MANDALINA Novi turistiki kompleks obili smo s projektantom

Nikola Bai: Ovo nije

brod, ovo je ista erotika
www.sibenski-list.hr

str. 20

I benski
List

ETVRTAK 04. LIPNJA 2015.

godina LIII BROJ 2684

UPANIJSKI
TJEDNIK

VLADA UBACILA U
PETU BRZINU

MEGAPROJEKT Jedan od najatraktivnijih otoka u ibenskom arhipelagu

postat e glazbena destinacija mladih iz cijeloga svijeta

str. 2

DRAMA U ZAGORI

Vukova je
svakim danom
sve manje i
manje
str. 15

LABROVI
NAJAVIO ISTKU:

NIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

Britanci
jame
140.000
noenja na
Obonjanu
godinje!

upanijama
ostaje prihod
od koritenja
str. 8
obale!

SPOMEN-OBILJEJE IZAZVALO POLEMIKE Prednost strancu ili ibenskim velikanima?

Bilo bi smijeno Degenfelda

pretpostaviti Vraniu ili upuku
str. 10

Mnogi igrai
nee sa mnom u
2. HNL!
str. 34

aktualno

2 Aktualno

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

MEGAPROJEKT Jedan od najatraktivnijih otoka u ibensk

Jami se 140.000 no
Davorka BLAEVI

govorei otvoreno

Ante BARANI/ CROPIX

Brankici Crljenko, s
obzirom na odnose
s Vidoviem, nije bilo
teko izii iz SDP-a
Nikad vie neu dopustiti da ovisim o politici - kazala je u razgovoru s kolegicom Davorkom Blaevi
u sijenju prole godine Brankica Crljenko. I ena se
toga, valja joj priznati, dri - ovih je dana odluila da
e politika ovisiti o njoj, pa je bombastino izila iz
SDP-a i postala potpredsjednica nove stranke biveg
hrvatskog predsjednika Ive Josipovia Naprijed
Hrvatska progresivni savez. Tako je nekadanja
saborska zastupnica SDP-a, u prolom mandatu - nakon izbora 2007. 50-godinja magistrica socijalnog
rada postala jedna od politiki najutjecajnijih ibenki u dravi. Nema ih puno potpredsjednica stranki!
A ni direktorica Ureda Uprave Hrvatske lutrije, to je
radno mjesto na kojem radi od 1. sijenja 2014. godine.

PIE ZDRAVKO PILI

Shvatiladajesama
A do zvijezda koje upravo dotie ovih dana prolazila je Brankica Crljenko i preko trnja. Kada joj je
potkraj 2011. istekao saborski mandat, vratila se u
ibenik i kako se ispovjedila kolegici - deset mjeseci
sam uporno traila posao, javljala se na sve mogue
natjeaje, listala oglasnike i nita. Znate, otkako
sam izila iz Sabora, moj mobitel je prestao zvoniti,
a samo rijetki su bili oni koji su se na moj poziv odazivali. Zamislite kako je to kad vam se netko pored
koga ste etiri godine sjedili u saborskim klupama,
vie ne eli javiti na mobitel Shvatila sam da sam
potpuno sama, i bio je to zbilja najtei period u mome
ivotu. Ali, neto sam nauila i tada sam sebi vrsto
obeala: Nikad vie neu dozvoliti da ovisim o politici! Na pitanje kako je dola u Hrvatsku lutriju, odgovorila je: Pa jednostavno, javila sam se na natjeaj,
ispunjavala sam sve uvjete, i bila sam primljena. I
u tome joj, veli, nije nimalo suflirala politika. No, da
ne bi ispalo kako prodaje maglu, priznala je kako joj
je pomogao jedan jedini kolega koji joj je u najteim
trenucima ivota pruio ruku, i kojem se zato klanja
do kraja svog ivota!
Sada, nakon to ju je bivi predsjednik, koji je i
sam iziao iz SDP-a, postavio na ovako visoko mjesto
u svojoj stranci, nije teko isitati tko je bio taj kolega koji joj je pomogao. I onda i sada!

bonjan, jedan od najatraktivnijih otoka u

ibenskom arhipelagu, u godinama socijalistikog kolektivizma ljetno taborite hrvatskih izviaa, na pragu je svoje velike
anse za novu turistiku valorizaciju i, nakon duge hibernacije, pravu renesansu.
Tako barem najavljuje brit a n sk i i nve st itor S ou nd
Channel Limited, tvrtka koja
je odnedavno dobila koncesiju na 43-godinje upravljanje
otokom. Tvrde da e Obonjan
biti lider modernog, urbanog
turizma zabave za kakvim
danas svijetom putuju milijuni mladih ljudi vrlo solidne platene moi.

Projekt u realizaciju kree odmah, a prva

sezona, 2016., trajat e osam tjedana, i Gradu
ibeniku donijeti ve u startnoj, prvoj godini
10 milijuna eura prihoda! Na otoku e tjedno
boraviti oko tri tisue posjetitelja, a godinje
e se ostvarivati vie od 140 tisua noenja!
Bit e posla za ibenane, jer govori se o ak
stotinjak novih radnih mjesta na otoku...
gradska (HDZ) vlast pomopozno je najavljivala posao stoljea na nekadanjem skautskom otoku, koji e preporoditi ne samo Obonjan nego i
ibensko gospodarstvo. Projekti ibenik podrazumijevali su nekoliko megainvesticija, a uz ostalo i golema
ulaganja na Otoku mladosti.
Sklopljen je ugovor 2008. izmeu Grada ibenika i tvrtke Projekti ibenik koja je
na otok dovela luksemburku grupaciju Orco Property s ambicioznim planovima
izgradnje eksluzivnih hotelskih kapaciteta s tisuu postelja i ulaganjima od preko
150 milijuna eura. Orco grupa je u meuvremenu kupila Sunani Hvar i na njega
prebacila projekt Obonjan,
koji, zbog financijskih i drugih dubioza, nikad nije ni zapoeo. Sunani Hvar je dospio u predsteajnu nagodbu,
a projekt Obonjan na led.
Grad je pokuavao, zbog neispunjavanja ugovornih obveza, raskinuti ugovor, angairani su odvjetniki timovi i poela je mukotrpna,
teka bitka za povratak otoka pod pasku njegova vlasnika - Grada ibenika. Nova
gradska nomenklatura (SDP-

Projekt kree odmah

Projekt u realizaciju kree
odmah, a prva sezona, 2016.,
trajat e osam tjedana, i Gradu ibeniku donijeti ve u
startnoj, prvoj godini 10 milijuna eura prihoda! Na otoku e tjedno boraviti oko tri
tisue posjetitelja, a godinje
e se ostvarivati preko 140 tisua noenja! Bit e posla za
ibenane, jer, govori se o ak
stotinjak novih radnih mjesta na otoku...
No, bajkoviti planovi nekako su se radovito lijepili za ovaj ivopisni otok, a
fascinirani investitori obeavali brda i doline, da bi
potom uzmicali i gradili se
kako zbog formalno-pravnih potekoa i kompliciranog hrvatskog sustava nisu
u mogunosti provesti svoje
mega-planove. Hoe li ovog
puta biti drugaije, uspjenije, potenije?
Prije est-sedam godina,

TJEDNA VAGA

Nijejojbilolako...

www.sibenski-list.hr

Jer, njezin odnos sa ibenskim SDP-om i Frankom Vidoviem odavno je takav da ima slike nema
tona jo od vremena kada je - pored toga to je bila
saborska zastupnica bila i potpredsjednica Gradskog odbora SDP-a ibenik i lanica Glavnog odbora
stranke. Ni dandanas nije bolje, pa e Vidovi, upitan
da prokomentira avanciranje nekadanje stranake kolegice, samo kratko rei: Nemam komentara.
Ko je ta? Zato kada danas Crljenko kae da joj nije
bilo lako izii iz SDP-a nakon 16 godina lanstva u
toj stranci u koju je ula krajem 1999. godine valja
zakljuiti nije joj bilo ni teko.
U svakom sluaju, bit e interesantno vidjeti predizborne liste za Sabor u Devetoj izbornoj jedinici, u
kojoj bi se za prolazak mogli sueliti svaki na svojoj Vidovi i Crljenko. U borbi za manje-vie isto birako
tijelo. Pri emu se njezina kandidatura na listi ini
izvjesnijom nego njegova...

Ibenski
List

www.sibenski-list.hr

UPANIJSKI
TJEDNIK

Glavni urednik joko dadi

zamjeniCA urednika MARINA JURKOVI
marketing elida slavica
marketing@sibenski-list.hr
tel.: 022/201-269, 022/201-270, fax: 022/212-979
adresa Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
iro raun IBAN: HR3124110061100004846

IMPRESSUM
osniva i izdava ibenski list d.o.o.
DIREKTOR MIROSLAV IVI
tisak Slobodna Dalmacija d.d.
UPRAVA EPH
ante samodol, tomislav wruss
nadzorni odbor EPH
ana hanekovi, kreimir osi,
dejan krui, fra Ilija ivkovi

eljko
BURI

CVITA
VILJAC

gradonaelnik

glumica

PLUS
Imao je pravo stari svijet kada je skovao poslovicu to maka koti, mieve hvata!. Tako se i malena, tek desetogodinja ker
Ecije Ojdani i Ante Viljca,
ve prvog dana snimanja
u Tepljuhu odlino snala
ispred kamera, glumei Anku, glavnu ensku ulogu u
istoimenom filmu Dejana
Aimovia. Iako bez formalne glumake naobrazbe
veli tata da nije pohaala
ni dramsku sekciju u koli
samoinicijativno se javila na
audiciju im je ula za nju!
Geni, geni glumaki...

ANTE
KULUI

IVAN
DOBRA

saborski zastupnik

pjesnik
PLUS

Ako s Obonjanom bude kako je najavio, ibenski

gradonaelnik moe biti iznimno zadovoljan. Nakon TEFa u prvoj, u drugoj bi godini mandata rijeio jo jednu
neuralginu toku ibenske
politike koja je kao mora pritiskala grad i latentno prijetila proraunu. A ovako, bivi bi Otok mladosti trebao ne
samo ivjeti i zaraivati nego i dovoditi goste u ibenik,
oivjeti brodski prijevoz, potronju, koncertnu sezonu i
jo svata neto...

PLUS
Dra san te ka kaplju
na dlanu/uva san te i noi
i dane/ i ljubija suzu tvoju
slanu/ ekajui da ti sunce
grane. Tako u pjesmi irje moje pjeva pjesnik Ivan
Dobra irjanin. Pa su mu,
evo, irjani pruili mogunost da to sunano granue koje prieljkuje ostvari i
on sam osobno, izabravi ga
na asnu dunost predsjednika Mjesnog odbora. Nee
Ivanu biti lako, ali dobre volje da neto napravi i ljubavi
za rodni koj toga mu nee
nedostajati.

MINUS
Ivan Klarin, kolega zastupnik, ali i predsjednik O
SDP-a prijavio je kolegu Antu Kuluia ali i predsjednika O HDZ-a sportskoj
inspekciji. Prijave se, kae
Klarin, odnose na mogui
sukob interesa, u koje spada i to to je Kului kao visoki dunosnik HNS-a mogao utjecati na to da njegov
sin ostvari brojne privilegije unutar krovne institucije
hrvatskog nogometa, a time i znatnu financijski korist. Oito, kad su se Klarinu
izjalovili napadi na Josipu
Rimac, okrenuo se Kuluiu.

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

Aktualno 3

skom arhipelagu postat e glazbena destinacija mladih iz cijeloga svijeta

oenja na Obonjanu godinje!

mom nikakvu tetu, da se rastereuje kredita koji je plaao, umjesto prijanjeg koncesionara, za Otok mladosti
i da napokon kree turistika valorizacija ovog rajskog
otoka golemih potencijala.
Javnosti je prezentiran novi
projekt i novi investitor na
Obonjanu- britanski glazbeni promotor Sound Channel
Limited. Jo pretenciozniji
od Orco grupe. Makar kad je
rije o kapacitetima na otoku
i broju gostiju. Umjesto tisuu smjetajnih jedinica, najavljuje ih se ak tri tisue!
Zbog toga je mijenjan i Prostorni plan upanije kojim su
otoni smjetajni kapaciteti
bili limitirani na tisuu jedinica. Ali, vie se ne govori o
ekskluzivnom hotelu s bezbroj sjajnih zvjezdica, nego
o adaptaciji i renoviranju zateenih objekata ijih e 550
postelja biti reducirano, za
raun vieg standarda smjetaja, na 350-400.

Komforni bungalovi

Buri: Vjerujem u projekt

- Ako bismo uzeli u razmatranje najcrnji
scenarij, dakle da investitor ne moe ispuniti ugovorne obveze i realizirati projekt, ostaje injenica da smo izili iz pravne zavrzlame u kojoj smo bili od 2008. donedavno, iz
koje je izlaz bio samo arbitraa i financijske
obveze za Grad, a iz ovog ugovora se izlazi
lako i jednostavno: Deki, niste ispunili ugovor, vraajte otok! Rasteretili smo se financijskih obveza, utedjeli 40 milijuna kuna,
i vrsto vjerujem dobit emo revitaliziran
otok jedinstvene turistike ponude koji e
se znaajno odraziti i na gradsku ekonomiju
- uvjeren je ibenski gradonaelnik dr. eljko Buri.

Ne zna komu je tvrtka Projekti ibenik,

koja je preuzela koncesiju, prodana, niti ga
to zanima, jer Grad nije htio prihvatiti da ta
tvrtka samostalno nastavi projekt, nego se
inzistiralo na dogovoru sva etiri ugovorna
subjekta (Sunani Hvar, Obonjan Rivijera,
Projekti ibenik i Grad ibenik) kao garanciji za projekt.
- Nismo smjeli prvi raskinuti ugovor s
bivim koncesionarom jer nas to tjera u novi meunarodni natjeaj, a ovo je laka i,
za Grad, optimalna varijanta kojom smo se
rijeili i arbitrae. A vrsto vjerujem da e
projekt biti realiziran i Obonjan turistiki
procvjetati - poruuje Buri.

HNS) nije uspjela izii iz toga

zamrenog pravnog labirinta u koji je Grad upao izrazito tetnim ugovorom iz 2008.
I inilo se da iz toga zaaranog kruga nema izlaza, dok
prije tjedan dana gradonaelnik ibenika eljko Buri
nije slavodobitno na sjednici
Gradskog vijea promovirao
Sporazum izmeu Sunanog
Hvara, Obonjan rivijere, Projekata ibenik i Grada ibenika, kojim se konano skida
neugodnaplomba s otoka,
kree projekt njegove revitalizacije i turistikog preporoda, Grad rastereuje kreditnih i drugih obveza te novim
aranmanom ostvaruje utedu od ak 40 milijuna kuna.

Bila je to doista dobra, optimistina vijest. Ali, tko je jednom oparen, kako kae na
narod, pue i na hladno...
U igri je opet tvrtka Projekti ibenik, koja je promijenila vlasnika i preuzela koncesiju na Obonjan, a Sunani
Hvar temeljem spomenutog
Sporazuma istupio iz ugovora i svoje pozicije prenio na
Projekte ibenik, ali tako da
se sva dotadanja meusobna
potraivanja i pokrenuti sporovi meu potpisnicima ugovora obustavljaju.

Grad ne trpi tetu

Za gradonaelnika Buria najbitniji je podatak da
Grad ne trpi novim Sporazu-

No, uz to, na otoku e posjetitelji imati priliku jedinstvenog boravka u tzv. kreativnom smjetaju, u ekskluzivnim atorima, kuicama
na drveu, pokretnim, komfornim bungalovima... Ipak,
ma koliko predstavnik investitora Daniel Anthony
Blacledge euforino najavljivao brzi turistiki uzlet otoka s jedinstvenim konceptom
koji rauna na sinergiju prirodnih ljepota, komfornog i
kreativnog smjetaja, kvalitetne hrane i vrhunske glazbene i umjetnike ponude,
ostale su i neke dvojbe o realnoj potentnosti investitora,
o pretencioznosti projekta niske razine ulaganja, o njegovoj odrivosti...

BLIC RAZGOVOR Kristijan Greti, glavni promotor Projekta Obonjan:

Dinamika ulaganja ovisit e

o brzini izdavanja dozvola
T
ko je Sound Channel
Limited, ime se bavi,
koliko ima zaposlenih,
gdje su dosad investirali
i kakvi su im poslovni rezultati, koliko e uloiti u Obonjan,
kolike garancije da je aneksirani stari ugovor na kojem poiva cijeli posao revitalizacije
otoka, sve to pitali smo glavnog ovjeka za promociju projekta Obonjan Kristijana Gretia.

Poznati diljem svijeta

O britanskom investitoru
Sound Channel Limited hrvatska javnost ne zna gotovo
nita. to i tko stoji iza njih,
ime se bave, koliko ljudi zapoljavaju?
- Tvrtka Sound Channel Limited specijalizirana je za organizaciju glazbenih i umjetnikih dogaaja diljem svijeta.
Iza sebe imaju respektabilan
portfolio glazbenih projekata
poput organizacije Hideouta,

Lost& Founda te Unknowna,

to su samo neki od najpoznatijih projekata na hrvatskom
tritu. Jedna su od vodeih
svjetskih kompanija u toj grani poslovanja. Vodei ljudi
kompanije strunjaci su na podruju marketinga, odnosa s
javnou i promocije te razvoja poslovanja u sferi smjetajnih kapaciteta te rukovoenja
glazbenim dogaajima i ugostiteljstvom. Tvrtka posluje sa
17 stalno zaposlenih djelatnika te veim brojem vanjskih
suradnika na pojedinim projektima. Uz to, vlasnici su dva
restorana na podruju Velike
Britanije te multifunkcionalne dvorane specijalizirane za
odravanje velikih glazbenih
dogaaja. Glavni predstavnici Sound Channela za projekt
Obonjan su Daniel Anthony
Blackledge i Steven Allison.
Zbog ega investitor prije
ulaska u realizaciju projekta nema makar aproksimaci-

ju planiranih ulaganja? ak
ni za prvu fazu, a navodno e
ih biti sedam, jo uvijek se ne
zna visina ulaganja, makar
okvirno. S obzirom na negativno iskustvo grada ibenika s luksemburkim investitorom Orco Property Group,
koji je najavljivao ulaganja od
150 milijuna eura na Obonjanu a od ega nije bilo nita, postoji opravdana sumnja u realnost i namjere novog koncesionara...
- Investitori imaju detaljnu
aproksimaciju trokova i planiranih ulaganja, ali ih nismo
obznanili javnosti zbog predvienih istupanja iz zadanih
okvira s obzirom na stanje infrastrukture na otoku. Samo
u prvoj godini minimalna ulaganja u projekt Obonjan iznosit e 50-ak milijuna kuna, no,
oekujemo da e ta brojka biti premaena. Dinamika daljnjih ulaganja ovisit e o brzini izdavanja dozvola i procje-

nama potreba za ulaganjem.

Nije ideja, kao ranije, da se ide
u projekt koji nije racionalan,
ekonomski opravdan i isplativ (ekskluzivni hoteli s tisuama kreveta od 150 milijuna
eura...). Investirat e se u skladu s realnim ekonomskim potrebama u projekt koji e biti
isplativ i investitoru i gradu,
uzevi u obzir ope globalne i
domae promijenjene okolnosti koje su nastupile od 2008.
do danas.

Bez arbitrae
Zbog ega tetni ugovor s
bivim koncesionarom nije raskinut nego je samo popravljen aneksom? Zato se nije
ilo u novi ugovor koji bi bio
vra garancija da e se posao korektno i poteno obaviti, a projekt doista realizirati
na Obonjanu? Ovako, ostaje
dvojba da se opet radi o pokuaju brze zarade uz minimalna ulaganja, a onda, zbog

ovih ili onih razloga, naputanje otoka...

- Stari ugovor s bivim
koncesionarom je raskinut.
Nije tono da je samo popravljen aneksom. Istina je da je
Grad osloboen mnogobrojnih
obveza iz starog ugovora - primjerice ulaganja u vodovod na
to se obvezao, a to bi ga stajalo minimalno 25 milijuna kuna. Nadalje, Grad je osloboen
neizvjesnosti arbitranih postupaka i mogue tete kao posljedice odluka arbitrae. Evidentno je da sa starim investitorom do realizacije projekta
nikad ne bi dolo, odnosno u
uvjetima otvorenih arbitranih postupaka s neizvjesnim
zavretkom, projekt nikada ne
bi ni poeo. injenicu da je projekt ponovo doveden na razinu
realizacije treba smatrati velikim uspjehom. Ugovor s novim investitorom sklopljen je i
sadrajno prilagoen realnim
i postojeim uvjetima. Postoje

Kristijan Greti
vrste garancije da e se posao
korektno i poteno odraditi.
Uistinu ne treba sumnjati
da e projekt biti realiziran, i
da emo ve idue sezone vidjeti prve domae i strane goste na Obonjanu. ak i ako do
realizacije ne doe iz bilo kojih razloga izazvanih nepredvienim okolnostima, a za to
trenutno ne postoje ni najmanje anse, ne moe biti nikakve tete za Grad ibenik ili
RH.Ideja investitora nije betoniranje otoka, ve ulaganje u novi oblik turizma baziranog na modernom pristupu
ekoloke odrivosti te prilagoenog dananjim ekonomskim prilikama, a koje su potpuno drukije od onih 2008.
godine.

4.6.2015.

Nika Stipaniev/CROPIX

Nika Stipaniev/CROPIX

Sve je vie onih koji se ele ovjekovjeit fotografijom s tvave svetog Mihovila s
pogledom na Katedralu svetog Jakova i Kanal svetog Ante

IR PO VRUINI Uz brojne manifest

uur zavladao je gradskim ulicama

k
i
n
e
ib
Nika Stipaniev/CROPIX

ibenski list etvrtak,

Nika Stipaniev/CROPIX

4 Aktualno

Prvog dana lipnja djeak s mamom odluio je uivati u sladoledu

U sklopu festivala Okusi Mediterana na ibenskoj rivi odrana je mediteranska trnica s Italia Fest, festivalom talijanskih
gastronomskih specijaliteta

Na biciklijadi Radio ibenika, iji je p

ime Panjkota priprema vatru za pe

Ante Barani/CROPIX

Nika Stipaniev/CROPIX

Brojni ibenani i njihovi gosti posjetili su mediteransku

trnicu s talijanskim specijalitetima

Kraj svibnja i poetka lipnja

donio je velike promjene
u samom ibeniku - grad
je naprosto ivnuo! Uz
cjelodnevni uur po ibenskim
ulicama, odrane su i brojne
manifestacije kojima je tek
najavljeno jo zanimljive
i bogatije ljeto. Uostalom,
uvjerite se, sve su zabiljeili
nai fotoreporteri

U konobi poznatog Crnianina ime Panjkote grupa ibenskih bon

dobrodoslice kuharima svjetskog renomea koji su kuhali na Festiva
odrzaoi u Sibeniku na ljetnoj pozornici Tvrave sv. Mihovila. Menu
ibenski: bob s pancetom i manistrom te meso s kumpirima ispod
ibenski odvjetnik Zoran Petkovi, magistar arheologije eljko Krn
Panjkota. Zvjezdani kuhari nakon vesele i ugodne veeri pohvalili s
zadovoljstvom konzumirali

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

Aktualno 5

tacije i odline vremenske prilike, cjelodnevni

a

Nika Stipaniev/CROPIX

!
o
u
n
v
i

k
Nika Stipaniev/CROPIX

Zbor Laudantes koji pjeva u Katedrali svetog Jakova

pozirao je ispred ibenske prvostolnice

Fra Ivan Bradari, gvardijan Samostana sv. Frane pokazuje

novinarima i turistikim djelatnicima bogatu sakralnu
zbirku u novootvorenom muzeju u kojem je izloena
bogata sakralna zbirka iz arhiva samostana

nkulovia priredila je veer

alu Okusi Mediteran to se
u je bio tipino dalmatinski,
peke. Glavni kuhari su bili poznati
evic i sam vlasnik konobe ime
su nae domae kuhare, a jelo sa

Nika Stipaniev/CROPIX

Nika Stipaniev/CROPIX

Nedjeljka Jurin pravi ljekovite kuglice od gline

Sreko Vuki prodaje antikvitete na tandu

Nika Stipaniev/CROPIX

eku

Nika Stipaniev/CROPIX

Ante Barani/CROPIX

prihod namijenjen za lijeenje mlade Pimotenke Rebeke Radi, sudjelovalo je 250 biciklista svih generacija

Zvjezdani chefovi pod zvjezdanim nebom, jedinstveni kulinarski spektakl, odran je na Tvravi svetog Mihovila. Na dogaaju koji su vodili Barbara Kolar
i Zlatko Gall kuhali su Lionel Levy, Guillaume Sourrieu i San Degeimbre

6 Aktualno

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

APEL ZA OPREZ Volimir Miloevi, zapovjednik Javne vat

Volimir Miloevi, zapovjednik JVP ibenik.

Ne igrajte se s vatro
vie poara na otvo

Do 29. svibnja ove godine

imali smo 226 intervencija,
a od toga je bilo 89 poara
na otvorenom prostoru. No,
moram rei da su zadnjih
godina u porastu i tehnike
intervencije - upozorava
Miloevi
Katarina RUDAN
NIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

ijekom cijele godine

hrvatski profesionalni vatrogasci, osim intervencija, imaju razne
aktivnosti od edukacije do
terenskih vjebi, kako bi bili to spremniji za obavljanje
tog odgovornog, stresnog i
opasnog posla. Svibanj, koji je
na dravnoj razini proglaen
mjesecom zatite od poara i
u kojem vatrogasci obiljeavaju Dan vatrogastva, a 4. svibnja, na blagdan sv. Florijana,
njihova zatitnika, posebno
je bogat dogaajima. Meu
ostalim, pojaane aktivnosti
provode se i na edukaciji graana s ciljem razvijanja svijesti o protupoarnoj zatiti. Na
naem podruju najznaajni-

ji su u tom smislu poari na

otvorenom prostoru.
- Oni u pravilu nastaju kao
posljedica postupanja s vatrom u prirodi, a da se pritom
ne potuje upanijska odluka
o mjerama zatite od poara
na otvorenom prostoru, koja
propisuje kada je dozvoljeno
paljenje vatre na otvorenom i
pod kojim uvjetima, a kad je
zabranjeno. Radi edukacije
graana 19. svibnja bili smo
na Poljani i prezentirali nau opremu i vjetine. Osim
toga, podijeljene su broure i
letci s mnogo zanimljivih informacija, prilagoenih odraslima, ali i djeci. Sutradan, 20.
svibnja, prvi put smo imali
Dan otvorenih vrata. Graani su mogli posjetiti Vatrogasni dom i vidjeti kako izgleda
prosjean dan profesionalnog
vatrogasca. Tijekom svibnja u
posjet su nam dolazila i predkolska i kolska djeca, a informacije o preventivnom djelovanju i pozivom na oprez kod
paljenja vatre odaslane su i
kroz elektronike i tiskane
medije - govori nam Volimir
Miloevi, zapovjednik JVPa grada ibenika.
Inae, tijekom 2014. godine
na administrativnom podruju grada ibenika JVP imala
je 332 intervencije, meu kojima 42 poara na otvorenom
prostoru.
- Do 29. svibnja ove godine
imali smo 226 intervencija, a

od toga je bilo 89 poara na

otvorenom prostoru. Javnost
najvie zanimaju ti poari, ali
moram rei da su zadnjih godina u porastu i tehnike intervencije. S obzirom na to da
se trokovi intervencija planiraju na temelju prethodne
godine, a nama su poari na
otvorenom prostoru ve sada
duplo vei, to znai da smo ve
potroili dio sredstava planiranih za sezonu - kae Miloevi.

Osposobljavanje i vjebe
na terenu
ibenski Vatrogasni dom
posjetili smo u etvrtak 28.
svibnja, za vrijeme osposobljavanja pripadnika javnih

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

Aktualno 7

trogasne postrojbe grada ibenika, upozorava:

om, sve je
orenom!

Sedamdeset godina
JVP grada ibenika
Javno ili profesionalno vatrogastvo u ibeniku datira od studenog
1945. godine, pa JVP grada ibenika ove godine slavi sedamdeset
roendan. Kroz povijest je, sukladno s promjenama i dravnim
ureenjima, mijenjala nazive, pa tako 1956. godine Stalna straa postaje
Profesionalna vatrogasna jedinica ibenik koja djeluje na podruju bive
Opine ibenik do 1986. godine. Tada mijenja naziv u Centar za zatitu
od poara opine ibenik i pod tim nazivom djeluje do 1994. godine,
kada zbog ratnih okolnosti i potrebe za jedinstveno organiziranim
vatrogasnim sustavom vatrogasnu postrojbu preuzima MUP RH te
nastavlja funkcionirati kao Vatrogasna postrojba PU ibensko kninske
do 2000. godine. Te godine, temeljem Zakona o vatrogastvu i u skladu s
odredbama Zakona o ustanovama, Gradsko poglavarstvo grada ibenika
osniva Javnu vatrogasnu postrojbu grada ibenika, koja djeluje do
danas kao javna ustanova jedinice lokalne samouprave.
vatrogasnih postrojbi iz ibenika, Drnia, Knina i Vodica,
za spaavanje iz dubina i s visina. Provodili su ga instruktori Dravne uprave za zatitu
i spaavanje, a organizator je
upanijska Vatrogasna zajednica. Osposobljavanje je odrano u dvije grupe, u razdoblju od 11. do 15. svibnja i od
25. do 29. svibnja, a prola su
ga ukupno 24 profesionalna
vatrogasca. U ibenskoj postrojbi sada imaju devetero
pripadnika ija je specijalnost
spaavanja iz dubina i s visina
koji e svoje znanje prenositi
na ostale kolege. Tijekom mjeseca zatite od poara bilo je i
niz terenskih vjebi zatite i
spaavanja. Primjerice, u vo-

dikom hotelu Olympia i hotelu Niko u Solarisu.

