Sibenski List, 28. Svibnja 2015.

TRBUHOM ZA KRUHOM ibenske uenike ekaju poslovi
str. 2
www.sibenski-list.hr
U Europi ele mlade

mehaniare i instalatere
I benski
List
ETVRTAK 28. SVIBNJA 2015.

godina LIII BROJ 2683
UPANIJSKI
TJEDNIK
NADNARAVNO
Etnologinja
Sandra
Barein:
I danas ima
onih koji
vjeruju u vile
str. 24
LOV U MUTNOM
NARUENE VIZURE Reporteri u samom

sreditu grada zabiljeili neuralgine toke
str. 14
Gradonaelniku dozlogrdila inercija u rjeavanju komunalnih problema
DOSSIER
GOSPODARSTVO
U UPANIJI
Turizam i
brodogradnja
u usponu str. 6
ORGANIZATOR O
obraunU u
ringu
NIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX
Krov
vijenice
postao
smetlite,
a pitari
pepeljare?!
Sporno je
80 posto
projekata za
legalizaciju str. 4
str. 16
Buri: Ubudue e svi direktori

gradskih tvrtki s nama na teren
Marko aja:
Publika e
str. 36
uivati
28.5.2015.
PIE ZDRAVKO PILI
govorei otvoreno
Ante Barani/CROPIX
ibenski list etvrtak,
Drava i Minerska
nita drugo do
predizborna svinjarija!
TRBUHOM ZA KRUHOM ibenske uenike ekaju posl
U Dublinu i Frank
mehaniare i inst
Cathal Mcnaughton/REUTERS
aktualno
2 Aktualno
Ako itko zna to je ica, onda to znaju ibenani. Oni su do devedesetih imali itav grad u ici.
U ici, pod naoruanom straom, koja je etala
tamo gdje su sada teniski tereni, bilo je pola ubievca, skoro pa itav onaj dio koji vodi od mosta
do spomen-parka strijeljanima. Ni na tvravu Barone nije se moglo a da se ne proe pokraj straara naoruanih bojevom municijom bila je tamo
kasarna vojne policije. Isto kao i na brdima iznad
ubievca, na Jamnjaku, odailjaima sve su to
bili zabranjeni vojni objekti.
upanija moe biti ponosna na etnicu

Za ibenane je zabranjena bila i cijela lijeva
polovica Kanala svetog Ante, tog prirodnog bisera koji je graanima grada vraen tek prije koju
godinu izgradnjom etnice po projektu arhitekta Nikole Baia. Projektu koji je sjajan upravo
zbog ideje da tu divotu i ljepotu ustupi kao dnevni boravak svim graanima ovoga grada i onima koji e ga posjetiti i to potpuno besplatno.
Umjesto da ga skupo proda developerima koji bi
ga ponovno zatvorili u icu kao unosno profitabilni resort. I ako postoji projekt zbog kojeg vlast
u upaniji na sebe moe biti ponosna, onda je to
svakako etnica u Kanalu svetog Ante.
I zato se odluka Dravnog ureda za upravljanje dravnom imovinom, koju je poslao na adresu
Javne ustanove zatiene prirodne vrijednosti ibensko-kninske upanije, da joj ne moe darovati 20 tisua kvadrata bive vojarne u kanalu za
nastavak izgradnje etnice i ne moe drugaije
nazvati nego svinjarija. Pogotovo to se pritom
poziva na Strategiju razvoja turizma RH do 2020.
godine po kojoj je Minerskoj predviena prenamjena u hotelski sadraj. Drugim rijeima, hoe
se rei kako se taj prostor moe i bolje iskoristiti
nego da ga se dade u javnu namjenu.
Dijelu ibenskih srednjokolaca ve je ponuen posao u Dablinu

Marina JURKOVI
Nikolina Vukovi Stipaniev/
CROPIX
ome se danas nudi posao u zemljama Europske unije, a da nema lijeniku ili diplomu medicinske sestre, titulu
informatikog strunjaka,
inovatora, znanstvenika ili
da se ne radi o rijetko raspoloivom visokoobrazovanom kadru? Vjerovali ili ne,
ima takvih! Irsko i njemako trite rada, na primjer,
ezne i za dobrim metrima,

mehaniarima i instalaterima svih vrsta koji peku zanat u ibenskoj Industrijskoobrtnikoj koli.
Pokazao je to program
Erasmus+ posredstvom
kojega je 18 srednjokolaca
iz te kole s nekolicinom svojih nastavnika tri tjedna radilo i boravilo u Irskoj, a 23
njihova vrnjaka u Njemakoj. Za sve je najvie kriva
prof. engleskog jezika Eleonora Rupi, koordinatorica
projekta mobilnosti ueni-
ka u svrhu uenja. Nije neduna ni kolegica joj Mirjana kugor, profesorica strojarske grupe predmeta koja
joj je bila od pomoi u kompleksnom poslu. Taj je projekt iza kojeg stoje mjeseci i
mjeseci predanog rada, truda
i odricanja, strunih i jezinih priprema, predan Agenciji za mobilnost i programe
EU-a, a potom je zaradio
gotovo maksimalan broj bodova pred Europskom komisijom. Tonije,osvojio je 97 od
100 punata.
TJEDNA VAGA
Uenici ibenske Industrijsko-obrtni
Podsjeaju na Superhika
A to zaista, pravu je usporedbu naao Damir

Luev, ravnatelj upanijskog Zavoda za prostorno
planiranje, slii na Alana Forda i Superhikove parole Otimamo siromanima da bi dali bogatima.
Istodobno, valja podsjetiti da je ista ta drava u Tisnom poklonila lokalnoj samoupravi kojom, gle
sluaja, vlada SDP 64 tisue etvornih metara u
uvali Jazina, vrijedna etiri milijuna eura, koje je
Opina nakon toga prodala ruskom investitoru.
Postavlja se pitanje zato turistike kvadrate
drava nije sama prodala, nego ih je prethodno
darovala Tisnom? Jedini odgovor koji se namee sam po sebi je da se na taj nain eljelo pomoi proraunu opine Tisno s tridesetak milijuna
kuna. Koji e dobro doi u predizbornoj godini.
Isto kao to je jedini suvisli i logian odgovor koji se sam po sebi namee zato upanijska Javna
ustanova ne moe dobiti Minersku to to se i to,
evo, dogaa u predizbornoj godini. A upanijom
i gradom ibenikom vlada HDZ. Koji ionako u ispitivanjima javnog miljenja stoji i previe dobro
da bi mu se jo i pomagalo darovanjem nekretnina. teta to SDP nije to radio HDZ-u dok je mislio prodavati poluotok Otricu za golf terene, no
onda je s njima branio iste, privatne interese...
Ibenski
List
UPANIJSKI
TJEDNIK
Glavni urednik joko dadi

zamjeniCA urednika MARINA JURKOVI
marketing elida slavica
marketing@sibenski-list.hr
tel.: 022/201-269, 022/201-270, fax: 022/212-979
adresa Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
iro raun IBAN: HR3124110061100004846
IMPRESSUM
osniva i izdava ibenski list d.o.o.
DIREKTOR MIROSLAV IVI
tisak Slobodna Dalmacija d.d.
UPRAVA EPH
ante samodol, tomislav wruss
nadzorni odbor EPH
ana hanekovi, kreimir osi,
dejan krui, fra Ilija ivkovi
Nikola
Bai
Mladen
Pejnovi
arhitekt
predstojnik DUDI-ja
PLUS
Iz dva razloga ovaj je

Murterin zasluio palac
gore u naoj rubrici.
Prvo, jer je ustao u borbu
protiv drave koja je
ibenanima minirala
nastavak izgradnje
posjetiteljskog centra
u Minerskoj. Logian
je taj Baiev potez jer
je etnica u Kanalu sv.
Ante njegovo dite.
Dodatni razlog za plus
Baiu je i podatak da
drugo njegovo ibensko
dite - hotelski kompleks
u Mandalini dobiva
zavrne obrise... To vie
to e biti sjajan!
MINUS
Veliki minus ravnatelj

dravnog Ureda za
upravljanje dravnom
imovinom zaradio je ve
samom injenicom to
se njegov potpis nalazi
ispod dopisa Javnoj
ustanovi zatiene
prirodne vrijednosti K
u kojem je izvjetava da
im nije u mogunosti
darovati Minersku jer
je za istu nekretninu
predviena prenamjena
u hotelski sadraj. Da
je mislio na nau etnicu
imao bi ogromni plus...
Hrvoje
Belamari
Hrvoje
Duji
novinar i filma
trener Zagore
PLUS
Zagrebaki ibenanin
Hrvoje Belamari snimio
je u ibeniku i Vodicama
dokumentarni film
ovjek-kolica. HRTov slobodni novinar je
u filmu, koji potpisuje
s Matijom Vukiem,
glumio - samoga
sebe. Osobu, koja je
od roenja osuena
na ivot u invalidskim
kolicima. Hrvoje je
u ibeniku spojio
ugodno s korisnim,
a ne sumnjamo da je
ibensko- zagrebaki
redateljski tandem
priredio jo jedan sjajan
dokumentarac.
MINUS
Nogometai iz Uneia
ne znaju za pobjedu
ve est kola. Zadnji
put su uzdignutih ruku
travnjak napustili
protiv ibenika...a bilo
je to davno jo tamo
11. travnja. Kao da su
crveni izduili nakon
utakmice s novim
drugoligaem. Poslije
upanijskog derbija
uknjiili su samo dva
boda od moguih 18. Na
sreu Paajica odavno
su osigurali opstanak,
ali su neslavnim nizom
bacili mrlju na dobru
sezonu.
28.5.2015.
Aktualno 3
lovi u Irskoj i Njemakoj
kurtu ele mlade

talatere iz ibenika
SVI DOBILI DOBRE

PREPORUKE
Svi su uenici, istie prof. Eleonora Rupi,
dobili stvarno dobre preporuke.
- Gledala sam neke od njih. Kad u preporuci
pie da ih se preporuuje bilo kojem
poslodavcu, to je za mene velika stvar.
Mislim da je sve ispalo vrhunski - konstatira
koordinatorica projekta, a kolegica joj
Mirjana kugor koja je svoje uenike pratila
u Frankfurt, takoer, ne krije oduevljenje
prekograninim iskustvom.
- Ne zaostajemo za Europom ni u
tehnolokom, ni u obrazovnom smislu.
Uenici se nisu sreli ni s jednim djeliem
rada koji nisu proli. Pratimo trendove i to je
odlian osjeaj.
ke kole sa svojim nastavnicima, prof. Mirjanom kugor, prof. Eleonorom Rupi i prof. Ivicom Niniem
Kvalitetno odraeni projekt budue je ibenske zanatlije i njihove predavae u
ulozi pratitelja kolektivno otpravio u inozemstvo. Tamo
su, ponosno istie Vlado Rubeli, ravnatelj Industrijskoobrtnike kole, osvjetlali
obraz, ne samo svoje kole
i nastavnika, ve uope hrvatskog odgojno-obrazovnog
programa.
- Silno me veseli i najmanji uspjeh ove kole, a podjednako i uspjeh uenika - bio
je kratak i jasan razdragani
ravnatelj.
Ve im ponuen posao
I srednjokolci i nastavnici u Dublinu su smjeteni
kod tamonjih obitelji, dok
je u Frankfurtu za dio njih
osiguran hostelski smjetaj. Zajedniko im je to su
svakodnevno odlazili na posao u razliite tvrtke, sve u
ovisnosti o svom profilu zanimanja. Budui elektro,
auto ili brodomehaniari,
elektro, plino, vodo ili instalateri grijanja i klimatizacije ravnopravno su radili s irskim i njemakim radnicima. Nekima je, poput
budueg elektroinstalatera
Branimira Sudara ponuen
posao im steknu diplomu.
Dapae, Branimir je od tvrtke Apollo elektrica dobio i
posebnu preporuku za zaposlenje, a od obitelji zamjenskih roditelja Patrizie i Desmonda Larkina poziv da im
Irsko i njemako trite rada ezne za dobrim

metrima koji peku zanat u ibenskoj
Industrijsko-obrtnikoj koli. Pokazao je to
program Erasmus+ posredstvom kojega je
18 srednjokolaca iz te kole s nekolicinom
svojih nastavnika tri tjedna radilo i boravilo u
Irskoj, a 23 njihova vrnjaka u Njemakoj
se svakako javi odlui li se za
posao u Irskoj.
I ostali drugai i treai
puni su pozitivnih dojmova,
a takoer i elektromehaniar Mihael Ramada koji se
na program 2Erasmus+ prijavio lani i u meuvremenu
diplomirao. U Dublinu mu je
ponuen posao u tvrtki Avoca, gotovo idilinoj radnoj
sredini. Ipak, dok ne zavri
etvrti stupanj obrazovanja
nema, kae, namjeru naputati ibenik. A za sutra ne
zna. Nikad ne reci nikad.
- Radio sam na odrava-
nju mehanike, instalacija,

kuhinjskih aparata i slino.
Ekipa je odlina. Lako je s
njima komunicirati. Spremni su pomoi u svakom trenutku...Vlasnik tvrtke napisao mi je odlinu preporuku
za posao, a obitelj u kojoj sam
boravio dok sam bio na praksi ponudila mi je smjetaj odluim li se za posao u Irskoj.
Prihvatili su me kao da
sam njihov
Barem dok se ne snaem.
Naravno da je to lijepo znati - ispriao je Mihael dok je
budui automehaniar Antonio Bilui praksu odraivao u tvrtki Eamon Walshe

garage radei rame uz rame s irskim kolegama. ak
se okuao i u lakiranju vozila.
- Ljudi su me prihvatili kao da sam njihov i pitali su me to bih elio nauiti, a to nisam ve proao u
koli. Toga, zapravo, nije bilo pa sam se odluio proiriti
znanje i na drugu struku. U
istoj garai rade i automehaniku i autolimariju, to kod
nas nije ba est sluaj. Ra-
MOST SURADNJE S INOZEMSTVOM

Prof. Ivica Nini koji u Industrijsko-obrtnikoj koli predaje strojarsku grupu predmeta,
uspjeh projekta u programu Erasmus+ opisuje motivirajuim za budue generacije
uenika te kole.
- Iskustva poput ovoga mogu posluiti kao nagrada ponajboljim uenicima. Napravili smo
most suradnje s inozemstvom i dokazali da sve to moemo ostvariti, no teta bi bilo taj
most koristiti tek za jednokratni posjet. elimo li sudjelovati u Erasmus+ programu,
meutim, po istom obrascu eka nas ponavljanje cijele dugotrajne i sloene procedure podsjea prof. Nini.
de se i pripreme za tehniki
pregled vozila koji je puno rigorozniji nego kod nas. Tek
da se zna...- smije se Mihael.
Samo u superlativu o
svom boravku u Dublinu pria i budui automehaniar
Mario Lukanovi i brodomehaniar Andrija Cukrov. Potonji se prilino udomaio u
radnom okruenju, toliko da
je od privremenog efa dobio
ne samo najbolje preporuke,
nego je gazdi za zuntu uspio i iznajmiti bakin apartman, pa e ga vidjeti ve
ovog ljeta.
- Sve petice za organizaciju boravka, preporuija bi
svakome da to doivi - prostoduno e Andrija.
Lipo je to, al bih isto

volio radit ovdje
Kristijan Markunovi,
Duje Klisovi i Ante Baljak, frankfurtski trojac
pobrao je, takoer, pohvale
u svojoj struci. Dvojica su
budui instalateri. Prvi e
se baviti grijanjem i klimatizacijom, drugi plinofikacijom, dok e trei postati
automehaniar. Drugi dan
nakon dolaska u firmu Duji
je ef sugerirao da bolje naui njemaki jezik i da se vrati kad god hoe jer ga posao
eka.
- Je, lipo je to... al bih isto
volio radit ovdje - skromno
e mladi.
Ia ko je u loeno pu no
energije, koordinatorica,
prof. Eleonora Rupi smatra

da su se svi mjeseci strunih
i jezinih priprema uenika,
svi radni i sastanci s roditeljima i nastavnicima naposlijetku isplatili. Nije u pitanju samo financijska protuvrijednost, iako ni ona nije
beznaajna s obzirom na to
da je rije o projektu za koji je EU izdvojio 106 tisua
eura. Vrijednost je, kae, i u
iskustvu.
- Dobili smo novac koji
moramo opravdati, procedura jest komplicirana prvi put, no drugi put je laka
jer smo, na neki nain uli
u tos. Jo moram proslijediti zavrnu dokumentaciju,
a ekam i povratne informacije i komentare neovisnih
osjenjivaa na na projekt.
ivo me zanima gdje su mi
oduzeli ona tri boda...- intrigira koordinatoricu.
I da ne zaboravimo zavrnu glazuru: Industrijskoobrtnika kola u ibeniku
je dobila zeleno svjetlo za
jo jedan Erasmus+ projekt iz iste aktivnosti kao i
prethodni. Naziv mu je ista energija za ljepu Europu. Uenici i nastavnici
otputovat e u panjolsku
Sevillu. Ovaj program obuhvaa jo i usavravanje
osam nastavnika. Otkrili
smo da je rije o projektu koji
podrazumijeva i teoretska i
praktina znanja na podruju obnovljivih izvora energije. to rei osim - bravo, nai!
4 Aktualno
28.5.2015.
LOV U MUTNOM Iscrtani papiri na podru
Sporno je 80 po
Muzej sv. Frane otvara se 3. lipnja
Blago ibenskih
franjevaca bit e
dostupno i turistima
Marija LONAR
NIKA STIPANIEV/CROPIX
samsto godina franjevake povijesti u

ibeniku i uvanja
kulturnog blaga bit
e predstavljeno javnosti u
novoosnovanom samostanskom Muzeju sv. Frane koji e sveano biti otvoren 3.
lipnja. Gvardijan samostana
fra Ivan Bradari istie kako je zatitni znak samostanska knjinica u kojoj se nalaze vrijedne stare knjige: 161
inkunabula, 148 kodeksa te
vie od 171 pergamena velikog i malog formata. Knjinica do sada nije bila dostupna
javnosti zbog uvjeta uvanja
knjiga, osim u rijetkim sluajevima, ali i zbog toga to se
moralo prolaziti kroz samostan da bi se do nje dolo.

Dio tog vrijednog knjinog blaga, u kojem se nalazi
i jedan od najstarijih sakramentara iz 1050. godine, ali
i kodeks u kojem se nalazi
poznata ibenska molitva
najstariji pjesniki tekst pisan na hrvatskom jeziku na
latinici, init e postav novog
muzeja.
- eljeli smo iznijeti i pokazati svim posjetiteljima, naim sugraanima ali i brojnim turistima koji zaviruju
u nau crkvu i dvorite samostana dio tog naeg blaga
koje nije samo crkveno, ve i
nacionalno kulturno blago.
Kroz muzej elimo nastaviti
evangelizaciju i to kroz govor
o dobrom i lijepom koji je go-
vor o opim ljudskim vrednotama i upuen je svim ljudima - rekao je fra Ivan Bradari.
Podsjetio je kako ideja o
samostanskom muzeju postoji ve desetljeima, a konkretni radovi poeli su u
srpnju prole godine. Uz franjevce na ureenju i postavu
muzeja radili su i suraivali
Hrvoje Zekanovi, Antonijo
unjerga, Valentino Drai
Celi i Zdenka Bilui. Muzej se sastoji od tri prostorije u kojima e biti izloen dio
grae iz samostanske knjinice, slike i relikvijari, a pratit e ih i audio te multimedijalni interaktivni sadraji.
Sastavni dio muzeja je i mali vrt koji e ujedno biti lapidarij.
U osamdeset posto
predmeta, projekti koje
izrauju ovlateni inenjeri
graevine ili arhitekture,
izlaskom na oevid utvreno
je da snimka izvedenog
stanja ne odgovara onomu
to na terenu vidimo.
Najee greke su katnost
objekta: na terenu vidimo
da kua ima prizemlje, jedan
kat i krov, a u projektu je
nacrtano prizemlje, etiri
kata i krov - kae Semira
kugor
Katarina RUDAN
egalizacija bespravno
sagraenih zgrada sloena je procedura koja zahtijeva vremena,
novca i rada. U postupku,
koji je propisan Zakonom o
postupanju s nezakonito izgraenim zgradama iz 2013.
godine, djelatnici nadlenih gradskih i upanijskih
upravnih odjela moraju uiniti puno radnji do trenutka
izdavanja rjeenja o izvedenom stanju i stavljanju potpisa i peata na rjeenje da je
neka zgrada legalizirana. U
prosjeku, ako su dokumenti
potpuni i zahtjev uredan, za
izdavanje rjeenja potrebno
je oko tri mjeseca.
- Uredan zahtjev podrazumijeva da smo u jednom
predmetu dobili kompletnu
dokumentaciju, od arhitek-
tonske i geodetske snimke do

izvoda iz katastra. Kada utvrdimo da sve odgovara pozitivnim zakonskim propisima Zakona o legalizaciji, da se sve
slae sa propisanim odlukama jedinice lokalne samouprave (JLS)vezanih uz legalizaciju na ijem prostoru se
zgrada nalazi, gledamo na
DOF5/2011.
Kao to je poznato, Dravna geodetska uprava RH je

21. lipnja 2011. godine izradila digitalnu ortofoto kartu u
mjerilu 1:5000 na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske i na
njoj moramo vidjeti odreenu
zgradu. Sve to na toj snimci
ne vidimo, ne moe se legalizirati to znai da je graeno
Projektanti nisu neznalice!

- Ne vjerujem da su projektanti neznalice i da ne poznaju
Zakon o legalizaciji. Smatram da oni uistinu samo izvre
narudbu kakvu podnositelji zahtjeva trae, a mi smo
miljenja da podnositelji zahtjeva na taj nain ele
legalizirati neto to je izgraeno nakon dana D ili uope
nije izgraeno, pa kad dobiju rjeenje o legalizaciji mislili su
izgraditi ono to je u projektu nacrtano. Ali, ne ide to tako i
do danas smo pet posto zahtjeva odbili - kae kugor.
BATINA Valorizacija nepokretnih spomenika kulture Ivana Metrovia
Otavice dobivaju spomen-galeriju, kipars

Na cilj je da kola i
antimalarina stanica
postanu svojevrsni
memorijalni centar Ivana
Metrovia u Otavicamakae Josip Sui, naelnik
opine Rui
Katarina RUDAN
reenje zgrade osnovne kole i antimalarine stanice, nepokretnih spomenika

kulture Ivana Metrovia u
Otavicama, trebali bi u potpunosti biti zavreni do kraja ove godine. Podsjetimo,
sanacija na ovom zatienom kulturnom dobru, koje
je kipar Ivan Metrovi dao

sagraditi za svoje mjetane
dvadesetih godina prolog
stoljea, poela je prije nepune tri godine. U prvoj fazi radova saniran je krov, u
drugoj je ugraena graevinska stolarija, a prole godine
krenulo je unutranje ureenje objekata.
28.5.2015.
Aktualno 5
ju ibensko-kninske upanije uglavnom ne odgovaraju stanju na terenu
osto projekata za legalizaciju

Novi Zakon o gradnji propisuje odgovornost!
Za razliku od Zakona o postupanju s
nezakonito izgraenim zgradama, u novom
Zakonu o gradnji koji je stupio na snagu 1.
sijenja 2014. godine, postoji odgovornost
ne samo projektanata nego i investitora,
nadzornog inenjera, geodeta i ostalih.
Za greke projektanta predviene su
da kua ima prizemlje, jedan
kat i krov, a u projektu je nacrtano prizemlje, etiri kata i
krov. Drugi primjer greke je
to na DOF-u uope ne vidimo
kuu, ve samo nekakvu mrljicu, od podnositelja zahtjeva ne dobijemo dokaz da je izgraena prije dana D, a na
terenu ugledamo prekrasnu
trokatnicu s krovom! U tom
sluaju dade se zakljuiti da
su tu bili samo temelji do 21.
lipnja 2011. godine, a gradnja
je nastavljena kasnije - govori kugor.
Ima zaista nevjerojatnih
sluajeva poput sluaja s jed-
nog naeg otoka gdje je u dokumentima prikazana lijepa vikendica, a na oevidu

su jedva pronali esticu i na
njoj ostatke kamenih zidova nekadanje staje ili kuine. Kako doznajemo od kugor, ima greaka u projektu razliitih vrsta. Nerijetko
je da su na terenu, primjerice
na vodikom podruju, umjesto prikazanog objekta-kue
naili na bunju!Sve to oteava rad djelatnicima Odjela,
jer nakon obavljenog oevida
od podnositelja zahtjeva trae
da projektanti usklade snimke izvedenog stanja s onim u
naravi.
- Takav rad projektanata
nam koi itav postupak,

gubimo jako puno vremena, pa se rjeavanje jednog
predmeta odui i do godinu
dana. Nama je stranka u postupku podnositelj zahtjeva
s kojim kontaktiramo i s projektantima ili geodetima mi
nemamo nita. No, podnositelji zahtjeva obino kau
da nisu znali, ili samo glume, da projekt ne odgovara
stvarnom stanju. Iz dosadanjih sluajeva, posebno
ovih drastinih, zakljuili
smo da su projektanti radili nacrte po narudbi, a da
objekt nisu niti vidjeli ili su
samo bili ispred objekta, a
u njega nisu zavirili, kugor e. Osim projektanata,
greke ine i geodeti, pa
se dogodi da je jedan objekt
u geodetskoj snimci smjetan na dvije ili tri estice, a
projektant je objekt nacrtao
na sasvim drugoj.
kugor nam je ispriala
niz sluajeva s grekama,
a pitanje moe li se govoriti
o koruptivnim radnjama nije eljela komentirati. injenica je, pak, da zakonodavac
nije predvidio sankcije za
projektante grenike u postupku legalizacije. S druge
strane, podnositelji zahtjeva
za legalizaciju, oito u sprezi
s projektantima, pokuavaju loviti u mutnom. Moda
nisu raunali da e se za svaki predmet obavljati oevid,
da je on po zakonu obaveza,
pa ako proe, proeako
ne, idemo nanovo!
su osigurali Hrvatska turistika zajednica u iznosu od

30.000 kuna, iz prorauna Opine Rui izdvojeno je 16.000
kuna, a ostatak su sufinancirali Muzeji Ivana Metrovi
sa 15.500 kuna. Staza povezuje obiteljsku kuu Metrovi u Otavicama s kuom na
Svilaji, iz koje su se Metrovi-
i spustili u Petrovo polje.

Osim ureenja staze postavljene su klupe za odmor i info
tabla ispred kue na Svilaji.
Kandidirali smo i projekt
biciklistike staze koja e povezati sve lokacije, od Mauzoleja, preko mosta na ikoli,
zgrade antimalarine stanice i kole, roditeljske kue u
Otavicama do one na Svilaji,

ukupne duine od oko osam
kilometara, a ovisno o sredstvima produili bi ju sve do
izvora rijeke ikole, kae Sui i dodaje da e kulturni i
agro turizam biti dio strategije razvoja opine od 2015.
do 2020. godine iju izradu
pripremaju.
Umjesto kue bunja!
iza tog datuma. Ako zgradu

ne vidimo, to se zna dogoditi jer snimka nije stopostotni
dokaz, a ima i malih odstupanja, od podnositelja zahtjeva
traimo bilo koji drugi dokaz
koji e potvrditi da se radi o
objektu za koji trai legalizaciju i da je on takav bio prije
dana D, odnosno 21.lipnja
2011. godine. Kad se sve to
odradi, naa ekipa izlazi na
oevid, a tamo nailazimo na
svata - govori nam Semira
kugor, proelnica upanijskog Upravnog odjela za prostorno ureenje i gradnju.
Nije prijevara - greka je!

U cijeloj prii o legalizaciji i poslu stoljea, ma koliko on trajao, dobro je to je
Zakonom o legalizaciji propisano da se, na kraju uredske
prekrajne kazne, ne samo novane koje

su dosta visoke, nego i zatitne mjere
zabrane obavljanja poslova projektiranja
u trajanju od tri do est mjeseci, a za
prekraj poinjen drugi put, uz novanu
kaznu, predviena je i mjera zabrane rada u
trajanju od est mjeseci do godine dana.
procedure s dokumentima, u
konanici oevidom utvruje stvarno stanje na terenu, o
emu ovisi hoe li objekt biti
legaliziran ili ne. Upravo na
oevidu otvara se pria o prijevarama. Dodue, slubenim
jezikom to se ne naziva prijevarom nego grekom.
- Kada izaemo na oevid
dogaa se udo, jer utvrdimo
da zapravo neto to je nacrtano ima puno greaka. Do danas smo rijeili oko 5500 predmeta, a u osamdeset posto
zahtjeva za legalizaciju, izlaskom na oevid utvreno je
da snimka izvedenog stanja,
odnosno projekt koji izrauju
ovlateni inenjeri graevine
ili arhitekture, ne odgovara
stvarnom stanju na terenu.
Najee greke su katnost
objekta: na terenu vidimo
rsku koloniju i hostel

- Projekt sanacije antimalarine stanice i kolske
zgrade Opina je 2012. godine prijavila na trogodinji
program Ministarstva kulture. Ukupno je do danas uloeno oko 1,1 milijun kuna, a
sredstva su, osim Ministarstva kulture, osigurali Opina Rui i ibensko-knin-
ska upanija. Na cilj je da to

postane svojevrsni memorijalni centar Ivana Metrovia u Otavicama. U prostoru
antimalarine stanice bila bi
spomen-galerija sa stalnim
postavom replika Metrovievih djela, dok bi se u koli
odravale kiparske i slikarske kolonije. Na katu kole,
gdje su nekada bili stanovi

za uitelje, planiramo urediti smjetajne kapacitete, tipa
hostela, u kojem bi odsjedali sudionici kolonija. Prostor
u prizemlju koristio bi se i za
razliite kulturno-zabavne i
u drutvene svrhe - kae Josip Sui, naelnik opine
Rui.
Putem mladog metra

