Ekonomika

poljoprivrede

Prof.dr.sc. Krunoslav Zmai

I dio

IZVOENJE MODULA IZ
EKONOMIKE POLJOPRIVREDE
Svrha i cilj je upoznati studente s djelovanjem ekonomskih
zakona na ponaanje gospodarskih pojava kroz drutvenu
reprodukciju i ulogu agrara u ukupnom gospodarskom
razvoju.
Tematske cjeline modula

Poljoprivreda i gospodarski razvoj,

Poljoprivredna politika i integracijski procesi u CAP,
Izrada seminarskog rada,

I dio

LITERATURA
Petra, B. (2003): Agrarna ekonomika, Ekonomski
fakultet u Osijeku,
Baban, Lj. (1999): Ogledi iz agrarne ekonomije,
Ekonomski fakultet u Osijeku,
Defilippis, J. (2002.): Ekonomika
poljoprivrede,Sveuilite u Splitu, Split,
aja, M. (1991): Ekonomika proizvodnje, kolska knjiga,
Zagreb,
Babi, M. (1998): Makroekonomija, Mate d.o.o. Zagreb,
Gail L. Cramer, Clarence W. Jensen (1982): Agricultural
Economics & Agribusiness, Second edition, New York,

I dio

TEORETSKI PRISTUP
AGRARNOJ EKONOMICI
Poljoprivreda je gospodarska djelatnost koja se
sastoji u uzgoju korisnih biljaka i ivotinja, te
preradi, prijevozu i prometu vlastitom aktivnou
proizvedenih biljnih i ivotinjskih proizvoda.
Razvoj poljoprivrede moe se promatrati kroz tri
etape:

I dio

I etapa predindustrijska proizvodnja,

II etapa gospodarstvo u tijeku industrijalizacije,
III etapa gospodarstvo punog zamaha industrije,
odnosno industrijska etapa.
4

Glavna razdoblja u razvoju

drutva

I dio

Etimoloko znaenje rijei ekonomika potjee

jo od starih Grka (Ksenofon, Aristotel),
klasine politike ekonomije, neoklasika i
suvremene ekonomske misli.

TO JE EKONOMIJA?
EKONOMIJA je znanost koja prouava kako
drutva koriste oskudne resurse da bi
proizvela potrebne proizvode i usluge i
raspodijelila ih meu pojedincima.

I dio

Ekonomija se bavi pitanjima ulaganja

ogranienih sredstava kako bi se
zadovoljile neograniene potrebe.

Pojam ekonomike:
Mikroekonmiku
Mezoekonomiku
Makroekonomiku

I dio

Agrarna ekonomika je primijenjena

znanost koja izuava ope ekonomske
zakonitosti ekonomske politike i
ekonomike proizvodnje u poljoprivredi iz
ega proizlazi kako je:
Agrarna ekonomika je znanstvena disciplina
koja izuava osnovne zakone alokacije
ogranienih resursa na neogranieni broj
meusobno konkurentskih alternativa u
proizvodnji, preradi, distribuciji i potronji
hrane.

I dio

Uinkovitost alokacije resursa (to, kako,

koliko, gdje i za koga proizvoditi) definirano
je, u najirem smislu, institucionalnim i
politikim sustavom zemlje
Hrana je socio-ekonomska, ali i politiko-sigurnosna

kategorija
Sustav donoenja odluka u suvremenom agraru obino
je pozicioniran izmeu dva ekstrema:
a) Trinog sustava (sustava cijena)
b) Komandnog sustava (dravnom regulativom)

Analiza teorije regulative vezana za nain donoenja

odluka u agraru je osnovni sadraj agrarne ekonomike,

odnosno izuavanje naina djelovanja drave koja
modificira trine zakonitosti u onoj mjeri u kojoj je to
neophodno i dozvoljeno.

I dio

DRUTVENA REPRODUKCIJA
POJAM DRUTVENE REPRODUKCIJE
Etimoloki gledano;
Reprodukcija = re + produkcija
Ponovo proizvodnja
Reprodukcija oznaava ponovnu proizvodnju, a to
znai kako je reprodukcija dinamiki pojam, odnosno
promatra se u kretanju kroz izvjesno vrijeme. Pod
drutvenom reprodukcijom podrazumijeva se ukupna
drutvena proizvodnja u odreenom vremenskom
razdoblju (jednom mjesecu, polugoditu, godini dana,
petogoditu itd.)
I dio

10

1)
2)
3)
4)

Faze drutvene reprodukcije

proizvodnja
rasprodaja
razmjena
potronja

1. faza
Proizvodnja
(ponuda)
S

I dio

2. faza

3. faza

4. faza

Raspodjela
(potranja)
D

Razmjena

Potronja

- primarna
- sekundarna
- tercijarna
- kvartalna

- osobna,
- investicijska,
- reprodukcijska

11

Iz navedene slike mogu se izvui

bitni zakljuci :
Proizvodnja utjee na raspodjelu, raspodjela na razmjenu, a
razmjena na potronju i obrnuto. Dakle, rije je o tzv. reverzibilnom
procesu. To znai, to je vea proizvodnja, mogua je i vea
raspodjela, a jedno i drugo utjeu na veu razmjenu, pa razmjena
utjee na veu potronju. Meutim, vea potronja omoguava
veu razmjenu, a vea razmjena preduvjet je vee raspodjele i
vee proizvodnje i obrnuto. Bitna je spoznaja da izmeu faza
drutvene reprodukcije postoji meuovisnost.
Proizvodnja je ui pojam od pojma reprodukcije. Teorijski je sporno
da li je najvanija proizvodnja ili potronja. Marksisti smatraju kako
je proizvodnja najvanija faza drutvene reprodukcije, a zapadni
ekonomisti da je potronja najvanija. Meutim, nije ispravno ni
jedno ni drugo gledite: niti jedna faza nemoe biti zasebna i one
su podjednake u trinom gospodarstvu.
I dio

12

Sudionici u proizvodnji putem raspodjele

dobivaju kupovne fondove (namjenjene
razmjeni ili tednji). etiri su oblika raspodjele:
1. primarna raspodjela
2. sekundarna raspodjela
3. tercijalna raspodjela
4. kvartarna raspodjela
PRIMARNA RASPODJELA

Pod primarnom (prvom) raspodjelom podrazumjeva serasp

izmeu sudionika procesa proizvodnje na tritu. Proizvo
je proizveo vee koliine i ostvarijo vee cijene, sudjeluje u
raspodjeli bruto domaeg proizvoda, racijonalnog dohotka
veem iznosu i obrnuto.
I dio

13

SEKUNDARNA RASPODJELA

Pod sekundarnom raspodjelom podrazumjeva se raspodjela bruto domaeg

proizvoda, domaeg proizvoda, nacijonalnog dohotka izmeu sudionika u
procesu proizvodnje i onih segmenata drutva koji su manje ili vie doprinjeli
porastu proizvodnje.
U toj raspodjeli sudjeluje drava, zdravstvo, kolstvo, znanost, umjetnost,
kultura, port i svi korisnici socijalne skrbi.
Drava putem raznih instrumenata (carine, prelevmani, superprelevmani,
takse, porezi- porez na imovinu, porez na dobit, porez na promet (PDV),
doprinosi) ostvaruje prinudom javne prihode, da bi (financiranje organa
drave, financiranje zdravstva itd.) U pravilu javni rashodi bi trebali biti jednaki
javnim prihodima (to je poznati budetski proraunski princip ravnotee).
Meutim, prorau moe biti suficitaran (javni prihodi su vei od javnih
rashoda), odnosno deficitaran (javni rashodi su vei od javnih prihoda).
Ako se deficit pokriva iz realnih izvora (akumulacija) onda dravni proraun
ne prouzrokuje inflaciju, ali ako se deficit pokriva iz nerealnih izvora
(tiskanjem vika novca), onda drutveni proraun poveava inflaciju, te ih
ekonomska teorija je ne preporuuje.
Pri procjeni visine sekundarne raspodjele treba biti izuzetno odgovoran, jer se
dogaa da proizvoai dobro prou u primarnoj raspodjeli, a u sekundarnoj
loe (prekomjerno oporezivanje). Prekomjerno oporezivanje je retardirajui
imbenik kao motiv za proizvae.
I dio

14

TERCIJARNA RASPODJELA
Pod tercijarnom raspodjelom podrazumjeva se raspodjela neto
dobiti poduzea (dobit poduzea nakon izdvajanja poreza i drugih
izdvajanja) na slijedee dijelove :
1) plae zaposlenika,
2) dividende dioniara (naknada vlasnicima dionica),
3) akumulacija poduzea.

Pri raspodjeli neto dobiti poduzea treba postojati izvjesna

ekonomska zakonitost. Naime, ako bi vlasnici poduzea izdvajali
manje za plae nego to bi one objektivno trebale biti, to bi na
zaposlene djelovalo destimulativno, ili ako bi se isplaivale manje
dividende, onda bi vrijednost dionica na tritu vrijednosnih papira
opale itd.
Akumulacija je namjenjena za financiranje novih investicija,
poveanje obrtnog kapitala (sirovine, ambalaa). Meutim, korisno
je dio akumulacije izdvojiti za rezervni fond poduzea. On slui za
financiranje gubitaka, ako bi se ostvarile neke godine viom silom
(vis major: poplava, poar, sua, rat ) ili loim gospodarenjem.

I dio

15

KVARTALNA RASPODJELA

Pod kvartarnom raspodjelom podrazumjevamo raspodjelu fonda plaa za zaposlenike u poduzeu.

U osnovi postoje tri sustava vrednovanja rada :

1) VREMENSKI -

plaa = vrijeme rada x cijena rada

Gdje god je mogue, taj sustav treba izbjegavati jer se
ne vrednuje uinak zaposlenog.
2) FUNKCIJONALNI ovaj sustav se temelji na normi i prebaaju norme, a
sankcije su za neizvrenje norme
plaa = koliina (kvalitet) prizvoda x cijena rada
Ovaj sustav se temelji na vrednovanju uinka, ali diferencira zaposlene na uspjene, vrlo uspjene i
neuspjene. To stvara izvrsnu frustraciju (entropiju). Istraivanja su pokazala kako ovaj sustav
dovodi i do prebrzog starenja.
3) KOMBINIRANI SUSTAV - iz nedostatka vremenskog i funkcijonalnog sustava proistekao je i kombinirani
sustav, pa se kombinira vremenski s premijskim i funkcionalni s premijskim,
premijskim a u suvremenom
svijetu koristi se sustav participacije: ta znai da radnici osim plae, sudjeluju i u razdiobi dijela
dobiti poduzea. Na taj nain vlasnik kapitala ih stimulira na smanjivanje trokova i poveavanje
prihoda, kako bi dobit poduzea bila to vea. Osim ovih sustava, koristi se jo jedan sustav poznat
pod nazivom koted. Vlasnik kapitala najboljim djelatnicima, a posebno menaderima, dodjeljuje
kuu, stan ili drugu nekretninu besplatno ili uz nisku cijenu, da bi takve djelatnike uinio privrenim
poduzeu.

I dio

16

RAZMJENA

Jedna od bitnih faza drutvene reprodukcije je razmjena,

koja podrazumijeva razmjenjivanje robe za robu ili robe
za novac izmeu proizvoaa (ponuaa) i kupca
(potroaa) u cilju ostvarivanja dobiti, odnosno
zadovoljavanja potreba potroaa (korisnosti).
OBLICI RAZMJENE
1.

