UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET

SLAANA TODOROVI

ALERGIJE NA HRANU Ig-E POSREDOVANE

ALERGIJE
SEMINARSKI RAD

Tuzla, Maj, 2014.

UNIVERZITET U TUZLI
FARMACEUTSKI FAKULTET

SLAANA TODOROVI

ALERGIJE NA HRANU Ig-E POSREDOVANE

ALERGIJE
SEMINARSKI RAD

Tuzla, Maj, 2014.

Naziv predmeta: Bromatologija

Voditelj: Dr sc. Midhat Jai, vanr. prof.
Broj stranica: 17
Broj slika: 2
Broj literaturnih reference: 5
Saetak
Sama rije alergija dolazi od dvije grke rijei: allos to znai drugo, te ergon
to znai rad. Koncept i izraz alergija je osmiljena od bekog pedijatra
Clemensa von Pirqueta i to 1906. god. On je uvidio da su tjelesne reakcije
njegovih pacijenata povezane s vanjskim alergenima, poput praine, peludi ili
odreene hrane. Alergija je pretjerana reakcija odbrambenog sistema na
inae nekodljive tvari pri emu se odbrambeni sistem oboljelog poremeti i
podstakne napad na inae nekodljive tvari. Strane i tetne tvati mogu
prodrijeti u organizam i one se zovu antigeni.To su tvari koje mogu podstai
stvaranje antitijela u organizmu. Reakcija antigen antitijelo je imuna
reakcija. Alergijske su bolesti u uem smislu reakcije na vanjske antigene
alergene, a posreduju ih At IgE i medijatori osloboeni iz mastocita i bazofila.
Pojedini organizmi reaguju pojaanim stvaranjem IgE At. To svojstvo se naziva
atopijom. Najbitniji medijator alergije je histamin. Lijekovi za ublaavanje
simptoma alergije nazivaju se antihistaminici.
Kljune rijei: Alergija,
histamin.

antigeni- alergeni ,

imuna reakcija, IgE antitijela,

Summary
The word allergy comes from two Greek words allos meaning other, and
ergon meaning work. The concept and the term allergy was designed by the
Viennese pediatrician Clemens von Pirquet and 1906. He found that the
physical reactions of his patients associated with outdoor allergens, such as
dust, pollen, or certain foods. An allergy is an overreaction of the defense
system to otherwise harmless substances in which the immune system and
stimulate the ailing disrupt the attack on the otherwise harmless substances.
Unkown and harmful substances can penetrate the body and they are called
antigeni. Those are substances that can stimulate the production of
antibodies in the body. Antigen - antibody reaction is immune response.
Allergic diseases in the narrower sense of the external antigenic reactions -

the allergens and IgE mediated At them and mediators released from mast
cells and basophils. Some organisms respond to increased formation of IgE
At. This property is known as atopy. The most important mediator of allergy is
histamine. Relievers allergies called antihistamines.
Keywords: allergy, antigen-allergen, immune responses, IgE antibodies,
histamine.
SADRAJ

1.
UVOD
....1
2.
ALERGIJA
NA
HRANU................
...............2
2.1.
Mehanizam
alergijske
reakcije.3
2.2.
Dob
u
kojoj
se
javljaju
alergije
hranu...5

na

2.3.
Simptomi
alergije
hranu.
6

na

2.4.
Namirnice
koje
su
najei
alergeni.8
2.4.1.
Alergija
na
mlijeko
.8
2.4.2.
Alergija
na
jaja
.9
2.4.3.
Alergija
na
ribu,
koljke
...9

rakove

2.4.4.
Alergija
na
voe
i
povre
...10
2.4.4.1.
Alergija
na
kikiriki..
.11
2.4.5.
Alergija
na
soju
.
11
2.4.6.
Alergija
na
penicu
...11
2.4.7.
Alergija
na
aditive
i
.11

konzervanse

2.4.8.
Alergija
na
okoladu
.12
2.5.
Dokazivanje
alergije
na
..13

hranu

2.6. Reagovanje kada se pojavi

...14

hranu

alergijska

reakcija

na

3.
ZAKLJUAK

...16
4.
LITERATURA
17

1.UVOD

Alergija je pretjerana reakcija odbrambenog sistema na inae nekodljive

supstance pri emu se odbrambeni sistem oboljelog poremeti i potakne
napad na inae nekodljive supstance.
Antigen je svaka supstanca koju organizam prepoznaje kao stranu i
potencijalno tetnu, te protiv koje organizam stvara specifina antitijela i koja
moe uzrokovati nastanak imunoreakcije. Alergija na hranu ili nutritivna
alergija je reakcija imunog sistema na nepoznatu supstancu alergen.
Osnovna reakcija alergije: Antigen Antitijelo Histamin. Mastocite isputaju
histamin glavni medijator upale. Drugi medijatori su: prostaglandini,
leukotrijeni i citokini.
Alergija na hranu je najea u djetinjstu, a potom se vremenom gubi.
Najei simptomi alergija na hranu su: urtikarija, osip, crvenilo ili otok,
alergijska hunjavica, ekcem, gastrointestinalne smetnje, vrtoglavica i
nesvjestica.
Namirnice koje su najei alergeni su: mlijeko, jaja, ribe, koljke, rakovi,
voe, kikiriki, povre, soja, penica, aditivi, konzervansi, okolada.
Za dokazivanje alergije na hranu vani su podaci koje daje bolesnik. Koriste
se testovi: Prick test, intrakutani test, RAST.
Najvanija terapija u bolesnika alerginih na hranu je eliminacijska dijeta. Ne
postoji poseban lijek za alergije na hranu.

