SREDNJA PROMETNA KOLA MOSTAR

MATURALNI RAD

HIDRAULIKE KONICE

Mentor : Miro Kordi prof.

Uenik : Stjepan Butigan

Mostar , travanj,2015.

SADRAJ

1 . UVOD
S aspekta sigurnosti saobraaja , ureaj za zaustavljanje je jedan od najvanijih ureaja na
motornom vozilu.Zadatak ureaja za zaustavljanje je veoma kompleksan,a da se takvi zahtjevi
ispune,na vozilu se ugrauju sistemi za koenje :
1) radna konica
2) pomona konica
3) parkirna konica
Voza,rukom ili nogom djeluje na komandu i na taj nain se realizira koenje.Aktiviranjem
sistema za koenje nastaje trenje izmeu pokretnih i nepokretnih elemenata konice.

2 . OPENITO O KONICAMA
Konice su ureaj za usporavanje odnosno potpuno zaustavljanje vozila ili drugog pokretnog
tijela, odnosno za smaivae ili potpuno sprjeavae ubrzavaa tijela. Konice proizvode
silu ili zakretni moment suprotnog smjera od smjera gibaa ili zakretaa, te time kinetiku
energiju tijela u gibau pretvaraju u neki drugi oblik energije. Najee se konice izrauju
tako da treem proizvode silu koea, te takve konice kinetiku energiju tijela u giba u
pretvaraju utoplinu. Konice treem se sastoje od dva elementa: pokretnog elementa glatke
povrine (za rotacijska gibanja to je disk ili bubanj), teobloge konice koja se prislaa i
pritie na pokretni element. U motornim vozilima se tipino disk pritie s obje strane
simetrino, odnosno buba se pritie oblogama koje su smjetene iznutra, u upini buba.
Kako je u konicama treem bitna tekoa hlaee konice, odnosno odvoenje sve topline
nastale koeem prije nego temperatura konice naraste dotle da oteti konicu ili joj znatno
smai uinkovitost (te dovede do proklizavaa konice), bitno je osigurati dostatko hlaee
konice. Disk je utoliko pogodniji oblik izvedbe konice treem, jer se znatno lake hladi. No
pritisak na koione obloge na disk konicama mora biti znatno jai, nego pritisak na vrh
obloga u izvedbi za konicu s bubem zbog ega se tipine disk konice opremaju i
ojaivakim (servo) ureajem.
Za prijenos sile s komandnog elementa do pokretnog dijela konice se koriste tri naina:

vrstom vezom: rijetko se koristi u dananje doba za radne konice, s

izuzetkom bicikala i motocikala, a u automobilima se uglavnom koriste za parkirnu
konicu. Potrebna je velika sila na komandi za koee da se konice dostatno aktiviraju;

Hidraulino: koristi se kod automobila i lakih teretnih automobila. Komanda konice

potiskuje ulje koje se cijevima dovodi do hidraulikih cilindara koji potiskuju koione
obloge;

Zrano: uvijek su povezane s ugradom jednostavnog servo-ureaja gdje se

komandom konice uprava ventilom koji otvara put stlaenom zraku, a taj stlaeni zrak
zatim potiskuje koione obloge. Time je postignuto da je dovona mala sila na komandi
konice, bez obzira na veliinu konice.

Rairene su i elektromagnetske konice koje kinetiku energiju gibaa pretvaraju u elektrinu

energiju i time usporavaju kretae. Mogu se nai u tekim vozilima kao mjera za

usporavae, ne i za zaustavae. Nalazimo ih i u elektrinim tramvajima. Budui da nemaju

