni{tva i sada ve} iskusnih hrvatskih
diverzanata 4. gardijske brigade.
Kratki predasi izme|u ratnih djelova-
nja bili su na`alost te{ki odlasci na pokope
prijateljima suborcima. Be}ir~i} povodom
stradavanja Vlahe Maslov~i}a pi{e: “Jo{
prije dva dana sam sjedio u autu s tim
~ovjekom i smijao se, a sada ga gledam u
mrtva~kom sanduku. Ne mogu vi{e da sh-
vatim zna~enje rije~i `ivot. [to je `ivot?
(...) Gledao sam sebe i ostale pripadnike
izvi|a~ko-diverzantskog voda 4. brigade
ZNG i pitao tko je sljede}i na redu? Ho}e
li itko na kraju ostati `iv?” (str. 131). Rat-
no prijateljstvo raslo je iz akcije u akciju.
Dru`ili su se u borbi, u jedinici i privatno,
svi su bili kao bra}a. Be}ir~i} nije `elio
mijenjati svoju diverzantsku dru`inu, koja
se borila na prvim crtama obrane. U Kleku
su dobili zadatak obraniti most na Bistrini,
klju~nu to~ku iza Neuma na cesti prema
Stonu i Dubrovniku. Danas se tu nalazi
grani~ni prijelaz BiH – prema jugu Hrvat-
ske. Ovdje su se u o`ujku 1992. odvijali
uzastopni ~etni~ki napadi na most, ~ijim
bi padom bio odsje~en jug Hrvatske. Po
buri, ki{i i na sklisku kamenjaru Be}ir~i}
se poskliznuo, pao i ozlijedio zglob. Pono-
vno mu je stradala ve} ranjavana noga.
Izvla~e ga najbolji prijatelji, zapovjednik
jedinice Goran Kli{ki} i Ivica Vuco.
Zavr{ava u bolnici u Metkovi}u. U bolnici
ostaje samo jednu no}, bje`i ponovno iz
bolnice sa {avovima i povojima, te se dru-
gi dan vra}a suborcima na boji{nicu. O~e-
kivao se napad na most, a Izudin Be}ir~i}
to nije htio propustiti. Nije htio ostaviti
svoje prijatelje.
Ratni roman Izudina Be}ir~i}a napi-
san je pripovjeda~ki, autobiografski, u
dijalogu sa suborcima i akcijskim opisom
ratnih doga|anja na nultim i prvim crta-
ma obrane. Knjiga je dijelom pisana tvr-
do, originalno, s autenti~nim psovkama i
rje~nikom u ratnim okolnostima tog vre-
mena. Pri~a “Bra}a po oru`ju”, pri~a je
ratnika s pitanjima kako pre`ivjeti pod
udarima neprijatelja. To je pri~a koja je sa
svakom novom stranicom prerasta u sve
te`u ratnu ispovijest. Na kraju knjiga po-
staje tragi~na, tu`na i dirljiva pri~a po-
`rtvovnosti i stradavanja hrvatske mlade`i,
koja nije `alila ni krvi ni `ivota, za svog
prijatelja i ratnog druga. ^etiri dana na-
kon dolaska na most na Bistrini i drugi
dan nakon Be}ir~i}eva bijega iz bolnice,
napad na most po~eo je no}u. Bio je
`estok, a granate su vrlo precizno poga|ale
prve polo`aje diverzantske postrojbe 4.
gardijske brigade. U toj ki{i ~elika pogo-
|en je branitelj Ivica Vuco, Izudinov pri-
jatelj od prvog dana prijama u ZNG. Potr-
~ali su mu u pomo} zapovjednik Kli{ki} i
Izudin. Pogo|en gelerom u glavu, bio je u
stra{nom stanju. Bio je jo{ `iv, ali u smrt-
nom ~asu. Granate su i dalje poput ki{e
padale, a jedan geler ranjava Izudina u ru-
ku. Goran i ranjeni Izudin poku{avaju
izvu}i Ivicu. Od sljede}e eksplozije geleri
izre{etaju i Gorana, a Izudin biva odba~en
sna`nom eksplozijom. Dolazi k sebi i
nadnaravnom snagom poku{ava i uspije-
va izvu}i Gorana, a zatim i Ivicu, do
obli`njeg zaklona. A pomo}i niodkuda.
“Obojica su umrli a ja nisam mogao da
im pomognem. Ljubio sam ~as Gorana,
~as Vucu i preklinjao da me ne ostavljaju.
Bolove koji su razdirali moje tijelo nisam
vi{e ni osje}ao. Bol za prijateljima, bra}om
po oru`ju, razdirala me sto puta vi{e. Po-
ludio sam. Sjeo sam izme|u njih i po`elio
da iskrvarim i umrem zajedno s njima.
(...) Gledao sam ih. Ni Goran ni Vuco nisu
vi{e davali znakove `ivota. Kako da obja-
snim svoje suze i pla~ i tugu. Kako, Bo`e
dragi?!” (str. 173).
Slijedi dvadesetak posljednjih i najte-
`ih stranica knjige. To su opisi patnje i
boli du{e, tuge i nemo}i, psihi~ke rastro-
jenosti zbog nenadoknadiva gubitka naj-
bli`ih i najve}ih prijatelja. To je bolan dio
knjige za svakog ~itatelja. Prebolan za
svakoga onog koji ima imalo srca i du{e.
Nije sramota ako ~itatelju poteku suze
nad tim stranicama. Suze nad okrutno{}u
sudbine koja je pogodila hrvatske mladi}e,
te hrvatske junake koji su se nesebi~no
davali za druge, s toliko puno neostvare-
PRIKAZI I KRITIKE
nih planova za budu}nost. Goran Kli{ki}
s 23 godine mladosti pokopan je na split-
skome groblju Lovrinac, a Ivica Vuco s
21 godinom mladosti istog dana u svome
mjestu Srinjine kraj Splita. Izudin je na
{takama ispratio svoje prijatelje na vje~ni
po~inak. Ostali su njihovi grobovi i vje~na
tuga njihovih roditelja i pre`ivjelog prija-
telja i subrata Izudina. I sje}anje i su}ut
na{e generacije na hrvatsku nedosanjanu
mladost, na{e vitezove i junake.
Knjiga zavr{ava popisom poginulih i
te{ko ranjenih pripadnika izvi|a~ko-di-
verzantske postrojbe za posebne namjene
4. brigade Zbora narodne garde Republi-
ke Hrvatske. Izudin Be}ir~i} te{ko je pre-
bolio gubitak, `elio je tugu utopiti u alko-
holu, no uspio se snagom svog karaktera
izvu}i iz tog pakla. Bol je gasio nastavlja-
ju}i ratovati na boji{nicama u okolici Liv-
na, a tuga je ostala za svagda.
Be}ir~i} danas na`alost ratuje s biro-
kracijom hrvatske dr`ave za ~iju se slobo-
du borio. Mora dokazivati da ima pravo
biti na popisu hrvatskih branitelja, da ima
pravo na invalidninu nakon ~etiri ranja-
vanja. Za{to Izudin Be}ir~i} mora dokazi-
vati da ima pravo na dostojan obiteljski
`ivot sa suprugom i k}erkicom? ^ime
Izudin Be}ir~i} treba dokazati da ima pra-
vo na hrvatsko dr`avljanstvo, koje jo{ 57
uvijek nije dobio? Izudin sve to neupitno
zaslu`uje – uz ispriku i zahvalu hrvatske
vlasti i duboko po{tovanje hrvatskom bra-
nitelju – ma gdje god bio!
Post festum
Izudin Be}ir~i} – Zenga je Hrvatsku
dr`ao svojom domovinom i nikada nije
dvojio stati u njezinu obranu u ljeto 1991.
godine. Za knjigu “Bra}a po oru`ju” ka-
`e: “To sam jednostavno morao izbaciti
iz sebe. Iza{lo je poput erupcije”. Danas