2.ALERGIJA NA HRANU
Alergija na hranu ili nutritivna alergija je reakcija imunog sistema na
nepoznatu supstancu alergen. Najee su prisutne alergije na: mlijeko,

jaja, kikiriki, oraasti voe, morske plodove, koljke, soju i penicu. U sluaju
alergije na hranu, sama hrana postaje alergen. Nutritivna alergija je proces
djelovanja antitijela imunoglobulina E na protein hrane. Najei je
mehanizam posredovan antitijelima IgE klase, isti onima koji posreduju
alergijske reakcije na alergene iz zraka (astmu, alergijski rinokonjuktivitis) i
otrov opnokrilca (urtikarija, anafilaktiki ok). Alergija na hranu je agresivna
reakcija imunolokog sistema na odreenu bjelanevinu u hrani. Dogaa se
kad imunoloki sistem grekom prepoznaje odreenu bjelanevinu kao
tetnu. Razlikuje se od drugih tetnih reakcija na hranu, kao to je
preosjetljivost na hranu, farmakoloke reakcije i reakcije uzrokovane
prisutniu toksina u hrani. Supstance koje ljudski organizam prepoznaje kao
strane nazivaju se antigeni. To su supstance koje mogu podstai stvaranje
antitijela u organizmu, odnosno mogu ih prepoznati mehanizmi imunosti.
Antitijela se veu za antigen i onda ga istaloe, neutaliu, slijepe, otope i
razore. Reakcija antigen antitijelo je imuna reakcija. Molekula antitijela
obino se ne vee na cijelu molekulu antigena ve, zbog svoje specifinosti,
samo na dio antigenske molekule, koja se zove epitop. Jedna molekula
antigena moe imati , i obino ima, vie razliitih epitopa. Stoga bi bilo
ispravnije govoriti o specifinosti antitijela za odreeni epitop, a ne za cijeli
antigen. Antitijela su imunoglobulini, molekule koje proizvodi imuni sistem i
zapravo su topljivi oblik receptora za antigene. Sva antitijela imaju jednaku
osnovnu grau, ali se razlikuju u dijelu molekule koji se vee sa antigenom.
Alergijska reakcija nastaje kada tijelo doe u dodir sa alergenima. Tada
odbrambeni sistem pone prekomjerno stvarati antitijela. Pri ponovnom
dodiru antitijela se veu sa ve spremnim alergenima, pri emu se oslobaa
histamin i drugi posrednici alergijskih reakcija. Razlikujemo etiri tipa
alergijskih reakcija a antitijelo imunoglobulin E (IgE) ini oko 90 % pravih
alergenih reakcija na hranu. Uloga imunog sistema u borbi protiv alergije: Da
bi organizam bio zatien od bilo kojeg neeljenog uljeza, priroda je
gastrointestinalnom sistemu dala vrlo razvijen imunoloki obrambeni aparat.
On se sastoji: od limfoidnog tkiva najvre povezanog i udruenog s
crijevima .Taj vrlo sloeni limfoidni sistem sastoji se od: Peyerovih ploa,
limfnih vorova, apendiksa debelog crijeva, imunokompetetnih elija epitela
probavnog sistema (intraepitelni limfociti, fagociti, plazma-elije, mastociti i
eozinofilni leukociti), koji ine oko 30-50 % masenog dijela crijevne sluznice.
U probavnom traktu postoji i nespecifina odbrana, koja se sastoji od fizikog
i hemijskog dijela. Fizika nespecifina odbrana jest: crijevna tenost, koja
razrjeuje sadraj, sluz (mukus), koja ima zatitnu ulogu, peristaltika, koja
uklanja strani i nepoeljni sadraj,hemijski dio nespecifine obrane ine
proteolitini enzimi i HCl (Jai, 2010).

2
2.1. Mehanizam alergijske reakcije
Kod alerginih osoba imuni sistem pogreno shvata odreeni alergen kao
neprijatelja i poinje stvarati antitijela da se odbrani od njih. Takva antitijela,
koja se nazivaju imuniglobulini E (IgE), veu se za mastocite kojih ima u obilju
pod povrinom koe. U zdravom organizmu antitijela ga tite od virusa,
bakterija i infekcija u nosu, oima, pluima i GIT-u. Kada antitijela IgE pronau
alergen, uhvate ga, izazivajui mastocite da stvaraju mone hemikalije,
ukljuujui histamin. To izaziva alergijsku reakciju. Alergijska reakcija moe se
dogoditi odmah ili nakon par sati poslije kontakta sa odreenim alergenom
(Jai, 2010).
Osnovna reakcija alergije: Antigen Antitijelo Histamin
Slika br.1

Prikaz nastajanja alergijske reakcije (Tudori, 2009)

Slika br. 2

Prikaz otputanja histamina iz mastocita (Tudori, 2009)