- Cilj vjebi bio je prikazati
zajedniko djelovanje redovnih snaga sustava zatite i
spaavanja u sluaju izbijanja
poara u hotelu te meusobno
uvjebavanje timova vatrogasaca, policije i hitne medicinske pomoi, te djelatnika hotela. Vjebe su bile jako dobre
i dobro su prihvaena i kod gostiju hotela - kae Miloevi.
Inae, u JVP grada ibenika
zaposleno je 55 vatrogasaca i
troje administrativnih djelatnika. Vatrogasci rade u turnusu, to znai da rade 12 sati, a
24 sata se odmaraju, a u jednoj
smjeni je izmeu devet i trinaest ljudi. Taj odmor ne podra-

zumijeva potpuno oputanje,

jer nakon izlaska iz turnusa
oni su u priuvi, pa ih se ako
situacija nalae vraa na posao.

Skupo odravanje
Kad je rije o vatrogasnim
vozilima, Miloevi kae da
mogu biti super zadovoljni s
obzirom na to da je prosjena
starost voznog parka, u kojem
je 16 vozila razliite namjene,
deset godina.
- To je izuzetno dobar prosjek, jer je u zadnjih deset godina nabavljeno pet novih
vozila. Imamo i jedan vatrogasni gliser koji nam jako dobro slui za prebacivanje ljudi
i opreme, koje imamo dovolj-

no, na otoke. Problem nam je

odravanje voznog parka, jer
zahtijeva financije kojih sada nedostaje. Evo, imamo vatrogasne autoljestve kojima
je sada deset godina i moraju
na redovni generalni servis u
Njemaku, a on kota pola milijuna kuna. Dio novca osigurali smo tako da smo 400.000
kuna iz programa upanijske
vatrogasne zajednice, predvienih za nabavu jednog vatrogasnog vozila, preusmjerili za
servisiranje autoljestvi, jer
bez njih ne moemo gasiti poare na visini, niti spaavati
s visina. Ostatak novca osigurat e Grad ibenik. Ovo je
primjer koliko je skupo odravanje - na kraju e Miloevi.

8 Aktualno

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

VLADA UBACILA U PETU BRZINU

Procedura za donoenje novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

upanijama ostaje dosadanji

prihod od koritenja obale!
Pridodaje im se i novac od
koncesijskih odobrenja za
gospodarska plovila koji
je drava uzela lokalnoj
samoupravi naglaava
Jadranka Frop
Branimir PERIA
NIKA STIPANIEV, NIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

akon vie od godinu dana premaenog roka za

donoenje novog Zakona o pomorskom dobru i
morskim lukama, te posvemanje utnje koja je u meuvremenu obavila taj zakonski akt, iji je
nacrt doivio unisone kritike iz
primorskih upanija, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ovih dana proceduru
ubacuje u petu brzinu, te se izmijenjeni prijedlog Zakona treba nai pred lanovima Vlade za
desetak dana. Zanimljivo, dogaaji sustiu jedan drugog; istog
dana (26. svibnja) kada je Hrvatska zajednica upanija utemeljila Radnu skupinu za pomorsko
dobro sastavljenu od predstav-

nika sedam obalnih regionalnih samouprava u namjeri da s

ministarstvom urno otvore razgovore o mogunostima izmjena
postojeeg Zakona, iz kabineta
ministra Sinie Hajdaa Donia radnoj skupini stie poziv za
sastanak u Pazinu prolog petka, a zatim i ove srijede u Zagrebu. Uoi potonjeg, razgovarali
smo s Jadrankom Frop, proelnicom upanijskog Odjela za pomorstvo, promet i otoni razvoj
i predsjednicom Radne skupine
za pomorsko dobro HZ.
Frop je, poput svojih kolega,
tijekom posljednje dvije godine
u vie navrata istupala u javnosti iznosei niz ozbiljnih zamjerki prijedlogu zakona na koji se

Jadranka Frop

Ne trebaju nam luke uprave gradova!

izvijestila nas je u najkraim crtama
Jadranka Frop nakon sastanka, na kojem
je analizirano svih 240 lanaka zakonskog
prijedloga.
Posebno su se osvrnuli na postupke upisa
i izvlatenja, plan upravljanja, institut
dozvole kao i pitanja podkoncesija i
nunih kadrovskih i tehnikih uvjeta za
provoenja zakona. Radna skupina pie
detaljan pregled primjedbi koji e za
nekoliko dana biti upuen u Ministarstvo.

Ministarpreduhitrio
upanije
Ova je Vlada pak s novim
zakonskim prijedlogom namjeravala prekinuti dosadanju
uspjenu praksu dodjeljivanja
koncesija na pomorskom dobru
od strane upanija, koje bi izgubile i do 40 milijuna kuna prihoda i namjenskih sredstava koja
su se vraala u ureenje obale.
Da je to zaivjelo, ibensko-kninska upanija bila bi zakinuta za
40 posto dosadanjeg novca od
4,4 milijuna pala bi na neto manje od 2,7 milijuna.

- Ministar nas je preduhitrio i

to mi je drago, jer se nismo sastali ve 3,5 godine, premda su upanijski odjeli za pomorstvo temeljna razina provedbe dravne
politike u odnosu na pomorsko
dobro - naglaava Jadranka Frop, zadovoljna to je ministarstvo, prema Donievim rijeima na pazinskom sastanku,
uvailo glavne primjedbe iz upanija tijekom javnih rasprava
o prijedlogu novog zakona. Saeto, novi e zakon upanijskim
uredima prepustiti odreivanje
granica pomorskog dobra u prvom stupnju, upanijama ostaje
prihod od naknade za koritenje
pomorskog dobra koju su plaali
vlasnici svih registriranih brodica, a pridodaje im se i novac od
koncesijskih odobrenja za gospodarska plovila koji je drava uzela lokalnoj samoupravi.
Dodue, ne vraa ga gradovima i opinama, no budui da e s
njime raspolagati upanije, to je
jamstvo da e biti namjenski uloen u ureenje obale - naglaava
Frop. U izmijenjenom nacrtu
zakona koji je upanijama dostavljen doslovce u pet do podne uoi zagrebakog sastanka
u srijedu, predviena je mogunost da veliki gradovi odobravaju koncesije i zasnivaju vlastite
luke uprave, no ipak je najva-

nija izmjena, dri Frop, to je

upanijskim uredima povjereno odreivanje granica pomorskog dobra u prvom stupnju. Dosad su granice jedino predlagali,
a potvrivalo ih je ministarstvo
i upravo je to bila najslabija karika u aurnosti za kasnije koncesioniranje pomorskog dobra.

Ministarstvokao
drugostupanjskiorgan
- S ovim se procedura ubrzava
za jedan korak, jer ministarstvo
postaje drugostupanjski organ
za albe. upanije, pa tako i naa
trebat e se dodatno ekipirati, jer
je odreivanje granica najvanija stvar u u cijeloj problematici
obale. Pomorsko dobro je ope
dobro, nikad nee biti predmetom prodaje, no treba uskladiti
katastar, zemljinik i DORH. Nisam sigurna u kojoj e mjeri novi
zakon to pospjeiti, jer ta koordinacija ni dosad nije bila niti institucionalno, a ni kadrovski ureena na najbolji nain naglaava Jadranka Frop. Iza ovako
neoekivane urnosti resornog
ministarstva stoji i obveza RH s
itavim nizom zakonskih odredbi, a u sluaju Zakona o pomorstvu i morskim lukama, rije je o
direktivi Europskog parlamenta
i Vijea iz 2014. o dodjeli ugovora
o koncesijama.

ibenski dragovoljci obiljeili 25. godinjicu prvog okupljanja

Misa i vijenci za sve poginule

i umrle za Hrvatsku

Ante Barani/CROPIX

- Na sastanku u Zagrebu svi iz Radne

skupine Hrvatske zajednice upanija
sloili smo se, meu ostalim da nam ne
treba formiranje zasebnih gradskih
lukih uprava, a taj stav prihvaen je i u
Ministarstvu. Jednako kao i prijedlog da
velikim gradovima novi Zakon ne treba
omoguiti izravne dodjele koncesija, jer je
to daleko jednostavnije provesti tako da
upanija gradskoj upravi prenese to pravo,
kao to je napravljeno u sluaju Jadrije

eka od 2003. godine, otkako je

na snazi propis u meuvremenu dopunjavan Vladinim uredbama. Umjesto da se taj zakon,
temeljno dobar, dopuni novim
odredbama u skladu s potrebama prakse, svi novi prijedlozi, a
bilo ih je nekoliko, samo su unosili dodatnu zabunu svojim proturjenostima, to nam do danas oteava rad - govori Frop.
Iza ovako neoekivane urnosti
resornog ministarstva, saznajemo, stoji i obveza RH s itavim
nizom zakonskih odredbi, a u
sluaju Zakona o pomorstvu i
morskim lukama, rije je o Direktivi Europskog parlamenta i
Vijea iz 2014. o dodjeli ugovora
o koncesijama.

rvi ibenski dragovoljci njih vie od 130 - obiljeili su 25. godinjicu prvog okupljanja i aktivnog
ukljuivanja u obranu suvereniteta
Republike Hrvatske, kojeg ve tradicionalno, obiljeavaju 30. svibnja,
u sjeanje na bivi Dan dravnosti.
U spomen na prijatelje i suborce, ali
i sve poginule i umrle za Hrvatsku,
poloili su vijenac kod centralnog
spomen-kria na Kvanju, a odrana
je i misa zadunica.
Zajedniki ruak za sve organiziran je u restoranu Trstenik u
Donjem Polju. Kako nam je najavio
Pako Erak, jedan od organizatora,
dogovoreno je kako e se u Mravnici na mjesni dom postaviti spomenploa kako bi se dostojno obiljeilo
mjesto na kojem se prije 25 godina
dijelilo prvo oruje pristiglo za obranu Hrvatske.
Zdravko PILI

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

Oglas 9

10 Aktualno

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

PREDNOST STRANCU ILI IBENSKIM VELIKANIMA? Inicijativa o podizanju spomen-o

Turaka u Kandijskome ratu 1646. godine izaziva polemike

Krajnje je vrijeme da ibenik pone

isticati vanost svojih zaslunih sinova
postavljanjem spomen-obiljeja na javnim
prostorima. Ne ulazim u to kakva bi trebala
biti, hou jedino naglasiti da taj posao
treba permanentno obavljati jedno struno,
nepolitiko tijelo pod okriljem gradske
uprave istie Darko Gulin
Branimir PERIA
NIKA STIPANIEV/CROPIX

ko nt e k s t u s ko r o g
otvaranja obnovljene tvrave ubievac (Barone) Drutvo
Jurja Dalmatinca, koje je potaklo obnovu utvrde, namjerava podignuti spomenik
barunu Cristophu Martinu
von Degenfeldu, glavnome
zapovjedniku junake obrane i pobjede ibenika protiv
Turaka u Kandijskome ratu 1646. Prema izjavi Nikole
Grubia, predsjednika drutva, zamisao je jo uvijek u zaetku, a nije poznata ni lokacija spomen obiljeja linosti
po kojemu se tvrava stoljeima nazivala. Grubi je to kazao sredinom travnja, nakon
povratka iz njemakog Konstanza, gdje se, zajedno s kolegama iz Jurja Dalmatinca
sastao s Degenfeldovim potomcima koji e krajem godine, kako je predvieno, doi
na otvorenje obnovljene tvrave ubievac. U izjavi za ibenski list ovih dana, elnik
ovog drutva u osnovnim je
crtama potvrdio prvotnu zamisao, uz ogradu da jo uvijek
ne moe precizirati hoe li u
ast Degenfeldu biti postavljen spomenik, ili pak skromniji znamen, poput spomen
ploe.

Nikola Grubi, predsjednik drutva Juraj Dalmatinac

Ivica Poljiak

Druga strana medalje

No, medalja ima i drugu
stranu: dogodine e ibenik
nizom manifestacija obiljeiti
950. obljetnicu od prvoga spomena, te bi se moglo dogoditi
da jedan zasluni stranac u
najstarijem hrvatskom gradu na obali spletom okolnosti
dobije spomen obiljeje prije
nego li neki od ibenskih velikana iji su ivot i djelo uvelike premaili lokalne okvire,
a mi im jo uvijek ne dajemo
znaaj koji im po svemu pripada, krijui ih od sebe i svijeta. Naime, prijedlog za postavljanje spomenika barunu
Degenfeldu, profesionalnom
vojniku iz bitaka protiv Turaka na ovim prostorima, zasad je jedini javno poznat uoi velike ibenske obljetnice
dogodine.
- Na obnovi tvrave Barone Drutvo Juraj Dalmatinac
radi ve nekoliko godina i ova

Voditelj kampa, arheolog eljko Krnevi

Darko Gulin, predsjednik SNG

inicijativa vezana uz Degenfelda logian je slijed dogaaja, neovisno o proslavi 950.

obljetnice ibenika govori
Grubi i dodaje da e drutvo,
ve kako organizacija proslave bude odmicala, istupiti sa
svojim prijedlogom ibenana kroz povijest vrijednim
spomen obiljeja.
Ivica Poljiak, predsjednik Inicijativnog odbora za
proslavu i obiljeavanje ove
vane ibenske obljetnice,
takoer i lan Drutva Juraj
Dalmatinac, kratko je komentirao kako jo uvijek ne postoji nikakav slubeni prijedlog
te da ima dovoljno vremena
da se ozbiljno razmisli ne samo o barunu Degenfeldu, ve

razumljivo, i o svim ibenanima koji zasluuju spomeniko obiljeje.

In. Darko Gulin, dugogodinji predsjednik ibenske
narodne glazbe, publicist i
predani prouavatelj povijesti ibenskog kraja, naroito pomorstva, smatra kako
je krajnje vrijeme da ibenik
pone isticati vanost svojih zaslunih sinova postavljanjem spomen obiljeja na
javnim prostorima.
-N e ulazim u to kakva bi
ona trebala biti, samo naglaavam da taj posao treba
obavljati jedno stalno struno, nepolitiko tijelo pod okriljem gradske uprave, jer se ne
moe sve napraviti preko no-

i. Eto, neka ova obljetnica

bude povod da tome ozbiljno
prionemo govori. Na poziv
Inicijativnog odbora za obiljeavane 950. obljetnice, Gulin
je, zajedno s predstavnicima
ostalih ibenskih kulturnih
drutava i institucija priloio
svoje prijedloge za obiljeavanje roendana ibenika koji
je, istie, iznjedrio mnoge genijalce, a jo uvijek ih ne asti dostojnim obiljejima na
ulicama i trgovima, izuzev
velikog koarkaa Draena
Petrovia.

Nita kontra
Degenfelda, ali
- Da se razumijemo, nemam nita protiv baruna De-

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

obiljeja glavnome zapovjedniku junake obrane i pobjede protiv

Vraniev padobran-zatitni
znak ibenika
genfelda, naprotiv, no u kontekstu zasluga za ibenik
tijekom njegove gotovo tisuljetne povijesti, on je moda
10. ili ak 20. na listi da mu se
podigne spomenik. To bi mi
ak bilo smijeno, jer takvu
ast, govori jo uvijek nismo
iskazali jednome Antunu
Vraniu, europejcu par excellance svoga vremena, diplomatu, knjievniku, sveeniku, naposljetku i kardinalu
- koji je savjetovao madarski dvor i pregovarao sa sultanom Sulejmanom, sudjelujui u rjeavanju presudnih
politikih pitanja tadanjeg
svijeta. to je nadalje, u ovome kontekstu, s njegovim sinovcem Faustom Vraniem,

najveim naim inenjerom

toga doba koji je prvi u svijetu
skoio s padobranom vlastite
konstrukcije, jezikoslovcem i
tajnikom ekog dvora?
U toj je ibenskoj plejadi i
Robert Visiani, jedan od najveih svjetskih botaniara
u svoje vrijeme, prvi ibenski akademik, lan vie od
50 znanstvenih drutava, veliki znanstvenik i dobrotvor.
Njegovim novcem podignut
je kat na tadanjoj ibenskoj
bolnici, a spomenik, bez ikakve sumnje, meu prvima zasluuje i Ante upuk, najznaajniji ibenski gradonaelnik ikad, vizionar koji je s
izgradnjom hidrocentrale na
Krki, prve u Europi i druge

u svijetu nakon Nijagare, teaki ibenik uveo u moderno

doba, nastavlja Gulin niz zaslunih ibenana vrijednih
spomen-obiljeja i zakljuuje
ga sa sv. Nikolom Taveliem,
prvim hrvatskim svecem.
Od navedenih, Gulin u svojim prijedlozima nije istakao
toliko irok krug linosti, ve
jedino sv. Nikolu Tavelia te
je za njegovu skulpturu sugerirao i mjesto: u jednoj od postojeih, sada praznih nia u
zidinama samostana sv. Frane. Pored ostaloga, dri da bi
svakako trebalo obiljeiti i to
da je u ibeniku 1898. Alexandre Promio, iz Drutva brae
Lumiere, snimio prvi filmski
zapis na hrvatskome tlu.

-Vrlo cijenim rad Drutva Juraj Dalmatinac, njegove

zamisli i konkretna djela u vezi s revitalizacijom ibenskih
tvrava, no smatram da treba postaviti spomen obiljeje
tom vanom povijesnom dogaaju iz Kandijskog rata, a
ne posebno barunu Degenfeldu. Njegov udjel je velik,
meutim u toj su se opsadi istakli i ibenani - kao
zapovjednici i mnogobrojni vojnici. Jednako bi trebalo
postaviti i znamen na i rujansku bitku za ibenik 1991.,
kada nam je prijetila opasnost od velikosrpskih posizanja
smatra eljko Krnevi, voditelj Arheolokog odjela
ibenskog muzeja i meu ostalim, lan Drube hrvatskoga
zmaja.
Istie da imamo toliko velikana da bismo u ibeniku
mogli napraviti njihovu aleju, a ako bi se birao i globalno
prepoznatljiv, zatitni znak grada, onda je to bez premca
padobran, izum naeg Fausta Vrania o kojem na
javnim prostorima naalost, nema nikakvog obiljeja. U
najkraem, Krnevi, poput Darka Gulina, dri da je i izvan
aktivnosti u povodu 950. obljetnice ibenika, potrebno
utemeljiti stalnu strunu skupinu koja bi odredila osobe i
dogaaje od spomenike vanosti za ibenik i predlagalo
nain njihova isticanja.

Aktualno 11

upanija

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

PIE URO PERLI

drniki amarcord

Tom Dubravec/Cropix

12 upanija

I s pet deka kave

moglo se priredit
zazubice
Ve se puno nedilja vako druimo i puno svita mi ree da je lipo sitit se svoji stari, dida i babe, ae i matere, svoji sela i obiaja i pogotovo
svoga divana, svoga govora. Ja van siguro nisan
neki jezini istunac, ali mi je puno drago kad
se sitin kakve rii kako je govorila moja mater,
a sad je nikako ut. Ki da se na jezik teke po teke pritvara u stranjski, u engleski.
Kad bi moja mater sada mogla pogledati televizor, pola toga ne bi razumila. Najprvo bi je razoarale ove puste voditeljice i pikerice ta nosu kratke kotulie, namru se oko oiju i ponu
uvijat ki gospojetine kad govoru. Di je ono vrime
kad bi pikerice bile gospoje ta lipo govoru i itaju, ta znaju stranjske jezike i imaju trajnu, a
ne neke lude frizure. pikeri bi svi imali odijela
s kolarinan i bili bi uredno podaiani. Ma divota jedna. Kad si vidijo Ljubu Jelia ili Mladena
Delia, vidijo si da su to ljudine.

Bila im je greza ri drina

Na je ode govor, kako to reu strunjaci za
oto, tvrd i dosta sirov i grub. Dakue nega bit
takav. Kad ovik promisli ta nas je sve pratilo
u ivotu, zna odma da i govor ne more bit ki iz
tinela. Kad bi neki isti stranac poejo uit knjievni hrvatski, sumnjan da bi ba puno razumijo na drniki jezik. Meni je uvik drago spomenit ri drina. To je obina ri ta oznaava
dicu. Ima san neke prijatelje iz Slavonije ta su
se zgrozili kad bi to uli. Bilo in je puno grezo.
Onda bi in ja odma nadounta kako mi ne iemo ceston nega teston, i kako volimo izdavit a
ne izvadit. Ima puno stvari koje smo nekad imali i zvali njijovin imenima, a sad ih jednostavno
nema. Ko sad zna od mladi ta je brutulin. Niko, ritki. A ri je o jednoj jednostavnoj spravi,
prilici sirove kave. Kava iz njeg miriala je kroz
cilu ulicu. I s pet deka kave moglo se priredit zazubice zloestin komijan.
Ima rii koje su imale i svoje osnovno i svoje
metaforino znaenje. Moja mater uvik bi u kui nosila traveu, a na glavi udar. Jo ka mulac
svatijo san da je travea neto vrlo vano. Kad
se jedanput moja starija sestra bunila materi zato ona mora do rano naveer kui, a ja ka mulac ne, stara je energino odgovorila: Zato ta ti
uvik more ta donit ispod travee, a on ne. I tu
bi se diskusija prikidala.

Ii na stranu i driiti gae

Kad san nedavno razgovara s nekoliko ve

odraslih cura i momaka, pita san ih znaju li ta
znau izrazi ii na stranu i driiti gae. Na
moje iznenaenje niko nije zna pravo znaenje.
Za prvi izraz mislili su da je ri o oviku koji se
malo maka u glavi, malo skreno, a za ovi drugi
izraz nisu znali nita. Ta ko bi i pomislijo da se
u gornjin izrazin krije pravo znaenje obavljati nudu ili i na zahod. Ovako je to ipak lipe
kazano, a da se nije nita izgubilo na znaenju.
Uljudnosti u ophoenju nai stari bilo je puno
vie nego ta moremo zamislit. U dnevnom govoru, kad god bi spomenili betije, rekli bi da
izvine krava ili da izvine prase ili konj.
Kad smo spomenili drinu, onda je red i re
da dite, kad podreste, bude drtesina. I onda se
odma nama i zaljubi. Bez obzira na anse u ljubavi, svi su se drali principa dok dur dur, dok
traje nek traje. Kolko je jezik zapetljana stvar govori i jo jedan detalj. Kad san ja bijo mlad, onda
su govorili da je eva jedna lipa tica ta se narodski zove evrljuga. evrljuga je zaboravljena, a
evu esto vidin na titlovima filmova koji nam
se stalno prikazuju na televizoru.

Zahvaljujui razumijevanju
naelnika i njegovih
suradnika, na emu smo im
zahvalni, uspjeli smo od
veljae pa do Jurjevdana,
24. travnja, kad je na Dan
opine, urediti prostor i
u njega se useliti. Opina
je financirala kupnju
materijala, a dobri ljudi,
nai obrtnici, glazbari
i ostali mjetani, radili
su bez lipe naknade te
im i ovom prigodom
zahvaljujemo na tome. Da
nije bilo njih, sigurno bi
nas ureenje prostorija
kotalo dva puta vie,
a ovako je iznosilo oko
40.000 kuna kae Denis
Jelui, voditelj i dirigent
pirovakog Puhakog
orkestra
Katarina RUDAN
NIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/
CROPIX

irovaki Puhaki orkestar, koji je osnovan

1957. godine, konano
je doao na svoje. Bolje
rei u svoje, jer su se nakon 15
godina podstanarstva i rada u
drugim i neadekvatnim prostorima vratili u staru kolu
u sreditu mjesta. Jedno vrijeme bili su podstanari u Vatrogasnom domu Pirovac, a kako je orkestar rastao, morali
su se preseliti u kinodvoranu.
Probe su odravali na pozornici kinodvorane, a prostor su
dijelili s drugim pirovakim
udrugama kao to su KUD
Bezdan, pjevaki zbor Sv.
Juraj i maoretkinje. Nakon
to je rekonstruirano krovite zgrade, glazbari su krenuli u ureenje prostorija na zadnjem katu.
Podsjetimo, rekonstrukcija krovita zgrade stare 129
godina kotala je 375.000 kuna, za to je Opina prole godine od Ministarstva kulture
dobila 100.000 kuna, a osta-

PIROVAC Puhaki orkestar p

Opina ku
dobri ljud

tak je financiran iz opinskog

prorauna. Glazbari u svojem
ovogodinjem proraunu nisu
imali planirani novac za ureenje prostorija jer nisu oekivali da e, s obzirom na to da
je zahvat bio velik, radovi na
krovitu biti gotovi.

Veliki i mali svirai

Zahvaljujui razumijevanju naelnika i njegovih
suradnika, uspjeli smo od veljae pa do Jurjevdana, 24.
travnja, kad je na Dan opine, urediti prostor i u njega
se useliti. Opina je financirala kupnju materijala, a dobri ljudi, nai obrtnici, glazbari i ostali mjetani, radili su
bez lipe naknade te im i ovom
prigodom zahvaljujemo na tome. Da nije bilo njih, sigurno
bi nas ureenje prostorija kotalo dva puta vie, a ovako je
iznosilo oko 40.000 kuna kae Denis Jelui, voditelj i dirigent Puhakog orkestra Pirovac. Orkestar danas ima 47
lanova, a u proteklih 58 godina djelovanja kroz njega je
prolo vie od 320 sviraa.
Vrijedno je kazati da u

maloj koli Puhakog orkestra imamo 28 djece, na emu

nam moe pozavidjeti i neka glazbena kola. Dva puta
tjedno, srijedom i subotom,
orkestar ima probe, a prije

nastupa probe pojaavamo i

do tri-etiri puta tjedno kae Jelui.
On vodi i malu kolu i s buduim sviraima velikog orkestra radi etiri puta tjedno.

FETA NP Kornati prigodno obiljeio Meunarodni dan biolo

Otone torije
Mande TURINOV-JEINA

rvi put u svojoj 35-godinjoj povijesti NP

Kornati priredio je prigodnu fetu za mjetane, ali i za brojne goste, u povodu objedinjenog obiljeavanja Meunarodnog dana
bioloke raznolikosti, Dana
zatite prirode i Europskog
dana parkova.
Niz aktivnosti koje je
Ustanova planirala u razdoblju izmeu 21. i 24. svibnja

odgoen je zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, ali

sve proputeno naknadno
je nadoknaeno. Uspjeno je
provedena edukacija djece iz
Djejeg vrtia koljkica u
Betini, a u subotu 30. svibnja
otvorena je izloba likovnih
i literarnih radova uenika
O Murterski koji, koju
smo organizirali u suradnji
s murterskom kolom kazala nam je biologinja Martina Markov u ime organizatora priredbe.

Osim izlobe, u subotu se

na sredinjem murterskom
trgu Rudina odrao i sajam
otonih proizvoda i tradicijskih vjetina pod nazivom Otone torije, koji
je nastao u suradnji s Udruenjem obrtnika MurterTisno-Pirovac. Uz kupnju
autohtonih domaih proizvoda, najsretnije kupce
dopale su i vrijedne nagrade, a svi su posjetitelji mogli
uivati i u prigodnoj pjesmi
klape Levera. Ipak, najvi-

e panje plijenile su tri Murterke, Josica Jelovi, Gordana imat i Olga Troskot,
koje su, obuene po domau, radoznalim pogledima
prezentirale tradicijske vjetine predenja kurnaske vune i pletenja biav od domae vune.
Sajmom otonih proizvoda i tradicijskih vjetina, za koji se nadamo da e
postati tradicionalan, Javna ustanova eli podrati lokalne proizvoae, ali i pota-

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

upanija 13

ponovno u staroj koli

upila materijal di uredili prostor

Pisarnica se iz
upanije preselila u
arinu pekaru

d ponedjeljka 1. lipnja, svi akti vezani za provedbu dokumenata prostornog ureenja i gradnje zaprimaju
se u pisarnici Upravnog odjela za prostorno ureenje i gradnju ibensko-kninske upanije na adresi
Kralja Zvonimira 16 u ibeniku, na drugom katu. Zgrada je
meu graanima poznatija pod nazivom arina pekara.
- Do sada su se svi akti vezani za provedbu dokumenata prostornog ureenja i gradnje zaprimali u pisarnici u
zgradi upanije, na Trgu Pavla ubia I. br. 2, a predmeti
se rjeavaju na ovoj lokaciji. Preseljenjem pisarnice u nae
prostore sada se sve radnje obavljaju na jednoj lokaciji, to
olakava posao naim graanima, ali i nama - kae Semira
kugor, proelnica ovog upravnog odjela.
Katarina Rudan

Biciklijadom
prikupljeno 6000
kuna za Rebeku Radi
Katarina Rudan

a Biciklijadi 2015. Radio ibenika, koja je

odrana u nedjelju uz
sudjelovanje 225 biciklista, prikupljeno je 6023,50
kuna od startnine. Kako su
organizatori i najavili, Biciklijada je imala i humanitarnu notu pa su prikupljeni novac uplatili na raun za lijeenje Rebeke Radi.
Podsjetimo, Biciklijadu,
koju Radio ibenik organizira od 2011. godine, uz suorganizatore Turistiku
zajednicu Grada ibenika
i Biciklistiki klub Faust

Vrani, podrali su Udruenje obrtnika ibenika, iji

su lanovi pripremali obrok
za sudionike, Nextbike, sustav javnih bicikala, koji je
sudionicima ove sportskorekreativne manifestacije
koji nemaju vlastiti bicikl
besplatno ustupio svoje, te
Prometna policija PU ibensko-kninske, iji su slubenici osiguravali Biciklijadu. Sponzori manifestacije
bili su Makari club, biciklistiki magazin Biker,
Bicikle Frop, Moto Bean, Iljadica Rapo, I-Bike
Bicycle Adventure i pivnica Tony.

Glazbarska kuina
Pirovaki glazbari mogu se
pohvaliti brojnim nastupima
na podruju nae upanije,
sudjelovali su i na dravnim
natjecanjima puhakih orkestara, a gostovali su i izvan

granica Lijepe nae. Svirali su, meu ostalim, u Sloveniji i Austriji, a u najljepem
im je sjeanju audijencija kod
pape Frane u listopadu 2013.
godine.