nema status hrvatskog branitelja niti hr-
vatsko dr`avljanstvo, ali zato ima o`iljke
od ~etiri ranjavanja u obrani Hrvatske.
Osobno je nekoliko puta dolazio u Zagreb,
njegova dokumentacija jo{ uvijek le`i ne-
rije{ena u ladicama nekog birokrate u
Ministarstvu branitelja. Dok nema rije{en
J
status branitelja, ne mo`e se rije{iti status O
dr`avljanstva, dok nema dr`avljanstva
nema ni dr`avne pomo}i, ni braniteljske U
mirovine, ni invalidske mirovine... Hrvat-
ski branitelj Izudin Be}ir~i} danas `ivi R
te{ko i skromno u rodnoj Zenici, gdje ga
poznaju kao Zengu. Lider je “BH Fanati-
N
kosa” za BiH, najodanije navija~ke sku- A
pine koja prati nogometnu reprezentaciju
Bosne i Hercegovine. (op.ur.)  L
 POLEMIKE I STAJALI[TA
[emso Tankovi} i SDA Hrvatske: ujutro “crveni”, a nave~er “plavi”
Sporazumi sa SDP-om i HDZ-om
SDP – SDAH: SPORAZUM O PREDIZBORNOJ I POSLIJEIZBORNOJ SURADNJI
Socijaldemokratska partija Hrvatske,
Zagreb, Iblerov trg 9, koju zastupa Zoran
Milanovi}, predsjednik (dalje: SDP) i
Stranka demokratske akcije Hrvatske,
Zagreb, Mandali~ina 17, koju zastupa
prof. dr. [emso Tankovi}, predsjednik
(dalje: SDAH) zaklju~ili su dana
29.10.2007. u Zagrebu sljede}i
SPORAZUM
o predizbornoj i poslijeizbornoj
suradnji
I. Stranke su suglasne da obje kao dio
politi~kog programa imaju gospodarski i
politi~ki razvoj Hrvatske utemeljen, iz-
me|u ostalog, na: europskim na~elima
demokracije, ljudskim pravima, pravima
nacionalnih manjina, parlamentarizmu,
58
socijalnoj pravi~nosti, razvojno orijenti-
ranoj ekonomiji koja uklju~uje odgovara-
ju}a prava radnika i socijalne ciljeve,
multikulturalnost i potrebi otklanjanja
posljedica rata, ratnog profiterstva i neza-
konitosti iz pretvorbe i privatizacije.
II. Imaju}i sli~ne politi~ke ciljeve,
stranke su se suglasile o suradnji na izbo-
rima 2007. godine za Hrvatski sabor te o
postizbornoj suradnji, sukladno ovome
Sporazumu.
III. U predizbornom periodu, stranke
su dogovorile sljede}e:
1. SDAH }e ista}i svog kandidata u
XII. izbornoj jedinici za zastupnika al-
banske, bo{nja~ke, slovenske, crnogorske
i makedonske nacionalne manjine i to
prof. dr. [emsu Tankovi}a. Sredstva na-
mijenjena za rad izabranog zastupnika
koristit }e se preko SDAH.
J 2. SDP ne}e isticati svog kandidata za
O izbore iz to~ke 1. ovoga ~lanka.
3. U XII. izbornoj jedinici stranke }e
U kao kandidata SDP-SDAH i Hrvatske
romske demokratske stranke (HRDS) is-
R ta}i kandidata Sami Ali{ana (kandidat u
jedinici u kojoj se bira zastupnik romske i
N drugih manjina). Sredstva za rad izabra-
A nog zastupnika koristit }e se preko SDAH.
Sukladno dogovorenim programima do
L 1/3 sredstava koja pripadaju manjinskom
[emso Tankovi} i Zoran Milanovi}
zastupniku iz redova Roma usmjerit }e se
prema HRDS.
4. SDAH ne}e ni u jednoj drugoj iz-
bornoj jedinici (I.-XI. izborna jedinica)
isticati svog kandidata, ni samostalno ni
zajedni~ki s drugom strankom, osim sa
SDP-om, kada je to predvi|eno ovim
Sporazumom.
5. SDP }e bira~e koji su odlu~ili gla-
sovati za manjinske liste pozvati da gla-
suju za kandidata SDAH.
6. SDAH }e pripadnike bo{nja~ke na-
cionalne manjine te druge gra|ane koji
odlu~e glasovati u izbornim jedinicama
I.-XI. pozvati da glasuju za listu/kandida-
te SDP-a, odnosno za listu koju eventual-
no SDP formira s drugim strankama.
7. SDP }e na svoju listu u VI. izbornoj
jedinici, izme|u 7. i 10. mjesta uvrstiti
kandidata Mirsada Srebrenikovi}a, bez
isticanja strana~ke pripadnosti SDAH. Za
slu~aj izbora navedenog kandidata, on }e
biti ~lan Kluba zastupnika SDP-a, ali }e
usko sura|ivati s Klubom zastupnika na-
cionalnih manjina te biti zadu`en za pro-
vedbu suradnje tih dvaju klubova.
8. Stranke }e posebno dogovoriti ani-
maciju bira~a-dr`avljana RH koji su pri-
vremeno odsutni iz RH da iza|u na izbore
i glasaju sukladno to~kama 5. i 6. ovoga
~lanka.
9. U XI. izbornoj jedinici stranke }e
dogovoriti zajedni~ku strategiju koja uk-
lju~uje: odluku o (ne)izlasku na izbore,
nadzor izbora, zajedni~ki dogovorene po-
liti~ke i predizborne poruke bira~ima, do-
govor o drugim odlukama va`nim za iz-
bore u XI. izbornoj jedinici.
10. Stranke }e se dogovoriti o primje-
renoj promid`bi koja }e biti u funkciji
ostvarivanja ciljeva iz ovog Sporazuma.
III. Za postizborno razdoblje, stranke
su dogovorile sljede}e:
1. SDAH }e podr`ati formiranje Vla-
de na ~elu s premijerskim kandidatom
kojega istakne SDP.
2. Za slu~aj da SDP nikako ne bude u
mogu}nosti formirati vladu, nakon pro-
vedenih dodatnih konzultacija, SDAH
mo`e podr`ati i vladu u kojoj nije SDP.
3. Stranke }e u parlamentu podr`avati
politiku i provo|enje predizbornog pro-
grama SDP-a, posebice zajedni~ki prih-
va}enih na~ela iz ~lanka I. ovoga Spora-
zuma.
4. Posebno, stranke }e zajedni~ki ra-
diti na unapre|enju manjinskih prava u
Republici Hrvatskoj, {to uklju~uje i rje-
{avanje specifi~nih problema Bo{njaka
kao nacionane manjine. Uz to, posebna
}e se briga voditi o interesima romske
manjine. Stranke }e se zalo`iti i za uvo-
|enje dvostrukog prava glasa za pripadni-
ke nacionalnih manjina u izborima za
Hrvatski sabor.
IV. Ovaj Sporazum ne utje~e na koa-
licije u kojima stranke sudjeluju na lokal-
noj razini, ali }e one nastojati provoditi
njegova na~ela te u novim izborima na
lokalnoj razini nastojati dogovoriti su-
radnju utemeljenu na istim na~elima na
kojima se temelji ovaj Sporazum.
V. Za provedbu ovoga Sporazuma
stranke }e imenovati zajedni~ko tijelo ili
imenovati po jednog predstavnika koji }e
neposredno poduzimati potrebne radnje,
izvje{}ivati vodstva stranaka po provedbi
Sporazuma te predlagati mjere za njego-
vu provedbu i unapre|enje suradnje.
VI. Ovaj Sporazum stupa na snagu
danom potpisivanja.
Zoran Milanovi},
predsjednik SDP
Prof. dr. sc. [emso Tankovi},
predsjednik SDAH