Imunoloki mehanizmi alergijskih reakcija se dijele u 4 tipa, a medijatori koji

nastaju u tim reakcijama dovode do oteenja tkiva i klinikih manifestacija.
Reakcija antigen-antitijelo deava se humoralnim putem, a interakcija
antigen-limfocit elijama provociranim hipersenzitivitetom (tzv. odloeni).
Alergije na hranu spadaju u 1. tip alergijskih reakcija. Tip I reakcija - Odvija
se pomou IgE i istovremeno je najinteresantnija za alergologe. U ovom tipu
reakcije cirkulirajui bazofili i tkivne mast elije koje se nalaze na strateki
vanim mjestima oko krvnih sudova, postaju senzibilisani vezujui svojim
povrnim receptorima IgE antitijela. Stvorena IgE antitijela se reverzibilno
veu ili fiksiraju na povrinu mast elije i bazofila preko pomenutih receptora
(Fc, a koji prihvataju komplement C3 i C4, pa je to sve ukljueno u
imunoglobulinske molekule). Kod neatopinih osoba samo je 20-50%
receptora bazofila i mast elija zaposjednuto IgEmolekulama, dok je u
atopinih osoba zaposjednuto skoro 100 %, to se naziva senzibilizacijom. Pri
kontaktu sa specifinim alergenom nastupa IgE-antitijelo-alergen interakcija,
a kao posljedica nastaje itava serija biohemijskih reakcija kao: aktivacija
metiltransferaze, metilacija fosfolipida, ulazak Ca++ , aktivacija fosfolipiddiacil-glicerolskog ciklusa, itd. Istovremeno e ovo dovesti do fuzije mast
elijskih granula sa mast elijskim membranama, to ima za posljedicu
oslobaanje farmakoloki aktivnih supstanci kao to je histamin. Ova reakcija
je veinom prolazna i reverzibilna, jer mast elije i bazofili ne propadaju, pa je
i efekat osloboenih medijatora prolazan. Nagomilana IgE antitijela su vezana
i sa komponentama komplementa i njihova aktivacija alternativnim putevima.
U takvih osoba hemijski medijatori iz mast elije djeluju preko 6-8 sati od prve
antigen stimulacije. Zato se ova faza alergijske reakcije naziva kasna faza
koja moe trajati 12-48 sati. Uobiajeni testovi koji se rade na koi zasnovani
su na opisanim reakcijama. U osnovi, kod testova se unose male koliine
ekstrakta: polena, gljivica, praine ili hrane u kou pacijenta, intradermalno,
skarifikacijom ili ogrebotinom i provocira se reakcija izmeu IgE antitijela na

mast elijama i antigena. Ako se unese odgovarajui specifini antigen doi

e do vezivanja sa antitijelima i reakcije na mast elijama, nastae
oslobaanje histamina i drugih vazoaktivnih supstanci to e se manifestovati
jaom propustljivou, dilatacijom krvnih sudova i pozitivnom reakcijom, to
se moe i mjeriti. Osim histamina, postoje i drugi biogeni amini koji mogu
izazvati alergiju, kao to su: prostaglandini, leukotrijeni I citokini (Jai, 2010).

4
2.2. Dob u kojoj se javljaju alergije na hranu
Alergija na hranu najea je u djetinjstvu, a potom se s vremenom gubi. U
dobi od 0-3. godine alergija na hranu nae se u 6-8% djece, a u odraslih ne
vie od 1-2%. U svom prosjenom ivotu veina ljudi kroz probavni kanal
probavi odnosno propusti oko 95-100 tona hrane. S hranom u probavni kanal
mogu ui brojni neeljeni sastojci: razni toksini, klice, paraziti, hemijski
spojevi i 4 makromolekule razliitog sastava. Alergija na hranu mnogo je
ea u djece nego u odraslih. Promjenljivost reagovanja organizma i
isezavanje alergijske reakcije nakon nekog vremena se ee zbiva u djece.
U razvijenim zemljama Zapada navodi se uestalost tih reakcija u djece od 828 %. U odraslih su znatno rjee: 1,4 1,8 %. Alergijske reakcije na hranu
ee su u djece koja imaju neku drugu alergijsku bolest (atopijski dermatitis)
ili su te bolesti prisutne u porodici (Pasari, 2014).

5
2.3. Simptomi alergije na hranu
Alergija na hranu je reakcija imunolokog sistema koja nastaje pri konzumaciji
odreenih vrsta hrane. I mala koliina nekih vrsta hrane moe uzrokovati
alergiju i pokrenuti simptome kao to su probavne potekoe, pojava osipa po
tijelu ili potekoe pri disanju. Kod nekih ljudi hrana moe uzrokovati i ozbiljne
alergijske simptome, opasne ak i po ivot. Histamin uzrokuje simptome koji
pogaaju oi, nos, grlo, respiratorni sistem, kou i probavni sistem. Osoba
koja je alergina na hranu moe imati blagu reakciju, ali i vrlo ozbiljnu. Do
alergijske namirnice moe doi odmah nakon to osoba pojede odreenu
namirnicu ili nekoliko sati nakon toga. Curenje nosa, koni osip kao to je
urtikarija i bockanje u jeziku i usnama, samo su neki od prvih znakova da
osoba moe imati alergijsku reakciju. Ostali znakovi ukljuuju: promukao glas,
hripanje, napetost u grlu, kaalj, bolovi u trbuhu, munina, povraanje,
proljev, a u ozbiljnim sluajevima alergija na hranu moe prouzrokovati
anafilaktiku reakciju, to je iznenadna ozbiljna alergijska reakcija kod koje se
nekoliko problema javlja odjednom i moe se odraziti na kou, disanje,
probavu, srce i krvne ile. Krvni pritisak moe biti nizak, disajni putevi se