Naturalna razmjena
R1

roba jedne upotrebne

vrijednosti ili korisnosti
(npr. penica)
I dio

R2
roba druge upotrebne
vrijednosti ili korisnosti
(npr. krumpir)
17

2. Robno-novana razmjena
R1 N
R2 N
Rn N

Faza

N R1
kupnje
N R2

Faza prodaje
R1 N R2

Faza kupoprodaje

3. Ekvivalentna (paritetna) razmjena

W R1 W R2

Vrijednost robe prodavaoca = korisnost robe za kupca

4. Neekvivalentna (disparitetna) razmjena

1.

solucija

2.

solucija

I dio

W R1
W R1

>
<

W R2 - kupac je u povoljnijem poloaju, a

disparitet (kare cijena u korist
kupca).
W R2 - prodavalac robe je u povoljnijem
poloaju (cijena u korist prodavaa)

18

W R1
W R2
Prodavalac

Kupac

kare cijena su otvorene na tetu prodavaa, a u korist kupca

(kupac daje manju vrijednost, a dobija veu).
5. Neposredna razmjena
R izgleda ovako:
Kupac
Proizvoa
(potroa)
(ponua)
N

Uvjet
1.
2.
3.

da se navedena razmjena ostvari :

relativno velika proizvodnja,
specijalizirano osoblje za promet robom,
dovoljna akumulacija za financiranje prometa, te preskupo
I dioposrednitvo
19

Osnovni pristup u
izuavanju problematike
agrara:
bazira na jedinstvenom spoju makro i mikro tema - nema
uspjene poljoprivrede bez uspjenih poljoprivrednih
proizvoaa, i obrnuto, nema uspjenih poljoprivrednih
proizvoaa bez pravilno osmiljene agrarne politike .

Agrarna politika

I dio

Funkcioniranje i razvoj
poljoprivrede

20

PODJELA POLJOPRIVREDE
Bilinogojstvo

Animalna
proizvodnja

Prema sadraju
aktivnosti

Prerada, prijevoz i
promet
Radno intezivne
Kapitalno
intezivne

Intezivna
Prema utjecaju ovjeka
Ekstenzivna

I dio

21

Mikro aspekt: specifinosti

identificiranja na razini poljoprivrednog
gospodarstva

Specifinosti poljoprivrede
Makro aspekt: specifinosti koje
izdvajaju poljoprivredu u odnosu na
druge gospodarske djelatnosti

I dio

22

Specifinosti identificiranja
na razini poljoprivrednog
gospodarstva

Tri su osnovne grupe specifinosti na mikro razini:

Specifinosti poljoprivrednog gospodarstva koje ga

razlikuju od ostalih poslovnih subjekata;
Specifinosti proizvodnog procesa u poljoprivredi;
Specifinosti zemljita kao osnovnog uvjeta za
poljoprivrednu proizvodnju i kao sredstva koje je od
opeg interesa.

I dio

23

Specifinosti poljoprivrednog
gospodarstva
Osnovna pitanja upravljanja
organizacijsko-proizvodnim jedinicama
u poljoprivredi su:
to proizvoditi (odnos output-output)
koliko proizvoditi (odnos input-output)
kako proizvoditi (odnos input-input)

I dio

24

to proizvoditi?
Proizvod y

y1
y2

x1

x2

Proizvod x

to poljoprivredno gospodarstvo nudi tritu to ini njegov

proizvodni program?
Pitanje specijalizacije u poljoprivredi je relativno
Odnosi izmeu proizvoda mogu biti konkurentni, suplementarni ili
komplementarni.
I dio

25

Koliko proizvoditi?
x

UP

UT
Maksimalno
mogu opseg
proizvodnje
dostie se u taki
gde je granini
proizvod jednak
nuli

Trokovi=Prihodima

VT

FT

Prelomna taka

U pronalaenju odgovora na ovo pitanje obino se koristi analiza

proizvodne funkcije, trokova i prolomne take rentabilnosti.
U poljoprivredi se u ovom domenu kao posebno javlja pitanje
intenzifikacije proizvodnje.
I dio

26

Kako proizvoditi?
zemljite

izokvanta

x1

pravac jednakih trokova

x2

Varijab.input rad, mineralno

gnojivo ...

Poljoprivrednici upravljaju zemljitem kao osnovnim resursom i objektivnim uvjetom

proizvodnje
O pitanjima koji se tiu upotrebe raspoloivog zemljita poljoprivrednik, po pravilu,
ne odluuje sam
I dio

27

Najvanije specifinosti
poljoprivredne proizvodnje:
Spada u ekstraktivne djelatnosti,
Sezonskoga je karaktera,
Ima vezanu lokaciju,
Izrazito je diverzificirana proizvodnja,
Rizina je proizvodnja (sue, poplave),
Koeficijent obrtaja je nizak,
Poljoprivredni proizvodi zadovoljavaju osnovne
prehrambene potrebe, te su i socijalno osjetljivi.

I dio

28

Ovisnost o
prorodnim
uvjetima

Specifinost
poljoprivrede

Organska
proizvodnja

I dio

Vlasnitvo nad
poljoprivrednim
zemljitem

29

Specifinosti zemljita kao

objektivnog uvjeta poljoprivredne
proizvodnje
Zemljite je opi predmet rada, sredstvo za rad i
objektivni uvjet izvrenja rada u poljoprivredi.
Prirodne karakteristike zemljita ostvaruju bitan
utjecaj na ekonomiju poljoprivrednog gospodarstva:
Nepokretnost (ureenje ekonomskog gospodarstva)
Neumnoivost (stupanj intenzivnosti proizvodnje)
Neistroivost (nain upravljanja zemljitem)
Razliita plodnost (visina prinosa i ulaganja po jedinici
povrine)

I dio

30

Specifinosti zemljita kao

objektivnog uvjeta poljoprivredne
proizvodnje
Drutveni uvjeti koritenja zemljita
Zemljite nije proizvod ljudskog rada, te nema vrijednost, niti tu
vrijednost moe prenijeti kao sredstvo za rad (ne amortizira se),
ali ono posjeduje trnu vrijednost budui da je predmet trita.

Razliito vlasnitvo nad zemljitem

(kolektivnojavnoprivatnozadruno-dravnodrutveno)

Specifinosti trita zemljitem i sustav nasljeivanja

(to smije, a to ne smije biti predmet trita Zakon o

poljoprivrednom zemljitu, tko moe biti kupac zemljita
ogranienje prava kupovine zemljita u nacionalnom
zakonodavstvu, da li u raspodjeli zemljita ostavljenog u
nasljee uestvuju sva djeca ili onaj tko ostaje na zemlji ...?)
I dio

31

Selo je homogena socijalna sredina, a seljatvo

jedinstven drutveni sloj koji ne poznaje
diferencijaciju, koji je iskonski, mistino ili
sudbinski vezan za zemlju

Krupno gospodarstvo

Srednje gospodarstvo

Mala gospodarstva

Broj gospodarstva

Udijel u BDP

Slika 1: Bimodalni tip restrukturiranja suvremenog agrara

I dio

32

U poljoprivredi vae specifine, samo njoj

svojstvene zakonitosti, kao to su zakon o
dekoncentraciji i zakon o opadajuoj plodnosti
tla

Zakon o dekoncentraciji vodi afirmaciji sitnog

poljoprivrednog posjeda i sitne robne ili ak
naturalne proizvodnje, odnosno daljnje usitnjavanje
ve sitnog poljoprivrednog posjeda, ime se
ubrzava djelovanje zakona koncentracije i
centralizacije kapitala;
Djelovanje zakona opadajue plodnosti tla je
apsolutno, ali relativno promatrano rast
poljoprivredne proizvodnje koji moe biti ostvaren
primjenom ekstenzivnog ili intenzivnog modela

I dio

33

Malo poljoprivredno gospodarstvo je

otpornije i stabilnije od krupnog, to se
naroito oituje u kriznim razdobljima
Malo poljoprivredno gospodarstvo je ono na kome vlasnik ili zakupac
moe obraivati zemljite koristei vlastita sredstva za rad i aktivnost
lanova vlastite obitelji.
Suvremeni nain poljoprivredne proizvodnje treba da rijeiti konfliktne
odnose:
potroa eli da kupi jeftinu hranu,
poljoprivrednik eli da ostvari vei profit,
Reenje se nalazi u koritenju suvremene tehnike i tehnologije, za to
je malo poljoprivredno gospodarstvo nesposobno (znanje,
financiranje...), te stoga nije vitalnije od krupnog gospodarstva, ali malo
poljoprivredno gospodarstvo je motiviranije vlastitim opstankom i kroz
model tzv. neformalne ekonomije ostaje akter na privrednoj sceni.
U kriznim razdobljima, budui da nije vezano za trite i promjene koje
se na njemu deavaju, malo poljoprivredno gospodarstvo je
fleksibilnije od krupnog.
I dio

34

Da li je poljoprivreda pristupana
znanosti i tehnici?

Zelena revolucija kao pokuaj reenja

problema na relaciji hrana-siromatvopopulacija bazira se na primjeni znanstvenotehnolokih dostignua u poljoprivredi, te
stoga ova djelatnost nije ni manje ni vie
dostupna znanosti i tehnologiji od ostalih
gospodarskih djelatnosti.
I dio

35

ZNAENJE I FUNKCIJE POLJOPRIVREDE

djelomino

Nezamjnljiva
funkcija

potpuno

u tritu za razvoj
industruje

Zamjnljiva
funkcija

sirovine potrebne
za industruju
proiz. namjenjena
izvozu
stvaranju drut.
proizvoda
zaposlenje
aktivnom stanov.
osigur. vlastite
egzistencije

I dio

36

Poljoprivreda kao trite za razvoj

industrije

Tri najznaajnije industrijske grane

vezane za razvoj poljoprivrede su:
Strojarska industrija
ind. polj. strojeva,
ind. traktora.
Kemijska industrija
ind. mineralni gnojiva,
ind. kemijskih sredstava,
ind. nafte i naftnih derivata.
I dio

37

Proizvodnja sirovina za
industriju
Uvjetovanost meusobne
korelacijske ovisnosti izmeu
poljoprivredne i prehrambene
industrije:
Porastom opsega primarne
polj. proiz.
Proirenjem proizvodnog
programa primarne polj.
proiz.
Poboljanje kvalitete
primarnih polj. proiz.

Finalna
potronja
51,4%

I dio

Ostaje u
poljoprivredi
22,5%

Reprodukcija
nepoljoprivre
dnih
djelatnosti
26,1%

38

Izvoz poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu se

smanjuje od oko 25% u ezdesetim na 10% u
devedesetim godinama. Istodobno, uvoz poljoprivrednih
proizvoda karakterizira velike godinje oscilacije od 9 do
11% vrijednosti ukupnog uvoza.
Godina

Udjel poljoprivrednih
proizvoda u ukupnom izvozu

1971.

18,3

9,1

1981.

11,4

9,5

1991.

9,0

11,6

1998.

11,9

10,4

I dio

Udjel poljoprivrednih
proizvoda u ukupnom uvozu

39

Sudjelovanje u stvaranju BDP

Godine

Ind.

Poljop.

Ukupno

Udjel
poljoprivrede

Indeks
poljoprivreda

1990.

73.330

24.357

250.161

9,7

100

2001.

24.425

11.212

142.470

7,9

46,03

-10,41

-7,46

-5,47

Stope rasta

I dio

40

Pruanje zaposlenja dijelu radno

sposobnog stanovnitva
Aktivno
polj.
stanovnit
vo

Popis
stanovnit
va

Aktivno
stanovnit
vo

Indeks

1961.

1.954.269

100

980.590

100

50,18

100

1971.

1.819.733

93,12

718.043

73,23

39,46

78,64

1981.

1.985.201

102

414.742

42,30

20,89

41,63

1991.

2.039.833

104

264.895

27,00

12,98

25,87

I dio

Indeks

%
aktivnog
polj. u
ukupno

Indeks

41

Funkcije poljoprivrede moemo

promatrati i preko inputa i outputa
odnosa
DOHODAK

UVOZ - IZVOZ

RADNA SNAGA

SIROVINE
HRANA

OUTPUT

INPUT
NEPOLJOPRIVREDNE
DJELATNOSTI

POLJOPRIVREDA

INPUT

SREDSTVA ZA
RAD

OUTPUT

REPRODUKCIJSKI
MATERIJAL
ROBA IROKE
POTRONJE
IZVOZ - UVOZ

DOHODAK

I dio

42

1. PRIRODNI UVJETI
PRIRODNI
UVJETI
Poljoprivredno
zemljite

Reljef

Klima

Voda

ZEMLJITE

Svojstva poljoprivrednog zemljita:

Fizika - struktura, propusnost, upljikavost

Kemijska - oblik, koliina i kakvoa mineralnih tvari
Bioloka - stanite za biljke i ivotinjskim organizmima
Morfoloka - genetiki horizont, graa, boja za odreivanje
tipova zemljita

Institucionalni okvir klasifikacije zemljita prema

nainu korienja (statistiki pristup)
Oranice

Panjaci

Vrtovi

Trstici,
movare i
ribnjaci

Vonjaci
Vinogradi

ume

Neproduktivno
zemljite

Livade

Obradiva
povrina

Poljoprivredna Produktivna
povrina
povrina

Slika 1. Statistiki okvir klasifikacije zemljita

Ukupna
povrina

Koliina zemljita u Republici

Hrvatskoj

Poljoprivredne povrine po kategorijama

korienja u RH (1990 2003.)