Sve to je vezano uz ime
i djela Ivana Metrovia, u
opini namjeravaju valorizirati u turistike svrhe, pa
uz crkvu Presvetog Otkupitelja, poznatiju kao Metroviev mauzolej, objekte antimalarine stanice i kole,
namjeravaju u funkciju staviti i obiteljsku kuu kipara
svjetskoga glasa. U tu svrhu ureena je tematska staza Putem mladog metra
u duini od 2,5 kilometara.
Vrijednost izvedenih radova
je oko 62.000 kuna. Sredstva
6 Aktualno
28.5.2015.
DOSSIER ibensko-kninskom gospodarstv
Pada broj nezap

oporavlja se i b
Dok prema evidenciji u upaniji ima tek
19 tisua aktivnih osiguranika, slubena
statistika kae da samo u realnom sektoru
ima vie od 22 tisue radnika. Pridoda li
se njima i vie od devet tisua u javnoj
upravi, zdravstvu, kulturi.., broj zaposlenih
premauje 31 tisuu
Marijan DAMBO
NIKOLINA VUKOVI STIPANIEV
agovjetaji da bi gospodarstvo ibenskokninskoga kraja ove

godine moglo iskoraiti iz dugotrajne krize i odvanije krenuti toliko eljenim stazama oporavka, naalost, teko e se ostvariti.
Barem ne u prieljkivanom
obujmu. A bilo je naznaka, i
to sasvim utemeljenih, da najvaniji gospodarski sektori, a
to su preraivaka industrija
i turizam, pa ak najtee pogoeno graevinarstvo defi-
nitivno kreu uzlazno, a onda

je sve pokvario TLM.
TLM pred velikim izazovom

Ovaj sve donedavna jedan
od najveih izvoznika u zemlji doao je u poziciju biti ili ne
biti. Tvornica preanih proizvoda ve mjesecima na radi,
a njeni radnici trajkovima
uspijevaju naplatiti tek poneku od zaostalih plaa bez ozbiljnijih naznaka da bi uskoro
moglo biti bolje. Tamni oblaci nadvili su se i nad Valjaonice koje je obitelj Pejinoski
prodala Rusu Igoru Shamisu. Istina, Pejinoski je uspio
u svom mandatu tvrtkama
NA PODIMA 40 POGONA I
TISUU ZAPOSLENIH
-U ovom trenutku u 40-ak pogona radi oko tisuu radnika.
Jo desetak poduzetnika je u fazi ishoenja potrebnih
dozvola i drugih papira da bi poeli gradnju. Oekuje se da
bi uskoro u njima bilo otvoreno jo dvjestotinjak radnih
mjesta, to nije malo u ovoj tekoj gospodarskoj situaciji kae Jakov Terzanovi, direktor zone Podi.
umanjiti dugove sa stotinjak

milijuna na 50-tak. No, to nije
bilo dovoljno za normalan rad,
pa je tvornice prodao Shamisu. Zbog nedostatka obrtnog
kapitala tvornica je ostala
bez sirovina i radi s jedva pet
posto kapaciteta. Obje tvrtke
zbog vie od 50 milijuna eura
dugova nale su se u predsteajnoj nagodbi od koje e ovisiti njihova budunost.
Situacija je vrlo kompleksna pa je otvoreno pitanje hoe li TLM u steaj ili prema
oporavku. Ode li u steaj, sa
sobom bi mogla povui i svojeg najveeg vjerovnika, lokalnu Jadransku banku. Uz
to, na ulici bi moglo zavriti
gotovo 600 zaposlenih. Predsteajna nagodba mogla bi
biti interes svih vjerovnika,
radnika, pa i drave.
Pitanje je samo moe li i hoe li novi vlasnik Shamis ponuditi kvalitetan plan, osigurati dovoljno svjeeg novca i,
za poetak, dii proizvodnju
barem na 80 tisua tona, a u
perspektivi preko sto tisua.
Naime, posljednjih 20 godina
S velikim kompleksom turske Dogus Grupe u Mandalini koji e uskoro otvoriti vrata za posjetitelj
tvornice su stalno proizvodile
gubitke, pa je u ovom trenutku puno manji minus ako ne
rade nego ako rade s umanjenim kapacitetima.
Nitko ne zna toan broj

zaposlenih
Bilo kako bilo,TLM je pred
velikim izazovom. to e biti
trebalo bi se znati vrlo brzo je
nema puno vremena. Shamis
najavljuje da ima spreman
plan njegova oporavka. ivi
bili pa vidjeli.
U ovoj upaniji u posljednje vrijeme osjetno pada broj

nezaposlenih. Mnogi i iitavaju kako je to posljedica gospodarskog oporavka. Prava
istina je zapravo da je to posljedica masovnog iseljavanja
radno aktivnog stanovnitva,
te posebno mladih. Statistika
biljei da posljednjih godina
ovaj kraj naputa vie od tisuu uglavnom mladih i kolovanih osoba. Neslubeno, ta
je brojka puno vea jer drava nema naina da zabiljei
NAJSVJETLIJA TOKA
DEBELJAKOVA TVORNICA U
KNINU
U tvornici DIV u Kninu danas radi vie od 550 radnika
Po mnogo emu svijetla toka ibensko-kninskoga

gospodarstva jest DIV-ova tvornica vijaka iz Knina. U
jeku krize Tomislav Debeljak smogao je snage i novca
te izgradio novu tvornicu u kojoj danas radi vie od 550
radnika. Samo u proteklih godinu i pol dana otvoreno je
gotovo 170 novih radnih mjesta s dobrim izgledima da do
kraja godine bude zaposleno barem jo toliko. Velika je to
stvar ne samo za Knin i ovu upaniju ve i Hrvatsku.
28.5.2015.
Aktualno 7
vu ukazuje se svjetlo na kraju tunela
poslenih, turizam u usponu,

brodogradnja, a sve koi TLM
Tvornica lakih metala u Rainama jo se nalazi na raskru
VELIKA INVESTICIJA DOGUS

GRUPE
Turizam je uistinu gospodarska grana koja je u stalnom
usponu posljednjih godina. Ove godine novo vjetar u lea
bit e dva nova hotela. Jedan manji u s sreditu grada, te
hotel kojeg u sklopu svojeg nautikog centra na Mandalini
gradi turska grupacija Dogus. Oba bi trebala biti u pogonu
jo ovoga ljeta tako da je razumljivo to se oekuje da bi
zarada od turizma ova godine bila vea nego lani.
Inae, turizam jest grana od kod se mnogo oekuje.
Naalost, to je sektor koji nudi sezonsko zapoljavanje.
ja ranije potpisanog ugovora
oko gradnje ribarske flote za
Ganu, pa je razumljivo to oekujemo da emo ove godine
zabiljeiti rast,kako prihoda,
tako i zaposlenih - kae nam
Goran Prgin, vlasnik Remontnog brodogradilita ibenik.
Dobre vijesti stiu i iz NCPove tvrtke Marinetek koja
se specijalizirala za gradnju
pontona i marina na Jadranu
i Mediteranu.
-K njiga narudbi za ovu
godinu je puna. Uz ostalo
upravo dovravaju obnovu i
proirenje marina na Cresu,
zapoinju gradnju nova marine u Slanom, a tu su i drugi manje zahtjevni poslovi u
Kraljevica, Malom Loinju,
Trogiru, Crnoj Gori.
je turistiki prihodi e znaajno porasti

sve migracije u inozemstvo,
a one su sve ee.
Zanimljivo je da vam u
ovom trenutku nitko pouzdano ne moe rei koliko ibensko kninska upanija ima
zaposlenih. Dok prema evidenciji Podrunog ureda za
zdravstveno osiguranje u upaniji ima tek 19 tisua aktivnih osiguranika, a to znai i
zaposlenih, slubena statistika kae da samo u realni sektor ima vie od 22 tisue radnika. Pridoda li se njima i vie
od devet tisua u javnoj upravi, zdravstvu kulturi i drugim
prateim djelatnostima, broj
zaposlenih u upaniji premauje 31 tisuu.
Dobre vijesti iz Ivanala

Dobre vijesti stiu iz Ivanala. Rije je o jednoj od TLMovih pred rat najzaputenijih
tvornica koju je u procesu privatizacije vraena nasljednicima bivih vlasnika, obitelji
Ivanovi. Oni su je uz velike
napore digli na noge i na novoj
lokaciji, u Poduzetnikoj zoni
Podi, izgradili novu tvornicu
koja, krizi usprkos, posljednjih godina stalno biljei rast

proizvodnje, prihoda,izvoza i
zaposlenih. Njen vlasnik i direktor Vladimir Ivanovi najavljuje da e isti trend biti nastavljen i ove godine. Ne otkriva detalje ali je,unato svemu,
optimista.
- Najvanija vijest je da posao ide, da se plae isplauju
redovito te da se kreditne obaveze isto tako podmiruju na
vrijeme. S druge strane, istina je da smo od poetka godine ugovorili neke nove poslove. Radi se o proirenju suradnje sa postojeim kupcima na
nekim novim projektima. Dio
alata za proizvodnju su ve isporueni i vri se probna proizvodnja. Razumljivo to oekujemo da e se sve to u drugoj polovici godine pozitivno
odraziti i na nae poslovanje
- kae Ivanovi.
Krizi unato, dobro brodi
i tvrtka Vikom koja je vana karika u grupaciji Zagreb
Montae. Njeni zaposlenici
odrauju vrlo zahtjevne poslove oko gradnje vlakova za
Hrvatske eljeznice. Iz tvornice u Podima do kraja godine

trebalo bi biti isporueno svih
deset konstrukcija vlakova
koje za H rade zajedno sda
Konarem. Takoer, dio posla ve je odreen i za potrebe
novog terminala Zrane luke
Zagreb gdje monteri ZG Montae upravo rade krovite. Tu
su, istodobno, i ve uhodani
poslovi oko gradnje filtera za
termoelektrane. Sve u svemu,
kapaciteti ove tvornice su popunjeni.
Zanimljivo je da svi nai sugovornici tvrde kako bi

iskorak iz krize bio bri i djelotvorniji da imaju bolju financijsku potporu, kae nam direktor tvrtke Boris Miki.
- Do kapitala je teko doi, a i preskup je. Trenutno
zapoljavam 20 radnika i sve
ovo vrijeme nisam nikog otpustio. Posla ima. Da je lake
do novca, mogao bih otvoriti
jo radnih mjesta. Naalost,
sve nam je tee. Banke i drava nas strano pritiu. Ba
kao i javna poduzea koja ti
nemaju sluha za nae muke.
Legnu nam na raun i za mali dug a da vas pri tome uope
ne izvijeste - kae ivko Mikulandra, vlasnik Dambo
stakla.
BDP PO GLAVI STANOVNIKA ZA ETVRTINU

MANJI OD HRVATSKOG
Je li zbog svoje gospodarske inferiornosti ovaj kraj i najsiromaniji u dravi? Statistika
kae da jest. BDP po glavi stanovnika je ispod osam tisua eura i za etvrtinu je manji od
hrvatskog prosjeka.
NCP doao na razinu 2008.

godine
Iako je u krizi doivjela
teak udarac, NCP grupacija Gorana Prgina polako se
vraa u eljenu predkriznu
kondiciju.
- U 2013. doli smo na razinu 2008. godine. Naalost, lani
nismo zabiljeili daljnji rast,
ali smo ipak kraj godine doekali s 30-ak zaposlenih vie nego na poetku godine. Ove godine potpisali smo nove ugovore s Norveanima, a uskoro
bi trebala zapoeti i realizaci-
Proizvodnja pontona za marine u tvrtki Marinetek u Mandalini
8 Aktualno
28.5.2015.
ZLATNE KOKE Tko e upravljati ibenskim fortifikacijama koje donose veliku financijs
Tvrave ele i Grad i upanija

Radovi na tvravi ubievac (Barone)
privode se za koji mjesec kraju, a Drutvo
Juraj Dalmatinac, koje je pokrenulo njezinu
obnovu, rauna na to da e upravo ono
gospodariti tom tvravom. Pritom se poziva
na odluku Gradskog vijea otprije etiri
godine, no gradonaelnik eljko Buri istie
kako e se o upravljanju govoriti tek kad
tvrava dobije uporabnu dozvolu
Marija LONAR
ibenske tvrave gradske su zlatne koke. To

najbolje potvruje Tvrava sv. Mihovila, koja
je nakon prologodinje obnove i izgradnje ljetne pozornice u samo pola godine rada
ostvarila vie od tri milijuna
kuna prihoda, od ega oko 1,
5 milijuna kuna dobiti. Pozornost javnosti sada je usmjerena na tvravu ubievac
(Barone), na kojoj su radovi
u punom jeku i trebali bi biti
dovreni sredinom prosinca,
ukljuujui i virtualni muzej
i sadraje tzv. proirene stvarnosti (augmented reality),
prve takve vrste u Hrvatskoj.
Nadalje, u pripremi je i
izrada projektne dokumentacije za Tvravu sv. Ivana,
a na jesen poinju i radovi na
ureenju mula, glavnog ulaza i pristupnog puta za Tvravu sv. Nikole. Stoga pitanje
tko e upravljati tvravama i

novcem koji one donose postaje sve aktualnije i, prema
svemu sudei, nee proi bez
prijepora. Jer, na upravljanje
svim ili barem jednom tvravom raunaju i Grad ibenik
i upanija te Drutvo za ouvanje ibenske batine Juraj
Dalmatinac.
Barone je na!
Za Nikolu Grubia, predsjednika Drutva Juraj Dalmatinac, stvar je posve jasna. Ta je udruga prije etiri
godine od ibenskog Gradskog vijea jednoglasnom odlukom dobila tvravu ubievac na upravljanje i gospodarenje, i to na neogranien rok,
a minimalno na 10 godina.
Pokrenuli smo obnovu
te tvrave, izradili idejnu
i izvedbenu dokumentaciju. Stvorili smo zapravo infrastrukturu i sve pripremili za aplikaciju na europske
fondove, to je Grad ibenik,
kao vlasnik tvrave, uspjeno i obavio, budui da mi kao

udruga nismo imali pravo
aplikacije. Imamo ugovor u
kojem jasno pie tko upravlja
tvravom ubievac i mislim
da bi bilo nepoteno da nas sada netko izgura kae Grubi
te priznaje kako je svjestan da
Grad ibenik moe promijeniti postojeu odluku, ali to mu
ne bi bilo drago.
Istie kako je otpoetka cilj
i plan udruge bio da se sav novac koji se zaradi od tvrave
reinvestira u obnovu i revitalizaciju spomenike batine i
gradske jezgre. Udruga je tako prije dvije godine na natjeaju dobila i 60.000 kuna za restauraciju portala jedne palae. Za svoje projekte novac su
dobili i od ministarstava turizma i kulture, pa se tako ve
privodi kraju i dokumentacija
za ureenje Tvrave sv. Ivana, a udruga je obavila i geodetsko snimanje Tvrave sv.
Nikole, objanjava Grubi.
Ovako e u konanici izgledati tvrava Barone
Gorana Barii Baeli: Odluka e biti u interesu graana
Radovi na ureenju tvrave Barone trebali bi biti dovreni sredinom prosinca
Puno je vremena, truda

i rada naih lanova uloeno
u to. Mi se, takorei, budimo i
odlazimo na spavanje s tvravama i sve to radimo iz ljubavi prema ovom gradu. Odrali smo niz tribina o naoj kulturnoj batini, sudjelovali u
radionicama Ministarstva
turizma, predstavljali nae
projekte, dobili podrke i pohvale. Dakle, imamo referencije i prepoznati smo i izvan
ibenika.
Iako naglaava da udruga
izvrsno surauje s gradskom
upravom, Grubi nije elio ko-
mentirati to to je Grad lani

osnovao Ured za upravljanje
ibenskim fortifikacijskim
objektima.
Odluuje Grad ibenik

Djeluje u sklopu Muzeja
grada ibenika i do sada se
bavio samo Tvravom sv. Mihovila. Hoe li svoje djelovanje uskoro proiriti i na tvravu ubievac?
Mi smo u ovoj fazi ukljueni kao jedan od partnera i
sada smo maksimalno usmjereni na nae projektne zadatke kako bi sve bilo uspjeno,
Nikola Grubi: U ugovoru jasno pie
28.5.2015.
Aktualno 9
sku dobit
i Drutvo Juraj Dalmatinac
e tko upravlja tvravom ubievac
Pogled s tvrave Barone na sredite ibenika
Anita Babai Ajduk: Rije je o velikom projektu
Radovi na ureenju tvrave Barone-ubievac koje financira EU
pravodobno i kvalitetno zavreno. Odluka o upravljanju

je na vlasniku tvrave, koji
je ujedno i nositelj projekta
revitalizacije tvrave ubievac, a to je Grad ibenik.
Vjerujem da e odluka o tome biti u najboljem interesu
tvrave i graana grada ibenika, i stoga mislim da nije
opcija nikakva koncesija privatnicima, a prema projektu
to je neizvedivo, pa i zabranjeno govori voditeljica muzejskog Odjela za fortifikacije Gorana Barii Baeli,
koja je upravo zbog tvrave
Buri je ponovio kako ibenskim fortifikacijskim sustavom upravlja muzejski

odjel, potvrujui tako ono
to je vie puta javno govorio:
sve etiri tvrave dio su jedne
cjeline obrambenog sustava
grada iz prolosti.
ubievac otputovala u Maarsku na, kako kae, studijski boravak u Muzeju Istvan
Dobo, koji je takoer jedan
od partnera u projektu.
Da bi Drutvo Juraj Dalmatinac u ovoj prii moglo
ostati kratkih rukava te da
odluka Gradskog vijea otprije etiri godine nije sveto pismo, daje naslutiti gradonaelnik eljko Buri.
O tomu tko e upravljati
tvravom ubievac odluivat e se kada budu zavreni
radovi i dobije se uporabna
dozvola.
Zbog tvrave na sud

U tome vjerojatno lei i razlog zbog kojega se u aktualnoj gradskoj upravi ne mire s
injenicom da Tvravom sv.
Nikola upravlja upanijska
Javna ustanova Zatiene
prirodne vrijednosti, kojoj je
upanija dodijelila koncesiju

na pomorsko dobro na kojemu
se nalazi i tvrava. Zbog toga
je Grad ibenik prije dvije godine podnio tubu na Upravnom sudu.
U Javnoj ustanovi Zatiene prirodne vrijednosti istiu
kako to ne utjee na njihove
planove revitalizacije tvrave na ulazu u Kanal sv. Ante,
a rije je o velikom i skupom
projektu koji e se odvijati u
vie faza, objanjava ravnateljica Anita Babai Ajduk.
Ipak, najava mogue gradnje
hotela u vojarni Minerska i
odbijanje DUUDI-ja da Zatienim prirodnim vrijednostima ustupi objekte u toj vojarni koji su trebali dobiti novu
funkciju i sadraje za potrebe etnice, bacili su sjenu i na
ureenje Tvrave sv. Nikole.
U jednom od vojnih objekata,
naime, planirana je gradnja
prihvatnog centra i za posjetitelje tvrave, kae Babai
Ajduk. I dok su oko ovakve
DUUDI-jeve odluke Grad i upanija brzo demonstrirali jedinstvo, njihov spor oko Tvrave sv. Nikole jo eka sudsko razrjeenje.
10 Aktualno
28.5.2015.
PIROVAKA PREKRETNICA
Dovrava se Luka posebne namjene tvrtke Adriatic Charter iz Sukoana
Sredinom lipnja marina e biti

spremna za prihvat plovila
Lokacija je izvrsna to se tie
cestovne povezanosti, jer
promet nije ogranien mostom
kao to je to, primjerice, sluaj
otoka Murtera. Ovo je manja
marina s 200 vezova i to je
dobro, kae vlasnik i direktor
tvrtke Adriatic Charter d.o.o.
Alan Mikleni
Katarina RUDAN
NIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/
CROPIX
irno more, povjetarac, uareni asfalt na

pirovakim ulicama
i jedva snoljivih tridesetak stupnjeva u zraku, nisu uspjeli pokvariti prekrasan
pogled sa Stare rive na marinu
u izgradnji, koja je ve sada sasvim izmijenila vizuru sredita
Pirovca. Sjedinila se s morem i
obalom, te od ranije postojeim
objektima, a kad radovi budu
sasvim gotovi, bit e to jedna
nova turistika stvarnost koju
su Pirovani sanjali i ekali desetljeima.
U drutvu naelnika opine Ivana Gulama laganom etnjom stigli smo do gradilita
marine gdje nas je u oblinjem
kafiu doekao Alan Mikleni, vlasnik i direktor tvrtke
Adriatic Charter d.o.o., sa
sjeditem u Sukoanima.
Nakon sezone travelift i zgrada

Planirani radovi na marini trebali bi biti gotovi do 15. lipnja, a
potom e investitor od nadlenih institucija traiti uporabnu
dozvolu kako bi marina jo ove turistike sezone mogla poeti
s radom.
- Bilo bi dobro da smo mogli poeti s radom u travnju. No,
tu smo gdje jesmo i pokuat emo od sezone izvui najvie.
Plovila u tranzitu e sigurno biti, a koliko emo imati godinjih
vezova teko je znati. Izuzetan interes postoji, upita ima
svakodnevno, pa emo vidjeti. Do 15. lipnja praktiki e biti
gotova cijela marina osim staze za travelift i zgrade. Tri gata i
dva vanjska lukobranima s dovedenom strujom i vodom i svim
ostalim to je potrebno za prihvat plovila, bit e napravljeno,
a parkiralite i zelene povrine ureene - kae Mikleni.
popravljanjem i svim ostalim

poslovima vezanim uz nautiku
i potrebni su im vlastiti vezovi,
Adriatic Charter koji broji trideset zaposlenih, odluio je investirati u marinu.
- Imamo vie od stotinu brodova i dobro je imati svoje vezove, svoju marinu. Zbog toga
smo 2013. godine odluili konkurirati na natjeaj za dobiva-
i kau da sva pitanja koja se u

hodu trebaju rjeavati, rjeavaju bez problema. Gulam naglaava da je suradnja izvrsna, prezadovoljan je njome i
ne skriva da tako dobre i razumne investitore prieljkuje i na
drugim projektima u opini, a
njih,hvala bogu, ima.
- Marina je za Pirovac svojevrsna prekretnica, jedan novi
poetak. S izgradnjom marine
dobivamo gospodarski subjekt
koji je temelj svakog daljnjeg
razvoja, prije svega turizma od
kojeg u Pirovcu najvie i ivi-
Mikleni: Izvrsna lokacija

Prije postavljanja uobiajenih novinarskih pitanja o tijeku investicije, u leernom razgovoru doznajemo da je obitelj
Mikleni u nautiki turizam
krenula prije devetnaest godina. Alanov otac Branko radio
je kao inenjer na naftnim poljima u Africi i 1996.godine svoju
je uteevinu uloio u brodove,
u postupku privatizacije zadarskog SAS-a. Tada se poinje baviti arterom, a oevim stopama nastavio je i Alan.
S obzirom na to da se uz arter tvrtka bavi i odravanjem,
nje koncesije na pomorskom dobru za izgradnju i gospodarsko

koritene luke posebne namjene Marina Pirovac. I uspjeli
smo. Lokacija je izvrsna to se
tie cestovne povezanosti jer
promet nije ogranien mostom
kao to je to, primjerice, sluaj
otoka Murtera. Kada se radi
o Pirovcu, smatramo da je to
mjesto koje ima kapacitete turistike popularnosti i nautike
generalno. Ovo je manja marina s 200 vezova i to je dobro, jer
iako smo velika tvrtka ipak ni-
smo toliko veliki da bismo ili

u nekakve megalomanske projekte - rekao nam je Mikleni.
Gulam: Prezadovoljan
suradnjom
Radove na marini, koji su
poeli u veljai prole godine, izvodi tvrtka Saraen iz
Stankovaca. Gradnja se izvodi u fazama, a vrijednost cjelokupne investicije je 72 milijuna kuna. Do danas je u radove,
kae Mikleni, uloeno polovicu tog iznosa. Sve dosadanje
obveze prema opini Pirovac

su podmirili.
Jo 2013. godine otkupili su
od opine projektnu dokumentaciju za 1,2 milijuna kuna, a
uplaen je i komunalni doprinos za dosadanje faze izgradnje. Ukupna vrijednost koncesije koja je dodijeljena na 20 godina je 11,6 milijuna kuna, to
je godinje, na ime stalnog i varijabilnog dijela koncesijske naknade, oko 600.000 kuna. Prvi
ovjek opine i investitor marine, zadovoljni su suradnjom
mo. U marini e biti otvoreno

31 radno mjesto, a sekundarno
i puno vie. Otili smo daleko
i s pripremama dokumentacije
za poduzetniku zonu, u tijeku
je natjeaj za izradu Urbanistikog plana ureenja turistike
zone Miran, planiramo ureenje obiju plaa, a planova ima
i na drugim podrujima. Turizam je naa sadanjost i budunosti i mi elimo stvariti uvjete
za ostanak mladih i osnivanje
novih obitelji, jer e se otvarati i radna mjesta, zakljuio je
Gulam.
Naelnik opine Pirovac Ivan Gulam
Konsolidacija nekad monog upanijskog HSLS-a
Natko Duvnjak novi predsjednik Kosorovih liberala

Zdravko PILI
skrsnuo je nekad moni, ibenski, HSLS. U

nazonosti Darinka
Kosora, predsjednika
stranke izabrano je novo upanijsko vodstvo stranke koje
je funkcioniralo na vritelju
dunosti otkako je jo krajem
prole godine ostavku na mjesto predsjednika upanijskog
vijea dao bivi predsjednik
Joso Slami. Poznati ibenski
biznismen, vlasnik trgovakog
lanca Djelo svoj je odlazak
opravdao neslaganjem s potpisivanjem predizborne koalicije

s HDZ-om.
- Bila je to kap koja je prelila
au neslaganja - kazao je Slami, dodajui kako je HDZ u 18
godina vlasti iza sebe ostavio
600 tisua izgubljenih radnih
mjesta i pola milijuna unirovljenika. Te e nas brojke, naalost, pratiti jo sto godina. Njegovim odlaskom HSLS je ostao
i bez mandata vijenika u upanijskoj skuptini Slami je
preao u nezavisne a v.d. je u
upanijskom odboru preuzeo
gradski vijenik Sinia Buac.
Novi predsjednik Natko

Duvnjak u HSLS-u je, pak, od
stoljea sedmog. Ima 42 godine ivota i 23 godine staa
u HSLS-u u koji se ulanio jo
1992.
- Drago mi je da smo provedbom izbora za V krenuli u konsolidiranje stranke na upanijskoj razini u kojoj i sad imamo
ogranke koji su aktivni i dobro
funkcioniraju, a osnivat emo i
nove i oivljavati stare. elimo
oivjeti rad same stranke i postii to bolje rezultate na izborima na kojima to je poznato
idemo zajedno s naim koalicij-
skim partnerima predvoenim HDZ-om kazao je novi

predsjednik O HSLS-a, ibenanima poznat i kao ravnatelj O Jurja Dalmatinca.
Duvnjakovi zamjenici,
potpredsjednici O HSLSa postali su Ivica Kosor iz
Drnia i Ilija iak iz Knina, za tajnika je izabran Ivo
Dorbi, a rizniara Ivica Duji. Pored njih, za lanove upanijskog vijea izabrani su:
Sinia Buac, Marko Krni,
Radovan Luci, Tomislav
Pleadin, Nela Stoji Mirii i Valentina trkalj.
28.5.2015.
Oglas 11
Potovani korisnici,
selektivno sakupljanje otpada putem dvije posude zapoelo je jo 2012. godine, kako bi 2014. godine u takav
sustav bili ukljueni graani s itavog podruja Grada Vodica i Opine Tribunj. Svi korisnici koji su posjedovali
posudu za komunalni otpad dobili su besplatnu dodatnu posudu naranastog poklopca za prikupljanje
korisnog otpada.
Nakon dvije godine, moemo sa zadovoljstvom zakljuiti da su koliine deponiranog otpada smanjene, a sav
je prikupljeni korisni otpad kao vrijedna sirovina predan tvrtkama koje se bave recikliranjem na daljnju obradu.
Zahvaljujemo se svim korisnicima i ovim ih putem obavjetavamo o rasporedu odvoza po ulicama te jo jednom
podsjeamo na doputeni korisni otpad koji se smije odlagati u dodatne posude.
U DODATNU POSUDU
DOZVOLJENO JE ODLAGATI:
PAPIR I KARTONSKU AMBALAU KAO TO SU:
Novine, asopisi, prospekti, pisma, biljenice,
papirnate vreice
Kartonska ambalaa, kartonske kutije,
kutije raznih namjernica, role papira
PLASTINU AMBALAU KAO TO JE:
Sva plastina ambalaa alkoholnih pia, sokova, mlijeka,
jestivog ulja, octa, deterdenata, omekivaa
Razne plastine kante
Sva PVC folija, razni najloni i vreice
METALNU AMBALAU KAO TO SU:
Prazne limenke alkoholnih i bezalkoholnih pia
Manji metalni predmeti
U DODATNU POSUDU
ZABRANJENO JE ODLAGATI:
Nauljeni papir, indigo i foto papir,
sitne papirie . . .
Vieslojnu tetrapak ambalau za sokove,
mlijeko . . .
Ljepljive trake, stripor, plasificirani i
metalizirani papir
Papirnate maramice, vreice iz usisavaa
Tapete
Plastine igrake, omote za CD,
vreice bombona, celofan
Tekstil, obuu, pelene
Plastine tanjure, vjealice
Plastine rolete
Ambalau od motornog ulja, antifriza,
Staklenu ambalau
Drvo
RASPORED SAKUPLJANJA KORISNOG OTPADA - LIPANJ 2015.g.

ponedjeljak, 01. lipnja 2015.g. / Opina Tribunj I zona: Badnje, Banieva, Bunari, Brestovska, Donja riva, Gornja riva, Jurjevgradska, Kriine (dio od Put Vodica do Uliina),
Kornatska, Luke, Omladinska, Podvornice, Podvrh, Punta, Put Bristaka, Put Maslina, Put Vodica, Rupe, Seline, Srimarska, Starine, Svetog Nikole, ibenska, Teaka, Tresan, Varo, Velike
luke, Vladimira Nazora, Zagrebaka, Zlarinska, irjanska / Grad Vodice I zona: Magistrala, Fausta Vrania, Stanine II., Ruera Bokovia, Eugena Kumiia, Skopska, Sarajevska,
Augusta enoe, Raice I., Raice II., Brodska, Stablinac I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII, Ljubljanska, Ante Kovaia, Zagrebaka, Benjamina Udoviia, Dr. Ivana Ribara, Antuna
Mihanovia, Eugena Kvaternika, Josipa prljana Akabe, Andrije Kaia Mioia, Neretvanska, Fran Galovi, Ranka Marinkovia, ibenska, Splitska, Kraje, Jurja igoria, Ivana Gundulia,
Tina Ujevia, Vladka Maeka, Bilan ime ijca, Udovii Ante Kule, Marka Marulia, irila i Metoda
utorak, 02. lipnja 2015.g. / Opina Tribunj II zona: Dubravice, Glaviine, Jurjeva, Kamenska, Karamfila, Kriine (dio Uliina do raskrija za Sovlju), Lavande, Lokvica, Mornarska,
Put Male Gospe, Put slobode, Put Sovlja, Ribarska, Rumarina, epurinska, Trg Pijaca, Uliine, Vrtli, Zamalin, ivode / Grad Vodice II zona: dio Prve primorske ete, Lika, Polovine,
Obrove, Brunac, Miin Stanka, Doine, Migalovica, Pavla ubia, Pamukovi Kamila, Ante Poljika, Bribirskih knezova, Don Ante Juriev-Police, Dulcin, Ivana Pelajia, Matije Gupca, Roca
Pave, Male Vruje, Grge Ivasa, Vlahov Venca, Nikole Tesle, Artina, Ljudevita Gaja, Lasan Ante Kabalera, Miroslava Krlee, Narodnjaka, Petra Berislavia, Plimica, Rupina, Brae Kaje, Grgurev
Tona, Put Vatroslava Lisinskog
srijeda, 03. lipnja 2015.g. / Naselje SRIMA po ulicama: Srima I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII, XIV, XV, XVI, XVII, XVIII, XIX, XX, XXI, Trg Srima / Grad Vodice III zona: dio
Prve primorske ete, Ante Starevia, Zadarska, elino, Trg kneza Branimira, Hrvatskih boraca, Mirka Zore, Trg Franje Tumana, Grgurev Ante Kukure, panja Ante, Blata, Ive ae,
Prvomajska, rtava faizma, Fra Pija Fropa, Grgura Ninskog, Obala Vladimira Nazora, Obala Matice hrvatske, Obala Juriev Ive Cote, Ivana Gorana Kovaia, Katarine Zrinski, Pudarica,
Nikole ubia Zrinskog, Prvika, Bristak, Zatonska, Lovetovo
etvrtak, 04. lipnja 2015. / Naselje GRABOVCI / Naselje GAELEZI / Naselje ISTA VELIKA / Naselje ISTA MALA
Sve daljnje promjene pratite na: www.lec.hr