suziti, a jezik moe natei. Znaajno je i vrijeme pojave simptoma, a to je

obino oko dva sata nakon obroka ali i znatno bre (rana reakcija), dok se
kasna javlja obino unutar 24 sata.Simptomi alergijske reakcije mogu se
oitovati na nizu organa u blaem ili teem obliku: od osipa na koi, pa sve do
oteanog disanja koje ukazuju da se alergijska reakcija odvija na sluznici
bronha to uzrokuje njihovo suenje i otean prolaz zraka. Ve dva sata nakon
uzimanja inkriminiranog nutritivnog alergena oslobaanjem medijatora imune
reakcije, manifestuje se lokalnim i optim simptomima. Medijatori ire krvne
ile , dolazi do pada krvnog pritiska, ponekad do gubitka svijesti jer mozak
ne dobija dovoljno kiseonika. Usljed propusnosti krvnih ila, nastaju edemi,
suenje bronha guenje, dispnoja. Od lokalnih su: edem jezika, usana,
glotisa, gingiva i ostalih dijelova usne sluznice. U probavnom traktu lokalna
se reakcija manifestuje pod slikom gastroenteritisa povraanjem, bolovima u
trbuhu, grenjem jednjaka i proljevom ili slikom kolitisa (Duplaniimunjak,
2010).
Urtikarija: kona alergijska reakcija, oituje se osipom po koi koji je nalik
osipu koji nastaje nakon dodira koa sa koprivom. Te promjene na koi
nazivamo urtika, a praene su svrbeom, bockanjem, arenjem. Najee se
javlja kao alergija na hranu. Alergijsku reakciju na hranu prati svrbe u
ustima, urtikarija, grevi u trbuhu, munina, povraanje, proljev (Duplani
imunjak, 2010).
Osip : On je najei simptom alergija na odreenu vrstu hrane. Osip
podrazumijeva crven i pojaan svrbe, a moe se pojaviti samo na jednom
dijelu tijela, ili rairiti po cijelom tijelu (Duplaniimunjka, 2010).
6
Crvenilo ili otok : Alergije esto izazivaju crvenilo ili oticanje koe, naroito u
predjelu usana lica. koljke i jaja su meu najuestalijim alergenima koji
ponekad izazivaju ovakve simptome (Duplaniimunjak, 2010).
Alergijska hunjavica : Iako je najee uzrokuju vanjski faktori poput plijesni ili
polena, uobiajen je simptom i alergija na mlijene proizvode (Duplani
iimunjak, 2010).
Ekcem : To je osip koji neizmjerno svrbi i boli, a obino se pojavljuje blizu lica,
laktova i koljena. Stanje se moe pogorati znojem ili odjeom, a obino je
alergijska reakcija na mlijeko, jaja, ribu i penicu (Duplani-imunjak, 2010).

Gastrointestinalne smetnje : Dijareja, munina i konstipacija u nekim sluajevima

mogu biti i simptomi alergije na hranu, naroito na mlijene proizvode (Duplani
imunjak, 2010).

Vrtoglavica i nesvjestica : Mnogi koji su alergini na neku hranu, nakon

konzumacije osjete vrtoglavicu, malaksalost ili u teem sluaju izgube svijest.
To mogu biti I blagi simptomi, ali moe biti i da je rije o ozbiljnom
anafilaktikom oku. Iz tog razloga, takvi simptomi se ne smiju zanemariti,
treba odmah potraiti lijeniku pomo. Naime, anafilaksija je akutni, po
ivot opasni sindrom sa multisistemskim manifestacijama. Anafilaktiki ok
predstavlja maksimalni oblik rane alergijske reakcije (I tip reakcije) s akutnom
sistemskom sistematikom, a kod potpuno razvijenog oka mogua je smrt
(Duplani-imunjak, 2010).
Anafilaksa : predstavlja reakciju cjelokupnog organizma, propraenu
oteanim disanjem i naglim padom krvnog pritiska usljed rairenih krvnih
sudova. Ovo stanje se vrlo brzo razvija, i to odmah nakon izloenosti alergenu
koji ga izaziva. Sistemski anafilaktini ok je esta rana reakcija na mnoge
proteinske nutritivne alergene ,a anafilaktiki ok je najtei oblik alergije.
Anafilaksiju karakterie: eksplozivna pojava simptoma,stezanje u prsima i
oko grkljana, tekoa gutanja i trnci oko usana,preznojavanja, osjeaj
tjeskobe
i
straha,urtikarija,
angioedem,
znaci
edema
respiratorne sluznice (Duplani imunjak, 2010).

7
2.4. Namirnice koje su najei alergeni
Slino ostalim antigenima, i nutritivni alergeni su po hemijskom sastavu
proteini ili supstance
vezane na proteine (hapteni). To su proteini
ivotinjskog, rjee biljnog porijekla. Vanu grupu haptena ine razni lijekovi
vezani na bjelanevine. Najjai su alergeni s molekulskom teinom iznad 100