HDZ – SDAH: SPORAZUM O ME\USOBNOM RAZUMIJEVANJU I SURADNJI
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZA-
JEDNICA iz Zagreba, Trg `rtava fa{izma
br. 4, zastupana po Predsjedniku dr. sc.
Ivo Sanader (u daljnjem tekstu: HDZ) i
STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE
HRVATSKE iz Zagreba, Mandali~ina br.
17, zastupana po Predsjedniku Prof. dr.
sc. [emso Tankovi} (u daljnjem tekstu:
SDAH) zaklju~ili su u Zagrebu, dana
24.12.2007. godine slijede}i
SPORAZUM
o me|usobnom razumijevanju i
suradnji
^lanak 1.
Ovim Sporazumom o me|usobnom
razumijevanju i suradnji (u daljnjem tek-
stu: Sporazum) HDZ i SDAH `ele urediti
svoje odnose u pogledu me|usobne su-
radnje u politi~kom djelovanju.
Ovim Sporazumom ure|uju se pitanja
odre|ivanja strate{kih ciljeva, na~ina ko-
munikacije i dono{enja odluka, me|usob-
na prava i obveze, kao i druga pitanja po-
trebna za uspje{nu suradnju na dobrobit
svih gra|ana Republike Hrvatske.
Nadalje, ovim Sporazumom utvr|uju
se i konkretne obveze Vlade Republike
Hrvatske, odnosno HDZ i SDAH, vezano
uz potporu Vladi Republike Hrvatske i
premijeru dr. Ivi Sanaderu od strane za-
stupnika dr. [emse Tankovi}a.
^lanak 2.
Ostaje obveza Vlade Republike Hrvat-
ske da prigodom prve izmjene Ustava Re-
publike Hrvatske u preambulu Ustava vrati
manjine Bo{njaci i Slovenci, a koje su izo-
stavljene iz preambule Ustava Republike
Hrvatske pri izmjenama 1997. godine.
Vlada Republike Hrvatske }e putem
svojih slu`bi u primjerenom roku dati
tuma~enje glede promjene nacionalne od-
rednice Musliman, u cilju cjelovitog ost-
varivanja manjinskih prava istih.
Slijedom toga omogu}iti }e se a`uri-
ranje bira~kog popisa, sukladno Zakonu o
popisu bira~a.
^lanak 3.
Stranke potpisnice utvr|uju slijede}e
obveze HDZ-a, odnosno budu}e Vlade
Republike Hrvatske koju }e isti formirati
po ovom Sporazumu:
1. pri vo|enju politike na dr`avnoj ra-
zini nastaviti sa zapo~etom politikom pu-
Idemo dalje: HDZ (uvijek) zna
nog po{tivanja svih prava nacionalnih
manjina u Republici Hrvatskoj.
2. imenovat osobu za kontakt sa SDAH,
a koja osoba bi odr`avala redovite mjese~ne
koordinacije sa ~elnicima SDAH.
3. imenovati na odre|ene du`nosti i
poslove, u izvr{noj vlasti, odnosno dru-
gim slu`bama, odre|en broj kadrova koje
predlo`i SDAH.
4. osnovati zajedni~ku radnu skupinu
sa ciljem dono{enja konkretnih zaklju~aka
u pogledu potrebnih radnji radi trajnog
reguliranja polo`aja Bo{njaka u Republi-
ci Hrvatskoj.
Zadatak je zajedni~ke radne skupine
da u roku od 180 dana od dana osnivanja
sa~ini tekst svih potrebnih izmjena za-
konskih propisa, u skladu sa Ustavom i
drugim pozitivnim zakonskim propisima
Republike Hrvatske.
5. u primjerenom roku urediti status
Bo{njaka koji su bili pripadnici HVO, a
koji su zbog ~injenice da nemaju hrvatsko
dr`avljanstvo, onemogu}eni u ostvariva-
nju prava na mirovinu i/ili potporu.
6. pri vo|enju politike na dr`avnoj razi-
ni nastaviti sa politikom potpore kulturnim,
obrazovnim, gospodarskim te vjerskim pro-
jektima Islamske zajednice u Republici Hr-
vatskoj, sa ciljem o~uvanja i promicanja
vjerskog, nacionalnog i kulturnog identiteta
Bo{njaka u Republici Hrvatskoj.
^lanak 4.
Stranke potpisnice utvr|uju slijede}e
obveze SDAH po ovom Sporazumu:
1. zajam~iti stalnu parlamentarnu potpo-
ru HDZ-u u dono{enju svih saborskih od-
luka te provedbi politike na dr`avnoj razini.
2. zastupnik SDAH iz redova nacional-
nih manjina dr. [emso Tankovi} daje po-
tporu dr. Ivi Sanaderu kao mandataru za
sastav nove Vlade republike Hrvatske te se
obvezuje da }e glasovati za sve prijedloge
koje podnosi Vlada Republike Hrvatske ili
HDZ. U iznimno opravdanim slu~ajevima
zastupnik nije obvezan dati svoj glas, od-
nosno zadr`ava pravo prije glasovanja,
prethodno se konzultirati s Predsjednikom
Sabora, odnosno predstavnikom HDZ-a.
POLEMIKE I STAJALI[TA
3. predlagati potrebne mjere i radnje
sa ciljem o~uvanja i promicanja vjerskog,
nacionalnog i kulturnog identiteta Bo{nja-
ka u Republici Hrvatskoj.
4. predlagati potrbne mjere i radnje sa
ciljem promicanja politike i gospodarske
suradnje Republike Hrvatske i islamskih
zemalja.
5. poduzimati i sve druge potrebne
radnje i aktivnosti sa ciljem ostvarenja
namjera iz ovog Sporazuma.
^lanak 5.
Ovaj Sporazum ne utje~e na postoje}e
koalicije na lokalnoj razini, u kojima stran-
ke potpisnice sura|uju i sa drugim stranka-
ma. Neovisno o navedenom pri obna{anju
vlasti iste }e nastojati provoditi na~ela
ovog Sporazuma, te pri novim izborima na
lokalnoj razini dogovoriti eventualnu su-
radnju utemeljenu na istim na~elima na
kojima se temelji ovaj Sporazum.
^lanak 6.
Za slu~aj da odre|ena pitanja nisu re-
gulirana ovim Sporazumom, stranke se
obvezuju regulirati i predmetna pitanja u
razumnom roku. 59
Izmjene i/ili dopune ovog Sporazuma
valjane su samo ako su u~injene u pisa-
nom obliku.
Za slu~aj da odre|ene odredbe ovog
Sporazuma nisu u cijelosti sukladne ne-
kim propisima i/ili da ne proizvode prav-
ne u~inke, ostale odredbe ovog Sporazu-
ma u cijelosti }e se primjenjivati i izvr{a-
vati kao valjane.
U slu~aju iz prethodnog stavka, stran-
ke potpisnice }e sporne odredbe izmijeni-
ti ili nadopuniti s odgovaraju}im odred-
bama koje su najbli`e onome {to su stran-
ke htjele ili bi prema smislu i svrsi ovog
Sporazuma bile ugovorile, da su tu praz-
ninu imale u vidu.
^lanak 7.
Ovaj Sporazum stupa na snagu i pro-
izvodi pravne u~inke danom potpisa ugo- J
vornih strana.
O
HRVATSKA
DEMOKRATSKA ZAJEDNICA: U
predsjednik dr. sc. Ivo Sanader R
STRANKA DEMOKRATSKE
AKCIJE HRVATSKE:
N
predsjednik prof. dr. sc. [emso Tankovi} A
L
 MURSELOV [EGISTAN

