Projektni zadatak 2.

Garaa Emin
Saetak: U okviru istraivanja smanjenja potronje goriva i emisije tetnih plinova Start-stop sistemi
e biti detaljno obraeni u ovom radu. Takoer e biti neto, ne toliko detaljno kao o Start-stop
sistema, o go varijanti, polasku vozila s mjesta uz acc.
Kljuni pojmovi: Start-stop, ACC
1. UVOD
Razvoj Start-Stop sistema zapoeo je jo sedamdesetih godina prolog stoljea. Sve je
zapoela Toyota koja je svoja vozila opremila malim elektrinim ureajima koji bi automatski gasili
vozilo koje se nije kretalo ve nakon 1,5 sekundi. Testiranjem se pokazalo da je smanjenje goriva na
ovaj nain punih 10 posto. Nakon Toyote ovaj sistem su u svoja vozila inkorporirali i Fiat, na model
Regata te Volkswagen na model Polo Formel E osamdesetih godina 20. stoljea. Nakon toga uveli su
ga i Golf Ecomatic 1994. godine te Volkswagen Lupo 3L i Audi A2 3L iz 1999. godine. Iako prvi vozai
nisu bili oduevljeni sistemom te su se alili da ih on dekoncentrira, znatne utede goriva pobijale su
bilo kakvu kritiku koja bi se pojavila. Veina proizvoaa danas nudi Start & Stop sisteme u svojim
modelima kao dodatnu opremu, a neke marke automobila ovaj sistem uvode kao deo serijske opreme.
Utede u odnosu na verzije bez ovog sistema su raznolike od modela do modela. Upravljanje
energijom Start-Stop sistemom je efikasnije, i ekoloki je prihvatljivo, jer nia potronja znai i manje
emisije otrovnih gasova. Start & Stop sistem tedi gorivo u gradskim uslovima vonje, dakle pri reimu
stani, kreni, i moe oboriti potonju i za vie od pola litre na svakih 100 preenih kilometara.
2.

START STOP SISTEM

Start stop sistem nova je tehnologija koja se koristi u automobilima, a glavna mu je funkcija
smanjenje potronje goriva i emisije tetnih plinova. Najee se koristi u hibridnim vozilima, kako bi
se smanjila potronja baterije, ali i u vozilima koja imaju pogon na gorivo.
Ovim sistemom smanjuje se vonja u leru, primjerice dok stojimo na semaforu ili na slinim
mjestima jer se vozilo tada gasi i ne troi gorivo te ne emitira tetne plinove, a takoer i gasi motor
kada se vozilo kree odreenom brzinom, pri emu se opet ne troi gorivo i ne emitiraju tetni plinovi.
Primjerice, kada vozilo samo moe odravati brzinu, na manjoj ili veoj nizbrdici, motor se gasi, to je
velika prednost. Utede goriva pomou ovog start stop sistema iznose i od pet do deset posto, ovisno
o vozilu.
Sistem je napravljen na taj nain da moe podnositi vea optereenja te omoguuje znatno
bre ponovno pokretanje motora. Ono to je odlino jest da, ukoliko nemate start stop sistem u svom
vozilu, a elite ga imati, moete ga integrirati, potrebno je nabaviti nekoliko dodatnih komponenti. Ovaj
sistem se dakle moe integrirati u bilo koje vozilo, na dizel, benzin ili plin.
Prema statistici, godinje svako vozilo prijee oko 11,500 kilometara. Kada bi svako vozilo
imalo start stop sustav, emisija tetnih plinova smanjila bi se za 10 grama po kilometru, pri emu
dolazimo do smanjenja od oko 30,000 tona godinje u dravi kao to je primjerice Njemaka.

Projektni zadatak 2.