Pripremamo se za Glazbarsku kuinu koja e se odrati

4. srpnja na rivi u Pirovcu. Neemo se natjecati u sviranju,
nego u kuhanju, jer poznato je gdje su glazbari, tu je i
dobra spiza. Osim hrvatskih orkestara, svoj su dolazak
najavila dva orkestra iz Slovenije i jedan iz Mostara, to
susretu daje meunarodni karakter kae Jelui.

oke raznolikosti, Dan zatite prirode i Europski dan parkova

knuti ostale dionike lokalne
zajednice na odrivije koritenje zaviajnih prirodnih
resursa kazala je Markov,
te je za iduu nedjelju najavila jo jedno iznenaenje u
reiji NP-a Kornati. Naime,
kako je rekla, s obzirom na to
da mnogi stanovnici ibensko-kninske upanije nikada nisu uivo vidjeli Kornate, Nacionalni park organizirat e izlet za 35 osoba po
promotivnoj cijeni od 50 kuna. Na istom e brodu biti i
lanovi Foto-kluba ibenik,
iji je zadatak snimanje fotografija za izlobu koja e se
postaviti prigodom obiljeavanja 35. obljetnice njegova osnutka 13. kolovoza, na
istom sredinjem trgu.

OBLJETNICA
Srednja kola Ivana Metrovia broji 55 godina

Kroz kolu prolo

11.000 uenika
Katarina Rudan

petak 29. svibnja drnika Srednja kola Ivana Metrovia proslavila je Dan kole i 55. obljetnicu rada
koja se vee uz utemeljenje ekonomske kole u Drniu. Od 1960. godine do danas kroz razrede ekonomske, gimnazije i kole uenika u privredi, te potom uvarove kole, prolo je gotovo 11.000 uenika i 400 prosvjetnih djelatnika.
Valja podsjetiti na to da drnika Srednja kola nije s radom prestajala ni u vrijeme Domovinskog rata i srpske okupacije Drnia. S obzirom na to da je najvie Drniana za
vrijeme progonstva bilo smjeteno u Splitu, tako je organiziran i rad kole. Danas se u koli obrazuje 330 uenika, a
zaposlena su 42 prosvjetna djelatnika.

14 upanija

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

POVRATNIK NA KOJ
Poznati akavski pjesnik novi je predsjednik Mjesnog odbora irja

Ivan Dobra: Masline, vinova loza i zelena ljiva moraju biti temelj poljoprivrednog razvoja irja

Ivan Dobra: Naputene su

vojarne idealne za turizam

Petar MIKULIIN

NIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/

CROPIX

ivot e na irju uskoro

biti kao pjesma. Tako
poluozbiljno zbore ibenski boduli, aludirajui na injenicu kako je za
novog predsjednika Mjesnog
odbora na najudaljenijem
naseljenom otoku ibenskog
arhipelaga izabran Ivan Dobra, istaknuti akavski pjesnik, koji je ne tako davno
izabran u Drutvo hrvatskih knjievnika. Dobra nije poseban samo po tome to
je predsjednik pjesnik, on
je i iseljenik povratnik. U
Sjedinjenim Amerikim Dravama bio je i te kako aktivan u Hrvatskom svjetskom
kongresu. Utemeljio je Zaviajno drutvo irjana u New
Yorku.

Osjetio zov Domovine

- Nisam mogao vie ivjeti
preko bare. Nisam, uostalom, ni elio da se iz emigracije vratim, kao mnogi drugi, u mrtvakoj krinji. Osjetio sam zov Domovine, elju
da pomognem opustjelom
otoku svojih predaka. Sad
sam, eto, dobio priliku da tome prionem i slubeno. Kao
predsjednik Mjesnog odbora
irja jasno nam je kazivao
57-godinji Ivan Dobra.
U devet samostalnih zbirki pjesama te pet knjiga, u
kojima se kao autor pojavlju-

Novi predsjednik Mjesnog odbora ima

i jasnu viziju revitalizacije otoka, koji
povijest pamti po ilirskoj kraljici Teuti,
ali i po uvenoj topovskoj bitnici u
Domovinskom ratu

je s nizom drugih hrvatskih

pjesnika, Dobra je praktiki
opsjednut svojim irjem, no
u New Yorku je perom reagirao i na sve to je emocionalno uzdrmalo Hrvatsku i
njegov ibenski zaviaj. Domovinski rat, smrt Draena
Petrovia, traginu pogibiju
vatrogasaca na Kornatima...
Producent je i nosaa zvuka
irje je mora cvit, kakvim
se moe pohvaliti malo koji
od jadranskih otoka.
No, nostalgini pjesnik
sada se okree budunosti. U
njegovu je notesu trenutano vie planova za oivljavanje irja nego novih stihova.
- Najprije bih o onim urnim zadaama, rjeavanje
kojih je nasuna potreba
otoana.

Bez struje 80 kua

Osamdeset kua u uvalama Mikavica, Peena i Tratinska nemaju, vjerovali ili
ne, elektrine energije. Kao
da smo u 19. stoljeu! Uvala Koromanja i predio koji
zovemo Brdo nemaju vode.
Kleknut u, ako treba, na
koljena pred Mihu Mioa,

direktora ibenskog Vodovoda, da barem ljeti zaposli jednog ovjeka na irju,

koji e lako opravdati svoju
plau dopremajui vodu kuanstvima iz vodosprema.
O tome kako nemamo ni trgovinu ne moram previe ni
govoriti. A prostor za duan
imamo: Staru kolu, lokal u
Muni... - nabrajao nam je Dobra temeljne probleme svoga
kolja.
Novi predsjednik Mjesnog odbora ima i jasnu viziju revitalizacije otoka, koji povijest pamti po ilirskoj
kraljici Teuti, ali i po uvenoj topovskoj bitnici u Domovinskom ratu.
Turizam s posebnim naglaskom na nautiki i lovni,
poljoprivreda, te izgradnja
starakog doma i odmaralita za hrvatsku policiju i vojsku - to su temeljne Dobrine
toke u programu zaustavljanja tihog umiranja irja.
Po njegovim rijeima, nita
od navedenog nije nerealno.
- Neposredno prije rata
Francuzi su obznanili projekt izgradnje marine u Stupici. Nama je svejedno hoe

li ona biti tamo ili na sjeveru otoka, u Mikavici. Ni lovni turizam, baziran na fazanima, zeevima i jarebicama
ne bi bio novost. Lovci su nas
pohodili prije dvadesetak godina. Masline, vinova loza i
nekad nadaleko poznata irjanska zelena ljiva moraju biti temelj poljoprivrednog razvoja irja. Ne treba
puno sredstava za obnovu
uljare. Tri naputene vojarne gotovo su idealne za autokampove, odmaralini turizam. Nije problem urediti ni
staraki dom u zaputenom
Kulturnom domu. Zato bih
ja svoju starost provodio u ibenskom Cvjetnom domu, a
ne na svom irju? Da zaposlimo samo jednog ovjeka,
vratili bismo barem simbolino nadu irju uvjeren je
Ivan Dobra.

Dinastija na otoku
Novi je predsjednik Mjesnog odbora irje, za razliku od mnogih njegovih mjetana, oito vrsto zapeo da
ostatak ivota provede na
rodnom koju. Izgradio je
kuu izmeu pristanita Mu-

na i staroga sela, koje je stotinjak metara udaljeno od mora. Uzgaja pilie, fazane, kunie, kani obnoviti vinograd
u plodnom irjanskom polju.
Pria o pjesniku-predsjedniku krije i tezu o dinastiji Dobra na irju. Jedan
od Dobrinih prethodnika na
funkciji predsjednika irjanskog Mjesnog odbora bio je i
njegov brat Anton, gradski
vijenik i vlasnik kluba Makari na Banju.
- Ja i brat nismo ista politika opcija, ali sam siguran kako e se on silno truditi da ostavi dubok trag u
svom mandatu. Nee on dati mira nikome, kad je rije
o tome kako pomoi irju.
Ni gradonaelniku, ni upanu, ni direktorima komunalnih poduzea. On vam - nije
to zloesta usporedba - ima
osobine buldoga. Kad nekoga zgrabi, Ivan ga ne puta govori nam Anton Dobra, ko-

ji je uvjeren da e brat Ivan

nastaviti i njegov projekt o
mediteranskom bilju, aplicirajui ga za fondove Europske unije.
Za kraj smo ostavili istinu
o naoj (nevjerojatnoj) politikoj stvarnosti. Na opustjelom irju, koje zimi ima jedva pedesetak itelja, pojavile
su se tri liste na izborima za
Mjesni odbor. Uz HDZ i SDP,
i lista sveprisutnog, sposobnog, ali i pomalo kontroverznog Stipe Petrine. Ivan Dobra domogao se predsjednike fotelje upravo preko
Stipine liste. Zato, osim optimizmom kojim zrai novo
vodstvo Mjesnog odbora, irjem krui i jedna poluozbiljna pria.
- Nikad ne zna ime ete
i kako Stipe Petrina iznenaditi. Moda u budunosti zatrai prikljuenje irja svom
Primotenu zafrkavaju se
stariji irjani.

irjani: Dobrina je ljubav

nepresuna
- Kao roena irajka svesrdno pozdravljam izbor Ivana
Dobre za predsjednika Mjesnog odbora. Konano smo
dobili predsjednika, ija je ljubav prema irju nepresuna,
a volja da se neto napravi gotovo elina. Dosta nam
je vikend-predsjednika. elimo da irje vodi ovjek koji
svakodnevno ivi sa svojim kojem kazala nam je Ajka
Grguriin, jedna od rijetkih stanovnica, koja sa svojim
suprugom Antom Omerom ivi cijelu godinu u Muni,
pristaninoj luci irja.

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

upanija 15

O TOME SE GOVORI Pojava vukopasa u Zagori znak je da je populacija vuka u

opasnosti, a i da cijela Zagora demografski odumire

Zdravko PILI
Sandra imunovic/Cropix

asuprot priama kako u Zagori haraju

vukopsi, superiorni krianci vukova
i pasa vujaka koji nemaju
straha od ljudi i kolju stoku
kao na tekuoj traci, stoji i
potpuno suprotno miljenje
ljudi od struke Zagora je na
pragu odumiranja i broj vukova, ljudi i stoke u Zagori se
svake godine nezaustavljivo
smanjuje!
- Moja je procjena da u
ovom trenutku na podruju
ibensko-kninske upanije
obitava izmeu 30 i 40 vukova. Jo lani je njihov broj bio
vei i iznosio izmeu 40 i 50
jedinki. A dogodine e ih biti
jo i manje! veli Ivica upe,
vjetak Uprave za zatitu prirode za naknadu tete od zatienih velikih zvijeri.
On, zajedno s kolegom
Markom Ljubiiem, pokriva podruje ibensko-kninske upanije, i prilino meritorno tvrdi da je razlog smanjivanju popualcije vuka

upravo u smanjivanju broja

ljudi, ali i stada stoke.

Sve tete pale na velike

uzgajivae stoke
- Kada sam je poeo raditi
a bilo je to 1996., dakle prije dvadesetak godina u vrljevu, Utorima Gornjim i Donjim, Vinovu Gornjem i Donjem bilo je moda i stotinjak
stada ovaca. Danas je dobro
ako ih ima i desetak. Pa na
cijelim Miljevcima ne znam
ima li pet stada ovaca! Prije je
svaka bakica imala petnaest,
dvadeset ovaca koje je drala
u ogradi i vuku nije bilo teko ugrabiti ovaca koliko mu je
trebalo. Bilo ih je na svakom
koraku i bile su slabo uvane.
Danas tih bakica nema, nema
ni tih malih stada, nego samo
velikih, od stotinjak ili vie
ovaca, koja su dobro uvana i
vuku je puno tee dolaziti do
plijena obrazlae upe i kao
primjer navodi stado Grozdana Cigia iz Pakova Sela, ije
stado zajedno s janjcima zna
narasti i do 350 grla, a opsluuje ga i uva i do deset ovarskih i pastirskih pasa.

No, kako je stada manje,

paradoksalno je, ali istinito
- sve su tete pale na velike
uzgajivae stoke, jer malih,
ponavlja upe, vie skoro pa
i nema. A sada kada se smanjuje i komplicira isplata poticaja za umatiena stada
pramenke - s 300 na 150 kuna te poveava rok na koji
se treba obvezati na njezino
uvanje s jedne na pet godi-

na, bit e ih, uvjeren je, i manje. U prilog upinim tezama

govore i brojke. Tako je znaajno smanjen i broj teta koje stoari prijavljuju.
- Zadnju godinu dana prijavljeno je oko 400 napada
na stoku, a broj teta po napadu iznosi u prosjeku izmeu jedne i dvije ovce ili koze.
To je 600-injak grla godinje,
manje nego prije, ali za one

koje tetu trpe, a to su stoari, to je jo uvijek previe navodi vjetak i dodaje

da se napadi intenziviraju u
proljee, kad vukovi izvode
mlade dva do tri mladunca
po leglu.

Plijen im - lovaki psi

Napadi na stoku jenjavaju na jesen, kada poinje
lovna sezona, pa od vukova

stradavaju najvie lovaki

psi i ranjene divlje svinje,
koje ne pronau lovaki psi
krvosljednici.
- U lovitima ibenskokninske upanije godinje
nestane stotinjak lovakih
pasa, a najvie njih poslije
dan dva zavri kao plijen
vuka tvrdi upe.
Od poznavatelja problematike saznajemo, pak, da
ne zavre svi psi na jelovniku vukova. S nekima od
njih vuice se, u nedostatku
drugih partnera i pare, a pored lovakih, Zagora je puna i ovarskih pasa lutalica koji se goste klaonikim
otpadom s ilegalnih deponija, pa tako nastaju krianci,
vukopsi i klima pogodna za
plasiranje svakojakih fantastinih teorija o superpredatorima, kriancima
iz Sibira. Stvarnost je drugaija ti su krianci najee inferiorni vuku i znak
su da je njegova populacija
u Zagori slaba i pred izumiranjem. I ne bi za njim nitko
ni plakao da se slina sudbina ne smijei i cijeloj Zagori...

PRIVREDNA BANKA ZAGREB

OD SADA I U DRNIU!

POSJETITE NAS NA ADRESI TRG KRALJA TOMISLAVA 35 U SKLOPU POSLOVNICE FINA-e

Oekuje vas najsuvremenija i najraznovrsnija ponuda financijskih proizvoda i usluga namijenjenih graanima
u radnom vremenu od ponedjeljka do petka od 8 do 14 sati te subotom od 8 do 12 sati.

SVIJET MOGUEG.

16 upanija

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

SINAH I SOPHIA Kada su stigle iz Njemake, sve

to su znale rei bilo je dobar dan!

ibenske Njemice
vie ne mogu bez
svoga grada
Sinah Cloh (22) i Sophia Engel (20), prekrasne
djevojke iz njemakih mjesta Ottweilera i
Wittlicha, bive su volonterke ibenskog
Caritasa, koje vie ne mogu bez ovoga grada
Marina JURKOVI
NIKA STIPANIEV/CROPIX

ne su prave ibenske
Njemice. Ili njemake ibenke, svejedno. Kada su iz Njemake stigle u ibenik, sve
to su znale rei bilo je dobar dan! Samo 13 mjeseci od
tada trebalo im je da im ibenik postane grad snova, njihov drugi dom, da savreno
zagospodare i standardnim

hrvatskim jezikom, ali i dalmatinskim hrvatskim, da

oeve premetnu u ae, da
na pijaci kupuju pomidore, a
na plau nose ugamane, da
im telefonski razgovori poinju sa eeee, di siiii...
One su Sinah Cloh (22) i
Sophia Engel (20), prekrasne
djevojke iz njemakih mjesta
Ottweilera i Wittlicha. Obje
su bive volonterke ibenskog
Caritasa. U Kreimirov grad
stigle su iz biskupije Trier ko-

ja njeguje tradiciju volonterstva, pa posredstvom Udruge

Sofia alje svoje volontere u
mnoge zemlje. Sophia do posljednjeg trenutka nije ni znala kamo e je uputiti, a kada je
potvreno da e to biti Hrvatska, odnosno ibenik, nije bila naroito euforina.

Ovdje je sve, samo nije

dosadno
Mislila sam da e mi biti
dosadno... Kakva greka! Ov-

dje je sve, samo nije dosadno.

Odmah sam stekla prijatelje
i poela uiti jezik od djece u
katolikom djejem vrtiu
Brat sunce... Kad se sjetim
svojih poetaka, smijeno mi
je. Ponavljala sam iste greke kao djeca... Naravno da nisam govorila knjievno, ali
to nije ni vano. Vano je bilo komunicirati sa svima, Ninom i Miljenkom u Caritasu,
ljudima na ulici, drutvom u
kafiu... Sada tako govorim
jer ipak studiram hrvatski
jezik u Zagrebu. Ali, ovaj ibenski mi je drai... ibenski
je jezik mog doma kojeg nikada neu zaboraviti. Jesam
u Zagrebu, ali sam i u ibeniku. Svaki slobodni vikend
sam ovdje i svaki put kad proem Sv. Rok, kad ugledam

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

sunce i more, kaem sama

sebi: ide prema domu, jo
malo pa si tu. Zapravo, nikad
nisam ni otila, samo sam se
preselila u Zagreb.
Zato?
Zato to se nisam mogla razdvojiti od Hrvatske,
nisam mogla zauvijek napustiti ibenik. Kad sam
se prole godine u kolovozu
trebala vratiti u Njemaku,
to jednostavno nisam bila u
stanju napraviti i tamo neto
poeti studirati. Otvorila mi
se mogunost studiranja hrvatskog jezika u Zagrebu,
pa sam je odmah prihvatila.
Sad u u lipnju dobiti certifikat s kojim u se vratiti u
Njemaku. Bit e mi teko,
iako sam svjesna da je i ovako teko sve uskladiti. Stalno
putujem na relaciji Zagreb
ibenik, a preko praznika i u
Njemaku. Naporno je. Bit e
vam moda udno, ali ja nikad nisam imala osjeaj da
sam napustila ibenik. Zagreb mi je prebrz, prevelik...
Nedostaje mi i ljetni i zimski
ibenik. To su dva razliita
grada, ali svaki mi je predivan. Nikad nisam toliko itala i posveivala se sebi kao u
zimskom ibeniku. A prijatelji... oni ostaju poveznica. Tu
su moje druge sestre, druge
majke...

Stigla kao dijete, tu sam

odrasla
I njezina sunarodnjakinja,
a zapravo, po ljubavi prema
ibeniku, i sugraanka Sinah (kae se Sina, kao kad
se krsti: U ime Oca, i Sina...)
jednako je zanesena gradom
u kojem je, kae, od 18-godinje curice postala ena.

upanija 17
U ibenik sam stigla kao
dijete. Tu sam odrasla u osobu kakva sam danas. Na poetku mi je u Caritasu bilo
prilino teko u uredu jer nisam govorila hrvatski. Onda
sam postala osobna asistentica djevojici Penelopi u Katolikoj osnovnoj koli i ona
je moja prva uiteljica hrvatskog jezika. I ibenskog, isto
tako. Stalno me je ispravljala
i dodavala nove rijei. Znala
bi mi rei: To se tako ne kae,
nemoj ovako, nemoj onako...
Danas mi je kao sestra. Naravno, Caritas je bio moja baza, moja obitelj, i kako je vrijeme prolazilo, sve bolje sam
govorila i stjecala nove prijatelje. Danas mogu kazati da
su moji najbolji, najodaniji i
najiskreniji prijatelji upravo u ibeniku. Juer sam,
tako, otila na kavu s prijateljicom. Rekla mi je kako
ima osjeaj da nikada nisam
ni otila natrag u Njemaku. Tamo mi nedostaju ove
kave... Kao da se cijeli ivot
nekako povezuje uz njih. Piju se satima. To su obredi na
kojima se razgovara, upoznaje nove ljude... Kad me obuzme nostalgija u Njemakoj,
znam pozvati prijateljice. Kaem im: hitno mi treba kava,
ali one to nikako ne razumiju i te kave zato nisu iste. One
popiju za pet minuta i kau:
Ajmo a...
Kako se na njemakom
kae: Ajmo a...?
(smijeh)... Pa, priznajem,
ne kae se... To mi je ostalo u
krvi, u uhu... To je taj moj lipi ibenik uz kojega sam vezana i bit u zauvik! Jel da
to lipe zvui na ibenskom
jeziku?! E!

18 upanija

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

HOD KROZ POVIJEST Jedna stara ibenska ulica, sa svojih tridesetak itelja, bila je

Ulica Jurja Dalmatinca - tiin

Joso Guberina pred svojom radionicom

Zna, ovdje ti nema puno

svita. Ja ih sviju znadem na
prste nabrojiti. Ali po onome
to se iz prolosti zna, ovuda
je nekad sve vrvjelo od
ivota - kazuje Joso Guberina
Joko ELAR

ad nas je poetkom
ezde set i h go d i n a
prologa stoljea kustos Muzeja grada ibenika, legendarni dr. Boo
Dulibi uputio u Ulicu Jurja Dalmatinca snimiti jedan
spomenik, za nau rubriku u
tadanjem ibenskom listu,
dodao je: Tamo e u tiini
etati kroz povijest.
Danas, nakon pedesetak
godina, povijest je jo uvijek
ondje. Ta uska ulica puna tiine, sa svojih tridesetak stanovnika, u doba Jurja Matejava Dalmatinca, slavnog graditelja ibenske katedrale sv.
Jakova sredinom 15. stoljea,
bila je ila kucavice Kreimirova grada. Spojnica njegove
najstarije jezgre meu bedemima do centra na Starome
pazaru i Poljani.
Tom ulicom namjernik
moe obilaziti, a da minutama nikoga ne susretne. Onuda ne hode ak ni turisti, koji
se okolnim prolazima penju
do Tvrave sv. Mihovila. I ba
taj stoljetni mir, svjetla i sjene
starih zdanja, s kupolom katedrale to izvire nad junim krajem ulice, s blizinom
mora, daju joj poseban peat

Ovuda ne prolaze turisti

prolosti s razmiljanjem koje nadahnjuje.

Ovdje ti nema puno svita

Prva osoba koju smo susreli bio je znanac Joso Guberina, pred njegovom radionicom minijatura u kui brata
mu, kipara Aleksandra Ale
Guberine. I ona bila vlasnitvo Jurjevo. Kamenu plastiku
portala te kue izradio je sam
majstor Juraj.
- Zna, ovdje ti nema puno
svita. Ja ih sviju znadem na
prste nabrojiti. Ali po onome
to se iz prolosti zna, ovuda
je nekad sve vrvjelo od ivota.
Pa vidi, s druge strane ulice,
da pree koji korak, kua je
u kojoj je Juraj dugo stanovao
i gdje su dolazili njegovi suvremenici: grditelji, puani,
plemii, crkveni dostojnici,
umjetnici. Odmah je tu i crkva sv. Grgura iz. 13. stoljea,
u kojoj je sada postav replika
djela Jurja Dalmatinca koje
je on radio u Splitu, Trogiru
i drugdje. Iz ove ulice potjeu
i mnoge stare ugledne ibenske obitelji. Ulica se protee
od Bute u Docu, kroz stari
benediktinski samostan, do
prilaza Trgu Republike Hrvatske i katedrale. Sve je to
uglavnom kao i prije 500 go-

Nenad Srdeli iz Splita zaljubljenik u stari ibenik

dina - pria nam Joso Guberina.
Ali je, zaudo, ostalo potpuno turistiki neiskoriteno. Jedna nezaobilazna ibenska atrakcija jo spava
stoljetnim snom.
Susreli smo u etnji i jednog Splianina, Nenada Srdelia, koji punih 30 godina
ivi u ibeniku.
- Naprosto sam zaljubljen
u ovaj dio grada, znadem
svaki kamen u ovoj ulici, poznam ljude pune gostoljubivosti. ovjek uiva ivjeti u
ovakvu miru, a ako elite,
more vam je samo pedesetak
metara nizbrdo.

U Jurjevoj ulici, u njegovoj

kui, je i jedno, vjeruje se, njegovo remek-djelo: kruna zdenca u obliku bave s umjetnikom kamenom plastikom.
Vidjeli smo ga ondje prije vie desetljea i snimili. Ovoga
puta nismo mogli, jer nije bilo
vlasnika, a rekli su nam da je
zdenac primijenio i lokaciju(!).

Ni za to se ne bih
mijenjala
A zbog toga to je nad vratima Jurjeve kue uklesan lik
medvjeda (orso), bilo je onih
to su Jurja Dalmatinca krstili prezimenom Orsini, to je totalna neistina.

Diana Sekuli i Branka Nini

U svoju kui, takoer s temeljima iz 16. stoljea, pozvala nas je Diana Sekuli, koja
sa sinovima Filipom i Kreimirom u njoj ivi desetak godina. Njezin pokojni suprug
Nikica Sekuli, poznati obrtnik, obnovio je to zdanje iji su unutarnji dijelovi, gusterna, prostori ispod razine
ulice, sa sedrenim svodom i
drugi dijelovi, potpuno ouvani.
- Ni za to se ne bih mijenjala za ivot ovdje - kazuje gospoa Diana, u ovome
okruju mira pogledom na
more i s dobrim ljudima okolo, gdje smo svi kao jedna i-

ra obitelj. Kada u ljetno popodne legnem na postelju, na

stropu sobe ljeskaju se odsjevi namrekanog mora u luci. Kao neka iva slika. Ovdje vlada mir koji se niim na
moe platiti. Moj pokojni suprug uloio je velik u ljubav,
trud i napor za obnoviti ovo
staro zdanje. Ovdje nema kafia, klubova, restorana, a u
centar grada moemo doi za
nekoliko minuta. Eto, pitajte
i moju susjedu Branku Nini,
rei e vam isto - kazuje Diana Sekuli.
Pedesetak metara prema
gradu kua je Jose Jakovljevia, pokojnog doajena iben-

REAGIRANJE Mr. sc. Dra

Netoni s

a ko j e u j av n o s t i ,
osobito u iben iku, poznato da sam
obavljao dunost steajnog upravitelja Remontnog brodogradilita ibenik, d.o.o., zahtijevam da
temeljem Zakona o mediji ma, l. 4 0 i 41, objav ite
ispravak informacije iz ibenskog lista, od 7. sv ib nja 2015.g., stranica 31, po
nazivommPresuda za klevetu, Branko Kronja predstavnik bivih radnika Reonta - osuen sam zbog to-

e ila kucavica jo u 15. stoljeu

ina koja govori

4.6.2015.

upanija 19

NikA Stipaniev/CROPIX

ibenski list etvrtak,

Prvo priznanje jedinoj hrvatskoj marini za superjahte

Mandalina dobila
Plavu zastavu
Marina Jurkovi

D
Juni kraj Ulice Jurja Dalmatinca

skoga novinstva, dugogodinjeg urednika ibenskog lista. Njegov sin Ivo, takoer
poznati novinar, nastavlja
oevu ljubav prema ibeniku i ulici iz koje je potekao
i divi joj se kad god svrati u
rodni grad.
I tako smo u Ulici Jurja
Dalmatinca proveli cijelo popodne. Na povratku u gradsku vrevu kroz juna vrata
grada, doekao nas je latinski natpis nad portalom stare palae: Recte faciendo, neminem timeas - Dobro inei, nieg se ne boj.
Da je bar uvijek u ivotu
tako!

Kruna zdenca u kui Jurja Dalmatinca

ako Lambaa, bivi steajni upravitelj Remonta

su navodi Branka Kronje

ga to sam govorio istinu.
Netoni su navodi Branka Kronje, a pogotovo da je:
o suen k ao pr e d st av n i k
bivih radnika i predsjednik odbora vjerovnika, tuen za klevetu i sramoenje, nikad nije spominjao
nezakonito bogaenje ste ajnog uprav itelja, govo rio golu istinu, dionice Jadranske banke prodane ispod trine cijene, radnici
remonta rtva krupnih riba i sitnih slova, Dravno
odvjetnitvo nije odradilo

posao po pitanju kaznene

prijave, odbaena kaznena
prijava je podloga za osuujuu presudu protiv istoga.
Naime presudom Op inskog suda u ibeniku,
p ot v r enom o d upa n ijskog suda u ibeniku, navedenom se nalae da naknadi neimovinsku tetu
od 25.000 kn sa zakonskom
zateznom kamatom za razdoblje od 30.4.2004. do konca 2008.g. zbog prozivanja
na provjeren i tendeciozan
n a i n mene osobno i me -

nom i prezimenom, jer je

time povrijedio pravo na
ugled, ast, dostojanstvo
i ime. Sud zakljuuje da
je isti u vie javnih istupa (koje ne citiram) nedvojbeno vrijeao i klevetao naruavajui osobno
i profesionalno dostojanstvo mene osobno (citati
iz presude).
S potovanjem
mr.sc. Drako
Lambaa, dipl.iur.

-Marin Mandalina
u ibeniku, jedina
hrvatska marina
za superjahte koja nudi 79 vezova za jahte
duine od 30 do 140 metara
te 350 vezova za manje brodove, dobila je svoju prvu
Plavu zastavu. Tim meunarodno prepoznatim priznanjem najvieg ekolokog standarda iznimno je
ponosan Artun Ertem, direktor D-Marine. inom dodjele Plave zastave je, kae,
potvreno da su prepoznata
ulaganja u odrivo upravljanje te gospodarenje morem i obalnim pojasom.
- U naem poslovanju
oduvijek pridajemo jedna-

ku pozornost podizanju razine usluga, kao i odravanju

visokih ekolokih standarda. Smatramo da drugaijim
pristupom nije ni mogue ponuditi najbolju kvalitetu, ni
potvrditi izvrsnost u poslovanju - zakljuio je Ertem.
Dodaje kako Plavom zastavom D-Marin Mandalina
nastavlja nizati priznanja i
nagrade za svoj rad.
- Tako je Yacht Harbor
Association iz Londona nagradio najviu razinu kvalitete vezova te standard njezinih usluga priznanjem Five
Gold Anchors. Ministarstvo
turizma, pak, dodijelilo je
naoj marini kategorizaciju
pet sidara, ime je ona postala prva i zasad jedina takva
marina u Hrvatskoj. Uz to,

D-Marin Mandalina prva

je marina u Hrvatskoj kojoj
je organizacija Amerika
akademija ugostiteljskih
znanosti dodijelila prestinu nagradu Five Star Diamond Award - zadovoljno
konstatira direktor D-Marin Mandalina, podsjeajui kako je upravo ta marina smjetena u prirodno
zatienom podruju jedno
od najsigurnijih mjesta za
prihvat jahti na Jadranu.
D-Marin Mandalina, naime, nema ogranienja za
visine plovila, to uz neogranien gaz i posebno izgraenu energetsku infrastrukturu predstavlja idealno mjesto za vezivanje
superjahti.