dijelova koji se habaju, te kako se i pokretni dijelovi takve konice vrlo malo griju, te su
konice vrlo pogodne za duge periode uporabe, npr. za usporavae tekih vozila na
dugotrajnim nizbrdicama. Elektrina energija koju takve konice proizvode se moe ili
pretvoriti u toplinu na za to predvienom elektrikom otporniku, te se ta toplina zatim
raspruje u okolinu, odnosno moe se uskladititi ili upotrijebiti u neku drugu korisnu svrhu
(regenerativno koenje). U hibridnim vozilima, koja kombiniraju motore s unutarim
izgaraem i elektrini pogon, esto nalazimo na regenerativne elektromagnetske konice koje
kod koenja proizvedenu elektrinu energiju pune natrag u akumulatore vozila, i tako
omoguuju da kinetika energija vozila prilikom koea spasi i pohrani, te iznova upotrijebi
za ubrzavae vozila kada bude potrebno.

Slika 1.

3 . HIDRAULINA KONICA
Nekada su iane pletenice (sajle) ili poluje prenosili pritisak vozaeve noge na papuicu
konice do samih konica. Tada je bilo teko i nepouzdano podeavanje jednakih sila koenja
na svim kotaima. Tako se vrlo brzo prelo na hidraulini prijenos sile s papuice na konice.
Tekuine se naime ne mogu stlaiti, a svaki vanjski tlak jednakomjerno prenose na sve strane.
Ako pomou klipa na jednoj strani hidraulinog konikog ureaja uzrokujemo tlak, tekuina
e prenijeti tlak na klip na drugom kraju ureaja, koji se pomakne i ukljui konicu. Ako je
drugi klip vee povrine nego prvi, sila se poveava. Sila na drugom klipu je onoliko puta
vea koliko je puta njegova povrina vea od povrine prvog klipa. Meutim, po fizikalnim
zakonima zato drugi klip prijee za toliko krai put. Na primjer: ako je povrina drugog klipa
tri puta vea od povrine prvog klipa (koji stvara tlak), sila da drugom klipu se utrostruuje,
ali zato drugi klip prijee samo treinu prvog klipa. Mjerama konih cilindara i klipova moe
se tono odmjeriti sila koenja. U automobilima silu s papuice none konice prenosi
tekuina, dok je u runoj konici, za koju nije potrebna takva tonost, ostao mehaniki
prijenos, obino uetom (sajlom). Pritisak na papuicu hidrauline konice djeluje na klip u
glavnom konom cilindru. Klip pritie na konu tekuinu koja preko konih cijevi prenosi
tlak do cilindara za svaki pojedini kota. Podni ventil u glavnom cilindru osigurava da i nakon
oslobaanja papuice konice u cijevima ostane lagan pretlak koji spreava ulaenje zraka.
Kad papuica konice miruje, glavni je koni cilindar povezan s posudicom iz koje uvijek
moe dotjecati tekuina za koenje. Zadaa te posudice je da nadoknadi manje koliine
tekuine ako ona negdje iscuri, a prije svega da osigura izjednaenje tlaka pri promjenama
temperature. To znai da je potrebno povremeno pregledati razinu tekuine za koenje u
posudici za izjednaavanje. Veina automobila ima dvokrune konice: dvije instalacije za
koenje, odvojene za svaki par kotaa posebno ili na neki drugi nain. Svaki koniki krug
ima svoj glavni cilindar. Dvokruni koniki sistem osigurava dovoljnu silu koenja, ak i kad
jedan krug otkae.

Slika 2. Presjek hidrauline konice

Hidraulina konica je raspored mehanizam koenja koji koristi tekuinu za konice, obino
sadre etilen glikol, za prijenos tlaka iz kontrolnog mehanizma konog mehanizma.

3.1. Povijest hidraulinih konica

Fred Duesenberg koristio je hidrauline konice na svojim 1914 trkaim automobilima i
Duesenberg je bio prva automobilska marka koja koristiti ovu tehnologiju na osobnim
automobilima u 1921. Ovaj koioni sustav mogao mu je donijeti bogatstvo, da ga je
patentirao. 1918. Malcolm Lougheed (koji je kasnije promijenio ime na Lockheed) razvio je
hidraulini koioni sustav.
3.2.