1. TO EMO, IZ EGA I KAKO UITI O PRIRODI I DRUTVU U 3.

RAZREDU OSNOVNE KOLE

Uzmi u ruke svoj udbenik za nastavu prirode i drutva i odgovori na pitanja.
1.
2.
3.
4.

Udbenik za nastavu prirode i drutva u 3. razredu zove se Na svijet 3.

Napii naziv prvog poglavlja cjeline iz udbenika: Snalaenje u prostoru.
Na kojoj e stranici u udbeniku pronai tekst: ivi svijet u kapljici vode? 61.
Otvori Pojmovnik s kazalom i napii to je stoljee, vremensko
godina; deset desetljea.
5. Moj prirunik za zaviajnu nastavu prirode i drutva je:
(naziv upanijskog prirunika, primjerice Grad Zagreb i Zagrebaka upanija.)

razdoblje

od

stotinu

2. SNALAENJE U PROSTORU
1. Mjesto na kojem se trenutano nalazimo dok promatramo oko sebe zove se sjedite. DA
NE
2. Mjesto na koje elimo stii naziva se odreditem.
3. Prostor koji vidimo sa stajalita zove se obzor (vidokrug ili horizont). DA
NE
4. Poveanjem visine stajalita obzor postaje sve iri.
DA
NE
5. Zavrna crta do koje see na pogled, a gdje nam se ini da se nebeski svod spaja s tlom ili s morem, zove se
obzornica ili obzorova crta.
3. GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA - ORIJENTACIJA
1. Pri odreivanju strana svijeta poinjemo od sjevera.
DA
NE
2. Kad se okrene licem prema sjeveru, desna ispruena ruka pokazuje zapad.
DA
NE
3. Sjeveroistok je strana svijeta izmeu sjevera i istoka.
DA
NE
4. Jugoistok je strana svijeta nasuprot sjeveroistoku.
DA
NE
5. Meunarodne oznake za strane svijeta preuzete su iz njemakog jezika.
DA
NE

4. ORIJENTACIJA POMOU SUNCA I ZNAKOVA U PRIRODI

1. Sunce u prividnom kretanju izlazi na istoku, a zalazi na zapadu.
DA
NE
2. U podne je Sunce na najvioj toki na nebeskom svodu i tono je na jugu.
DA
NE
3. Orijentacija je posebice vana kada se kreemo u nekom u poznatom kraju.
DA
NE
4. Snijeg se dulje zadrava na junoj strani breuljka.
DA
NE
5. Mravi grade mravinjak s june strane nekog zaklona.
DA
NE
5. ORIJENTACIJA POMOU KOMPASA
1. Kompas je tehnika naprava koja pokazuje vrijeme.
DA
NE
2. Kompasom se moemo orijentirati u bilo koje doba i po svakom vremenu.
DA
NE
3. Magnetna igla najvaniji je dio kompasa.
DA
NE
4. Magnetna igla uvijek pokazuje smjer istoka.
DA
NE
5. Kompas kakav i danas rabimo izumljen je u Italiji.
6. SPOZNAVANJE I ISTRAIVANJE PRIRODE SPOZNAVANJE PRIRODE
1. Cjelokupnost naeg okruenja nazivamo prirodom.
2. Prirodnine su dijelovi prirode.
DA
NE

3. Navedi najmanje etiri prirodnine: kamen, voda, zrak, biljka i sl.

4. Prirodne promjene ili pojave je mijenjanje prirodnine i nastajanje prirodnine drugaijih obiljeja.
DA
NE
5. Znanost o prirodi nazivamo prirodoslovljem.
7. MOTRENJE PRIRODE I DJELATNOSTI LJUDI U JESEN
1. Motrenje, promatranje prirode postupak je kojim se pozornost skree u odreenom smjeru, sa svrhom da se
spoznaju neka svojstva prirodnina i njihovih promjena onakva kakva ona jesu, ne mijenjajui ih pritom.
DA
NE
2. Jesen je godinje doba koje poinje 23. rujna i traje do 21. prosinca.
3. Dan 23. rujna, vrijeme kada su dan i no jednako dugi zovemo jesenska ravnodnevica.
4. Jesenski mjeseci su: rujan, listopad, studeni i prosinac.
5. U kalendaru prirode i djelatnosti ljudi biljeimo: nadnevak, duljinu dana, temperaturu, oblanost, smjer vjetra,
padaline (oborine), promjene u prirodi i djelatnost ljudi u vezi s promjenama u prirodi.
DA
NE
8. JESTIVE UMSKE PLODINE
1.