Specifinosti upravljanja dugogodinjim nasadima

Dugogodinji nasadi obuhvaaju sljedee kategorije:

1. Vonjake
2. Vinograde
3. Zatien pojaseve (od vjetrova, erozije tla i za vezivanje pjeara)
4. Viegodinje nasade industrijskog bilja
5. ume

Specifinosti se vezuju za:

1. Karakter resursa (istovremeno su sredstvo za rad i predmet rada)
2. Visina ulaganja i karakter ulaganja to su dugorone investicije u
nepokretnu imovinu
3. Nain vrednovanja investicija (Marketing pristup)
4. Obraun amortizacije uslijed postojanja razdoblja podizanja,
progresivne, pune i degresivne rodnosti.

Raspoloivost zemljita po stanovniku

Prema raspoloivom zemljitu po stanovniku, zemlje dijelimo na:

1.
2.
3.
4.
5.

Vrlo bogate (do 1 ha)

Bogate (0,66-0,99 ha)
Srednje bogate (0,33-0,65 ha)
Siromane (0,10-0,32)
Veoma siromane (< 0,10 ha)

Hrvatska spada u srednje bogate zemlje s 0,42 ha/stanovniku

2.024.000/4.784.265 = 0,42 ha/sta.

Poljoprivredno zemljite i oranice po

stanovniku i zemljama JE i EU

Nain koritenja zemljita ovisi:

Odnosa poljoprivrednog stanovnitva

Posjedovne strukture

Potrebama za odreenim poljoprivrednim proizvodima

Visini prinosa po jedinici povrine

Politici cijena

Itd

RELJEF

Reljef utjee na:

Mogunost razvitka pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje

Mogunost koritenja tehnikih sredstava

Organizaciju proizvodnje

Visinu trokova proizvodnje

KLIMA
Klima utjee na:
Mijenjanje obiljeja prirodne sredine
Proizvodnu orijentaciju
Izbor i koritenje tehnike i tehnologije
Visinu prinosa
Visinu proizvodnih trokova
Angairanost ljudi u proizvodnji i uinke koje ostvaruju
Izbor i sadraj sredstava agrarne politike

Prema veliini podruja klimu

dijelimo na:

Makroklimu - klimu velikih

povrina
Mikroklimu - klimu razmjerno
malih povrina

U RH imamo tri klimatska

podruja:

Umjereno kontinentalnu klimu

Planinsku klimu
Sredozemnu klimu

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

ine prevladavajui dio agrarne strukture RH i kao takva predstavljaju temelj

budueg razvitka poljoprivrede
posjeduju 2/3 ukupnog poljoprivrednog zemljita (uglavnom mjeovita)

imbenici koji oteavaju racionalno gospodarenje zemljitem i proizvodnju

koja se moe nositi sa konkurencijom na zahtjevnom svjetskom tritu ine:

neodgovarajue zakonodavstvo (koja regulira nasljeivanje

poljoprivrednog zemljita, racionalnu uporabu i slino)
usitnjenost zemljinih estica (prosjeni posjed je 2,9ha)
nerijeeni imovinsko-pravni odnosi
razmjerno visok udio dravnog vlasnitva (1/3)
nerazvijeno trite zemljitem koje proizlazi iz nesreenih i neusklaenih
podataka katastra i zemljinih knjiga, te nedostupnih/nepovoljnih
kreditnih sredstava za kupnju zemljita
neureene parcele i nerazvijena infrastruktura (prometnice, hidrotehniki,
hidromelioracijski i agromelioracijski zahvati)

Kretanje broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Godine

Broj gospodarstava

Stope rasta (pada)

1900.-1931.

407

1931.-1949.

569

2,61

1949.-1955.

670

2,75

1955.-1960.

653

-0,64

1960.-1969.

615

-0,75

1969.-1981.

569

-0,71

1981.-1991.

534

-0,70

Kretanje stanovnitva koje ivi na OPG

Godine

Broj
stanovnika
na OPG

Poljoprivred
no
stanovnitvo

Udjel u
ukupnom
stanovnitvu

Udjel u
stanovnitv
a

1961.

2.755

1.825

43,9

66,0

1971.

2.486

1.388

30,2

52,3

1981.

2.062

687

14,5

32,0

1991.

1.880

410

9,1

21,0

2001.
Stope
rasta (pada)

-1,33

-5,10

Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipologiji (2003.)

Koriteno obradivo zemljite prema Popisu poljoprivrede '03. iznosi 2,4 ha,

a prema Upisniku poljoprivrednih gospodarstava 4,8 ha

Ukupno poljoprivredno zemljite prema broju gospodarstava iz Popisa
poljoprivrede '03. iznosi 7,0 ha, a prema broju gospodarstava iz Upisnika
u 2003. godini 22,3 ha

Kumulativne proporcije povrina

Lorenzova krivulja broja i povrina OPG i tvrtki

u djelatnosti poljoprivrede
1
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0

Obiteljska
gospodarstva
Tvrtke u djelatnosti
poljoprivrede

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

Kumulativne proporcije broja gospodarstava

0,8

0,9

Prosjena veliina OPG u Europi

ha 80
70

VB

60

1970.

VB

50
40

1999

30

20

10
0

DN
DN

I
I

B
B

D
D

H
H
RH
RH

FARMERSKI MODEL
FARMA

odreena zemljina ili vodena povrina namijenjena proizvodnji

usjeva, uzgoju stoke ili ribe
poljoprivredno gospodarstvo, ratarsko - stoarskog smjera ili ribnjak

Praksa razvijenih ekonomija pokazuje irok spektar mogunosti za

formiranje farmi, tako postoje:

obiteljske farme i korporacijske farme,

mala, mini, hobi farme i super (mega) farme
Part - time i full -time farme
Konvencionalne i organske farme
Tko je farmer?
to podrazumijevamo pod pojmom farmerski model?

FARMER

poduzetniko usmjeren poljoprivredni proizvoa poduzetnik

Farmerski model se izjednaava sa dominantnim modelom u okviru

moderne poljoprivrede gdje je bavljenje ovom djelatnou predstavljeno
kao biznis

Najznaajnija iskustva Europske unije u usmjeravanju razvoja farmerske

proizvodnje vezuju se za:

Strukturne promjene poljoprivrede vezane za veliinu gospodarstva,

karakteristike radne snage i nain upravljanja
Posljedice strukturnih promjena u poljoprivredi na dohodak, trite,
odranje ruralnog naina ivota i ouvanje prirodnih resursa
Utjecaj agrarne politike na razvoj pojedinih tipova poljoprivrednih
gospodarstava
Perspektive i alternative za budunost u okviru obiteljskog sustava
poljoprivrede

Potronja poljoprivrednih proizvoda

Svrha i cilj
proizvodnje

Potronja

POTRONJA

osjeaj pomanjkanja nekoga dobra, razlikujemo dvije potronje:

1.

2.

Efektivnu potronju koja uz postojeu kupovnu mo i cijenu

mogu biti podmirene
Potencijalna potronja latentno prisutna, koja uz izmjenu
kupovne moi i cijena dostignuti efektivnu potronju

Potencijalna potronja naziva se i odgoena potronja, a javlja se u

obliku zaliha koje mogu biti:

privatne i dravne
pekulativne

OBLICI POTRONJE
Naturalna

Trina

Autoreprodukcije

Potronja za osobne potrebe

Autokonzuma

Potranja za ponovnu proizvodnju

Namijenjena kunoj radinosti

Potronja od strane industrije

Potronja kao izvor poljo. proizvodnje

NATURALNI OBLICI POTRONJE

autoreprodukcija i autokonzum
AUTOREPRODUKCIJA

Obnovu proizvodnog procesa

Odvijanje procesa proizvodnje

AUTOKONZUM

Broja stanovnika u kuanstvima

Visini dohotka
Navike u potronji
Posjedovna struktura
Proizvodna orijentacija
Cijene poljoprivrednih proizvoda

Samodostatnost hrvatske poljoprivrede

Vino
Penica
Kukuruz
Peradarsko
Jaja
Biljno ulje
Voe
Ovje meso
Govee meso
eer
Mlijeko
Povre
Svinjsko meso
Jeam
Duhan
Krumpir

VIAK

MANJAK

20

40

60

80

Samodostatnost u %

100

120

140

Udjel izdataka za prehranu

50
Hrvatska

45
40
Udjel za prehranu

35
Poljska

30
25
20
15
10
5
0

Maarska

Slovaka

Austrija EU
Nizozemska

eka

Obiljeja poljoprivredne tranzicije

Poljoprivredna tranzicija je dugoroan i vaan strategijski

zadatak koji se sastoji u razumijevanju kako se i zato

mijenja situacija u grani i gospodarstvu uope i formiranje
vizije o revitalizaciji subjekata.
Faze poljoprivredne tranzicije:
privatizaciju,
restrukturiranje,
konkurentnost,
demonopolizaciju,
okrupnjavanje posjeda,
motiviranje zaposlenih u ostvarivanju to boljeg poloaja na
tritu.

OBILJEJA GOSPODARSKOG
SUSTAVA
tranzicijsko razdoblje prelazak iz zatvorenog u

otvoreni trini sustav

neravnomjeran gospodarski i socijalni razvitak
socijalni sukobi i rast dohodovne nejednakosti
negativni prirodni prirast
proces starenja stanovnitva
unutarnje migracije

Indikatori poljoprivrede

Poljoprivredno zemljite: 2,7 milion

ha
Obradivo zemljite: 1,7 milion ha
87% privatno vlasnitvo
425.000 OPG; 174.000 Upisano u
upisnik
Prosjena veliina farme: 2,7 ha
(10.6 ha)
Primarna proizvodnja sudjeluje sa
6,9 % u GDP

OBILJEJA POLJOPRIVREDE RH
Oko 500.000 ljudi ivi na poljoprivrednim gospodarstvima
Oko 10% radnog stanovnitva ostvaruje dohodak od poljoprivrede
Udio u BDP-u je oko 6,9%
Udio poljoprivredne razmjene u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni RH
iznosi 10,2%
Poljoprivredni uvoz za 46% vei od izvoza
Najvaniji vanjskotrgovinski partneri:

EU 41,8%
Zemlje bive Jugoslavije 25,3%

Najvaniji izvozni proizvodi:

Rafinirani eer
Cigarete
Tune
Vegeta
Penica
Gotove juhe

Stanje hrvatske poljoprivrede u 2006.

godini
Poljoprivrednog zemljita

2.743.000 ha
(2,4% od poljoprivrednog zemljita EU)

Oranice
Vonjaci
Vinogradi
Maslenici
Livade

46,5%
1,68%
1,85%
0,51%
12,7%

Poljoprivredna gospodarstva

452.541

Poslovni subjekti
Poljoprivrednih zadruga
Obiteljskih gospodarstava

0,76%
0,13%
99,10%

Prosjena veliina poljoprivrednih gospodarstava (2,4 ha)

Poslovnih subjekata
Poljoprivrednih zadruga
Obiteljska gospodarstva

153 ha
1,7 ha
3,3 ha

Ruralno stanovnitvo
Poljoprivredno stanovnitvo

44,4%
5,5%

Zemljini resursi
Postoji potencijal

KOMPARACIJA RAZVITKA EU I RH
EU

RH

Gustoa naseljenosti

117

78

BDP/pc (euro)