Informirajte se na telefon: 022 443 787
upanija
12 upanija
28.5.2015.
PROJEKTI Drniki srednjokolci predstavili Cvjetove Zago
IBENIK
Sveano u Gradskoj vijenici
Prisegnulo
78 sudaca
porotnika
Pripremili turistiki vo
na etiri strana jezika
Uenici su se usredotoili na prirodne
vrijednosti zaobalnog podruja od izvora
rijeke ikole preko Petrova polja do grada
Drnia, gornjeg dijela NP Krka kao to su
Visovac, Roki slap, manastir Krka, arheoloki
lokalitet Burnum te brojne gradine i utvrde
uz obale Krke i ikole - kae Martina Jerkovi
Marina Jurkovi
U
Marina JURKOVI
a sveanosti u ibenskoj Gradskoj

vijenici prisegnulo je 78 sudaca porotnika Opinskog suda u
ibeniku koji e tu asnu
dunost obavljati naredne
etiri godine. Rije je o graanima ibenika, Skradina, Vodica, Bilica, Primotena, Rogoznice i Tribunja koje je za porotnike
predloila sredina u kojoj
ive, a potvrdila ibenskokninska upanijska Skuptina.
Novi porotnici s podruja grada ibenika) su
Jerry John Antolos, Stjepan Akmai, Ante Badim, Anita Belak, Zvonimir Blaevi, Ante Bolana, Ana Bonjak, Boidar
Brni Boe, Vesna Cvetkovi, Boidar atlak, Milica obanov, Nevenka Deljanin, Jagoda Erak, Nada
Dale, Marko Grizelj, Goran Grozdani, Jasminka
Jaramaz, Miljenko Jozipovi, Mirjana Juri, Katica Jurkovi-Hordov, Vinka Kajdi, Miro Klisovi,
Joso Laa, Nikola Lovri,
Ante Martinovi, Marko
Matas, Dragan Mii, Ne-
vena Miki, Jagoda Miura, Mihovil Mrdea, Rudolf Nikpalj, Senka Orlovi,
Veljko Paklar, Rade Plena, Divna Petkovi, Vladimir Peria, Joso Pletikosa,
Mate Protega, Neven Raunica, Vladimir Radak,
Berislav Rubelj, Darko
Rupi, Azem Skrozi, Nada Stoi, ivana Stoi,
Krste Stoi, Hrvoje Sutlovi, Dravko Sviri, Marko ari, Anka eparovi,
Ante oli, Bore trkalj,
Valentina trkalj, piro
umera, Joko upe, Mate Teskera, Loren Trlaja i
Radojka ivkovi.
Takoer, novi porotnici s podruja Skradina su
Kristina Vlai Bubalo,
Matea Klari, Anka Verovi i Duko Gali, s podruja Vodica Lucija Toprek, Sanja Karin, Goran
Radin-Maukat, Ante Radin-Maukat, Igor Sladoljev, Nikola Lemac, Petar
Ivas i Marijanka Frop, zatim s podruja Bilica Ante
Grubii, Ranko Jakovljevi i Slavica Slavica, s podruja Primotena Jakov
Prgin, Ante Luketa, s podruja Rogoznice Dragica
Karabati, Mario Pavi
tem s podruja Tribunja
Nikolina Matiev.
enici treeg razreda

ekonomskog usmjerenja drnike Srednje
kole Ivana Metrovia predstavili su svoj projekt
Cvjetovi Zagore koji je Ministarstvo turizma poduprlo
s 15 tisua kuna, a cilj mu je
jaanje strukovnih kompetencija uenika srednjih strukovnih kola u turizmu.
Projekt Cvjetovi Zagore
obuhvatio je, prema rijeima
Martine Jerkovi, njihove
mentorice, kulturno-povijesne znamenitosti ireg drnikog kraja.
- Uenici su se usredotoi-
li na prirodne vrijednosti zaobalnog podruja ibenskokninske upanije od izvora

rijeke ikole preko Petrova
polja do grada Drnia, gornjeg dijela NP Krka kao to su
Visovac, Roki slap, manastir
Krka, arheoloki lokalitet
Burnum te brojne gradine i
utvrde uz obale Krke i ikole. Poseban naglasak stavljen
je na etnoloke vrijednosti zaoblanog podruja objedinjene
u ponudi OPG-ova kao to su
Pilipovi dvori vlasnika Marka Duvania, OPG Skelin u
Drinovcima, Etnoland Pakovo selo, OPG Gali i prutani DIM-MES d.o.o. - kae
profesorica Jerkovi.
Naznaene kulturno-povijesne, gastronomske i etnografske znaajke drnikog kraja objedinjene su, dodaje, u prigodnom vodiu na
hrvatskom i etiri strana jezika engleskom, njemakom
talijanskom i ekom te filmskom uratku. Sve to su napravili, budui ekonomisti
predstavili su javnosti u prostorijama Nacionalnog parka
Krka u Drniu. Prisutnima,
meu kojima su bili i gradonaelnik Drnia Josip Begonja, zamjenik ravnatelja NP
Krka Ivan Malenica i zamjenik upana Tomislav Vrdoljak najavili su da e vodi
biti distribuiran zainteresi-
ranim turistikim agencijama i uredima koji e dovesti

goste u ruralni dio ibenskokninske upanije.
EUROUSPON Dr. Ivica Dubravica u svom je stomatoloko
Iskorak smo napravili u

Zdravstveni turizam
u Hrvatskoj tek valja
zakonodavno osmisliti i
urediti kako se potencijalni
ulagai ne bi sukobljavali
sa cijelim nizom
administrativnih problema smatra dr. Ivica Dubravica
Marina JURKOVI
ada je prije 13 godina zapoeo svoju profesionalnu karijeru

u iznajmljenoj ordinaciji u Vodicama, dr. Ivica
Dubravica, ni izdaleka nije
mogao predvidjeti da e jednoga dana samostalno zaplivati poduzetnikim vodama
i upustiti se u viemilijunsku
investiciju koja e rezultirati otvaranjem 50 radnih mjesta. A upravo se to dogodilo.
Njegov Dental centar Dubravica, moderna zgrada na samom ulazu u Vodice, danas je
jedan od vodeih stomatolokih centara u Europi. Nema
ni jednog kriterija po kojemu
zaostaje od slinih zdravstvenih ustanova u bilo kojoj zemlji Europske unije.
Ne udi, stoga, to je ivotni projekt dr. Dubravice prepoznala i ibenskokninska upanija koja ga
je nedavno ovjenala nagradom za izniman doprinos u razvoju zdravstvenoga turizma i poduzetnitva
na podruju grada Vodica i
ibensko-kninske upanije. Ta nagrada, kae laureat, s jedne je strane veliko
priznanje Centru i njemu
osobno, ali i velika obveza
da ne posustane u daljnjem
radu i napredovanju.
Zakonodavne prepreke
-Zd ravstveni tu r izam
jo uvijek je podruje koje
u Hrvatskoj tek valja zakonodavno osmisliti i urediti
po uzoru na zakonodavstva
drugih europskih zemalja
kako se potencijalni ulagai ne bi sukobljavali sa cije-
Dr. Ivica Dubravica: Veliki potencijal lei u zdravstvenom turizmu

lim nizom administrativnih
i drugih problema, pravnih
nedoreenosti ili neloginosti. U tom podruju, naime,
lei veliki potencijal. Zasad
je gotovo neiskoriten, ne
samo zbog toga to uvijek
znai velika poetna ulaganja i stalno investiranje u
educiranje i najsuvremeni-
ju opremu, ve zato to kod

nas zdravstveni segment rada tvrtki koje se bave zdravstvenim turizmom kolidira
sa turistikim.
Evo i jednostavnog primjera. Kako objasniti injenicu to svoga pacijenta koji je u centru obavio
niz stomatolokih zahvata
28.5.2015.
upanija 13
ore
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
odi svoga kraja

a i snimili film
FOTOKRITIKA
Prometni nered u samom sreditu Murtera
Reci mi kakav si u
prometu pa u ti
rei tko si
Mande TURINOV-JEINA
G
Ministarstvo turizma, inae, jest osiguralo sredstva za
podmirenje materijalnih
trokova, no viestruka vri-
jednost je u predanom radu

na projektu koji su volonterski zaokruili srednjokolci sa svojom mentoricom te
mnogi drugi koji su se (ne)

posredno ukljuili u Cvjetove Zagore, od profitnog do
neprofitnog sektora.
om centru otvorio 50 radnih mjesta
uz pomo Vodica
ne moemo poastiti dvodnev n i m od morom u ne kom od vodikih hotela?!
To je uobiajeno u poslovnoj praksi susjednih zemalja, no hrvatsko zakonodavstvo naprosto tako neto ne
predvia. Morate otvoriti
turistiku agenciju da biste pred zakonom pravdali
takav potez. Tog sam se primjera najprije sjetio, ali mogao bih tako nabrajati unedogled. Svaka se dozvola, uz
to, eka mjesecima, a posao
ne trpi ekanje ili odlaganje.
Poduzetnitvo je, figurativno kazano, poput ivog tkiva. Ono evoluira ili stagnira. Nema statusa quo.
Diploma je tek temelj za
nadogradnju
Odluka da se okua u poduzetnitvu nije, pria dr.
Dubravica, dola preko noi. Mala stomatoloka ordinacija naprosto je prerasla
samu sebe, pa je otvaranje
centra koji danas zauzima
povrinu od 2.400 etvornih

metara bio rezultat temeljitog promiljanja.
-Znali smo na koje klijente moemo raunati, a znali smo i vlastite potencijale. Ne kaem da to nije bio
riskantan korak, ali smo
ga uz svesrdnu logistiku
potporu grada Vodica i anga man g radonaelnice
Branke Juriev Martinev,
uspjeli napraviti. Danas je
na nama da slijedimo najnovije trendove u stomatologiji, implantologiji i modernoj ortodonciji i da se
stalno doeduciramo. Sretni smo to imamo vrijedne
i odane zaposlenike koji su,
takoer, uvijek spremni na
uenje. Danas je diploma bilo kojeg fakulteta, pa i stomatolokog, tek kvalitetan
temelj za nadogradnju, a dobro poslovno okruenje jamstvo je da e iskustvo na tom
temelju nadograditi sve to
ambicija eli.
NAGRAIVALO GA I KAO STUDENTA

Zanimljivo je da je dr. Dubravicu kao najboljeg studenta iz ibenskog kraja, Drutvo
ibenana i prijatelja ibenika u Zagrebu nagraivalo dvije godine uzastopno, a
iz studentskih dana uva i rektorovu i dekanovu nagradu te Unileverovu nagradu
najboljem studentu stomatolokih fakulteta u RH. Danas je specijalist implantologije
i jedan od vodeih dentalnih implantologa u regiji, s najviim stupnjem edukacije,
no nagrade sa ibenskim predznakom uvijek su mu najdrae. Tako i posljednja,
upanijska.
ore tekati, dolje

skuteri, bicikli,
ak i automobili
se uzverali na nogostup. A pjeaci? Mogu
po cesti, a mogu i zrakom
letjeti! kao da poruuje
kadar s fotografije, a parafraza u naslovu mogla bi se
prevesti kao nekultura.
Iako se prostor ispred
opinske zgrade u samom
sreditu Murtera, u ijem

se prizemlju smjestio cijeli niz uslunih djelatnosti, poploao i uredio prije prolih lokalnih izbora,
pa tako i nogostup za pjeake, agresivni ugostitelji
i motoristi odmah su zauzeli cijeli prostor. Prvi na
gornjoj razini, a drugi na
nogostupu predvienom
za pjeake.
Od stolaca oblinjih
ugostiteljskih objekata
jedva da se moe proi, a

nekmoli mimoii s nekim,
a od parkiralinih skutera uope se ne moe proi.
Pjeacima preostaje cesta i
to ne bilo koja nego ona najfrekventnija, glavna, kroz
koju prolazi sav promet do
sredita mjesta i dalje do
benzinske pumpe, marine,
Betine A nije da Opina
Murter-Kornati nema prometnog redara
14 upanija
28.5.2015.
NARUENE VIZURE Reporteri ibenskog lista u samom sreditu grada zabiljeili dosta
Krov
vijenice
postao
smetlite,
a pitari
pepeljare?!
Dok se ureuju etnice i tvrave, te
Mandalina, samo je njegova stara
gradska jezgra - zbog koje sve to postoji jednostavno osuena na ignoriranje, nered u
prostoru i zatiranje ivota
Jordanka GRUBA
CROPIX
jednom te istom danu

na ovaj sam, ili onaj,
nain obila tri, etiri prostora ovoga grada: kao i svako jutro, iz dana
u dan, sa svoje ponistre fotografirala situaciju na gradilitu obnovljene kue - zimus
ruevine a sada lijepog, malog
budueg hotela u staroj gradskoj jezgri na Meduliu. Zatim pisala tekst o problemima
nae etnice Kanalom sv. Ante, potom obila u drutvu s
glavnim projektantom Nikolom Baiem gradilite fantastinog hotela na Kulinama u
Mandalini - a negdje u meuvremenu s fotoreporterkom
Ninom proetala i starom
gradskom jezgrom.
Nije li to privilegija, ivjeti u gradu u kojem moe vidjeti sve to, u gradu koji sve to
ima, odnosno upravo stjee?
Problemi sa etnicom e
se rijeiti u nau korist, u to
ne treba sumnjati. Hoteli e
uskoro biti otvoreni i tako donijeti nevjerojatno velike dodatne poene ovome starom,
lijepom gradu, samo je njegova stara gradska jezgra - zbog
koje sve to postoji - jednostavno osuena na ignoriranje,
nered u prostoru i zatiranje
ivota.
Suho i neuredno bilje

Uope ne znam odakle
krenuti? Od esne i uredne
cvjearne asnih benediktinki u njihovu prostoru na
Gorici, i pitarima suhog i neurednog bilja pred vratima
odmah preko puta? Turistika zajednica je lani imala zanimljivu akciju podjele keramikih pitara sa sadnicama,
darovala ih poslovnim prostorima, lokalima, apartmanima u staroj jezgri... Manji
dio ih je odravan, vei dio
iznereen: pitari su postali
pepeljare i kovacere sa ili

bez suhog bilja kao ukrasa.
Pred samom Turistikom
zajednicom su dva stabalca,
odravana odnosno posaena marom upravo toga ureda - sad oko njih caruje korov!? Iz susjedne recepcije
tzv. rasprenih hotela svoje
su - naravno suho - stabalce
unijeli unutra pa se, premda
je staklo porko, izvanka dobro vidi...
Idemo dalje. Krov gradske vijenice je, kao i obino, smetlite. Ta toka upravo fantastine vizure prema
ketedrali sv. Jakova, puna je
plastinih boca, opuaka, kutija cigareta, karte od ovoga
i onoga...
kavacere u staroj jezgri

Netko e rei: tu svraa
neodgovorna mlade, narkomani, oni to ostavljaju za
sobom i nita se ne moe...
Nita nego istiti svaki dan
pa kome prije dodije.
Idemo niza desne skale

od vijenice: trg izmeu katedrale i vijenice pun turista, mnogi se penju skalama
gore, a na vrhu ih eka jedan
golemi, bijeli, plastini pitar
- jo jedna gradska kovacera...
Skalama nie katedrale pogled puca na svjee gradi-
lite prema pekariji desno

(gdje e tu biti talijanska pijaca u danima Okusi Mediterana), pa se u grad vraamo
lijevo, obalom, prema Hotelu
Jadran koji, kao i uvijek, ima
ureen svoj okoli i tamonje
zelenilo.
Zato je opuzla ona magnolija ispred zgrade upa-
nije u onom, inae lijepom,

zelenom zidu prema moru? I
zato se u uliici izmeu crkvice sv. Nikole i kafea, tom
vrlo frekventnom prolazu s
Dobria drito na more, nalazi stovarite stvari nekog od
kafia: odbaeni reklamni
visoki stolovi, u prozoru neka plastenka, kutija, neka
a neuralginih toaka
nika o ureenju, odnosno o

tekatima i tendama, koji u
gradskoj upravi nitko nije
stavio izvan snage premda
tako izgleda. Zeleni otoci prema obali su odravani kakotako, neki nikako.
U prostoru izmeu Tomassea i Kreimira netko e
jednom prodavati sladoled:
za sada je donio i tendom pokrio friiderinu a iza pobacao, jedan na druge, par stolova i jo neke potreptine koje e jednog dana kad krene
lova od sladoleda dobro doi.
I ardinjere pune smea

U neposrednom susjedstvu su trgovine Djela i Marine, a ispred njih tri velike
kamene, graene ardinjere
sa stablima: pune smea!
Idemo uzaskale u ardin:
dva sam puta prola toga dana, s fotoreporterkom ujutro, i vraajui se iz Mandaline popodne: park je pun porkih papira, karte od slatkia,
kutija cigareta, biljke su nedavno posaene, siromake
u investiciji i odravanju - naravno da se vide i tragovi upanja. Znamo, znamo, glavno
obrazloenje za takav ardin
je da ljudi kradu sadnice.
krama, tamo dalje povezani stolovi koji se ne koriste...
Na prostoru uokolo crkvice sv. Nikole ugostitelji
su se potrudili urediti svoje okunice- na stranu to
tamo i dalje stoje neki adori
Aga-Hasanage, kojima u tom
prostoru nije mjesto, a niti ih
dozvoljavaju uvjeti Pravil-
Izlozi prekriveni
pak-papirom
Ima li naina da se smisli
njihova zatita dok ne stasaju u vrste biljke? I zato ve
danima pored ardinjera stoje hrpice iskopa koji imaju
dovesti do nekih instalacija,
i zato je tamo cijeli dan carevalo jedno (da jedno...) pasje govno?
U uliicama starog grada,

pak, caruju zatvorene butige, izlozi prekriveni pak-papirom. A najbolje od svega je da
vlasnici onih koje uope rade,
tede struju, pa je uveer i ono
malo aktivnih izloga, u mraku, a samim tim pogaeno i
ono malo svjetla ivota stare
gradske jezgre. Fritularnica
na Meduliu promijenila je,
hvala ti Boe, bar suncobran,
no i dalje izgleda neprimjereno mjestu na kojem postoji - nita bolja nije ona kod upanije.
Fritule su slasan domai specijalitet, pa zar i mjesto s kojega ga ljudi rado uzimaju ne bi
trebalo biti u rangu s tom slasticom?
Vratiti malo panje

Teko se ivi svugdje, naroito u staroj gradskoj jezgri s
reimom parkinga (i kojeega)
koji tjera ljude iz nje, ima ih koji tamo ivotare - njih treba njegovati i poticati - ali i onih koji dobro zarade, pa kad ve zarade, neka tom starom gradu i
vrate malo panje. A ne da od
njega rade ropotarnicu i svoj
neuredni obor i svu tu kramu
za sobom ostave do idue sezone - no o toj smo zimskoj slici
pisali sto puta! Pa ta? Nita.
I reenica za kraj: nedavno sam boravila u francuskom srdnjovjekovnom gradu
Vannesu, veliine i statusa ibenika. U staroj gradskoj jezgri - niti jedne ice, niti jednog
klima-ureaja po fasadama.
Da, to je bogata Francuska, a
mi smo siromana Hrvatska.
Koja je izgradila ono monumentalno, a neupotrebljivo kameno udo od starog pazara...
28.5.2015.
upanija 15
16 upanija
28.5.2015.
HODAJUI KOLEGIJ ibenskom gradonaelniku dozlogrd

NikA Stipaniev/CROPIX
Buri: Ubud
gradskih tv
Pie Branimir Peria
glava otobraco
Masai
Ma dajte molin vas, pa nismo mi ode, u Gradu
i upaniji jedini koji imamo probleme sa DUUDI-jen i njegovin efon Mladenon Pejnovien,
zakljuila je Dobra Parona nakon ta je uprav
proitala da ota dravna sluba pravi probleme
i Uredu prisidnice drave s priseljenjen u Visoku ulicu. DUUDI-jev pridstavnik nije se pojavija
na sastanku Kolindinog povjerenstva, pa se oto
na Pantovaku sada tumai kako Milanoviev
kabinet uope nema namjeru suraivati, jerbo
smatra da ota prisidniina komisija nije kopetentna za odluke o priseljenju
- ujte, nita mene ne bi udilo da na Pantovak stigne depea sa Pejnovievin potpison
i zakljukon da ne more prisidnici izai u susret,
jerbo Vlada u Visokoj ulici planira otvoriti otel
zamislija se El Tigre. Jo je doda kako bi DUUDI
mirne due, svugdi di HDZ neto trai, komotno
moga prija izbora prepisivati isto obrazloenje
ka ta je stiglo u ibenik. Vlada hotelizira Rvasku skriae sa naslovnica novina.
- Ma ja mislin da tute postoji jedan drugi razlog analizira Dobra Parona. A otaj je da je
agencija za upravljanje dravnon imovinon postala jedna skroz neozbiljna institucija izvrne vlasti otkako je prominila naziv. Sve je bilo
drugaije dok se zvala AUDI, ta je bilo sasvin
u skladu sa ozbiljnon slikon drave i njeinih
dunosnika iza crnih cakala u crnin audijiman.
DUUDI? Ajte molin vas, pari ka nika dija sprdaina i ja virujen da svi slubenici, raunajui
i svoga efa Pejnovia, radu u jednomen rekla
bi povienon, raskalaenon raspoloenju cike i
vriske, jerbo stalno ponavljaju oto DUUDI i krepavajui od smija piu taka, namin udnovata
rjeenja zakljuila je Dobra Parona.
Daklen, da rezimiramo - prija nego ta van
reen neka nan donesete dvi pive da ih poDUUDImo primotensku Marinu luicu u privatizaciju je da AUDI, a ispalo je na kraju ka da je to
napravija DUUDI Ne znan vie ta bi mislija
i reka, osin da je DUUDI bija i prija DUUDI-ja
- Je samo ta je stvar zvuala otmjenije-rekla
je Dobra Parona i zafalila bogu ta u raspetljavanje dugogodinjih muka sa Obonjanon DUUDI nije tribalo nita pitati. Eto nama ve dogodine 3 ijade mladih i ilih turista tjedno na otoku za koji bi, da je o njemu odluiva DUUDI, od
Pejnovia gradskoj upravi stiglo rjeenje neka
koju odvrnu podvodni ventil i potopu ga, pa
tako vie nee imati nikakvih problema. Sada
je jedino pitanje, nastavila je zabrinuto, oe li
se tolikin turistiman moi osigurati komotnih
pet kvadrata plae po osobi, ta je jedna judska,
evropska norma civiliziranoga litovanja, na emu puno nastoji ministarstvo turizma.
- Ajte molin vas, kako se ratnici iz afrikog
plemena Masai satima odmaraju stojei na jednoj nogi, potpaeni o koplje, tako se i turisti mogu odmarati na nain plaama. Imae vie mista, a ne da mi sada pritumbajemo nae plae,
kavamo grote i nasipamo kaju ne bi li in omoguili idealni standard od pet kvadrata rjeija
je sve mogue nedoumice El Tigre.
- Odlino! Tako je mogua raznolikost ljudi,
da se rame uz rame, na jednoj nozi odmaraju i
obilatiji i oni vie tisikavi gosti! oduevija se
dotad mualjivi je B.S. Uskoro, a onda je poentira El Tigre, s idejon da namisto kopalja, u ponudi ipak budu osti, ka dio ipak nae kulturne
batine, jerbo nismo u Africi.
To ne samo da bi spasilo obalu od daljnje devastacije i betonizacije, nego bi gostima omoguilo da, uz odgovarajuu dnevnu naknadu,
usklaenin bacanjen ostiju du plae priskrbe
sebi i lipi riblji obrok.
- A ako prijave gospodarsku djelatnost, viak bi mogli i prodavati! zaokruila je stvar
Dobra Parona.
Dolazimo do zakljuka da
najveim dijelom nismo
izvrili obeanja koja su
trebale odraditi gradske
tvrtke istoa, Zelenilo,
empresi ili Vodovod.
Ako se ubudue budu tako
ponaale, uskratit emo im
sredstva i izravno ih uplatiti
mjesnim odborima i gradskim
etvrtima - ojaeno je
konstatirao potetat
Marina JURKOVI
ova kolska zgrada sa

sportskom dvoranom
u Vrpolju koja bi na povrini od oko dvije tisue kvadrata zbrinula 10
razrednih odjeljenja sa najvie 300 uenika vrpoljaki
je prioritet jer je stara kola u
toliko loem stanju da se svakodnevno strahuje za sigurnost uenika. Naalost, za sada je nemogue predvidjeti kada e se taj projekt pomaknuti
s mrtve toke. Model javnoprivatnog partnerstva, po kojem se trebala graditi zgrada
s dodatnim sadrajima, gradu ibeniku samo vezuje ruke, pa su i Vrpoljani i gradska uprava, kad je u pitanju taj
projekt, osueni na ekanje
do daljnjega. Kazano je to,
izmeu ostalog, na redovitom
hodajuem kolegiju ibenskoga gradonaelnika eljka Buria, njegovih zamjenika Danijela Milete i Nikice Penera
te najbliih suradnika s vrpoljakim domainom Ivom
Plenom, predsjednikom Mjesnog odbora.
Obilazak Vrpolja, inae,
zapoeo je od crkve Blaene
Djevice Marije te oblinjeg pastoralnog centra u izgradnji, a

gradskim ocima je predstavljen i projekt ureenja zapadnog dijela svetita te ukazano
na potrebu to hitnijeg ureenja parkiralinog i sajmenog
prostora te izgradnje ispraajne dvorane za pokope.
Niz poblema
Kolegij je obiao i dio Vrpoljake ceste za koji je pripremljen projekt za asfaltiranje
te ozelenjene povrine uz nogostup sredinje prometnice
koju su mjetani samostalno
uredili. Plena je gradonaelnika Buria upozorio i na potrebu zamjene neprikladne i
opasne ograde oko postojeeg
sportskog igralita uz kolu,
ureenje djejeg igralita na
lokaciji postojeeg spomenparka, te potrebu uvoenja
naknade za odravanje groblja, kako bi se ono moglo prikladno urediti. Osvrnuo se i
na probleme Vrpoljana koji se,
kako je naglasio, ne mogu rijeiti bez pomoi gradskih slubi i veeg angamana gradskih tvtki.
- Iako je Mjesni odbor Vrpolje zadovoljan suradnjom s

gradskom upravom ibenika,
postoji niz prioritetnih infrastrukturalnih i drugih problema koji iziskuju pomo grada.
Ponajprije se to odnosi na pitanje vodoopskrbe pedesetak

kuanstava koja su prikljuena na samoo tri vodobrojila vodovodne mree. teka
i odvoz krupnog otpada, odravanje zelenih povrina i
prikljuenje cijelog mjesta na
kanalizacijsku mreu, a valja
poduzeti i konkretne korake
po pitanju istoe oko mjesne crkve i groblja - pojasnio
je Plena.
Hodajuem kolegiju, upravo zbog takvih problema, ubudue e se, najavio je gradonaelnik Buri, obavezno pridruivati i direktori gradskih
tvrtki kako bi se na licu mjesta uvjerili u stanje na terenu
te preuzeli konkretne obveze
u cilju saniranja neuralginih
toaka. Zakljuci s kolegija,
istina, i ranije su upuivani
svim gradskim tvrtkama, no
28.5.2015.
upanija 17
dila inercija u rjeavanju komunalnih problema na gradskom podruju
due e svi direktori

vrtki s nama na teren
Gradonaelnik eljko Buri sa suradnicima u Vrpolju

Buri nije zadovoljan dosadanjom realizacijom zadataka.
Pratimo to smo obeali

- Pomno pratimo sve to
smo obeali ljudima na terenu i to smo izvrili. Dolazimo
do zakljuka da najveim dijelom nismo izvrili obeanja
koja su trebale odraditi gradske tvrtke istoa, Zelenilo, empresi ili Vodovod.
One i te kako crpe gradski proraun. Ako se ubudue budu
tako ponaale, uskratit emo
im sredstva i izravno ih upla-
titi mjesnim odborima i gradskim etvrtima. Neoiene

ili zaputene javne povrine
jednake su i u Brodarici i u
Vrpolju, zapravo im se udaljimo o sredita grada, a to je
nedopustivo. Direktori gradskih tvrtki stoga e biti pozvani na sastanak u moj ured
gdje u ih upoznati sa svojim
stavom te e ubudue biti pozivani i obavezni prisustvovati
hodajuim kolegijima - bio je
decidiran gradonaelnik.
Plena je gradonaelnika upozorio i na potrebu zamjene

opasne ograde oko sportskog igralita uz kolu
28.5.2015.
PIE URO PERLI
drniki amarcord
TEA CIMAS/CROPIX
18 upanija
Nakon tuge,
siamo se samo
brikule i treete
Kad god neko poznat i drag umre, nema veze
kolko puno godina ima, bude oviku a. Neko ko
je, na ovaj ili onaj nain, bijo dil njegova ivota, njegove mladosti, sianja, njegovih radosti
i tuga, najenput postane prolost, postane samo
mala notica u knjizi ivota, moda samo redak.
I kad nako pone zbrajat i oduzimat, vidi da
smo svi ode zbilja samo za trenutak, za as. Proguca nas vjenost i zaborav, i uas, vie niko ni
ne zna da si bijo, postoja, resta, muijo se, volijo,
tugova, pijo, sanjarijo. Onda vidi, da nema te
nade u jedan drugi, bolji, lipi, smireniji ivot,
ovaj ode stvarno ne bi ima smisla. Tako san i ja
nikidan ispratijo jednu dragu osobu, ovika ta
je ima prilino buran ivot. Da je iv Tolstoj, siguro bi ima matrijala za cili roman. A zapravo,
ovik je davno oa od kue, bijo kratko u Zagrebu, tu se zaljubijo u jednu Samoborku.
Nekako je to puklo i on oa u panonsku ravnicu. Tu se oenijo, stvorijo familju, ostarijo. Ona
se isto udala, stvorila dicu i postala udovica. On
oa od prve ene i vratijo se prvoj, pravoj ljubavi.
Skupa su proveli lipe godine. Provali su nadomirit ono ta su falili ka mladi. Od jednog prilino grezog Drnianca posta je jedan prilino fin
gospon. Zagrebaka svakodnevica brzo je ila.
Malo krialjke, malo iravanje, malo televizija.
I onda samo trenutak, i srce stade. Samoborka je
znala njegovu posljednju elju. U miru je moga
poivat jedino u Drniu, s aon i materon. Kad
tako eli stari ovik, onda te to stvarno ljudski
takne. A volijo je on i DOK-a, volijo je ikolu,
polje, kanjon, Prominu i Miljevce. I sve to stane
u ono mrvu zemlje kojon te pokriju. E moj Tolstoju, samo da zna kolko tu ima tuge. Zapravo,
i sve to ta je on pisa i svi ti veliki pisci, samo su
kulturne akule o tuin ivotin. Kad mi vako,
uz kavu, govorimo o lokalnim akulama i lokalnim sudbinama, oni to lipo napiu i imaju roman. A mi, jadni, ispanemo akuloni. I ne triba
ba bit Glembaj a da bi ima teak ivot i sudbinu.
Trevi to i male ljude iz mali mista.
Puno san oa daleko, s pravon, bijo san tuan. Uvik je to tako kad ti nestane neko drag.
Ostaje samo al i ovik se onda sia samo lipi
stvari, spize, etnje, treeta i brikule, sia se baza i zafrkancije. Kad san ve spomeno, moran se
sitit jedne lipe zgode. Bila je skoro jesen, moda
i bablje lito, kraj devetog miseca. Ili smo auton
u Split, kupit dici knjige za kolu. Mlai mali, to
je onaj ta nije volijo ba puno uit, nosijo je uza
se knjigu iz lektire. Navodno, tijo je itati. Sve bi
bilo lipo da u Kljacin jedan budalasti voza nije
prsimice naletijo na nas i stuka nan auto nemilice. Sria da smo se samo ugruvali i oeprljali.
Kad je poslin par dana mali kreno u kolu, pita ga uiteljica iz hrvackog lektiru. On, mrtav
ladan, ree uiteljici da je lektiru ita u trenutku sudara, i kad se sada siti lektire, odma se uzdrke i ponu ga muit more. Zato jednostavno
ne more itat lektiru. ta je najdivnije, uiteljica
je, vrlo emotivna ena, uvaila njegovu ispriku.
Otada vie nije ita lektiru, samo dikod Sportske novosti. Ovo malo podsjeanje vratilo me u
ona vrimena kad je put, i onaj prema Splitu i ibeniku bijo bili, pranjavi, i kad su jadni cestari
kipon, motikon i lopaton taelavali puste rupe
po testi ta bi se uvik pojavljivale. Iskrenila bi se
vrpa udera uz cestu i tudalen bi cestari nosili
matrijal. Kad se sad malo promislin, kome bi na
nake ceste palo na pamet ponudit ili dat koncesiju. A i putokazi su bili kameni s uklesanin imenima mista i brojon kilometara. Uz testu su bili
mali parapetii, odreda kameni. Sad su i ti putokazi, poput nae mladosti, samo puko sjeanje.
JAVNA DRABA Na zagrebakom Trgovakom sudu da
Tko plati 48 milijun

Iako osobno sumnjam da je
poetna procijenjena cijena
realna, ipak vjerujem da
emo tijekom ove godine na
novoj drabi dobiti novog
vlasnika i investitora. Ne
sumnjamo u pozitivan rasplet
dogaaja, a Opina e biti
partner svakom ozbiljnom
investitoru - kae naelnik
opine Ivan Gulam
Katarina RUDAN
Nikolina VUKOVI STIPANIEV/
CROPIX
anas, 28. svibnja, na

Trgovakom sudu u
Zagrebu zakazano je
roite za javnu drabu nekretnine nekadanjeg
odmaralita Podravke iz
Koprivnice koje je poetkom
sedamdesetih godina prolog
stoljea izgraeno u Pirovcu.
Nekadanji turistiki objekt
ve due vremena nije u vlasnitvu Podravke, ali ni novi vlasnik tvrtka G.B. Gradnja d.o.o. za graevinarstvo,
do danas nije prostor privela
svrsi, jer je u meuvremenu
otila u steaj. Odmaralite
se prostire na povrini od oko

14 tisua etvornih metara,
po sredini glavne pirovake
plae Loli koja nosi oznaku
Plave zastave, a u borovoj umi smjetena je glavna zgrada, nekoliko pomonih objekata i veliko parkiralite.
Poetkom devedesetih u
objektu su nekoliko godina
boravili prognanici iz pirovakog i ibenskog zalea i
cijeli kompleks je bio temeljito devastiran, u njega se nije
ulagalo i od tada nije u funkciji. Nedavno je Trgovaki
sud u Zagrebu, na kojem se
vodi steajni postupak tvrtke
G.B. Gradnja d.o.o., zakljuio
ovaj sluaj te je pravomonim
rjeenjem suda odreena
Glavna zgrada i nekoliko pomonih objekata potpuno su devastira
GRADAC Dokumentacija za dj
ruralni razvoj EU-a
Za petropo
novi objekt
Naelnik opine Josip Sui: Ovako e izgledati na vrti
Objekt vrtia planiran je za

prihvat tridesetero djece,
povrine 390 etvornih
metara i zadovoljava sve
pedagoke standarde.
Vrijednost projekta je oko 3,5
milijuna kuna
Katarina RUDAN
CROPIX
a podruju opine Rui ivi oko 1500 stanovnika, meu kojima

je oko 700 mlaih od 40
godina. Za mlade obitelji, meu ostalim, jedno od vanih
pitanja je i kvalitetan smjetaj njihove djece u vrti. Opina nema vlastitu predkolsku ustanovu, ve podrunicu Djejeg vrtia Drni. U
mjeovitoj grupi, koja nosi ime

Jeii, ove pedagoke godine
u vrtiu je etrnaestero djece najvie iz Gradca, zatim iz Otavica i Mirlovi Polja. Svakodnevno od 7.30 do 13 sati s njima
je odgojiteljica Barbara Popovi. Vrti godinama djeluje
u neadekvatnom prostoru, u
prostoriji od tridesetak etvornih metara u zgradi Osnovne
kole u Gradcu. Od ranije ideje da se prostor za predkolsku
djecu uredi u Drutvenom domu u Gradcu se odustalo, pa
Vrtika djeca su sada u skuenom prostoru kole

su opinski vijenici donijeli
odluku o izgradnji vrtikog
objekta u neposrednoj blizini
kolske zgrade, na terenu kojeg je opini ustupila Osnovna kola Antuna Mihanovia
Petropoljskog Drni, u ijem
je sastavu gradaka Podruna osnovna kola.
- Pribavljena je sva potrebna dokumentacija, dakle glavni i izvedbeni projekt, te rjeenje za graenje i sada ekamo
raspisivanje natjeaja Fonda
za ruralni razvoj EU-a, kako
bismo aplicirali projekt djejeg vrtia. Najavljeno je da e

on biti raspisan u rujnu, a mi
se nadamo da e na projekt,
ija je procijenjena vrijednost
gradnje oko 3,5 milijuna kuna
biti prihvaen - rekao nam je
Josip Sui, naelnik opine
Rui.
Podrunica drnikog vrtia

Objekt vrtia planiran je za
prihvat tridesetero djece, povrine 390 etvornih metara
i zadovoljava sve pedagoke
28.5.2015.
upanija 19
anas na prodaji nekretnine biveg Podravkina turistikog objekta u Pirovcu
na kuna njemu odmaralite!
Bive Podravkino odmaralite zauzima 14 tisua

etvornih metara
Odmaralite je smjeteno
uz plau Loli
prodaja u steajnom postupku nekretnine u vlasnitvu

steajnog dunika. Poetna
cijena nekretnine utvrena
je u iznosu od 48.342.024 kuna.
investicije u zoni, zakljuuje Gulam.