Ako naiem na nepoznati umski plod uinit u ovo:

a) Ubrat u ga i pojesti.
b) Proi u pokraj njega.
c) Trknut u ga nogom.
2.
Pronai uljeza i izbaci ga:
a) vrganj
b) ipak
c) divlji kesten
d) kupina
3.
Naa najpoznatija jestiva gljiva jest vrganj.
4.
Plod divlje rue jest ipak.
5.
Od plodova kupine pripremamo pekmez, sok i sl.
6.

9. PONAANJE TEKUINA NA RAZLIITIM TEMPERATURAMA

1. Temperatura je stupanj
zagrijanosti tijela.
DA NE
2. Tekuina je tvar koja tee.
DA NE
3. Ljeti se kupamo u vruoj vodi.
DA NE
4. Zagrijavanjem tekuina se iri,
poveava svoj obujam.
DA NE
5. Hlaenjem tekuina se rastee.
DA NE
6. Tekuinu moemo prelijevati.
DA NE
7. Hlaenjem se tekuina stee,
smanjuje svoj volumen.
DA NE
9. Moe se opei pije li hladan aj.
DA NE
10. U hladioniku mlijeko je vrue.
DA NE

10. NASTAJANJE ZEMLJOVIDA I SNALAENJE NA NJEMU UMANJENO PRIKAZIVANJE UDALJENOSTI

1. Udaljenosti se mogu mjeriti i koracima. Uenikovih 18 koraka iznosi oko 9 m.
2. Kad udaljenosti ne moemo prikazati u stvarnoj veliini, umanjujemo ih prema dogovoru.
DA
NE
3. Na kolsku plou moemo ucrtati udaljenost od 10 m.
DA
NE
4. Umanjenje 1:10 znai da je stvarna udaljenost umanjena deset puta.
DA
NE
5. Udaljenost od 8 m valja prikazati umanjenu 100 puta /1:100/. Ta e udaljenost u biljenici iznositi 8 cm.
11. TLOCRT JEDNOSTAVNIH PREDMETA I KOLSKE UIONICE
1. Tlocrti manjih predmeta crtaju se u prirodnoj veliini (1:1)?
DA
NE
2. Valjak gledan odozgo izgleda kao krug.

3. Crte predmeta ili objekta gledan odozgo nazivamo tlocrtom.

4. Tlocrti velikih predmeta i objekata mogu se nacrtati u prirodnoj veliini.
DA
NE
5. Za crtanje tlocrta kolske uionice na omotnom papiru dogovorili smo umanjenje 1:10.

12. TLOCRT IGRALITA

1. Tlocrte velikih objekata ili povrina moramo jako umanjiti kako bi ih mogli ucrtati u biljenicu.
DA
NE
2. Moe li se u mjerilu 1:10 nacrtati malo nogometno igralite na omotni papir.
DA
NE
3. Mjerilo 1:1 000 kazuje da je 1 mm u biljenici 1000 mm ili 1 m u prirodi.
4. Udaljenost od 8 m valja prikazati umanjenu 1 000 puta (u mjerilu1:1 000). Ta e udaljenost u biljenici iznositi 8
mm.
5. Na tlocrtu igralita predoenog u udbeniku vrata (golovi) udaljena su 5 cm. U stvarnosti je to 5 000 cm ili 50 m.