20 Reportaa

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

RADOVI PRI KRAJU U Mandalini smo obili novi turistiki kompleks turske Dogus G
Baiem, koji nam je otkrio:

Ovo nije brod, ovo je

Svi kau da ih proelje hotela podsjea na

brod, ali... nije to brod kako mnogi kau, to je
ista erotika forma. Naravno, uvijek rabim
i te motive i brodske forme, ali ovo je ista
erotika... - govori Niko Bai
Jordanka GRUBA
NIKA STIPANIEV/CROPIX

okolo ibenika posljednjih est-sedam

godina stalno se neto mijenja u vizurama iz grada ili prema gradu.
Je da su generacije provele
ivot u grintanju i uzdasima
to sve to imamo a sve je, eto,
neiskoriteno, zaputeno, ruevno, neuredno - naposljetku
i zabranjeno za svaki pristup
- no, sad se sve danomice mijenja! Prvo je, u tih 360 stupnjeva obzora, ureena jedna
nevelika, dodue privatna ali
lokacijski vrlo atraktivna i
uoljiva vila, Vila Moj mir
na rtu ulaza (izlaza) luka - Kanal sv. Ante. Onda je krenula redaljka: ibenik je dobio prvu gradsku plau, pa je
ureena Tvrava sv. Mihovila, ureuju se i druge tvrave,
etnica Kanalom sv. Ante, novo trajektno pristanite u luci... Ovo je, pak, pria o jednoj
punti u akvatoriju gradske luke, onoj mandalinskoj.
Kada su vlasnici Marine
Mandalina, turska Dogus
Grupa, tamo odluili graditi hotel, mislili smo - koja ko-

rist za grad od toga - njihova

marina - njihov hotel. Kao da
e sve ponijeti u kaeli, doma u Tursku. Uostalom, Mleani su gradili tvrave, Austro-Ugarska lanterne i rive,
pa je sve i dalje ovdje kod nas,
u Hrvatskoj...Tako i ovu tursku investiciji treba, kao prvo,
shvatiti kao ibensku vrednotu. to i jest.

Ve se namjetaju sobe
A kad je hotel poeo nicati
u betonu, ve smo poeli zastajkivati skenirajui oima taj na luki akvatorij s lijeva na desno i obratno, s novim detaljem. Polako nas je
naputao al za starom vizurom Kulina. Poeli smo uivati u novoj.
Kad se u punoj visini zabijeljela prednja fasada, u kojoj mnogi vide zapovjedniki
most, a asocijacija na oblinje
nautiko mjesto pritom je neizbjena - tada smo ve shvaali da se tamo dogaa neto izuzetno. Lip je, lip, govore ljudi
u prolazu obalom, i s prozora
i teraca ibenskog amfiteatra
- gradskih kua.
Proetala sam se nekidan
s glavnim projektantom koji

je sa suradnicima projektirao hotel, Nikolom Baiem,

gradilitem u kojem se ve namjetaju neke sobe, a u lobiju
hotela je cijelo brdo pomno u
najlon upakiranih kuina za
fotelje.
- Svi kau da ih proelje
podsjea na brod, ali... nije to
brod kako mnogi kau, to je
ista erotika forma. Naravno, uvijek rabim i te motive i
brodske forme, ali ovo je ista
erotika... - govori mi Niko Bai a oi mu - premda je ovo tko
zna koji projekt u njegovoj karijeri, i premda je tu erotika
tek metafora - svijetle kao da
je zaljubljeni mladi, uspjeni
poetnik, ili bar kakav milijunski dobitnik na lutriji... Nikola Bai jednostavno je za
ovaj projekt vezan nekim strasnim vezama, a u etnji gradilitem otkrivam i kojima...

Monumentalan lobi
to se erotike tie, da, stanete li s prednje strane, glavna zgrada init e vam se poput boka, a ona stranja poput
bedra ene koja lei. Imate li
dovoljno mate, moete njome
(matom) etati i dalje.
S Nikolom Baiem ula-

Spomenik kaunu
Zidovi vila su, naravno, zbog statike morali biti sagraeni po svim propisima. Ali, kad ih
gledate s vanjske strane, onda oni nisu samo nalik, nego su u stvarnosti zidovi s otiskom
primitivnih alunga, onih naih starih kauna od kua, magazina i konoba, to su nastajali u
razdoblju nove izgradnje poslije (Drugog i svjetskog) rata:
-Mi smo, praktiki, zidove obukli u kaun, htjeli smo ostaviti spomenik jednom naem
starom graditeljstvu iz dalekih vremena, na kojega gledamo s prijezirom ali- zato!?! Pa to
su radili nai roditelji u vrijeme poslijeratne obnove kako su znali, umjeli i mogli, u vreme
te obiteljske, siromake izgradnje kad je miung betona, koliina i vrsta kalje ovisila
o tome koliko je metar popio bevande...Toga se ne treba sramiti, tome treba ostaviti
spomenik i to je bila naa ideja. Samo da znate- nita tee nego odglumiti tu nisku
tehnologiju sredstvima visoke... mnogi su se spotili na tim zidovima- kae kroz smjeh
Nikola Bai.
Nasuprot tehnologiji kauna stoji cararski mramor u turskoj kupelji, no tu emo priu
ostaviti za susret s projektantom ureenja interijera, Markom Murtiem.
zim u lobi hotela. S unutarnje strane to je bavast, i do
treeg kata odnosno stropa
s velikim svjetlarnicima na
vrhu, otvoren prostor. Svaki
kat ima taj hodnik otvoren
prema unutra, s pogledom na
prizemlje. Na bijelom zidu te
bave su otisci alunga,
dasaka s godovima i prugama, a poslije u vidjeti da je
to sastavni dio Baieve ideje
o ostavljanju trajnog otiska,
vjene uspomene na jedno
domae vrijeme i nain gradnje.
Lobi je monumentalan i
podsjea na - crkvu! Zaraza
njegovom sakralnom arhitekuturom? Pa na nekin nain
da.
- Naa je osnovna arhitek-

tonska teza bila ova: htjeli

smo izgraditi jednu organiku kuu, kuu koja e srasti s
morfologijom mandalinskog
poluotoka i koja e izgledati kao da je izrasla iz njega.
Htjeli smo da taj dio grada,
godinama od njega na svaki
nain odvojen, postane ambijentalan, da kroz sadraje ali i
pristup postane dio gradskog
sadraja, da ljudi mogu doi i
proetati se, dosegnuti toku
koja je na svoj nain kreendo
ove arhitekture.
I prije negoli zavirim u sobe i apartmane na prvom i
drugom katu, i restoran na
treem, moram rijeima pokuati opisati taj kreendo
do kojega e gosti hotela ili
graani, svejedno, moi doi

na krov objekta - pjeice, etnjom!

Gledajui prema moru od
prizemlja (do kojega se iz naselja Mandaline doe novom,
asfaltnom cestom), obodno,
do vrha zgrade vodi - etnica!
Ve je podaana drvenim podom u ogromne ardinjere u
podu ve su posaena mlada
stabla pinija!!!
S vrha, odnosno krova,
gdje e biti mali vrt i drugi
sadraji, puca pogled od milijun dolara na, redom: marinu, zaljev do ibenskog mosta i napokon na prelijepu vizuru grada. Pogled oduzima
dah. Nita jeftinije od milijun
dolara ne kotiraju ni drugi pogledi: iz restorana na posljednjem katu, iz soba u prvom

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

Reportaa 21

Grupe s glavnim projektantom, arhitektom Nikolom

ista erotika
Projektantsko okruenje
Projekt Mandalina dobili smo na pozivnom
arhitektonskom natjeaju prije tri godine. Projekt je
izraen u mojem projektnom uredu MARINAPROJEKT
d.o.o. u Zadru, koje zapoljava desetak arhitekata. Svi
su oni na nekoj razini sudjelovali u projektu, ali u ovdje
spomenuti samo one koji su dali neposredan autorski
doprinos njegovom ostvarenju, a to su Zvonimir Bui
(hotel), Nera Nejami Kozina (yacht club) i Matija Huzjak
(vile).
Takoer moram istaknuti i izniman doprinos naeg
konstruktera Branislava Brkia i njegovih suradnika
iz tvrtke Strukturaprojekt d.o.o. iz Zadra. U projektu
je sudjelovao i iroki interdisciplinarni tim koji
dolazi iz naeg poslovnog okruenja, a koji ukljuuje
najbolje hrvatske projektante instalacija i drugih
komplementarnih projekata. Interijer svih sadraja
oblikovao je arhitekt Marko Murti, Studio EMUR, iz
Zagreba, temeljem neposrednog ugovora s investitorom.

i drugom. Lei u krevetu i

kroz ogromnu staklenu stijenku gleda more, brodove, i
jedan fantastian grad!

Spojio se interes
investitora i grada
Nikola Bai kae:
- Ovo to i kako gledate nije moja zasluga: ovo je zasluga Boja jer samo je Bog mogao napraviti cilo ovo misto,
i ovaj jeziak u zaljevu na
kojem smo postavili hotel, i
kompleks.
Sobe su obiteljske, raskone, a apartmani su na obodu

zgrade - e to je ba za odlikae! Povrine su ezdesetak

kvadrata a gotovo iz svakoga
gleda na - ibenik. Praktiki,
svaki je pogled orijentiran na
ibenik, a naroito onaj iz restorana na vrhu. S tog arobnog mijesta, ko s prove Titanica, puca pogled na sve
ibenske ljepote... ne jedan,
nego je stotinu novih i nikad
vienih vizura grada iz novog
hotela Dogus Grupe u Mandalini - svaka im ast za to potovanje prostora u koji su doli.
- Ovdje se spojio interes investitora i grada, da se otvo-

re novi javni prostori koji e

otkrivati sve nove vizure i vedute ibenika i u tome je naa radost i uspjeh - govori Nikola Bai.
Iza hotela niu se tri vile:
svaka s natkrivenim parkiralitem, prostorom za poslugu,
prizemljem s terasom prema
uvali i marini, s bazenom, i
spavaim sobama u katu.
Iza toga su objekti za fitness, tursku kupelj, jaht-klub,
otvoreni bazen s ostakljenom
ogradom (sidi i gleda ribice
u akvariju...), koktel-bar...
-A ovdje mi se otvorila ne-

ka rupa u terenu, pa smo to

uredili za vanjsku pozornicu
i, kao, mali amifiteatar.
Kao mali amfiteatar
podzidan je i sa skalicama za
prolaz ureen prostor, izmeu redova bit e posaena
stabla pa e publika program
na sceni gledati sjedei ispod
boria...
Sve je to tako raskono u
ideji, a bogme i realizaciji. ibenik i suvremena hrvatska
arhitektura s hotelom Dogus
Grupe u Mandalini, uz Marinu Mandalina, dobit e jo ovo
ljeto vrhunsku stvar!

komunalne
novosti
22 Komunalno
POD POKROVITELJSTVOM GRADA IBENIKA
ibenski list etvrtak,

sklopu radova na komunalnoj infrastrukturi u tijeku je

ienje zaputenog prostora u samom sreditu grada,
u Ulici Jurja Barakovia. Rije je o prostoru koji je razruen u bombardiranju jo u vrijeme II. svjetskog rata, a nastala povrina je tijekom vie desetaka godina sluila kao
ilegalno odlagalite otpada, uglavnom graanima koji ive
u susjedstvu.
- Procjenjuje se kako se na toj povrini nalazi vie od 40
kubika raznog odbaenog materijala, to je razlog da je prostor postao leglo takora, zmija i raznih kukaca. Grad ibenik je stoga u suradnji s Konzervatorskim odjelom, od kojeg
je dobiveno potrebno miljenje, odluio krenuti s ureenjem
- kae Miro Luci, proelnik Upravnog odjela za komunalne
djelatnosti Grada ibenika. Vrijednost radova je 20 tisua
kuna, a izvodi ih obrt NOA. Do sada je s navedenog prostora odvezeno nekoliko kamiona otpadnog materijala na Bikarac. Radovi e potrajati mjesec dana, zbog nemogunosti
pristupa terenu vozilima, te se sav otpad mora uklanjati iskljuivo runo. Nakon ienja Grad ibenik e u suradnji
s konzervatorima osmisliti namjenu prostora.

NikA Stipaniev/CROPIX

P
Pripreme za sezonu

Ureuju se plaa i obala

u aboriu i Grebatici

tijeku su radovi na ureenju plaa i obala u aboriu i

Grebatici ukupne vrijednosti 254.930,19 kuna. Radove, koji bi trebali biti gotovi za 30 dana, izvodi tvrtka Bemix. U aboriu se sanira i ureuje odbojkako igralite,
nasipava i ravna plaa, te, betonskim kockama, poploava etnica Peru u duini 50 metara. Vrijednost radova je
114.945,90 kuna.
Vrijednost radova u Grebatici iznosi 139.984,29 kuna,
a nasut e se i poravnati postojee plae, te e se u uvali
Galenica, sanirati dio obale. Radovi se financiraju iz proraunske stavke Ureenje plaa i obala.

oslodavci s podruja itave Hrvatske toplo su

pozdravili i podrali
projekt osnivanja dislociranog Studija energetske
uinkovitosti i obnovljivih
izvora Sveuilita u Zagrebu u
ibeniku koji s radom starta u
rujnu ove godine. Njihov je interes za kadrovima koji e biti educirani na ovom podruju opravdan kada je poznato
da je Vlada Republike Hrvatske zakonom uredila podruje
uinkovitog koritenja energije, donoenje planova na lokalnoj, podrunoj (regionalnoj) i
nacionalnoj razini za poboljanje energetske uinkovitosti, te njihovo provoenje, kao
i provoenje mjera energetske
uinkovitosti.
Podrku ibenskom studiju, osim ibenskih poduzetnika, izrazila je meu prvima
tvrtka DOK-ING d.o.o., jedan
od vodeih proizvoaa specijaliziranih robotiziranih vozi-

Ciljeve e biti nemogue ostvariti ako od samog

poetka ne uspostavimo snanu suradnju
gospodarskog sektora sa ibenskim studijem.
Upravo me zato veseli podrka koju su studiju
iskazali poduzetnici diljem Hrvatske. To je jasan
pokazatelj da su prepoznali nau inicijativu, a
da su Sveuilite u Zagrebu, fakulteti FER i FSB
u suradnji s Gradom ibenikom napravili dobar
posao - kazao je ibenski gradonaelnik dr.
eljko Buri

Objavljen natjeaj za prodaju zemljita

u Gospodarskoj zoni

Podi privlani za
investitore
neovisno o krizi

rad ibenik objavio

je natjeaj za prodaju
graevinskog zemljita na podruju Gospodarske zone Podi. Rije je
o graevinskom zemljitu u
okviru dijela prve prostorne cjeline odreene urbanistikim planom ureenja,
a radi izgradnje gospodarsko-poslovnog i/ili gospodarsko- -proizvodnog sadraja
suglasno odreenjima urbanistikog plana ureenja
Gospodarske zone Podi, I. i
II. izmjena i dopuna urbanistikog plana ureenja Gospodarske zone Podi - Grad ibenik.
- Poloaj i infrastruktur-

Poloaj i infrastrukturna
opremljenost zone Podi privlani
su investitorima i unato loem
gospodarskom trenutku u cijeloj
regiji, dogaaju se pozitivni pomaci.
Cjelokupni dojam ibenika kao grada
koji ima uzlaznu putanju prepoznaju
i budui ulagai koji svoj gospodarski
interes vide u naem okruenju rekao je zamjenik gradonaelnika mr.
sc. Danijel Mileta

kako su iznimno sretni zbog

otvorenja studija kao poslodavac koji je zainteresiran za
zapoljavanje mladih kadrova
energetske struke.

la koja se koriste u razminiranju, vatrogastvu i podzemnim

iskopima. Rije je o tvrtki koja ostvaruje suradnju iskljuivo s inozemnim partnerima, a
na izvozu temelji svoje poslovanje. lanica Uprave DOKING-a Ana Majeti kazala je

na opremljenost zone Podi

privlani su investitorima i
unato loem gospodarskom
trenutku u cijeloj regiji, dogaaju se pozitivni pomaci. Cjelokupni dojam ibenika kao
grada koji ima uzlaznu putanju prepoznaju i budui ulagai koji svoj gospodarski interes vide u naem okruenju
- rekao je zamjenik gradonaelnika mr. sc. Danijel Mileta.

Otvaranje ponuda
23. lipnja
Parcela veliine 10,234 metra etvorna smjetena je na
podruju katastarske opine
Dubrava. Ponuena cijena po

- Uz svoj osnovni biznis

izrade robotiziranih sustava

za specijalne namjene, tvrtka
DOK-ING panju u posljednje vrijeme posveuje razvoju i proizvodnji elektrinih i
hibridnih sustava. Uz klasine strojeve na dizelski pogon,
tvrtka se kree u smjeru ra-

metru etvornom ne smije biti manja od 5 eura u kunskoj

protuvrijednosti prema srednjem teaju HNB-a na dan
plaanja. Natjecati se mogu
domae i strane pravne i fizike osobe (obrti) registrirane za obavljanje djelatnosti
koja dovodi do ostvarenja ci-

lja raspolaganja zemljitem.

Uz osnovne podatke o ponuditelju, ponuda mora sadravati idejni projekt, opis dosadanjeg poslovanja, gospodarsku procjenu ulaganja s
investicijskim programom,
odreenje konkretnog dijela
graevinskog zemljita, rok

Poslodavci - da studiju

Nikolina Vukovi Stipaniev/CROPIX

ienje zaputenog
prostora u Ulici
Jurja Barakovia

Studij energetike podravaju istaknute hrvatske tvrtke

NikA Stipaniev/CROPIX

Komunalni radovi

4.6.2015.

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

Komunalno 23

Uspostaviti snanu
suradnju
gospodarskog
sektora i studija
zvoja elektrinih strojeva za
rad u podzemnim rudnicima,
hibridnih sustava za krizne situacije te se sve vie istrauju mogunosti razvoja i izrade hidroelektrana kao i ostalih sustava koji prate trendove
obnovljivih izvora energije.
Poznato vam je da smo prvi u
Hrvatskoj proizveli elektrini
automobil, radimo na konverzijama klasinih automobila
u elektrine, stoga definitivno
vidimo blisku suradnju sa ibenskim studijem - napominje
Ana Majeti.
ibenski studij podrala je
i Zagreb-Montaa Grupa. Vlasnik Vlado ovi kazao je kako je to veliki projekt za ibenik.
- Takav projekt potreban je
svakoj sredini, osobito ibeniku. Kadrovi nakon zavrenog
studija mogu biti i univerzalni, no specijalizirat e se u nekom od proizvodnih pogona.
Zagreb-Montaa samo u ibe-

niku u proizvodnji zapoljava

740 radnika i sigurno emo
trebati mlade strunjake s
podruja energetike - kazao je
ovi, dodajui kako projekt
podrava i kao poduzetnik i
kao graanin. Da je projekt
osnivanja studija opravdan
ve iz dananje perspektive,
potvruje i Jakov Terzanovi,
direktor ibenske poduzetnike zone Podi koja je meu najveima u Hrvatskoj.
- Za energetskim kadrovima na tritu rada sve je vea
potranja. Vidim to i na terenu u razgovorima s gospodarstvenicima. Zato smatram da
emo edukacijom kadrova s
tog podruja, koje uslijed novih trendova postaje sve vie vano, napraviti ogroman
iskorak - kae Terzanovi.

Jedinstven u Hrvatskoj
i jugoistonoj Europi
- ibenik se u dugoronoj
strategiji razvoja grada, usvo-

jenoj na Gradskom vijeu,

odredio kao Centar zelenih
industrija Jadrana. U skladu
s tim, osnutak prvog sveuilinog Studija energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora, koji
e obrazovati kadrove energetske struke na je veliki iskorak
na putu ispunjenja zadanih
stratekih ciljeva. No, ciljeve
e biti nemogue ostvariti ako
od samog poetka ne uspostavimo snanu suradnju gospodarskog sektora sa ibenskim
studijem. Upravo me zato veseli podrka koju su studiju iskazali poduzetnici diljem Hrvatske. To je jasan pokazatelj da
su prepoznali nau inicijativu,
a da su Sveuilite u Zagrebu,
fakulteti FER i FSB u suradnji
s Gradom ibenikom napravili
dobar posao - kazao je ibenski
gradonaelnik dr. eljko Buri. Osnivai ibenskog Studija energetske uinkovitosti
i obnovljivih izvora, Fakultet
elektrotehnike i raunarstva

(FER) i Fakultet strojarstva

i brodogradnje (FSB) Sveuilita u Zagrebu pokrenuli su
projekt u potpunosti svjesni
potranje za takvom vrstom
kadra na tritu rada.
Prof. dr. sc. Nedjeljko Peri,
dekan Fakulteta elektrotehnike i raunarstva u razdoblju 1.
10. 2010. do 1. 10. 2014. godine,
napominje kako je upravljanje energijom te uope sektor
energije krucijalno pitanje opstanka ovjeanstva.

ibenik e iskoraiti
- Upravo je zato ovaj studij
jedinstven u Hrvatskoj i openito u jugoistonoj Europi.
To je jedan moderno koncipirani studij koji e posve sigurno dati jedan impuls razvoju
gospodarstva gradu ibeniku
i ibensko-kninskoj upaniji i ire kae prof. Peri. Studij energetske uinkovitosti i
obnovljivih izvora u ibeniku
bit e politehniki studij, dakle

objedinjavat e znanja i vjetine dviju razliitih tehnikih

grana.
- Studij je poseban jer spaja
dvije discipline na tehnikom
podruju, s jedne strane discipline koje imamo na FER-u, dakle elektrotehniku, raunarstvo i informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, po emu
je FER prepoznatljiv i najbolji
u Hrvatskoj, a s druge strane
kompetencije i ekspertize Fakulteta strojarstva i brodogradnje podsjea dekan FERa, prof. dr. sc. Mislav Grgi.
Nakon zavrenog trogodinjeg studija studenti mogu
oekivati da e dobiti sva potrebna znanja iz mjera energetske uinkovitosti kao i znanja
iz tehnologija iskoritavanja
obnovljivih izvora energije.
- Konkretnije, bit e to znanja energetske uinkovitosti
u zgradarstvu, industrijskim
procesima, a to se tie obnovljivih izvora energije, to su zna-

nja iz podruja vjetroelektrana, malih hidroelektrana, solarnih elektrana - navodi prof.

dr. sc. Zvonimir Guzovi, dekan FSB-a. Njegov kolega,
prof. dr. sc. Ivan Juraga, dekan
Fakulteta strojarstva i brodogradnje u razdoblju 1. 10. 2010.
do 1. 10. 2014. godine, navodi
kako je rije o iznimno vanoj
cjelini za itavu ibensku regiju, osobito s aspekta gospodarstva.
- To je tema koja e ibeniku
dati jednu dodatnu vrijednost
i koja se u jednom gradu dogaa jednom u 50 godina. Ovim
studijem ibenik e iskoraiti,
kako zbog samog studija tako
i zbog naina ivota, istraivanja, ali i gospodarske suradnje
koja e se putem njega ostvariti. Ovaj je projekt, naime, nezamisliv bez suradnje akademske zajednice i gospodarstvenika - istaknuo je Juraga.

BRIGA O OTOCIMA Realizacija programa Razvoj jadranskih

otoka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a

izgradnje i poetak djelatnosti, iznos planiranih ulaganja i izvore financiranja. Natjeaj je objavljen u dnevnom
tisku te na web-stranici Grada ibenika www.sibenik.hr.
Rok za podnoenje prijava je
30 dana.
Natjeajna dokumentaci-

ja preuzima se u upravi Podi

ibenik d.o.o., Velimira korpika 17 b, a otvaranje ponuda
odrat e se 23. lipnja 2015. u
12 sati u Uredu gradonaelnika ibenika, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, ibenik, na koju adresu se ponude i upuuju.

inistarstvo region a l nog ra z vo ja i fondova Europske unije sufinancirat e izg radnju

moder n i h dje ji h ig ralita na otoku Krapnju i
irju, o emu su nedavno
u Splitu ugovore potpisali potpredsjednik Vlade i
ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a prof.
dr. Branko Gri i zamjenik gradonaelnika mr.
sc. Danijel Mileta.
- Nae naseljene otoke
gledamo kao integralni
dio grada ibenika i ni po
emu ih ne diskriminiramo, ve intenzivno ulaemo u njihovu infrastrukt u r u . D j e ja i g r a l i t a
trebala bi biti jedan dio
cjelokupne slagalice nune kako bi se mlade obitelji s potomstvom odluile
zadrati ili nastaniti na
otocima. Ve godinama
se razne nacionalne strategije bave ovom problematikom, a, kao to vidite,
Grad ibenik intenzivno
djeluje - kazao je prigodom potpisivanja ugovora mr. sc. Danijel Mileta,
zamjenik gradonaelnika
ibenika.
Na javni poziv pristiglo

Na Krapnju i irju
gradit e se moderna
djeja igralita
Procijenjena vrijednost ukupne investicije
je 550.000 kuna s PDV-om, od ega
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova
EU-a sudjeluje s 200.124 kuna za irije
i 196.047 kuna za Krapanj nepovratnog
novca, a ostatak e osigurati Grad ibenik
je ukupno 77 prijava, od ega
je 26 prihvaenih, i to iz 21
jedinice lokalne samouprave. ibenik je jedan od rijetkih koji se u jakoj konkurenciji uspio izboriti za dva projekta. Naime, Ministarstvo
je u veljai raspisalo javni
poziv za dostavu projekata
razvoja jadranskih otoka u
2015. godini. Svaka jedinica lokalne samouprave mogla se prijaviti s maksimal-

no dva projekta, to je Grad

ibenik i napravio dostavljajui potrebnu dokumentaciju za realizaciju potpuno novih modernih igralita na za
djecu, svakog povrine oko
150 metara etvornih.
P rocijenjen a v r ijednost ukupne investicije je
550.000 kuna s PDV-om, od
ega Ministarstvo sudjeluje s 200.124 kune za irije i
196.047 kuna za Krapanj ne-

povratnog novca, a ostatak e osigurati Grad. Inae, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a
u ovoj e godini u okviru
potprograma Razvoj jadranskih otoka sufinancirati 26 projekata ukupne
vrijednosti blizu 16 milijuna kuna - naglasio je tom
pr igodom u Splitu potpredsjednik Vlade prof.
dr. Gri.

24 Kultura

kultura

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

DOAJEN Ante Barani 40 godina snima ibenski djeji festival

Moje su fotke obile svijet,

nema ih valjda jedino na Tibetu

Vie od 80.000 fotografija

snimio je neumorni i na
alu uvijek spremni Barani
tijekom etiri desetljea svog
angamana na MDF-u. Dio
povijesti koju je zabiljeio
nai e se i u njegovoj
monografiji koja e biti
predstavljena u sklopu 55.
godinjice festivala
Marija LONAR
PRIVATNI ALBUM

otografijom se poeo baviti davne 1972. godine,

a kada je dvije godine
poslije kupio prvi profesionalni fotoaparat, i njegov
fotoreporterski angaman
postao je ozbiljniji. Kada danas govori o tim svojim poecima, rei e kako je sve to
bilo samo kljocanje! Ipak,
s vremenom je sve vie uio i
to najvie na svojim grekama, jer u ono vrijeme nije bilo ni interneta, ni literature,
a bome ni novca!. Govori to
Ante Barani, koji je u svojoj
karijeri suraivao i snimao za
mnoge novine i medijske kue, a etiri desetljea kao slubeni fotograf pratio je progra-

me i dogaanja na i oko Meunarodnog djejeg festivala.

Upravo to bio je i povod objavljivanju njegove monografije
koja e uz prigodnu izlobu
biti i predstavljena u sklopu
55. MDF-a.
Iako je kao dijete elio postati automehaniar, njegova
veza s kazalitem i fotografijom nije nimalo sluajna.

Vie od 80.000 fotografija

- Moj je otac imao starinski aparat na mijeh, ali mi nije doputao da s njim radim.
Fasciniralo me je kako iz toga moe nastati fotografija.
Fotografija me je zanimala i
kasnije, pa smo Gustav ervar, s kojim sam iao u kolu,
i ja snimali i kod njega razvijali filmove. A to se tie ka-

zalita bio sam glumac amater od 1955. do 1971. godine. A

onda sam zakljuio da gluma
nije za mene, jer frfljam, iako
sam dobivao pohvale, pa i neke nagrade ali se Barani
na svoj raun, premda, dodaje, glumio je i u komadima koje je reirao legendarni Tomislav Durbei te igrao
s poznatijim imenima poput
Zvonka Lepetia i Ilije Ivezia.
Ipak, kazaline veze i petljanje oko fotografije krivi
su i za nemoralnu ponudu
koju je dobio davne 1974. godine.
- Iz kazalita su me zvali da
snimam djeji festival.
Naime, Pavao Roca i Ante
Puli shvatili su kako nemaju
nikakvu fotodokumentacije

o proteklim festivalima i onda su me angairali. Dolazili

su tu i drugi poznati hrvatski
fotografi poput Marije Braut i
snimali predstave, a ja sam tijekom svih tih godina napravio preko 80.000 fotografija i
dijapozitiva u analognoj i digitalnoj tehnici. Moje su fotke
podijeljene diljem svijeta, od
Grenlanda do Australije. Valjda jedino na Tibet nisu otile! Zapravo to i nije puno, jer
u prosjeku za etrnaest dana
festivala napravim oko 2000
fotografija. Pa danas ih se samo za jedno vjenanje ispuca
vie od 4000. Razlog tomu je
to na MDF-u snimam ono to
mi se svia. To nije kao kada
radim s novinarom jer tu pucam prema komandi. Na festivalu najprije sve dobro od-

mjerim i odredim, a onda snimam naglaava Barani.