Dodaje da je Opina od
Ministarstva turizma prole godine dobila 300.000 kuna za projektnu dokumentaciju za ureenje glavne plae
Loli, planiraju u nju ulagati i cilj im je da u njezinoj poleini budu i adekvatni turistiki sadraji. Ve sljedee
godine u proraunu e planirati sredstva za prvu fazu
ureenja plae Loli, koja
je zajedno s plaom Starine
svoje mjesto dobila i u Regionalnom programu upravljanja morskim plaama na podruju ibensko-kninske upanije, kao tematska plaa.
Izrada UPU zone Miran

- Bili smo uporni posljednje gotovo dvije godine i u
suradnji sa steajnim upraviteljem G.B. Gradnje d.o.o.
Antom Jukiem dola nam
je lijepa vijest za budunost
pirovakog turizma. Iako
osobno sumnjam da je poetna procijenjena cijena realna, ipak vjerujem da emo
tijekom ove godine na novoj
drabi dobiti novog vlasni-
ani
djeji vrti spremno eka natjeaj Fonda za
oljske maliane
t pokraj kole
Osnovna kola u Gradcu iz koje e iseliti djeji vrti
standarde. Investitor e biti
opina Rui, a naelnik Sui se nada da e od Fonda za
ruralni razvoj EU-a, a sve ide
preko Ministarstva poljoprivrede RH, dobiti 90 posto nepovratnih sredstava.
- S obzirom na to da smo jedinica lokalne samouprave s
manje od 2000 stanovnika, s
indeksom razvijenosti ispod
75 posto prosjeka RH i u grupi potpomognutih podruja,
vjerujemo da emo zadovoljiti sve kriterije natjeaja, te bi-
ti dobro rangirani na listi. U

tom sluaju izgradnja objekta
bi krenula poetkom 2016. godine - govori Sui. Djeji vrti je, dodaje, opini potreban,
ali ne misle ii u osnivanje vlastite ustanove za predkolski
odgoj, jer to bi znailo dodatno optereenje relativno malog prorauna. Zadovoljni su
uslugom i suradnjom s drnikim Gradskim vrtiem, s kojim opina ima potpisan ugovor, pa bi i u novom objektu tu
suradnju nastavili.
Godinje iz
prorauna
150.000 kuna
Opina rad ispostave
vrtia u Gradcu mjeseno
sufinancira s neto vie
od desetak tisua kuna,
to je na godinjoj razini
oko 150.000 kuna. Osim
odgojiteljice, ugovorom o
djelu na etiri sata, plaa i
spremaicu.
ka i investitora. Zainteresiranih tvrtki ima i sa nekima

smo ve odradili sastanke.
Ne sumnjamo u pozitivan rasplet dogaaja, a Opina e
biti partner svakom ozbiljnom investitoru. Koliko smo
u toj cijeloj prii ozbiljni potvruje i injenica da smo na
zadnjoj sjednici Opinskog
vijea jednoglasno donijeli
odluku o izradi Urbanistikog plana ureenja(UPU)
kompletne Ugostiteljsko-turistike zone Miran koja se
protee na 11 hektara, a koji
e definirati svaku buduu
gradnju ne samo na prostoru biveg Podravkinog odmaralita, ve kompletne
20 Reportaa
28.5.2015.
IR MJESNOM ODBOROM Ljekovito blato pravo

je blago na dnu Morinjskog zaljeva
Ljeilite s hotelom
od 400 kreveta
preobrazit e sliku
Jadrtovca
Branimir PERIA
adovi kod eljeznikog nadvonjaka u Donjem Polju, na samome skretanju za Jadrtovac, oznaavaju da e ovo
naselje uskoro biti prikljueno na ibenski sustav odvodnje. Vaan je to korak u komunalnom razvoju drevnog
mjesta uz obalu Morinjskog
zaljeva, iji je glavni adut medicinska primjena morskog
blata nataloenog u plitkome
podmorju Morinja, oslaenom vodama izvora Ribnik
i brojnim drugim vruljama.
- Blato je nae pravo blago,
a ljeilini turizam posvuda
je u usponu. Konano je to
prepoznala gradska uprava
na elu sa gradonaelnikom
Buriem i u prostorne dokumente unijela turistiku zonu povrine osam hektara
na podruju Jadrtovca, s hotelom od 400 kreveta kao sredinjim objektom. To e uvjetovati ne samo na razvojni
bum, ve e uposliti i smjetajne kapacitete oblinjeg
aboria i Brodarice. Zato i
gradimo etnicu koja e po-
Predrag Bumbak
vezati ta mjesta uz more, ali
i Jadrtovcu susjedni Vrpoljac u bliskom zaleu - govori Predrag Bumbak, predsjednik MO Jadrtovac, koji
je s opetovanom pobjedom
(HDZ-ova lista) na posljednjim mjesnim izborima krajem travnja otvorio svoj ak
etvrti mandat na toj dunosti.
Umirovljeni profesionalni vojnik, Bumbak je tiha
voda, uporni zaljubljenik u
Nakon deset godina

zalaganja za razvoj
ljeilinog turizma, pri
samome smo kraju, premda
tona tona lokacija
budueg hotela u prostornim
planovima jo uvijek nije
poznata. No, s time ne bi
trebalo duljiti naglaava
Predrag Bumbak, predsjednik
Mjesnog odbora
svoj kraj i smatra da je unoenje budueg ljeilita u prostornu dokumentaciju ibenika znaajan korak za cijeli
ovaj kraj.
Uruen grobljanski zid

- Nakon deset godina zalaganja, pri samome smo kraju, premda tona tona lokacija budueg hotela jo uvijek nije poznata. S time ne
bi trebalo duljiti, a buduem
investitoru svakako treba
ponuditi zgotovljenu dokumentaciju i za to se zalaem

u svim kontaktima s gradskom upravom, naglaava
Bumbak. U glavnim crtama,
zadovoljan je odnosom gradske uprave prema ovom mjesnom odboru sa 170 stanovnika i napominje da Jadrtovac
od Grada jo uvijek vie dobiva nego to daje. Napredak
je vidljiv i za ilustraciju Bumbak navodi kako je u naselju
danas 160 tijela javne rasvje-
te a prije 12 godina bilo ih je

svega 18. Nova rasvjeta postavlja se uz etnicu koja se
prua od mjesnog igralita,
pa slijedi obalu i kada bude
zavrena, izbit e kod jadrtovakog mosta u ukupnoj
duini od 1200 metara. Za to
je, u fazama, Grad do danas
uloio vie od milijun kuna,
a usporedo s ureenjem etnice i ozidavanjem obale, nastaju i uvjeti za brodske vezove na pojedinim dijelovima,
Divlja
odlagalita
U posljednjim godinama
dio obale uz Morinje
i rubovi umskog
puta - etnice koji od
jadrtovakog mosta
izbija na asfalt glavne
ceste postali su
divljim odlagalitima
graevinskog otpada.
Ve due vrijeme Predrag
Bumbak i javno upozorava
da teret koji treba biti
deponiran na Bikarcu
autoprijevoznici pod
okriljem noi ostavljaju
na prilazima Jadrtovcu
i nagruju okoli,
stvarajui probleme
mjetanima i troak
gradskim slubama, koje
se s time vrlo teko nose.
28.5.2015.
Reportaa 21
Turistika signalizacija
U Jadrtovakom kraju ima se to pokazati od kulturne
batine. Na prvom mjestu, to je crkva sv. Lovre, sa
starohrvatskim grobljem iz 7. stoljea, kao prvoklasni,
naalost zanemaren arheoloki lokalitet. U samome
mjestu su jo dvije straarske kule i ostaci obrambenog
zida podignutog prije 500 godina, a kulturno je dobro i
oltar u crkvi sv. Margarite iz 15. stoljea.
-Zalaem se da se svi ti objekti saniraju, a potom dostojno
obiljee turistikom signalizacijom, govori Bumbak.
Istie i velik sportsko-rekreacijski potencijal mree
poljskih putova za pjeaenje, brdski biciklizam i moto
cross, a Morinje je takoer, ve nekoliko godina i stjecite
jedriliara na dasci s itave nae obale, te e se u Jadrtovcu
uskoro osnovati i daskaki klub.
ega nedostaje na cijelom
gradskom podruju. Osim toga, podvlai Bumbak, gradska uprava uredila je plau i
izgradila dvije manje luice,
jedino im jo nedostaje dizalica za brodice koju ele postaviti na Marinovu mulu, te
oekuju skoru dozvolu Luke
kapetanije.
U vezi s novim grobljem,
stvari se, meutim, ne odvijaju tako jednostavno naprotiv, u gradskim upravama uope nije bilo sluha da
se popravi prije deset godina
uruen zid novog groblja koje su mjetani sami izgradili 90-ih.
- Trokovnik postoji, ali
nema dobre volje da nam se
izie ususret, premda stalno
na to podsjeam u komunalnim uredima. Ovako, stoka
tumara meu grobovima, nemamo struju, vodu, niti kontejnere za odlaganje starih
vijenaca i to je sigurno najgore groblje u upaniji ocjenjuje Bumbak. Izgradili su
ga sami mjetani nakon to
je prestalo ukapanje na oblinjem sv. Lovri koji je i vrijedno arheoloko nalazite,
a da slika bude jo sumornija, pod kotaima tekih vojnih vozila propao je i asfaltni
put do novog groblja, u smjeru nekadanjeg poligona koji
su Jadrtovani takoer sami
financirali.
Kada poplave konobe i

glavna cesta
Bez obzira na to kojim
pravcem dolazili u Jadrtovac iz smjera Donjeg Polja
ili s mora, kod aboria tre-
ba voziti, prema Bumbakovu

miljenju, najopasnijom ibenskom prometnicom probijenom daleke 1935. godine.
Na makadamsku podlogu
mnogo kasnije postavljen je
asfalt i danas je to nepregledna cesta kojom se prebrzo vozi, a na znakove ogranienja
brzine u naselju malo tko se
obazire. Nakon nove podjele, to vie nije upanijska,
ve gradska prometnica i u
nju se ne ulae, vidljivo je na
prvi pogled.
Bumbak je uvjeren da e
razvoj ljeilinog turizma
korjenito izmijeniti sliku
Jadrtovca, nekadanjeg kotara i sredita Donjeg polja.
No, hoe li, prije toga, prikljuak na sustav odvodnje
rijeiti probleme s poplavljivanjem cijelog naselja, kada
se s kiama izliju tri glavna
izvora u samom Jadrtovcu,
pa vodom napune jadrtovake konobe, prizemlja i glavnu cestu? JP Hrvatske vode,
prema Bumbakovim rijeima zasad nisu voljne preuzeti to na sebe, a zastala je i regulacija glavnog slatkovodnog izvora Ribnika i kanala
Dabar kod arine livade i konjikog kluba koji ga napaja.
- Ne znam zato su Hrvatske vode prestale s betoniranjem kanala Dabar, jer radovi po meni, nisu dovreni. S
time bi se uredio i put u polje, a da se s izgradnjom kaskada regulira Ribnik, u koji
ue i more, pa izvor postane
boat, na tome mjestu moglo
bi uz neto ulaganja u djeje igralite, te drvene klupe
i stolove, nastati lijepo izletite - istie Bumbak.
22 Kultura
kultura
28.5.2015.
U GRADU SVOJIH PREDAKA

Zagrebaki ibenanin Hrvoje Belamari
snimio je novi dokumentarac
Moji snovi
zavravaju
iza kina
Tesla
Kad bih dobio vie nego pristojnu

svotu novca, opet bih kupio staru kuu
Belamarievih, iza kina Tesla. Ne mirim se
s injenicom da su ih stric i tetke prodali, te
me time udaljili od elje da starost provedem
upravo na tome mjestu. U svojem ibeniku
Petar MIKULIIN
ANTE BARANI/CROPIX
bog snimanja dokumentarnog filma ovjek kolica ovih je

dana u ibeniku i Vodicama boravila ekipa Hrvatske radiotelevizije. U naslovnoj producentskoj i glumakoj
ulozi nali su se ibenski zet
Matija Vuki i zagrebaki ibenanin Hrvoje Belamari.
Hrvoje nam je bio dvostruko
zanimljiv. Kao slobodni novinar i kao osoba koja je osuena na ivot u kolicima. Ve u
prvom kontaktu s njim shvatili smo da taj 40-godinjak nije
nepoznat ibenanima. Mnogi su ga se sjetili iz Stankovieve televizijske emisije Nedjeljom u dva.
Kolega Stankovi vam je,
oito, pomogao. Ne samo u
smislu publiciteta, ve i u tome da uvrstite poziciju na
HRT-u. Moe li se ivjeti, bolje rei, preivjeti kao slobodni novinar?
- Moe, ako radite kao konj!
Ili, kako bi Dalmatinci rekli,
kao tovar. Moj radni dan traje
gotovo 12-13 sati. No, iako ponekad zna biti naporno, novinarstvo mi istovremeno predstavlja uitak jer radim u jako dobroj redakciji Hrvatske
uivo. U Maji Sever imam
sjajnu eficu, no naravno da
nita ne bi funkcioniralo bez
prave novinarske ekipe. Bavimo se ljudskim temama, pokuavamo ukazati da postoji
i ona druga Hrvatska o kojoj
mi, kao javni servis, moramo

brinuti. Da postoje gladni ljudi, oni koji nemaju za osnovne ivotne potrebe. I u tom lei
moje veliko zadovoljstvo.
A Aco Stankovi mi je zaista pomogao. Najprije je morao uvjeravati mnoge kako
ima o emu priati sa mnom
sat vremena, da bi poslije emisije svi bili pozitivno okirani.
S Majom Sever se vjerojatno dobro slaete i zbog toga
to je ona korijenima vezana
za ibenski kraj. Baka joj je
Berovi iz Doca, a korijeni joj
seu do Skradina i otoka Prvia...
- To nisam znao, ali znam
da je prava ena, iskrena kolegica.
Emotivno sam nabruen

I vi, vidim, gutate u gradu svojih predaka. Drmaju li
vas emocije kad stignete u ibenik?
- Moram priznati da sam
emotivno vrlo nabruen. Nisam odavno bio u ibeniku.
Od mog zadnjeg posjeta prolo je 18 godina. Odmah sam
pourio da vidim staru kuu
Belamarievih iza kina Tesla. Moj dida Ante bio je poznat po nadimku Kujsta. Stric
Ive je vie od 40 godina ureivao emisiju o klapama na Radio Zagrebu. Dobar glas imao
je i moj pokojni otac Zdravko,
ali on nije iao dalje od gutanja u pismi po starim ibenskim tovernama. Njih je sve
manje. No, grad je, ini se,
sve ljepi. Uostalom, nismo
Solaris je fenomenalan
- Bio sam u mnogo hotela, ali moram vam rei da je Solaris
neto fenomenalno. Radi se o vrhunskom resortu i
oduevljen sam da se neto ovako lijepo nalazi u ibeniku.
No, ibeniku, uz Solaris, nedostaje jo makar jedan hotel
s etiri zvjezdice, koji je prilagoen potrebama osoba s
invaliditetom. Jer, ne mogu si svi priutiti vrhunsku uslugu
u jednom takvom hotelu istie Hrvoje Belamari.
bez razloga odabrali da dokumentarac snimamo ba ovdje.

U trenutku kada ovaj tekst
ugleda svjetlo dana, vi ete
ve zavriti sa snimanjem
dokumentarca ovjek kolica. Koja je njegova poanta?
- Ukratko, u filmu elimo
pokazati kako jedno turistiko sredite, kao to je ibenik,
nije dovoljno prilagoeno osobama s invaliditetom. A htjeli bismo danas-sutra biti vrhunska turistika destinacija. Dakako, elimo istaknuti
kako ljudi i dandanas osobe
s invaliditetom gledaju kroz
posebne naoale. Da zbog tog
hendikepa nisu u stanju prepoznati njihove kvalitete i dobre strane.
Scene za film snimali ste
pokraj katedrale svetog Jakova, na ibenskoj pijaci, ak i u
nonom klubu Inside. ujem
da je posebno zanimljivo bilo na setu snimanom u vodikom hotelu Olympia...
- Pa, Matija i ja smo se zaista potrudili da film bude zanimljiv, drugaiji. U Olympiji
i Insideu sam snimao scene sa
14 manekenki. Dobro mi je srce izdralo dok sam se s njima
kupao u jacuzziju i plesao na
podiju! No, bilo je jo i te kako
zanimljivih scena. Na ibenskoj sam pijaci, primjerice, zafrkavao ljude, uzvikivao parole Dinamo ampion. Jo mi
je interesantnije bilo da se nitko nije okretao!
Turbulencijama izmiem
kao zmija
Danas i potpuno zdrave
osobe teko nalaze posao, a
kamoli ljudi koji su, poput
vas, osueni na ivot u invalidskim kolicima. Vi ste se,
meutim, uspjeli zadrati u
sustavu HRT-a, koji je istodobno i trom i vrlo turbulentan...
- Ja svim tim turbulencijama izmiem kao zmija, kad
naie na prepreke. Ne dopu-
Strpljiva Antonija
Hrvoje ne moe ivjeti bez pratnje, nekoga tko mu je neprestano na usluzi. U ibeniku je to
bila mlada Antonija Rak, koja ljudima poput Hrvoja prua kunu njegu.
- Antonija je predivna, za tren smo se sprijateljili i nije joj dugo trebalo da shvati moje
potrebe. Vrlo je strpljiva, a humanost joj je velika vrlina hvalio je Hrvoje mladu pratilju.
A Antonija je uzvratila na isti nain:
- S Hrvojem nikad nije dosadno. Iz njegove duhovite i zanimljive komunikacije nitko ne bi
zakljuio kako mu je teko. I meni se dogaalo da na tren zaboravim kako je u kolicima.
tam da me itko maltretira, a
svojim znanjem i voljom za radom ih spreavam da me se rijee. Jednostavno, pokazujem
da mogu i hou. Imam svoj cilj
i ustrajan sam u njemu.
Vi zaista moete biti primjer mladim ljudima kako
se treba boriti za posao. I ne
samo njima!
- Hvala vam na komplimentu. No, trebalo je puno
vremena da me ljudi poinju
tretirati ozbiljno. Ne kao osobu s invaliditetom, nego kao
kolegu novinara. Zato jo jednom zahvaljujem Aci Stankoviu to me pozvao u svoju
emisiju, skrenuo pozornost
na mene.
Novinarstvo vam je donijelo dosta dobroga u ivotu.
Izmeu ostalog, i putovanja po svijetu, Europi. Je li u
ostalim europskim zemljama

tretman invalida bolji nego u
Hrvatskoj?
- Naalost, jest, i to prilino
bolji. Engleska i Nizozemska
su moda najbolji primjeri kako se u jednoj dravi postupa s
osobama u kolicima. Englezi
se doista dre kao da su vredniji od ostalih. Kao lordovi,
gospoda. No, kada ta gospoda prepoznaju va talent i volju za radom, oni e se jo vie potruditi da vam pomognu.
To zbilja cijenim. Nizozemska
me, pak, posebno iznenadila.
Njihov tretman invalida je
na jednom vrlo visokom nivou. Moete zamisliti koliko
daleko idu kad invalidi s bocom kisika sasvim normalno sudjeluju u radnom procesu. Kod nas je to doista nemogue. Takvi ljudi bi ovdje bili
bolesnici, zatvoreni u posebne

ustanove.
U razgovoru s vama imam
dojam da vie razmiljate o
bitnim problemima drutva,
nego o svojim tekoama. Jasno je da niste proli ba najbolje na ivotnoj lutriji. No,
to biste uinili kad biste dobili jackpot na pravoj, novanoj lutriji?
- Odgovor na to pitanje,
makar mi ga jo nitko, osim
vas, nije dosad postavio, odavno znam. Kad bih dobio vie
nego pristojnu svotu novca, opet bih kupio staru kuu
Belamarievih, iza kina Tesla. Ne mirim se s injenicom
da su ih stric i tetke prodali,
te me time udaljili od elje da
starost provedem upravo na
tome mjestu. U svojem ibeniku.
ibenski memento
Joko ELAR
NASUKANA ILIRIJA
28.5.2015.
Kultura 23
Gradska knjinica
Juraj igori
Beletristika
Otok Prinjak pred Murterom sa svjetionikom i greben

Miina, s lanternom pred njim, bili su od ezdesetih
do kraja sedamdesetih godina prologa stoljea kao
neko ukleto mjesto za brodove. U tom razdoblju
ondje su se nasukala tri putnika broda: Citta di
Venezia,Proleterka i Ilirija. Proleterka(bivi
Karaore) pretrpjela je 1969. totalnu tetu, te je
ubrzo odvuena u sv.Kaju za staro eljezo.
Na naoj fotografiji je trajekt Ilirija koja je godine
1979. naletjela na hrid otoka Prinjaka, tono pod
njegov, tada jo nastanjeni, svjetionik. Dogodilo se
to jedne proljetne veeri na putnikoj ruti Rijeka Dubrovnik. Na brodu je bilo dosta domaih i stranih
putnika, ali nije bilo ozlijeenih.
Nakon havarije odsukivanje je preuzeo splitski
Brodospas,pa je brod odvuen u dok u Split i
osposobljen. Ilirija je jo dugo plovila, a tek smo
prije koji mjesec saznali, kako je krenula na svoje
posljednje putovanje - u rezalite.
1. Velianstveni Poskokovi - Ante Tomi

2. Dnevnik gradske cure - Andrea
Andrassy
3. Agnesina ispovijed - Hannah Kent
4. Okus osvete - Jussi Adler-Olsen
5. Grmua - Resat Nuri Guentekin
Publicistika
1. Umjetnost ivota: kako ovladati umijeem
ljubavi - Bruno imlea
2. Slonica koja je izgubila sreu: prie koje e
vas nadahnuti da uivate u svakom trenutku Ajahn Brahm
3. Hodoae due: moj put dug 800 kilometara
od gubitka do iscjeljenja - Sonia Choquette
4. Sapiens: kratka povijest ovjeanstva - Yuval
Noah Harari
5. Unitite Kinu: to Washington ini da ogranii
utjecaj Kine u svijetu - F. William Engdahl
OBNOVA KUPOLE KATEDRALE SV. JAKOVA

Kada je 17.9.1991. ujutro, topovskom granatom od
40 mm s broda JRM-a, iz junoga dijela ibenske luke
pogoena kupola ibenske katedrale sv.Jakova, malo
je tko mogao zakljuiti kolika je teta nastala na tom
znamenitom spomeniku kulture.
Pokazalo se, da je i cijela statika tog remek-djela
Nikole Firentinca opasno naruena, te se kupola
dijelom morala rastaviti, to je bio vrlo delikatan
tehniki i graditeljski posao. Meu ostalim, morao se
skinuti i veliki prstenasti kamen (tzv. zaglavni kamen)
koji sa svojom osnovom dri na okupu rebraste ploe
koje ine samu kupolu. Domai strunjaci izvrili su
uspjeno taj zadatak.
Radnici na naoj slici, na visini od 36 metara, na
samome vrhu kupole katedrale ponovno postavljaju taj
strukturni povezni element na njegovo mjesto. Nakon
toga, obnova cijeloga plata kupole jo je potrajala, a
upravo se sada, u ovo vrijeme, vri sloena sanacije i
njezine unutranjosti.
Filmski dvd naslovi

1. SAMBA - Olivier Nakache & Eric Toledano
E
ric
Toledano
2. JOHN WICK - Chad Stahelski
3. HOMESMAN - Tommy Lee Jones
4. SERENA - Susanne Bier
5. EGZODUS: BOGOVI I KRALJEVI (EXODUS: GODS
AND KINGS) - Ridley Scott
Glazbeni cd naslovi
1. IN THE LONELY HOUR Sam Smith
2. V Maroon 5
3. X- Ed Sheeran
4. SONGS OF INNOCENCE U2
5. TITLE Meghan Trainor
Supertoon (26. - 31. srpnja) slavi 5. roendan
Bogati program za mali jubilej

Marija Lonar
eunarodni festival
animacije Supertoon
(26. - 31. srpnja) ove godine proslavit e mali jubilej, 5. roendan, a organizatori stoga najavljuju bogat i
kvalitetan program koji e se
odravati na deset lokacija u
staroj gradskoj jezgri.
- Jedna od novina ovogodinjeg izdanja festivala je to to e
se djeji natjecateljski program
odvijati na skalama na Gorici.
U elji da se to vie pribliimo
naim posjetiteljima, selimo se
s plae Banj na trg ispred stare Pekarije te e se ove godi-
ne tamo odvijati i natjecateljski program animiranih videospotova, reklama i uvodnih

pica. S obzirom na velik broj
gostiju, ukazala se potreba za
reprezentativnom lokacijom festivalskog centra i ureda za goste, pa je u tu svrhu odabrana
Gradska vijenica u ijem e se
prizemlju svakoga dana odvijati razgovori s autorima koji e
biti otvoreni za javnost kau
Slave Lukarov i Petar Treboti
iz Organizacijskog odbora Supertoona.
Festival svake godine polako, ali sigurno raste pa ovog
ljeta u ibenik stie vie od 80
sudionika i gostiju iz 21 zemlje
svijeta. Bit e prikazan 131 animirani film koji je odabran u selekciji izmeu 920 prijavljenih
naslova.
- Meu filmovima koje e
posjetitelji moi vidjeti nalaze
se kandidati za Oscara, filmovi koji su bili prikazani u slubenom programu Annecyja,
Cannesa i Animafesta. Ima tu
i filmova koji e na festivalu
imati svjetsku premijeru, kao
i vrhunskih uradaka nekih od
najpoznatijih svjetskih kola
animacije. Govorit emo o nekim kolama animacije iz regije (Zagreb, Split, Beograd, Budimpeta) te se oekuje dolazak
30-ak studenata koji e predsta-
viti svoje kole, ali i svoje radove. S obzirom na to da smisao

festivala nije samo prikazati,
nego i educirati, smatramo da
e upravo ovaj segment, u kom-
binaciji s radionicama koje se

odvijaju za vrijeme festivala, u
budunosti rasti i doprinijeti
razvijanju novih partnerskih
odnosa i otvaranju novih mo-
gunosti naglasili su Lukarov

i Treboti, a jedna od poslastica festivala bit e i retrospektiva filmova jedinog hrvatskog
oskarovca Duana Vukotia.
KULTURNI TOP 3
Katarina Urem
restauratorica
Meunarodni dan
muzeja
Susret hrvatskih
restauratora
Kao restauratorica u muzeju, istaknula bih Meunarodni dan muzeja koji se u naoj ustanovi obiljeio
raznovrsnim programom i to tijekom nekoliko dana. I ove godine
bilo je izloaba, predavanja, radionica, a graanima je uvijek zanimljivo kada im organiziramo obilazak nekog lokaliteta uz struno
vodstvo. Ovaj put bio je to Makovia han u Vrani te Muzej Biograd.
Za polaznike Centra ubievac bio
je organiziran obilazak arheolokog lokaliteta Bribirska glavica.
Susret restauratora iz cijele Hrvatske organizira se ve sedmu godinu, svaki put u drugom gradu. Ove
godine susret je odran u Splitu.
Divna su ta rijetka druenja gdje
izlazimo iz osame radionica da bismo podijelili iskustva i radost
bavljenja restauratorskim poslom.
Imali smo tako priliku uti desetak strunih izlaganja, a obili smo
i Salonu i Klis, dok smo nekoliko
odabranih lokacija u Splitu razgledali iz restauratorskog ugla.
Umreavanje ideja
Izloba Bauhaus umreavanje
ideja i prakse (BAUNET) koja je poetkom mjeseca otvorena u Zagrebu veliki je kulturni dogaaj za ove
prostore. Predstavlja opuse umjetnika, arhitekata i dizajnera koji
potjeu iz Hrvatske i regije, a kolovali su se na najutjecajnijoj meunarodnoj koli, Bauhaus. Tu su i
djela njihovih profesora, glasovitih umjetnika koji su na Bauhausu
predavali i vodili radionice, meu kojima je bio i Vasilij Kandinski, Paul Klee, Oskar Schlemmer.
Ukratko, izloba je to koju svakako
treba pogledati.
24 Kultura
28.5.2015.
NADNARAVNO
Mlada ibenska etnologinja Sandra Barein istrauje folklorne prie
I danas ima odraslih, a ne

samo djece, koji vjeruju u vile
Sandra Barein: Seljaci bi se ujutro ustali i vidjeli da je konj pun pletenica ili bi se djevojke budile s pletenicama u kosi
Marija LONAR
andra Barein magistrica je etnologije i u