000. Proteini i polisaharidi ili lipidi vezani na bjelanevine razliite su snage.

Jai su alergeni proteina i poli-saharida nego lipida (Pavlovi, 2013.).
Kod odraslih osoba alergeni dolaze iz: raia, koljkaa, kikirikija, nekih
grahorica.Kod djece alergeni dolaze iz: jajeta, mlijeka, soje, kikirikija i jagoda
(Pavlovi, 2013).
Odrasli dugo mogu nositi alergije.Kod djece one mogu trajati nekoliko
godina da bi se potom potpuno ili djelimino izgubile. Poznato je da se radi
unakrsne reaktivnosti u bolesnika koji su alergini na pelud mogu javiti
alergijske reakcije na hranu i obrnuto. U bolesnika alerginih na pelud breze
esta je alergija na jabuku, sirovi krompir, mrkvu, celer, graak, kivi i sl.
(Pavlovi, 2013.)
2.4.1. Alergija na mlijeko
Alergija na mlijeko nije isto to i intolerancija na laktozu. Prevencija alergije je
slina i potrebno je izbjegavati sve proizvode koji sadre mlijeko. Najee su
alergije u dojenadi i male djece. Ako je dojene osjetljivo na protein mlijeka,
daje se formula na bazi sojina mlijeka i obratno. U rijetkim sluajevima kada
postoji alergija i na protein mlijeka i na protein soje, daje se trea varijanta na
bazi kokosova mlijeka. Naslijee ima veliku ulogu u alergija kod djece pa ako
je jedan od roditelja bio alergian, vrlo je vjerovatno da e i dijete biti
alergino. Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5% dojenadi i u djece
do druge godine ivota te je to najea alergijska reakcija u djece te dobi. To
se tumai injenicom da su bjelanevine kravljeg mlijeka obino prve strane
bjelanevine s kojima dolazimo u kontakt. U kravljem mlijeku nalazi se
dvadesetak tvari koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju. Najvanije su:
laktoglobulini, laktoalbumin, kazein i kravlji albumin. Probavljeni dijelovi
svakog od proteina mlijeka mogu uzrokovati stvaranje grupa IgE, IgA i IgG
antitijela i mogu biti okidai razliitih sloenih imunolokih odgovora. Uloga
mlijenih proteina u nastanku najozbiljnijih bolesti ostaje neobjanjena.
Postoji dokaz o ulozi proteina mlijeka u nastanku mnogih bolesti - astma,
rinitis, ekcem, urtikarija, teki otitis media, pluni alveolitis (hemosideroza),
enteropatija uzrokovana mlijekom u dojenadi, eozinofilni gastroenteritis,
krvarenje iz probavnog sustava , anemijom zbog manjka eljeza, migrenozne
glavobolje, ADHD (poremeaj pozornosti - hiperaktivnost), Cronova bolest,
reumatoidni artritis i eerna bolest ovisna o inzulinu (tip I). Pasteriziranjem
mlijeka ne smanjuje se njegova alergogenost. Oko 50%
8

bolesnika koji su alergini na kravlje mlijeko, alergini su i na kozje mlijeko. U

oko 50% bolesnika koji su zbog alergije na kravlje mlijeko uzimali sojino
mlijeko, razvije se osjetljivost i na soju (Jai, 2010).
Nasreu, preosjetljivost na kravlje mlijeko esto nije trajna pojava. Oko 85%
djece u kojih je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko prestaje biti alergino
do tree godine ivota te moe konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica.
Temeljno je pravilo za prevenciju alergija da dojene to dulje bude na prsima
jer je majino mlijeko uvijek najbolje mlijeko. Mlijeko je bioloki visoko
vrijedna namirnica, ali sadri tri puta vie bjelanevina nego mlijeko ene, i
nepreraeno nikako nije prikladno za prehranu dojenadi jer uz moguu
pojavu alergije optereuje metabolizam u cijelosti, a osobito rad bubrega
(visok sadraj minerala).Alergija na bjelanevine kravljeg mlijeka najei je
oblik alergije u dojenakoj dobi i moe se javiti vrlo rano, ve u prva tri
mjeseca. Alergija na mlijeko javlja se prema izvorima iz medicinske literature
u 3% dojenadi. Poznato je, da 40% djece alergine na kravlje mlijeko, ima
porodinu predispoziciju za ovu pojavu, ali alergija na bjelanevine iz
kravljeg mlijeka moe se javiti i u djece gdje takvih podataka nema. Alergen
ulaskom u organizam potie imunoloki sistem na stvaranje imunoglobulina
grupe E, koja pri ponovnom susretu s alergenom izazivaju alergijsku reakciju,
koja se moe oitovati nizom simptoma. Proizvoai djeje hrane ulau
ogromne napore kako bi proizveli "hipoalergene" mlijene proizvode razliitim
metodama hidrolize proteina. (Duplani-imunjak, 2010).
2.4.2. Alergija na jaja
Na drugom su mjestu jaja. Alergija na bjelanevine jajeta se rjee javlja nego
na kravlje mlijeko. Jaja su esti uzrok alergijskih reakcija. ea je alergija na
bjelanjak, nego na umanjak jajeta. U jajetu se nalaze brojni potentni
glikoproteini koji mogu uzrokovati nastanak alergijske preosjetljivosti
(ovalbumin, ovomukoid, ovotransferin i lizozim). Ovoalbumin ini vie od
50% ukupnih proteina bjelanjka, kako u sirovom jajetu, tako i u kuhanom.
Zanimljivo je da bolesnici alergini na jaja esto imaju pozitivne kone
alergijske testove na piletinu, iako piletinu mogu jesti bez alergijskih reakcija
(Pavlovi, 2013).
2.4.3. Alergija na ribe, koljke i rakove
Neeljene reakcije na ribu, koljke ili rakove mogu biti alergijske i
nealergijske prirode. U nekih se osoba nakon konzumiranja tih namirnica
(plava riba, dagnje, kampi) mogu javiti munina,