24.464

9.684

Stopa nezaposlenosti (%)

7,5

16,7

Zaposlenost u poljoprivredi (%)

4,0

7,3

Zaposlenost u industriji (%)

24,6

30,5

Zaposlenost u uslunom sektoru (%)

71,4

62,2

Koriteno poljoprivredno zemljite (ha)

40,5

19,0

ume (ha)

35,3

41,0

Prosjena veliina poljoprivrednih

gospodarstava (ha)

17,7

2,4

1.
Obiteljska
poljoprivredna
gospodarstva

Zemljite
Radna snaga

2.
Tvrtke u
djelatnosti
poljoprivrede

AGRARNA
STRUKTURA

Znanje
Know-how
Informacije

Kapitalni resursi
3.
Poljoprivredne
zadruge

Trite
Marketing
Poduzetnitvo

poljoprivredna proizvodnja :
NEDOSTACI
neadekvatna struktura poljoprivrednih gospodarstava
svatarska
nerazvijeno trite zemljitem
nerazvijeno kreditno trite
nerazvijena trina infrastruktura
neorganiziranost nastupa na tritu

poljoprivredna proizvodnja :
PREDNOSTI
klima
tlo
izvozne mogunosti kroz
turizam
mogunosti za ekoloku
proizvodnju
ouvan okoli

Komparacijske karakteristike
tradicionalne i moderne
poljoprivrede
Tradicionalna
poljoprivreda

Moderna
poljoprivreda

Bazira na obiteljskom gospodarstvu

tradicionalnog usmjerenja

Bazira na razliitim tipovima gospodarstava

Osnovni initelj proizvodnje uz obiteljsku

radnu snagu jeste zemljite

initelji proizvodnje su zemljite,radna

snaga, kapital i znanje

initelji proizvodnje se prenose u

neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom
obliku

Povezanost i ovisnost svih segmenata agrobiznisa uz mogunost vee specijalizacije u

okviru vertikalne i horizontalne integracije

Struktura proizvodnje je diverzificirana uz

naglaen naturalni karakter

Primarna polj.proizvodnja gubi svoju

autarkiju

Odnosi ljudi se regulira obiajima

Opasnost zloupotrebe novih dostignua

Motiv: dohodak i osiguranje sigurnosti

vlastite obitelji

Motiv: profit

Komparacijske funkcije
tradicionalne i moderne
poljoprivrede
Tradicionalna
poljoprivreda

Moderna
poljoprivreda

Osiguravanje hrane za stalno

rastue stanovnitvo angairanje u
poljoprivredi i izvan poljoprivrede

Proizvodnja sirovina za niz

industrijskih grana koje se bave
doradom i preradom

Osiguravanje akumulacije za razvoj

izvan poljoprivrednih djelatnosti

Osiguravanje trita za industrijske

proizvode

Oslobaanje vikova radne snage

za razvoj izvan poljoprivrednih
djelatnosti

Znaajnija uloga u reguliranju

odnosa uvoz-izvoz

Struktura OPG i poslovnih subjekata

prema veliini posjeda
Povrina (ha)
Broj obiteljskih
poljoprivrednih
gospodarstava
Udio u%

<1

1-3

3-5

5-10

10-20

>20

UKUPNO

227.434

112.062

45.732

42.426

15.628

5.250

448.532

50,7

25,0

10,2

9,4

3,5

1,2

100

75 %

4,7 %

Povrina (ha)

<1

2-5

6-10

11-50

51-100

>100

UKUPNO

Broj poslovnih
subjekata

327

175

127

359

145

231

1.364

Udio u%

24,0

12,8

9,3

26,4

10,6

16,9

100

Prosjena veliina farme u zemljama lanicama Europske

unije

Kljuni problemi poljoprivrede i seoskog

podruja
Ustroj poljoprivrednog gospodarstva,
Niska razina produktivnosti rada

Tehnologija,
Niske cijene proizvoda,
Preustroj poljoprivredno-prehrambenog sektora,

Niska razina prihoda koja smanjuje lokalnu potranju i ulaganje

nedostatak kapitala za osnivanje novih poduzea i investicije.
Migracija mladih ljudi u urbana podruja smanjenje prosjene
razine obrazovanja i strunog usavravanja
Loa fizika infrastruktura onemoguuje laki pristup tritima
i povezanosti s urbanim podrujima

Najosjetljivija pitanja za budui razvoja

hrvatske poljoprivrede

Stjecanje vlasnitva nad

poljoprivrednim zemljitem
Razina potpora
Veliina kvota

to se uinilo do sada?

1. unaprjeenje u podruju veterinarstva, zatite bilja i

sigurnosti hrane

dodatna zatita potroaa na hrvatskom tritu

eliminacija zapreka izvozu hrvatskih proizvoda
na europsko trite
2. poveanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede
promjene u zemljinoj politici
promjene u politici dravne potpore

Reforma potpore

Jaanje radno intenzivnih proizvodnja,

Snaenje dohodovne potpore,
Vea uloga investicijskih potpora i ruralnog razvitka,
Meunarodne obveze,
Postupno usklaivanje s EU.

Mehanizme podrke procesu izgradnje poeljnog modela

funkcioniranja poljoprivrede traiti u sklopu agrarne ili
ruralne politike?
Agrarna politika se bavi iskljuivo poljoprivredom i daje samo
parcijalna reenja za ruralna podruja
Integralna ruralna politika je namijenjena odreenom tipu
gospodarenja u okviru novodefiniranog sektora - nazvanog ruralna
ekonomija pod kojom se podrazumijeva multifunkcionalno, teritorijalno
zaokrueno, seosko gospodarstvo koju ini skup meusobno povezanih gospodarskih
djelatnosti i drugih aktivnosti (primarne poljoprivredne proizvodnje, preraivake
industrije, vodoprivreda sa ribarstvom, umarstvo, lovstvo, trgovina i druge usluge,
turizam, zanatstvo, brojne aktivnosti vezane za prostorno ureenje, organizaciju
stanovanja, koritenje slobodnog vremena, ouvanje zdravlja ljudi, obrazovanje i
cjeloivotno educiranje, te ouvanje ekoloke ravnotee)

Ruralna industrijalizacija kao novi model razvoja ruralnih

podruja

KONCEPCIJSKI OKVIR
ZEMLJITE

RURALNO
STANOVNITVO

RURALNI PROSTOR
GOSPODARSKE
DJELATNOSTI

ZNANJE

INFRASTRUKTURA

Komparativni prikaz prihoda kuanstva iz

ruralnih i urbanih podruja

U ruralnim podrujima ljudi bez ikakvih prihoda ine najvei dio

stanovnitva, tj. 37% ukupnog stanovnitva koje ivi u tim
podrujima. U urbanim podrujima najveu grupu stanovnitva
ine oni kojima je prihod od rada glavni izvor sredstava za ivot
(38%).
Postotak ljudi kojima je prihod od rada glavni izvor sredstava
mnogo je nii za one koji ive u ruralnim podrujima (29%) u
usporedbi s urbanim podrujima (37%)
Postotak onih kojima je naknada za nezaposlene glavni izvor
prihoda dvaput je vei u ruralnim nego u urbanim podrujima.
U veini upanija udio stanovnitva koje prima socijalnu pomo
i ivi u ruralnim podrujima (u veini upanija izmeu 31-36%)
ini se osjetno veim u usporedbi s onim koje ivi u urbanim
regijama (27-32% ovisno o regiji). tovie zasebni udio enskih
osoba meu stanovnitvom na socijalnoj skrbi vei je u
ruralnim podrujima (62-63%) u usporedbi s urbanim regijama
(55-57%).

Politika sela treba biti viesektorska, te ukljuiti sve relevantne

sektore i gospodarske djelatnosti uz mogunost decentralizacije
i koritenja partnerstva i suradnje izmeu svih zainteresiranih
razina uprave participaciju i pristup odozdo prema gore to bi
omoguilo kreativnost i solidarnost seoske zajednice i stvaranja
veeg dohotka.
Multifunkcionalnost ne predstavlja usku granu proizvodnje
proizvoda ve sustav djelatnosti koji je ukorijenjen u lokalno
drutvo i gospodarstvo.
Kljuni elementi multifunkcionalnosti:

Postojanje brojnih proizvodnih i neproizvodnih outputa

koje proizvodi poljoprivreda,
Neproizvodni outputi imaju znaajke opih drutvenih
interesa, ali koji rezultiraju da trita za ta dobra ne
postoje ili loe funkcioniraju

etiri skupine multifunkcionalne

organizacije
razonoda, smjetaj i slobodno vrijeme: ovdje ubrajamo agroturizam koji je u stvari jedan od najeih i najpoznatijih oblika
viefunkcionalnih poljoprivrednih gospodarstava, jer udruuje
poljoprivrednu proizvodnju s pruanjem smjetaja i prehrane. U ovu
skupinu mogu se ukljuiti i druge djelatnosti povezane s lokalnim
vjetinama i poljoprivrednim proizvodima;
obrazovanje, izobrazba i kulturne djelatnosti: postoje brojna
obrazovna farme koja pomau djeci da steknu izravna znanja o
domaim ivotinjama, proizvodnji hrane i prirodnim ciklusima. Takoer,
kulturne aktivnosti mogu se praktino integrirati s poljoprivredom kao
u sluaju farmera koji upravljaju malim muzejima ili muzikim i
slikarskim radionicama.
zdravlje, fitness i terapijske aktivnosti: mnoge farme na ovom
tritu su svoju strukturu djelomino promijenile u sredita za
rehabilitaciju (primjerice terapija s konjima) ili se brinu o rtvama
drutvenih problema (primjerice bivim narkomanima). Ovakva
poduzetnitva ee su smjetena blizu gusto naseljenim podrujima
zbog tamonje visoke potranje za zdravstvenim uslugama.
uvanje krajolika i odravanje okolia: za ove aktivnosti nuna je
javna potpora jer je rije o strogo netrinim uslugama. Primjeri su
odravanje poumljenih podruja i prevencija prirodnih katastrofa.

Partnerstvo za pristup predvia znatna izdvajanja

financijska sredstva Unije za pomo prilagoavanja
zemalja kandidata u okviru predpristupnih programa
Programi:

PHARE za izgradnju institucija na svim razinama (za

prihvaanje acquisa po prikljuenju) u djelatnosti
poljoprivrede, zatite okolia, financijama, pravosuu i zatiti
ljudskih prava,
SAPARD financiranje prilagoavanja u poljoprivredi i u
okviru ruralnog razvoja (unapreenje posjeda, prerada i
marketing polj. proizvoda, diverzifikacija aktivnosti u ruralnim
podrujima, unapreenje infrastrukture, edukativni programi,
proizvodna udruivanje),
ISPA sredstva za potporu krupnim projektima (preko 5
miliona eura) za izgradnju prometne infrastrukture i zatitu
okolia.