Muzeju grada ibenika do kolovoza odrauje struno osposobljavanje
bez zasnivanja radnog odnosa, a iroj javnosti postala je
poznata kada je lani javno
prozvala Vladu zbog nebrige
prema mladim strunjacima
nakon najave ukidanja mjera
poticanja zapoljavanja mladih zbog nedostatka novca.
Nakon nekoliko mjeseci neizvjesnosti i ekanja da dobije
priliku da radi barem godinu
dana za skromnih 2200 kuna
i tako stekne mogunost polaganja strunog ispita, Barein
je ipak uspjela doi u ibenski
muzej i pod mentorstvom dr.
sc. Jadrana Kale bacila se
na posao. Kao lanica, a sada
i potpredsjednica udruge etnologa i antropologa Antropop, Barein je jo kao studentica odravala predavanja
i radionice o vjeticama, vilama i drugim nadnaravnim biima iz narodne predaje, a u
povodu Meunarodnog dana
muzeja u suradnji s Gradskim
Priama o vilama i drugim nadnaravnim

biima nai su stari djecu poduavali
pravilima ponaanja. Danas te prie imaju
vie ekoloku dimenziju, jer su sva ta bia
vezana uz prirodu i ukazuju koliko je vano
njeno ouvanje - objanjava Barein
vrtiima ibenik vodila je radionicu o vilama. ibenske je
maliane tako upoznala s priama o vilama iz ibenskog
dijela Dalmatinske zagore.
Kazivai iz Radonia
- Vile su nadnaravna bia
koja pomau ljudima, ali znaju raditi i rune stvari. Naravno, kada imam radionice
s djecom, onda stavljam naglasak na onomu to je lijepo
i dobro. Prie o vilama prouavala sam i biljeila na terenu od Istre i Kvarnera, posebno puno pria ima na Rabu, u
zaleu Crikvenice i Novog Vinodolskog, pa sve do Dubrovnika. Veinom su to izvorne
prie koje sam na terenu zabiljeila nakon to sam razgovarala s kazivaima. Poelo je
tako to bi mi, primjerice, prijateljica rekla da ima baku koja zna puno takvih pria, a onda bi ta baka imala prijateljicu i tako bih dolazila do ljudi
koji bi mi kazivali te narodne
prie o vilama i drugim biima otkriva Barein.
Vile, rei e, u narodnim
priama nisu uvijek dobre i lijepe djevojke valovite, uglavnom plave, duge kose koja im
see do peta kako ih se najee opisuje.
- U ibenskom zaleu, u Radoniu, nala sam brani par
koji mi je puno toga ispriao.
Strane su to prie o otmicama djece i odraslih. Vile nose duge haljine svijetlih boja
ispod kojih kriju svoje noge
s kopitima. Imaju i smrdljivu kosu i ljudi to nisu smjeli
doznati, a ako bi netko vidio

njihova kopita ili otkrio da im
kosa smrdi, one bi ga otele.
Dakle, vile su ambivalentna
bia. Nou pleu kolo, a trag
njihova plesa ostajao bi na tlu
i to su ljudi zvali vilinsko kolo.
Ako bi tko sutradan nagazio
na njihove tragove, nestao bi
ili bi mu se neto loe dogodilo. Puno je pria i o tome da vile pletu pletenice konjima. Seljaci bi se ujutro ustali i vidjeli
da je konj pun pletenica ili bi
se djevojke budile s pletenicama u kosi. To je bilo vilinsko
djelo. Ljudi su bili uvjereni da
su to napravile vile. Dogodilo
bi se, recimo, da dijete upadne u neku jamu, a ljudi bi govorili da su ga uzele vile i da
je ono sada u njihovu kraljevstvu. Te su prie ostale jo od
praslavenske mitologije kazuje Barein.
U vile vjeruju i mladi

Iako su, objanjava, folklorne prie o vilama, uzmaknule pred onim Disneyjevim, jo uvijek postoje oni koji vrsto vjeruju kako one ipak
postoje.
- O tome su mi govorili neki
ljudi iz zadarskog zalea. Oni
misle da vile postoje, ali ih mi
ne vidimo. Zanimljivo je da u
to vjeruju i mlai ljudi koji su
te prie uli od svojih baka i
djedova. Te prie u nekim aspektima, prije svega o izgledu
vila, podudaraju se s onima iz
ibenskog zalea ili naih otoka. Uloga tih pria imala je i
edukativni znaaj kod naih
starih jer su tako djecu uili
nekim pravilima ponaanja.
Dananjoj pedagogiji takav
nain pouavanja vjerojatno i
nije prihvatljiv, ali vile i druga
bia ije je postojanje vezano
uz prirodu danas imaju ulogu u razvoju ekoloke svijesti
i ouvanju okolia objanjava Barein.
Predavanja i radionice o
nadnaravnim biima stoga
su vrlo vani, dodaje, jer ne
samo da oivljavaju kulturnu

batinu nekog kraja i ukazuju na vanost uvanja prirode, ve iroj javnosti pribliava ulogu i znaaj etnologa u
dananjem drutvu. Barein
je tako na svojim predavanjima iz zaborava izvukla i priu
o dvjema ibenskim vjeticama Mrni i Dobri, majci i keri,
koje je inkvizicija u 15. stoljeu
nakon desetodnevnog ispitivanja osudila, ali su one uspjele
pobjei, zahvaljujui pomoi
ibenana. Imala je predavanja i o primotenskoj ipki te
koraljima na Zlarinu. Tu njenim planovima, naravno, nije kraj. Na ovogodinjem Meunarodnom djejem festivalu odrat e radionice za djecu
na kojima e biti rijei o zmajevima, vilama, gnomima, macmaliima Iako e poetkom
kolovoza prestati njen rad u
muzeju, a zaposlenju se ne nada, Barein ipak nee besposleno sjediti kod kue. Nada se
da e na Zlarinu gdje se otvara
Hrvatski centar koralja imati
priliku voditi radionice vezane
uz, kako kae, morske teme a
u Betini koja ovog ljeta dobiva
Muzeja drvene brodogradnje,
radionice vezane uz brodove.
28.5.2015.
Kultura 25
Djeji bor
ki z
pjeva ak
Cvr dina
go
slavi 30ojanja
post
Marija LONAR
bor predkolaca Cvrak koji djeluje u sastavu Gradskih vrtia

obiljeava tri desetljea postojanja i rada. Najmlai ibenski zbor, s obzirom
na dob pjevaa, naravno, taj
je znaajan jubilej obiljeio
na dostojan nain: izlobom
u Gradskoj knjinici Juraj
igori i velikim koncertom
u Hrvatskom narodnom kazalitu.
- Jubilej je to koji izaziva
veliko potovanje u svima
nama. U tih 30 godina puno
je ljudi unijelo svoje ivote u
ovaj zbor. Odricalo se, radilo
i trudilo. Mali cvrci iz prvih generacija danas su odrasli ljudi i roditelji nekih novih
cvraka istie ravnateljica

Gradskih vrtia ibenik Maja Gulin.
U gradu koji se voli diiti
svojim pjevaima, mnogi su
tako svoje prve glazbene korake poeli upravo u Cvrku,
nastavili kasnije u Zdravo
maleni, pa u Kolu
Djeji zbor Cvrak osnovan je 1985. godine, a ve due vrijeme vodi ga profesorica
glazbene kulture Sonja Batur.
Odrao je vie od 170 koncerata i javnih nastupa. Sudjelovao na natjecanjima i brojnim
humanitarnim akcijama, priredbama i festivalima te suraivao s poznatim pjesnicima,
skladateljima i aranerima
poput Duana arca, Tonija
Eterovia, ali i Arsena Dedia koji je 30. roendan Cvrku estitao napisavi za zbor
Zbor kroz koji je prolo

tisue ibenske djece
novu pjesmu. Izdao je i tri nosaa zvuka: Svijet od okolade s kojeg je naslovna skladba bila nominirana za Porina,
zatim ibenik je to te Kad
bih bio cvrak.
Stoga u glazbenoj povije-
sti ibenika Cvrak zauzima posebno mjesto, a to taj

zbor koji je zbog svojih brojnih koncerata i nastupa, davno prerastao vrtike prostore i postao mala glazbena institucija, misle ibenani
najbolje su pokazali na sveanom koncertu u kazalitu

kada su u velikom broju doli
vidjeti i uti cvranje malih predkolaca. Budui da je
u 30 godina postojanja kroz
taj zbor prolo tisue iben-
ske djece, koncert je bio zamiljen kao svojevrsna glazbena retrospektiva, a bio je
prikazan i dokumentarac o
djelovanju i nastupima zbora tijekom njegova tri desetljea postojanja.
26 Oglas
28.5.2015.
bora
28.5.2015.
Bora 27
SVIRKA S TVRAVE
Uoi prvog Deboto festivala razgovarali smo s naom neo soul funk senzacijom
Mangroove: Za sofisticiranu
glazbu treba vremena
Prva prekretnica u povijesti
benda se dogodila vrlo rano i
to je, naravno, dolazak eljke
u bend. Ona je na prvi i
jedini vokal i s njom smo, uz
fusion jazz instrumentale,
poeli svirati i pop jazz
pjesme, najprije obrade, a
kasnije i autorske stvari.
Sljedea prekretnica je dola
kad smo shvatili da smo
Mangroove zapravo eljka i
ja, ma tko god svirao s nama kae Toni Stareini
Nevena BANI BILAN
VANJA VUINI
rad u kojem je godinama nasuno nedostajalo dogaaja festivalskog tipa, prometnuo

se, sada je ve jasno, u hrvatski
grad festivala, budui da je niz
razliitih doao do impresiv-
seli se pod tribine tvrave. Festival su najavili Vedran Gulin, kreativni direktor, inae
ibenanin, te glazbeni urednik Eddy Ramich, ujedno na
poznati producent DJ, zajedno
s Goranom Barii-Baeli,
voditeljicom ibenskih tvrava i Mirjanom uri, proelnicom za drutvene djeletnosti
Album nije zapeo

- To je jednostavno tako. Snimanje prvog albuma trajalo
nam je tri godine, drugi smo snimali dvije, a trei se jo
snima manje od dvije godine. Radimo s producentima koji
imaju poprilino posla i to se uvijek odui. Prvo smo radili
sa Samirom Kadribaiem, bivim basistom Jinxa, a sad
radimo sa Zvonimirom Dusperom, koji je producirao i prvi
album Mayalesa. S obzirom na glazbu koju sviramo, oni su
nam se inili kao najloginije rjeenje jer odlino poznaju tu
glazbu i obojica su odlini producenti, ali su zato i pretrpani
poslom. A na novom albumu emo prvi put imati i posebne
goste, poznate muke vokale. Ali o tome kad pjesme budu
gotove, sve ete znati - najavljuje ovaj glazbenik trei
album Mangroovea, koji ve ima ime Sami, po istoimenoj
pjesmi koja ga je u radijskim eterima ve najavila.
ne brojke osamnaest. Projekt
Grad je pozornica zaivjet e
i ovo ljeto na ulicama i trgovima ibenika, a uoi 55. MDF-a,
poetkom lipnja stie nam prvo izdanje Deboto festivala (5.
do 7. lipnja). Rije je o glazbenom festivalu, zapravo skoro
(deboto) glazbenom festivalu,
ako doslovno prevedemo naziv manifestacije, pa se s pravom oekuje odmak od iskljuivo nota prema nekom fusionu, a sudei prema najavama
organizatora, zagrebake tvrtke Svibanj projekt, tako e i
biti. Uz glazbenu, ponuda festivalskih druenja temeljit e se
na vinima, koktelima s dodacima lokalnih sastojaka i na dalmatinskoj kuhinji.
U besplatnom popodnevnom programu na Maloj loi
od 16 do 21 sat izmjenjivat e
se svi DJ-i sudionici programa, dok e se od 21 sat oba
dana odrati po dva koncerta na tvravi svetog Mihovila, a program u jedan poslije
ponoi donosi nastupe DJ-a i
Grada ibenika, budui da se

sve odvija uz potporu Grada i
lokalne turistike zajednice.
Tri etape u povijesti benda

Valja rei i da e tih dana u
ibenik sigurno stii i poneki
oboavatelj jedne od najveih
imena Debota, britanske soul zvijezde Omara, poznatog
po suradnji sa Stevijem Wonderom. Od zvunih svjetskih
imena stie nam Hailu Mergia
trio, iji je frontmen svirao s
Dukeom Ellingtonom.
Od znaajnih domaih, a
sve vie i meunarodno priznatih glazbenika, nastupit
e i jazz pijanist i na ibenanin Matija Dedi, kao gost
dua Eddy&Dus, koji izvodi
deep house i jazz, te hrvatski
neo soul funk bend Mangroove. A upravo su nam mangrooveovci u velikom intervjuu
ispriali to nam sve spremaju za veliko ibensko druenje,
kao i to to je njihovu nekad
iskljuivo manolikom bendu
donio dolazak jedne ene.
Voljeli bismo suraivati s Matijom

Dediem
- Nismo, naalost, imali prilike do sada, ali nadam se da
e se i ta suradnja dogoditi jednog dana jer ga oboavam
kao pijanista. On je jedan od rijetkih hrvatskih glazbenika
svjetskog top kalibra. On je pravo nacionalno blago i
trebao bi imati puno veu podrku kulturnih ustanova,
pogotovo u promociji izvan Hrvatske.
Iza Mangroovea je malo vie od dvanaest godina postojanja, iako im je od okupljanja 2003. trebalo gotovo est
za objavu albuma prvijenca
Svijet za nas (2009.), a kratku povijest benda ispriao
nam je kao uvod u razgovor
Toni Stareini, lan benda i,
uz eljku Veverec, autor njihovih pjesama.
- Najlake je naih trinaest
godina postojanja podijeliti
na tri etape. Prva faza je, naravno, demo faza od osnivanja
benda pa do objavljivanja prvog studijskog albuma Svijet
za nas 2009. godine. Kroz taj
period mijenjala se i postava
benda, a s njom i zvuk. Poeli
smo kao instrumentalni fusion jazz band klasinog sastava gitara, klavijature, bas i
bubanj, da bi na kraju album
snimili kao acid jazz band s
vokalom i brass sekcijom. To
nam je ujedno bila i velika kola, pogotovo meni, jer je Mangroove moj prvi ozbiljan bend.
Nakon toga slijedi druga faza
do objavljivanja w albuma
Put na mjesec krajem 2012.
godine.
eljka je raznjeila skupinu

Kroz taj su period eljkine
i moje skladateljske vjetine
sazrjele, to je rezultiralo albumom koji su jednako dobro
prihvatili i kritika i publika,
a album je bio i nominiran za
Porina za najbolji album klubske glazbe - kae Toni i veli
da je bend sad u treoj fazi, u
kojoj rade na novom albumu i
nastavljaju s kreativnom priom zapoetom na prolom
nosau zvuka.
Trebalo im je, dodaje, vre-
mena i da shvate da sama pjesma, ma koliko dobra bila, nije

dovoljna za uspjeh benda, ve
se treba baviti i marketingom,
pa u ovoj zadnjoj fazi vie panje posveuju uenju i tog dijela (ou) biznisa, jer su svjesni
da ima jo mnogo publike koja
ih tek treba otkriti i kojoj bi se
sigurno svidjela naa glazba.
Treba rei i da je Mangroove
s- Prva prekretnica u povijesti
benda se dogodila vrlo rano i
to je, naravno, dolazak eljke
u bend. Ona je na prvi i jedini vokal i s njom smo, uz fusion
jazz instrumentale, poeli svirati i pop jazz pjesme, najprije obrade, a kasnije i autorske
stvari. Sljedea prekretnica je
dola kad smo shvatili da smo
Mangroove zapravo eljka i
ja, ma tko god svirao s nama,
to nam je uvelike olakalo da
shvatimo svoje obaveze i shvatimo to trebamo od glazbenika koji sviraju s nama - pojasnio nam je.
Zanimljivo je, osim zvuka, i
to njihovo ime. Neodoljivo etimoloki podsjea na mangrovu, vegetaciju sunih podruja,
ali groove (ritam) ipak nagovijeta dublju vezu s glazbom.
Svi su promijenili smjer

- Ime Mangroove je nastalo
kao igra rijei, s jedne strane
upravo je mangrova vegetacija, a s druge strane ovjek i ritam. Mangrova je biljka koja
kree iz zemlje, pa prolazi kroz
vodu i zavrava u zraku. Spaja
tri razliita elementa, to nam
se inilo zanimljivo s obzirom
na glazbu koju sviramo i koja
je uvijek ukljuivala vie stilova i, naravno, uvijek je bila
puna ritma odnosno groovea. A nakon poetnog fusion jazza s rockerskom energijom, dolaskom eljke u bend
to manovsko postalo je suptilnije, meke i sofisticiranije.
Dobro nam je dola i doza po-
znate enske intuicije, jer ene lake prepoznaju pravu situaciju, dok mi mukarci tek
ponekad naslutimo neto, ali
ene imaju bolji njuh. to se
same glazbe tie, naravno da
smo sa eljkom postali pristupaniji, a opet s druge strane
nije eljka neka pevaljka, ona
voli jako sofisticirane stvari.
Za to trebate imati vremena da ih probavite, trebate se
malo posvetiti toj glazbi, dok
se danas rijetko tko posveuje, pa se glazba uglavnom posveuje publici u obliku najobinije zabave - iskren je Stareini i kae da su i oni kao
bend radili neke pogreke,
- Da smo znali kako, neke
bi sigurno napravili na drugi
nain, ali nismo i sve je to dio
kole i odrastanja. Bend vam
je kao obitelj koju upoznajete
polako i s vremenom, skupina
razliitih ljudi na istome putu,
skupina koju je teko odrati
ako svi ne razmiljaju jednako ili ako u igri nije znaajan
novac da zadri sve na okupu,
usprkos razlikama - pria.
Drugi koncert na tvravi nakon kontroverznoga prvog

- Na je na programu 6. lipnja i sviramo uz britansku neo soul acid jazz zvijezdu Omara.
Jako se veselimo toj svirci, i zbog ibenika kao prekrasnog grada, i zbog toga to e se
koncert odrati na Tvravi svetog Mihovila, jednoj od najljepih pozornica u Hrvatskoj. Ja
sam ve jednom svirao na toj Tvravi sv. Mihovila i to ba na njenom otvaranju s bendom
Chui. Poto smo svirali prvi i otvorili otvaranje, eto, ispalo je da smo bili prvi bend koji
je nastupio na preureenom svetom Mihovilu. Taj nastup je posebno bio upamen i po
naoj, za tradicionalnu Hrvatsku, kontroverznoj jazz rock izvedbi nae himne. Zbilja je bio
poseban gut biti tada u ibeniku, makar smo svi izgorjeli na suncu na tonskoj probi u dva
popodne - smije se Stareini, koji je u ibeniku nastupao puno, ak je ovdje zbog oeva
posla i ivio kao dijete, a za ovaj nadolazei nastup s Mangrooveom pripremili su svoje stare
i nove singlove, to je uivo uvijek poseban doivljaj, jer oni koji prate njihov rad znaju da
to esto zna biti puno uzbudljivije nego na CD-u, manje utogljeno i vremenski puno dulje
od snimljenih verzija.tradicionalnu Hrvatsku, kontroverznoj jazz rock izvedbi nae himne.
Zbilja je bio poseban gut biti tada u ibeniku, makar smo svi izgorjeli na suncu na tonskoj
probi u dva popodne - smije se Stareini, koji je u ibeniku nastupao puno, ak je ovdje
zbog oeva posla i ivio kao dijete, a za ovaj nadolazei nastup s Mangrooveom pripremili
su svoje stare i nove singlove, to je uivo uvijek poseban doivljaj, jer oni koji prate njihov
rad znaju da to esto zna biti puno uzbudljivije nego na CD-u, manje utogljeno i vremenski
puno dulje od snimljenih verzija.
28 Bora
28.5.2015.
ON AIR ibenka Vinka Gracin, stjuardesa u luksuznoj arapskoj kompaniji Emirates, otkriva nam kako
ivim svoj san, ali jo uvijek s

kad na letu sretnem nekog iz -
Nevena BANI BILAN

PRIVATNI ALBUM
svojoj 27. godini prekrasna ibenanka

Vinka Gracin, biva
Leonina manekenka i misica sa svjetskom lentom (prva pratilja Miss turizma Europe 2003.), moe se pohvaliti da je proputovala pola
zemaljske kugle, a nee puno
proi do trenutka kad e obii cijelu majicu zemlju. Istina, moe tu povlasticu zahvaliti i svom poslu stjuardese u
prestinoj arapskoj kompaniji Emirates, u kojoj je nedavno dobila i promaknue, pa
danas radi u poslovnoj klasi
te tvrtke.
Posao stjuardese prije svega svi smatraju jako laganim
poslom, esto ujem i da ga
nazivaju fensi, a i sama sam
dijelom tako mislila dok se nisam poela ovim baviti. Ima tu
Veer prije prvog slubenog leta, u Pariz,

zafibrala sam i do zadnjeg trena nisam znala
hou li uope poletjeti. Dvadeset ljudi u posadi,
koje nikad prije nisam susrela, doekalo me na
briefingu prije leta, svi su ve znali da sam
nova i cijelim su mi putem bili desna ruka
i istine, ako se uzme u obzir da

smo privilegirane injenicom
to putujemo svijetom i to su
nam u svakom trenutku dostupnije mnoge stvari koje
drugima moda nisu, da imamo priliku jedan dan etati se
newyorkim Central parkom,
a ve drugi dan napraviti selfie na Kineskom zidu. Puno
sam puta ula komentare tipa
gledaj ti to, putuju svijetom,
jedu, piju, drue se i jo ih za to
plaaju. To su one lijepe strane posla, meutim one koje lju-
di ne vide ukljuuju konstantni umor nakon letova, borbu

s jet lagom, a posao od vas zahtijeva stalnu nasmijeenost i
ljubaznost govori nam Vinka
i veli da njihov posao najee
ne ukljuuje samo servisne,
ugostiteljske usluge, nego nerijetko i mnotvo drugih, nepredvienih situacija.
Sve smo po potrebi...

Ima tu i djece koja putuju sama pa se treba za njih brinuti, isto tako putuju i stariji
i nemoni ljudi kojima je potrebna pomo, zatim ljudi koji se boje aviona, ljudi koji putuju s tugom jer idu nekome
na sprovod, ili pak netko tko
je bolestan pa ide na lijeenje
u stranu zemlju... U tim situacijama mi smo ti koji smo u
prvom planu, od trenutka kad
oni uu u avion, mi smo ti kojima oni priaju svoje prie i mi
smo ti koji ih na kraju krajeva
tjeimo i pokuavamo oraspoloiti! Takoer, ima i ljudi koji
idu na godinje odmore pa se
opuste tijekom leta, ponekad

malo i previe, pretjeraju s piem. Ponekad su to ljudi od
dva metra, ajde ti tom mrcini onda imaj hrabrosti rei da
ne moe dobiti jo jednu pivu,
a ve je postao agresivan!
No, bez obzira na sve probleme s kojima se susree, ona
ne doputa da joj oni utjeu na
svakodnevicu. Zbog toga se
trudi iskoristiti do maksimuma svaki slobodni trenutak izmeu letova i obii destinaciju
to temeljitije. Kae da bi osjeala veliku grinju savjesti da
zna da je, recimo, u Tokiju taj
dan i da ga je prespavala, iako
priznaje da joj se i to dogodilo
nekoliko puta i da je u komadu
spavala gotovo dvadeset sati,
bez izlaenja iz hotelske sobe.
esto se probudim i ne
znam gdje sam
Ponekad smo zbog tih vremenskih razlika i izgubljeni u
vremenu i prostoru. Vie puta mi se dogodilo da se probudim i isprva ne znam gdje sam,
i da mi je trebalo nekoliko sekundi da stanem i doem malo k sebi nakon buenja da bih
uope bila svjesna gdje sam se
uope probudila. Ponekad doem s leta i na putu kui sretnem kolegu koji me pita odakle stiem, pa mi za odgovor
treba nekoliko sekundi (smijeh). Nikada ne znam koji je
dan, znam samo koji je datum
i kad mi je sljedei let. Ne volim ni taj konstantni osjeaj
usamljenosti jer teko je ivjeti daleko od obitelji i prijatelja,
bez obzira na svu tehnologiju
Skype, Whatsapp, Viber, Facebook koja danas omoguava bolju povezanost nego ikad.
To je samo olakotna okolnost
povjerila nam se ova ljepotica,
koja nije ni trenutka zaalila
to se svojedobno prijavila na
Emiratesov natjeaj za stjuar-
28.5.2015.
Bora 29
Drugi susreu
zvijezde, a ja...
o je doslovno ivjeti tisuama metara iznad zemlje:
sam najsretnija
- ibenika
dese i odluila ibensku adresu zamijeniti onom u Dubaiju,
gdje stan dijeli s kolegicom.
Znam da sam danas, recimo, mogla slijediti obiteljsku tradiciju i biti pravnica,
ali radila bih u uredu i nikad
ne bih, kao sada, upoznavala
svijet. Ovo su neke stvari koje
se rade kad je ovjek mlad, a
za ostale poslove ima vremena. Iskustva koja svakodnevno stjeem i ljude koje upoznajem daju mi nadu za neko
bolje sutra i ire moje vidike.
Dobivam sliku ivota kakvu
prije nisam imala, rekla bih
ak da mi je ao to se nisam
na ovo odvaila kad sam bila
jo mlaa. Sada kad vratim
vrijeme unatrag, shvaam da
me je monotonija ivota u jednom trenutku, da kaem, doslovno potjerala iz grada i iz
zemlje u kojoj sam ivjela. Nezadovoljstvo na razliitim poljima, kao to su nemogunost
pronalaska posla, stalna briga

o financijama, o ljubavi, nedostatak perspektive, mogunosti za napredak u poslovnom
smislu. To je mene, a vjerujem
i druge mlade koji su na slinom putu kao ja, ponukalo da
neto promijenim. Vie se jednostavno nisam vidjela u Hrvatskoj i poela sam razmiljati o promjenama.
Sreom, nisam ih se bojala,
i odlazak u nepoznato za mene je bio avantura koju nisam
htjela propustiti. S dananjim
odmakom, preporuam svima
savjetuje ova mlada i uspjena ena.
Prvi let u - Pariz

A to putovanje u nepoznato
i sve novo doivjelo je vrhunac
na njezinu prvom slubenom
letu. Nije se moglo poklopiti
ljepe. Let u Pariz, grad ljubavi, svjetsku modnu metropolu,
ovoj je bivoj manekenki bio is-
punjenje sna, poslovnog i privatnog.

Veer prije, valjda od uzbuenja i nervoze, zafibrala
sam i do zadnjeg trena nisam
znala hou li uope poletjeti,
ali otila sam i za odustajanje
je postalo prekasno. Dvadeset
ljudi u posadi, koje nikad prije nisam susrela, doekalo me
na takozvanom briefingu
prije leta, svi su ve znali da
sam nova i cijelim su mi putem bili desna ruka. Dolazak
u Pariz taj dan za mene je bio
aroban, ne zbog grada, mogla
je to biti bilo koja druga destinacija, vie zbog injenice to
je to bio slubeni poetak moga novog ivota. Postala sam
tada svjesna tek da to sve nije samo san i da sam ja zapravo stvarno poela putovati. Od
prevelikog uzbuenja, nakog
dogovora koji smo imali da se
svi skupimo u lobiju hotela u
odreeno vrijeme i da krene-
Od poznatih osoba do
sada, eto, jo nisam imala
nikog takvog na letu, za
razliku od nekih mojih
kolegica koje su imale
Evu Longoriju, Angelinu
Jolie, Beyonce, Naomi
Campbell. Ali jo nisam
izgubila nadu, kad-tad e
netko naletjeti, alim se
esto s kolegama kad mi
prepriavaju svoje susrete
sa zvijezdama.
mo u obilazak grada, sjeam
se da sam pobrkala vrijeme i
da sam dola na dogovor nekoliko sati ranije, ha-ha-ha. Smijala sam se sama sebi kad sam
shvatila da sam sama na recepciji usred noci sa smijekom se prisjetila.
ao joj je, kae, to na letovima rijetko susree nae ljude, iako je bilo i takvih situacija. Nedavno je tako naletjela
na jednu gospou iz ibenika,
koja je tada putovala za Australiju. Prolazei kroz kabinu, zaustavila ju je i na engleskom, valjda zbog ploice na
uniformi s imenom Vinka, pitala odakle je. Kada je odgovorila iz Hrvatske, gospoa joj je
kroz smijeh dobacila da onda
mogu nastaviti razgovarati na
hrvatskome.
Mojoj srei nije bilo kraja jer to je bila prva osoba koja mi je kao putnik bila na letu
a da je iz moje zemlje. Moj od-
govor na drugo pitanje da sam

iz ibenika rezultirao je oduevljenjem. Jer, gospoa je odmah povezala, znate kako to
kod nas ide, i ija sam er
(smijeh). Iako smo razmijenile i brojeve, nisam joj se, naalost, nikad stigla javiti jer
mi se papiri s brojem oprao
u uniformi. Ali tu gospou nisam nikad zaboravila ispriala nam je i priznala da joj
letovi prou u veem veselju
kad naleti na nekog naeg. Ni

neugodnih iskustava, otkriva
nam, za sada nije imala, a nada
se da i nee. Kao svoje najdrae
lokacije izdvaja:
Vie-manje su sve u Americi, ali i New York. Ima i drugih, Tokio me fascinirao, Saigon takoer. Od Europe me bez
daha ostavio Lyon - kae ljepotica, koja je trenutno u Singapuru, a sutra... sutra tko zna u
kojem dijelu zemaljske kugle.
U mojoj putnoj torbi (bez cipela)

Ima svata, ali ponekad one glavne stvari izostavim pa
mi se dogodilo da sam otila na put i kad sam dola u sobu
i otvorila torbu, shvatila sam da nemam cipele, ha-ha! Ali,
eto, uim se na grekama, pa svaki put kad tako neto
zaboravim, stavim da mi stoji trajno u toj torbi. Tako u njoj
uvijek imam po jedan par cipela, torbu, rebatinke, dvije-tri
majice, neto onako osnovno, kozmetiku, i adapter koji mi
ivot znai, da mogu ukljuiti punja u svim zemljama jer
nisu svi prikljuci isti. A i to bih bez mobitela.
30 Oglas
28.5.2015.
BROJ 340
PREDAJA OGLASA SMS

Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije
prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime,
adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om).
Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u
oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja
Banka unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju
svakog malog oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
IBENIK, stan 34 m2, 1. kat,
EC=C, prodajem. Mob. 095/80
816 88. (1461278)
DVOSOBNI
ibenik
BALDEKIN, stan 47m2, 3. kat,
2 sobe, ostava, balkon, juna
strana, odlina lokacija, useljiv,
EC=C. 57.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217
570. (1469233)
NEKRETNINE
IntER SERVIS BuLat d.o.o.
I. Metrovia 11 B, ibenik
tel: +385 22 217 570
+385 22 217 651
BROdaRICa
KRI, stan 62, 74m2, 1. kat,

2-soban, balkon s pogledom na
more, juna strana, EC=B. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570. (1469231)
KRVAVICE, stan 66, 70m2, 2.
kat, 2 sobe, balkon, drvarnica,
pogled, EC=B. 73.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570. (1469235)
METERIZE, stan 79, 41m2 na
2. katu (od 4), 2 sobe, u dobrom
stanju, zapad, centralno grijanje,
u otkupu, EC=B. INTERSERVIS
NEKRETNINE,, tel. 022 217
570. (1469236)
NJEGOEV TRG, stan 62,
31m2 na 4. katu (od 12), komforan dvosoban, jug, balkon,
odlian raspored. EC=B. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570. (1469229)
PLIAC, stan 68m2 u prizemlju,
2-soban, podrum 19m2, renoviran, EC=E, pogodan za poslovne svrhe. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570.
(1469230)
VODICE, stan 49, 90m2, vis.
potkrovlje, 2 sobe, terasa 9m2,
parking 15m2, jug, polunamjeteno, blizu plae, EC=C.
75.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570.
(1469234)
TROSOBNI I VEI
ibenik
KALELARGA, stan 85m2 na
2.katu, ureen i useljiv, ostava,
terasa 52m2 s lijepom panoramom, EC=F. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570.
(1469238)
ibenik
CENTAR, kamena kua 96m2,
4 etae, terasa 10m2 s pogledom na grad, useljivo, EC=D.
INTERSERVIS NEKRETNINE,,
tel. 022 217 570. (1469237)
CENTAR, kua 80m2 na 4 etae, 4 sobe i 2 kupaone, useljivo uz ulaganja, dobra lokacija.
EC=C. 75.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217
570. (1469232)
IBENIK, BILICE, blizu spomenika, nedovrena kua cca
240 m2, dijelom useljiva, EC-D,
za 120.000 E. Mob. 091/5436336. (1022143)
IBENIK, BILICE, blizu spomenika, gr. parcela 2225 m2,
nedovrena kua 240 m2, dijelom useljiva, EC-D, 210.000
E.
Mob.
091/543-6336.
(1024910)
IBENIK, CENTAR, kamenu

kuu s dvoritem. Cijena smanjena, na upit. Mob. 098/533
998, 098/286-036. (1180423)
IBENIK, CENTAR, kamenu
kuu s dvoritem , prodajem.
Cijena smanjena, na upit. Mob.
098/286-036, 098 533 998.
(1188892)
ibenik
IBENIK, BILICE, blizu spomenika, gra. zemljite 2000m2,
mogua parcelizacija, svi prikljuci na terenu, 45E/m2. Mob.
091 543 63 36. (1262658)
VODICE, SRIMA, 830 m2, pogodno za poslovni prostor, turizam ili obiteljsku kuu, ispod
ceste, 150 m od mora, put,
160 E/m2. Mob. 098/867 261.
(1362318)
ibenik
POTRAUJEMO graevinsko
zemljite do 600m2 u Prviepurini. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570.
(1469239)
POTRAUJEMO graevinsko
zemljite od 450 do 600m2 na
podruju grada ibenika. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570. (1469240)
0-24 AKO AUTA FIAT punto prodajete iste kupujem. ISPLATA