9
povraanje, grevi, urtikarija, pa ak i anafilaktoidna sistemska reakcija. Radi
se o nespecifinom (nealergijskom) oslobaanju histamina, supstance koja
uestvuje u mnogim alergijskim manifestacijama. Mogu se javiti i prave
alergijske reakcije, osobito na ribu, rakove (rijeni i morski rakovi, jastog,
kampi), koljke (dagnje, kamenice, priljepci) te na hobotnicu i lignje. Te su
reakcije ee u odraslih te u osoba koje konzumiraju vee koliine tih
namirnica. Alergijske reakcije na ribu najee se pripisuju pastrvi, lososu,
bijeloj ribi, tuki, srdeli, inunu, brancinu, tuni itd. Neki alergeni riba su
termostabilni, a drugi termikom obradom gube alergogenost. Osoba moe
biti alergina na samo jednu vrstu ribe ili na ribe razliitih vrsta.Alergija na
ribu je ea kod odraslih osoba nego kod djece. Jednom kad se pojavi, traje
do kraja ivota. U veini sluajeva radi se o alergiji na bjelanevinu
parvalbumin koja je prisutna u mnogim vrstama riba. Alergeni u ribi ne mogu
se unititi kuvanjem. Do reakcije moe doi ve i doticanjem povrina koje su
bile u kontaktu s ribom, kao i mirisanjem pare koja nastaje prilikom kuvanja ili
prenja ribe. Riba se moe nalaziti i u proizvodima gdje je ne oekujete, kao
to su prelivi za salatu, umaci, hot-dogi delikatesno meso, na ta kod ove
alergije treba posebno paziti (Jai, 2010).
U ljuskare se ubrajaju koljke i ljuskari (rakovi, kampi, jastozi). Alergija na
ljuskare ea je kod odraslih nego kod djece. U veini sluajeva radi se o
alergiji na bjelanevinu tropomiozin. Osobe mogu biti alergine na samo
jednu vrstu ili na vie njih. Ova alergija relativno esto dovodi do tekih
alergijskih napada, a neki od blaih simptoma su osip, munina i zaepljen
nos. Do alergijske reakcije moe doi i bez konzumiranja hrane, npr. kada je
osoba izloena parama koje nastaju prilikom kuvanja ovih morskih plodova.
Mogu se nalaziti u kupovnim umacima i zainima kao neoekivani sastojak,
zbog ega uvijek treba paljivo itati deklaraciju. (Pavlovi, 2013).
2.4.4. Alergija na voe i povre
Alergijske reakcije na te namirnice najee uzrokuju kikiriki, ljenjak, orah,
badem, jagoda i kivi. U mlaim dobnim skupinama ee su reakcije na
brano (penino, jemeno, kukuruzno), rajicu, perin, goruicu (senf) itd. U
nekih bolesnika javljaju se simptomi alergijske hunjavice i astme pri udisanju
brana, obino prilikom profesionalne izloenosti (pekari, mlinari, kuhari i sl.).
Zanimljivo je da te osobe konzumiraju srodne namirnice bez opasnosti od
alergijskih reakcija. Alergija na oraaste plodove : Ova alergija obino se

javlja izmeu druge i etvrte godine ivota i u veini sluajeva traje cijeli
ivot. Izaziva je nekoliko vrsta bjelanevina prisutnih u ovim plodovima, a
najee su to albumin i vicilin. Meu oraastim plodovima najea je
alergija na orahe, ljenike, bademe, pinjole, kao i brazilske, indijske i
makadamija. Od svih estih alergena, oraasti plodovi najee izazivaju
teke alergijske reakcije kao to je anafilaktiki ok. Ostali karakteristini
simptomi su munina, bol u donjem dijelu stomaka, kone reakcije, astma,
kaljanje i hrapavost. Osim u okoladi, keksu i pecivu, mogu se nalaziti i u
tjestenini, medu,
10
itaricama, prelivima za salatu i ostalim preraenim prehrambenim
proizvodima, a est su sastojak i u sapunima i mnogim drugim kozmetikim
proizvodima (Jai, 2010).
2.4.4.1. Alergija na kikiriki : Alergija na kikiriki je vrlo esta, posebno kod
djece. Ova alergija je jedan od najeih uzroka tekih alergijskih napada.
Taan uzrok alergije na kikiriki zasad je nepoznat. Tipini simptomi su kone
reakcije, svrab u podruju grla i usta, stezanje u grlu, oteano disanje i
problemi s varenjem. Kod nekih ljudi ak i izrazito male koliine mogu izazvati
alergijsku reakciju. Ponekad je dovoljno samo da osoba doe u kontakt s
tragovima kikirikija, npr. kroz konzumaciju nerafiniranih masnoa koje sadre
kikiriki u tragovima ili kada neko drugi u blizini jede kikiriki ( Pavlovi, 2013).
2.4.5. Alergija na soju
Ova alergija je esta kod djece, ali veina preboli alergiju do druge godine
ivota. Alergiju uzrokuju bjelanevine u zrnu soje, posebno neke od rezervnih
(skladinih) bjelanevina koje slue za rast nove biljke, kao to su vicilin i
legumin. Simptomi su slini kao kod alergije na mlijeko te ukljuuju kone
reakcije, muninu, smetnje s varenjem i potekoe u disanju. Rijetko izaziva
anafilaktiki ok. Soju je danas u ishrani teko izbjei jer je sadri oko dvije
treine svih preraenih prehrambenih proizvoda. esto se koristi za
teksturiranje i emulgiranje proizvoda i za punjenja, a sojino brano se koristi
za produivanje roka trajanja mnogih proizvoda i za poboljanje ukusa (Jai,
2010).
2.4.6. Alergija na penicu
Alergija na penicu takoe je esta kod djece, a rjea je kod odraslih. Tipine
reakcije su: osip, smetnje s varenjem, alergijski rinitis, astma i u najgorem
sluaju anafilaktiki ok. Bjelanevine u penici koje najee uzrokuju