13. MODEL UIONICE

1.
Za tlocrt kaemo da je trodimenzionalni prikaz nekog predmeta ili objekta.
DA
NE
2.
Kod izrade modela rabimo ve izraeni tlocrt uionice. Budui da je uionica u obliku kvadra jo trebamo
izmjeriti (ili procijeniti) njezinu visinu.
3. Model uionice prema prijedlogu u udbeniku izraen je u mjerilu 1:100.
DA
NE
4.
Visina neke uionice iznosi 3 m; visina je njezina modela u mjerilu 1:10 30 cm.
5.
Modele velikih objekata moemo izraditi i bez mjerenja.
DA
NE

14. MAKETA I PLAN KOLE S BLIOM OKOLICOM

1. Maketa pokazuje osnovni izgled i meusobni poloaj objekata u prostoru.
DA NE
2. Plan pokazuje tlocrte objekata i njihov meusobni poloaj u prostoru.
DA NE
3. Znak K na planu u udbeniku oznauje kolu.
4. Na planu u udbeniku pekarnica se nalazi u Ulici mirisnog kruha.
5. Na junoj strani Potanske ulice nalaze se (objekti) kafi i pota.

15. PLAN NASELJA

1. Plan manjih naselja moe se napraviti i u prirodnoj veliini (1:1).
DA
NE
2. Plan naselja posebna je vrsta tlocrta na kojemu se objekti prikazuju i dogovorenim znakovima.
DA
NE
3. Skupinu dogovorenih znakova za plan nazivamo tumaem znakova.
4. Planovima se u svojem poslu koriste: arhitekti, graevinari, geografi, vojnici, policajci, taksisti i drugi.
5. U udbeniku je prikazan plan dijela naselja (svetita) Marije Bistrice.

16. IZGLED ZAVIAJA JE RAZNOLIK

1. Obino prevladava jedan oblik zemljita po kojem je neki kraj (zaviaj) prepoznatljiv.
DA
NE
2. Prostor u kojem prevladava nizina naziva se nizinskim prostorom (krajem, podrujem).
3. Najmanja uzvisina iznad ravniarskog zemljita jest breuljak.
4. Prostor u kojem prevladavaju planine naziva se planinskim prostorom (krajem, podrujem).
5. Strme padine nazivamo obroncima.
DA
NE

17. CRTANJE UZVISINA I IZRADA ZEMLJOVIDA

1. Temeljni tlocrt ne daje potpunu sliku uzvisine.

DA
NE
2. Dopuni reenicu. to je dio uzvisine vii, to je tamniji.
3. Svaki zemljovid ima upisano umanjenje, tj. mjerilo.
DA
NE
4. Na zemljovidu su nizine prikazane zelenom bojom.
5. Na zaviajnim zemljovidima mogu se upisati imena svih naselja, rijeka i planina.

DA

18. SNALAENJE U VREMENU- SADANJOST, PROLOST I BUDUNOST

1. Vrijeme koje obuhvaa dogaaje koji se sada dogaaju jest sadanjost.
2. Prolo, proteklo vrijeme oznaujemo kao prolost
3. Vrijeme koje e doi jest budunost
4. Vrijeme je slijed dogaanja iz ivota ljudi.
DA
NE
5. Polazak u trei razred pripada tvojoj blioj prolosti.
DA
NE
6. Polazak u prvi razred pripada tvojoj daljoj prolosti.
DA
NE

19. DESETLJEE
1. Vremenska tablica sadri popis vremenskog slijeda dogaaja. DA
2. Vremenska je crta prikaz vremenskog slijeda dogaanja.
DA
3. Vrijeme se na vremenskoj crti ita zdesna ulijevo.
DA
4. Razdoblje od deset godina jest desetljee.
5. Na vremenskoj crti oznai svoj prvi i esti roendan.

NE
NE
NE

10 godina

20. STOLJEE I TISULJEE

1. Mi ivimo u 21. stoljeu.
DA
NE
2. Dvadeset prvo stoljee poelo je 2001. godine i trajat e do 2100. godine.
DA
NE
3. Sada traje drugo tisuljee.
DA
NE
4. Razdoblje od stotinu godina jest stoljee.
5. Vrijeme na vremenskoj crti itamo slijeva udesno.