[emso Tankovi}, saborski zastupnik i predsjednik SDAH ekskluzivno za “Preporodov Journal” govori o
du{evnim bolesnicima i psihoterapiji, iskoracima u borbi za bo{nja~ku naciju, bira~ima, tajni svoga uspjeha,
potpla}ivanju novinara manjinskog glasila, nafaci, piramidi bo{nja~kog jedinstva...

Sa mnom nema {ege –

osim kada ja to po`elim
Ti i tvoj urednik bi uz jednu finu terapiju mogli postati sasvim normalni ljudi. Poginut }e Journal ako ovako nastavite.
Osobno }u se morati zalo`iti za to da vam se ukine financiranje ako tako nastavite. I molim vas, prestanite me uvje-
ravati u neku va{u izmi{ljenu pravdu i istinu. Uvjerit }u se sam.

Razgovarao: Filip Mursel Begovi}

FILIP MURSEL: Gospodine Tanko-
vi}u pridru`ujem se ~estitkama povodom
Va{eg novog izbora za saborskog zastup-
nika. Va{e crne o~i kao neshvatljivi pob-
jedni~ki pehari no}u mi dolaze u san! O,
Bo`e moj!
[EMSO: Vi iz Journala imate meni
neshvatljivu potrebu za ruganjem meni.
Ja sam mislio da }e ovo biti ozbiljan in-
tervju, a vi bi se {ega~ili sa mnom. Za{to
60 to govorite? Ne razumijem va{ govor. Vi
ste jastreb, ja sjenica. Gledate me jako
pomamno i odve} ~esto di{ete.
FILIP MURSEL: Meni se sve ovo ba{
stra{no svi|a! Svi|a mi se ba{ tako sjediti
s Vama.
[EMSO: Ako }emo samo sjediti i ne
pri~ati i meni se svi|a!
FILIP MURSEL: Sada se Vi {alite, a ja
govorim istinu, meni se, ~asna rije~, sve
ovo svi|a! I, tako… jo{ uvijek traje zima,
treba jo{ uvijek lo`iti pe}. [to Vi mislite?
[EMSO: Mi u SDAH grijemo se na
plin. Glupi su vam ovi upadi o vremenu.
Tko jo{ tako zavodi politi~ara? To nije bi-
lo u modi jo{ kada sam ja bio mlad. Da si
tako uletio nekom partija{u, dok si s nji-
me radio intervju, umah bi te ga|ao bo-
com {ljivovice.
J mo smijem i mislim: mo`da sam ja samo
FILIP MURSEL: Jeste li Vi kada pili
O da bi se nekome svidjeli?
[EMSO: Ti si du{evni bolesnik. Stvar-
U no te treba poslati na psihijatrijsko vje-
R {ta~enje. Ti o~igledno ne zna{ da sam ja
musliman! Mi ne pijemo, ako nisi znao.
N FILIP MURSEL: A kako onda nazdra-
A vljate kada dobijete izbore ili potpisujete
sporazume sa strankama? I otkada smo
L mi na TI?
[emsoman
[EMSO: Vi govorim ljudima koje po-
{tujem, a du{evnog bolesnika se ne mo`e
po{tovati. Tako mlad, a ve} lu|ak. [to }e
s tobom biti kada ostari{? Da ti otac nije
knji`evnik i jedan zaista pametan ~ovjek,
pitao bih te tko te ovakvoga odgojio, ali
izgleda da si ti sam na sebe lud. Kada po-
tpisujem sporazume ja pijem crni sok, a
oni crno vino ili ja gazirani sok od jabuke,
a oni {ampanjac. Na televiziji se razlika
uop}e ne vidi, a }afirski politi~ari misle
da su u nekakvoj prednosti. Ja se tada sa-
jedna manjinska stranka i ne odlu~ujem o
mnogo~emu, ali ja }u u d`ennet, a vi u
d`ehennem. HE! HE!
FILIP MURSEL: Ka`ete JA sam ma-
njinska stranka. Zar ste vi jedini u toj
stranci? Zar nema drugih ljudi s kojima se
savjetujete?
[EMSO: Vidim da te je urednik Jour-
nala fino pripremio za ovaj intervju. Opet
vi meni tra`ite dlaku u jajetu. Zbog jezi-
~ne gre{ke postavili biste me na stup na-
rodnog srama. Vi biste najradije da se me-
ni svi smiju, da me sru{e u nekom pu~u,
da me lin~uju, ali ne}e tako mo}i. Ipak je
ovo demokracija. U njoj se neki smiju, a
neki pla~u. Naravno da u stranci nisam
sam. Mi o svemu odlu~ujemo zajedni~ki,
kao jedna velika obitelj. Na osobnom pla-
nu, ja sam sam. Imam svoje probleme i
svoje neprijatelje, kao i svaki drugi Bo{-
njak. Vi morate shvatiti da je va{ saborski
zastupnik jedan sasvim obi~an ~ovjek,
ba{ kao i svi vi. Osim tebe i tvoga uredni-
ka jer vi ste du{evni bolesnici.
FILIP MURSEL: A sada bi se malo
vrije|ali? Ne pretjerujte, imam i ja svoje
granice!
[EMSO: Aha, vidi{ kako je kada te
netko zeza. Nije ba{ ugodno. Uostalom
{to mi mo`e{ ti… ti… novinar~i}u ma-
njinskog glasila. Zna{ li ti tko sve stoji iza
mene? Umjesto da mi se pribli`ite i da
budemo u dobrim odnosima vi pi{ete sva-
kakve neistine o meni. Da me upozna{ na
osobnom planu vidio bi da sam ja dobar
~ovjek, {tovi{e, pravi zafrkant, vicmaher.
FILIP MURSEL: ^ekajte, niste li ma-
loprije rekli da ste Vi na osobnom planu
sami?
[EMSO: Opet tra`i{ dlaku u jajetu.
Ostavite me na miru. Ja imam mnogo ve}
ih neprijatelja nego {to ste vi iz Journala.
To su neprijatelji na{e nacije. Ja pripadam
na{oj naciji, a ne vama.
FILIP MURSEL: Nismo li mi Va{a
nacija? Otkuda Vama pravo da nama u
Journalu nije~ete pravo da budemo dio
bo{nja~kog nacionalnog korpusa?