ODMAH! Mob. 095 899 63 90,
099 410 60 37. (1133749)
PEUGEOT
ibenik
0-24 AKO AUTA PEUGEOT
106, 206, 207 itd. prodajete,
iste kupujem. Javite se, dolazak i isplata odmah! Mob. 099
410 60 37, 095 8996 390.
(1133745)
5 GAY porno 150 kn, 7 DVD

200 kn, 12 DVD 300 kn (18-25,
zgodni 25-45, stariji, uniforme,
obojeni, fisting, ekstreme...).
Mob. 095/8268-066. (578961)
5 HETERO porno 150 kn, 7
DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn
(animal, incest, sise, debele,
neobrijane, fetish, lezbo, starije dame...). Mob. 095/82-68066. (753025)
5 TRANSSEX porno 150 kn, 7
DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn,
dobar izbor, najbolje glumice,
vrhunska kvaliteta, potpuno diskretno. Mob. 095/8268-066.
(683011)
BRODOVI,AMCI
Split
GLISER Beneteau Antares
Calanque 5.55m, 1996., za 5
osoba do 6/2015, gps/sonder
Eagle Cuda 250S full oprema.
Cijena 18.000 E. Vie inf. mob.
098/894-930. (1455618)
ZDRAVSTVENE USLUGE
Split
MASERKA RADI vedsku masau. Mob. 092 318 27 66.
(1447392)
ibenik
1. red do mora
Stan etverosobni povrine

120m2 na 2.katu, balkon prema
jugu s velianstvenim pogledom
na more, plaa ispred, potrebna
manja ulaganja. EC=E.
Cijena: 140 000
www.interservis-bulat.hr
FIAT
DVD, VIDEOKASETE
ibenik
Split
MASERKA radi tajlandsku, lomilomi, nui, antistresnu, hotstone,

anticelulit, reflexzone, vezivnog
tkiva, egzotic. Mob. 099 4143
055. (1426607)
OBAVIJEST O NAINU PODNOENJA

PRIGOVORA POTROAA
Sukladno lanku 10. Zakona o zatiti potroaa (Nar. nov., br.
41/14.) obavjetavamo klijente - potroae da nezadovoljstvo u
odnosu na pruenu uslugu mogu iskazati prigovorom u pisanoj
formi u naim poslovnim prostorijama pri emu emo Vam bez
odgaanja pisano potvrditi primitak prigovora. Prigovor takoer
moete poslati putem pote, telefaksa ili elektronike pote, na
adresu:
Trgovac, grad, adresa:
IBENSKI LIST d.o.o, IBENIK, Petra Grubiia 3
ili na telefaks broj: 022/212-919
ili na e-mail adresu: marketing@sibenski-list.hr
kupOn datum 28/05/2015
Trgovac se obvezuje u pisanom obliku odgovoriti na prigovore u

pisanom obliku u roku od 15 dana od dana zaprimanja prigovora.
gastro
PONOVNO NA KORIJENIMA Jela koja su nadila svoje vrijeme i ostala u pici puke spize
Sve od svjeih namirnica

sa ibenske trnice
Joko ELAR
gradu ibeniku kao da

ponovno hvataju korijena male ugostiteljske
radnje kakvih je neko
bilo na svakome kantunu, gdje
se kuhala i nudila prava puka
spiza to su je uivali brojni ibenski marendai, meu kojima su osobito bili poznati luki radnici, ali i cijele teake i
druge obitelji.
S naom rubrikom bili smo
gosti jednog od takvih lokala
koji su po starim navadama
zaivjeli u ovome novome, ali
u mnogoemu tmurnome, recesijskome vremenu. Na starome pazaru, njegovoj donjoj

bandi, od lanjske godine postoji jedna Toverna. Nije ona
klasina, gdje se uz kite bora,
masline ili smreke, prodavalo
vino. Takve su posve iezle.
Ali u toj novoj varijanti ima
staroga tiha, za to se pobrinuo njen vlasnik, poznati ibenski odvjetnik Ive Rude.
Kombinirani obrok
Jo dok smo bili klinci, u
Varou su nas matere slale kupiti vina u Rude. Eto, neto

od tradicije se ipak nastavlja.
Osoblje nam je odluilo predstaviti jedan kombinirani
obrok koji se sastoji od paprike punjene juneim mljevenim mesom i riom s prilogom
pirea i okruglice od istoga takvog mesa uz dodatak svinjetine, u umaku s tjesteninom (penetama). Sve samo s domaim
zainima.
Pri tome je zanimljivo da je
ta jela, sa svojom suradnicom,
kuharicom Tinom Grgas, priredila Maria Zetzl, inae Njemica, koja 15 godina ivi i radi u Hrvatskoj i odlino vlada
naim jezikom. S tek po kojim
deutsche naglaskom. Za svoje goste priprema ibenska,
dalmatinska, ali i njemaka
jela ili u kombinacijama. Po
elji, kako kae.
Svakoga jutra idemo na
trnicu, kae frau Maria, po
svjee namirnice. Meso, riba,
grahorice, povre, kupujemo
iskljuivo kod lokalnih proizvoaa. Nita zaleeno, nita to bi ukazivalo da se radi
o artiklima nepoznata podrijetla. Ne kupujemo zamrznuto
meso ili ribu i ne upotrebljava-
mo nikakve umjetne dodatke

kao zaine.
Mekane i mesne okruglice

Maria kae kako takve nabave i nisu ba jeftine, ali s
druge strane, mi nudimo niu
cijenu. Ne gubimo, jer uz pro-
met se stvara i prihod.

Paprika je vrlo sona, dobroga sadraja, jednako tako
i mekane i ukusne okruglice.
to, vidjeli smo, gosti znaju odnijeti i kui, zapakirano.
- Pa to i jest kao da kui napravi - zakljuuje Maria Zetzl.
Naravno, u toverni ne morate

ba jesti. Moete popiti samo
au domaega vina. Hoete
li da vam natoim ?
Umjesto vina, pred ruak
smo, dok se vani spremala kia, popili odlian domai orahovac.
IBENANI KUINAVAJU
Valerio Crisafulli Baranovi, voditelj na Radio Ritmu:
Dida po materi i baba po

ai nauili su me kuvati!
Nevena BAJI BILAN
NOVA TV PRESS
d malena sam vie vremena volio provoditi u kuhinji nego na nekim drugim aktivnostima. Bilo mi je zanimljivo promatrati druge dok
spravljaju jela. Dok sam kao
dijete ivio na Siciliji vrijeme
u kuini najradije sam provodio sa svojim djedom po majci, koji je bio glavni i odgovorni kuvar u familiji. Uz to fetivi
Talijan od kojeg sam pokupio
prve vane kulinarske lekcije,
pogotovo kad su u pitanju tradicionalni specijaliteti - kae
Valerio, koji s nama dijeli re-
cept za slavni carrot cake!, kola od mrkve, koji ga je ove godine doveo meu 16 odabranih
showa Masterchef na Novoj TV.
- Kad smo se vratili u ibenik, ljubav prema gastronomiji
dodatno mi je produbila majka,
od nje sam uio talijanske specijalitete, a baka po tati bila je
kuharica po struci, pa sam od
nje upijao tradicionalne ibenske recepte - kae nam ovaj voditelj na Radio Ritmu, student
kulture i turizma, gastronomski entuzijast i barist, koji voli
brudet od liganja s kaduljom i
palentom, a inspiraciju za nove recepte nalazi na kanalu
24Kitchen.
Pobjedniki kola od mrkve s mentom i malinama

- Miksajte tri cijela jaja s oko 80 g
muscovado eera dok se eer ne rastopi,
a jaja ne postanu svijetla i kremasta. U
smjesu uliti sok od pola cijeene narane
i naribanu koru druge polovice. Oko 200
grama mrkve naribati, pola na sitno, a
pola na malo krupnije i sve to umijeati u
smjesu s jajima i naranom.
U drugoj posudi pomijeati suhe sastojke
i to: 2 lice brana, liicu praka za pecivo
i oko 100 grama grubo mljevenih oraha,
prethodno tostiranih na tavi. Spojiti suhe i
mokre sastojke u jednu zdjelu, pomijeati,
uliti u namaen lim za peenje i pei
u prethodno zagrijanoj penici oko 40
minuta na 180 stupnjeva.
Dok se kola pee, na laganoj vatri kuhate

pola litre mlijeka s oljutenom mahunom
vanilije, oko 10 minuta (nakon ega
izvadite mahunu), ali ne smije prokuhati.
U drugoj posudi napravi se emulzija od
4 jaja i 100 grama eera, kojoj se doda
decilitar tog kuhanog mlijeka, sve se
dobro promijea i ulije u ostatak mlijeka.
Nastaviti kuhati na laganoj vatri dok se
smjesa ne zgusne kao puding. Unutra za
aromu moete naribati koricu limete i
dodati mentu. Kola posluiti s kremom
od jaja i vanilije i s coulisom od malina na
vrhu, koji napravite tako da na jaoj vatri
zakuhate maline sa eerom i malo vode,
dok se ne dobije gui preljev.
IZVANREDNA SJEDNICA Opinsko vijee Murter-Kornati

zasjedalo zbog nelegalnog puta ispod brda Radu
Izostali Ivan Boikov i

Dragica Bai
Manda TURINOV-JEINA
ok od osam dana dobila

je Opina Murter-Kornati da prihvati cijenu
od 65 eura po etvornom metru, koliko je procijenio ovlateni sudski procjenitelj Gustav ervar, po ponudi
mjernika Ivice Hobara za oevid na zemljitu te da se oevidom utvrdi za svako zemljite
veliina oteenja i o tome sastavi zapisnik koji e biti temelj
za naknadu uinjene tete svakom vlasniku koji dostavi vjerodostojni dokument o posjedu
ili vlasnitvu.
Radi se o zemljitu uz kozju
stazu ispod brda Radu, koja je
gotovo preko noi, u rujnu i listopadu 2012. godine bagerima
pretvorena u cestu iru od pet
metara. Kako ne postoji odluka
Opinskog vijea o proirenju

tog puta, a nitko nije kontaktirao ni vlasnike zemljita preko
kojega je on proao, smatra se
da je put probijen nezakonito
bez znanja i privole vlasnika.
Da bi se izbjegla vea teta, naime da ne bi svaki od oteenih
vlasnika, a javilo se njih 18, tuio Opinu zbog krenja Ustavom im zajamenog prava vlasnitva, a i da bi se ubrzao cijeli
postupak, krajem 2013. godine
osnovano je Povjerenstvo za
utvrivanje i isplatu tete vlasnicima koji su ostali bez dijela
zemljita.
- Elaborat o procjeni tete
dostavljen je Opini 4. prosinca
2014. godine, ali naelnik Ivan
Boikov, iako je i sam lan Povjerenstva, nije potpisao ponudu mjernika, a bio je duan to
uiniti, te smatra da je cijena
kvadrata previsoka. Zbog to-
ga su probijeni svi do sada zadani rokovi - rekao je, izmeu

ostalog, u opisu kronologije dogaanja predsjednik Povjerenstva i lan OV-a Viktor Banov,
dodajui da ne brani nikoga
od vlasnika pojedinano, ali je
krajnje vrijeme da se shvati da
je socijalizam i otimaina zbog
viih ciljeva stvar prolosti.
Na sjednici OV-a sazvanoj
po hitnom postupku upravo radi ove jedine toke dnevnog reda izostalo je obrazloenje prozvanoga naelnika Boikova
jer ga na sjednici nije bilo, kao
to nije bilo ni tadanje donaelnice, a sadanje nezavisne
vijenice Dragice Bai. Oteeni vlasnici, a na sjednici ih je
bilo desetak, dre da su upravo
oni, kao legitimni predstavnici
vlasti u Murteru u vrijeme probijanja puta, najvei krivci za
nastalu situaciju.
sport
32 Sport
28.5.2015.
Nika Stipaniev/CROPIX
RAZGOVOR Ante Gaina, predsjednik GKK ibenika: Za AB
Pie Ivo MIKULIIN
glava u balunu
Nema igraa u Hrvat

igrati u ibeniku
Maak u
vrei, a maii Z
u vodi
Kreimir GULIN
Od svih fraza (i frazetina), koje koristimo

mi Dalmatinci najvie mi ide na ivce reenica
jesam li ti govorija. No, kad je rije o analizi tek zavrene sezone na Baldekinu, ne mogu
izbjei tu verbalnu trapulu.
Pedesetak dana prije natjecanja u Ligi za prvaka posegnuo sam za prijateljskim uvjeravanjem elnih ljudi GKK ibenik, predsjednika
Ante Gaine i trenera Jeronima arina (op.p.
do Turaka jo nisam podigao upriju) u stilu:
Imamo veliku ansu za plasman u ABA ligu.
Zbog potentne momadi, ali i injenice da Zadar i Cibona nikad nisu bili slabiji. No, nee
ii bez dva pojaanja. Ako neete akvizicije,
okrenite se mladima. Otvorite im irom vrata u 14 kola.
Zapravo, elio sam da vodstvo kluba samo
prepie formulu od prije jedanaest godina,
kad se ratniki sastav ondanjeg trenera Anelka Matova pojaao s dva sjajna Amerikanca (Dixon, Bailey), te u ravnopravnom nadmetanju sa Zadrom, Zagrebom i Splitom u puno
jaoj konkurenciji izborio ulazak u Regionalnu ligu.
No, graani su se od dva predloena odluili za trei najloiji put. Umjesto za lukavim
koarkakim macima, posegnulo se u zadnji
tren za makom u vrei (itaj: Smithom), pa
se, umjesto da slavimo novog ABA-ligaa, tek
tjeimo jednako starom poslovicom kako se
prvi maii u vodu bacaju.
A brzopleto angairanje Smitha potpuno
odudara od smiljene, prilino dosljedne politike, koja je krasila graane od ulaska u Prvu ligu. Od ljubomornog uvanja igrake osovine do stvaranja novih, mladih imena. Od
animiranja publike do angairanja vie nego
dobrog sponzora, turske Dogus Grupe. Kao da
su u praskozorje Lige za prvaka polupani lonii, koji su bili veliki ukras koarkake veltrine
na Baldekinu.
Naravno, demokratski je i osluhnuti drugu
istinu. Unisoni stav Gaine i arina kako nismo imali dovoljno novaca za utrku za pojaanjima. Ili, miljenje iskusnog trenera Nenada
Amanovia kako nam nitko ne bi stao na put
za vii rang da ne bi ozljeda i bolesti Petanija,
Vrkia i Izzeta
Znate li da KK Zagreb zovu kolodvor?
Zato to igrai, koji dolaze u Trnsko, mrave
shvaaju samo kao prolaznu stanicu do drugog, bogatijeg kluba. I ne zvui logino da je taj
klub ponudio vie Jakovu Vladoviu od ibenika, da je on bio dvostruko skuplji od Smitha.
Zato umjesto sluanja pria o financijskoj
nemoi Baldekina, radije gledam ljestvicu Hrvatskog koarkakog saveza, po kojoj je u utrci
za Kup Draena Petrovia GKK ibenik trenutano trei. Iza Cibone i Cedevite. Utrke, u kojoj se vrednuju ne samo rezultati seniora, ve
i juniora, te starijih i mlaih kadeta.
Stoga, za novu sezonu nije lako odrediti
igraki roster. Klupsko vodstvo e biti razapeto izmeu obzira prema dijelu zaslunih igraa, te mladosti, koja predvoena Badimom
ima pravo na svoje mjesto pod suncem. A
pojaanja?
- Nije problem doi do pojaanja, jer ibenik
je prepoznat u koarkakom svijetu kao ozbiljan klub, koji ne duguje igraima jasan je ibenski zet Zoran Vrki.
Ukratko, graani su prve maie bacili u
vodu, a za make u vrei u novoj sezoni ne smijemo izdvojiti ni alicu mlijeka.
avrena je koarkaka sezona i polako se

povlai crta pod uinjeno. Isto tako, ve
se uvelike kuju planovi za
ono to graane eka dogodine. Dovoljno razloga za
razgovor s Antom Gainom,
predsjednikom GKK ibenika.
Zavrili ste sezonu na petome mjestu, jeste li zadovoljni u konanici?
- Teko je dati jednoznaan odgovor na to pitanje.
Konanim rezultatom smo
zadovoljni s obzirom da smo
na kraju sezone bolje plasirani nego prole. Ali, kada znamo to nas je sve pogodilo ove
godine, ne moemo biti sretni. Generalno, moemo biti
zadovoljni stanjem u klubu i
oko njega - poeo je na razgovor Gaina.
to kriti da je klub ipak
pucao i na vii plasman?
- Naravno, kada vidimo
koga smo sve imali u ekipi,
kakvi su to bili igrai... Pa,
kada bismo doli na trening,
izgledalo je da dvije nae ekipe moemo poslati u Ligu za
prvaka. Meutim, ozljede
Vrkia i Petanija te bolest
Turkyilmaza bili su preteki udarci za nas. Da nam se
to nije dogodilo, uvjeren sam
da niti Cibona niti Zadar ne
bi lako proli ibenik. No,
definitivno najvanija stvar
koja nam se desila ove sezone je osvajanje treeg mjesta
u Hrvatskoj naih juniora. Mi
i Zadar smo igrali iskljuivo
sa svojom djecom, dok su Ci-
injenica je da velikom broju naih

zaposlenika i igraa istjee ugovor. Meutim,
mi nismo klub koji e iz godine u godinu
mijenjati puno igraa. Dakle, kada sve
zbrojimo i oduzmemo, kadrovske promjene
e biti relativno male. Za sada samo mogu
rei da emo najprije zavriti pregovore
s trenerom jer on mora sudjelovati u
rjeavanju igrake krialjke
bona i Cedevita skupili svoje
igrae iz cijele Hrvatske.
Mladi igrai dobili dosta

prostora
Koliko ste zadovoljni napretkom mladih igraa? Ni
tu sve nije teklo glatko, evo
nadareni Franko Kalpi je
otiao u Rijeku:
- Uvijek se moe rei da
je moglo bolje, ili da su mogli imati vie minuta. Ali, na
kraju krajeva nae igrae se
zove u reprezentaciju. Oni su
u vrhu u dravi u svom goditu. To govori da su u naem
klubu dobili vie prostora nego to drugi klubovi daju svojim mladim igraima. Nama
su domai igrai temelj i ve
idue sezone emo u prvu
momad uvesti najmanje 2-3
nova mlada igraa.
Toliko o prolosti, treba
se okrenuti novoj sezoni. Prvo je pitanje trenera. Jeronimu arinu ugovor istjee 31.
svibnja.
- Istina je da smo ve oba-
vili neke razgovore, ali jo ne

mogu rei nita konkretno ni
o treneru ni o igraima. injenica je da velikom broju
naih zaposlenika i igraa
istjee ugovor. Meutim, mi
nismo klub koji e iz godine
u godinu mijenjati puno igraa. Dakle, kada sve zbrojimo
i oduzmemo kadrovske promjene e biti relativno male.
Za sada samo mogu rei da emo najprije zavriti pregovore s trenerom jer on mora sudjelovati u rjeavanju igrake
krialjke.
Sedam igraa (Petani, Bai, Vukievi, Radovi, panja, Badim i Andabaka) imaju ugovore za iduu godinu.
to je s ostatkom momadi,
meu kojima su i neki nositelji igre poput Vrkia ili amadana?
- To to je nekim igraima
istekao ugovor samo je birokratska stvar, oni nisu na tapetu. Ponavljam, jo nita nismo konkretizirali. S nekima
emo sigurno obnoviti ugo-
vor, a moda e netko imati

druge elje i ambicije i potraiti neki novi klub.
ini se kako e najtee biti
zadrati Vrkia...
- injenica je kako je Vrki
svojim igrama sebi digao cijenu i da e sigurno biti zainteresiranih klubova, ali i mi
raunamo na njega i razgovarati emo s njim. A tko u Hrvatskoj ne bi volio imati Vrkia u svom timu...
Dogus Grupa ostaje uz klub

Nema dvojbe da razmiljate o pojaanjima?
- Teko mi je govoriti o konkretnim imenima u ovom trenutku. I trener ima neke svoje
elje. Uvijek vrtimo nekih 4-5
igraa, u sluaju da s nekim
od naih aktualnih igraa ne
dogovorimo nastavak suradnje. Pazite, nema igraa u A-1
ligi koji ne bi elio igrati u ibeniku. To dovoljno govori o
statusu naeg kluba meu hrvatskim igraima.
Status i ambicije ibenika
UZORAN UENIK Josip Teskera (13) iz Knina, nenadmani taekwondo borac, n
U Kninu sportaa do
Joko ELAR
ad nam je uenik sedmo g r a z r e d a Jo s ip

Teskera, koji je iz Knina s majkom Marinom
i ocem Ivanom doao u posjet
prijateljima u Kijevu, na stol

u vrtu mjetanina, potarske
legende Branka Bajana, prostro 25 osvojenih medalja na
natjecanjima u taekwondou,
jo od svoje este godine, bilo
je to naprosto za ne vjerovati.
Taj naizgled krhki djeak,

primjerena vladanja, elokventan i komunikativan u razgovoru, jo od malih nogu u
sebi nosi dar prema borilakim sportovima. Otprije koji
tjedan postao je i ampion RH
BA ligu nam treba proraun od osam milijuna kuna
tskoj koji ne bi elio
Ante Gaina: Teko je rei moe li ibenik napasti ABA ligu za godinu ili dvije
ponajvie ovise o turskom

sponzoru Dogus Grupi. Ostaju li Turci uz ibenik?
- Dogus Grupa ostaje uz
klub- to je neupitno!
Znai li to da e se uskoro
ostvariti elje prijatelja ibenika koji ele gledati ABA ligu na Baldekinu?
- Ha, teko je rei moe li ibenik napasti ABA ligu za
godinu ili dvije... Puno toga se
treba poklopiti. Pravo pitanje
je ima li ibenik kao grad ljudi
koji su u stanju pomoi koarkaki klub. Evo vam primjera
iz Zadra. Nedavno je tamonje
Gradsko vijee dalo koarkakom klubu tri milijuna kuna a
da nitko nije postavio niti jedno pitanje. Tri milijuna kuna
u bunar koji se stvarao godinama!? Mislim da se takva
stvar u ibeniku ne moe dogoditi. Nadalje, u Zadru ima
nekolicina bogatih ljudi koji u
klub daju silan novac i niti ne
ele da se njihova imena istiu. Mislim da je ibenik daleko od toga. U naem gradu
svi pitaju gdje su Turci i hoe li Turci ostati? Pravo pitanje je ima li netko osim Dogus
Grupe tko je spreman uloiti u
klub i biti zajedno u vlaku koji
vozi prema ABA ligi? Pitam se
gdje su svi ostali bogati ljudi u
ibeniku? Trebamo ih nai, ili
otvoreno rei da ih nemamo.
Jasan je va stav da novac
odreuje ambicije i da s novcem sve poinje i zavrava.
Koliko kota taj vlak koji vozi u ABA ligu?
- Za ABA ligu morali bismo imati proraun od minimalno osam milijuna kuna... Primjerice, u netom zavrenoj sezoni na proraun
je bio tri milijuna kuna. Dakle, treba nam velika financijska injekcija - zavrio je
Ante Gaina, predsjednik
GKK ibenika.
nositelj 25 medalja i prvak Hrvatske u svojoj skupini
oekali kao junaka

u svojoj kategoriji na natjecanju u Splitu. Kao da je sve to
usvojio kao uenik legendarnoga filmskog junaka Jackieja Channa, nenadmanog borca u starome korejskom borilakom sportu.
S prijateljem iz vrtia, kad
sam imao est godina kazuje
Josip gledao sam jedan trening te vjetine, to mi se jako
svidjelo. Poeo sam s tim kao s
rekreacijom, a onda sam stao
polaziti treninge. Nakon godinu dana u Kninu sam na natjecanju u taekwondou osvojio
prvo mjesto i svoju prvu medalju. Tako je sve poelo. Nastavio sam trenirati s trenerskim
parom Draganom i Glorijom
Pinjuh i odlaziti na natjecanja. Danas imam 25 osvojenih medalja, deset diploma i
dva priznanja za Mlade nade
Knina. Zadnju medalju sam
osvojio na prvenstvu Hrvatske u Splitu 18. travnja, u kategoriji kadeta juniora. U finalu
sam tada pobijedio predstavnika Zagreba s tijesnih 11:7.
Time ulazim i u konkurenciju za hrvatsku reprezentaciju

za skoranji turnir u Austriji.
Naravno, nisam uvijek samo
dobivao. Ponekad je znalo biti i
poraza. Ali, sve je to sport zakljuuje, posve muki, mali Josip koji ima jo dva brata,
Marija i Mihovila.
A vrijeme za susrete i igru
s vrnjacima?
Nemam ba mnogo vremena. Puno je obveza u koli
izjutra. Onda ruak i kratak
odmor, pa opet u kolu na uenje stranih jezika i informatike. Potom trim kui i dva sata
vozim bicikl. Pa ponovno uenje do 19 sati. Pa predah uz TV,
a naveer jaki trening sve do
22.30. Nakon veere, spavanje.
To mi je uglavnom dnevni raspored.
A kad Josip Teskera, sa
svojih tek trinaest godina,
ima vremena za ne raditi nita?
Nikad, ovako sam navikao ivjeti i nita mi ne nedostaje odgovara nam Josip.
Na kraju susreta okupilo

se drutvo na malome slavlju
kod Branka Bajana, na slikovitoj padini Kije, gdje su se uz
Josipove roditelje nali i Renata i Mate Jeli iz Knina, koji
je, kao lan uprave kninskoga
taekwondoa, i slubeno predstavljao taj klub.
A to se samoga Josipa tie,
najvie od svega imponira njegov smisao za red, rad, predanost sportu, nain koritenja
svakoga sata njegova ivota, a
da niemu od toga nije postao
robom. Zato bi moda zarana
mogao stei i svojstva kakvog
mladog menadera u sportu ili
izvan njega.
I naposljetku, dok smo pripremali ovaj tekst, doznali
smo da je Josip Teskera na natjecanju u taekwondou u Zagrebu za starije kadete do teine od 33 kilograma, osvojio
prvo mjesto i 26. odlije u zbirci osvojenih medalja. U Kninu su mu njegovi simpatizeri,
kola i matini klub priredili
sveani doek s vatrometom.
28.5.2015.
Sport 33
Zavrni turnir
Prvenstva Hrvatske
za koarkaice
Juniorke
Vodica
bez
medalje
Borislav Juras
odike koarkaice su
ostale bez medalje na
prvenstvu Hrvatske
za juniorke. Nakon
dvaju poraza na zavrnome
turniru, na parketu zagrebakoga Doma sportova, pripalo
im je etvrto mjesto.
U polufinalu su izgubile od
Splita (77:66), a u borbi za broncu, gotovo identinim rezultatom, i od Medveaka (77:65),
iako su bile u vodstvu veim
dijelom te utakmice. Osim po-
kala za etvrto mjesto, u redove Vodica, tonije Josipi Silov,

stiglo je i priznanje za najefikasniju igraicu zavrnoga
turnira. Mlada hrvatska reprezentativka je postigla 61
poen u dvije utakmice, a osim
nje su, pod vodstvom trenera
Bore Vukovia, jo nastupile:
Ivana Miura (2), Andrea Ivei, Anet Mrdalj (10), Petra Juriev Grgin (9), Luciana Deur,
Josipa Ivas (3), Marija Skoi,
Lucija Skori (31), Petra Bai
(12), Ivana Bumber (3) i Lucija Troskot.
VESLANJE lanovi ibenske Krke zapaeni

na Europskom prvenstvu za juniore
Andrija upe esti u

etvercu na parie
Kreimir Gulin
ndrija upe, lan ibenske Krke, kao troker nacionalnog etverca za parie (upe, Buli, Farka, Dunki) osvojio je esto mjesto u A finalu na Europskom
prvenstvu za juniore odranom u ekim Raicama.
Zapaen nastup krkaa u ekoj upotpunio je i trener Milan
Radei koji je pripremao i vodio spomenuti etverac. Uz mlade Hrvate nastupili su i veslai iz Bjelorusije, eke, Estonije,
Maarske, Irske, Italije, Latvije, Litve, Nizozemske, Norveke,
Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije, vicarske, Turske i Ukrajine. U tako jakoj konkurenciji, nakon tri teke utrke u kvalifikacijama, hrvatska posada izborila je nastup u velikom A-finalu
gdje je zauzela esto mjesto, to su veslaki strunjaci ocijenili
jako dobri rezultatom.
Dominirali Vodiani
a drugom izdanju brdskobiciklistikog maratona Skradin-Dubravice-Rupe, koji je organizirao Biciklistiki

klub Faust Vrani, u suradnji s Udrugom Rupska
zvona, gradom Skradinom i mjetanima Dubravica
sudjelovalo je 60 biciklista. U kategoriji sport prva tri mjesta
pripala su vozaima vodikog Orlovog kruga.
Najbri je bio Roko Frop, a iza njega su se plasirali klupski kolege Ivica Mesari i Carlo Petkovi. Kod ena Diana Vrdoljak iz Fortice osvojila je prvo mjesto, Maja Ena Ljuba iz
Fausta Vrania drugo, a Tanja Barii iz Orlova kruga
tree mjesto. Vodiani su bili najuspjeniji i kod reakreativaca.
Antonio Barii bio je bri od Faustovnih uzdanica Bojana
Karanovia i Tonija Ercega.
Kreimir Gulin
34 Sport
28.5.2015.
ZAJAM ZA STABILNOST Gradsko vijee dalo zeleno svjetlo nogometnom klubu za kr
Tko e vraati kredit pitanje je

sad - klub ili porezni obveznici?
Najstariji raun ima 11 dana
i to iz restorana u kojem
se hrane igrai.- izjavila je
Senka Ramljak, predsjednica
NO ibenika
Kreimir GULIN
ibensko Gradsko vijee dalo je suglasnost

nogometnom klubu
ibenik da pokrene
proceduru dizanja dugoronog kredita od 5,8 milijuna
kuna za podmirenje obveza
iz procesa preoblikovanja iz
Udruge u sportsko dioniko drutvo. Podsjetimo, na
sjednici ibenskog parla-
menta prije dva mjeseca ista

odluka nije prola. Za nju nisu digli ruku ak ni dvojica
vijenika veinskog HDZ-a,
uz obrazloenje da odluka
nije bila dobro pripremljena.
Ovaj put, vijenici su oito
bili zadovoljniji pripremom
terena. Na klupe im je dolo izvjee o stanju klupskih
financija iz kojih je vidljivo
da kratkorone obveze novopeenog drugoligaa sa
ubievca iznose blizu sedam milijuna kuna. Najve-
Dugovi ibenika u brojkama