21. PRECI I POTOMCI

1. Ja sam potomak moje bake.
DA
NE
2. Moj pradjed je moj potomak.
DA
NE
3. Bliski i dalji roaci koji su ivjeli prije nas nai su preci.
4. Svojim roditeljima ja sam potomak.
5. Vremenskoj crti pridrui pojmove: na 3. razred, moji preci, moji potomci.
prolost

sadanjost

budunost

22. KULTURNO POVJESNI SPOMENICI

1. Kulturnopovijesne spomenike treba uvati za svoje pretke.
DA
NE
2. Kulturnopovijesne spomenike naslijedili smo od svojih potomaka.
DA
NE
3. Ustanova u kojoj se uvaju vrijedni stari predmeti jest muzej.
4. Stari pisani i vrijedni dokumenti uvaju se u arhivima.
5. Stare vrijedne graevine i predmete iz prolosti nazivamo kulturnopovijesnim spomenicima.

NE

23. LJUDI I RATOVI DOMOVINSKI RAT

1. Rat je oruani sukob velikih razmjera izmeu pojedinih drava.
DA
NE
2. U obrambenom ratu ljudi se bore za obranu ivota i domovine.
DA
NE
3. Domovinski rat je trajao od 1991. do 1995. godine.
DA
NE
4. Obrambeni rat koji je vodila Republika Hrvatska za neovisnost i cjelovitost jest Domovinski rat.
5. Bezrazlono ubijanje djece, ena i staraca koji nisu sudjelovali u ratnim sukobima je ratni zloin, zlodjelo.

24. SPOZNAVANJE I ISTRAIVANJE PRIRODA OVOGODINJA JESEN

1. Motrenje, promatranje prirode postupak je kojim se pozornost skree u odreenom smjeru, sa svrhom da se
spoznaju neka svojstva prirodnina i njihovih promjena onakva kakva ona jesu, ne mijenjajui ih pritom.
DA
NE
2. Jesen je godinje doba koje poinje 23. rujna i traje do 21. prosinca.
3. Dan 23. rujna, vrijeme kada su dan i no jednako dugi zovemo jesenska ravnodnevica.
4. Jesenski su mjeseci: rujan, listopad, studeni i prosinac.
5. U kalendaru prirode i djelatnosti ljudi biljeimo: nadnevak, duljinu dana, temperaturu, oblanost, smjer vjetra,
padaline (oborine), promjene u prirodi i djelatnost ljudi i svezi s promjenama u prirodi.
DA
NE

25. MOTRENJE PRIRODE I DJELATNOSTI LJUDI ZIMI

1. Postupak kojim se pozornost skree u odreenom smjeru, sa svrhom da se spoznaju neka svojstva prirodnina i
njihovih promjena onakva kakva ona jesu, ne mijenjajui ih pritom, zovemo motrenje ili promatranje.
2. Zima je godinje doba koje poinje 21. prosinca i traje do 21. oujka.
3. Najkrai dan u godini kratkodnevica traje 8 sati. To je:
a) 23. rujna

b) 21. prosinca

c) 21. oujka

d) 21. lipnja

4. Zimski mjeseci jesu: prosinac, sijeanj, veljaa i oujak.

5. Nabroji najmanje pet sastavnica koje prati u kalendaru prirode i djelatnosti ljudi: nadnevak, duljinu dana,
temperaturu, oblanost, smjer vjetra, padaline (oborine), promjene u prirodi i djelatnost ljudi i svezi s
promjenama u prirodi.

26.OSNOVNA ZEMLJOPISNA I GOSPODARSKA OBILJEJA ZAVIAJA NIZINSKI I BREULJKASTI ZAVIAJ

1. U preteito ravniarskom krajoliku ima i usamljenih gora.
2. Izmeu rijeka Save, Drave i Dunava prostrana je nizina koja prema zapadu prelazi u breuljkasto zemljite.
3. Nizinski prostor nije pogodan za naseljavanje.
DA
NE
4. U nizinskim i breuljkastim krajevima teku mnogi potoci, rjeice i rijeke.
DA
NE
5. Ljudi se u nizinskom i breuljkastom zaviaju bave i stoarstvom; uzgajaju domae ivotinje: goveda, svinje i
perad.