Fali mi novih lica

Velika je razlika izmeu
MDF-a danas i prije, rei e,
iako za takvu recepciju, priznaje, vanu ulogu imaju i
njegove godine.
- Dica, samo dica, isti prostori, isti naini rada ovjek se toga zasiti. Kad sam
bio mlai, sve mi je to bilo novo. Znate, preao sam 70. i sve
me to sada ve i zamara. Fali mi uur kojeg je bilo prije!
Mnotvo i nova lica i to mi
nedostaje!
Unato pozamanom broju fotografija s festivala koje
je snimio, u monografiji ih se
nee nai puno. Zapravo samo
55 kao simbolina poveznica s

55. godinjicom MDF-a. Tekst

je napisao Pavao Roca, dok se
dizajnom bavi Davor ari, a
promociju knjige pratit e i
izloba Baranievih fotografija. Premda su njegovi radovi
ve objavljivani u monografijama o MDF-u, knjiga koja mu
je posveena u njemu izaziva
dvojake osjeaje.
- Koliko god mi je drago
da se na taj nain prepoznaje trud i to je tako sauvan
i dio povijesti MDF-a, toliko
mi se to ne svia. To mi doe
kao sprovod. Nema vie, znai! A znam i iz iskustva da kada netko daje izjave za medije
da ljudi oekuju da ree neto
pametno. Meni bi i s te strane bilo bolje da nita ne govorim zakljuio je u svom stilu Barani

KULTURNI TOP 3

Sonja Batur
glazbena pedagoginja i
voditeljica Cvrka

Perpetuum Jazzile

Smotra folklora

Nek nam cvre cvrci

Drago mi je to je jedan takav zbor

na svjetskoj razini nastupio na
tako atraktivnoj pozornici kakva
je Tvrava sv. Mihovila. Jo mi je
vie drago da je ibenska publika
to prepoznala, to se moe suditi
prema posjeenosti koncerta. Mi
smo grad pjesme i klapa, a Pepetuum
Jazzile njeguje jedan moderniji
pristup vieglasju i a capella
pjevanju, a tu kvalitetu nai su
sugraani prepoznali. Drago mi je i
zbog toga jer je rije o zboru u kojem
pjevaju mlai ljudi.

Deveta smotra folklora nae

upanije manifestacija je koja
ima puno razloga zbog kojih treba
nastaviti ivjeti, bez obzira to
ove godine nije privukla ba puno
publike. Glazbeno i plesno umijee
koje su pokazali lanovi folklornih
drutava otkrivaju kako tu nema
jaza generacija, jer su tu i djeca i
stariji ljudi. Vidi se njihova elja
da sauvaju izvorno folklorno
stvaralatvo svog kraja i to je vano.
Moda bi trebalo vie raditi na
promidbi manifestacije, ali se ona
ne bi smjela ugasiti.

Nakon naeg koncerta kojim smo

proslavili 30 godina postojanja,
puno je razloga za zadovoljstvo.
Stiu nam brojne estitke i pohvale
od struke, to me posebno raduje. I
roditelji su zadovoljni. Drago mi je
to se prepoznaje kvaliteta naeg
rada i to zbor u kojem pjevaju tako
mala djeca toliko dugo postoji. Zbor
vodim 25 godina i kao glazbena
pedagoginja djeci nastojim otvoriti
vrata glazbenog svijeta, ali biti im
i prijatelj, poticati ih i usmjeravati
te vjerujem da e im pjevanje u
Cvrku ostaviti peat u ivotu.

ibenski list etvrtak,

ibenski memento

Joko ELAR

SOMOVI S VRANSKOGA JEZERA

4.6.2015.

Kultura 25

Gradska knjinica
Juraj igori

Beletristika

Ova fotografija to smo je snimili osamdesetih godina prologa stoljea

na junome dijelu Vranskoga jezera prema ibeniku, prikazuje bogat
ulov kapitalaca somova i druge krupne ribe od strane ribara s podruja
Vrane. U to doba reim lova na jezeru bio je bitno drukiji negoli je
danas, a ulovljena riba legalno je dospijevala na trite i u okolne
restorane.
Mnogi gosti iz ibenika i okolice i drugih krajeva dolazili su vikendom
na Vransko jezero u kamp kod Pakotana privueni poslasticama od
jezerske ribe.
U meuvremenu, riblje vrste su se u jezeru prorijedile, pa je u zadnje
vrijeme uprava Parka prirode Vransko jezero ini sve da obogati riblji
fond. U to smo se i mi mogli vjeriti pri obilasku jezera prije neto vie od
mjesec dana. Od ribljih vrsta, jezerom su jo od prije tridesetak godina
poeli dominirati arani, pa je prirodna ravnotea ivota u jezeru bila
znatno naruena.
Kako bilo, prizore kao s nae davne slike, zasigurno vie neemo imati
prigode gledati. Zatita ribljega fonda i okolia ustupila je mjesto stihiji.

1. Sin - Jo Nesbo
2. Zato to te volim - Guillaume Musso
3. Velianstveni Poskokovi - Ante
Tomi
4. Farma - Tom Rob Smith
5. Veera - Herman Koch

Publicistika
1. Tapkanjem do rjeenja: revolucionarni sustav
za ivot bez stresa - Nick Ortner
2. Hrvatska u raljama djece komunizma Tihomir Dujmovi
3. Uspon islamizma - Loretta Napoleoni
4. Sapiens: kratka povijest ovjeanstva Yuval Noah Harari
5. Stari ibenik: kalama, skalama i butama Milivoj Zeni

TUIRANJE AUTA POD SLAPOM KRIA

Na neki nain i ova naa fotografija ima veze s ekologijom i
zatitom prirode. Ali, kao na neki negativan nain. Naime, naa
snimka pokazuje dva automobila izravno pod slapom rjeice
Kri kod Knina, a koje su njihovi vlasnici ondje dovezli da bi ih
istom vodom Krkina pritoka - oprali!
Pristup mostiu pod slapom i okoliu bio je tada dostupan
vozilima i nitko nikomu nije branio da ondje, praktiki, radi
to hoe. Sve to i ne bi bilo previe udno, da upravo na mjestu
gdje se nalaze inkriminirani automobili, nije i izvor same
rijeke Krke. Tako je neist s vozila mogla nesmetano ii izravno
maticom nizvodno, a da je za takvo malo koga ozbiljnije zaboljela
glava.
A danas, kad se oko Knina pojavi kakva masna mrlja i izlije se u
koji potok, s pravom se reagira vrlo burno.
Sreom, od prije dvije, tri godine, tuiranje auta pod Kriem
je onemogueno strogim propisima i rampom koja im brani svaki
bliski susret s mjestom Krkina izvora.

MDF konano dobiva vizualni identitet

Vizual festivala u plavom, utom i

naranastom

Filmski dvd naslovi

1. Nestala (GONE GIRL) - David Fincher
2. John Wick - Chad Stahels
3. Samba - Olivier Nakache &
Eric Toledano
4. St. Vincent - Theodore Melfi
5. Snjeno kraljevstvo (FROZEN) Chris Buck

Glazbeni cd naslovi
1. In The Lonely Hour Sam Smith
2. X- Ed Sheeran
3. Motion Calvin Harris
4. 1989 Taylor Swift
5. Title Meghan Trainor

Objavljena monografija Samostan i

crkva sv. Frane fra Nikole Mate Roia

Povijesni prikaz 800

godina franjevaca
u ibeniku
Marija Lonar

M
Marija LONAR
NIKA STIPANIEV/CROPIX

astavice kao grafiki

element te plava, uta
i naranasta kao osnove boje bit e ono po emu bi Meunarodni djeji festival ubudue trebao postati
prepoznatljiv kada je rije o
njegovu vizualnom identitetu.
Osmislio ga je mladi ibenski
dizajner Antonio unjerga, a
do poetka 55. izdanja MDFa sve e, kae, biti razraeno
i definirano.
- Sada smo predstavili plakat kao dio festivalskog vizuala na kojem dominiraju navedene tri boje, dok sam kao
motiv uzeo dva svemirca, rad
dviju uenica s prologodinje
festivalske izlobe djejih radova, jer je to bila praksa i prijanjih godina. Vizualni identitet 55. MDF-a iitavat e se
i na festivalskim vratima na
kojima e se u nonim satima

odravati i videoprojekcije
objanjava unjerga.

Staromodni logo
Iako je MDF jedna od najznaajnijih, a svakako jest najstarija ibenska kulturna manifestacija, ipak nema osmiljen vizualni identitet koji
je, s obzirom na sve izazove
koji donose nove tehnologije i
mediji, osnova njegove prepoznatljivosti i pretpostavka dobre promidbe. O tomu se prvi
put poelo javno govoriti prije
petnaestak godina kada su se
u ibeniku okupili i strunjaci, likovnjaci i dizajneri, meu njima i Fea Vuki te Ivan
Doroghy, no nakon jednog ili
dva odrana sastanka sve je
stalo, a u festivalskoj upravi
vie nitko nije ni spomenuo
vanost stvaranja vizualnog
identiteta.
- Festival ima samo logo. To
je onaj anel s fanfarom. Meutim, i on je u ovakvom obli-

ku staromodan, nije standardiziran niti je u boji te nema

poveznicu s MDF-om. Ja sam
ga redizajnirao, malo ga prizemljio i dao mu formu djeaka i
za sada je to tako, ali bi se i na
tomu svakako trebalo raditi
naglaava unjerga.

Instalacija i punja
mobitela
Tako bi za vrijeme trajanja
MDF-a svi koji dou u grad
trebali odmah shvatiti to se
to dogaa i o kakvoj je manifestaciji rije. Osim plakata
i gradskih vrata, na to e im
ukazivati festivalske zastave
objeene na lokacijama na kojima e se izvoditi programi,
ali i interaktivna karta i putokazi te tzv. solarno stablo koje
unjerga planira kao instalaciju postaviti u blizini kazalita. To stablo imat e i praktinu funkciju jer e sluiti kao
punja mobitela.
- Cilj mi je da se festival pre-

lije na ulice, da se na zanimljiv

i lagan, ali i brz nain moe doznati gdje se to dogaa, da ljudi zastanu i da se okupljaju oko
te instalacije te da i na taj nain doive festival!
unjerga je uvjeren kako e
njegovo rjeenje plakata, gradskih vrata, programske knjiice, promidbenog i drugog
propratnog materijala, smjerokaza i instalacija donijeti dovoljno elemenata i smjernica i
za druge autore koji budu angairani sljedeih godina. Za
razliku od dosadanje prakse,
kada se to radilo svaki put ispoetka tako da aktualni festival u vizualnom smislu nije imao nikakvu vezu s onim
prethodnim, 55. MDF trebao
bi oznaiti prekretnicu. Hoe li
unjergin rad na vizualu uvesti MDF u novo, moderno doba,
otkrit e se pak ve 20. lipnja,
kada e festival biti sveano
otvoren te provjeravati sljedea dva tjedna koliko e trajati.

onografija Samostan i crkva

sv. Frane fra Nikole Mate Roia zajedniki je izdavaki
pothvat Gradske knjinice
Juraj igori i Samostana sv. Frane, a knjigu njezin autor opisuje kao pokuaj povijesnog prikaza
ivota i djelovanja franjevaca konventualaca koji su
u ibenik doli prije 800 godina. Stoga, knjiga najprije
nudi pregledno putovanje
kroz literaturu o crkvi i samostanu.
Slijedi poglavlje o prvom
boravitu male brae u ibeniku koje se nalazilo na
lokalitetu iznad Drage, na
mjestu gdje je u 19. stoljeu izgraen eljezniki kolodvor.
Tu su fratri ivjeli stotinu godina, da bi u 14. stoljeu zbog opasnosti od Turaka sigurnost potraili unutar gradskih zidina. Tu su,
kako itatelje upoznaje fra
Nikola Mate Roi, uz crkvice sv. Mihovila i sv. Martina podigli svoj samostan
u kojem ive do danas. Nova
crkva sv. Frane posveena
je 1423. godine, a njezin ka-

setirani drveni strop i brojni

oltari, ima ih ak sedam, od
ega etiri barokna oltara,
imaju posebnu povijesnu i
umjetniku vrijednost.
- Crkva je imala i neobino bogatu zbirku svetakih
relikvija, za svaki dan u godini od sveca koji se taj dan
slavi. Crkva sv. Frane u ibeniku isticala se i time to
su se u njoj stoljeima odravala paraliturgijske pobonosti i obredi na hrvatskom jeziku, to je ponekad
izazivalo i prijekore biskupa
iz Mletaka navodi Roi
koji u svojoj knjizi podsjea i na fratre koji su tijekom
minulih stoljea zaduili samostan, s meu njima i orguljae.

26 Prvaii

1.

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

II

A
V
R
P
ola
k

a
n
v
Osno e za kraj
j
Kistan zonske
ovose rike
rub

Uvijek nasmijani
aci veseljaci

2.

3.

4.

5.

To su moji aci veseljaci, uvijek nasmijani,

kreativni su i u razredu je par umjetnikih
dua. Vole glumiti, vole scenu, nisu stidljivi
i s radou se pripremaju za svaku kolsku
priredbu. Vole uiti i rekla bih da su solidan
i prosjean razred po rezultatima - kae za
svoje uenike uiteljica Jelena Bulat
Katarina RUDAN
NIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/
CROPIX

6.

eer dolazi na kraju,

kae narodna izreka.
U sluaju nae rubrike Prvaii, ta izreka ove kolske godine pripada prvaiima Osnovne
kole Kistanje, poto s njihovim predstavljanjem okon-

avamo rubriku za kolsku

2014./15. godinu. U kistanjskoj osnovnoj koli ukupno
je 236 uenika u 15 razrednih odjela i, prvi put od kada
predstavljamo prvokolce, a
krenuli smo prije sedam godina, samo je jedan razred
uenika prvog razreda u kojem je 19 uenika.
U razredu je deset djeaka i devet djevojica, imaju

brata i sestru blizance - Grga

i Nina Ivankovi, a na nastavi tog dana kad smo ih posjetili nije bila Iris Draga. Sedmero je prvaia putnika iz
okolnih mjesta, evrsaka i
Ervenika koji svakodnevno
na nastavu dolaze kolskim
autobusom.

Uveden predkolski odgoj

-To su moji aci veseljaci,

uvijek nasmijani, kreativni

su i u razredu je par umjetnikih dua. Vole glumiti,
vole scenu, nisu stidljivi i
s radou se pripremaju za
svaku kolsku priredbu. Vole uiti i rekla bih da su solidan i prosjean razred po rezultatima, kae za svoje uenike uiteljica Jelena Bulat.
Prva su generacija uenika
u Kistanjama koji su proli
predkolski odgoj, koji se organizira pri koli jer nemaju
djejeg vrtia. Od 1. listopada u predkolski odgoj u koli ukljuena je nova generacija buduih prvaia. Tridesetero ih je, pa u koli vjeruju
da e na jesen ponovno imati dva odjela prvokolaca. Pohvalili su nam se da se ulae u informatizaciju kole,
te da im je Inner Wheel club
ibenik donirao dva projektora i platna na emu su im
zahvalni.

19 uenika
prvog razreda
ima u koli
Kistanje
Popis uenika:
1. Elizabeta Anti
2. Sara Bjelanovi
3. Sebastijan olaki
4. Emanuel ibari (N.)
5. Emanuel ibari (S.)
6. Roko ibari
7. Antonia Elizabeta Fili
8. Graga Ivankovi
9. Nina Ivankovi
10. Antun Karadaki
11. Karla Anti
12. Francesko Mazareki
13. Marija Mazareki
14. Sanja Mlaen
15. Leopold Pali
16. Nikola Pali
17. Bojana Stjelja
18. Luka Toi

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

bora

NAI PO SVITU ibenka Franka Skori Arambai prihvatila poslovnu ponudu

tvrtke Human Dynamics i preselila se u glavni grad Austrije, a ove godine oekuje
je i vjenanje s koarkaem Lukom Drezgom nakon vie od desetljea veze

U Beu mi fale jedino mamina

blitva i neakinja Sara

Nevena BNI BILAN

PRIVATNI ALBUM

akon to je 2009. kao

najbolja studentica
generacije diplomira la men ad ment
na Veleuilitu u ibeniku,
Franka Skori Arambai
u meuvremenu je stekla i
zvanje magistre na poslijediplomskom studiju Ekonomskog fakulteta u Splitu, to
joj je bio dovoljan temelj za
poetak ostvarivanja svih
poslovnih ambicija koje ova
lijepa ibenanka ima, a njih
nije malo. A kao nagrada za
trud i sjajne ocjene u indeksu
nedavno joj ne dola poslovna
ponuda koju nije mogla, a ni
htjela odbiti.
- Oduvijek sam eljela ivjeti i raditi u inozemstvu, a
Be mi se uinio kao idealna
opcija. Nekoliko godina zaredom proglaavan je najboljim
gradom za ivot pa mi se uinio idealnim i zbog toga, ali i
blizine Hrvatskoj, mentaliteta ljudi i njihove poslovne discipline koja odgovara mom

na
Franki sta u
je
top-m u:
Be
Bar 25 Hours

- Bar se nalazi na vrhu

istoimenog hotela s kojeg
se prua prekrasan pogled
na sve glavne znamenitosti
Bea. Moderno ureenje
privlai turiste i studente
koji uivaju u pogledu. Uz
pie, kao i u manje-vie
svakom kafiu u Beu,
moete i prizalogajiti
nekoliko obroka koji

Nakon poloenih ispita na

poslijediplomskom studiju ekonomije u
Splitu, jednostavno sam oduila okuati
svoju sreu. Kako su me oduvijek privlaili
EU fondovi, preko interneta sam pronala
svog sadanjeg poslodavca, poslala otvorenu
molbu i ve sam nakon nekoliko dana
primila pozitivan odgovor - ispriala nam je
Frank kako se nala u austrijskoj metropoli i
europskoj prijestolnici kulture
karakteru. Prije toga radila
sam kao raunovotkinja u ibenskom Jollyju i moram
naglasiti da sam bila jako zadovoljna uvjetima rada, kao
i kolegama. Meutim, u meni je uvijek tinjala ta elja da
se okuam u radu u internacionalnom okruenju. Nakon
poloenih ispita na poslijediplomskom studiju ekonomije u Splitu, jednostavno sam
oduila okuati svoju sreu.
Kako su me oduvijek privlaili EU fondovi, preko interneta sam pronala svog sadanjeg poslodavca, poslala otvorenu molbu i ve sam
nakon nekoliko dana primila
pozitivan odgovor koji nisam
mogla odbiti i spremanje je
moglo poeti - ispriala nam
je kako se nala u austrijskoj
metropoli i europskoj prijestolnici kulture.

uglavnom najvie pau uz

koktele.

Wascherei

- Omiljena nedjeljna Lukina

i moja destinacija za brunch
(doruak). Za 16 eura imate
na raspolaganju jaja na
sve naine, mnogo voa,
kroasana, sireva, salame,
kolaa, palainki, pa ak
i guste juhe. Obvezno
rezervirati stol.

Tvrtka u kojoj radi zove se

Human Dynamics, njihov
glavni ured nalazi se u sreditu Bea, ali imaju svoje urede jo u Bruxellesu, Klnu,
Sofiji, Beogradu i Ankari.

- Bavimo se pisanjem projekata za EU fondove gotovo

iskljuivo za zemlje u razvoju te njihovom implementacijom. Sektori u kojima djelujemo su razni, od razvoja pravosua do ekonomije,
okolia, edukacije i sl. Projekte zasad imamo na svim
kontinetima, osim Sjeverne
Amerika, a najvie smo zastupljeni u Africi i istonom
dijelu Europe. Ja konkretno
radim u implementacijskom
odjelu, ali ponekad pomognem i kolegama u business

developmentu (poslovnom
razvoju, op. a.), u istraivanju specifinih sektora u zemljama ili traenju eksperata. U tvrtki se osjeti pravo internacionalno okruenje jer
samo ured u Beu broji kolege iz osamnaest razliitih zemalja, ukljuujui i Australiju - govori Franka, kojoj je
dan u Beu esto prekratak
za sve obveze koje ima. Svaki dan ustaje u 5.30, jer svako jutro prije posla odlazi u
teretanu.
U uredu je od 8.30 do 17 sati poslijepodne, no nerijetko
se to produi, a nakon toga
ide na teaj njemakog, svaki dan po tri sata i kui uglavnom dolazi tek u deset naveer. S njom u firmi radi i dvoje
starijih kolega iz Zagreba koji su joj, kad je tek stigla, kae
nam, bili od velike pomoi da

Heuer am Karlsplatz

Motto am Fluss

Dan u Beu prekratak za

sve obveze

- U samoj blizini najljepe

crkve u Beu, Svetog Petra,
nalazi se kafi/restoran
u koji esto zalazim s
kolegama nakon posla.
Cijeli je u staklu, a tijekom
ljetnih mjeseci uglavnom se
sjedi vani. Cijenama je malo
skuplji od prethodna dva
mjesta, pa tako hamburger
kota 13 eura, ali isplati se.

- Jo jedan restoran/
kafi u Beu koji se nalazi
doslovno na Dunavu.
Pogled na rijeku, ljubazni
konobari i blizina centra
grada razlozi su zato se
iznova vraam tamo.
Mariahilferstrae
- Najvea shopping ulica
u Beu s bezbroj duana,
trgovakih centara, kafia

se to bre adaptira na grad

i poslovno okruenje. Posao
koji joj je donio ispunjenje i
zadovoljstvo poprilino je dinamian, svaki dan nudi nova znanja, ali i prilike za poslovna putovanja, ne uvijek
suhoparna, pa je tako nedavno nekoliko dana provela na
egzotinom Mauricijusu.

Poslovni put na Mauricijus

- Istina, prije mjesec dana bila sam na Mauricijusu,
a razlog je bio Steering Committee (upravni odbor) projekta MESA, kojemu je cilj poboljati praenje stanja okolia u svim zemljama Afrike.
Uz mene bili su tu i svi elnici implementacijskih centara, kao i predstavnici EU delegacije. Mauricijus je jednostavno prekrasan, ljudi
su jako ljubazni i svi govore
engleski jezik, koji je ujedno
i jedan od sluenih jezika. Cijeli otok okruen je pjeskovitim plaama, a unutranjost,
zbog velike vlage, buja zelenilom. Ja sam bila smjetena u
glavnom gradu Port Louisu
te sam u slobodno vrijeme
istraivala plae - prisjetila se i otkrila da bi bez problema mogla ostati ivjeti u
Beu, jer se ve sada u njemu osjea kao doma, jedino
joj esto pofali okus mamine blitve i jako joj nedostaje
preslatka neakinja Sara. A
zahvaljujui tome to je ove
godine pod koarkakim ugovorom u nedalekoj slovakoj
Handlovi odraivao sezonu

i restorana. Svakako
preporuujem da tu
izgubite svoju slobodnu
subotu, jer nedjeljom u
Beu nita ne radi.

Rathaus

- Ili Gradska vijenica,

moja omiljena znamenitost
u Beu. Osim to
imponzantno izgleda zbog
svoje veliine, tijekom
cijele godine tu se neto

(i zavrio u najboljoj petorci

cijelog prvenstva), zarunik
Luka Drezga ipak joj nije stigao nedostajati toliko esto,
jer su svaki vikend provodili zajedno. ee, kae Franka, ipak u Slovakoj nego u
Beu zbog Lukinih utakmica, ali su ipak uspjeli nekoliko vikenda zajedno istraiti
Be. Sreom, vidio je grad i
za vrijeme boinih blagdana, kad sav svijetli kao u nekoj bajci, a nedavno su istraili i dvorac Schonbrunn, koji
je mnogo ljepi kada sve procvjeta. Nikad nisu proputali otii na nedjeljni brunch,
obrok koji je austrijska tradicija tijekom vikenda. Inae,
Franka i Luka jedan su od rijetkih parova koji uspije graditi uspjene karijere na dva
kolosijeka.
- Tajna je u uzajamnu potovanju, strpljenju, razumijevanju i beskrajnog podrci
- dri.
A nakon vie od desetljea veze (zaljubljeni su jo od
tinejderskih dana), jedan
od naljepih ibenskih parova ovo ljeto nee zavriti kao
zarunici...
- Ovo ljeto imat emo samo dva tjedna zajednika i
provest emo ih u ibeniku
zajedno s obiteljima. Luka i
ja planiramo i malo obiteljsko vjenanje nekoliko dana
nakon to se ja vratim. On je
sada u ibeniku, ui za ispite i rjeava tehnike stvari
u vezi s vjenanjem - otkrila
nam je na kraju.

zbiva. Tako se tijekom

Boia ispred Rathausa
odrava najpoznatiji
boini sajam, u prvome
mjesecu je najvee
klizalite u ovom dijelu
Europe, nedavno je tu bio
odran LifeBall, proli
vikend je bio rezerviran
za prijenos Eurosonga, a
tijekom ljeta postaje veliko
kinoplatno.

28 Bora

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

VIE OD LJEPOTE Osim to zna sve sastojke slavne Skradinske torte i sve tajne
Miss simpatinosti Katarina Pai (24) planira osvojiti i natjecanje u bikini fitnessu:

Nakon diplome planiram s n

autohtonim proizvodima os

Nevena BANI BILAN

PRIVATNI ALBUM

tkako se 2013. godine na izboru za Miss narodne nonje u

Sinju okitila lentom
najljepe, o lijepoj se Skradinjanki Katarini Pai (24)
proulo u cijeloj Hrvatskoj.
Pojavila se otada i u spotu
klape Brodarica za njihov
hit Jednom kad odem, a i s
nedavnog se izbora za Kraljicu Dalmacije nije vratila
praznih ruku, a na ovom je
natjecanju ljepote zavrila,
kae nam, zahvaljujui jednoj drugoj ibenskoj misici i
profesorici matematike Maji
Curavi, koja joj je predloila
da se prijavi, to je Katarina i
napravila. No, ovu divnu crnku maslinaste puti i klasine
mediteranske ljepote ovih dana ipak puno vie zaokuplja
pisanje diplomskog rada studija turistikog menadmenta na Veleuilitu u ibeniku,
jer e joj skora diploma biti od
i te kako velike koristi u praksi. i to ni manje ni vie nego u
obiteljskom biznisu.
Naime, diljem Hrvatske
poznato obiteljsko gospodarstvo Skradinske delicije u
vlasnitvu je njezine obitelji,
uz to dobitnik brojnih priznanja za svoje autohtone proizvode, ponajprije Skradinsku
tortu, a Miranda Pai, Katarinina majka, lani je nagraena i priznanjem Turistike
zajednice u kategoriji domaice turistikog seoskog gospodarstva. Ova vrijedna obitelj, koja gotovo sve namirnice za svoje proizvode uzgaja
sama, na svim se gastro-turistikim manifestacijama pojavljuje odjevena u narodne
nonje dalmatinskog kraja, a
opi dojam roditeljima uvijek
popravlja i njihova ljepotica
Katarina, koja u obiteljskom
poslu ravnopravno sudjeluje
ve godinama.

Savren recept za
Skradinsku tortu
- Od malena s njima radim
sve to je vezano uz posao, a

meni najdrae i kao prava relaksacije doe pakiranje proizvoda, to ukljuuje i samu
pripremu ambalae, potom
pakiranje namirnica, vakumiranje, a rado sudjelujem i
u zahtjevnoj pripremi naeg
zatitnog znaka, Skradinske
torte, koja se jako teko priprema, jer u svom sastavu
nema ni grama brana, ve
joj kompaktnost daju orasi, a
omjer ostalih sastojaka mora
biti tono pogoen, jer se tijesto inae raspada - otkriva
nam Katarina samo dio procedure spravljanja ovog slatkia, zbog kojeg u skradinski
kraj po dozu eera hodoaste brojni.
- Skradinske delicije su poljoprivredno gospodarstvo
mojih roditelja koje proizvodi autohtone proizvode skradinskog kraja na bazi smokava i badema. Prvi smo u naoj
upaniji dobili pravo koritenja znaka Izvorno hrvatsko
i to za skradinsku tortu u ibenskoj kapi, tako da smo se
s njom predstavili i u Salzburgu na Danima austrijskohrvatske kulture i prijateljstva.
Naa Skradinska torta u originalnoj ambalai ibenskog
folklora je dva puta proglaena najboljim suvenirom ibensko-kninske upanije.
Sudjelovali smo i u HRT-ovoj
emisiji Seoska gozba, u kojoj
smo predstavljali cijelu upaniju, a i u tom je serijalu trijumfirala naa Skradinska
torta, ovaj put zbog inovacije u gastronomiji - preljeva od
autohtone murve - informira
nas mlada snaga ovog OPGa, koji nema brige za budu-

Rado sudjelujem u zahtjevnoj pripremi naeg zatitnog

znaka, Skradinske torte, koja se jako teko priprema, jer u
svom sastavu nema ni grama brana, ve joj kompaktnost
daju orasi, a omjer ostalih sastojaka mora biti tono pogoen
jer se tijesto inae raspada - otkriva nam Katarina samo dio
procedure spravljanja ovog slatkia
nost s ovakvom PR menadericom.

Brojna priznanja
za Skradinske delicije
Ponosna je Katarina i na
brojna druga priznanja koja
su Skradinske delicije osvajale tijekom godina. Neka
od njih ukljuuju Grandprix Sajma u Opatiji za paletu proizvoda u originalnoj
ambalai ibenskog folklora
kao prehrambeni, uporabni
i dekorativni suvenir, zatim
Srebrna povelja HTZ-a na godinjoj dodjeli nagrada Suncokreta ruralnog turizma
Hrvatske, priznanje Malo
misto-veliki uspjeh, zlatna
medalja za najbolje agroturistiko imanje u Dalmaciji.
Uz gore spomenuto prizna-

Stipendistica Dogus grupe

- Kako sam jedna od stipendista Dogus grupe, imala sam
priliku boraviti i raditi u Turskoj dva mjeseca prolo ljeto
(15.6-15.8.2014) u D-hotelu Maris, koji ima 6 zvjezdica
i spada meu najluksuznije u Turskoj, gdje sam bila
hostesa u restoranu i pomona trenerica u teretani. To
multikultularno iskustvo i steene vjetine su svakako
primjenjve u svakodnevnom uvotu, a nezaboravno je to
to sam imala priliku od top menadmenta uiti kako u
praksi proizvesti vrhunsku uslugu.

nje, Katarinina je majka

osvojila i lentu prve pratilje
uzorne seoske ene, a najponosniji su na iroku paletu onoga to izlazi iz njihove
radionice, uz ve nabrojane,
tu su prene slatke bajame,
smokvenjaci i marmelada od
smokava, keksi, a odnedavno
i okolatine, okoladne praline punjene autohtonim punilima. Svoje proizvode, hvali nam se Katarina, osim na
sajmovima, redovito plasiraju u svom kampu Skradinske
delicije gostima koji posjeuju NP Krka, koji ih potom nose svojim kuama kao nezaboravnu uspomenu na ovaj
divni dalmatinski kraj.
- Nakon diplome jo u se
vie posvetiti obiteljskom poslu, pogotovo na dijelu koji se
tie unaprjeenja ponude,
jer tu ima jako puno potencijala. eljela bih, uz to, napokon zavriti dugo eljeni
teaj za osobnu trenericu, s
obzirom da je tjelovjeba od
hobija prerasla u moju veliku ljubav, a elim se okuati i na bodybuilding natjecanju, i to u kategoriji bikini fitness - otkriva nam dio
svojih planova djevojka koja
je pravi primjer da se uloeno, u ovom sluaju u vlastito

tijelo, vraa na najbolji mogui nain.