alergiju su gliadin i glutenin. Izbjegavanje penice u ishrani nije nimalo lako poznato je da penicu sadre mnoge namirnice koje se koriste u
svakodnevnoj ishrani poput hljeba, peciva, itarica i tjestenine, ali mogu je
sadrati i mnogi prividno "sigurni" proizvodi kao to su sladoled i keap. Ova
alergija esto se poistovjeuje s preosjetljivou na gluten, a bitna razlika je u
tome to alergija moe izazvati znatno tee simptome od obine
preosjetljivosti na gluten, kao i u injenici da alergija na penicu nije
ograniena samo na bjelanevine koje se nalaze u glutenu, ve moe
ukljuivati i mnoge druge (Pavlovi, 2010).
2.4.7. Alergija na aditive i konzervanse
Poznata je jaka alergijska reakcija na utu boju tartrazin,(bomboni,
lizalice).Sulfiti su posebno opasni kod djece astmatiara pa je zbog toga FDA
zabranila prskanje voa i povra sulfitima u alkoholnim a i u bezalkoholnim
piima, napicima, demovima, kolaima, posebno opasni kod
11
djece astmatiara jer sumporni dioksid osloboen tokom konzumiranja iritira
grkljan i moe izazvati opasni bronhijalni spazam (Tudori, 2009).
2.4.8. Alergija na okoladu
Neke osobe su alergine na okoladu. Uzroci mogu biti prirodni sastojci
kakaoa, kofeina, teobromina i feniletilamina, kao i dodani aditivi ili drugi
sastojci kao npr. ljenik ili mlijeko (Jai, 2010.).

12
2.5. Dokazivanje alergije na hranu
Za dijagnozu alergijskih reakcija na hranu vani su podaci koje daje
bolesnik. Bolesnici, a u djece njihovi roditelji, esto uoavaju povezanost
alergijskih simptoma i konzumiranja odreene vrste hrane. Bolesnicima se
preporuuje voenje dnevnika prehrane i simptoma. Neizravan dokaz alergije
na neku od namirnica je eliminacijska dijeta, tj. nestanak alergijskih tegoba
nakon izostavljanja pojedinih namirnica (Tudori, 2009).
Alergija na hranu se, kao i u drugim alergijskim bolestima, moe dokazati
konim testovima te odreivanjem razine specifinih IgE-protutijela u krvi
bolesnika. Najvaniji test za dokaz alergija na hranu je provokacijski test.
Bolesniku se, prema odreenom protokolu, daju namirnice za koje se sumnja
da su uzrok alergije te se prati mogui nastanak alergijskih simptoma. Podaci
o alergiji u obitelji, simptomi koje opisuju roditelji (anamneza), klinika slika,
koni testovi te odreivanje IgE antitijela u krvi (RAST) na odreene alergene
obino su dostatni za dijagnozu (Jai, 2010).
Prick test je jednostavna kona proba (test) preosjetljivosti i nije bolna:
malim povrnim bockanjem koe na nutarnjoj strani podlaktice i stavljanjem
kapi alergena na nju za 20 minuta se promatra reakcija i ako je proba
pozitivna, na tom se mjestu koa zacrveni uz lagani otok u promjeru veem
od 5 mm (Jai, 2010).

Itrakutani test: mala koliina alergena vrlo tankom iglom unosi se u kou
ispitanika i promatra reakcija. Princip je isti kao kod prick testa a rezultat se
oitava nakon 20 minuta, a kasna reakcija jednog i drugog testa nakon 24
sata (Jai, 2010).
RAST Laboratorijskom analizom uzorka krvi otkrivaju se specifina antitijela
(IgE) odgovorna za alergijsku reakcija, koja se odvija pri njihovom susretu s
alergenom.

Danas su metode u izvoenju ovoga test postale znatno

jednostavnije bez primjene radioaktivnih tvari u laboratoriju (Jai, 2010).

13
2.6. Reagovanje kada se pojavi alergijska reakcija na hranu
Bolesnicima koji su alergini na odreenu vrstu namirnica preporuuje se
eliminacijska dijeta, tj. izbjegavanje tih namirnica. Vano je pouiti bolesnike
koji su imali sistemsku alergijsku reakciju (anafilaktiki ok) o mjerama
strogog pridravanja eliminacijske dijete. Vano je znati u kojim se
namirnicama nalaze neke alergogene supstance kada to nije ba uoljivo (jaja
u tjestenini, maslac od kikirikija u nekim industrijskim poslasticama i sl.).to
se stroe izbjegava alergen u hrani, to je vea vjerojatnost da e nutritivna
alergija prije i potpunije nestati. Veina se izgubi do dobi od 3-6 godina, no
neke, spomenute ranije, mogu biti tvrdokorne i zato potencijalno opasne. U
sluaju urtikarijskih ili ekcematinih alergijskih manifestacija, daje se
antihistaminik (npr. loratadin), a u sluaju teih reakcija (bronhospazam,
Quinckeov edem, anafilaksija) postupa se po pravilima lijeenja anafilaksije
(adrenalin, kortikosteroidi, kiseonik, inhalacija bronhodilatatora, infuzija,
antihistaminik). Alergija nije bolest nego stanje drugaije reaktivnosti
organizma tako da se ne moe govoriti o lijeenju. Izbjegavanje dodira s
alergenom, odnosno eliminacija alergena, je preventivna aktivnost koja i nije
uvijek mogua, osobito kada se radi o inhalacionim alergenima. Alergeni iz