27. GORSKO PLANINSKI ZAVIAJ

1. Voda je veliko bogatstvo gorskog zaviaja.
DA
NE
2. U gorsko-planinskim krajevima ima mnogo obradivih povrina i plodne zemlje.
DA
NE
3. Padine okrenute prema jugu dobivaju vie svjetlosti i topline; nazivamo ih prisojnim padinama (prisoj).
4. Najstarija djelatnost gorsko-planinskih krajeva jest ovarstvo.
5. U gorsko-planinskim krajevima ratarstvo je slabo razvijeno.
DA
NE

28. PRIMORSKI ZAVIAJ

1. Republici Hrvatskoj pripada najvei dio istone obale Jadranskog mora.

DA
NE
2. Uski pojas gdje se kopno (ili otok) dodiruje s morem naziva se obalom.
3. Nedostatak vode jedno je od obiljeja primorskog zaviaja.
DA
NE
4. U dijelu primorskog zaviaja prevladava krajolik siromaan biljnim pokrovom i nepogodan za obradu; to je
kamenjar.
5. U novije doba jedna od najvanijih gospodarskih grana primorskog zaviaja jest turizam.

29. GRAD NEKAD I DANAS GRAD NEKAD

1. Stari su gradovi se utvrivali kulama i zidinama radi obrane od napadaa.
2. Prvi gradovi na podruju dananje Hrvatske nastali su u primorju.
DA
NE
3. Rimljani su osnivali gradove i u unutranjosti; neke vanije na rijeci Savi i Dravi.
DA
NE
4. Mnogi su hrvatski gradovi nastali u srednjem vijeku, veinom prije osam do deset stoljea.
5. Split je naslijedio staru Salonu.

30. GRAD DANAS

1. Poveavao se broj stanovnika gradova pa su se gradile nove etvrti.
2. Stari dio grada najee je ostao u sreditu dananjega grada.
DA
NE
3. Rast suvremenih gradova usko je vezan za razvoj industrije.
4. Prehrambena industrija ubrajaju se u uslune djelatnosti.
DA
NE
5. Najvei grad u Hrvatskoj jest Zagreb, a najvei je grad u Slavoniji Osijek.

31. SPOZNAVANJE I ISTRAIVANJE PRIRODE OVOGODINJA ZIMA

1. Motrenje, promatranje prirode, postupak je kojim se pozornost skree u odreenom smjeru, sa svrhom kako bi se
spoznala neka svojstva prirodnina i njihovih promjena onakva kakva ona jesu, ne mijenjajui ih pritom.
2. Zima je godinje doba koje poinje 21. prosinca i traje do 21. oujka.
3. Dan 21. prosinca najkrai je dan. To je kratkodnevica.
4. Jesenski su mjeseci: prosinac, sijeanj, veljaa i oujak.
5. U kalendaru prirode i ljudske djelatnosti biljeimo: nadnevak, duljinu dana, temperaturu, oblanost, smjer vjetra,
padaline (oborine) i promjene u prirodi i djelatnost ljudi.

32. BILJKE ZIMI

1. Zima je nepovoljno godinje doba za veinu biljaka zbog niske temperature.
2. Drvee i grmlje preivljava zimu u obliku lisnih i cvjetnih pupova.
3. Veina proljetnica preivljava zimu u obliku svojih podzemnih dijelova.
4. Najvei broj biljaka preivljava zimu u obliku svojih sjemenki.
5. Nabroji najmanje etiri proljetnice koje rastu u tvojem zaviaju umarica, drijemovac, jaglac, jetrenka,
kockavica, afran ili podlesak i dr.

33. MOTRENJE PRIRODE I DJELATNOSTI LJUDI U PROLJEE

1., 2. i 3. Postupak kojim se pozornost skree u odreenom smjeru kako bi se spoznala neka svojstva prirodnina i
njihovih promjena onakva kakva ona jesu, ne mijenjajui ih pritom, zovemo motrenje ili promatranje.
2. Proljee je godinje doba koje poinje 21. oujka i traje do 21. lipnja.
3. Proljetna je ravnodnevica:
a) 23. rujna, b) 21. prosinca, c) 21. oujka, d) 21. lipnja.
4. Proljetni su mjeseci: oujak, travanj, svibanj i lipanj.
5. U proljee se zbivaju mnoge prirodne promjene. Slovo ispred dijela proljea stavi ispred pojava koje se u njemu
dogaa.
a) pretproljee
b cvate trenja
b) rano proljee
c lista bukva