Imam deka
- Ta moja pojaana briga o
tijelu poela je prije nekoliko
godina kada sam, zbog neredovite, nezdrave prehrane i
slabe tjelesne aktivnosti, dobila nekoliko kilograma vika. Nisam se osjeala dobro u
vlastitom tijelu i odluila sam
promijeniti navike, a prvi pozitivni rezultati motivirali su
me da ponem prouavati literaturu na internetu i baviti
se sobom jo ozbiljnije. Danas
sam jako zadovoljna svojim
odrazom u ogledalu i svjesna da neke miine skupine
mogu jo vie doraditi. Najvanije je vjerovati u sebe, u
svemu - poruuje i savjetuje
svima da nikako ne preskau doruak, jer je to najvaniji obrok u danu, zbog ega je
vano da tijelo, nakon posta
tijekom sna za vrijeme kojeg
se troi uskladitena energija, dobije potrebne nutrijente
kako ne bi nastavilo iscrpljivati zalihe energije. Trebalo
bi, kae, izbaciti iz prehrane
sve zaslaene, pogotovo gazirane sokove i sve eerne napitke i zamijeniti ih vodom.
Odrei se i procesuirane hra-

ne s velikim udjelom eera,

kao i slatkia, bijelog kruha i
nepotrebnih zaina i dresinga, poput majoneze, koji jelima samo dodaju kalorijsku
vrijednost. Ljudi bi, smatra
ona, trebali jesti vie povra
i u sve to ukomponirati neku
fiziku aktivnost.
- Vano je jesti i sezonsku
hranu, svjeu ribu, meso i jaja. Izbaciti i jela puna konzervansa i umjetnih aditiva, poput pateta, suhomesnatih
proizvoda No, da ne mislite da sam ja bez grijeha, eto,
otkrit u da s vremena na
vrijeme zgrijeim nekim dobrim kolaem ili palainkama - kroz smijeh e Katarina koja je nedavno odradila
i zanimljivi intervju i snimanje za Jutarnji list, ija su posljedica bile atraktivne fotografije, za koje ona ima samo
rijei hvale, kao i svi oni koji
su intervju proitali. A izrodile su se iz te prie, rekla
nam je, i neke nove prilike, a
kontaktirali su je i mnogi fotografi elei ostvariti suradnju s njom. No, nita vie od
poslovne suradnje ne dolazi
u obzir jer
- Imam momka ve due
vrijeme, pa ostatak grubljeg
spola niti ne doivljavam!

ibenski list etvrtak,

e obiteljskog OPG-a Skradinske delicije,

naim
svojiti svijet!

Pet ozbiljnih:
- Volim praviti kolae, ali ih ne jedem
- Bojim se visina
- Volim tonost, zato me ivciraju ljudi koji uvijek kasne
- Kofein nema nikakvog efekta na mene, mogu popiti kavu
u 11 naveer i zaspati deseti minuta kasnije.
- Zimi cijepam drva - to me oslobaa negativne energije,
tako da i susjedi to esto iskoriste (smijeh)
I pet simpatinih injenica o meni:
- Volim kreativni nered
- Priam u snu
- Dok treniram, sluam Metallicu, Iron Maiden i sline
bendove radi bolje motivacije
- Oboavam filmove, a najdraa triologija mi je Povratak u
budunost
- Velika elja mi je posjetiti i proputovati SAD.

4.6.2015.

Bora 29

30 Oglas

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

BROJ 401

PREDAJA OGLASA SMS

Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije
prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime,
adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om).
Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u oglasu
nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka unesite
kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa).
U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.

01. stanovi
prodajem
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
IBENIK, stan 34 m2, 1. kat, EC=C,
prodajem. Mob. 095/80 816 88.
(1461278)


DVOSOBNI
ibenik
BALDEKIN, stan 47m2, 3. kat, 2
sobe, ostava, balkon, juna strana,
odlina lokacija, useljiv, EC=C.
57.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,
(1469822)
Tel. 022 217 570. 
KALELARGA, stan 85m2 na 2. katu,
ureen i useljiv, ostava, terasa 52m2
s lijepom panoramom, EC=F. INTERSERVIS NEKRETNINE, Tel. 022 217
(1469827)
570. 

KRI, stan 62, 74m2, 1.kat, 2-soban,

balkon s pogledom na more, juna
strana, EC=B. INTERSERVIS NEKRET(1469820)
NINE, Tel. 022 217 570. 
KRVAVICE, stan 66, 70m2, 2. kat,
2 sobe, balkon, drvarnica, pogled,
EC=B. 73.000 E. INTERSERVIS
NEKRETNINE, Tel. 022 217 570.
(1469824)

METERIZE, stan 79, 41m2 na 2. katu
(od 4), 2 sobe, u dobrom stanju,
zapad, centralno grijanje, u otkupu,
EC=B. INTERSERVIS NEKRETNINE,
(1469825)
Tel. 022 217 570. 
NJEGOEV TRG, stan 62, 31m2 na
4. katu (od 12), komforan dvosoban,
jug, balkon, odlian raspored. EC=B.
INTERSERVIS NEKRETNINE, Tel. 022
(1469818)
217 570. 
PLIAC, stan 68m u prizemlju,
2-soban, podrum 19m2, renoviran,
EC=E, pogodan za poslovne svrhe.
INTERSERVIS NEKRETNINE, Tel. 022
(1469819)
217 570. 
2

NEKRETNINE

VODICE, stan 49, 90m2, vis.potkrovlje, 2 sobe, terasa 9m2, parking

15m2, jug, polunamjeteno, blizu
plae, EC=C. 75.000 E. INTERSERVIS
NEKRETNINE, Tel. 022 217 570.
(1469823)


INTER SERVIS BULAT d.o.o.

I. Metrovia 11 B, ibenik
tel: +385 22 217 570
+385 22 217 651

01. stanovi
iznajmljujem
ibenik
IVANJSKI PUT 2, jednosoban,
namjeten stan, iznajmljujem. Info
(1460434)
na br. Tel. 022 335 622. 

TRIBUNJ

Novogradnja, dvojna obiteljska

kua 94m2 neto stambene
povrine, prostrane terase i
balkoni s pogledom na more,
okunica 170m2, do plae 450m.
EC=A.
Cijena: 154.000 EUR
www.interservis-bulat.hr

03. kue
prodajem
ibenik
CENTAR, kamena kua 96m2, 4
etae, terasa 10m2 s pogledom na
grad, useljivo, EC=D. INTERSERVIS
NEKRETNINE, Tel. 022 217 570.
(1469826)


CENTAR, kua 80m2 na 4 etae, 4

sobe i 2 kupaone, useljivo uz ulaganja, dobra lokacija. EC=C. 75.000 E.
INTERSERVIS NEKRETNINE, Tel. 022
(1469821)
217 570. 
IBENIK, CENTAR, kamenu kuu s
dvoritem. Cijena smanjena, na upit.
Mob. 098/533 998, 098/286-036.
(1180423)

IBENIK, CENTAR, kamenu kuu
s dvoritem , prodajem. Cijena smanjena, na upit. Mob. 098/286-036,
(1188892)
098 533 998. 

09.  poslovni prostori

prodajem
DIJELOVI I OPREMA
ibenik
MONTANU POLICU duine 7 m,
visine 2, 5 m te radni stol dimenzija
2.70x1.10, prodajem. Mob. 091 513
(1459830)
6889. 

09.  poslovni prostori

iznajmljujem

12. graevno
zemljite
prodajem
ibenik
DUBRAVA, 400 m2 graevnog
zemljita, prodajem. Mob. 091 513
(1465332)
68 89. 

12. graevno
zemljite
kupujem
ibenik
POTRAUJEMO
graevinsko
zemljite do 600m2 u Prvi-epurini.
INTERSERVIS NEKRETNINE, Tel. 022
(1469828)
217 570. 
POTRAUJEMO graevinsko zemljite od 450 do 600m2 na podruju
grada ibenika. INTERSERVIS NEKRET(1469829)
NINE, Tel. 022 217 570. 

ibenik

15. automobili
kupujem

ROKI, 70 m2 ureenog prostora,

iznajmljujem. Mob. 091 513 6889.
(1448610)


FIAT
ibenik

ROKII, iznajmljujem poslovni prostor od 70m2, te na polukatu 150m2.

(1456113)
Mob. 091 513 6889. 
IBENIK, Boe Periia 30, kod bolnice, poslovni prostor 25m2, iznajmljujem. Informacije na Tel. 022
(1445165)
335 622. 

0-24 AKO AUTA FIAT punto prodajete iste kupujem. ISPLATA ODMAH!
Mob. 095 899 63 90, 099 410 60 37.
(1133749)


PEUGEOT
ibenik
0-24 AKO AUTA PEUGEOT 106, 206, 207
itd. prodajete, iste kupujem. Javite se,
dolazak i isplata odmah! Mob. 099 410
(1133745)
60 37, 095 8996 390. 

RENAULT
ibenik

BRODOVI,AMCI
Split

0-24 AKO AUTA RENAULT clio,

twingo i sl. prodajete iste kupujemo,
ISPLATA ODMAH! Mob. 099 410 60
(1133746)
37, 095 899 63 90. 

GLISER Beneteau Antares Calanque

5.55m, 1996., za 5 osoba do 6/2015,
gps/sonder Eagle Cuda 250S full
oprema. Cijena 18.000 E. Vie inf.
(1455618)
Mob. 098/894-930. 

20. posao
ponuda
ibenik
DJELATNICE za rad na tandu za prodaju meda i suvenira od 1.6. do 30.10.
2015. za podruje Novalje, Paga, Sukoana, Umaga i Pule. Mob. 098 1366
(1469460)
095 i 099 844 56 79. 
DJELATNICE za rad na tandu za
prodaju meda i suvenira od 1.6.30.10.2015. traim za Baku Vodu,
Omi, Makarsku. Mob. 098 1366
(1469459)
095 i 099 844 56 79. 
DJELATNICE za rad na tandu za
prodaju meda i suvenira od 1.6.30.10.2015. za Primoten, Vodice, Murter, Vir, Sv. Filip i Jakov, Nin. Mob. 098
1366 095 i 099 844 56 79.  (1469458)

22. plovila
prodajem

35. poljodjelstvo
prodajem
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
TRAKTORSKA PRIKOLICA, original, za Tomu Vinkovia (bez kipe),
prodajem. Mob. 098 336 474.
(1465665)


38. usluge
ponuda
ZDRAVSTVENE USLUGE
ibenik
MASERKA radi tajlandsku, lomilomi, nui, antistresnu, hotstone, anticelulit, reflexzone, vezivnog tkiva,
egzotic. Mob. 099 4143 055. (1426607)

40. ostalo
ibenik
KABINU na Jadriji, prodajem. Mob.
(1464023)
092/266-98-01. 

OBAVIJEST O NAINU PODNOENJA

PRIGOVORA POTROAA
Sukladno lanku 10. Zakona o zatiti potroaa (Nar. nov., br.
41/14.) obavjetavamo klijente - potroae da nezadovoljstvo u
odnosu na pruenu uslugu mogu iskazati prigovorom u pisanoj
formi u naim poslovnim prostorijama pri emu emo Vam bez
odgaanja pisano potvrditi primitak prigovora. Prigovor takoer
moete poslati putem pote, telefaksa ili elektronike pote, na
adresu:
Trgovac, grad, adresa:
IBENSKI LIST d.o.o, IBENIK, Petra Grubiia 3
ili na telefaks broj: 022/212-919
ili na e-mail adresu: marketing@sibenski-list.hr

kupon datum 4/6/2015

Trgovac se obvezuje u pisanom obliku odgovoriti na prigovore u

pisanom obliku u roku od 15 dana od dana zaprimanja prigovora.

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

Osmrtnice 31

in memoriam
SJEANJE

SJEANJE

na nae drage

Dragi na

ANTE LUCI

DRAGO LUCI

3. 6. 2007. 3. 6. 2015.

6. 6. 2004. 6. 6. 2015.

BOLNO SJEANJE
na voljenog unuka, neaka i
roaka

NEBOJA DUNKI
2000. 2015.

Zauvijek u naim srcima i mislima.

Godine prolaze pune tuge koja

nikad nee prestati.

Vai najmiliji

Uvijek si s nama.

Poivali u miru Bojem !

Tvoji najmiliji

SJEANJA, ZAHVALE I SUUTI PRIMAMO

DO SRIJEDE UJUTRO DO 10 SATI.

TONIJA TARU
ro. 1977. godine
3. 6. 2012. 3. 6. 2015.
Uvijek si u naim mislima i
ranjenim srcima.
Volimo te!
Tvoji najmiliji

SJEANJE

SJEANJE

na nau dragu suprugu, majku,

baku, kerku i sestru

RADOJKU SLAVICU
5. VI. 2011. 5. VI. 2015.

Prolo je mjesec dana otkako

nas je napustila naa draga i
voljena teta

ZITA BUNGUR
ro. Dugopoljac

Vrijeme prolazi, a bol i tuga

ostaju u naim srcima.
Tvoja obitelj

Zauvijek u naim mislima i

srcima.

Poivala u miru Bojem !

Tvoji najmiliji

Obiljeavanje Meunarodnog dana bioloke

raznolikosti i Dana zatite prirode u RH
U povodu Meunarodnog dana bioloke
raznolikosti i Dana zatite prirode u Republici Hrvatskoj na Skradinskom buku se u etvrtak, 28. svibnja 2015. odrala tradicionalna
Bioolimpijada.
Na Bioolimpijadi su u utrci
znanja sudjelovali uenici estih razreda osnovnih kola s
izvora i ua Krke, O Domovinske zahvalnosti iz Knina i
O Skradin.
Bioolimpijada se sada ve

tradicionalno sastoji od razliitih tematskih igara: potezanje konopa, koodbojka, poligon Kap za slap, staza znanja
Izgubljena priroda, skakanje
u vei i sl. Cilj Bioolimpijade
je da se kroz razliite sport-

ske aktivnosti djeci na zanimljiv nain ukae na vanost

ouvanja prirode i povratak
djeje igre u prirodu.
Ujedinjeni narodi proglasili
su 22. svibanj Meunarodnim
danom bioraznolikosti kako
bi utjecali na poveanje svijesti o vanosti bioraznolikosti
u odrivom razvoju i skrenuli
pozornost na njezino ouvanje kao temeljnu zadau u
zatiti prirode. Republika

Hrvatska se 2003. pridruila

globalnim nastojanjima za
ouvanjem bioraznolikosti i
unaprjeenjem zatite prirode, kad je Hrvatski sabor 22.
svibnja proglasio Danom zatite prirode u Hrvatskoj.

32 Oglas

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

sport
SUKOB INTERESA U HNS-u Ivan Klarin prijavio Antu Kuluia

Je li tata Ante utjecao na

angaman sina Hrvoja?!
Ne elim komentirati te poteze oajnika i
gubitnika! A to se tie mog sukoba interesa,
postoje dva miljenja Povjerenstva koja
jasno kazuju kako mogu biti dopredsjednik
HNS-a - kae Ante Kului
Kreimir GULIN

van Klarin, saborski zastupnik SDP-a i naelnik

opine Tisno, iz ormara
je izvadio jo jedan ko-

stur i odluio ga upotrijebiti u politike svrhe. Ovaj put

Klarin je uao u sportske vode. Svoje omiljene mete iz
redova HDZ-a Josipu Rimac
i Gorana Pauka tako je za-

Ivan Klarin

koba interesa prole je godine, tonije 4. prosinca, izriito naloilo da Ante Kului
sukladno lanku 46. stavku
5. Zakona o sportu ne moe
biti lan HNS-a, gdje je i potpredsjednik, te da ne smije
ostvarivati nikakve naknade - kazao je Ivan Klarin.

mijenio Antom Kuluiem.

On mu se nije naao na nianu kao predsjednik ibensko-kninskog HDZ-a, ve kao
dopredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza. Usput, okrznuo je i krovnu nogometnu
organizaciju koju je optuio
za grijeh neinjenja:
- Kao saborski zastupnik
uputio sam prijavu Sportskoj
inspekciji u vezi s krenjem
Zakona o sportu protiv Hrvatskog nogometnog saveza
zbog sluaja saborskog zastupnika i dopredsjednika HNSa Ante Kuluia. Prijava je
podnesena zbog nepotovanja Zakona o spreavanju
sukoba interesa te izostanku
postupka HNS-a prema Anti
Kuluiu. Podsjeam, Povjerenstvo za sprjeavanje su-

Privilegiji uunutar krovne

nogometne institucije
Saborski zastupnik SDPa uputio je i jo jednu prijavu Povjerenstvu za sukob
interesa. Ovaj put izravno
protiv Ante Kuluia, zbog
njegova moebitnog utjecaja na angaman sina Hrvoja
u Hrvatskom nogometnom
savezu. Za one koji ne znaju,
Hrvoje Kului je tajnik Nogometnog saveza ibenskokninske upanije:
- Tono, prijava je podnesena i Povjerenstvu za sukob
interesa protiv zastupnika u
Saboru Ante Kuluia, u svezi s moguim sukobom interesa zbog obnaanja dunosti sina Ante Kuluia u
Hrvatskom nogometnom savezu, gdje on obnaa nekoli-

Ante Kuluia
ko visokopozicioniranih dunosti. Kao saborski zastupnik
apelirat u na dravne institucije da odrade svoj posao
jer iz navedenog proizlazi da
je Ante Kului kao dopredsjednik HNS-a utjecao ili mogao utjecati na to da njegov
sin ostvari privilegije unutar
krovne institucije hrvatskog
nogometa, a time i znaajnu
financijsku korist. Naglasio
bih da svi mi, javni dunosnici, moramo voditi rauna o
provoenju zakona koje i sa-

mi donosimo, prvenstveno
vodei rauna o javnom, a ne
privatnom interesu - istaknuo
je Klarin.
Ante Kului nije htio troiti puno rijei na Klarinov
istup:
- Ne elim komentirati te
poteze oajnika i gubitnika!
A to se tie mog sukoba interesa, postoje dva miljenja
Povjerenstva koja jasno kazuju kako mogu biti dopredsjednik HNS-a - izjavio nam
je Kului.

ALKAR ZAMIJENIO BANKARIMA Damir Milai sjeo na uarenu klupu

Moj Jolly e morati igrati fajterski

Kreimir GULIN

no o emu koarkaki kuloari ukaju

mjesecima konano
je dobilo i slubenu
potvrdu. Damir Milai imenovan je novim trenerom koarkaa Jollyja. Ovaj 40- godinji strunjak tri sezone je
radio vrlo dobro u sinjskom
Alkaru. Stoga, nije udo da
je upao u oko elnicima ibenskog kluba. Pregovori
oko njegova odlaska na Baldekin traju od Nove godine.
Meutim, posao je finaliziran tek koncem svibnja kada
je pao zastor na sezonu. Dakle, Jolly je navrijeme rijeio
pitanje trenera. Ostaje im cijelo ljeto da sloe momad za
novu sezonu. Slino je bilo i
lani, kada je instaliran Mladen Erjavec.
No, on nije doekao poetak sezone. Bio je to uvod u
turbulentnu godinu s ak pet
trenerskih promjena. Nitko
od prijatelja Jollya ne bi htio
da se to ponovi. Nekakvo
jamstvo da bi Milai, za razliku od niza prethodnika na
uarenoj klupi Jollyja, mogao
imati barem relativni mir je
i dvogodinji ugovor koji je
potpisao.

Tri nezaboravne godine u

Alkaru
Evo, to nam je roeni
Broanin rekao nakon to je
stavio paraf na vjernost Jollyju:
- Izuzetno sam zadovoljan

Ulazak u Ligu za prvaka bio bi adekvatna

satisfakcija. Ako se ukae prigoda za neto
vie - zato ne?- kae Milai
ponuenim ugovorom. Istina, kontakti s Jollyjem traju
od Nove godine. Meutim, iz
emotivnih i profesionalnih
razloga nisam elio otii iz
Alkara u pola sezone. ujte,
ipak su se i Alkar i Jolly borili
za Ligu za prvaka. Iz ibenika su bili ustrajni da me dovedu, ali ponaali su se i dentlmenski jer smo sve pregovore zamrzli dok je trajala

sezona. To su neke moralne

vrijednosti koje su meni jako
bitne. Kad je natjecanje zavreno, otvorili smo razgovore
i relativno brzo ih okonaliizjavio je Milai.Iza njega
su odline tri sezone u gradu
pod Kamikom:
- Da, u Alkaru sam proveo
tri nezaboravne godine. Zaista, moram zahvaliti svim
ljudima u Sinju to su mi to

omoguili. Ali, osjetio sam da

je jednom ciklusu doao kraj
i odluio sam otii.
Jolly je poslovino ozbiljna sredina. No, prola sezona
bila je za zaborav. Od vas se
zaisgurno oekuje puno vie:
- Sigurno da ambicije kluba postoje, jer ne bi toliko inzistirali na mom dolasku. A,
ni ja ne bih doao da ne postoje odreene ambicije. Meutim, ne bih se toliko osvrtao
na ono to je bilo prije, elim
gledati unaprijed. Moramo
biti iskreni jedni prema drugima i napraviti bolju sezonu
nego lani. Ulazak u Ligu za
prvaka bio bi adekvatna satisfakcija. Ako se ukae prigoda za neto vie - zato ne?

Tko je Damir
Milai?
Damir MIlai roen je 1975.
godine u Slavonskom Brodu.
U igrakoj karijeri nosio je
dresove Zagreba, Zadra,
Cedevite, Olimpije, Lakog,...
igrao je i u Belgiji, Rumunjskoj.
Od 1997. do 1999. godine bio
je i reprezentativac Hrvatske.
Igraki se umirovio 2010.
godine i vrlo brzo iz patika
uskoio u trenersko odijelo.

Katura zatraio i dobio raskid

ugovora
Igraki mozaik Jollya za iduu sezonu ve se poeo slagati.
Dodue, za sada se radi iskljuivo o rubrici odlasci. Oito,
bankari e ostati bez ponajboljeg igraa Luke Kature:
- Tono, iako ima jo godinu dana ugovora Katura je zatraio
raskid. Mi smo mu dali zeleno svjetlo uz uvjet da klubu
isplati odtetu. Katura je doao sa eljom da idue godine
igra na vioj razini. Je li to ABA liga ili inozemstvo zaista
ne znam. Nadalje, ugovor je istekao i nee biti produen
Sranu Subotiu i arku uriu. Svi ostali su pod ugovoromizvijestio je Davor Vidaak, sportski direktor Jollya.
Ambicije e ovisti o tome
kakvu momad ete sloiti.
- Jasno, najprije moramo
vidjeti ime raspolaemo u
omladinskom pogonu. Moja
najvea pobjeda u Alkaru je
to iza sebe ostavljam pet mladih igraa, a bio je samo jedan
kada sam doao.

Postoje rupe na nekim

pozicijama
Pa, jedan Martin Bilandi
u stanju je zabiti 20 poena i Cedeviti i Ciboni, a prije tri godine nije ga bilo nigdje na koarkakoj karti. Nadalje, ve smo
u kontaktima i s nekim etabliranim koarkaima. O imenima jo ne bih govorio. Mogu
rei da su meu njima i neki
moji bivi igrai iz Alkara. Sigruno je da sam ve detektirao kako postoje rupe na nekim pozicijama u momadi.
Pred vama je radno ljeto.
Imate obveze u U-20 reprezentaciji Hrvatske, ali i to se

tie slaganja rostera momadi Jollya?

- Pripreme reprezentacije
poele su ve 1. lipnja. Zbog
reprezentativnih obveza u
izbivati 50-60 dana. Ali, nije to neki problem. Postoje
telefoni, bit u u kontaktu s
direktorom Vidakom i vjerujem da emo do poetka
priprema Jollya sredinom kolovoza imati manje- vie definiranu momad. S obzirom
na to kakav emo roster sloiti na poetku sezonu, odluit emo da li emo dati vie
anse mladima ili e se napasti neke vee stvari.
Kako e igrati Milaiev
Jolly?
- Nema dvojbe da fajterski pristup mora biti puno
bolji. Moramo graditi pravi
borbeni duh. Naroito u gostima gdje sam vidio da to esto
nije bio sluaj. U tom segmentu moe i mora biti pomaka zakljuio je Damir Milai.

34 Sport

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

Nika Stipaniev/CROPIX

VELIKA ISTKA Porazi od Kamena i Solina promijenili plou:

Pie Ivo MIKULIIN

glava u balunu

Mnogi igrai nee sa m

Koarka
ne ukida
nogomet!?
Priznajem, nisam imao dovoljno argumenata za kontriranje mladom ibenskom gospodarstveniku Alenu oviu kad je govorio o
prioritetima ibenskog sporta.
- Raduje me povratak nogometaa u Drugu
ligu, ali u gradovima poput ibenika valja dati
prednost dvoranskim sportovima, koarci ili
rukometu. S manje novca moe sloiti dobru
momad, stvoriti pravu atmosferu smatra
sin Vlade ovia, najdugovjenijeg sponzora
ibenskog sporta.
Alenova logina teza, meutim, krije veliko ali. Europski naslovi rukometaa Metaloplastike i banjolukog Borca nisu natjerali
abac i Banja Luku da se odreknu nogometaa
Mave, odnosno Borca. To se nije dogodilo ni
u ibeniku, kad su se koarkai domogli titule
prvaka u famoznoj utakmici s Bosnom. Naprotiv, Baldekin je bio referentna toka spajanja
svih elitnih ibenskih klubova.
Kako zaboraviti da je koarkaki mangup
Zoran Slavni Moka redovito gledao utakmice ibenskih nogometaa i vaterpolista!?
A Moku su potom samo slijedili Draen Petrovi, Vlado urovi, Neven Spahija... Zajedno s Funcutima bili su na tribinama nogometnih i vaterpolskih utakmica, na enskoj koarci.
Danas su se Funcuti, to kriti, okrenuli iskljuivo mukoj koarci. Na ubievcu ih je ove
sezone bilo tek u tragovima, o vaterpolu i enskoj koarci da ne govorim.
- Uspjesi su imbenik, koji privlae navijae
u dvoranu, na bazen, na nogomet. A nije ih lako
motivirati na utakmice s klubovima iz Omia,
Ploa, Hrvaca... pokuao je sve objasniti jedan od osnivaa Funcuta.
Ta logika, meutim, ne pije vodu. Prije tri
sezone ibenski su navijai pristojno punili Baldekin, makar su koarkai igrali protiv
Polinika, Trilja... Oito, rije je o drugim razlozima. Funcuti su, uostalom, samo navijai,
koji imaju pravo na svoj izbor.
Nema velike logike, ali ni prevelike informiranosti u stavovima onih, koji su sanacijski
kredit HNK ibenik uvjetovali svojevrsnom
nogometnom lustracijom. Goran Pauk i
Marko Karaole, primjerice, ve mjesecima
formalno ne stanuju na ubievcu.
Pa neemo valjda Pauku i zabraniti da voli
klub, u kojemu se kao nadareni nogometa pojavio prije vie od 40 godina!?

JEDRENJE Trojica lanova ibenskog Vala izborila

nastup na Svjetskom prvenstvu

Teo Piasevoli pobjednik

Match Race Germany

eo Piasevoli, trener ibenskog Jedriliarskog kluba

Val, bio je dio posade TB Racing Team na elu sa Zadraninom Tomislavom Baiem, koja je pobijedila na Germany Match Race. Rije je o jednoj od ovogodinjih Grade
1 regata na kojima nastupaju samo najbolje match race
posade.
Piasevoli je bio na poziciji trimera glavnog jedra, a uz
njega i Baia u posadi su jo bili Stipe Vitalji, Pave Plesli i Ivan Ivankovi. Hrvati su u finalu su jedrili i bili bolji
od vicarske posade predvoene Ericom Monninom, inae
treeplasirane posade na svjetskoj rang ljestvici.
Inae, Piasevoli nakon povratka u ibenik nastavlja raditi s Valovim mladim nadama, Marinom Desabotom, Antom Juiem i Markom Smoliem. K.GULIN

Istina, do juer sam govorio da nam trebaju

najmanje etiri igraa koja bi donijela svjeu
krv. Ali, mislim da se sada otvaraju veliki
upitnici tko je, a tko nije za ibenik. Nama
trebaju mladi, brzi i nadasve mabiciozni
igrai. to e nama oni koji su umali i oni koji
misle da su Bogom dani?! Takvima je najbolje
odmah zahvaliti - otar je Miro Labrovi
Kreimir GULIN
NIKA STIPANIEV/CROPIX

orazima od Kamena u
Ivanbegovini, a posebice od Solina na ubievcu u zadnjem kolu,
nogometai ibenika bacili su mrlju na uspjeno proljee u kojem su izborili plasman u 2.HNL. Prema ti neuspjesi rezultatski ne znae
nita, ostavili su gorak okus
u ustima svih prijatelja kluba sa ubievca. Gorina se
osjeala i na katu ubievca,
a od kritika nakon utakmi-

ce sa Solinom nije bjeao ni

trener Mirko Labrovi, koji
obino uzima u zatitu igrae:
- Protiv Solina sam elio
istrati s ponajboljom postavom, koja je iznijela najvei teret tijekom proljea,
i da se potenim pristupom
i igrom oprostimo od naih
navijaa. Meutim, sve je zavrilo na neeljen nain. Odigrali smo katastrofalno, nismo kvaliteno povezali igru
svih 90 minuta. Ali, najvie
od svega boli me pristup velike veine igraa. Kakvi su
to igrai kojima je svehedno
hoe li izgubiti utakmicu ku-

i u kojoj se oprataju od svoje publike? To dovoljno govori o njihovom karakteru. Zato sam razoaran i potiten.
Na poluvremenu bih bio najradije promijenio vie od pola momadi! Ovo je prvi put
da krivnju za poraz ne elim
preuzeti na sebe. Ovaj put u
prvi plan bacam igrae - oni
su glavni protagonisti. Mnogi od njih misle da su najbolji
na svijetu, ali kada im doe
al pari ekipa i napravi pritisak vidi se da to nije tako. Kaem, slavimo titulu prvaka, a
osjeam ogromno razoarenje - u dahu je izgovorio Mirko Labrovi, trener ibenika.

ibenik- Solin 2:3 (0:1)

IBENIK- Stadion na ubievcu. Gledatelja 500. Sudac:
Jelena Pejkovi (Split). Strijelci: 0:1 Gu (25), 1:1 Male (52),
1:2 Medak- Kovaevi (54), 1:3 Medak- Kovaevi (62), 2:3 G.
ivkovi (68). Najbolji igra: Duje Medak- Kovaevi (Solin).
ibenik: Slavica, Bartulovi, Kartelo, Bara, are, Boinovi
(od 64. Perica), G. ivkovi, Male (od 75. Priji), panja,
Rendi (od 64. Futin), A. ivkovi.
Solin: Bebi, Tekli, uljak, timac, Fari, Kapetanovi, ule,
Medak- Kovaevi, Perkovi (od 77. Cakta), Hajder (od 65.
Pavlinovi), Gu (od 86. Mikeli).
Navijai ibenika dobili su na dar majice s potpisima igraa i
natpisom Prvaci 2014./2015.. Meutim, njihovi ljubimci
nisu im podarili i pobjedu na oprotaju od sezone i Tree lige.
Dapae, potpuno su razoarali nonalantnim pristupom.