Ruralna populacija u Europskoj uniji

Zaposlenost u poljoprivredi u Europske unije

Zastupljenost farmera preko 55 godina starosti u

zemljama lanicama Europske unije

Indeks poljoprivrednog dohotka

GDP/p.c. po tipovima regija u Europskoj uniji

Unutarnji
imbenici

Vanjski
imbenici

Prilike (O)
Aktiviranje prirodnih i ljudskih
potencijala,
Poveanje konkurentnosti,
Smanjenje uvozne ovisnosti,
Poveanje gospodarskog rasta,
Jaanje dohodovne sposobnosti
Prijetnje (T)
Osiromaenje poljoprivrednog i
drugog stanovnitva,
Rast konkurencije i smanjenje
razine cijena
Ograniena domaa potpora

Snage (S)
Prirodni resursi,
Bogata tradicija,
Regionalni proizvodi,
Tradicionalni i tipini proizvodi,
Buene poduzetnikog duha

Slabosti (W)
Neiskoriteni prirodni resursi,
Nedovoljna veliina posjeda,
Tehnika zaostalost,
Neprilagoena proizvodna
struktura,
Humani kapital

S-O strategija
(maksi-maksi)

W-O strategija
(mini-maksi)

S-T strategija
(maksi-mini)

W-T strategija
(mini-mini)

REFORMA POLJOPRIVREDE

Do 1995. resursi usmjereni na mali broj vrlo velikih poljoprivrednih

gospodarstava u dravnom vlasnitvu

1995. Strategija razvitka Hrvatske poljoprivrede obiteljska

poljoprivredna gospodarstva (OPG) okosnica razvitka

Visoko tieni sektor; prosjek subvencijskih ekvivalenata

26% za osnovne poljoprivredne proizvode

do 40% za preraevine

Unato tome, uinci na poslovanje poljoprivrednika su slabi:

trino-cjenovna podrka, koja nije odraavala regionalne razlike

dohodovne disparitete unutar poljoprivredne djelatnosti

Do 2002. sustav potpore temeljio se na poticanju proizvodnje

1999. koliinska plaanja zamijenjena poticajima po hektaru

poljoprivredne povrine, stablu masline, kilogramu duhana, grlu stoke,
litri mlijeka, pelinjoj zajednici, komadu pernate divljai, kilogramu ribe
i koljaka te po komadu riblje mlai

2002. Novi Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i

umarstvu

uvedeni strukturni poticaji - model potpore dohotku, kapitalnih ulaganja

i ruralnog razvitka)
uspostava Upisnika poljoprivrednih gospodarstava - razlikovanje
komercijalnih i nekomercijalnih (OPG) gospodarstava

MJERE AGRARNE POLITIKE

AGRARNA POLITIKA

Mjere trino-cjenovne politike

Mjere strukturalne politike

Mjere zemljine politike

MJERE TRINO-CJENOVNE POLITIKE

Utjee se na stabilnost domaeg trita poljoprivrednih proizvoda, uz

istodobno jaanje konkurentnosti Hrvatske poljoprivrede, i na provedbu
obveza sukladno meunarodnim trgovinskim sporazumima

ine ih sljedee mjere:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Propisane cijene
Novani poticaji i naknade
Intervencije na domaem tritu
Mjere poticanja prodaje i potronje
Mjere uravnoteenja ponude
Trgovinske mjere

PROPISANE CIJENE

ciljne (omoguavaju primjerenu razinu dohotka)

zajamene ( uz primjeren obujam proizvodnje, minimalnu razinu
dohotka za pojedine poljoprivredne proizvode)
minimalne ( po kojima preraiva otkupljuje pojedine
poljoprivredne proizvode od poljoprivrednog gospodarstva

NOVANI POTICAJI I NAKNADE

novana sredstva prorauna koja imaju za cilj poticanje

poljoprivredne proizvodnje

INTERVENCIJE NA DOMAEM TRITU

radi sprjeavanja veih poremeaja u ponudi i potranji, stabilizacija

cijena i stabilizaciju trita kroz:
1.
2.
3.

intervencijsku i otkupnu prodaju

povlaenje p.p. s domaeg trita
potporu skladitenju p.p.

MJERE POTICANJA PRODAJE I POTRONJE

radi jaanja konkurentnosti i poticanja domae potronje p.p.

1.
2.
3.

promicanje utrivanja i poboljanja kakvoe

potpore pripremi proizvoda za trite
potpore potronji

MJERE URAVNOTEENJA PONUDE

utjee se na opseg poljoprivredne proizvodnje (proizvodne kvote)

TRGOVINSKE MJERE

radi uravnoteenja trita poljoprivrednih proizvoda (carine i carinske

kvote)

MJERE STRUKTURALNE POTPORE

ini skup mjera kojima se potie gospodarska uinkovitost poljoprivredne

proizvodnje radi osiguranja stabilnog dohotka i primjerenog ivotnog
standarda poljoprivrednika na seoskom podruju te skladan razvitak
poljoprivrednih regije

ine ih sljedee mjere:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Podruja s teim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi,

Razvitak poljoprivrede koja skrbi o prirodnom okoliu i ouvanju
bioloke raznolikosti,
Investicijama u poljoprivredna gospodarstva,
Strunom osposobljavanju za rad u poljoprivredi,
Ulazak mladih u poljoprivredu i ranijim umirovljenjem
poljoprivrednika
Potpora regionalnom razvitku poljoprivrede
Dopunskim aktivnostima na poljoprivrednim gospodarstvima

PODRUJIMA S TEIM UVJETIMA GOSPODARENJA U

POLJOPRIVREDI

brdsko-planinska podruja, otoke i poluotok Peljeac, podruja nepovoljnih

hidrolokih i pedolokih obiljeja i podruja od posebne dravne skrbi

RAZVITKU POLJOPRIVREDE KOJA SKRBI O PRIRODNOM OKOLIU

I OUVANJU BIOLOKE RAZNOVRSNOSTI

poljoprivredno zemljite i voda, te openito o prirodnom okoliu

ouvanje za okoli ugroenih podruja i spreavanju neplanskih,
neobraenih i neodravanih poljoprivrednih povrina poljoprivrednih
gospodarstva
ouvanju poljoprivredne bioloke raznovrsnosti ekolokih sustava

INVESTICIJAMA U POLJOPRIVREDNA DOBRA

Namijenjena su:

Sniavanju proizvodnih trokova

Poboljanju kakvoe p.p. higijenskih uvjeta
Ouvanju okolia
Ekoloki standardi

STRUNOM OSPOSOBLJAVANJU ZA RAD U POLJOPRIVREDI

ULASKU MLADIH U POLJOPRIVREDU I RANIJEM
UMIROVLJENJU POLJOPRIVREDNIKA
POTPORA REGIONALNOM RAZVITKU POLJOPRIVREDE

usmjerena ka poticanju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda za koje

postoji razmjerna proizvodna konkurentnost

DOPUNSKIM AKTIVNOSTIMA NA POLJOPRIVREDNOM

GOSPODARSTVU

Zemljina renta

Kako bi se mogli ostvariti zemljino-rentni odnosi moralo je doi do

raslojavanja u podruju poljoprivrede i to na:

Vlasnike zemlje
Vlasnike kapitala
Vlasnike radne snage

Vlasnici zemlje predstavljaju posjedniki sloj u poljoprivredi imaju

previe zemlje pa je daju u zakup, a zauzvrat trae naknadu RENTU

Vlasnici kapitala su dio poduzetnike klase koja je spremna svoj kapital

uloiti u poljoprivrednu djelatnost sa ciljem oplodnje vlastitog kapitala pod
istim uvjetima kao i u drugim djelatnostima, odnosno prisvajanje
PROSJENOG PROFITA

Vlasnici radne snage predstavljaju onu drutvenu grupaciju koja radom u

poljoprivrednoj proizvodnji ostvaruje sredstva za ivot primanjem
NAJAMNICE

Specifinosti zemlje kao objekta ulaganja kapitala:

1.
2.

3.
4.

5.

Ograniene povrine,
Poljoprivredne povrine nemaju ista svojstva i vrlo se teko mogu
mijenjati
Kod istih ulaganja postiu se razliiti prinosi,
Cijene poljoprivrednih proizvoda se formiraju na temelju trokova s
najslabijeg zemljita
Ponuda je neelastina porijeklo naziv renta

Neelastinost ponude zemlje i formiranje

visine rente
X

Visina rente

Pt potranja
za zemljom

Pn ponuda
zemlje

A ravnotena
renta

Koliina zemlje

U toki A je uspostavljena
RAVNOTENA RENTA, jer kada
bi vlasnici zemlje podigli cijenu
rente potranja za zemljom bi pala,
a kada bi pustili ispod toke A
potranja bi narasla i opet bi se
ravnotea formirala u toki A.

ZEMLJINA RENTA

Predstavlja ekstra dohodak koji prisvaja vlasnik zemljita danog u zakup

Vlasnik zemljita ima privilegije koje proizlaze iz spomenutih specifinosti
zemlje esto se definira kao dohodak bez rada

Zato za rentu kaemo da predstavlja ekstra profit?

Zakupac zemljita ulae svoj kapital u poljoprivrednu ili drugu djelatnost

prihod na uloeni kapital ostvaruje iz prosjenog profita kako bi
podmirio trokove najma zemljita mora ostvariti i ekstra profit

EKSTRA PROFIT U POLJOPRIVREDI

rezultat prirodnih razlika u kvaliteti zemljita (plodnost, poloaj), te je

vezana iskljuivo uz kvalitetnije parcele

Zemljina renta se pojavljuje u etiri oblika:

1.
2.
3.
4.

Apsolutna renta
Diferencijalna renta jedan
Diferencijalna renta dva
Monopolska renta

APSOLUTNA RENTA

Apsolutnu rentu prisvaja vlasnik najslabijeg zemljita koje je dano u zakup

ima pravo na rentu jer ga nitko ne moe natjerati da zemljite da u zakup
bez naknade

Osim toga, ograniene poljoprivredne povrine nasuprot stalnom rastu

potranje za poljoprivrednim proizvodima rezultiraju interesom drutva da
se i najslabija zemljita iskoriste

Trokovi poslovanja na tim zemljitima e biti regulator cijena

poljoprivrednih proizvoda

Te se cijene formiraju na specifian nain one su iznad cijene

proizvodnje jer obuhvaaju i prosjean profit, na kojega zakupac ima
pravo, i apsolutnu rentu, na koju vlasnik zemljita ima pravo
Cpp = p + pr + pp + ar

Apsolutna renta predstavlja suviak iznad vika vrijednosti

Mjere zemljine politike

Zemljina politika ukljuuje nekoliko pitanja:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Trite poljoprivrednog zemljita

Zemljite u vlasnitvu drave
Konsolidaciju i zatitu zemljita
Denacionalizaciju zemljita
Odvodnju zemljita
Razminiravane poljoprivrednog zemljita

Mjere zemljine politike odnose se na:

1.
2.
3.

Dodjelu prava koritenja i prodaju poljoprivrednog zemljita u

vlasnitvu drave
Unapreivanje gospodarenja poljoprivrednim zemljitem
Zatitu poljoprivrednog zemljita od oneienja

PRIVATIZACIJA POLJOPRIVREDNOG
ZEMLJITA

U vlasnitvu drave je oko jedan milijun ha ili 33% poljoprivrednog

zemljita, a od toga je:

29% obradivo poljoprivredno zemljite (oranice, vrtovi, maslinici

i vinogradi)
71% neobradivo poljoprivredno zemljite (livade i panjaci)

Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljitu, poljoprivrednim

zemljitem u vlasnitvu drave raspolae se na temelju programa
raspolaganja poljoprivrednim zemljitem u vlasnitvu drave, koje donose
opine i gradovi u skladu sa Strategijom gospodarenja poljoprivrednim
zemljitem za svoje podruje, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i
umarstva

Oblici raspolaganja poljoprivrednim zemljitem su:

Zakup
Prodaja
Darovanje
koncesija

Raspoloivo poljoprivredno zemljite u 2003.

prema kategorijama zemljita i vlasnitvu
KATEGORIJA
oranice i vrtovi

VLASNITVO
privatno

dravno

ukupno

1.173.328

286.506

1.459.834

vonjaci

65.331

2.453

67.784

vinogradi

52.516

4.578

57.094

livade

342.368

53.361

395.729

panjaci

468.711

687.962

1.156.673

2.102.254

1.034.860

3.137.114

ukupno poljoprivredno zemljite

Struktura koritenja zemljita prema

vlasnitvu
70

Udjel u %

60
50
40
30
20
10
0
Privatno vlasnitvo
oranice i vrtovi

panjaci

Dravno vlasnitvo
livade

vonjaci i vinogradi

Raspolaganje poljoprivrednog zemljita u

vlasnitvu drave
Oblici raspolaganja
zemljitem

1998.

Udjel
(%)

2001.