[EMSO: Ja imam svoju pravdu i svoje
nacionalne ideale. Vi taj ideal sigurno ni-
ste. Ja nemam razloga da se borim za ono
za {to se vi borite. Vi ste u biti proma{eni
slu~aj i nemate za {to da `ivite. Vi nemate
ni ku~eta ni ma~eta. Ja, hvala dragom Bo-
gu, imam. Ginite, to je va{a sudbina, a ne
moja. Vi se stalno bavite sa mnom kao da
sam ja jedina tema. Nemojte se boriti za
mene. Ja to nisam tra`io od Vas. I ne osje}
am se krivim ako poginete zbog mene.
FILIP MURSEL: ^ekajte, jesam li ja
to dobro shvatio ili su to neke ozbiljnije
prijetnje? Tko }e od koga poginuti, molim
lijepo?
[EMSO: Stvarno si paranoik. Nitko od
bira~a ne}e sigurno poginuti. Ja uvijek vje-
rujem u bezgrani~ni glasa~ki potencijal i
nisam ubica ve} ~ovjekoljubac. Ti i tvoj
urednik bi uz jednu finu terapiju mogli po-
stati sasvim normalni ljudi. Poginut }e
Journal ako ovako nastavite. Osobno }u se
morati zalo`iti za to da vam se ukine finan-
ciranje ako tako nastavite. I molim vas, pre-
stanite me uvjeravati u neku va{u izmi{ljenu
pravdu i istinu. Uvjerit }u se sam. Evo, na-
|ite lijek protiv raka i sve }u vam oprostiti,
da ne ka`u da [emso nije dobrostiv ~ovjek.
FILIP MURSEL: Nisam znao da je toli-
ko ozbiljno. Lijek za rak te{ko da }emo izu-
miti, jedino ako Vi ne ulo`ite bud`et SDAH u
suvremeni medicinski laboratorij. Predla-
`em jedan sasvim druga~iji izum koji bi rije-
{io sve manjinske probleme, a zove se amba-
la`a za bure. Radi se o ve}em buretu u koje-
mu bi se dr`alo manje. Vi zaista imate svu
mo} u svojim rukama. Zar Vama ni{ta ne zna-
~i li~ni heroizam i mi{ljenje narodnih masa?
[EMSO: Napokon si shvatio da sa
mnom nema {ege, osim kada ja to `elim,
a sada `elim. Koje su to narodne mase?
Zna{ li ti da je za mene glasalo preko ti-
su}u punokrvnih Bo{njaka? Nisu to bilo
kakvi Bo{njaci. Ti ljudi vrijede vi{e od
glasa~a Hod`i}a, Ru`ni}a i Mali}a zajed-
no i jo{ puta dva. To su Bo{njaci koji su
zavr{ili fakultete, koji su dobivali najbo-
lje ocjene. Tko glasa za onog Mali}a i
onaj SABAH kojega sam ja osnovao?
FILIP MURSEL: Pa valjda branitelji,
~lanovi njegove braniteljske udruge. Vi
mislite da su branitelji lo{i ljudi? Oni su
~asno stali u obranu domovine.
[EMSO: Po{tujem te ljude i o njima
mislim sve najbolje. I me|u mojim glasa-
~ima ima branitelja, to pouzdano znam.
Ali, moji branitelji su se borili za dvije
domovine i na dva rati{ta. U Hrvatskoj i
Bosni, a Mali}evi nisu. To ne zna~i da su
moji branitelji vrijedniji od drugih, samo
su anga`iraniji. Mislim da bi njima treba-
lo dati dvostruko pravo glasa. Nadalje,
moji su glasa~i svi odreda muslimani. Idu
u d`amiju i po{teni su i radi{ni ljudi. To
ne zna~i da drugi nisu, ali drago mi je da
moji jesu. To zna~i da sam ja na pravom
putu i od njega ne mislim odustati.
FILIP MURSEL: Mislim da Vam ova-
kva logika vi{e {teti nego koristi i da bi ju
trebalo ukinuti, ali ostavljam mogu}nost
da imate pravo. Ipak sam ja du{evni bole-
snik i u moju mo} rasu|ivanja treba sum-
njati u svakom smislu.
[EMSO: Napokon si shvatio ono {to
svi znaju. Ja vi{e volim zdravog Bo{njaka
nego bolesnog novinara.
FILIP MURSEL: Mogu li ja ozdraviti i
poput Vas biti konstruktivan, uravnote`en,
slobodan i spontan? Otkrijte mi svoju tajnu!
[EMSO: Takvog te volim. Slu{aj me
dobro jer se ne}u ponavljati. Biti }e{ sret-
niji ako ima{ manje prijatelja jer se u svi-
ma krije neprijatelj. Mora{ biti dru{tvena
krema u pona{anju, odijevanju, namje{ta-
nju stana, izgovaranju fraza pa ~ak i dok
uzima{ abdest. Abdest se uzima polahko, s
}eifom. Razmetni sine, nemoj se razmetati
uokolo kao kakav razbojnik. Neka drugi
vide da si elegantan. Svakako imaj svoga