Slika 1. Start stop sistem

Razvoj ove tehnologije zapoeo je jo sedamdesetih godina prolog stoljea. Sve je zapoela
Toyota koja je svoja vozila opremila malim elektrinim ureajima koji bi automatski gasili vozilo koje se
nije kretalo ve nakon 1,5 sekundi. Testiranjem se pokazalo da je smanjenje goriva na ovaj nain
punih 10 posto. Nakon Toyote ovaj sustav su u svoja vozila inkorporirali i Fiat, na model Regata te
Volkswagen na model Polo Formel E osamdesetih godina 20. stoljea. Nakon toga uveli su ga i Golf
Ecomatic 1994. godine te Volkswagen Lupo 3L i Audi A2 3L iz 1999. godine. Iako prvi vozai nisu bili
oduevljeni sustavom te su se alili da ih on dekoncentrira, znatne utede goriva pobijale su bilo kakvu
kritiku koja bi se pojavila.
BMW na mnoga svoja vozila stavlja ovaj sistem od 2008. godine, s tim da je sistem malo i
razvio pa je tako izumljen sustav koji ne gasi cijeli motor, odnosno ima bateriju koja se puni i koja
omoguuje elektronici automobila da normalno radi iako je motor ugaen i tedi gorivo. Citroen
takoer u nekim svojim modelima koristi ovaj sustav, a naziva ga 'Start and Stop' te ga je takoer
dodatno razvio slino kao i BMW. Fiat takoer koristi start stop sistem i to od 2008. na svojim Alfa
Romeo modelima i na Fiatu 500, a Ford je prvi uveo ovaj sustav u SAD-u u svojim vozilima
proizvedenima od 2012. godine te su najavili kako e uskoro sva Ford vozila biti opremljena start stop
sustavom.
Svi savremeni start stop sustavi zapravo dolaze kao inaica Boschevog start stop sustava za
vonju na inerciju. Iako najee ovu tvrtku prepoznajemo kao proizvoaa raznih ureaja za
ureivanje okolia te radnih strojeva, ona zapravo mnogo ulae u automobilsku industriju te je
automobilska tehnologija najvei sektor Grupe Bosch, a ova je tvrtka jedan od najveih dobavljaa
automobilske opreme. Jedan od veih dijelova ovog velikog trinog kolaa zasigurno ima i start
stop sustav kojeg u svojim vozilima eli to vie proizvoaa, ali i vozaa jer su utede goriva i vie
nego znatne. U konanici ovaj sustav u automobilima prieljkuje i jedini nam planet Zemlja, budui su i
emisije tetnih plinova znatno manje pomou njega. Serijska proizvodnja ovog sustava u Boschu
zapoela je 2007. godine i od tada samo raste, a danas je svaki drugi novi automobil proizveden u
Europi opremljen ovim sustavom. Ono to je posebno dobro jest da je sustav posebno uinkovit u
velikim gradskim guvama i upravo su tada utede goriva najvee, a emisije tetnih plinova najmanje.

Projektni zadatak 2.

Slika 2. Start stop sistem

Start-stop sistem pomae kod utede goriva, a time i reduciranja emisije tetnog CO2. Nain
funkcionisanja krajnje je jednostavan: motor se automatski gasi kada se vozilo zaustavi npr. na
semaforu. A onda se ponovno automatski pali kada treba nastaviti vonju.
Znaajan potencijal utede: Audi A3 1.4 TFSI s runim mjenjaem u sinergiji sa funkcijom
rekuperacije postie utedu goriva od 0,3l/100 km to odgovara smanjenju CO2-emisije za ca.
7g/km. Sistem se automatski aktivira kod svakog paljenja motora. A kada vam njegova funkcija nije
potrebna, jednostavno ga iskljuite pritiskom na taster. Ovako to funkcionie: sistem brzo i tiho gasi
motor kada se vozilo zaustavi i kada se mjenja stavi u neutralan poloaj s otputenim kuplungom.
Voza se o tome obavjetava preko kontrolne lampice. Pritiskom na papuicu kuplunga motor se
ponovno pali, a kontrolna lampica gasi.
Start-stop sistem funkcionie samo, ako...

su zatvorena vozaeva vrata i poklopac prostora za motor

je pravilno postavljen vozaev sigurnosni pojas
se vozilo prije zaustavljanja kree brzinom preko 4 km/h
vozilo vue prikolicu

U nekim sluajevima motor nee biti zaustavljen:

suvie niska temperatura motora

suvie velika odstupanja temperature u unutranjem prostoru vozila, regulisane preko
klimaureaja
suvie visoka ili niska vanjska temperatura
faza odleivanja prednjeg stakla
ukljuena opcijska pomo kod parkiranja odnosno opcijski Parkassistent
nedovoljno napunjena baterija
zakretanje upravljaa
ruica mjenjaa postavljena u poziciju vonje unatrag
vee neravnine na cesti

Sistem e automatski ponovno upaliti motor, kada ...

se vozilo kotrlja
je odleeno prednje staklo
birana temperatura znatno odstupa od temperature u unutranjem prostoru vozila
se vie puta uzastopno napravi pritisak na papuicu konice
je baterija nedovoljno napunjena

Projektni zadatak 2.