Uredno su plaeni za svoj

posao, a...
Iz aviona je vidljivo da je
momad u padu jo od utakmice s Omiom, kada je i
matematiki osgiran naslov
prvaka 3. HNL- jug. Je li to
djelomino moe biti opravdanje to su neki igrai glavama daleko od profesionalnih obveza?
- Nikako se ne slaem s
tom konstatacijom! Oni su
nogometai koji su uredno
plaeni za svoj posao i moraju
uredno izvravati svoje obveze. Znate, svi e oni isto traiti plau za svibanj, kao to su
je traili i dobili za sijeanj ili
veljau. Nakon zadnjih utakmica moramo ozbiljno promiljati tko od igraa ima karakter i tko zasluuje nositi
dres ibenika i dogodine - govori kormilar ibenika.
ekajte malo, do juer
ste govorili kako ibenik u

NISU ZASLUILI PORAZ: Zagora izgubila od Hajduka B 1:2

Krste MUJAN
NIKA STIPANIEV/CROPIX

ogometai Zagore
od svojih navijaa
za ovu sezonu oprostili su se porazom,
ali se nisu obrukali. Vrlo
dobrom igrom odlino su
parirali neto spremnijim
mladim igraima Hajduka i bili nadomak uspjeha,
ali su jo jednom nesretno
izgubili sva tri boda. Iako
su joj nedostajala ak petorica igraa prve jedanaestorice Ante Kurbaa, Ante Bara, Zvonimir Mileti, Matej Ljubi i Marinko
amija mladi igrai Zagore opravdali su povjerenje
trenera pa e u narednoj
sezoni Zagora igrati sa vrlo mladom momadi: Toni
i Domagoj ari, Antonio
Radeljak, Ivan-Nikola Rodi, Vinko Petkovi uz neto starije Marina Bakia i
Ivana Ljubu te dvojicu - trojicu iskusnih bit e to prava
momad za velike domete.
Nogometai Zagore nisu
imali sree u susretu sa priuvama Hajduka. Istima u

Poraz, ali ne i
bruka za oprotaj!
momadi je samo jedan Ante
Sren bio 20- godinjak, a svi
ostali godinu ili dvije mlai,
a mladi vratar Luka Delpont
ak tri godine. Ubitane su
bili prekidi koje su znalaki izvodili s bokova Domagoj ari i Vinko Petkovi.
Hajdukov vratar i kapetan
Bosani bili su na velikim
mukama. Dodue imali su i
dosta sree, jer su napadai
Zagore iz vrlo izglednih prigoda gaali ili u okvir gola ili
je lopta za nekoliko centimetara promaila gol.
Glavni sudac ovog susreta otetio je domaina jer nije iskljuio brania gostiju
Tonija ilu koji je pravim
hrvakim zahvatom sprijeio napadaa Zagora Emera
oborivi ga na travu da sam
izbije pred vratara Hajduka
i poentira, a da se sudac dr-

ao nogometnih pravila poslije ovog susreta ula bi se

pobjednika pjesma. Hajduk
je poveo udnim golom kada
je ile ubacio otru loptu na
peterac, a Borzi nesretno,
ali i nespretno poslao loptu
umjesto u polje u sam ugao
svog gola. Nakon poravnanja
u 61. minuti lijepim golom
Domagoja aria tri minute
prije kraja jo jedan gol okirao je gledalite jer je Lueti ne znajui to e s loptom
na dvadesetak metara pucao
prema golu Zagore i na iznenaenje sviju lopta je oeala lijevu stativu i prela preko crte gola. Tako se veliki
trud i dobra igra nije isplatila, no igra koju su prezentirali igrai Zagore bila je za
svaku pohvalu.
Moemo aliti za izgubljenom utakmicom a biti rado-

ZAGORA HAJDUK B
1:2 (0:1). Unei igralite
Borovite. Gledatelja
350 Sudac Ivo Perkovi
(Split). Strielci: 0:1 Borzi
(28.ag), 1:1 D.ari (61),
1:2 Luetui (87) Najbolji
igra:L.Delpont.
ZAGORA: Mihaljevi,
Baki, ibenik, Ljuba,
Borzi, aleta (od 70
Radeljak), Petkovi,
Male (od 56 T.ari),
Emer, D.Bara (od 81
Rodi), D.ari.
HAJDUK B: Delpont,
eko, ile, Tomi,
Bosani, Sren, uul
(od 64 Basha), Rafael
Lanos (od 74 Kovaevi),
Benjamin (od 85 Lueti),
Pulji, Masteli.

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

Sport 35

: kod trenera naranastih Mirka Labrovia

mnom u 2. HNL!

Borci Petra Kreimira IV.

KICKBOXING Tri medalje za borce ibenskog

Petra Kreimira IV.
2.HNL treba zadrati kostur
ekipe uz 3-4 kozmetike
promjene. Je li mogue da
se situacija preko noi promijenila?
- Istina, govorio sam da na
trebaju najmanje etiri igraa koja bi donijela svjeu krv.
Ali, mislim da se sada otvaraju veliki upitnici tko je, a tko
nije za ibenik. Nama trebaju mladi, brzi i nadasve ambiciozni igrai. to e nama oni
koji su umali i oni koji misle
da su Bogom dani?! Takvima
je najbolje odmah zahvaliti otar je Labrovi.
Govorite kao da ete i idue sezone biti trener ibenika. Poznato je da vam ugovor istjee 15. lipnja. Jeste li
s upravom kluba postigli dogovor o nastavku suradnje?
- Nismo kon k reti z i rali stvari, ali doista smo vrlo blizu konanog dogovora.
Nadam se da ovi porazi nee

promijeniti miljenje ljudi iz

uprave kluba. Vjerujem i toplo se nadam da u nastaviti
zapoeti posao u ibeniku...
Isto tako, mogu sa sigurnou rei da svi igrai nee sa
mnom nastaviti put u 2.HNL!

Fali nam dosta mladosti i

brzine
ini se da ste jasno detektirali to ibeniku treba
u 2.HNL?
- Tono znam na kojim pozicijama moramo traiti svjeu krv. Ponavljam, fali nam
mladosti i brzine. posebno
nam nedostaje brzine prema
naprijed. Mi smo uglavnom
pobjeivali s lakoom ekipe koje su se dolazile braniti na ubievac. Ali, imamo
problem kada igramo s ravnopravnom momadi i kada
treba traiti prostor iza protivnike obrane- analizira
strateg naranastih.

Na tritu nee nedostajati igraa. Ipak je 2.HNL zanimljiv izlog. Samo treba pametno pazariti:
- Ve su mi se nudili neki igrai. No, hladno sam ih
odbio dok se ne rijei moja
uloga trenera. Tek kad potpiem novi ugovor moemo
govoriti o igrakoj krialjki. Definitivno, za 2.HNL se
moramo maksimalno dobro
pripremiti. Druga liga je brzina vie, puno zahtjevnije natjecanje od ovog u emu smo
do sada sudjelovali. Dovoljno je samo pogledati imena
klubova- ibenik, Dinamo II,
Zadar, Cibalia, Hrvatski dragovoljac,...praktiki mini Prva liga. Sigruno emo gledati zanimljivo natjecanje- podvukao je Labrovi.
Kako sada stvari stoje, eka nas zanimljivo i prometno ljeto na ubievcu. Mercato je ve otvoren...

Tomislav Bogdanovi
naj- junior prvenstva

Kreimir Gulin

r i b or c a ib en s ko g
Petra Kreimira IV.
nastupila su na prvenstvu Hrvatske u kickboxingu i osvojila tri odlija! Davor Perkovi osvojio je srebrnu medalju u kategoriji
do 86 kilograma. U polufinalu je dobio Damira Junakovia iz splitskog Pitbulla, a u finalu izgubio od
Marina Rose iz Osijeka.
- Me je bio izjednaen,
s blagom Rosinom prednou kroz sve tri runde - kazao je Joko Sunara, trener
Petra Kreimira IV.

Tom i sl av B o g d a nov i
osvojio je prvo mjesto i zlatnu med a lju u ju n iorskoj
konkurenciji u kategoriji do
81 kilograma i proglaen je
najboljim borcem prvenstva
u juniorskoj konkurenciji. U
polufinalu je dobio Slavena
Saravanju iz Pitbulla nokautom u drugoj rundi, a u finalu Matu Skelina iz Katela na bodove.
- T ijekom sve tr i r u nde Bogdanovi je bio bolji.
Stalno je napadao, a u drugoj r u ndi Skeli n je bio u
nokdaunu. Meutim, uspio
je izdrati do kraja mea i
pokazao se kao vrst borac.

Prvenstvo Hrvatske u full contactu

Nives Radi
prvakinja
bez borbe
Kreimir Gulin

sni to smo dobro igrali uli smo komentare navijaa

poslije ovog susreta. Pomoni trener Hajduka Vladimir
Bali, nekad vratar bijelih,
radostan zbog dobre obrane njegovog pulena Luke
Delponta nam je rekao: Zagora me iznenadila odlinom
igrom u kojoj ima dosta dobrih igraa. Hvala klubu na
lijepom doeku a navijaima
svaka ast jer nismo uli niti
jednu pogrdnu rije.

Zagora svoju posljednju

utakmicu ove sezone igra u
Omiu. Bit e to oprotaj od
ove sezone u kojoj je znatno
loije odigrala proljetnu sezonu posebno na svom Borovitu. Nikad se nije dogodilo u 11 sezona niti pak
u sezoni u kojoj je bila na
pragu ispadanja da od devet susreta na svom Borovitu ima samo jednu pobjedu pet nerjeenih rezultata i tri poraza.

ibenska vladarica ringa uzela je i drugu titulu prvakinje Hrvatske u

2015. godini. Nakon to je prije mjesec i po dana osvojila titule dravne prvakinje u low
kicku, isti je uspjeh ponovila
i u full contactu. Zanimljivo,
Nives Radi je do naslova dola bez borbe! Naime, Radi se
prijavila u svojoj kategoriji do
70 kilograma, u koju nitko nije htio s njom, pa se u zadnji
trenutak prebacila u apsolutnu konkurenciju (+70 kilograma), u kojoj su bile dvije Splianke iz Mornara. Svejedno,
Nives je titulu uzela bez i malo truda, nakon to su obje
protivnice predale meeve.

Druga lanica ibenskog

Dalmatina- Karmela Makelja, postala je viceprvakinja
Hrvatske u konkurenciji juniorki do 60 kilograma. U polufinalnoj borbi Makelja je porazila prekidom i tehnikim
nokautom Anamariju vrk
iz Kutine. U finalu ju je ekala Diane Frank iz kluba Zmaj
iz Bedekovine.
- Prve dvije runde protekle su u izjednaenoj borbi i
nerijeenom rezultatu, dok je
u posljednjoj rundi protivnica
iskoristila nekoliko Karmelinih greaka i privela borbu
kraju u svoju korist. Tako da
se Karmela morala zadovoljiti
srebrnom medaljom - kazao je
Damir Lambaa, trener Dalmatina.

Ekipa ibenskog Dalmatina

Ovim rezultatom Tomislav Bogdanovi konkurira za reprezentaciju Hrvatske koja e nastupiti

na Svjetskom juniorskom
prvenstvu u Italiji u kolovozu istaknuo je Sunara.
Mateo Skroza u juniorskoj konkurenciji u kategoriji do 60 kilograma
osvojio je srebrnu medalju.
- U finalnoj borbi izgubio je od Muhameta Deskaja na bodove, ali kod
njega se vidi veliki napredak u meevima zakljuio je trener ibenskih
kickboksaa.

36 Sport

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

Dinamo bolji i u drugoj utakmici

MALI NOGOMET MNK Jezera nakon prve sezone u Dru

Crnica u
Zagrebu pruila
bolju partiju
Za razliku od prve utakmice u ibeniku,
u kojoj su Zagrepani dominirali, u
utakmici u Zagrebu Crnica je pruila
puno bolju partiju i bila ravnopravan
protivnik Dinamu, koji je na kraju,
manirom iskusne momadi, kaznio
promaaje Crniana i pokazao da
je ipak najkvalitetnija momad ove
kvalifikacijske skupine
Josip ALETA-CAR

alonogometai
Crnice nisu uspjeli napraviti udo i
doi do bodova u
Zagrebu, gdje ih je u paklenoj atmosferi Doma sportova doekala momad Futsal
Dinama, pa e tako momci s
kraja grada put prema elitnom razredu morati potraiti, prvo u Labinu protiv Potpiana gdje im treba bod, a
onda i u dva ogleda s Novim
Marofom.
Za razliku od prve utakmice u ibeniku, u kojoj
su Zagrepani dominirali,
u utakmici u Zagrebu Crnica je pruila puno bolju
partiju i bila ravnopravan
protivnik Dinamu, koji je
na kraju, manirom iskusne
momadi, kaznio promaaje Crniana i pokazao da je
ipak najkvalitetnija momad ove kvalifikacijske skupine. Dinamo je rano doao
do prednosti nakon pogreke gostiju koju je iskoristio
iskusni Matija Capar.
N a ko n t o g a C r n i a n i
nisu upali u letargiju, ve
su se trgnuli i zaigrali kako znaju, te pritom stvorili pregrt prilika i pravo je
udo to su domai otili na
predah sa minimalnim vodstvom.
U nastavku je stigla ka-

zna za promaaje Crnice u

vidu dva brza pogotka Dinama. Nakon ovog bljeska Zagrepana inilo se da je sve
rijeeno, ali je Josip Boinovi svojim prvim pogotkom
u dresu Crnice vratio neizvjesnost u ovu utakmicu.
Naalost, ibenska momad
vie nije imala snage za potpuni preokret pa su u igri sa
golmanom-igraem kapitulirali jo dva puta za poraz
koji izgleda puno runiji od
stvarno prikazanog na parketu Doma sportova.
Dinamo je tako ve osigurao naslov prvaka ovih
kvalifikacija i pravo nastupa meu elitom, a da im nije
bilo lako u ovom ogledu potvruje i njihov trener.
- Bila je ovo iznimno teka i vrsta utakmica. Crnica je pokazala sve svoje
kvalitete u ovoj utakmici, s
tri vrhunska individualna
igraa stvarali su nam velike probleme u obrani. Dogovor je bio da putamo njihove igrae po liniji i da se
uzdamo u naeg golmana da
skine te udarce sa strane.
kori je fantastino obavio svoj dio zadatka, i kada smo zabili za 2:0 uspjeli
smo prelomiti utakmicu na
nau stranu. Crnici elim
puno uspjeha, jer svojom
igrom zasluuju prvu ligu realan je bio Mato uljak,
trener Zagrepana.

Dinamo-Crnica 5:1
Zagreb, dvorana Doma sportova
Gledatelja: 900
Suci: Grgurevi, Katini
Dinamo: kori, Capar, Grgi, ulvat, osi, Pavlovi,
Stipi, Franja, Pezelj, Perkovi, Maji, okota. Trener mate
uljak
Crnica: Barii, Klisovi, Junakovi, Boinovi, Perica,
Radman, Bugarija, arkovi, Vukovi, Belakui, Rai,
akovi. Trener: eljko Silov
Strijelci: 1:0 Capar(4), 2:0 Maji (23) 3:0 Pezelj (24+), 3:1
Boinovi (33) 4:1 Perkovi (35), 5:1 kori (37)

MNK Jezera je osnovan

13. sijenja 1998., pa se
krenulo s nastupima u Prvoj
upanijskoj ligi, gdje su
gotovo uvijek bili u vrhu.
Nakon prole sezone, koja
im je donijela dvostruku
krunu, MNK Jezera je postao
drugoliga. Klub je vie nego
autohton jer je veinom rije
o domaim igraima s otoka
Josip ALETA-CAR

e godinama je otok
Murter nositelj kvalitete cjelokupne upanije kada je u pitanju mali nogomet. Nakon odlinog stasanja Murtera, jo
jedan klub je krenuo istim
stopama. Nakon osvajanja
kupa i prvenstva ibenskokninske upanije, malonogometai Jezera su se odluili prikljuiti drugoligakoj
karavani na jugu Hrvatske.
Iza njih je prva sezona u kojoj su, kako sami kau, ispipavali bilo kako svoje momadi, tako i ostalih suparnika
u ovom natjecanju.

Ostavili tri kluba iza sebe

Mi smo jednostavno vidjeli da imamo kvalitetu i
kao takvi odluili da se oku-

amo meu drugoligaima, i

sada nakon prve sezone mogu
vam rei kako nam nije ao
rezolutan je predsjednik kluba Valerijo Braanov. Jezerani su u svojoj prvoj sezoni iza
sebe ostavili tri kluba, Metkovi, Trogir i Okruk, te tako sebi osigurali nastup u ovom natjecanju i sljedee sezone. U 22
odigrana kola Jezera su ostvarila sedam pobjeda, dva neodluena ishoda i 13 poraza, no
to ih ne sprjeava da ovu sezonu proglase uspjenom. Tradicija malog nogometa u Jezerima je vrlo dugaka. Entuzijasti su se godinama okupljali i
igrali po raznim turnirima, te
sudjelovali u murterinskoj meuopinskoj ligi. Ipak 13. sijenja 1998. godine klub je i slubeno osnovan, pa se krenulo s
nastupima u Prvoj upanijskoj
ligi, gdje su gotovo uvijek bili

u vrhu. Nakon prole sezone,

koja im je donijela dvostruku
krunu, klub je postao drugoli-

ga. Klub je vie nego autohton

jer je veinom rije o domaim
igraima s otoka, dok su svega

Mladi zalog budunosti

U Jezerima vrlo studiozno pristupaju radu s mladima,
pa su tako izdanci omladinske kole u upravo zavrenoj
sezoni postigli zapaene rezultate. Juniori su se natjecali
na drugoligakom jugu, te u vrlo jakoj konkurenciji zauzeli
odlino etvrto mjesto, dok su pioniri u u Top Tim ligi
osvojili drugo mjesto, te ponijeli naslov pobjednika kupa.
Mladi su na zalog i posebnu pozornost posveujemo
radu s njima. Zadovoljni smo novostvorenim uvjetima za
rad, tako da u budunosti moemo oekivati velik broj
igraa s ovog prostora istie Vjeko Klarin.

UPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Ruan poetak, lijep zavretak

Vodice superiorne

avrena je nogometna sezona upanijskih

klubova nae upanije. Superiorni prvaci
postali su nogometai Vodica
koji su u 12 utakmica ostvarili fantastian uinak od osam
pobjeda i etri remija Nekad
mnogo poznatiji klubovi Dinara iz Knina i DOK iz Drnia zaostali su za polovicu i
vie bodova.
Siveriki Rudar po nama
drugi je klub po uspjenosti
mada na ljestvici nije bolji od
Dinare. Poetak lige bio je u
znaku tekog incidenta kojeg su napravili igrai i navijai Janjeva u Kistanjama u
utakmici s DOK-om iz Drnia. Nakon njihovog izbacivanja u nastavku lige bilo je
pregrt lijepih utakmica takorei bez ikakvih ekcesa pa
su disciplinski organi lige bili
bez posla.
RUDAR DOK 4:0 (1:0)
Siveri, igralite Rudara.
Gledatelja 150. Sudac: Josip
Vii (Koprno) Strijelci: 1:0
Ml. Bukarica (40), 2:2 Bogdan
(50), 3:0 Perajica (59-11m), 4:0
Bogdan (63).
RUDAR: komrlj, F.Dilber,
Cakta, Grbavica (od 74 To-

NikA Stipaniev/CROPIX

NikA Stipaniev/CROPIX

Debi uspjean, elja z

m i), B ogd a n , B a l i (o d
75 I. Va r n ica), Ju r ev i,
M.Varnica, Stojak, Perajica,
Ml.Bikarica.
DOK: Erak (od 46 Tarle),
Aleksi, indilj, Gatara, Brajkovi, Malenica (od 46 Pastuovi), Lovri, kugor, R.Mati,

A.Marin, Slavica.
DINARA VODICE 2:2
(1:1)
Knin, igralite podno Tvrave. Gledatelja oko 200. Sudac: Marko Bilui (ibenik) Strijelci: 1:0 Lui (8), 1:1
I.Bai (24), 2:1 Brajkovi(68),

2:2 M.Bai (72)

DINARA: Mili, Amanovi
(od 85 Juri-Grgi), Bogut (od
88 Mlikota), Krvavica, Ercegovac, Marina, Juko, Manojlovi, Sari (69 Brajkovi), Lui, Rai.
K.MUJAN

ibenski list etvrtak,

ugoj ligi

zlatna sredina
Oni su MNK
Jezera
Prvu svoju drugoligaku
sezonu malonogometai
Jezera odradili su u
sljedeem sastavu: Ivan
Fantov, Kreimir Jaja,
Ivan Milan, Sebastijan
Lapov-Mijatov, Stjepan
Klarin, Danko Braanov,
Joko imat, Jerko Bilan,
Marko Kovaev, Marko
Troskot, Josip Jureta,
Marko Peri, Marijo
Mudronja, Danijel Jeina,
Marin Goreta, Ante Kosor,
Andrija Bakula, Perica
Mudronja, Domagoj
Labor, Jure Kapov, imun
Popov.
Struni stoer: Kaimir
Braanov, Vjeko Klarin,
Valerijo Braanov, Nika
Pirija.
dva igraa iz ibenika.
Ono to svakako valja rei
jest podatak da ovi igrai igraju iz iste ljubavi, bez kune prihoda, jer smo do poetka bili
momad zaljubljenika u mali nogomet istie Braanov.
Ljude u klubu ne zabrinjavaju
financije jer nemaju nerealnih
ambicija.

Ne zabrinjavaju ih financije
Mi se financiramo iz prorauna Opine Tisno i od Turistike zajednice Jezera, ali
imamo i nekoliko manjih privatnih sponzora, tako da se-

zonu izguramo bez problema

zakljuuje prvi ovjek kluba. Uz seniorski pogon, u klubu dosta brige vode o radu s
mladima, pa tako u natjecanju
imaju i pionirsku momad, a
ak dvije ekipe igraju u murterskoj meuopinskoj ligi. Veliki iskorak za klub je izgradnja sportske dvorane u Tisnom
gdje igraju svoje domae utakmice, a imaju i dva termina
tjedno za trening. Jedan od rijetkih igraa sa strane koji ima
prvoligako iskustvo je Andrija Bakula koji pomae Kaimiru Klarinu u radu s momadi.

Debitantska sezona je arhivirana i u klubu ve sada razmiljaju o novoj, no bez velikih ambicija osim da uine
koji iskorak prema gornjem
dijelu prvenstvene ljestvice.
Otok Murter ima prvoligaa koji je nositelj kvalitete,
a suradnja s ova dva otona
kluba je na korektnoj razini,
tako da jedni na druge uvijek mogu raunati, iako obje
momadi ive u svom svijetu,
jedni sa udnjom prema vrhu, a drugi sa stabilnim drugoligakim statusom.

Tradicionalni turnir u malom nogometu za djeake

Drniani slavili na Danilu

M

ladi nogometai drnikog DOK-a pobjednici su 19. izdanja malonogometnog turnira U-10 na Danilu koji se igra u organizaciji
MNK Danilo i tamonjeg Mjesnog odbora. Na
ovogodinjem turniru sudjelovalo je 16 momadi. Iz Hrvatske su igrali ibenik, N Joso Bego, Mihovil, Vodice, Primoten, Dinara, DOK,
Otok Murter, Junak, Hajduk, Dinamo, Zadar,
Solin, Primorac B i Split, a iz Bosne i Hercegovine Posuje.
Drniane je do naslova predvodio David Jureni, prvi strijelac turnira. Mali Drniani u
natjecanju u grupi pobijedili su ibenik 4:2 i
Dinaru 3:1, a poraeni su od Splita 2:0. No, brzo
su dobili priliku za revan protiv Spliana, pobijedili su ih s 3:2 u polufinalu, da bi u finalu s
5:3 pobijedili Solin i to nakon to su na poluvre-

menu gubili s 3:0! Tree mjesto osvojio je Zadar.

A David Jureni, igra DOK-a, s osam golova
prvi je strijelac turnira. Najbolji igra je Nino
Majdov iz Solina, dok je najbolji golman Petar
Duge iz Splita.
K.GULIN

BICICKLIZAM Vodianima dva naslova prvaka Hrvatske

Frop i Mesari najbolji maratonci

V

odiki Brdsko biciklistiki klub Orlov krug

bogatiji je za dva naslova prvaka Hrvatske! Naime, na
dravnom prvenstvu u maratonu odranom u Pakracu,
Ivica Mesari i Roko Frop
okitili su se zlatnim medaljama. Mesari je na 70 kilometara dugoj stazi, sa ak
2 300 metara visinske razlike, uvjerljivo slavio u klasi
veterana A, dok je Roko Fr-

op pomeo konkurenciju
na manjem krugu od 35 kilometara. Frop ne samo da
je osvojio prvo mjesto u svojoj kategoriji kadeta, ve je
ostvario i ukupnu pobjedu,
ostavivi iza sebe i sve juniore, veterane B i rekreativce.
Od ostalih lanova Orlovog kruga, u kategoriji
elite Carlo Petkovi osvojio
je esto mjesto. U kategoriji Master A Antonio Barii

osvojio je peto, enis anjevac esto, a Bepo Poljiak 18.

mjesto. Tomislav Barei u
klasi sport bio je esti, a Joko
Frop u veteranima B osvojio je deveto mjesto. Jurica
Raki meu rekreativcima i
Ante Saratlija u veteranima
C osvojili su etvrto mjesto.
Josip Toljan zauzeo je 11. mjesto meu rekreativcima.
K. GULIN

4.6.2015.