c) pravo proljee

a cvatnja lijeske
_ zori penica

34. PROMET I NJEGOVO ZNAENJE PROMETNA SREDSTVA I VRSTE PROMETA

1. Dokument kojim se potvruje znanje upravljanja vozilom i poznavanje
prometnih pravila jest vozaka dozvola.
DA
NE
2. Vrste su prometa: kopneni, vodeni i zrani.
DA
NE
3. Prenoenje i prevoenje ljudi i dobara nazivamo prometom.
4. Prometna sredstva ili prometala rabimo za prijevoz i prijenos ljudi i dobara.
5. Kopnena prometala mogu se kretati cestom i tranicama.

35. PROMETNA POVEZANOST NASELJA U ZAVIAJU

1. Autocesta je najbra i najsigurnija cesta.
DA
NE
2. Za vodeni i zrani promet izgrauju se brodske i zrane prometnice.
DA
NE
3. Izgraene ceste i eljeznike pruge kojima se kreu prometala nazivamo prometnicama.
4. Ceste kojima su povezani dijelovi naselja jesu ulice.
5. Najbre i najsigurnije ceste jesu autoceste.

36. BICIKL PROMETNO SREDSTVO

1. Bicikl je korisno i zdravo prometno sredstvo.
DA
NE
2. Osoba koja je navrila devet godina i osposobljena je za upravljanje biciklom smije samostalno upravljati biciklom
na cesti.
DA
NE
3. Osoba koja vozi bicikl je biciklist/biciklistkinja.
DA
NE
4. Osobno prometno sredstvo na dva kotaa koje pokree voza je bicikl.
5. Najsigurnija je vonja biciklom na biciklistikoj stazi.

37. VODE U ZAVIAJU VODE TEKUICE

1. Potoci su manje tekuice koje mogu i presuiti.
DA
NE
2. U primorskom zaviaju ima mnogo tekuica.
DA
NE
3. to se okusa tie, za vodu tekuica kaemo da je slatka.
4. Tekuica moe nastati i kao odvirak jezera ili movare.
DA
NE
5. Korito rijeke moe se pregaziti, pa i preskoiti.
DA
NE

38. IVI SVIJET U KAPLJICI VODE

1. Sitna, golim okom nevidljiva iva bia zovu se mikroorganizmi.
2. Sitna, golim okom nevidljiva iva bia koja uzrokuju zarazne bolesti jesu uzronici zaraznih bolesti
3. Sitna, golim okom nevidljiva iva bia moemo poveati:
a) centimetrom b) decimetrom
c) povealom d) metrom
4. Sprava za promatranje sitnih ivih bia zove se:
a) termometar
b) barometar
c) vaga
d) mikroskop ili sitnozor
5. Samo proienu, pitku i zdravu vodu smije rabiti za pie.
DA
NE
6. Mikroorganizme u vodi unitavamo prokuhavanjem ili ISOSAN tabletama.
DA
NE

39. VODE STAJAICE

1. Vode koje ne teku, nego ispunjavaju udubine na povrini kopna, nazivamo stajaim vodama ili stajaicama.
2. Bare su vee od lokava i povremeno presuuju.
DA
NE
3. Voda movara uglavnom je slana.
DA
NE
4. Dno movara obraslo je vodenim biljem, koje raste i iznad povrine vode.
DA
NE
5. Umjetna jezera stvara ovjek uglavnom pregraivanjem rijenih dolina.

40. MORE
1. Sva su mora jednako slana.
DA
NE
2. U maloj koliini (u ai) morska voda je plava (modra).
DA
NE
3. More je esto uzburkano, s manjim ili veim valovima.
4. More je najjeftiniji prometni put koji povezuje cijeli svijet.
5. Morske su obale pogodne za ivot ljudi i razvoj gospodarstva.
DA
NE

41. VANOST VODE

1. Priblino dvije treine ovjekova tijela ini voda.
DA
NE
2. Tvornice troe malo vode.
DA
NE
3. Da bi doli do vode, ljudi kopaju duboke zdence (bunare).
4. Sustav postrojenja i cjevovoda za opskrbu kuanstava vodom naziva se vodovodom.
5. Koliko je vode potroeno u kuanstvu pokazuje vodomjer.