namirnica mogu biti prikriveni u nekom drugom proizvodu. Lijekovi koji se

daju mogu ublaiti i otkloniti simptome ali ne lijee alergiju. Veina lijekova
koji se daju imaju za cilj prevenciju alergijske reakcije ili djeluju na simptome
koji su se javili (Tudori, 2009).
Najvanija terapija u bolesnika alerginih na hranu je eliminacijska dijeta. Ako
su bolesnici osjetljivi na vie namirnica ili nije tano utvren uzrok alergije na
hranu, moe se preporuiti primjena tableta antihistaminika (loratadin,
feksofenadin, cetirizin) te kratkotrajna primjena kortikosteroida. Alergija na
mlijeko u veini djece gubi se sama po sebi,obino do pete godine ivota.
Metodom hiposenzibilizacije (smanjenja osjetljivosti) na odreeni alergen
ponekad se postiu zadovoljavajui rezultati: uvoenjem malih koliina
alergena uz postupno poveanje postie se podnoljivost. Ne postoji poseban
lijek za alergije na hranu. Neke alergije jednostavno nestanu sa vremenom, a
neke dijete nosi sa sobom cijeli ivot. Najbolji lijek je izbjegavanje alergena
hrane ili pia koja mogu sadravati taj alergen. Jedan od naina na kojim se
mogu izbjei alergeni je itanje naljepnica sa namirnicama. Namirnice koje
mogu prouzrokovati alergijsku reakciju bie navedene pod sastavom tog
artikla. Ljekari takodje mogu pomoi tako to e nabaviti popis sigurnih i
nesigurnih namirnica. Pojedini ljudi koji su posebno osjetljivi e moda morati
izbjegavati ostalu hranu samo zato to je ista proizvedena u tvornici u kojoj
se proizvodi, za njih, problematina hrana.

Medjutim, bez obzira koliko

osjetljivi ovjek bio

14
oprezan, moe se dogoditi da grekom pojede pogrenu namirnicu. Zato je
potrebno imati plan za hitne sluajeve, naroito ukoliko moe doi do alergije
koja moe prouzrokovati ozbiljnu anafilaktiku reakciju. U sluaju ozbiljnih
reakcija, osoba bi trebala imati pri ruci injekciju epinefrina ( adrenalin ). Ova
vrsta epinefrin injekcije moe se nai u ambalai koja je jednostavna za
noenje i izgleda kao olovka. Treba se takodje, u dogovoru sa ljekarom,
pronai osoba koja e dati injekciju. Ne bi bilo loe imati pri ruci i

brzodjelujui antihistamin,

ali

ukoliko

dodje do

anafilaktike reakcije,

antihistamin nije zamjena za epinefrin. Nakon to osoba primi injekciju

epinefrina, trebala bi otii u bolnicu gdje e biti pod nadzorom kako bi bila
sigurna da je reakcija pod kontrolom (Pasari, 2010).

15
3. ZAKLJUAK
1. Alergija na hranu (alimentarna) znai imunoloku reakciju na inae
nekodljive sastojke hrane, i esto je povezana s nepotpunom razgradnjom
prehrambenih tvari (posebice bjelanevina), apsorpcijom i metabolikom
razgradnjom nekih namirnica.

2. Alergeni su po svojem sastavu bjelanevine inae potpuno bezopasne za

organizam, ali postaju neprijateljske prema osobama koje na njih razviju
preosjetljivost alergiju. No i tvari koje ne sadre bjelanevine (primjerice
agrumi) mogu postati alergeni jer odreene tvari koje sadre (hapteni)
vezanjem uz bjelanevine postaju pravi alergeni.
3. Hrana je sastavljena od bjelanevina, eera i masti. Najei alergeni u
hrani su spojevi koji sadre eere i masnoe (glikoproteini). Namirnice koje
najee uzrokuju alergije su kravlje mlijeko, jaja, ribe, rakovi i koljke,
itarice, soja, kikiriki, orasi, bademi, ljenjaci i jagode. U odraslih je oko 90%
alergijskih reakcija na hranu uzrokovano kikirikijem, orasima, ribom i
koljkama, a u djece jajima, mlijekom, sojom i branom.
4. Bolesnicima koji su alergini na odreenu vrstu namirnica preporuuje se
eliminacijska dijeta, tj. izbjegavanje tih namirnica.
5. Ne postoji poseban lijek za alergije na hranu.

16
4. LITERATURA
Ruica Duplani-imunjak (2010.), Simptomi alergije na hranu,
http://www.crobebe.com/index.php/pedijatar-prehrana/261-simptomi-alergijena-hranu.html (Maj, 2014)

Midhat Jai (2010), Hipersenzitivnost na hranu, www.hranomdozdravlja.com

(Maj, 2014)
Irena Pavlovi (2013), Znate li koji su najei alergeni u hrani?,
http://www.ordinacija.hr/zdravi-tanjur/jedi-zdravo/znate-li-koji-su-najcescialergeni-u-hrani/ (Maj, 2014)
Svetlana Pasari, (2010) Alergija - uzrok i naini lijeenja,
http://alternativavas.com/index.php/clanak/article/alergija (Maj, 2014)
Neven Tudori (2009) Alergijske reakcije na hranu,
http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/16169/alergijske-reakcije-nahranu.html (Maj, 2014)

17