Kratkorone obveze - 6.952.973
Obveze za poreze, doprinose i slina davanja 4.183.779
Obveze prema zaposlenicima - 775.899
Obveze prema dobavljaima - 621.445
Obveze za zajmove, depozite i slino - 259.100
Obveze prema bankama i drugim financijskim
institucijama - 40.000
i dio duga otpada na poreze

i doprinose, ili na za drugi
mirovinski stup, koji iznosi oko 4,2 milijuna kuna. ibenik je svojim zaposlenicima duan oko 775.000 kuna,
a obveze prema dobavljaima dosegnule su 620.000 kuna. Znaajnija svota od oko
300 tisua kuna odnosi se
na obveze za zajmove, depozite i obveze prma bankama
i drugim financijskim institucijama.
Imamo posloenu
financijsku konstrukciju
U Nadzornom odboru kluba uvjereni su da e sa zajmom od 5,8 milijuna kojemu je jamac Grad ibenika
pokriti veinu dugova i da e
dugorono kupiti financijsku stabilnost ibenika:
- U klubu imamo jako dobro posloenu financijsku

konstrukciju. Najstariji raun ima 11 dana i to iz restorana u kojem se hrane igrai. Otkako je proveden postupak preoblikovanja plae
igraima i radnoj zajednici stiu ak i nekoliko dana
prije roka. Drim da su ljudi
u NO-u napravili fantastian posao, uostalom za sve
ono to radimo jamimo privatnom imovinom - izjavila

je Senka Ramljak, predsjednica NO ibenika.
Ona je sigurna da e kredit klub moi vraati iz redovnog poslovanja:
- U iduem razdoblju oekujemo znatnije prihode od
transfera igraa. Takoer, u
2.HNL imamo i vee mogunosti prihoda od sponzorsta-
ZAMAH SA UBIEVCA Direktor ibenika Ivo Kreak o drugoligakim planovima kluba
Uz malu ogradu - Labrovi ostaje trener!
oslije dvije godine tavorenja u treeligakom blatu, ibenik je

konano izborio povratak u 2.HNL. Meutim, u taboru naranastih nema puno vremena za slavlje. Kako je
kazao kapetan Marko Kartelo,
napokon je sazrelo vrijeme da
ibenik u jednu sezonu ue na
vrijeme i bez stresova. Dakle,
treba odmah zasukati rukave i poeti raditi drugoligaku strategiju. O tome to klub
sa ubievca planira u bliskoj
budunosti razgovarali smo s
direktorom Ivom Krekom.
Prije slaganja igrake krialjke, nuno je rijeiti pitanje trenera. Aktualni ef
strunog stoera Mirko Labrovi kazao je da mu ugovor
istjee 15. lipnja, ali i kako
ima usmeno obeanje da e
imati prigodu diplomirati u
2.HNL nakon mature u Treoj ligi?
- Iskreno, jo nismo obavili
konkretne razgovore s trenerom i podvukli crtu pod sezonu. Nema dvojbe da su ekipa
i struni stoer najzasluniji
za na uspjeh i da su podnijeli
najvei teret. Ne bih htio prejudicirati odluku bez uprave,
ali aktualnom strunom stoeru trebalo bi dati ansu da
nas vodi i u 2.HNL. Dakle, uz
malu ogradu - Mirko Labro-
Slaem se da bi trebalo to manje mijenjati

postojeu momad. Meutim, ekipu treba
osvjeiti s tri, etiri nova igraa. Nekim
igraima emo se sigurno zahvaliti, ali kostur
emo nastojati zadrati
vi se namee kao logino trenersko rjeenje i za iduu sezonu - u glavu je krenuo Kreak.
U ibenskom nogometnom
miljeu vlada gotovo jednoglasan stav da bi bilo mudro zadrati na okupu kostur momadi?
- Prije svega, elio bih rei
NikA Stipaniev/CROPIX
Kreimir GULIN
da je ibenik i ove sezone radio

u uvjetima koji su puno blie
Drugoj nego Treoj ligi. Dakle, igrai moraju shvatiti da
velike pomake u primanjima
ne mogu oekivati. S druge
strane, oekujem da nastavimo raditi na visokoj razini, pa
ak i da podignemo tu ljestvicu. to se igrakog kadra tie,
ljudi u klubu manje - vie znaju tko to moe. ak je i utakmica s Kamenom razotkrila
neke stvari. Slaem se s tezom
da bi trebalo to manje mijenjati postojeu momad. Meutim, ekipu treba osvjeiti s
3-4 nova igraa. Idealno bi bilo nai po jedno pravo pojaa-
nje u svakoj liniji, od vratara,

preko stopera, veznjaka do napadaa. Nekim igraima emo
se sigurno zahvaliti, ali kostur
emo nastojati zadrati. Puno
toga u slaganju igrakog mozaika treba rei i trener... Vjerujem da je u interesu kluba, a
i trenera, da nastavimo suradnju. U tom sluaju smo odradili 50 posto posla, jer trener
poznaje igrae i njihove pojedinane kvalitete.
Zimus ste dobro pazarili
na nogometnom tritu. Kako e se ibenik ponaati tijekom ljeta na mercatu?
- Momci koji su doli uoi
drugog dijela sezone opravdali su oekivanja. Znate, kod
Umjetna trava do
poetka idue sezone
Kada je zimus Ivo Kreak sjeo u direktorsku fotelju
ibenika pred sebe je postavio tri cilja. Prvi - ulazak u
2.HNL je ostvaren. Drugi- opstanak mlaih kategorija u
1.HNL je na dohvat ruke. A to je s treim ciljem - izgradnje
pomonog igralita s umjetnom travom?
- Taj projekt nije stao ve ide svojim tijekom. Na natjeaj
za postavljanje umjetne trave stigla je jedna ponuda u
iznosu od 1,9 milijuna kuna. To je prihvatljivo, jer mi imamo
predvienih dva milijuna kuna za umjetnu travu. Uvjereni
smo da e to biti vrhunska umjetna trava tako da e i prva
momad i mlae kategorije dobiti odline uvjete za rad.
Plan je da do poetka idue sezone imamo postavljenu
umjetnu travu. Nadam se kako e se ta investicija osjetiti
kroz 3-4 godine rada Omladinske kole - veli Kreak.
dovoenja igraa je uvijek prisutan i faktor sree. U prvom

planu, pokuat emo traiti
mlae igrae, jer je 2.HNL dobra odskona daska. I nama
je to u interesu kako bismo
mogli neto zaraditi u sluaju njihovih transfera. I dogodine emo morati razmiljati
o kvoti mlaih igraa. Nama
u toj skupini ostaju samo Bara, Pecolaj, Vukorepa, Zeli,
Perica,... a izlaze Grgo ivkovi i Bartulovi. Nadalje, prioritet kluba je da pruimo ansu naoj dici Brunu panji,
Ivanu Staniu, Toniju Grubiiu, Eduardu Ljevi...
Na ruku vaoj orijentaciji
na mlae igrae ide i podatak
da idue sezone iz 2.HNL ispada samo jedna ekipa. Zasigurno, klub nee imati megalomanske ambicije i juriati
na 1. HNL?
- Na cilj je stabilizirati
klub na svim razinama i mislim da smo udarili dobre temelje. Ambicije? Ako se ukae prilika, pokuat emo napasti i Prvu ligu - zato ne?!
Meutim, primarno elimo
proi iduu sezonu bez stresova. Prvenstveno, moramo se
koncentrirati na rad Omladinske kole i stavaranje igraa.
Prva momad u 2.HNL samo
je izlog rada naeg Omladinskog pogona od kojega klub
mora ivjeti - zakljuio je Ivo
Kreak.
redit od 5,8 milijuna kuna

Buri: elimo konsolidiran klub
Evo to o stanju na ubievcu kae predstavnik veinskog
vlasnika - Grada ibenika. A to je gradonaelnik eljko
Buri:
- Grad e sve napraviti da imamo konsolidiran klub. Valja
otvoreno rei da je Grad garant za kredit. Ako ga klub
ne bude mogao vraati - to e uiniti Grad. Meutim,
nastojat emo da mjeseni anuiteti budu tako sloeni da se
kredit vraa iz nogometa - odnosno iz poslovanja kluba miljenje je gradonaelnika Buria.
va. Pri tome ne mislimo samo na tvrtke iz ibenskokninske upanije. Ne bih o
imenima, ali imamo kontakte s nekoliko veih investitora - pucala je od optimizma Ramljak.
Iris Uki - Kotarac: Traimo

neopozive ostavke
Premda ona nije htjela
javno iznositi imena onih koji su zainteresirani za ulazak u klub sa ubievca,
nogometni kuloari uvelike
bruje kako su za ibenski nogomet zainteresirani engleski investitori koji bi trebali ulagati na otok Obonjan.
Za razliku od Senke Ram lja k, pu no v i e skepse
prema zajmu za HNK ibenik pokazali su oporbeni vijenici. Oni nisu dobili konkretne odgovore na pitanja
na koliko godina se die kredit i pod kojim uvjetima. Takoer, oni su sigurni da e u
konanici teret vraanja zajma pasti na plea graana:
- P rema doku menti ma
koje ste nam dostavili prihodi kluba su milijun kuna,
a rashodi dva milijuna kuna. Pitam se kako e netko
tko zaradi milijun, a potroi
dva milijuna, sutra vraati
est milijuna kuna!? Pa, po
tome klubu treba est godina prihoda da vrati kredit, a

da nita ne troi. Stoga sam
uvjeren da e na kraju kredit vraati oni koji su za dugove najmanje krivi - a to su
graan i - istaknuo je Joko
upe, potpredsjednik GV-a
iz redova SDP-a.
Da bi se dobio konsenzus
za kredit - oporbenjaci su
traili da iz uprave ibenika
odstupe svi koji su proteklih
20 i kusur godina sudjelovali u voenju kluba, a za ijih
se mandata dug ubievca
nakvasao do blizu 60 milijuna kuna! elje oporbe sublimirala je Iris Uki - Kotarac s Nezavisne liste Stipe
Petrine:
- T ra i mo neopozive
ostavke svih koji su sudjelovali u stavarnju duga HNK
ibenika. To je jamstvo da se
neto slino vie nee ponoviti - rekla je Uki - Kotarac.
Hoe li se elje opozicije
usliiti, morat emo priekati Skuptinu kluba koja bi se
trebala odrati tijekom ljeta.
Na toj Skuptini, mogao bi se
osvjeiti i Nadzorni odbor,
ali i proiriti uprava.
28.5.2015.
Sport 35
NA GOSTOVANJU Ljudi u crnom reirali teak poraz

ibenika od Kamena (1:4)
N u kom sluaju
ne bih htio
crniti igrae,
naroito u
uvjetima s
kojima su se
suoili. Prije
svega, ja snosim
odgovornost za
brojne rotacije
u ekipi i moram
preispitati
svoje odluke
- istaknuo je
trener ibenika
Kreimir GULIN
BRANIMIR BOBAN/CROPIX
uno zvui informacija da je ibenik

teko poraen (1:4)
na gostovanju kod
Kamena u Ivanbegovini.
Meutim, naranasti se
mogu vaditi na dosta olakotnih okolnosti. I s punim
pravom mogu rei da su tijek utakmice reirali ljudi u crnom. Stvarno, jer su
nogometai Kamena igrali u crnim dresovima, ali i
figurativno jer suce obino
nazivamo ljudima u crnom.
A u Ivanbegovini je sudaka trojka na elu s Edinom
Zukiem iz Korule nemilice vukla na stranu domaina. I svaka ast Hrvatinu
Naranasti se
posipaju pepelom
Gudelju i njegovim suigraima, ali uz sav trud koji su uloili teko bi glatko do zlatnih
bodova za opstanak da ne bi
sudakog poguranca. Frustraciju ibenana najbolje
opisuje izjava jednog mlaeg
prvotimca koji je elio ostati
anoniman:
- Zar zbog ovoga treba trenirati cijeli ivot. Bolje bi bilo
da su nam javili da ne dolazimo i da smo izgubili 3:0 za zelenim stolom. Ovo je pljuvanje u
lice- rijei su jednog nogometaa ibenika koju bi mogla
potpisati cijela momad koja
je putovala u Imotsku krajinu.
A u Ivanbegovini je istrala arena postava ibenika. Nije bilo ozlijeenog
are i Puclina, Boinovi je
puten u Vinkovce da za ma-
KUI PRAZNIH RUKU

Zagora se vratila umorna i poraena s Korule
lonogometae Crnice odigra

kvalifikacijsku utakmicu, na
klupi su zavrili Male, Bara,
panja,... Zato je prigodu dobio niz igraa (kugor, Vukorepa, Marina,...) koji u dosadanjem dijelu sezone nisu bili u prvom planu trenera
Mirka Labrovia. Meutim, s
obzirom na okolnosti utakmica s Kamenom teko moe biti
pravo mjerilo vrijednosti priuvnih snaga:
- Ma, mogu samo kazati kako je srea to ibenik vie nee igrati ovu ligu. Svjedoili
smo jo jednoj lakrdiji. Najvie mi je ao igraa i cijele ekipe - kazao je Labrovi i odmah
se posuo pepelom:
- Ne treba nam nikakav alibi! Silne roade prouzrokovale su nam probleme. Meutim,
ni u kom sluaju ne bih htio

crniti igrae, naroito u
uvjetima s kojima su se suoili. Prije svega, ja snosim
odgovornost za brojne rotacije u ekipi i moram preispitati svoje odluke - istaknuo
je trener ibenika.
Neslavna epizoda iz Ivanbegovine trebala bi biti
zaboravljena ve u subotu
kada na ubievcu gostuje
Solin. Prigoda je to nogometaima ibenika da se
na svearski nain oproste od svoje publike za ovu
sezonu. Isto tako, eto anse svim ibenskim prijteljima nogometa da svojim
ljubimcima estitaju proomociju u 2.HNL. Utakmica ibenik- Solin poinje u
17,30 sati.
upnijska nogometna liga 15. kolo
Vodice i Rudar
Uneiani od slavlja nad
odigrali
ibenikom ne znaju za pobjedu ljepoticu
Krste MUJAN
ANTE BARANI/CROPIX
agora se s jo jednoga gostovanja vratila prazne zobnice.

Umorna i poraena
vratila se u svoj Unei nakon 10 sati putovanja iz Blata na Koruli.
- Osim poraza, koji se mogao izbjei jer nas domain
nije nadigrao, boli i injenica da smo od 50. minute
igrali bez Ante Baraa, naega najboljeg igraa i strijelca, kojeg je isprovicirao
na bivi igra Neven Ercegovi. Ako je na igra zasluio uti (bio je to njemu drugi na ovoj utakmici), onda
je Ercegovi zasluio crveni, jer je svojim ubitanim
startovima tjerao strah u
kosti naim igraima - kazao nam je Sandi koprc,
sportski direktor Zagore.
Kada su gosti ostali bez Baraa, Zmaj je vie sretno nego spretno poveao prednost
na dva gola (3:1), ali je amija pet minuta prije kraja pogotkom iz kaznenog udarca
opet doveo Zagoru na prag poravnanja. Isti igra u posljednjoj minuti imao je zicer za
izjednaenje.
Ovim porazom Zagora je

nastavila dugi niz bez pobjede. Ve su navijai zaboravili
posljednju pobjedu iz 26. kola
ZMAJ (B) ZAGORA 3:2 (1:1).

Blato na Koruli. Igralite Zlinje. Gledatelja 250. Sudac:
Antonio Krito. Strijelci: 0:1 D.ari (9), 1:1 B.Bali (25),
2:1 Tarle (46), 3:1 B. Bali (70), 3:2 amija (85-11m). CK.
Ante Bara (Zagora) u 50 minuti. Igra utakmice Boo
Bali (Zmaj)
Zagora je igrala u sastavu: Mihaljevi, M.Bali, ibenik,
Male (Od 75. T.ari), Ljuba, komrlj (od 32. Radeljak),
amija, D.ari (od 68. Rodi), aleta, A. Bara, Petkovi.
nad ibenikom. Nakon te pobjede u sedam susreta osvojena su samo dva boda iz dva
remija s dva posljednjeplasirana kluba na prvenstvenoj
ljestvici i to kao domaini sa
GOK-om i Zmajem.
Mogu li Uneiani do
uspjeha ovoga vikenda kada
na Borovite stie Hajduk B?
Teko, moda za Zagoru bez
Ante Baraa preteko! Inae, u Uneiu se ve slae
igraka krialjka za sljedeu sezonu. Dobre igre pojedinaca nisu promakle mnogobrojnim menaderima s
licencijom, ili bez nje, koji
prate igrae po terenima diljem Hrvatske. Za oko mnogim zapeli su i dva igraa
Zagore. Tu prvenstveno mislimo na izvanrednog vratara Marka Didu Mihaljevia i stopera Ivana Ljubu, jer
usprkos odlinim igrama
Ante Bara sa svojih 35 godina nije u njihovim mislima. Tako e Zagora i u iduem prvenstvu zasigurno
igrati sa znatno izmijenjenim sastavom u odnosu na
ovu sezonu.
pretposljednjem kolu u dva susreta palo je 11 zgoditaka. U Vodicama su lider NL - domain Vodice i Rudar
iz Siveria odigrali pravu ljepoticu u kojoj je palo osam pogodaka, a u drugom susretu u Drniu Dinara je pobijedila
DOK s 3:0, mada je DOK posebice u prvom poluvremenu
zasluio znatno povoljniji rezultat.
DOK - DINARA 0:3 (0:1). Drni - Igralite Podvornica.
Gledatelja 100. Sudac: Dino Papak. Strijelci: 0:1 Juko (41),
0:2 Juko (65), 0:3 H.Brajkovi (86). Najbolji igra: Marko Juko (Dinara).
DOK: Erak, Vlai, Lovri, Gatara, A.Goreta, R.Marin,
I.Mati, D. Mati (od 72. Pastuovi), Tetlo, A.Marin, Slavica. Trener: Jere Pei.
DINARA: Mili (od 82. Metrovi), Juri-Grgi (od. 46
Ivanevi), Rai, Marina, Amanovi, Mlikota, Juko Ercegovac (od 83. J.Mili), Krvavica, Lui, Sari (82. Brajkovi). Trener: M.ali
VODICE-RUDAR 5:3 (2:1). Vodice - Igralite Raice. Gledatelja 120. Sudac: Luka Mrela. Strijelci: 0:1 Jurievi (10),
1:1 Deur (26), 2:1 I.Bai (38), 3:1 Vukovi (62), 3:2 Perajica
(72), 4:2 Vlahov (82), 4:3 Jurievi (88), 5:3 Vukovi (90). Najbolji igra: Dragan Vukovi (Vodice)
VODICE: Nikolac (od 50. Juriev Ivin), Grubeli (od 50.
Troskot), Vlahov, Lekaj (od 70. Nikola Mudronja), Junakovi, Kursar, Skoi, M.Bai (od 70. Babac), Deur, I.Bai
(80. Ljubi), Vukovi.
RUDAR: Ma.Bukarica, F.Dilber, Cakta, Jurii,
D.Varnica, Grbavica, Jurievi, Tomi (od 46. Ml. Bukarica), I.Varnica, Perajica, M.Varnica. Trener: Roko Marin.
TABLICA NL: 1. Vodice 27, 2. Dinara, 14 3. Rudar 10,
4.DOK 9.
U posljednjem 16. kolu igraju: Dinara - Vodice i RudarDOK.
Krste MUJAN
36 Sport
28.5.2015.
BORILAKI SPEKTAKL Splitskom Spaladium Arenom ove subote vladat e gladijat
Marko aja: Nikad nije bio ve

Splitski je ring iskoriten i za jedan iz
serije Venum Victory World Series u dvije
kategorije do 72,5 i do 95 kilograma. Prvi
je takav turnir odran u Milanu, sada slijedi
Split, te nakon toga Lisabon i Panama, a samo
finale s kojega dolaze pobjednici turnira u
kategorijama je u Parizu
Robert RADICA
BOIDAR VUKIEVI/CROPIX
olazila su u Split velika imena iz svijeta

kickboxinga i profesionalnog boksa,
ali ovaj bogati fight card sastavljen za Obraun u ringu
13, koji e u subotu odrati
u Spaladium Areni prtat e
od uzbuenja i kvalitetnih
borbi. Dosta domaih boraca su svakako poseban mamac za sve eljne borilakih
sportova jer puno je lake
priredbu odgledati dok eka svog favorita. Dvorana
Pit bulla na Gripama odie
mirom jer sve to se trebalo obaviti je pri kraju, ostaju tek detalji. I zadovoljstvo
iznad svega jer...
- Nikad nije bio vei interes u Splitu nego ove godine. Na svakom koraku lju-
di se interesiraju i ele vidjeti domae borce. Ovo je

najzahtjevnija organizacija
do sada. Napravili smo veliki posao, iskorak vie kada
su u pitanju ove revije, Venum Wictory World je jedna
od najjaih serija u Europi,
s tendencijom rasta i irenja
na druge kontinente pria
Marko aja, promotor, trener, alfa i omega ovog spektakla.
Dva domaa aduta

Splitski je ring iskoriten
i za jedan iz serije Venum
Victory World Series u dvije
kategorije do 72,5 i do 95 kilograma. Prvi je takav turnir
atipovi na relaciji Knin - Split

Susjedne upanije, ono to bi se reklo po domai, dijeli ih
crta. No ipak... Jedan od boraca splitskog Pit bulla tu
liniju upanijsku prelazi dva puta dnevno, Toni atipovi je
profesionalni vojnik, postrojba mu je u Kninu. Kad odradi
svoje zadae sjeda u automobil i prevali 100 kilometara
u jednom smjeru kako bi stigao na trening u Split. im
obavi sve planirano vraa se poslovnim obvezama i vraa u
kraljevski Knin. Vojnika disciplina, zakon volje, motiv...
Iako putuje svaki dan iz Knina na treninge, Toni se jako
dobro spremio i oekujem da bi mogao pruiti jako dobru
borbu kae Marko aja.
Iz vremena kad je Markoaja drmao u ringu: 2000. svladao je Ewana Dentona
MALI NOGOMET Crnica do bodova u Vinkovcima
Pobjeda za samopouzdanje
Josip ALETA-CAR
rlo vanu pobjedu

ostvarili su ibenski malonogometai u ravnoj Slavoniji,
na gostovanju kod vinkovake Aurelije. Crnica je slavila
rezultatom 2:5 i na taj nain
upisala svoju drugu pobjedu
od ukupno tri odigrane utakmice, te tako ostala u utrci
za barem drugo mjesto, to
im jami dva ogleda s Novim
Marofom u dodatnim kvalifikacijama za elitni razred. Od
poetka vinkovakog susreta bilo je jasno da je Crnica
dola po bodove.
Momci s kraja grada su se
od prve minute postavili jako, vodili igru i diktirali tempo utakmice, a domaina su
prisilili da eka pogreku i
da eventualno moda pokua iz kontre ugroziti vrata vrlo dobrog Rafaela Bariia.
Radman je doveo Crnicu vrlo rano u vodstvo i nakon toga uslijedila je nevjerojatna
serija promaaja gostiju. Neke anse obranio je domai
vratar, a neke su otile tik uz
vratnicu. U takvoj igri i neefikasnosti, te s nekoliko individualnih pogreaka, Crnica
je omoguila domainu nekoliko izglednih prilika koje je
Barii maestralno obranio.
Ipak u zadnjim sekundama
Crnica je sigurnom pobjedom u Vinkovcima

od 2:5 nad domaom Aurelijom ostala u
borbi za drugo mjesto, koje im jami dodatne
kvalifikacije, no, prema svemu sudei,
presudan e biti ogled s Potpianom u Labinu
ani u ovom susretu bili bolji

protivnik. Konani rezultat
susreta postavio je Bugarija
minutu prije kraja postavivi konaan rezultat utakmice 2:5.
Oito je da mi, kako
ove kvalifikacije vie odmiu, igramo sve bolje i sigurnije. Moda je teta to smo
odmah prvo kolo igrali protiv favorita, jer stvarno drim da imamo kvalitetu i da
moemo jo vie optimistian je bio nakon utakmice u
Vinkovcima Dario Kului,
idejni tvorac ovog projekta. Crnica je tako s drugom
pobjedom produila nadu u
uspjeh, a pravi ispit eka ih
ve u nedjelju, kada od 19 sati

u maloj dvorani Doma sportova u Zagrebu igraju protiv
Dinama.
Dinamo je u ovom kolu
svladao Potpian, i na neki
nain zacementirao tu prvu
poziciju, premda vjerujem
kako emo u Zagrebu sigurno odigrati puno bolje nego u
ibeniku, no realno je da nas
eka borba za drugo mjesto
s Potpianom i da e susret
u Labinu odluivati pojanjava Kului. Dinamo je slavio u labinskoj dvorani Mate
Blaine s 2:3, tako da e ogled
Potpiana i Crnice, prema
svemu sudei, biti odluujui za ogled s Novim Marofom.
Aurelija Crnica 2:5
prvog poluvremena Vukovi

je postigao zgoditak i na taj
nain postavio rezultat poluvremena 0:2, koji je sigurno
zasluen.
Na poetku drugog poluvremena Crnica je opet dominirala, promaivala an-
se sve do 28. minute, kada je

nakon vratnice Boinovia
lopta dola do Vukovia na
sedam metara, a on ju je zakucao opet od stativu u vrata
i postavio velikih 0:3. Aurelia
se nije dala i nakon to su u
igru ubacili vratara igraa u
31. minuti zabili su zgoditak i

unijeli nemir u redove Crnice, ali sve dvojbe razrijeio je
Mate Bugarija zabivi u 35.
minuti za 1:4. Tono dvije minute prije kraja opet je Aurelia smanjila na 2:4, ali vie od
toga nisu mogli jer su iben-
Vinkovci, SD Zrinjevac
Gledatelja: 200
Suci: Mario Vecko, Ivica Blaevi
Strijelci: 0:1 Radman (4), 0:2 Vukovi (20), 0:3 Vukovi
(28), 1:3 Grbanovi (31), 1:4 Bugarija (35), 2:4 Bukan
(38), 2:5 Bugarija (39)
Aurelija: Mario Mende, Boris Ivokovi, Ivan Borkovi,
Ivan Pinter, Hrvoje Zagorac, Mladen Crnai, Davor
Kujundija, eljko Plavi, Filip imunovi, Josip
Grbanovi, Ivan Bukna, Luka Zovko, Kristian otar,
Marko Bleki.
Crnica: Rafael Barii, Krste Klisovi, Josip Boinovi, Ivan
Perica, Dragan Radman, Mate Bugarija, Joko arkovi,
Dragan Vukovi, Dino Belakui, Ante Rai, Niko akovi.
Trener: eljko Silov
28.5.2015.
Sport 37
tori novog doba na Obraunu u ringu 13
ei interes u Splitu
odran u Milanu, sada slijedi
Split, te nakon Lisabon i Panama, a samo finale s kojega dolaze pobjednici turnira
u kategorijama je u Parizu.
Turniri sami po sebi izazivaju, intrigiraju jer borci moraju biti maksimalno spremni
kako bi odgovorili na mogui izazov od dvije borbe u jednoj noi, taktiki biti spremni. Spliani e imati dva
svoja aduta, Luku Tomia u
kategoriji do 72,5 kilograma
i Tonija atipovia u kategoriji do 95 kilograma.
- Luka je u odlinoj formi, ima dobar drijeb i vrlo
je perspektivan borac, oekujem da e proi prvo kolo,

finale e biti posebna pria,
svakako e biti jako teko,
bez obzira tko doe s druge
strane. Toni je dobio wild
card za ovaj turnir, definitivno kree iz sjene i pokuat
emo iznenaditi favorite.
Imat e publika u emu

uivati
Osim dva turnira i prestini super-fight meevi
pruaju svoje prie, imat e
se u emu uivati. Recimo
sraz izmeu Agrona Pretenija i Denisa Marjanovia, obo-
jica su nastupala na velikim

borilakim spektaklima.
- Prava poslastica, tko god
doe nee poaliti, ovo spada u definitivno najjae revije u nas posljednjih godina.
Neka budemo na tragu revija iz 2009. i 2010. godine kad
smo bili najbolj kae Marko aja.
Sutra, u petak je uvodna
borba, tono u podne bit e
vaganje u dvorani Pit bulla
na Gripama, prostora je za
400 gledatelja, ali e se preko Facebook stranice kluba
instalirati link preko kojega
e se moi gledati prijenos.
ibenske sam krvi

Marko aja je itav svoj ivotni opus, ovih prvih 40 godina vezao uz Split. Zavrio
kolovanje jo nije, ma kako god to zvualo jer magistra kineziolokih znanosti (mr.
sc.) aju oekuje do kraja ove godine obrana doktorske disertacije na Kineziolokom
fakultetu. Tek onda moe podvui crtu pod kolovanje. Sportsku karijeru je nakon
osvajanja titula prvaka zakljuio, ali se posvetio odgoju mladih boraca, trenerskom i
promotorskom poslu, kako njegovi nasljednici u ringu ne bi prolazili kroz sve ono to je
on morao kao mladi borac.
Iako je u gradu pod Marjanom, s ponosom e istaknuti i svoje ibenske korijene, od
toga nikada nije bjeao. Onima koji su zaboravili, Markov otac Ante poznati je nogometa
i sportski djelatnik. Igrao je za ibenik od 1957. do 1961. godine kad je iz Kreimirova
grada stigao u Hajduk gdje je nastupao do 1969. godine u 216 utakmica. Krasila ga je
velika borbenost, sranost i taktiko znanje. Nakon igrake karijere u Hajduku je ostao
prvo kao tajnik, pa je zatim od 1975. do 1986. godine bio prvi operativac kluba. Kasnih
90-ih je bio i direktor-volonter u Hajduku. Izvan Poljuda ostavio je duboki trag u sportu,
od 1994. do 1998. bio je lan poglavarstva Grada Splita zaduen za sport, a predsjednik
Splitskoga saveza sportova je od 1998. Nagradu za ivotno djelo HOO-a dobio je 2002.
ibenska krv...
U Vodicama ene zaigrale futsal
Najbolje cure
iz Mirlovi
Zagore
etiri ekipe malonogometaica, dvije iz ibenskokninske upanije, domain Heroji 2007 iz Vodica i
Mirlovi Zagora, te dvije iz Zadarske upanije Super iks i IPA Zadar, borile su se za naslov pobjednica turnira u Vodicama povodom blagdana Sv. Jeline.
Na koncu, pobjedu su odnijele igraice Mirlovi Zagore.
Vodianke su u polufinalu poraene od ekipe Super iks s
4:1, dok je u drugom polufinalu Mirlovi Zagora bila bolja
od IPA-e Zadar. Tree mjesto pripalo je IPA-e Zadar koja je
sa 6:1 pobijedila Herojke, dok je u finalu Mirlovi Zagora
pobijedila Super iks s 1:0. Inae, uspjeh Mirlovianki je jo
znaajniji ako se zna da ekipa Super iks igra zagrebaku
ligu u kojoj su vrlo uspjene.
Za MNK Mirlovi Zagoru su igrali: Ivana Delalija, Anela Buri (kapetanica), Anela Raji, Mihaela Naki, Ivana Sui, Antonija Petkovi, Josipa Sui, Nina Naki, Kata Laku, Ivana Vrdoljak, Karla Rudan, Matea Naki, Nika
aja, Ivana Gugo, Rebeka Pilipac, Buga Slavica. Trener:
Joko Naki. Predstavnici kluba: Nada Raji i Ive Naki.
K.GULIN
28.5.2015.
PIE Josip aleta-CAR
od ponde do ponde
ZVONIMIR BARIIN/CROPIX
38 Sport
Neka svak
ima svoju
olimpijadu
E svitu, nije nam lako virujte mi, svaki dan
neka nova pizdarija, i ko to sve vie more razumit. Evo svi nai iz rvacke vajik navijaju za Irsku kad se plasira na neko prvenstvo u balunu,
je dodue da to nije ba esto, ali se dikod plasiraju, jerbo su to naa braa po viri, is ade i Irci
izglasali kako se mogu vinavat istospolni brakovi, da ne reen neto drugaije. Sad kad su to
odluili na referendumu, ode u nas ovi anarkisti kisaju od srie, a ovi konzervativni plau na
oba uva. Lako je meni za nji, jerbo u portu ima
svega, siate se kako je ono bilo na prvenstvu
u tranju kad je ona mala iz Afrike pobjedila, e
ondak su rekli da je muka, pa je tribalo sedan
miseci ekat da neka portska medicina utvrdi jel muka il enska. Uprav san to sade reka
Dunku, ali on vajik ima svoju teoriju.
- Ajde moj vaki naki, pui ti to ta oni divanu, ekali komisija da utvrdi, pa bogati to bi ja
koji san bija maranug moga utvrdit iz prve, a
kamo li dokturi, samo je njima tribala ta teatralnost. I sade ovo u Irskoj, vajik san volija proslavit onog Patrika njijova, e sade vie neu,a
ovi ta se veselu neka uspiju navidat vidu na
vidu i maticu na maticu pa u in povirovat da
in je to mogue, ve bisan reka je Dunko, pa san
ga mora smirivat. Je sade bi tirbalo re kakve
to veze ima sa porton, pogotovo sa balunon, a
mene zanima ta e re sud, ta e re javnost
kad jopet budu vikali sa tribina HNS pederi,
nogomet ste sjebali di je tu poanta, u emen,
jel u nogometu ili ta su u HNS-u pederi, i sade ta to znai, jel to vrianje osjeaja pripadnika te populacije, tako se kae, ja vie nita
ne razumin, pogotovo ta san nikidan ita da
oni imaju i svoju olimpijadu, da, da svoje olimpijske igre.
- E muko isukrsta ba bi volija vidit ko e
na otvaranju ti igara nosit rvacku bandiru odma je skoija Dunko, a onda se poea po
bradi i doda:
- Pa moga bi i neko od ovi nai ibenski anarkista, ta vajik zagovaraju pravo na jednakost
kako oni to zovu, barem jedan na olimpijac
nek nosi zastavu, keljija se Dunko, a ja, ja san
ga posla kvragu i reka da e i olimpijada bit vie nego Katela pa koga to zanima, ajte evala
van bilo
ibenski karatai u Bihau
Zlatna Petra atlak

Minulog vikenda ibenski karatai ostvarili su izvrsne
rezultate na Meunarodnom karate turniru u Bihau. U
konkurenciji 550 natjecatelja, 60 klubova iz est zemalja
najuspjenija u ibenskim redovima bila je Petra atlak.
Ona je u kategoriji kadetkinja preko 54 kilograma osvojila zlatnu medalju.
Petra atlak je nakon uvjerljive etiri eliminacijske pobjede u finalu tijesno pobijedila domau natjecateljicu, te
osvojila prvo mjesto. Takoer, finale je osigurala i Bruna
Cvitanovi u kategoriji kadetkinja do 54 kilograma, gdje
je u finalnoj borbi poraena od predstavnice Slovenije.
Kroz eliminacijski dio finale nisu osigurali Toma Mileta u kategoriji uenika do 35 kg, Iris Kova u kategoriji uenica do 42 kg, Josip Brnada u kategoriji uenika do
40 kg, te Lucija Mileta u kategoriji uenica do 42 kg, ali
su pobjedama u repasanom dijelu natjecanja osigurali bronane medalje i tako upotpunili uspjeh ibenana.
K. GULIN
RAZDVOJENE SNAGE Zato se ne ubrza proces spajanja d
Solaris
vaterpoliste
vee i spaja
Neprihvatljiva je aktualna
podjela u ibenskom
vaterpolu na Adriatic
i ibenik. Da ne bude
nepotrebnih polemika oko
imena novog kluba, neka to
bude staro, Solaris
Ivo MIKULIIN
ANTE BARANI/CROPIX
eprihvatljiva je aktualna podjela u ibenskom

vaterpolu na Adriatic i
ibenik. emu dva kluba? Pa, mi smo u Crnici oduvijek bili slona vaterpolska
obitelj. Makar sam privatno
blii onim ljudima, koji se opiru fuziji dva kluba, drim da
nisu u pravu kad opstruiraju
sve glasniju zamisao o ujedinjenju. A da ne bude dodatnih
jednako nepotrebnih polemika oko imena novog kluba, neka to bude staro, Solaris. Pod
imenom Solaris ibenski je
vaterpolo doivio svoje zvijezdane trenutke, lansirao svoja
najvea igraka imena, od Bukia do Vrbiia. I nije vano
hoe li hotelska kua Solaris
opet biti sponzor. Nisu vie ni
zagrebake prehrambene tvrtke sponzor klubu iz Draenova doma, no on svejedno i dalje
nosi slavno ime Cibona. Kao u
staroj dalmatinskoj pjesmi o
ljubavi, koja nas spaja, tako
nas, ibenske vaterpoliste, Solaris vee i spaja vrlo energino nam je zborio inae odmjereni Vitomir Juraga. ovjek,
koji je u Crnici ostavio sve to
je mogao. Bio je pionirski prvak u plivanju, dugogodinji
kapetan momadi, pa i (kao

direktor potonule Slobodne
plovidbe) sponzor ibenskog
vaterpolskog prvoligaa.
Juragina zamisao je, vjerovali ili ne, naila na gotovo jednodunu potporu u redovima
Adriatica, novog ibenskog regionalnog (drugo)ligaa, u kojemu, neovisno o natjecateljskoj etnji Prvom B ligom, nema ni trunka trijumfalizma ni
zlurade naslade zbog toga to
su gradskom rivalu ibeniku
na ligakoj ljestvici utekli korakom od sedam milja.
Fuzija jedino
razumno rjeenje
- Nemam nikakvih dvojbi oko toga da je fuzija jedino
razumno rjeenje. I spreman
sam istog trena sjesti za pregovaraki stol. Imam i jasan,
odavno napisan koncept, koji nije sveto pismo, a koji moe biti dobra podloga za konaan dogovor sa ibenikom. Uostalom, ja tono znam gdje je
mom Adriaticu mjesto. Treba
stabilizirati jedan klub, i neu spekulirati oko toga kako
se treba zvati. A Adriaticu je
mjesto u ljetnim natjecanjima, kao klubu satelitu, u kojemu se kale mladi, nadareni
ibenski tii reagirao je na
Juraginu zamisao ing. Zoran
Guberina, predsjednik Adriatica.