42. NEPRIJATELJI ZDRAVLJA

1. Bolest je naruavanje zdravlja.
DA
NE
2. Oku nevidljiva iva bia zovemo mikroorganizmi.
3. Otpornost tijela da se samozatiti od bolesti poveavamo:
a) uzimanjem slane hrane,
b) uzimanjem slatke hrane,
c) cijepljenjem.
4. tetni mikroorganizmi mogu ulaskom u tijelo izazvati bolesti.
5. Nabroji najmanje tri naina ouvanja zdravlja!
odravanje osobne higijene, zdrava i pravilna prehrana, boravak u prirodi, bavljenje portovima, cijepljenje i
dr.

43. NAJEE BOLESTI KOLSKE DJECE

NASTAVNI LISTI A.
Zadatak. Upoznat e to je zarazna utica.
Proitaj tekst i odgovori na pitanja.
Zarazna je utica jetrena bolest. u koju izluuje jetra ne otjee u crijevo, nego u krv, pa bolesnik pouti. Bolest treba
lijeiti jer oteuje jetru. Zaraznu uticu uzrokuju mikro-organizmi. Zaraza se prenosi oneienom hranom i vodom, te
dodirom s bolesnikom.
1. Tko uzrokuje zaraznu uticu?
_____________________________________________________________
2. Gdje ive uzronici zarazne utice?
_____________________________________________________________

3. Kako biste sprijeili irenje zarazne utice?

_____________________________________________________________

NASTAVNI LISTI B.
Zadatak. Upoznat e to su zaunjaci ili mumps. Proitaj tekst i odgovori na pitanja. Zaunjaci ili mumps zarazna je
bolest u djece, posebice u djeaka. Prepoznaje se po oteklinama iza uha. Bolesnikovo lice se izoblii, a uha stre.
Bolest prate blaga vruica i osjeaj bolnosti. Ometeni su vakanje i gutanje. Bolest koju uzrokuju mikroorganizmi traje
nekoliko tjedana. Posljedica nepravilnog lijeenje moe dovesti do neplodnosti djeaka.
1. Tko uzrokuje zaunjake ili mumps?
____________________________________________________________
2. Kako se moemo zaraziti zaunjacima ili mumpsom?
_____________________________________________________________
3. Smijete li posjetiti uenika oboljelog od zaunjaka ili mumpsa?
________________________________________________________________

44. NJEGA BOLESNIKA

1. Dom zdravlja je ustanova za pregled i lijeenje bolesnika.
DA
NE
2. Bolnica je ustanova za pregled, lijeenje i boravak bolesnika.
DA
NE
3. Je li uputno posjeivati bolesnika koji je obolio od zarazne bolesti?
DA
NE
4. Osvjeavajui napitci bolesniku nadoknauju:
a) hranu
c) tekuinu
b) vitamine
d) mast
5. Najblia bolnica mojem stanu je individualno.

45. NEGATIVNE POJAVE KOJE UGROAVAJU MLADE

1. Ovisnost je tjelesna i duevna udnja za ponovnim uzimanjem neega.
DA
NE
2. Nabroji tri najee ovisnosti: pijenje alkohola, puenje cigarete i uzimanje droge.
3. ovjek koji pije veu koliinu alkohola (vina, rakije i dr.) esto zdravstveno propada i izaziva nerede i tunjave, a to
je posljedica djelovanja alkohola koji mu:
a) poveava snagu
b) poveava odlunost
c) poveava hrabrost
d) slabi sposobnost razmiljanja
4. Najei razlog zbog kojega mladi postanu puai jest:
a) jaka tjelesna potreba
b) jak utjecaj promidbe puenja
c) ugodan miris cigarete
d) da bi sebi i drugima izgledali odraslije
5. Zdravlje je najvee bogatstvo. Zaokrui dva postupka kojima moe unaprijediti svoje zdravlje:
a) hranim se pravilno i zdravo
b) esto boravim u zadimljenom prostoru
c) redovno odravam tjelesnu higijenu
d) bavim se portskim igrama u prirodi