Udjel
(%)

Stope
rasta (pada)

Zakup

111.970

94,53

146.60
6

47,66

9,40

Prodaja

1.894

1,60

7.820

2,54

60,42

Darovanje

928

0,78

2.202

0,72

33,36

Slunost

3.654

3,08

4.339

1,41

5,89

Koncesija

5.739

1,87

Privremeno koritenje
bivih kombinata

138.29
2

44,95

ZAKUP

Zakup je odnos meu ugovorenim stranama, pravno utemeljen ugovorom

kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da e drugoj strani
(zakupniku) dati na koritenje odreenu nepotronu stvar na odreeno
vremensko razdoblje uz odreenu naknadu (zakupninu)

Zakupodavac mora biti ili vlasnik ili takav pravni ovlatenik stvari koja je
predmet ugovora o zakupu da je moe ustupiti zakupniku na koritenje

Zakupnina je prihod

25% - dravnog prorauna

25% - prorauna jedinice podrune (regionalne) samouprave
50% - prorauna jedinice lokalne samouprave na ijem se podruju
poljoprivredno zemljite nalazi

Ugovor o zakupu (rent agreement) sadri:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Vrijeme trajanja zakupa

Podatke iz zemljine knjige i katastra
Visinu i rok plaanja zakupnine
Opis i vrijednost objekata, ureaja i nasada
Namjenu koritenja zakupljenog (npr. zemljita)
Razloge za otkaz ugovora i slino

Sustav potpore u poljoprivredi

Model poticanja proizvodnje

Poticanje profitabilnije proizvodnje komercijalnih poljoprivrednih

gospodarstava; ratarskih usjeva, viegodinjih nasada, ribarstva, stoarstva
i stoarskih proizvoda

UVJET

minimalno poticana koliina najmanja pojedina godinja proizvodnja

za koju se isplauje poticaj

Najvii isplaeni iznosi poticaja u 2003. godini:

Mlijeko 457,2 milijuna kuna

Kukuruz 266,6 milijuna kuna
Penica 226 milijuna kuna

MODEL KAPITALNIH ULAGANJA

Dodjela nepovratnih sredstava za kapitalne investicije:

nabavu osnovnog stada u stoarstvu

podizanje viegodinjih nasada
ureenje poljoprivrednog zemljita
nabavu nove opreme i mehanizacije

CILJ

razvitak poslovnih odnosa izmeu komercijalnih banaka i

poljoprivrednih proizvoda radi poveanja produktivnosti i
konkurentnosti privatnog poljoprivrednog sektora

Udio investicijske potpore moe iznositi do 25% od ukupne vrijednosti

iskoritenog kredita
U 2003. iznos traene investicijske potpore iznosio je 75.692.459,47 kn

MODEL POTPORE DOHOTKU

Pravo na dohodovnu potporu ostvaruje svaki lan nekomercijalnog

gospodarstva koji u godini podnoenja zahtjeva ima:

Status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika

Najmanje 50 godina ivota za ene, odnosno 55 za mukarce

Godinje po osobi - 12.000 kn

Maximalno po gospodarstvu - 24.000 kn

CILJ

osiguranje primjerenijeg ivotnog standarda njegovim lanovima i

njihovo zbrinjavanje nakon to se prestanu baviti poljoprivredom

Osnovni kriterij za ostvarivanje potpore dohotku:

ukupni obujam poslovanja gospodarstva koji iznosi najmanje tri

proizvodne jedinice
koritenje maksimalno 5 ha poljoprivrednog zemljita

U 2003. godini pravo na potporu utvreno je za 1.945 osoba sa 1.625

OPG-a u vrijednosti 13.930.800,00 kn

2004. Dopunom Zakona uvodi se nova 2. skupina potpore dohotku

kako bi se poveao broj OPG koji imaju pravo na potporu, a koji su do
sada bili iskljueni radi kriterija minimalnog obujma poslovanja; 5.000
kuna po gospodarstvo

MODEL RURALNOG RAZVITKA

CILJ

ouvanje i napredak seoskih podruja i ruralnih vrijednosti te

tradicijskih znaajki hrvatske poljoprivrede

Tri programa:
1.

2.

3.

Razvitak seoskog prostora sufinanciranje razvojnih projekata

jedinica regionalne i lokalne samouprave koji se odnose na odrivi
ruralni razvitak
Program ouvanja izvornih i zatienih pasmina zadravanje
autohtonih hrvatskih pasmina (istarsko govedo, lipicanac, dalmatinski
magarac, zagorski puran,..) u ruralnim podrujima; u 2003. isplaeno
9.640.445,00 kn
Program marketinke pripreme proizvoda za trite poticanje prodaje
poljoprivredno - prehrambenih proizvoda na stranim tritima i
domaem turistikom tritu putem razliitih marketinkih aktivnosti,
to e izravno utjecati i na ukupan razvitak ruralnih podruja iz kojih
dolaze ti proizvodi; max. 500.000,00 kn

Usklaivanje poljoprivrede
Hrvatske Zajednikoj
poljoprivrednoj politici EU

CAP - Common Agriculture Policy

Zajednika agrarna politika EU

jedno od najvanijih podruja djelovanja i

koncentracije sredstava kojima raspolae Europska

unija,
Takav poloaj poljoprivreda ne zauzima samo zato
to na nju otpada 50 % prorauna EU, broja ljudi i
podruja koje obuhvaa, nego i zbog simboline
vanosti i prijenosa suvereniteta u tom podruju, s
nacionalnog na vii europski stupanj.

Ciljevi i temeljna
naela
Podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem
tehnikog napretka, racionalnog razvoja poljoprivredne
proizvodnje i optimalnog koritenja proizvodnih faktora,
posebno radne snage,
Osiguravanje ivotnog standarda za poljoprivrednu populaciju,
osobito podizanje primanja osoba koje se osobno bave
poljoprivredom,
Stabilizacija trita,
Sigurnost opskrbe trita,
Osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potroae po
razumnim cijenama

CAP - Common Agriculture Policy

Zajednika agrarna politika EU
Rimski sporazum iz 1957. godine koji poljoprivredi daje

jednu od centralnih uloga u novo uspostavljenim

zapadno-europskim integracijama,
CAP vue krojenje iz godina gladi i nestaice hrane
poslije Drugog Svjetskog rata,
Tenja pretvaranja EZ, odnosno zemalja koje su u tim
godinama bile nositelji ovog programa od neto uvoznika
u neto izvoznike poljoprivrednih i poljoprivrednoprehrambenih proizvoda,
Poboljanja uvjete ivota stanovnitva koje ivi u
ruralnim podrujima,
Ubrzanje rasta produktivnosti poljoprivrede,
Stabilizacija trita poljoprivrednih proizvoda i utjecaj
na cijene poljoprivrednih i prehrambenih.

 Zajednika poljoprivredna politika EU (CAP), bila je

kreirana 1962. godine, kada je Zapadna Europa imala
deficit u poljoprivrednim proizvodima i ubrajala se u
najznaajnije dijelove zajednike ekonomske politike
uope.
Osnovni je cilj te politike bila podrka poveanju
poljoprivredne proizvodnje u zemljama-lanicama
Zajednice, kao i stvaranje ekonomski uinkovitije
poljoprivredne strukture.

Pozitivne strane CAP-a

Ostvarena polazna osnova, poetna ideja CAP-a

dovoljne koliine hrane za stanovnitvo u svakom

trenutku,
Od neto uvoznika hrane, EU pretvorena u neto
izvoznika,
Uinjen znaajan pomaku u poboljanju standarda
ivota seoskog stanovnitva,
Bitno poveana produktivnost poljoprivredne
proizvodnje,
Posljednjim reformama uinjen je znaajan pomak
ka zatiti okolia, zdravstvenoj ispravnosti hrane i
razvoju nedovoljno razvijenih ruralnih podruja

Nedostaci CAP-a
Trinim vikovima koji dvostruko optereuju budet

(preko subvencioniranja proizvodnje i izvoznih subvencija

za proizvedene proizvode),
Negativan utjecaj na zemljite, vodu, zrak, sigurnost i
kvalitetu hrane,
Disproporcija izmeu udjela poljoprivrede i
poljoprivrednog stanovnitva u ukupnom i primanja iz EU
budeta (koju najveim dijelom trpi nepoljoprivredno
stanovnitvo),
Znatno vie cijene u EU u odnosu na svijetske cijene,
Neispunjavanje jednog od osnovnih ciljeva CAP-a razvoj
ruralnih podruja,
Negativan utjecaj na svjetske tokove trgovine
poljoprivrednim proizvodima

Osnovni pravci CAP i njegova evolucija

1957. Uspostavljanje zajednike agrarne politike
1992. Mekerijeva (Mac Shery) reforma
Smanjenje garantiranih cijena (itarice 29%, junetina 15%...)
Uvoenje direktnih plaanja farmerima
Uvoenje sustava ograniavanja proizvodnje (odreeni dio posjeda mora ostati neobraen)
Uvoenje agro-zatitnih mjera u cilju zatite okolia
1999. - Agenda 2000
Dalje smanjenje cijena (itarice 15%, junetina 20%...) se kompenzira poveanjem direktnih
plaanja
Uspostavljanje drugog stuba CAP-a (ruralni razvoj)
2003. - Reforma CAP-a 2003
Uspostavljanje CMO (common market
organization i direktna podrka
cijenama)
- postignut cilj da se postane neto
izvoznik
- Suficit u poljoprivrednoj proizvodnji
- uspostavljanje proizvodnih kvota za
mlijeko i eer

Uspostavljanje
direktnih
plaanja po
hektaru
Postupno
ukidanje podrke
tritu
uspostavljanje
plaanja za
ruralni razvoj i
ouvanje okoline

Vea orijentacija na
MULTIFUNKCIONALNU
POLJOPRIVREDU,
ouvanje okolne, ruralna
plaanja (moduliranje)
Uspostavljanje
plaanja odvojenih od
proizvodnje
Pojednostavljenje
procedura

1957 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 2013

Znaajnije reforme CAP

Mansholtov plan 1968. godine trebao je onemoguiti hiperprodukciju

racionalizacijom cjenovnih potpora i unapreenjem proizvodne strukture. ine ga

tri strukturne direktive:

72/159 Direktiva o modernizaciji

72/160 Direktiva o umirovljenja
72/161 Socio-ekonomska direktiva

Probni balon za reorganizaciju strukturnih fondova inila su dva programa:

integriranog razvoja mediteranskog i nemediteranskog podruja koji su donijete

tijekom 1980-tih.

Najznaajnije reformske mjere u okviru CAP odigrale su se 1992. godine

usvajanjem MCSharry-evog paketa koji je podrazumijevao sniavanje cijena

poljoprivrednih proizvoda uz uspostavljanje kompenzatornih plaanja koja su
uvjetovana povlaenjem odreenih povrina i broja ivotinja iz proizvodnje.

Znaajnije reforme CAP

Reformski paket u okviru Berlinskog sporazuma o

Agendi 2000 vodi daljem smanjenju direktne cjenovne

podrke agraru u EU.

U okviru ovog paketa usvojene su tzv. horizontalne

mjere uvjetovanja (cross-compliance) direktnih isplata

proizvoaima (prema povrini i broju ivotinja)
ispunjavanjem odgovarajuih mjera zatite
agrookolia.

Politika ruralnog razvoja (RDP)

u EU

Ruralna politika se
realizira kao
jedinstvo:
Agrarne politike,
Industrijske politike,

CAP
RDP
II nosei
stup CAP

Cjenovna
potpora i
direktna
plaanja
I nosei
stup CAP

De facto
ruralna
politika EU

Strukturne politike,
Politike razvoja

tercijalnog sektora,

Zdravstvene politike,
Infrastrukturne

politike,

Politike zatite

okruenja.