Istovjetno razmilja i igra
trener Adriatica, internacionalac Edi Brki, koji se samo
nasmijao na na prijedlog da
se umjesto slavljenike veere njegove momadi, radi prvog mjesta, organizira zajednika veera vaterpolista oba
gradska rivala.
- Ja sam za zajedniku veer. Zato bih ja Denisa upu,
trenera ibenika i dugogodinjeg suigraa, doivljavao kao
ljutog suparnika? Ne vjerujem
da on razmilja ita drugaije.
Tu je sporno jedino tko e platiti to blagovanje i nazdravljanje - (polu)ozbiljno je reagirao
Brki.
Tek neto suzdranija bila
je izjava Tomislava Peraka,
aktualnog predsjednika VK
ibenik:
- Spreman sam sjesti za stol,
govoriti o temi mogue fuzije.
No, neka to bude etverokut
Grad ibenik Savez sportova VK ibenik VK Adriatic.
A iza slubenih izjava kriju
se one kuloarske, koje dodatno
argumentiraju Juraginu tezu
o potrebi fuzije.
- Nije lako biti trener u
momadi, koja se okuplja dan
prije utakmice. Bez pravih
treninga - kazao je usred natje-
canja u Prvoj B ligi Denis upe, trener VK ibenik.
Ako su svi za, tko je onda

protiv?
Njegov predsjednik, ve
spomenuti Perak, barem je
dvaput tijekom sezone zavapio:
- Tko zna hou li moi osigurati novac za idue gostovanje?
Nekadanji omladinski reprezentativac i trener, a danas samo veteran s kapicom
Adriatica Mate Zeljak dodatno je uozbiljio problematiku:
- Nije rije samo o novcu, o
promaenosti postojanja dva
kluba. Razdvajanjem snage
najvie pate mladi. Nemaju
konkurenciju na treninzima
mlaih kategorija, usporen im
je razvoj. A novih je nadarenih
igraa, vjerujte mi, dovoljno u
oba kluba.
Ako su svi za, tko je onda
protiv? Zato se ne ubrza proces fuzioniranja dva ibenska
vaterpolska kluba? Tko je tu
lud? Ta e pitanja, bez oklijevanja postaviti ljudi, koji Crnicu doivljavaju bez informacija ispod ita, samo na razini
medija.
Javna je tajna da se dvojica
ibenskih veterana i lanova
vodstva VK ibenik, kojima
VATERPOLO Okonana sezona u Prvoj B ligi

Borislav Juras
vije su se ibenske
momadi pobjedama oprostile od vaterpolske Prve B lige. Adriatic je u Zadru (10:8)
potvrdio dominaciju u ovoj
konkurenciji, a ibenik u
Makarskoj (12:11) dokazao
da se bolje snalazi u gostima nego u Crnici.
Iako je utakmica bila bez
rezultatskoga znaaja, a domain bitno oslabljen, bilo je
nervoze u redovima Adriatica, koji je jedva slomio mlade Zadrane. ak je i Marino
Franievi iskljuen s pravom zamjene
- eljeli smo korektno odigrati do kraja, dobiti i ovu
utakmicu. Bilo je problema
s motivacijom, ali i s prilagodbom na suenje, pa smo
tek u zadnjoj minuti uspjeli
potvrditi pobjedu - veli Edi
Brki, trener Adriatica, ko-
Majstori gostovanja
uspjeni i u zadnjem kolu
ji je gotovo cijelu sezonu odradio u vodi, kao igra. Na njegovu mjestu, na klupi, sjedio je
Andrija Bai, koji zbog bolesti nije mogao u vodu.
Nakon utakmice je Mirko
Goreta, voditelj Prve B lige,
uruio igraima Adriatica
pobjedniki pokal i zlatne medalje. Za seniorsku momad,
kroz koju je u sezoni prodefiliralo 25 igraa, dolaze tjedni,
moda i mjeseci odmora. U tome razdoblju, zahtjevan posao
eka elnike kluba. Oni moraju pripremiti uvjete (ponajprije financijske) za nastup u regionalnoj ligi i hrvatskoj eliti!
Momad ibenika se od elite oprostila prologa ljeta. U
nju, ini se, nee tako skoro.

Pobjedom u Makarskoj izboreno je peto mjesto u Prvoj B
ligi, i to u utakmici punoj preokreta i zavrne nervoze, ak
i na granici fizikih obrauna. Imao je ibenik vodstvo
9:5 pred kraj tree etvrtine,
da bi Galeb vodio 11:9 dvije
minute prije kraja utakmice.
Ipak, Milardovi je s tri pogotka preokrenuo, donio pobjedu
naranastima, uz asistenciju, odnosno zavrnu obranu
Podruga.
- Iako sam se plaio da su
izduili, ostali bez motiva,
momci su i zadnju utakmicu
grizli do samoga kraja, pa su
nagraeni pobjedom. teta je
to smo za dva boda ostali

bez medalje, koju smo moda i zasluili, ali je najbitnije da smo ispunili zacrtane ciljeve. Bilo nam je bitno
da klub preivi, da momad
ue meu est najboljih i
da minutau dobiju djeca
iz naega omladinskog pogona. Zato sam izuzetno zadovoljan sezonom - naglasio je Denis upe, trener vaterpolista ibenika, koji je
u Makarskoj bio bez nekolicine standardnih (Peri,
elan, kapetan Nimac).
Samo su dvojica njegovih
igraa nastupili u svih 17
utakmica, i to oba Biograana, Kula i Ekinja!
dva ibenska kluba?
Desetkovana Croatia bez

srebra u Srebrenome
Otrovne strelice
prema Bukiu i Tucku
U priu se polako, ali sigurno ukljuuje i Joko Juri,
predsjednik ibenskog Saveza
sportova.
- Savez sportova, pa i elni

ljudi grada su odavno zauzeli
stav kako valja ukinuti paralelne pogone u istim sportovima. Za taj luksuz jednostavno nemamo novca.
Ionako nedovoljna sredstva ove su godine, iz objektivnih razloga, smanjena za
600 tisua. Dakako, da je bolje prionuti fuziji nego problem prelamati preko koljena. No, vrijeme brzo leti, sugerira nam da s ujedinjenjem
vaterpolskih snaga moramo
krenuti to prije. Da je rok zapravo juer - jasan i glasan
je Juri.
A jednaka su razmiljanja
i gradonaelnika eljka Buria i proelnice za financije
Senke Ramljak.
Ako se, pak, vratimo otrovnim strelicama, koja se iz dijela Crnice odapinju prema
Bukiu i Tucku, onda poteno valja priznati kako to nije ibenski vaterpolski specijalitet. Da su sline strelice s Baldekina i ubievca ne
tako davno odapinjane i prema Danku Radiu, predsjedniku HKS-a i Anti Kuluiu,
dopredsjedniku HNS-a.
Kao da se teko sjediti starih dobrih poslovica: Koga
je moliti, nije ga srditi i Za
svoga pa da je i gori!
Sport 39
BOARSKI SEMAFOR
Borislav JURAS
ne elimo davati veliko znaenje, pa im spominjemo samo

konspirativna imena (Petar
Tei i Zane Zvonarevi), silno
opiru fuziju, vraajui se stalno i kontraproduktivno u prolost. Da svojim stavom dre za
produktivne organe predsjednika Peraka. I ne samo to.
Na drutvenim mreama oni
silno razapinju one, koji puno mogu pomoi u ibenskoj
vaterpolskoj prii, izvrnog
predsjednika Hrvatskog vaterpolskog saveza Pericu Bukia i izbornika reprezentacije
Ivicu Tucka.
U situaciji, kad bi veina hrvatskih vaterpolskih ligaa dala sve da su prvi ljudi vaterpola
iz njihova grada, dvojica buntovnika bez razloga(op.p. ne
znam kako ih drugaiji nazvati?) prae iz petnih ila po svjetskim imenima.
- Ja sam pokuao u vie navrata s njima uspostaviti normalnu komunikaciju, ali uzalud. Dolo mi je i da ih prozovem javno, ali sam odustao od
toga govorio nam je Buki.
28.5.2015.
ugogodinji problem
okupljanja za gostovanja, opet je presudio boarima Croatije. Na gostovanje u Srebreno,
kod Dubrovnika, otili su sa
samo sedam igraa i voditeljem Rajkom iiem, koji je
bio prisiljen zaigrati. Zato su
ostali i bez srebra, drugoga
mjesta u Drugoj ligi (jug), koje im je odnio poraz od davljenika, momadi Hidroelektrane. Najvie im je manjkao Galei. Kako u tafeti, tako i u
izbijakim ulogama u klasinim disciplinama. Croatia je
nakratko, nakon brzinskog izbijanja, i vodila. Gubici u preciznom i tafetnom, odnijeli
su im ansu za pobjedu, pogotovo jer su u zavrnici bili bez
mogunosti izmjena i kombiniranja postave, praktiki
predali trojku i krug
13. kolo: Hidroelektrana

Dubrovnik- Croatia 14:8
Rezultati po disciplinama;
pojedinano: Mile Vidovi
V. Brati 13:8, par: Hendi, P.
Matkovi I. Jurkovi, Begura 10:11, trojka: Mati (Turi-
upanijska liga: Piramatovci u

finalu
Uvjerljivom pobjedom u revanu kontra iste Velike,
momad Piramatovaca je osigurala mjesto u finalu
doigravanja za prvaka upanijskoga ranga. Vjerojatni
suparnik u dvije utakmice im je Primoten (revan sa
Zagorom su odigrali u srijedu). Iako je cijelu sezonu bio na
zaelju, Telekom je u dvije utakmice bio minimalno bolji od
Zrinskoga, i tako kninsku momad poslao u nii rang.
Rezultati, prva upanijska liga, uzvratne utakmice,
polufinale doigravanja za prvaka: Piramatovci ista
Velika 18:4 (prva utakmica 9:13). Razigravanje za
opstanak: Zrinski Telekom 15:7 (prva utakmica 6:16).
Prva utakmica finala igra se u nedjelju (poetak u 16 sati),
vjerojatno u Piramatovcima.
Druga upanijska liga, 14. kolo: Pirovac Banzogo 14:8,
Tribunj Vodice 8:14, Stankovci Betina 18:4, slobodna
je bila druga momad Primotena. Poredak: Stankovci
21, Pirovac 15, Banzogo 12, Vodice 11, Primoten II
(jedan oduzet bod) 9, Betina 8 i Tribunj 7 bodova.
Slijedi doigravanje za prvaka, od kojega su odustali
Vodiani. Najavljeno je da e umjesto njih igrati druga
momad Primotena (!?), pa bi se u prvim polufinalnim
utakmicama, u nedjelju (poeci u 16 sati), trebali sastati
Primoten II Stankovci i Banzogo Pirovac.
novi), Bulat, Miro Vidovi

Aleksi, Mi. Mareti, Milia
12:6, blianje i izbijanje u krug:
Kesovija Skejo 16:21, brzinsko
izbijanje: ovi I. Jurkovi
26:39, precizno izbijanje: Mile
Vidovi Brati 16:13, tafetno izbijanje: Kesovija, ovi
I. Jurkovi, Skejo 37:35, pojedinano: Bulat Skejo 13:10,
par: Hendi (Turinovi), ovi Begura, Brati 10:13, trojka: Kesovija, P. Matkovi, Miro Vidovi Aleksi, Milia,
ii 13:1, blianje i izbijanje u
krug: Mile Vidovi Mi. Mareti 23:12.
Ovim porazom, Croatia je
pala na etvrto mjesto poretka,
ima 15 bodova. U 14. kolu (subota, poetak u 15 sati), ugostit e
momad Ploa, koja je jo bez
osvojenoga boda u sezoni.
Trea liga: Nesretno

im 13. kolo
U treeligakoj skupini
Srednja Dalmacija, trima upanijskim predstavnicima je
bilo nesretno 13. kolo. Pogotovo to vrijedi za ne tako davnog
prvoligaa Solarisa, koji je na
svojim zjogovima uspio izgubiti utakmicu nakon vodstva
8:0! Salona mu je tako peatirala kartu za upanijsku ligu.
Tamo e i Sonkovi, kojemu
ne moe pomoi ni nepobjedivi Marko Mati. Izgubivi sve
izbijake discipline u Trilju, Kijevo je propustilo priliku da napadne prvo mjesto
13. kolo: Trilj Kijevo 12:10
pojedinano: Hri . Gojevi
13:3, par: Prcela, Musulin A.
Ercegovac, S. Radi 9:10, trojka: Sabli (Mate Botica), Vudrag, Odrljin Ma. Maloa, M.
Gojevi, A. Radi 7:11, blianje
i izbijanje u krug: Bilokapi
Mi. Maloa 17:14, brzinsko izbijanje: Mate Botica imunovi
22:21, precizno izbijanje: Bilokapi . Gojevi 10:9, tafetno izbijanje: Hri, Musulin
M. Gojevi, A. Ercegovac 34:26,
pojedinano: Bilokapi Mi.
Maloa 3:11, par: Prcela, Hri

M. Gojevi, S. Radi 9:12, trojka: Musulin, Sikirica, Vudrag
Ma. Maloa, A. Ercegovac,
Vuji 11:3, blianje i izbijanje u
krug: Odrljin . Gojevi 19:21.
Solaris Salona 10:12
pojedinano: I. Arambaa Pisac 13:0, par: Mari, J. Bai
oli, Prnjak 13:0, trojka: Peraica, I. Ercegovac, D. Barievi
9:7, blianje i izbijanje u krug:
Celi Mar. Botica 27:17, brzinsko izbijanje: J. ivkovi Peraica 10:31, precizno izbijanje: Celi Mar. Botica 2:18, tafetno
izbijanje: e. ivkovi, Mari
Peraica, Pisac 25:27, pojedinano: e. ivkovi Mar. Botica
7:13, par: Mari, Celi oli,
D. Barievi 5:13, trojka: J. Bai, J. ivkovi, Vrankulj Prnjak (J. Barievi), Pisac, Grbea 13:4, blianje i izbijanje u
krug: I. Arambaa I. Ercegovac 19:20.
Otok Sonkovi 14:8
pojedinano: uak Dr. Mati
13:6, par: D. Botica, MilanoviLitre A. Mati, Jo. Mati 13:5,
trojka: Vuleta, A. Norac-Kevo,
I. Bai Mate Mati, Vukui, L. Mati 13:5, blianje i izbijanje u krug: M. Norac-Kevo
Marko Mati 15:16, brzinsko
izbijanje: D. Botica Jo. Mati
34:15, precizno izbijanje: uak
Marko Mati 14:17, tafetno izbijanje: D. Botica, I. Bai Mate Mati, Vukui 32:29, pojedinano: Labrovi Marko Mati
9:13, par: I. Bai, Kati Mate
Mati, Vukui 13:9, trojka: M.
Norac-Kevo, B. Botica, Vugdelija Dr. Mati, A. Mati, L.
Mati 8:9, blianje i izbijanje u
krug: uak Jo. Mati 22:20.
Kijevo je tree na ljestvici,
ima 16 bodova. Solaris sa devet i Sonkovi sa tri boda, dre dva posljednja mjesta. U 14.
kolu, u nedjelju (poeci u 15 sati), meusobni je okraj fenjeraa, Sonkovi je domain Solarisu. U goste Kijevu dolazi lider, momad Naklica.
AH Kup Hrvatske odigran u Solarisu
Primoten ispred ibenika

Borislav Juras
P
Pokali Liburniji,
Konakima i ibeniku!
Pobjednik Kupa Hrvatske je momad rijeke Liburnije, za
koju su nastupila etiri velemajstora. Jedan pokal je ipak
ostao i u ibeniku. Preciznije, drugoj momadi, koja je
osvojila festivalsku skupinu. Umjesto skupine, odigrana su
samo dva mea, kontra Intera iz Zapreia, pa je uz remi (2:2)
i pobjedu (2,5:1,5), ibenik II dobio spomenuti pobjedniki
pokal! Nastupili su Stipe Lacmanovi, Ante Romac, Anto
Luki (obje pobjede) i Josip Mori. U sklopu festivala
je odigrano i ekipno brzopotezno prvenstvo Hrvatske.
Najuspjenija je bila momad Konaki iz Novog Virja.
lasmanom pri dnu ljestvice, ahisti Primotena i ibenika su

okonali natjecanje za
Kup Hrvatske, to se, u sklopu
24. po tredu Meunarodnog
ekipnog ahovskog festivala
HS-a, odralo u Solarisovu
hotelu Niko. Dok je drugoliga Primoten ostvario rezultat u okviru oekivanja, momad ibenika je, u odnosu na
rejting prije natjecanja (15.
nositelj), jedan od najveih
gubitnika. S dvije pobjede, remijem i tri poraza, Primoten
je zavrio u grupi momadi s
pet osvojenih bodova, na diobi
16. mjesta, ali slubeno na 22.
mjestu (zbog dodatnih kriterija) meu 27 sudionika kupa. S
pobjedom, remijem i tri poraza, odnosno etiri boda (jedan
bod su dobili u kolu kad su bili
slobodni), ibenik je okonao
natjecanje na 24. mjestu.

- Ako se zna da je nastupilo 20 prvoligaa u Solarisu, mi
smo zadovoljni debitantskim
nastupom u kupu. Posebno
nas veseli to smo u poretku
ispred ibenika. Vjerojatno
bismo bili jo malo bolji, da
nismo u nekim meevima bili desetkovani izostancima.
Goran Juri nam uope nije
nastupio, a nekoliko su partija, zbog poslovnih obveza, propustili Gracin i Prlac. Najvei
su teret iznijeli FIDE majstori
Ivica Boani i Sreko Truta
na prve dvije ploe, igrajui
redom protiv najjaih suparnika, mahom profesionalaca
- istaknuo je Goran Grozdani, tajnik ahovskoga kluba
Primoten i jedan od estorice
onih koji su igrali u Solarisu.
Ba su spomenuti Boani
(dva i pol boda iz pet partija) i
Truta (3/6) zaradili znaajne
rejting bodove. Damir Gracin
je osvojio dva boda iz tri nastupa, Vedran Prlac pola boda

manje, a nastupio je jo i Josip
timac (1/3). Primotenci su
upisali pobjede kontra Samobora (2,5:1,5) i Slavonca iz Naica (3,5:0,5), remizirali s favoriziranim akovom (2:2), a
izgubili od katelanske momadi Petar Sedlar Pepe, ure
akovia iz Slavonskog Broda (obje 3,5:0,5) i Poleta iz Zaboka (2,5:1,5).
areni sastav ibenika se
nije iskazao u Solarisu. Tek
je prvokategornik Ante Dobrovi, uz polovini uinak
(1,5/3), zaradio poneki rejting
bod. Kapetan Branko Vlai je
bio na nuli (2,5/5), a ostali u
znaajnome minusu, ak i
Mario Malenica, unato dvama bodovima iz tri nastupa.
Najvie su izgubili Miro Tesla
(0/3), koji je, do dolaska Tona Matkovia (1/2) bio rtvovan na prvoj ploi, i Boris
Grgurevi (1,5/4). Nakon triju startnih poraza (Solin Cemex 3,5:0,5, Sloboda Mihovljan 2,5:1,5, Konar Zagreb
2,5:1,5), momad ibenika je
dojam malo popravila pobjedom (Strmac Nova Gradika
3:1) i remijem (Samobor 2:2).
- Iako smo igrali u Solarisu, na ovome smo natjecanju
bili u najteoj poziciji. Dok
su skoro sve ostale momadi bile smjetene u hotelu,
mi smo, paralelno s natjecanjem, obavljali svakodnevne
poslove, bez ozbiljne pripreme
za ah. Osim toga, mi se koncentriramo na ligu, koja nam
je prioritetna. Ovdje smo zaigrali zbog obaveze nastupa,
a neki nai igrai ak i nakon
dugog razdoblja bez meeva.
Uza sve to, imali smo i nekoliko propusta, koji su nam odnijeli poneki bod i bolji plasman
- istaknuo je Branko Vlai, kapetan ahista ibenika.
40 Zadnja
I benski
List
28.5.2015.
UPANIJSKI
TJEDNIK
zadnja
ETVRTAK 28. SVIBNJA 2015.

godina LIII BROJ 2683
Razveselit e se ljudi eljni sunca i ljetnog ugoaja
Hladna jutra i topli dani
A
TJEDN ZA
O
PROGN
Ojdana KOHAREVI
limatoloko proljee
se blii kraju, oznait
e ga hladna jutra, topli dani, puno sunca,
burin i maestral, a klimatoloko ljeto, kako i treba, poinje suncem i gotovo ljetnim
ugoajem. Ovakva sunana
prognoza Rade Popadia iz
Crometea razveselit e mnoge eljne sunca, ali i poljoprivrednike jer mokroj zemlji sada ba treba puno sunca.
ETVRTAK
Na ciklonu smo ve zaboravili, a etvrtak e biti kao
stvoren za gutanje na otvorenom. Dodue, jutro e biti malo hladno, a posebno to
vrijedi za one koji ive ili rade
u Zagori pa e se tamo trebati
dobro obui. I uz obalu e biti prohladno, a hladan dojam
pojaat e bura s jakim udari-
ma ujutro i tramontana. Danju sve toplije s temperaturama oko 23 stupnja.
PETAK
Pripazite na ovo jutro jer
su u kotlinama Zagore mogue temperature i do prohladnih pet stupnjeva, a kako dan
bude odmicao, bit e sve toplije, najvie do 24 stupnja.
Talijanski black metal

bendovi u Blackoutu
ako ne pripada vikendu,

koncert koji se e odrati
u Blackoutu u ponedjeljak, 1.
lipnja u ibeniku nudi neto
drugaije. Naime, Blackout,
klub glazbenika i ljubitelja
metal i rock glazbe ugouje dva black metal banda iz
Italije - Dewfall i Ad Noctem
Funeriis. Kapacitet prostora
je ogranien pa e karata u
prodaji biti samo 50. Pourite
po svoju kartu i osigurajte si
ulazak na koncert koji se ne
proputa.
SUBOTA
Jutra sve toplija, od Zagore
do otoka, danju e se temperature penjati i do 26 stupnjeva
uz umjereni maestral, obilje
sunca, rekli bismo pravo ljetno vrijeme
NEDJELJA
I drugi dan vikenda, zadnjeg svibanjskog dana, sunano, jutro oko 15, 16, danju i
do 28 stupnjeva. Za mnoge kao
stvoreno za plau jer i moje se

grije, no zato opet treba upozoriti na jako sunce. Moda e
zvuati dosadno, no valjalo bi
se po zvizdanu, ako se ikako
moe, maknuti u hlad. Sunce
e tako zapeatiti zadnji dan
u svibnju i zadnji dan klimatolokog proljea.
PONEDJELJAK
Novi mjesec poinje ba
prvog radnog dana u tjednu,
sunca e biti u izobilju. Sa

suncem stiu sve vie temperature, blizu vrlo toplih 30
stupnjeva.
UTORAK
Jo jedan dan bez oblaka,
s jutarnjim ugodnim i dnevnim neugodnim temperaturama koje bi se mogle dobaciti
do ljetnih 30, pa moda i preko
te brojke.
K a m o z a v i ke n d
SRIJEDA
Opet sunce, opet vruina, no onima koji rade pa jo
imaju blagodat spajanja blagdana s vikendima, vrlo dobro
poznatu naem svitu, eto veselja jer blagdan Tijelova ba
zgodno pada u etvrtak, pa
e mnogima tjedan umjesto
pet trajati tri radna dana. Tako e i pretoplu srijedu, s temperaturama veim od 30 stupnjeva, biti lake preivjeti.
Iva II
PETAK 29.5.
Azimut - Mr.Ds ELECTRO
BOOGIE with Efektaselekta
Trg ispred Bona, Gira i Castella - Nas Quatros
Caffe bar St. Tropez-Bilice
- Zlatan & band
SUBOTA 30.5.
Azimut - Decoded Records
Party/Juri Paik
Kuglana - After party gimnazijskog Antuna/DJ
Drug Podrug
Caffe & Wine Bar Kreimir
IV - Trio Bagatin
Petak e vam
uljepati
Nas Quatros
Trio Bagatin
zimut i Efektaselekta. Odlian odabir

za super provod uz vesele i plesne stilove. Efektaselekta dolazi iz Zadra i ljubitelj je ghettofunka, psy-tech-funka i booty
breaksa. Ovaj put u Azimutu naglasak e
biti na rijei Boogie, a o emu se tono radi moete provjeriti i odlino se zabaviti
u petak u Azimutu. Program poinje oko
22 sata, ulaz je besplatan.
Na trgu ispred Bona, Gira i Castella
publiku e zabavljati popularna ibenska
klapa, Nas Quatros. Lokalni deki kojih
se publika ne moe nauivati jednostavno su dua svake zabave. Sviraju niz obrada, a kako to sve izgleda provjerite u petak u 21 sat.
Na drugom kraju grada, u Caffe bar St.
Tropezu u Bilicama nastupiti e Zlatan
& band. Bend svira ve nekoliko godina
zajedno te e se pobrinuti i ovaj put za odlinu zabavu. Program poinje u 22 sata.
Kuglana: After party

gimnazijskog Antuna
uri Paik u sklopu Decoded Recordsa ovog puta u subotu dolazi u Azimut kako bi rasplesao
publiku. Juri Paik je naime DJ koji je rado vien
i sluan na domaoj glazbenoj sceni ak preko
deset godina.. Iza sebe ima odsviran velik broj
partya i gostovanja po raznim klubovima na podruju cijele drave. Oekuje vas dobra zabava
uz super muziku i ritmove.
Za warm up & down su zadueni Bake Junior
i Edy C.& Scheva. Zabava poinje u 23 sata, traje do ranojutarnjih sati, a cijena ulaznice iznosi
30 kuna.
U Kuglani e se ovu subotu odrati after party gimnazijskog Antuna, manifestacije na kojo
se nagrauju najuspjeniji uenici, ali i darivaju
najomiljeniji profesori iz ibenske Gimnazije. Za
after party e se jo pobrinuti i DJ Drug Podrug
koji je ve dokazan kao najbolji izbor za vesele rock partye u Kuglani. Ulaz je besplatan.
Trio Bagatin ovu e subotu ponovno zabavljati ibensku publiku, ovaj put u Caffe i Wine Baru Kreimir IV. Koncert poinje u 21 sat. Ulaz je

Sibenski List, 28. Svibnja 2015.

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Sibenski List, 28. Svibnja 2015.

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

TRBUHOM ZA KRUHOM ibenske uenike ekaju poslovi

U Europi ele mlade

ETVRTAK 28. SVIBNJA 2015.

NARUENE VIZURE Reporteri u samom

Gradonaelniku dozlogrdila inercija u rjeavanju komunalnih problema

Buri: Ubudue e svi direktori

PIE ZDRAVKO PILI

ibenski list etvrtak,

TRBUHOM ZA KRUHOM ibenske uenike ekaju posl

upanija moe biti ponosna na etnicu

Dijelu ibenskih srednjokolaca ve je ponuen posao u Dablinu

ezne i za dobrim metrima,

Uenici ibenske Industrijsko-obrtni

A to zaista, pravu je usporedbu naao Damir

Glavni urednik joko dadi

Iz dva razloga ovaj je

Veliki minus ravnatelj

ibenski list etvrtak,

lovi u Irskoj i Njemakoj

kurtu ele mlade

SVI DOBILI DOBRE

Irsko i njemako trite rada ezne za dobrim

nju mehanike, instalacija,

budui automehaniar Antonio Bilui praksu odraivao u tvrtki Eamon Walshe

MOST SURADNJE S INOZEMSTVOM

Lipo je to, al bih isto

prof. Eleonora Rupi smatra

ibenski list etvrtak,

LOV U MUTNOM Iscrtani papiri na podru

Muzej sv. Frane otvara se 3. lipnja

samsto godina franjevake povijesti u

moralo prolaziti kroz samostan da bi se do nje dolo.

tonske i geodetske snimke do

Kao to je poznato, Dravna geodetska uprava RH je

Projektanti nisu neznalice!

BATINA Valorizacija nepokretnih spomenika kulture Ivana Metrovia

Otavice dobivaju spomen-galeriju, kipars

reenje zgrade osnovne kole i antimalarine stanice, nepokretnih spomenika

je kipar Ivan Metrovi dao

ibenski list etvrtak,

ju ibensko-kninske upanije uglavnom ne odgovaraju stanju na terenu

osto projekata za legalizaciju

nog naeg otoka gdje je u dokumentima prikazana lijepa vikendica, a na oevidu

nam koi itav postupak,

su osigurali Hrvatska turistika zajednica u iznosu od

i spustili u Petrovo polje.

Otavicama do one na Svilaji,

Umjesto kue bunja!

iza tog datuma. Ako zgradu

Nije prijevara - greka je!

prekrajne kazne, ne samo novane koje

rsku koloniju i hostel

ska upanija. Na cilj je da to

gdje su nekada bili stanovi

Putem mladog metra

ibenski list etvrtak,

DOSSIER ibensko-kninskom gospodarstv

Pada broj nezap

agovjetaji da bi gospodarstvo ibenskokninskoga kraja ove

nitivno kreu uzlazno, a onda

TLM pred velikim izazovom

umanjiti dugove sa stotinjak

Nitko ne zna toan broj