masera, psihijatra i frizera. Besplatno ~itaj
novine. Nje`no se ljuti i umiljato protesti-
raj. Budi pudl bez zubiju i zubala. Znaj da
je svaki napad na tebe tvoj poen - dokaz
vi{e da si u pravu. Na promocijama nemoj
uvijek sjediti u prvom redu. Sjedni u sredi-
nu, me|u narod, iako zna{ da je od tamo
pogled lo{iji, ali ti ionako sve vidi{ i sve
~uje{. Uvijek se blago smje{kaj, budi bla-
`en i klimaj glavom kada ~uje{ ne{to pa-
metno. Ne guraj nos u svjetske probleme
jer na njih nema{ utjecaja, a mo`e{ izgubi-
ti glavu. ^im ti se ne{to u~ini nemogu}im
ti odustani. I na kraju, najva`nije uvjerenje
u koje mora{ povjerovati, ja sam mu pone-
kad nesklon, ali {to }u, ono glasi: zadovo-
ljan sam onim {to imam, ne znam {to ne-
mam, a sudim sam po sebi jesam li hairli.
FILIP MURSEL: Ja zaista nisam ni-
{ta znao do sada. Da nije Vas, ja se nika-
da ne bih probudio iz sna i iluzije o sebi.
Pa, Vi meni uop}e ne smetate, ostanite
gdje jeste. Imam osje}aj, nakon ovih Va{ih
rije~i da je `ivot jedna velika radost. Od
sada }u govoriti i boriti se u Va{e ime.
Umjesto Vas }u sanjati Va{ bolji `ivot.
Meni su bili nepoznati moji osobni intere-
si i nisam znao da }u jednog dana biti
ovoliko sretan. Dok ste Vi rje{avali pro-
bleme ja sam spavao. Shva}am da je bilo
lahko buniti se, a tako te{ko trpjeti. Od
MURSELOV [EGISTAN
sada imam hrabrosti javno kazati: pla{im
se posljedica. Do sada sam bio slobodou-
man, ali ubudu}e me ~eka svijetla budu}
nost. Od sada }u govoriti svoju verziju
Va{eg mi{ljenja jer mene ne zanima isti-
na. Ja znam tko je u pravu.
[EMSO: Znao sam da za tebe ima na-
de. Bio si malo konfuzan jer nisi imao ni
jedne prave ideje u glavi, sinko moj. Vidi{
kako tikanje mo`e biti edukativno i
o~insko. Ti si kao moje dijete i samo me
slu{aj, pa }e{ na pravi put. Ti si do sada
mislio da mora{ biti prljav da bi bio vi-
dljiv. Da si nastavio ovim putem uskoro
bi ti bila zabranjena upotreba javnih go-
vornica, javnih }enifa i javnog prometa. I
sijeno bi odbilo da ti bude hrana, a glasilo
za koje pi{e{ moglo bi ti slu`iti kao guzo-
bris. Bio si glupan, ali do{ao si pameti.
FILIP MURSEL: Nisam ja izmislio
glupost jer i mene je rodila majka. Glu-
post sam mogao nau~iti samo od glupa-
na. Do trenutka kada ste mi Vi otvorili o~i
o mojoj gluposti nisam ni razmi{ljao ili
sam mislio da s obzirom da ne pijem, ne
drogiram se, ne jurim `enske, a nisam lu-
tija, mogu valjda biti glup. Priznajte i sa-
mi: da nema glupih nikada ne bi prepo-
znali pametne. To je bio moj put Vama.
Ali, nisam ja ba{ tako glup. 61
[EMSO: Kako to misli{?
FILIP MURSEL: Ako sam tako glup,
kako to da sam za tekstove u kojima sam
Vas spominjao u negativnom kontekstu,
dobio pare? I to dobre pare.
[EMSO: Dugo sam u to sumnjao. Ko-
liko si dobio?
FILIP MURSEL: [to bi bio neugodniji,
tarifa bi rasla. Za onih nekoliko tekstova
uspio sam si kupiti fri`ider, stolnu lampu,
novu trenirku, vre}u ma~je hrane, napravio
sam vizit kartu, dobio sam mjesto u Glav-
nom odboru jedne na{e udruge, bio sam na
jednom sve~anom ru~ku sa zaista va`nim
ljudima, dobio sam godi{nju pretplatu na
Slobodnu Bosnu, komplet knjiga jednog
islamskog filozofa i jo{ su mi rekli da }e me
Allah nagraditi za moja dobra djela.
[EMSO: Stvarno si glup kada si pri-
stao na tako malo. Ja bih te sigurno bolje
J
platio. To ne zna~i da bih te potplatio, ali O
bih te nagradio zajedno s Allahom.
U
FILIP MURSEL: Pove}ali biste mi na-
faku? R
[EMSO: Bih, sigurno. Odmah bih te
zaposlio u dr`avnoj upravi ili u nekoj na-
N
{oj udruzi. Tamo ima puno para koje se A
mogu izvu}i ako si imalo pametan i pro-
mu}uran. Pravi{ se da radi{ da ti redovito L
 MURSELOV [EGISTAN