Slika 1: Savremena agrarna i ruralna politika EU

Mjere trino - cjenovne politike u EU

INTERVENCIJE NA DOMAEM TRITU

Cjenovne potpore, odnosno utvrene intervencijske cijene

Intervencijski otkup i prodaje odreenih proizvoda
Potpora skladitenju, preradi i potronji
Ogranienja proizvodnje (proizvodne kvote)
Izravna plaanja po proizvodnoj povrini i po grlu stoke

REGULIRANJE TRGOVINE S TREIM ZEMLJAMA

kod uvoza - carinama

kod izvoza - izvoznim subvencijama

Cijene na tritu EU
CILJNA CIJENA

predstavlja veleprodajnu cijenu za proizvode koji su se mogli nabaviti

pod normalnim trinim uvjetima (itarice, bijeli eer, maslinovo ulje,
mlijeko i sjeme nekih uljarica)

ORIJENTACIJSKA CIJENA (BAZNA CIJENA)

slina je ciljnoj cijeni i odreena je na temelju prosjenih trinih cijena

NORMIRANA CIJENA

predstavlja cjenovnu naknadu proizvoaima uslijed racionalnog

upravljanja i ekonomski odrivosti farme (sirovi duhan)

OSNOVNA CIJENA

odreivana prema proizvoakim podrujima s najniom cijenom za

voe i povre, te svinjetinu, ali je primjenjivana i kao orijentacijska
cijena

Mehanizmi za potporu cijenama unutra EU

INTERVENTNA CIJENA

najnia zajamena cijena nekoliko postotaka nia od ciljne cijene po

kojoj se otkupljuju vikovi proizvoda

CIJENA POVLAENJA S TRITA

predstavlja cijenu kod koje proizvoai uslijed velike ponude povlae s

trita neke vrste riba, povra, voa i drugo

POMO PROIZVODNJI

direktno plaanje proizvoau temeljeno na koliini ili zemljinome

prinosu. Primjenjivala se za neke vrste tvrde penice, maslinovo ulje,
lan i konoplju, osuenu krmu, sjeme za sjetvu, svilac, hmelj

DEFICITARNO PLAANJE

mehanizam kojim se moe premostiti razlika izmeu ciljne i nie

trine cijene nekog proizvoda

Mehanizmi vanjskotrgovinske razmijene

PRAG CIJENA

predstavlja najniu cijenu po kojoj se mogu uvoziti poljoprivrednoprehrambeni proizvodi, tako da se iz treih zemalja ne uvozi po cijenama
niim od ciljane cijene umanjene za trokove prijevoza. Razlika izmeu
svjetskih cijena i prag cijena kompenzirao se prelevmanima. Ukinute su
1995. god., a prelevmani su zamijeniti carinama

GRANINA CIJENA

najnia je cijena temeljena na trokovima proizvodnje (kod uvoza

svinjetine, piletine i jaja)

REFERENTNA CIJENA

najnia uvozna cijena odreena prema prosjenim cijenama

reprezentativnog trita tijekom godine (ribu, voe, povre, vino)

POLJOPRIVREDNA PRISTOJBA PRELEVMAN

dodatak na cijenu uvoza robe iz treih zemalja kako bi se njihova

cijena podigla do razine prag cijene. Svjetska cijena je definirana kao
najnia ponuena cijena korigirana standardima kakvoe EU koja je
umanjena za trokove prijevoza

DODATNI PRELVEMAN

dodaje se pri uvozu na proizvode po graninim cijenama ili referentnim

cijenama kako bi se izjednaila s najniim uvoznim cijenama to ih je
odredila EU

PRISTOJBE ZAJEDNIKE CARINSKE TARIFE CARINA

pristojba odreena u postotku na vrijednost uvezene robe u sklopu

zajednike carinske tarife

NAKNADA ZA IZVOZ

plaa se pri izvozu nekih roba iz EU i predstavlja priblinu razliku

izmeu prosjene svjetske cijene i trenutane interne cijene za odreeni
proizvod

Model sustava potpore u zajednikoj agrarnoj

politici (CAP)
P
Ciljna cijena
Prag cijena
Zona
zatite

PRELEVMAN

IZVOZNE Interventna cijena

POTPORE
Ciljna uvozna (CIF)
Svjetska trina cijena

Poveanje proizvodnje
Poveanje konkurentnosti
Odriva poljoprivreda
Poslije ratne
godine

Godine krize
(uvoza)

Reforma 1992.

Agenda 2000.

Reforma 2003.

Direktna plaanja po hektaru

Proizvod
Prinos
Zalihe

Zemljite prava
vlasnitva

Plaanje odvojeno od
proizvodnje po
povrini (SAP)

Ruralni razvoj

Farma,
okruenje,
selo

EU finansiranje
Europski fond za smjernice i garancije u
poljoprivredi (EAGF) financira direktna
plaanja farmerima i mjere za reguliranje
poljoprivrednih trita, poput povrata od
interventnih sredstava i povrata od izvoza,
Europski poljoprivredni fond za ruralni
razvoj (EAFRD) financira programe
ruralnog razvoja zemalja lanica

143

Instrumenti ZPP-e
Direktna plaanja
Mjere za poljoprivredna trita
Ruralni razvoj
Poljoprivreda i okoli

144

Stupovi CAP-a
kao osnove agrarne politike

(STUB I)

(STUB II)

Direktna plaanja
ema jedinstvenog plaanja(SPS)
Osnovni cilj jedinstvenog plaanja je da farmeru
garantira stabilnije prihode. Farmeri mogu odluiti
o vrsti proizvodnje u saznanju da e primiti isti
iznos podrke, to im omoguava da proizvodnju
prilagode potrebi.
Kako bi ispunio uslove za jedinstveno plaanje,
farmer mora ispuniti kriterije za plaanje. Prava se
izraunavaju na osnovu plaanja koja je farmer
primao tokom referentnog perioda (povijesni
model) ili na osnovu broja dostupnih hektara
obraenih tokom prve godine provedbe eme
(regionalni model).
146

Direktna plaanja
Druge eme podrke
Pored eme jedinstvenog plaanja, farmeri mogu
primiti podrku u okviru drugih konkretnih ema
podrke vezanih za podruje pod usjevima ili za
proizvodnju, ovisno od toga da li e zemlja lanica
u pitanju odluiti da implementira te eme.
Konkretne eme podrke su uvedene ili
nastavljene za naredne proizvode: proteinske
usjeve, riu, oraaste plodove, krompirov krob,
mlijeko i mlijene proizvode, sjemenje, pamuk,
maslinjake, voe i povre, jagodiasto voe,
govedinu i teletinu.
147

Direktna plaanja
Jedinstvena ema plaanja za
poljoprivrednike prema povrini (SAPS)
Ova pojednostavljena ema predloena je
za nove drave lanice, od kojih je deset
provelo. Obuhvata plaanja jednakih iznosa
po dostupnom hektaru poljoprivrednog
zemljita, do nacionalne gornje granice
postavljene u sporazumima o pristupu.

148

Direktna plaanja
Meu-sektorska usklaenost
Kako bi postali korisnici direktnih plaanja,
farmeri moraju ispuniti odreene standarde
vezane za zdravlje ljudi, ivotinja i bilja,
ouvanje okolia i dobrobit ivotinja, a svoju
zemlju moraju odravati u dobrim
poljoprivrednim i okolinim uvjetima. Ukoliko
farmeri ne ispotuju ove standarde, iznos
direktnih plaanja koja su im dostupna se
umanjuje, a moe se desiti da ih u potpunosti
izgube za godinu u pitanju.
149

Direktna plaanja po hektaru

Klasina shema - CLASSICAL SCHEMES
Pojednostavljena shema plaanja - SINGLE AREA PAYMENT

SCHEME (SAPS)
Dopunska Nacionalna direktna plaanja - COMPLEMENTARY

NATIONAL DIRECT PAYMENTS (CNDPs, Top-ups)

Jednostavna shema - SINGLE PAYMENT SCHEME (SPS, -

Reforma CAP-a)

Pravac ne utjecati na proizvodnju (DECOUPLED PAYMENT)

Nove lanice su u SAPS shemi

Dopunska Nacionalna direktna plaanja (CNDPs, Top-ups)

Dopunska Nacionalna direktna plaanja (CNDPs, Top-ups)

Jednostavna shema - SINGLE

PAYMENT SCHEME - SPS,
Predvieno reformom CAP-a 2003.,
Bez utjecaja na proizvodnju,
Plaanje na osnovu povijesnog plaanja,

(referentno razdoblje 2000.-2002.) podijeljeno sa

brojem hektara,
Plaanje po pravu vlasnitva,
Mogunost prodaje prava na subvencije bez
prodaje zemljita,
Pojednostavljenje kontrole,
Decentralizacija,

 Od 2009 sve zemlje lanice e biti u sustavu jednostavnog

sustava plaanja (SPS)
Do 2013 je zacrtana ovakva politika
2004.
Klasina

2006.

2007.

2008.

2009.

EU 15 +
Malta +
Slovenija

EU 15 +
Malta +
Slovenija

EU 15 +
Malta +
Slovenija +
10 novih
zemalja
lanica

EU 15 +
Malta +
Slovenija

SPS

SAPS

2005.

10 novih
zemalja
lanica

Strukturne potpore

Poljoprivredno trite
Horizontalna pitanja
18. prosinca 2006.godine, Europska
komisija je predloila uspostavljanje jedne
Organizacije zajednikog trita za sve
poljoprivredne proizvode, koja bi zamijenila
21 postojeu organizaciju zajednikog
trita (voe i povre, preraevine voa i
povra, upravljanje kvotom eera, kvota za
mlijeko, kvota za mlijeko, itarice, govedina i
teletina, piletina, vino itd.)
157

Poljoprivredno trite
Povrat od izvoza

U okviru Zajednike poljoprivredne politike,

Europska unija postavlja razine minimalnih cijena

za odreene poljoprivredne proizvode, u cilju
poticanja farmera da nastave proizvodnju hrane.
Ove razine minimalnih cijena su u mnogim
sluajevima vii od globalne razine cijena za isti
proizvod. Kada se poljoprivredni proizvodi moraju
izvoziti u tree zemlje ( = izvan EU), neophodno je
premostiti cijene izmeu EU visine cijena i visine
cijena globalnog trita. Ovo izjednaavanje
cijena se postie na nain da se izvoznicima
isplauje povrat od izvoza. Povrati od izvoza
variraju, izmeu proizvodnih sektora.
158

Poljoprivredno trite

Izvozni povrati mogu se razlikovati po

zemlji odredita (diferencirani povrati).
U cilju isplate diferenciranih povrata,
neophodno je da izvoznik dokae u
koju treu zemlju je uvozio proizvode.
Takav dokaz se osigurava primjerkom
propisno ovjerenih carinskih
dokumenata o uvozu, tree zemlje u
pitanju.
159

Ruralni razvoj
EU ima zajedniku politiku ruralnog razvoja, koja
daje znatnu kontrolu individualnim zemljama
lanicama i regijama (programiranju, izgradnji
sustava za implementaciju agencija za paanje,
upravljako tijelo).
osnovna pravila koja ureuju politiku ruralnog
razvoja za razdoblje 2007- 2013, kao i mjere
politike dostupne zemljama lanicama i regijama
propisana su Uredbom Vijea br. 1698/2005.

160

Ruralni razvoj
Tri teme (poznate kaotematske ose") EU politike
ruralnog razvoja su:
Unapreenje konkurentnosti sektora poljoprivrede

i umarstva;

Unapreenje okolia i seoski predjela;

Unapreenje kvaliteta ivota u ruralnim podrujima

i poticanje diverzifikacije ruralne ekonomije.

161

Ruralni razvoj
Strateke smjernice EU:
Identificirati podruja u kojima koritenje podrke
EU za ruralni razvoj dodaje najvie vrijednosti na
nivou EU;
Osigurati konzistentnost sa ostalim politikama EU,
naroito politikama ekonomske kohezije i okolia;
Pruiti podrku u implementaciji nove trino

orjentirane zajednike poljoprivredne politike i

neophodnom restrukturiranju koje e ista povlaiti
za sobom, u novim i starim dravama lanicama.
162

Poljoprivreda i okoli

Integriranje pitanja okolia u Zajedniku

poljoprivrednu politiku za cilj ima

spreavanje degradacije okolia i
unapreenje odrivosti agro- ekosustava.

