Ford-Volvo analiza sluaja

G1, Lucija Koar i Kristijan estak

1.Objasnite pristup koji je koristio Ford prilikom procesa integracije Volva.
Ford je prilikom procesa integracije Volva koristio proces simbioze (zajedniki razvojni
projekti zahtijevaju nezavisnost,ali takoer imaju potrebu za autonomijom.
Ford je imao prednost u stratekoj moi nad Volvo brandom. Ford je kreirao PAG kako bi
objedinio europske brandove i upravljao njima ,gdje je Ford glavni brand i vlasnik u grupi.
Proces integracije izmeu Forda i Volva je ukljuivao kombiniranje kompleksnih
organizacijskih struktura i nadilaenje kulturalne razliitosti i organizacijskih granica, dok
integracijski proces nije bio samo tehnike naravi ve je ukljuivao i mnogo sastanaka(za
dizajn,pregled trokova,akcijske grupe) gdje su trebale biti doneene razne obveze/dogovori.
Projekti timovi moraju konstantno razmjenjivati informacije da bi zadrali 'istu sliku' /viziju
situacije u isto vrijeme radei. Odvojeno donoenje odluka obiju firmi je utjecalo na proces
spajanja,smanjujui uzajamno razumijevanje izmeu tvrtki.
Projektni menaderi u Volvu koji su bili zadueni za delegiranjem odluivanja do najnie
razine u tvrtki su imali problema sa procesom donoenja odluka u puno veoj tvrtki kao to je
Ford gdje su njihovi projekt menaderi sakupljali to je vie mogue informacija koje su slali
na vie nivoe u organizaciji zbog donoenja odluka.
Neke funkcije su bile sinkronizirane,a neke integrirane,dok su ostale imale svoje specijalne
ciljeve i svrhu npr. istraivanje i razvoj ne bi smio biti u potpunosti integriran i sinkroniziran
da tvore jedan proces.
Ford je odluio promovirati razvoj novih modela temeljem uobiajenih dizajna proizvoda
elei zadrati sliku branda da bi Fordovi auti trebali biti prepoznatljivi kao Ford,a Volvo auti
kao Volvo,ali se situacija zakomplicirala zbog specifinih naina izrade/rada. Fordovi
menaderi su bili svjesni rizika da bi identitet branda bio izgubljen ako ne dopuste autonomiju
Volvu.
Kako bi osigurali stvaranja vrijednosti nezavisnost i autonomija moraju biti balansirani.

2. Razlike u procesu donoenja odluke izmeu Volva i Forda (analizirajte tablicu IV)
Visoka razina formalizacije implicira koritenje pravila, hijerarhijsku putanju/kretanje
informacija i centraliziranu strukturu moi, dok je niska razina formalizacije povezana s
decentraliziranim donoenjem odluka i bonim protokom informacija.
Ford informacije prikuplja i obrauje formalno i profesionalno dok Volvo to radi neformalno i
fleksibilno. U Fordu velike odluke donose i izvravaju menageri te odobravaju odluke na
nioj razini, a u Volvu ih donose ininjeri. Brzina donoenja odluka je zato u Fordu spora,a u
Volvu brza. Stil odluivanja koji se koristi u Fordu je konzultativan, dok je u Volvu donoenja
odluka grupno (unutar timova). U Fordu se sve informacije dokumentiraju i pohranjuju, dok
se u Volvu pohranjuju,ali je kultura dokumentiranja manje razvijena. Poduzea koriste baze
podataka za pohranu informacija, u Fordu ih koriste specijalisti i ininjeri,a u Volvu samo
specijalisti.

3.Klasificirajte donesene odluke s obzirom na razne kriterije podjela vrsta odluka.

Donesene odluke u ovom procesu integracije spadaju u konzultativni stil ako gledamo
Ford,ali i u grupni ako promatramo Volvo. Ford koji je bio zaduen za spajanje, sve odluke je
donosio na najvioj razini npr. na sastancima menadera izmeu Volva i Forda, menaderi iz
Forda nisu bili ovlateni za donoenje ikakvih odluka, ve su sve sa sastanaka prenosili na
viu razinu gdje se odluivalo, dok su menaderi iz Volva odluke donosili na sastancima.

4.Objasnite nain (opisano u Research approach) i prikladnost prikupljanja podataka s

obzirom na vrste odluka u prvom primjeru.
Podatke za ovo istraivanje su prikupljali 2 godine simultano,kroz razne izvore, pa i uvidom u
podatke Forda i Volva, zapise sa sastanaka, financijska izvjea i sl. Intervjuirali su menadere
sa razliitih hijerarhijskih levela.
Istraivai su prilikom prikupljanja imali dvije uloge:
1.) participiranje i promatranje- sakupljanje i analiziranje dokumentacije kao i provoenje

intervjua;
2.) davanje inputa/zakljuaka sa razliitih teoretskih perspektiva vezanih u proces integracije.

5. Stilovi odluivanja i njihove karakteristike.

Ovo istraivanje je otkrilo 3 kljuna aspekta odluivanja, a to su kontrola, stil i brzina.
Patterson (1969) ukazuje na vanost kontrole u procesu odluivanja i dijeli proces u nekoliko
koraka, od prikupljanja informacija,pa do izvrenja odluke.
Patterson takoer tvrdi da osoba koja kontrolira navedenim koracima takoer kontrolira
cijelim procesom donoenja odluka.
Prvi korak: prikupljanje informacija u svrhu njihovog prenoenja na razinu koja odluuje bez
ikakvih komentara kako bi to trebalo biti.
Drugi korak: Procesiranje informacija predstavlja savjet kako bi to trebalo napraviti osobi
koja odluuje.
Trei korak: Napraviti izbor je zadrati viziju ('istu sliku')

i odrediti to treba biti

napravljeno.
etvrti korak: Autorizacija je ono to treba biti napravljeno i koji e biti konaan rezultat te
odluke.
Peti korak: izvrenje znai provoenje odluka.
Vroom i Yetton (1973) su kategorizirali odluivanje u autokratsko,konzultativno i grupno
odluivanje. Kod autokratskog odluivanja voa donosi odluku i druge obavijetava o
donesenoj odluci,kod konzultativnog stila voa sakuplja informacije od tima i drugih izvora i
onda donosi odluku, a kod grupnog voa i tim zajedno donose odluku.