sjeda pla}a. Nije to ni{ta stra{no, ne brini

jer zna{ da se bori{ za puno vi{i cilj. Uz
malo sabura sredio bih ti da dobije{ grad-
ski stan. Vodio bih te na izlete u Bosnu,
pojavio bi se ponekad na televiziji. Postao
bi popularan, naravno, ne kod svih, ali oni
ionako nisu va`ni. Imao bi priliku upozna-
ti parlamentarni `ivot Hrvatske iz svih mo-
gu}ih kutova i pozicija. Nau~io bih te pje-
smicu: “Svi|a mi se kada je kosa na razdje-
ljak/ Htio bih na glavi imati puteljak/ Da se
trava slegne i lijevo i desno/ Tako bih htio
imati puteljak/ Koji svu kosu dijeli na
razdjeljak.” Mo`e{ biti siguran da samo
zbog tebe ne bih ugasio Journal i utjecao
na odluke Savjeta za nacionalne manjine.

FILIP MURSEL: Pristajem, ali ne

zbog para i beneficija. Ja zaista `elim da
na{em narodu bude lijepo u ovoj dr`avi.
Drago mi je da ste promijenili svoje mi{-
ljenje u vezi Journala. Lahko }u ja s ured-
nikom. ^im saznam gdje je njegovo slabo
platno mjesto javiti }u Vam, a sumnjam
da je potpla}en od istih ljudi kao i ja. Sve
su to du{evni bolesnici.
[EMSO: Ma da, shvati da su oni pro-
tiv bo{nja~kog jedinstva. Oni ne `ele da
mi nastupamo zajedno, kao narod. Ne `ele
na{ zajedni~ki iskorak. Potpla}eni i oni
62 koji potpla}uju (potplatitelja je po zakonu
politi~kog prava uvijek manje) tajno dje-
luju protiv onih koji su nepotpla}eni. Mi
smo nepotpla}eni i jedinstveni. Nas samo
Allah nagra|uje nafakom. Na`alost, pone-
kad neki ljudi krivo tuma~e da smo mi oni
koji potpla}uju da bismo stvorili jedinst-
vo, ali to je u stvari Allahova volja.

FILIP MURSEL: Ja Vas sada vi{e ni{ta

ne razumijem.
[EMSO: Ne brini, svima se to doga|a
na po~etku. Jo{ si nov. Znam da se ti boji{
grijeha, ali znaj da je grijeh samo ako po-
tplati{ nekoga osobno, da{ mu na ruke.
Ma, ne tako. Ja do usluge dolazim nesvje-
sno, prirodno, spontano, slu~ajno, uzgred.
Zar misli{ da sa svima razgovaram kao s
tobom? Ovo je velika ~ast koju sam ti sada
ukazao. Jedinstvo je jedna piramida. U
Hrvatskoj me|u Bo{njacima ja sam na
J vrhu piramide jer mi je takva nafaka. Ja
vrbujem njih nekoliko, a oni su zadu`eni
O za njih desetak. Ovih desetak vrbuje sto-
tinjak i tako dalje. U svakom slu~aju pira-
U mida mo`e rasti do neslu}enih visina pod
uvjetom da jedinstvene obavje{tajne cjeli-
R ne pojedinih piramidalnih razina ne otkri-
N vaju tko ih je vrbovao. Vidi{, to se zove
jedinstvo i ne mo`e se govoriti o grijehu
A jer Huso mo`e mrziti svoga susjeda Muju,
a ni ne zna da su obojica dio iste piramide.
L Ako se i pokolju sve ostaje u obitelji.
^etiri jarana: Zoran, Ivo, [emso i F.M.B.
FILIP: Zanimljivo i fascinantno!
MURSEL: Ja na ovo ne pristajem. Pi-
ramide u Hrvatskoj ne postoje, a ti si Fili-
pe obi~na budala.
[EMSO: Tko si sada ti?
MURSEL: Ja sam Mursel, sin Sea-
dov.
FILIP: A tko sam onda ja?
MURSEL: Ti si metafori~ki ja.
[EMSO: [to je sada ovo, je li ovo bila
neka zamka? Zabranjujem da se objavi
ovaj la`ni intervju.
MURSEL: Sada je kasno. Ako je la`ni
hrvatski premijer, koji je ustvari bio pravi
suvremeni ni mu{ki ni `enski novinar, mo-
gao voditi la`ni intervju s jednim uglednim
publicistom mo`ete i Vi s Filipom i Murse-
lom. To je Va{e manjinsko pravo. Vi imate
pravo la`no se izja{njavati i nikome ni{ta.
[EMSO: Zna~i da ja uop}e i ne po-
stojim. Zna~i da {teta nije u~injena.
FILIP: Tako je!
MURSEL: Ti {uti, ti nisi manjina, ti si
u prenesenom smislu moja ve}ina. [em-
so, idemo!
[EMSO: Kuda?
MURSEL: U tisak!
FILIP: Idem i ja!
[EMSO i MURSEL: Ne, ti ne.
FILIP: A za{to ne?
[EMSO i MURSEL: Zato jer ne.
SVI ZAJEDNO: Svi likovi i doga|aji
u ovom intervjuu su potpuno izmi{ljeni i
nemaju veze s bo{nja~kom stvarno{}u u
Hrvatskoj. U svojoj zapletenosti ta stvar-
nost je napokon postala dramska nape-
tost. 