Sport 37

IBENSKE SNAGE U MODROM POGONU

Tomislav Svetina, direktor zagrebakog
Dinama, o europskim snovima,
ibeniku i Hajduku

Nikako da se
dogodi Dinamov
iskorak u Europi

Ne bih rekao da je u Dinamu nuno veliko

pospremanje. Nama je, prije svega, potrebno
balansiranje po linijama. Poznato je da silno
elimo napraviti iskorak u Europi. Naalost,
nikako da se on dogodi, kae Tomislav
Svetina, koji ne bjei od etikete zagrebaki
ibenanin
Petar MIKULIIN
RONALD GORI/CROPIX

ibenani e uskoro drmati Maksimirom!? Znamo da ta tvrdnja ne zvui uvjerljivo kraj gospodara svih (modrih) prstenova
i, najblae reeno, neomiljenog
Zdravka Mamia, ali... Na spomenutu tezu jednog od starijih
ibenskih nogometnih djelatnika slatko se nasmijao i Tomislav Svetina, nekad prvi ovjek
Hrvatske lutrije, a danas direktor Graanskog nogometnog
kluba Dinamo. Pravnik, koji
zbog miljevakih korijena i neizbjenih ljeta na Jadriji ne bjei od etikete zagrebaki ibenanin. A zajedno smo se sloili
da Arijan Ademi, Gordon Schildenfeld, Ante Rukavina, kadetski biser Marko ira i on nisu tako mala ibenska snaga
u modrom nogometnom pogonu.
Dinamo ne moe bez ibenana. Gotovo svi, koji prate
igre zagrebakog kluba, sloni
su u stavu da je za novi, deseti
uzastopni Dinamov naslov prvaka, uz sjajnog centarfora Angela Henriqueza, najzasluniji
ibenski veznjak Arijan Ademi...
- Ljudi su uvijek pomalo subjektivni, kad priaju o zaslugama pojedinih igraa, no u
ovom bi se sluaju i ja sloio s
tom tvrdnjom. Arijan je odigrao
cijelu sezonu na vrhunskoj razini. I, bez ikakve kurtoazije, mislim da je on u ovom trenutku
na najbolji igra. Uostalom, u
proljetnom je dijelu prvenstva
i kapetan momadi. To dovoljno govori o njegovim igrakim i
ljudskim kvalitetama. I zbog toga mi je izuzetno ao to vie nema pravo nastupa za hrvatsku
reprezentaciju. On je tip igraa,
kakvog mi u reprezentaciji, naalost, nemamo.
Tako ne misli, ili prije Brazila nije mislio, izbornik Niko
Kova. U njegovoj je nemilosti
dugo bio jo jedan igra ponikao na ubievcu, koji se ovog
ljeta vraa u Dinamo. Rije je,
naravno, o stoperu Gordonu
Schildenfeldu. Sa ifom ste sve
dogovorili za iduu sezonu?
- Jesmo. Njegov prelazak iz
atenskog Panathinaikosa u Dinamo je gotova stvar. Gordon je
s nama ve potpisao ugovor, pa

Jadrijska kava bez nogometa

Osvajanje nove titule prvaka Hrvatske etiri kola prije
kraja samo je potenciralo moju elju da to prije stignem
u ibenik, na Jadriju. Od poetka svibnja na teletekstu
pratim kolika je temperatura mora u ibeniku. Nema slae
akule i bolje kave od one kod Jole na Jadriji. Tamo
se zaista sjajno oputam, pogotovo jer znam da pria o
nogometu i nije toliko nuna pria nam Tomislav Svetina.

nismo imali nikakvog razloga

da to skrivamo od medija. Tako
emo od sljedee sezone ponovno imati dva ibenana u naim
redovima. Zapravo, tri! Jer, Ante Rukavina je na posudbi u Lokomotivi. Nikad se ne zna, moda u jednom trenutku u prvoj
momadi zaigraju sva trojica.
Zaboravili ste na mladog kadeta Marka iru, koji takoer
dolazi iz nae upanije, tonije
iz Skradina. On je prole zime
iz ibenika preao u Dinamo, a
svi govore da je rije o iznimno
talentiranom igrau...
- O njemu e se tek uti! Marko ira je trenutano najmlai
lan hrvatske u-17 reprezentacije, vrlo je skroman momak, ali
i silno potentan igra. Ako ovako nastavi, mislim da e postati
igra, koji e zaista pronijeti slavu svog ibenskog kraja.
Je li dolazak Schildenfelda ujedno poetak velikog pospremanja u Dinamu prije novih europskih ispita?
- Ne bih rekao da nam je nuno veliko pospremanje. Nama
je, prije svega, potrebno balansiranje po linijama. Poznato je
da silno elimo napraviti iskorak u Europi. Naalost, nikako da se on dogodi. Puno je toga
reeno, a mislim da je svima jasno da nam trebaju pojaanja u
zadnjoj liniji. Iskusna i kvalitetna. Upravo to smo dobili dovoenjem Gordona Schildenfelda.

ubievac i Maksimir zimus

su dogovorili razmjenu svojih
mladih igraa. ira je odjenuo
modri, a neki zagrebaki kadeti naranasti dres. Istodobno,
ibenik je s drugom momadi
Dinama odigrao i prijateljsku
utakmicu u Zagrebu. Je li to
oznailo poetak zatopljavanja
odnosa izmeu dvaju klubova?
- Pa, ne bih rekao da su odnosi ikad bili zahlaeni. Dinamo
i ibenik vee puno toga. Veselim se ulasku ibenika u Drugu ligu. Moda emo se kroz
koju godinu ponovno susretati i u elitnom rangu hrvatskog
nogometa.
Ako odnos ibenika i Dinama nije vrua tema, onda
zasigurno (i dalje) jest sukob
izmeu Hrvatskog nogometnog saveza i Hajduka. On se
neizravno tie i Dinama. Vi ste
imali prilino vrste, jasne stavove po tom pitanju. Posebice,
poslije famoznog neodigranog
derbija izmeu Dinama i Hajduka na Maksimiru. Ostajete
li pri njima?
- Mislim da se to pitanje treba
adresirati prvenstveno elnim
ljudima Hajduka i Hrvatskog
nogometnog saveza. Ono to ja
mogu rei je da je vatra, koja se
rasplamsala, i animozitet, koji
je stvoren poslije te utakmice,
uvelike prerastao granice nogometa. Mislim da treba napraviti odmak, moramo razgovarati o tome. Jednostavno, svatko
mora preuzeti na sebe svoj dio
krivnje, a tek onda priati o drugomu. Nadam se da e Hajduk
smoi snage napraviti organizacijski i igraki iskorak. Jer,
hrvatskom je nogometu, pa i
Dinamu potreban jaki Hajduk.
Pravi rival, s kojim emo se boriti za osvajanje naslova prvaka Hrvatske. Ne ovakav, kojeg
ostavljamo na etrdeset bodova
razlike. Iskreno, ni nama osvajanje titule u ovakvoj situaciji
ne predstavlja preveliku radost.

ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

PIE Josip aleta-CAR

od ponde do ponde

Ante Barani/CROPIX

38 Sport

KOARKA Zavrnica Prvenstva Hrvatske za kadetkinje

Vodianke opet prv

u Slavonskome Bro

Digot se
voli, a digot
bi koga i
bumbia, a
taki smo mi
Ajde, dae Bog teke ege, mogu van re da
mi ve pomalo fali, jerbo nekako mi je najdrae kad se bocun poti za vrime ruka, kad onako lipo orosi, uh. Evo, balun je finija i idemo u
Drugu ligu, nek je Solin i dobija, nije me brige
jerbo znaden da je tribalo da bi mi saili ta tri
punta. in pone ega, utrne se sve oko koarke, svagdi osim u nas, u nas se sve ueglo.
Kau da e se Jolly i ibenik spojit u jedno,
ali jopet ne valja. Prvo su grintali da ta Jolly
daje novce Hajduku, i da ne da kune ibenskom
portu, nego splitskom, pa kada je izaa iz tog
posla jerbo je dionice proda ledu za elat, jopet nije valja poto ne dade za koarku, e sade
kad oe, sade ne more jerbo nisu za to. Ma meni je sve ovo luda kua, ko danas vie gleda u
olde, vrime je da ibenski port krene uzbrdo,
da imamo u ABA ligi momad koja more dobit
svakog, a mi se vajik dilimo, jo e demontracijune radit zbog toga ovo lito, tako da nam sezona ode kvragu.
Ajde, ajde, ta si se uega, svedno e bit
kako partija kae, ko da e kogod pitat tebe ili
mene ta e bit. Pulitika u Rvata o svemen odluuje, i ko e imat ta od spize pa do dice. Lipo
e ti partija re idu li ili ne idu skupa i toka
rezolutan je bija ka nika do sada moj Dunko i
mogu van re da mu virujen.
Sian se i u one zemane kade bi vidija ovika da izlazi iz komiteta sa potuljenon glavon,
odma si zna da je dobija funkciju u portu i da
mora namaknit olde, pa tako more bit da je i
ovo sade namicanje oldi sa dvi bande u jednu vriu tako da moremo i naprid. A zapoeli
smo balunon, i to balunon koji je uprav svrija.
Ja sad, svitu, ne mogu od stra da e nas tirat
odma u Prvu ligu! E tirat, tirat, nego ta. Eve
Sesvete odustaju od kvalifikacija, jerbo in stadijon nema licencu pa ne mogu igrat na svom
igralitu, i ta e bit dogodine sa drugoligain?
Zadar ima problema ka i mi pa bi ji mogli tutnit u Treu, di smo mi bili, Cibalija nema novaca, krepala krava i Dugopolju i sade vi meni
recite ko bi moga u Prvu ligu dogodine, a? Ajte,
evala van bilo

ahovski turniri
za mlade

red ibenskim ahistima je, kad su u pitanju slubena

momadska natjecanja, viemjeseni ljetni odmor. One
najmlae od 20. do 26. lipnja oekuje kadetsko prvenstvo
drave u Splitu. Jo nije poznato hoe li i tko iz ibenika
sudjelovati na tome natjecanju.
Branko Vlai, voditelj mladih ahista u klubu, vjeruje da
e biti ibenskih predstavnika u Splitu, ali i najavljuje pripremne turnire
- Tijekomkom ovoga mjeseca, uoi Splita, emo nastojati organizirati kadetsko i juniorsko prvenstvo grada, za uzraste do
15 i do 20 godina. Stoga pozivam zainteresirane momke, pa i one
koji jo nisu u klubu, da se prijave - objavljuje Vlai.
B. JURAS

Borislav JURAS

odina kasnije, isti

grad, ista dvorana,
isti ishod - ba kao
i krajem lanjskoga
svibnja, koarkaice Vodica
opet su u Slavonskome Brodu osvojile titulu kadetskih
prvakinja Hrvatske! U gradu
sree, pod vodstvom trenera
Bore Vukovia i Ante Roce,
tako su obranile kadetsku titulu iz prole sezone, ali i potvrdile dominaciju u ovome
uzrastu, s obzirom da je ba

ova generacija, prije dvije godine, osvojila zlato i na prvenstvu mlaih kadetkinja.
Zavrni turnir, koji se
igrao u dvije razliite dvorane u Brodu, praktiki je za Vodice bio maji kaalj
- Pravu smo katarzu proli u polufinalnom turniru,
kojega smo igrali bez izuzetno vane Lorene Mihi, na
kojemu je Anet Mrdalj imala
problema s leima. Ipak, vrhunski je tada odigrala Lucija Skori, pa smo Final four
uspjeli osigurati tek preokre-

tom u zavrnici zadnje, tree utakmice, i to protiv jakoga domaeg sastava Broda
- oznaava trener Bore Vukovi moda i kljune trenutke
za osvajanje titule.
U zavrnome turniru nije bilo ni izbliza toliko problema. U polufinalu su Vodice nadmaile Medveaka (70:57), a u finalu unitile
(71:43) ambiciozni domai sastav, Brod na Savi.
- Teki uvjeti, velika vruina u dvorani, su nas iscrpili u polufinalu. Prije finala

smo bili svjesni svoje kvalitete, ali nismo oekivali takvu

dominaciju. Ve nakon prve
etvrtine sam bio uvjeren da
osvajamo zlato. Znali smo to
nam je initi u obrani, i to smo
proveli. U napadu su cure bile
leprave, rastrane i razigrane, to je rezultiralo visokom
pobjedom. Nekoliko minuta je
zaigrala i Lorena Mihi, a na
ovom turniru je eksplodirala,
briljantno odigrala ona koju
smo ekali praktiki cijelu sezonu, Anet Mrdalj - veli uitelj
vodikih koarkaica.

SVI U BAZEN Crnica kao pripremna baza vateropolskih rep

U ibeniku izbrusili fo

Podjela na dva kluba u ibeniku je znaila i

rasipanje kvalitete, to je mladima odmoglo
- miljenja je Joko Krekovi, izbornik U-17
reprezentacije
Borislav JURAS
NIKA SIPANIEV/CROPIX

ad ve nema elitnoga
klupskog vaterpola u
Crnici, ibenski su bazeni postali svojevrsna priprema baza za hrvatske reprezentativne selekcije. Nakon proljetnoga kampa
za djeake dobi do 12 godina,
zadnjih su dana zavrni dio
priprema u ibeniku odradili mladi Hrvati i Nijemci,
skori sudionici prvih Europskih igara, koje se, od 12. do
28. lipnja, odravaju u azerbejdanskome Bakuu. Iako
je rije o seniorskim igrama, LEN (europska federacija) je odluio da e u vaterpolu sudjelovati mlade selekcije, igrai i igraice dobi do
17 godina.
Izbornik ove selekcije
je bivi proslavljeni reprezentativac Joko Krekovi.
Momke je okupio prije mjesec dana
- Ranije smo imali neka
okupljanja u Splitu i sparing utakmice s Maarima,
a glavne su pripreme poele

1. svibnja u Varadinu. Potom smo sa Srbima imali nekoliko trening utakmica u

Beogradu, pa vjebali u Zagrebu s Australcima, a ovo je
zavrni ciklus, s naglaskom
na igru i taktike elemente istie Krekovi. On i asistenti, Mia imuni i Renco Posinkovi, u Crnici su radili s
15 momaka, od 20, koliko ih
je bilo na startu priprema.
- Nakon ibenika, odredit emo njih 13 za Baku. Za
Azerbejdan letimo 8. lipnja,
a dva dana prije je okupljanje
u Zagrebu. Zahvaljujui dopredsjedniku saveza Perici
Bukiu, imali smo prave uvjete za pripreme. I u ibeniku
je sve timalo, od smjetaja,
prijevoza, uvjeta na bazenu.
Manjkao nam je poneki jai
turnir, slubene utakmice s
najboljima u ovome uzrastu,
da bismo stekli realniju sliku naih mogunosti - ocjenjuje Krekovi, nositelj srebrne olimpijske medalje iz
Atlante, dvaju klupskih titula prvaka Europe i jednoga Kupa kupova u kapicama
Jadrana i Mornara.

- Generalno, nastojat emo ui u polufinale, to bi

trebao biti cilj za sve hrvatske vaterpolske reprezentacije. Iako ova generacija,
osim jednog turnira prije
dvije godine u Srbiji, nije
dosad imala znaajnijih
nastupa, vjerujem da imamo potencijala za takvo ostvarenje. Najvie je momaka, njih petorica, iz Mornara, koji je, u ovoj generaciji,
apsolutno dominantan u
hrvatskim okvirima. Neki od ovih 15 su igrali i seniorske utakmice, pa bi trebali biti nositelji nae igre
- kae Krekovi.
Na pripremama nije bilo igraa iz ibenika! Ima
li Krekovi uope ikoga u
vidu iz ove generacije?!
- Bile su neke naznake,
ali je situacija takva da njihovih klubova nije bilo na
zavrnicama prvenstva
Hrvatske za juniore i mlae juniore, pa ih se tee moglo i pratiti.
Podjela na dva kluba u
ibeniku je znaila i rasipanje kvalitete, to je mla-

dima odmoglo - miljenja je

Joko Krekovi.
Njegovi e mladii u prvoj fazi vaterpolskog dijela
Europskih igara (sudjeluje
16 reprezentacija) imati za
rivale vrnjake Crne Gore,
Grke i Turske, a potom e
se, na putu do mogue medalje, kriati sa skupinom u kojoj su Italija, Rusija, Francuska i Ukrajina.

ibenski list etvrtak,

vakinje
odu!

Slavile s
gradonaelnicom
Malo slavlje odmah nakon osvojene
titule u Slavonskome Brodu, bilo
je samo predigra za pononu
fetu u Vodicama. Na rivi su,
uz estitke na transparentima i
upaljene baklje, zlatne kadetkinje
doekali brojna rodbina i prijatelji,
ali i gradonaelnica, Branka Juriev
Martinev. Osim nje, estitao im
je, na prijemu u ibenskoj gradskoj
vijenici, i upan Goran Pauk.

BOARSKI SEMAFOR

Croatia
nemilosrdna
prema fenjerau
Borislav JURAS
ANTE BARANI/CROPIX

N
Anet je dobila nagradu za
najkorisniju igraicu (MVP)
zavrnog turnira. Imala je
double-double uinak u
obje utakmice, ukupno postigla 42 poena i ostvarila 26 skokova! Lucija Skori, klupska
joj kolegica, postigla je samo
tri poena manje. Ali, imaju u
Vodicama jo potencijala
- Naa je prednost pred svima bila u kvaliteti, irini, ali
i mladosti. Opet smo bili najmlai sastav na turniru. Imamo etiri kadetske reprezentativke, tri mlae kadetske,

4.6.2015.

ali i dvije perspektivne, visoke cure, koje bi se dogodine na

kadetskom prvenstvu mogle
iskazati. Ovaj uspjeh dodatno
dobiva na teini saznanjem
da smo imali dugu, teku zimu, odnosno probleme s trenanim procesom. Dogodio
nam se fiziki pad i neke ozljede, ali smo sve to kroz utakmice pregrmjeli. Neke iz ove
generacije su ih, to za juniorke, to za seniorke, odigrale u
sezoni preko 60, to je pravi
put za njihov razvoj i napredak - zakljuio je Vukovi.

Neke iz kadetskoga sastava, on je predvodio i prije mjesec dana u Poreu, gdje su, na
dravnome prvenstvu osnovnih kola, Vodice takoer stigle do koarkakoga zlata. U
Slavonskome Brodu, zlatnim
su se medaljama okitile: Dora
Filipi, Matea Mijat, Anet Mrdalj (ukupno 42 poena na finalnom turniru), Petra Bai
(18), Andrea Ivei (8), Luciana Deur (7), Josipa Ivas (15),
Marija Skoi (2), Lucija Skori (39), Lorena Mihi, Ivana
Bumber (10) i Lucija Troskot.

prezentacija

ormu za Baku

i mrvice boari Croatije nisu ostavili momadi Ploa, fenjerau u

Drugoj ligi - jug. Jedva
okupljene, doslovce su ih pomeli
sa zjogova ibenske dvorane, u
ex vojarni Bribirskih knezova,
ne dozvolivi im da zaprijete u
bilo kojoj disciplini. Valja izdvojiti 43 pogotka Croatijine tafete, Galeia i Jurkovia, to je
rekord kola.
Da im nije poniteno nekoliko udaraca, taj bi rezultat bio
i bitno bolji. Ovom pobjedom,
momad Croatije je gotovo osigurala opstanak u izjednaenoj
junoj skupini, ali i zadrala minimalne anse da dostigne vodeega Sokola
14. kolo:
Croatia Ploe 22:0
Rezultati po disciplinama;
pojedinano: V. Brati Klinac 13:1, par: I. Jurkovi, Begura (Krni) A. Kraljevi, S.
Kraljevi 12:5, trojka: Aleksi,
Galei, Mi. Mareti D. Kei,
Vodanovi, Ivievi 13:0, blianje i izbijanje u krug: Skejo M.

Kei 18:14, brzinsko izbijanje:

I. Jurkovi A. Kraljevi 29:22,
precizno izbijanje: V. Brati
Klinac 17:9, tafetno izbijanje:
I. Jurkovi, Galei M. Kei,
Vodanovi 43:19, pojedinano:
Skejo M. Kei 13:9, par: Galei, Mi. Mareti S. Kraljevi,
Vodanovi 13:8, trojka: Rupi,
Begura, Krni Klinac, D. Kei, Ivievi 13:5, blianje i izbijanje u krug: V. Brati A. Kraljevi 20:17.
Croatia ima 17 bodova, etiri manje od vodeega Sokola, i
na treemu je mjestu ljestvice.
U subotu (poetak u 14 sati), domai Zlatan otok e ih ugostiti
u Jelsi, na otoku Hvaru.

Trea liga:
Kijevo zaustavilo lidera
Unato ve poznatim problemima u trkakim disciplinama,
momad Kijeva je na svojim zjogovima uspjela nadmaiti Naklice, lidera treeligake skupine Srednja Dalmacija, time
i zadrati anse za najvii plasman. U okraju upanijskih
rivala, Sonkovi je preokrenuo
zaostatak 6:2 protiv Solarisa, pa
je time bivem prvoligau odnio

Sport 39

i zadnju nadu za opstanak zajedno e u upanijsku ligu!

14. kolo:
Sonkovi Solaris 14:8
Rezultati po disciplinama; pojedinano: Dr. Mati I.
Arambaa 4:13, par: Jo. Mati,
Vukui Mari, Celi 8:13,
trojka: A. Mati, Mate Mati,
Kartelo Vrankulj, J. ivkovi,
Bai 13:5, blianje i izbijanje u
krug: Marko Mati e. ivkovi 12:13, brzinsko izbijanje: Jo.
Mati e. ivkovi 18:16, precizno izbijanje: Marko Mati
I. Arambaa 19:13, tafetno izbijanje: Vukui, Mate Mati
Mari, J. ivkovi 39:10, pojedinano: Marko Mati e. ivkovi 13:5, par: Vukui, Mate
Mati Mari (J. ivkovi), I.
Arambaa 13:7, trojka: Dr. Mati, A. Mati, Kartelo G. Vuki, Vrankulj, Bai 8:7, blianje
i izbijanje u krug: Jo. Mati Celi 16:17.
Kijevo Naklice 12:10
Rezultati po disciplinama;
pojedinano: M. Gojevi Juriin 13:7, par: A. Ercegovac, S.
Radi (M. Teskera) I. ori,
Da. Piri 3:13, trojka: Mi. Maloa, A. Radi, Ma. Maloa T.
ori (Api), Pavekovi, Veli
13:0, blianje i izbijanje u krug:
. Gojevi S. Pivevi 24:17, brzinsko izbijanje: imunovi I.
ori 25:30, precizno izbijanje:
A. Ercegovac S. Pivevi 10:17,
tafetno izbijanje: M. Teskera,
imunovi T. ori, Juriin
23:30, pojedinano: Mi. Maloa
Pavekovi 9:13, par: . Gojevi, S. Radi S. Pivevi, Veli
13:6, trojka: A. Ercegovac, A. Radi, Ma. Maloa I. ori, Juriin, A. Pivevi 13:6, blianje i
izbijanje u krug: M. Gojevi
Da. Piri 18:16.
Sa 18 osvojenih bodova, dva
manje od Naklica, Kijevo je na
drugome mjestu ljestvice. Dva
posljednja mjesta dre Solaris
(devet bodova) i Sonkovi (pet).
U 15. kolu (nedjelja, poeci u 15
sati), Kijevo e ugostiti zadarski Bili brig, Solaris je domain
Otoku, a Sonkovi je gost Bulina, u Zemuniku.

upanijska liga: Prednost Stankovcima i Banzogu

Pobjedom 20:2 u revanu polufinala protiv Zagore, momad Primotena je potvrdila plasman
u finale doigravanja za prvaka prve upanijske lige. Prva dvoboj finala u Piramatovcima,
pomaknut je za ovu nedjelju, a poet e u 16 sati.
U drugoj upanijskoj ligi, Stankovci i Banzogo su stekli znaajne prednosti nakon prvih
utakmica polufinala doigravanja za prvaka. Rezultati: Primoten II Stankovci 6:16, Banzogo
Pirovac 16:6. Finalisti e biti poznati nakon uzvratnih utakmica u Stankovcima i Pirovcu
(nedjelja, poeci u 16 sati).utakmica u Stankovcima i Pirovcu (nedjelja, poeci u 16 sati).

POVRATAK Talentirani kickboksa vratio se sportu

Zlatko Baji ponovno u ringu

Josip ALETA-CAR

D
Sparirali im i hrvatski juniori
Za priprema u Crnici, odigran je i mini turnir. Za tu svrhu, okupljena je i hrvatska juniorska,
U-19 vrsta.
. Ove momke smo okupili zbog sparinga mlaim kolegama. Dio njih e se prikljuiti U-20
reprezentaciji, koja e u rujnu sudjelovati na svjetskome prvenstvu u Kazahstanu. Pozvan je
bio i Marin parada, vratar Adriatica, ali je zbog bolesti morao otkazati ove mini pripreme - veli
Edi Brki, koji je vodio juniore u Crnici, a inae je asistent izbornika, Vjeke Kobeaka.
Rezultati turnira: Hrvatska U-17 Njemaka U-17 13:7, Hrvatska U-17 Hrvatska U-19 13:15,
Hrvatska U-19 Njemaka U-17 14:8.
Nakon mladih, u Crnici, ali u otvorenome bazenu, od nedjelje, 7. lipnja, pripremat e se i
hrvatska seniorska reprezentacija, iji je izbornik Ivica Tucak. Pred njima je zavrnica Svjetske
lige u talijanskome Bergamu.

osta dugo je prolo od

zadnje borbe talentiranoga kickboksaa
Zlatka Bajia, tonije zadnji put u ring je ulazio u
listopadu 2013. godine, nakon
ega je uslijedilo najtee razdoblje njegova ivota, a sve je
izgledalo sjajno. Zlatko se u listopadu 2012. okitio naslovom
Enfusion svjetskog prvaka u
kategoriji do 80 kg, kada je
u Splitu svladao Surinamca
s nizozemskom putovnicom
Wendella Zaalmana, te je tako kupio ulaznicu za Zovkov
FFC, no ljeto 2014. donijelo je
probleme u ivotu.
Ne volim se ni prisjeati
tih vremena, kada vam se svijet u trenutku srui, kada se
naete u situaciji o kojoj nikada niste razmiljali pomalo
tuno zbori Zlajo.
Naime, taj zgodni mladi
optuen je za silovanje i zajed-

no sa svojim bratom zavrio

je u zatvoru. Dugo razdoblje
pravne bitke napokon je zavreno i Zlatko i Igor su osloboeni svih optubi. Svjestan
da izgubljeno ne moe vratiti,
Zlajo se u potpunosti posvetio
treninzima i sada je spreman
za povratak, koji e se dogoditi ove subote u okviru OFC
New Generationa 2, u opatijskoj sportskoj dvorani Marina Cvetkovia.
Jedva ekam ui u ring,

mislim da nikada ovako nisam bio spreman. elim pokazati da sam nadoknadio
sve i da mogu dugim koracima krenuti prema vrhu istie Baji.
to se tie protivnika,
znam da je vii od mene, ali
vjerujem kako ovu borbu mogu i moram zavriti prekidom
uvjeren je Zlatko.
Na suprotnoj strani nai
e se talijanski borac Alessandro di Berti.

www.sibenski-list.hr

40 Zadnja

I benski
List
ibenski list etvrtak,

4.6.2015.

UPANIJSKI
TJEDNIK

zadnja

ETVRTAK 04. LIPNJA 2015.

godina LIII BROJ 2684

Do daljnjega bit e i sunano i suno

Poinju i prave ljetne vruine!

A
TJEDN ZA
O
PROGN

Ojdana KOHAREVI

po danu, e to je ve signal za
uzbunu jer e se temperature penjati i do 35 stupnjeva.
UV indeks koji oznaava opasnost od Suneva zraenja visok je, preko 8, to znai da na
sunce moete, ali zatitite se
kremom, obucite prozrane
majice svijetlih boja, a posebno zatitite djecu.

IVO RAVLI/CROPIX

an za danom sve toplije, a ovo preuranjeno

ljeto trajat e do daljnjega. Takvo nas vrijeme oekuje sljedeeg tjedna,
a kako se ini, i nakon toga,
otkriva nam Rade Popadi iz
Crometea. No, krenimo redom iz dana u dan.

UTORAK

ETVRTAK
Blagdan Tijelova nije mogao pasti zgodnije, tako da e
za mnoge produeni vikend
biti poput mini godinjeg odmora, a takvu oputajuu
atmosferu dodatno pojaava
vruina poput one usred ljeta.
Ujutro e biti najugodnije, oko
20, no do sredine dana i preko
30 stupnjeva.

PETAK
Jo jedan dan u znaku sunca i ljeta i mnogima prilika
za izlet te za odlazak na plau. Istina, poetak je lipnja i
u to vrijeme mnogi ne pomi-

ljaju na poetak sezone kupanja, no sunce je sada ve dobro

zagrijalo more ak i na ibenskom podruju, i to iznad 20
stupnjeva.

SUBOTA
Dan za izlet, za more, vjenanja, spizu, ali samo u jutarnjim satima jer u spizu se

usred dana po zvizdanu ne

ide. Ne bi trebalo ni puno iravati po gradu, no ako negdje sretnete turiste, ne udite
se jer oni su navikli na toplinu
i hladnou, njima ovo ljeto u
lipnju nimalo ne smeta. Ujutro oko 20, pa ak i stupanj,
dva vie, popodne do 30 i vie
od toga. Gradske ulice i trgovi
su puni, prigradska mjesta od

Pirovca i Murtera sve do Rogoznice vrve turistima, zato

neka je vruine i ljeta.

NEDJELJA
Ne treba dijeliti savjete, ali
kad je vrue, najbolje je osvjeiti se limunadom, sokom od
bazge ili melise. Ali tko e na
slavlju piti sok, znai alkohol, moe, ali s mjerom, jer

nee vas ohladiti, nego ugrijati. Nedjelju moete provesti i

daleko od mora, na Slapovima
Krke, jer tu je sigurno nekoliko stupnjeva hladnije.

PONEDJELJAK
Drugi tjedan lipnja, poput
prvoga, opet zapoinje suncem. Ujutro je i dalje najugodnije, oko 20 stupnjeva, a

Opet sunce i opet ljeto na

poetku lipnja, a ini se da e
tako potrajati cijeli mjesec.
Bit e iznadprosjeno toplo i
suno, gotovo bez kapi kie.
Svidjet e se ovo mnogima,
no ne i onima koji ive od polja jer sua bi mogla izazvati
katastrofalne posljedice.

SRIJEDA
I sredina tjedna u ljetnoj
atmosferi: ujutro ugodno,
usred dana zvizdan, a popodne maestral. I time zavrava
ova sunana tjedna prognoza,
a sljedea, opet samo za ibensko podruje, stie ve sljedeeg etvrtka, samo u ibenskom listu.

K a m o z a v i ke n d

Iva II

PETAK 5. 6.
Azimut - Mr. Ds back to school live: Essence
Trg ispred Bona, Gira i Castella - Grupa Regina

SUBOTA 6. 6.
Azimut - DJ Scheva & Marko Baljkas live
Caffe & Wine Bar Kreimir IV. - Face2face
Aurora club - Sexy N groovy opening fiesta

Splitski bend
Essence
drma u petak

petak Azimut ovog puta u goste

dovodi Essence, splitski bend
koji od 90-ih svojom vizijom i kombinacijom hardcorea, metala i rocka
spada u sam vrh vrste alternativne
scene. Kako to izgleda, moete pogledati u petak u 22 sata, ulaz je besplatan.
Grupa Regina nastupit e u petak na trgu ispred Bona, Gira i Castella. Publiku e zabavljati od 21 sat, a
zabava e trajati sve do ponoi.

Aurora Club u subotu

otvara svoja vrata

an nakon Essenca, publiku u Azimutu rasplesat e DJ

Scheva i Marko Baljkas. Uz lude ritmove sigurno neete
ostati sjediti. Ulaz je besplatan, a zabava poinje u 22 sata.
Face2face jo jednom e pokazati publici Caffe & Wine Bara
Kreimir IV. tko je glavni za odlinu zabavu. Zabava poinje u
21 sat i traje do ponoi, ulaz je besplatan.
Na drugoj strani, u Primotenu, imat ete priliku za neto
sasvim drugaije. Naime, Aurora Club otvara svoja vrata za
Sexy N groovy opening fiestu. Totalno novo party iskustvo
gdje su glazba, umjetnost i ples vie nego odlina kombinacija.
Vizualni efekt pojaat e Diamonds Girl Dancers, a DJ-evi
koji e nastupiti su DJ Mika, LOOKIS, Paul Brukens, Dennis
Cekan.
Zabava poinje u 23 sata.