6. Organizacijska struktura i odluivanje u konkretnom problemu.

U primjeru iz lanka vidljivo je da postoje dvije organizacijske strukture.
Volvo koristi matrinu organizacijsku strukturu, te je po tome i njihovo odluivanje
decentralizirano. Takoer veinu odluka u Volvu donose inenjeri i sve odluke se donose
demokratskim putem tj sve odluke se donose grupnim donoenjem odluka.

Ford koristi hijerarhijsku strukturu, to znai strogo dranje hijerarhije, cijelo poduzee je
formalno orijentirano. Odluke se donose iskljuivo na razini direktora ili nekog menadmenta.
Nemogue je da neko ispod top menadmenta donese odluku.

7. Prodiskutirajte tri kritina aspekta donoenja odluka.

Postoje tri aspekta, aspekti odluivanja s obzirom na probleme koje pokuavamo rijeiti
odluivanjem, aspekti odluivanja s obzirom na subjekte odluivanja, te s obzirom na naine i
okolnosti u kojima se odluuje. U prvom sluaju koristimo programirano i neprogramirano
odluivanje, programirano odluivanje nam slui za rjeavanje svakodnevnih poznatih
problema (odluivanje je programirano, postoji neki uzorak odluivanja)a neprogramirano
odluivanje se uglavnom javlja u tom menadmentu (ne postoji uzorak rjeavanja i nisu
rutinski rjeivi). S obzirom na subjekte odluivanja postoji individualno i grupno odluivanje.
Kao to je vidljivo i iz prouavanog primjera razlikuje ih razina na kojoj se odluka donosi.
Individualne odluke donose strunjaci na traenom podruju, dok kod grupnog odluivanja je
to obino skupina ljudi ili tim koji je sastavljen u svrhu donoenja odluke. Okolnosti
donoenja odluke su takoer vani te mogu znatno utjecati na ishod odluke te je vano obratiti
panju.

8. Vae miljenje o potezima analiziranima u poslovnom sluaju.

Smatramo da je grupno donoenje odluka bolje u puno sluajeva te moe pridonijeti razvoju
ideja. Takoer za donoenje kvalitetne odluke potrebno je puno vremena te je ponekad bolje
donijeti odluku formalno. Zanimljivo je vidjeti dva suprotna naina poslovanja i donoenja
odluka. Smatramo da su generalno potezi u poslovnom sluaju bili zadovoljavajui.

9. U okviru zadanog poslovnog sluaja prokomentirajte trenutanu situaciju u

automobilskoj industriji.
a. Tko su leaderi i tko ima anse da se ouva na tritu?

Openito je poznato da su Ford, Toyota, Hyundai, Volkswagen i General Motors leaderi na

automobilskom tritu. Takoer je poznato da su sve ove auto-kompanije jako velike te
smatramo da e i dalje opstati na tritu bez prevelikih promjena udjela trita.
b. Kako cijene goriva utjeu na automobilsku industriju?
Cijene goriva su jako vezane uz automobilsku industriju. Nepopularni trend rasta cijena
goriva negativno utjee na daljnji razvoj automobila te se razvoj sve vie orijentira prema
alternativnim nainima pogona (hibrindni motori, elektrini motori, motori pogonjeni
zrakom,vodikom, i sl)
c. Kada e automobilska industrija snanije okrenuti proizvodnji elektrinih automobila
i zato?
Promjena se ve polako vidi, najbolji primjer je Tesla sa svojim model s koji je doivio veliki
uspjeh i popularnost meu kupcima, naravno potrebno je spomenuti i hrvatskog proizvoaa
elektrinih automobila Rimca, Rimac proizvodi luksuzne elektrine automobile. Problem
prelaska na elektrine automobile nije jednostavan i nije ga dobro generalizirati. Prelaskom na
elektrine automobile javio bi se niz problema poput masovnog poveanja za elektrinom
energijom to bi naravno dovelo do rasta cijena el. energije i sl. No promjena je potrebna i
vrlo vjerojatno e se desiti u sljedeih pedeset godina.
d. Tko e biti pioniri u tom autorevoluciji, europske marke ili azijske marke, i zato? Da
li je bolja strategija napraviti snaan iskorak u proizvodnji elektrinih automobila ili
priekati da to netko drugi napravi pa uiti na njihovim eventualnim grekama?
Nemogue je predvidjeti koje tvrtke e biti pioniri u auto-revoluciji, zahvaljujui Internetu i
komunikacijama i globalnom razvoju tehnologije mogue je da e bilo tko pokrenuti
revoluciju jer gotovo svi imaju tehnolokih mogunosti no potrebno je razviti inovaciju za
dano podruje. Takoer prvi elektrini automobil javio se davne 1880 godine pa tvrtke koje se
bave razvojem elektrinog automobila ne bih nazvali pionirima. Naravno da je potrebno
napraviti snaan iskorak, bez njega nee biti ni ostalih marki koje e pratiti rastui trend i
nastaviti razvijati elektrini automobil.