Agentice 007
Visoki slu`benik britanske vlade u iz-
javi za Sunday Times najavio je nove
mjere i mogu}nosti u borbi protiv ekstrem-
nih ideologija. Kao veoma bitnu kompo-
nentu u novom pristupu te borbe on je
markirao i `enu muslimanku. “@ena mu-
slimanska, kao jedinstven moralni autori-
tet u jednoj porodici, kao majka, sestra,
prijatelj, treba biti podr`ana da igra ve}u
ulogu u suprotstavljanju ekstremne ideo-
logije”, rekao je vladin slu`benik. U cilju
ostvarenja ove mjere lokalnim autoriteti-
ma }e biti odobrena sredstva iz fonda od
70 milijuna funti. Ta sredstva bi se trebala
koristiti za obuku `ene muslimanke kako
bi ona usvojila “nove vje{tine”, “sve u ci-
lju pou~avanja `ene muslimanke kako da
se suo~i sa strahom kada osjeti da joj dje-
cu zavode ekstremisti i kako da se tome
suprotstavi”. “Za kurseve bi bio anga`iran
{irok dijapazon stru~njaka, od uspje{nih
biznismena do poznatih sporta{a”, preno-
si Sunday Times. Hazel Blears, pomo}-
nica sekretara u Odjelu za manjinske za-
jednice, iznosi stav da se ovdje “radi o
tome da se ~uje ugu{eni glas muslimanki
koji predstavlja neiskori{ten potencijal”.
Britansko muslimansko vije}e (MCB)
osudilo je najavu ovih mjera i optu`ilo
vladu da namjerava od `ene muslimanke
praviti {pijune. “Vlada je prvo `eljela od
na{ih imama da {pijuniraju mlade musli-
mane, a sada se ~ini da i od `ene musli-
manke `ele to isto”, izjavio je Inayat Bun-
glawala, pomo}nik generalnog sekretara
MCB.
Voditeljica mre`e koja bi trebala vodi-
ti ovaj projekat Shaista Gohir nije se
slo`ila s ovom ocjenom: “Ne radi se o to-
me da se od muslimanki prave istra`itelji.
Radi se o tome da se `eni muslimanki da
ve}a uloga u javnom `ivotu”.
Dio novog plana u borbi protiv ekstre-
mizma je i pove}an broj britanskih diplo-
mata na Bliskom istoku. “Planiramo novi
diplomatski val na Srednjem istoku i ju`-
noj Aziji, pove}anjem broja uposlenika
tamo za 30%”, izjavio je David Miliband,
britanski ministar vanjskih poslova. “To
zna~i da mo`emo da produbimo na{e an-
ga`iranje sa Pakistanom kako bi sprije~ili
rast ekstremizma tamo”, dodao je britan-
ski ministar.
Nakon svega, mo`da }emo uskoro s
TV-ekrana, u nekom od sljede}ih nastava-
ka o omiljenom agentu britanske krune,
~uti sljede}e rije~i: “My name's Bond...
Amina Bond”. 
I.I.
Viva la Mexico
^elnici glavnog meksi~kog grada od-
lu~ili su uvesti posebne autobuse za `ene
kako bi se za{titile od fizi~kih i verbalnih
nasrtaja mu{karaca, {to su ~este pojave u
kaoti~nom javnom gradskom prijevozu.
Milijuni ljudi guraju se svakodnevno u
vagonima podzemne `eljeznice i grad-
skim autobusima Ciudad de Mexica, jed-
nog od najve}ih gradova u svijetu, a `ene
se stalno `ale na poni`avaju}e nasrtaje
mu{karaca koji koriste gu`vu u prijevo-
zu. Stoga }e pripadnicama ljep{eg spola
uskoro na raspolaganju biti 85 autobusa
koji }e prometovati na 17 linija. Specijal-
ni autobusi zaustavljaju se na uobi~ajenim
stanicama, ali na sebi imaju velike ru`i~a-
ste panoe s natpisom Samo za `ene. “Stal-
no smo primali pritu`be od `ena koje su
se `alile da ih je netko dodirivao, ljubio ili
pratio”, rekao je glasnogovornik gradskog
prometnog poduze}a. U Ciudad de Mexi-
cu ve} je na snazi pravilo da se u prva tri
vagona podzemne `eljeznice mogu voziti
samo `ene i djeca, ali je ovo prvi put da se
sli~na mjera primjenjuje i na autobuse.
Uzgred re~eno, kada se u svjetskim
medijima pojave vijesti o takvim specija-
liziranim autobusima u islamskim zem-
ljama, npr. Iranu, digne se po pravilu gad-
na medijska pra{ina o diskriminaciji i se-
gregaciji `ena muslimanki. 
I.I.
Na rubu pameti
Najskuplja `ena na svijetu bez premca
je ameri~ka pjeva~ica i glumica Jennifer
Lopez, ~ije je tijelo osigurano na milijar-
du eura. Putovanje su najskuplje platili
prvi kosmi~ki turisti - 20 milijuna dolara,
a najskuplja marka je “Coca-cola”, obja-
vio je njema~ki magazin “Bild” u listi na-
jskupljih ljudi i predmeta na svijetu.
Ameri~ki milijarder Denis Tito i kom-
pjuterski milioner iz Ju`noafri~ke Repu-
blike Mark Shuttleworth su 2001., a
pro{le godine i Anu{a Ansari, Amerikan-
ka iranskog porijekla, put u svemir platili
20 milijuna dolara. Svoju predizbornu
kampanju najskuplje je platio Michael
Bloomberg, sada{nji gradona~elnik New
Yorka, kada se 2001. kandidirao za to
mjesto. Svaki od 744.757 glasova koje je
dobio, ko{tao ga je po 86,10 eura.
Najskuplja marka je “Coca-cola”, ~ija
je vrijednost procijenjena na 68,9 milijar-
di dolara, {to je 60% ukupne vrijednosti
cijele kompanije. Me|utim, najskuplju
ZANIMLJIVOSTI
reklamu na svijetu uradila je kompanija
“Pepsi-cola” 2002. godine. Za spot u tra-
janju od 90 sekundi anga`irala je pop
pjeva~icu Britney Spears i platila joj 7,53
milijuna dolara. Najskuplja knjiga je “Le-
sterski kodeks” Leonarda da Vinchija,
poznata i pod naslovom “Traktat o vodi,
zemlji i nebeskim stvarima”. Primjerak
{tampan na skupocjenom papiru i u plat-
nenom povezu kupio je Bill Gates, najbo-
gatiji ~ovjek na svijetu, ina~e vlasnik
“Microsofta”, za 24 milijuna dolara.
Najskuplji automobil je “Maibach 62”
koji ko{ta oko 360.000 eura, a najskuplje
cipele, u stvari sandale, napravio je juve-
lir Stuart Weitzman. Ukra{ene su rubini-
ma od 642 karata i ko{taju 1,6 milijuna
eura, a na dodjeli Oscara 2004. godine
nosila ih je pjeva~ica Alison Kraus. TV-
voditeljica Marija Menunos privla~ila je
pa`nju gledatelja nose}i haljinu ukra{enu
dijamantima vrijednu 2,5 milijuna dolara.
Me|utim, najskuplje odijelo na svijetu je
skafander ameri~kih kosmonauta, ~ija je
cijena 9 milijuna dolara. Najskuplji bru-
shalter od ~itavih 12,5 milijuna dolara no-
sila je njema~ka manekenka Heidi Klum
na reviji u New Yorku. Najskuplji hotel na
svijetu godinama je “Burj al Arab” (Arap-
sko jedro) u Dubaiju, gdje no}enje ko{ta
770 eura, a za kraljevski apartman pla}a 63
se deset puta vi{e. Barbika je najskuplja
lutka i prodaje se po cijeni od 100.000 eu-
ra, jer na sebi ima haljinicu ukra{enu pra-
vim brilijantima. Pornografski eksplicit-
no ljubavno pismo knji`evnika Jamesa
Joycea, upu}eno budu}oj supruzi Nory
Barnacl 1909. godine, prodato je anonim-
nom kupcu za 240.800 funti na aukciji u
Londonu. Pismo je nedavno prona|eno.
I jo{ jedna, ali `alosna pri~a s ruba pa-
meti. D. P. James iz [ri Lanke imao je 30
godina kada je uhap{en pod sumnjom da
je no`em ranio svoga oca. U zatvoru je
proveo 50 godina bez donesene presude.
Nakon dolaska u zatvor 1957. godine pre-
mje{ten je na psihijatrijski odjel, a u }eli-
ju se vratio sredinom 80-ih godina pro{log
stolje}a. Dr`ava i sud naprosto su ga za-
boravili. Pola stolje}a kasnije sud je na-
pokon zakazao saslu{anje. Odvjetnik sada
ve} 80-godi{njeg Jamesa tra`io je nov~anu
J
od{tetu i nada se da }e slu~aj biti odba~en. O
James se nikada nije `alio na zatvorsku
kaznu jer je nepismen i nitko od prijatelja U
iz njegovog rodnog sela nije poznavao za-
kone. R
Koliko god su gra|ani Hrvatske, s
pravom, ljuti na hrvatsko pravosu|e, lije-
N
po je i olak{avaju}e saznanje da ipak nije A
najgore i najsporije na svijetu. 
I.I. L
 Bo{nja~ki soko – 1928. godina Bo{njaci ispred Gajretove ~itaonice – 1935. godina

Svadba Ra{ide hanume i Fikretbega Rifatbegovi}a Zgrada op}ine – austrougarski period

– 1938. godina

Imamovi}a ku}a – prije II. svjetskog rata Centar Bijeljine nakon II. svjetskog rata – Atik d`amija

IZLO@BA “STARA BIJELJINA”

AUTOR: ADI RIFATBEGOVI]

ISLAMSKI KULTURNI CENTAR

ZAGREB, 17. – 31. SIJE^NJA 2008.