163

Poljoprivreda i okoli
Zajednika poljoprivredna politika (ZPP) je
identificirala tri prioritetne podruja za
inicijative zatite i unapreenja ruralnog
nasljea EU:
Bioraznolikost i ouvanje i razvoj prirodnih
sustava obraivanja i umarstva i
tradicionalnog poljoprivrednog krajolika i
vodoprivredu i koritenje,
Suoavanje sa klimatskim promjenama.
164

Poljoprivreda i okoli
Tri prioriteta se postiu kroz:
Usmjeravanje podrke na mjere ruralnog
razvoja koje promoviraju okolino- odrive
prakse poljoprivredne proizvodnje, poput
agri-okolinih ema,
Unapreenje usklaenosti sa zakonima u
oblasti okolia putem sankcioniranja
nepotivanja ovih zakona od strane farmera,
kroz smanjenje isplata podrki iz ZPP-e.

165

AUTOHTONI PROIZVODI
HRVATSKI ADUTI
NA ZAJEDNIKOM TRITU HRANE
IZUZETNO SU VANI ZA RURALNI RAZVOJ
OUVANJE TRADICIJE I IDENTITETA
POJEDINOG KRAJA

HRVATSKI AUTOHTONI PROIZVODI zasigurno e imati

svoje znaajno mjesto ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju

potrebno je:

- izvriti inventarizaciju stanja autohtonih proizvoda,

- definirati i standardizirati autohtoni proizvod,
- izraditi bazu podataka proizvoaa,
- organizirati sustav nadzora, kontrole i marketinke
promocije autohtonih proizvoda,
- jae poticati udruivanje proizvoaa

Hrvatska
Hrvatskauubudunosti
budunostina
naeuropskom
europskomtritu
tritunee
neemoi
moikonkurirati
konkurirati
velikim
koliinama
prehrambenih
proizvoda,
ali
e
moi
konkurirati
velikim koliinama prehrambenih proizvoda, ali e moi konkurirati
svojim
svojimproizvodima
proizvodimakoji
kojise
seodlikuju
odlikujuposebnom
posebnomkakvoom
kakvoom

EU veliku pozornost
polae na
autohtone
proizvode koji se
svojom kakvoom
razlikuju od
proizvoda iste
kategorije

zemlja klimatskih i zemljopisnih

razliitosti

bogate kulture i tradicije

veliki broj proizvoda koji se zbog

tehnolokih, prehrambenih i
organoleptikih specifinosti
znatno razlikuju od proizvoda iste
kategorije

znaajan izvozni brand posebice

kroz turistiku ponudu

1. ZATITA PROIZVODA

oznaavanje vano podruje i za

proizvoae i za potroae,
na proizvodu i ambalai nalazi sve vie
oznaka
zbog globalizacije trita oznake
postaju sve vaniji nain komunikacije sa
svim sudionicima na putu proizvoda od
proizvoaa do potroaa

Prednosti registracije proizvoda:

Zatita proizvoda dio elementarne proizvodne poslovne
kulture,
Ime proizvoda zatitom ne moe postati generiko,
Utvrivanje receptura kontinuirana kvaliteta,
Spajanje financijskih resursa za marketinke mjere,
Povrat investicija u marketing,
Dodatna vrijednost ostaje u regiji,
Poticanje regionalnog i lokalnog identiteta,
Zatita diljem EU,
Sredinje kontaktno mjesto prema EU, potroaima i
trgovcima,
Poticanje imida (izvoz).

OZNAKE PROIZVODA

HRVATSKA
GOSPODARSKA
KOMORA

MINISTARSTVO MORA,
PROMETA I
INFRASTRUKTURE

Vinkovci, 9.-10.9.2010.

MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I
RURALNOG RAZVOJA

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

znak "Izvorno hrvatsko" ima dodatnu vrijednost, nose ga autohtoni
proizvodi rezultat HR-tradicije, razvojno-istraivakog rada,
inovacija i invencija, proizvodi s tim znakom moraju biti najmanje na
razini kvalitete kao oni sa znakom "Hrvatska kvaliteta" (njih 60-ak),
imaju neponovljive i jedinstvene osobine
znak "Hrvatska kvaliteta" nose proizvodi koji svim svojim znaajkama
zadovoljavaju visoke svjetske kriterije (ukupno 109)
Oznaavanje znakovima pomae kupcima u prepoznavanju proizvoda, koji
se odlikuje natprosjenom kvalitetom.
Sustav ocjenjivanja ukljuuje nepristranu strunu prosudbu proizvoda,
dizajna, ekonomsko - marketinkih parametara i sustav osiguravanja
kvalitete u proizvodnji.

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Znak vizualnog oznaavanja

proizvoda proizvedenih na otoku koji:

ima natprosjene kvalitete
zadovoljava zakonske odrednice o sigurnosti, zatiti okolia i zatiti potroaa
svojim ukupnim svojstvima moe zadovoljiti izraene ili pretpostavljene potrebe
korisnika ili zahtjeve utvrene normama/specifikacijama, kojima se osigurava via razina
kvalitete od uobiajeno zahtijevane i oekivane
- mogu dobiti proizvodi s jednom od oznaka:
Ekoloki proizvod Hrvatske
Izvorno Hrvatsko
Hrvatska kvaliteta
Oznaka izvornosti za hranu i Oznaka zemljopisnog podrijetla za vina
Oznaka izvornosti i Oznaka zemljopisnog podrijetla za ostale proizvode

DRAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNITVO

IG je iskljuivo pravo priznato za znak koji slui za razlikovanje proizvoda
i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u gospodarskom prometu.
Ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obiljeja vaeg proizvoda i/ili usluge
mogue je zatititi igom.
Osnovni uvjeti koje neki znak mora zadovoljiti da bi mogao postati ig jesu da je
razlikovan te da nije slian nekom ranijem igu.
ig osigurava vlasniku iskljuivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga
obiljeenih njime.
Zatita igom predstavlja uinkovito trino sredstvo kojim proizvoai i pruatelji
usluga tite sredstva koja su uloili u promidbu i marketing svojih proizvoda i/ili
usluga. Zatita same kreacije nekog znaka, logotipa ili etikete moe predstavljati
autorsko djelo koje je zatieno kao autorsko pravo, ime je zatien interes autora ili
kreatora.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Registracijom poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda zatiujemo se

protiv :

Zlouporabe ili imitacije (vrste, tipa, naina itd.),

Pogrenih podataka ili dovoenja u zabludu
(podrijetlo,vrsta, kvaliteta itd.),
Protuzakonitog direktnog ili indirektnog komercijalnog
koritenja,
Protuzakonitog koritenja dobre reputacije ili stupnja
poznatosti.

ZAKONODAVSTVO
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
2008. godine donesen je
Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog
podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(NN br. 84/08, 75/09,107/09)
Navedeni Zakon je usklaen sa Uredbama Vijea EU 509/06 i
510/06,

Na temelju
Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i
oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
donesena su tri Pravilnika:

Pravilnik o oznakama izvornosti i

oznakama zemljopisnog podrijetla
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(NN br. 88/09, 53/10)
koji je usklaen sa Uredbom Vijea EU 1898/2006.

Pravilnik o oznakama tradicionalnog ugleda

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(NN br. 82/09, 53/10)
koji je usklaen sa Uredbom Vijea EU 1216/2007.

Pravilnik o izgledu i nainu koritenja znaka oznake

izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i
oznake tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda
(NN br.23/10)

Oznaka izvornosti
naziv je regije, odreenog mjesta ili, u iznimnim sluajevima, zemlje
koji se koristi za oznaavanje poljoprivrednih ili prehrambenih
proizvoda,
koji potjeu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje,
ija kakvoa ili karakteristike, u bitnom ili iskljuivo, nastaju pod
utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih imbenika odreene
zemljopisne sredine i ija se proizvodnja, prerada i priprema u
cijelosti odvija u tom zemljopisnom podruju.

Oznaka zemljopisnog podrijetla

naziv je regije, odreenog mjesta ili, u iznimnim sluajevima, zemlje
koji se koristi za oznaavanje poljoprivrednih ili prehrambenih
proizvoda:
koji potjeu iz te regije, odnosno iz tog mjesta ili iz te zemlje te
koji ima specifinu kakvou, ugled ili drugo obiljeje koje se pripisuje
njegovom zemljopisnom podrijetlu i ija se proizvodnja i/ili prerada i/ili
priprema odvija u tom zemljopisnom podruju.

Razlika izmeu oznake izvornosti i oznake

zemljopisnog podrijetla
Dobivanje sirovine
i

i/ ili

i/ ili

Prerada

Priprema proizvoda

OI

OZP

 Oznaka tradicionalnog ugleda

a) posebna svojstva oznaavaju svojstvo ili skup svojstava po
kojima se poljoprivredni ili prehrambeni proizvod jasno razlikuje od
drugih slinih prehrambenih ili drugih proizvoda iste kategorije
b) tradicionalan oznaava dokazanu uporabu na tritu kroz
vremensko razdoblje koje pokazuje prenoenje s generacije na
generaciju; ovo vremensko razdoblje je razdoblje koje se openito
pripisuje jednoj ljudskoj generaciji, a to je najmanje 25 godina

Zakon i Pravilnici propisuju

Uvjete i proceduru za registraciju oznaka poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda na nacionalnom nivou
Pravila za podnoenje zahtjeva za registraciju oznaka na nivou EU
Nacionalna registracija
EU registracija (zahtjev se podnosi putem MPRRR)
Provjera sukladnosti sa specifikacijom proizvoda i slubene kontrole

Proces registracije
1.
Pred-registracijska aktivnost
-Osnivanje Udruga
-Priprema specifikacije proizvoda

Zadatak proizvoaa

2.
Slubena
procedura registracije
MPRRR
Povjerenstvo

2. Proces registracije
1.
Pred-registracijska aktivnost
-Osnivanje Udruga
-Priprema specifikacije proizvoda
Zadatak proizvoaa

2.
Slubena procedura registracije
MPRRR
Povjerenstvo

Procedura registracije
PROVJERA DOKUMENTACIJE
PODNOENJE
ZAHTJEVA

RAZMATRANJE
ZAHTJEVA I PRIGOVORA

MPRRR

PERIOD ZA PRIGOVOR
- 3 MJESECA

Povjerenstvo pri
MPRRR

UKOLIKO JE ZAHTJEV PRIHVATLJIV

registrirani naziv se upisuje u odgovarajui Registar
i objavljuje u Narodnim novinama

Povjerenstvo pri
MPRRR

OBAVIJEST O
ZAHTJEVU
se objavljuje u NN

Provjera sukladnosti sa proizvoakom specifikacijom

PRIPREMA PLANA KONTROLE

OI i OZP certifikacijsko tijelo
OTU - MPRRR

Provjeru sukladnosti
sa proizvoakom specifikacijom
provodi
CERTIFIKACIJSKO TIJELO

UKOLIKO JE UTVRENA SUKLADNOST certifikacijsko tijelo POTVRDA

MPRRR UPIS U UPISNIK Upisnik korisnika

ZAHTJEV ZA
PROVJERU SUKLADNOSTI
PROIZVOAI

PROVJERA SUKLADNOSTI SA
PROIZVOAKOM SPECIFIKACIJOM

Provodi certifikacijsko tijelo

Certifikacijsko tijelo ovlateno od strane MPRRR
Certifikacijsko tijelo mora biti akreditirano u skladu sa
standardima HRN EN 45011

MAPRRR provodi nadzor certifikacijskih tijela

Europska politika kvalitete

Uredba (EU)
br. 834/2007*
Proizvodi iz
ekolokog uzgoja

Uredba (EU)
br. 510/2006
Zatiena oznaka
izvornosti
(PDO)

Zatiena oznaka
zemljopisnog podrijetla
(PGI)

Uredba (EU)
br. 509/2006
Oznaka tradicionalnog
ugleda
(TSG)

Ciljevi europske politike kvalitete:

-

Poticanje raznolikosti u poljoprivrednoj proizvodnji

Zatita od zlouporabe i imitacije

Edukacija potroaa o specifinom karakteru proizvoda

Prednosti:
-

Zatita diljem EU

Sredinje kontaktno mjesto prema EU, potroaima i trgovcima

Spajanje financijskih resursa za marketinke mjere

Poticanje imida (izvoz)

Poticanje regionalnog i lokalnog identiteta

Povezivanje s mjerama strukturne politike

Povrat investicija u marketing

Dodatna vrijednost ostaje u regiji