je suvie velika potronja struje

Slika 3. Dijelovi
2.1 Start/stop sistemi - druga strana
Potronja automobila moe se smanjiti ako se u gradskoj stani-kreni guvi automobil gasi kada
dugo stoji na semaforu. Upravo zato u nove automobile ugrauju se start/stop sustavi koji prilikom
prebacivanja mjenjaa u neutralni hod i otputanja spojke nakon nekoliko sekundi gase automobil.
Budui da u modernim automobilima sve parametre rada motora nadgleda centralni kompjuter
motora, takozvana centralina motora, isti upravlja i radom start/stop sistema.Kada je auto ugaen na
semaforu prilikom pritiska spojke i ubacivanja u prvu brzinu centralina u mili sekundi
aktivira elektropokreta koji starta automobil, neujno i gotovo neprimjetno. Start/stop sistem u svakom
automobilu moe se iskljuiti. Doima se savrenim, ali nije.
Takvi automobili moraju imati predimenzionirani elektropokreta i akumulator. Za prosjenog
kupca pravi problemi nastaju kada takav akumulator treba zamijeniti. Bez obzira na model automobila
ispod 100-injak eura teko da se moe kupiti. Takoer budui da veinu modernih
automobila ine turbo benzinci i turbo dizelai uestalo paljenje i gaenje dugorono gledano oteuje
turbine. Svako naglo gaenje znai prekid dovoda ulja za turbinu to dugorono teti rotoru. Dakle,
utede u najboljem sluaju do 1 litre goriva minorne su u usporedbi to uestalo startanje i gaenje
moe uiniti na pojedinim sklopovima kod dugorone eksploatacije.

3. POLAZAK VOZILA UZ ACC

ACC ( Adaptive Cruise Control ) je prilagodljiva kontrola brzine i sigurnost kretanja vozila. Pomae
vozaima da zadre eljeno odstojanje od vozila ispred njega i pri pribliavanju sistem usporava vozilo
ili ga po potrebi automatski zaustavi. Na ovaj nain sistem ima u vidu vozilo ispred u irokom spektru
voznih brzina, smanjujui tako optereenje vozaa. Koristei milimetarsko talasni radarski senzor,
sistem detektuje uslove u kojima vozilo vozi ispred, kao i uslove sopstvenog vozila koristei senzor
brzine. Radarski senzor koristi ubrzanje i konice te odrava brzinu vae vonje i odabrani razmak od

Projektni zadatak 2.
vozila ispred vas. Razmak od vozila ispred moe se podeavati putem kontrole na upravljau. Ako
radarski senzor detektira vozilo ispred vas, upalit e se zeleno svjetlo simbola automobila. Ako se
vozilu ispred vas pribliavate prebrzo, sustav ukljuuje vizualno i zvuno upozorenje i aktivira konice
ako je ugraen automatski prijenos te po potrebi u potpunosti zaustavlja automobil. To znai kontrolu u
punom rasponu brzine.

Slika 4. ACC

Adaptivni tempomat (ACC) je inteligentan oblik tempomata koji usporava i ubrzava automatski
da zadri korak automobila ispred vas. Voza postavlja maksimalnu brzinu - kao i kod tempomata onda radarski senzor satovi za saobraaj ispred, zakljuava na automobil u traci, i upuuje auto da
ostane 2, 3, ili 4 sekunde iza osoba automobila ispred ga (voza postavlja nastavak udaljenosti, u roku
od razloga). ACC je sada gotovo uvijek u paru s pre-crash sistema koji upozorava i esto poinje
koenja.
ACC je idealan za stop-and-go prometa i Rush Hour migranti koji zamahuje od 60 mph do
zastoja. Adaptivni tempomat, kao 2013. u rasponu od $ 2500 na high-end na samo 500 $ .Jeftinije
"parcijalne ACC" radi samo pri brzinama od 20 ili 25 mph i prema gore, ali to je znatno jeftinije.
Oekivati da e platiti $ 2,000- $ 2,500 za full-range kontrole adaptivni lonac, ali cijena je silazi. Prvi
ACC sistema je oko 2800 $ prije pet godina.
Adaptivni tempomat se naziva aktivni tempomat, autonomne tempomat, inteligentni tempomat,
ili radar tempomat. To je sluaj, jer udaljenost se mjeri mali radar jedinicu iza prednja reetka ili ispod
branika. Neke jedinice zapoljavaju laser, dok je Subaru koristi optiki sistem zasnovan na
stereoskopski kamere. Bez obzira na tehnologiju, ACC radi dan i no, ali je svojim mogunostima su
sputana jakoj kii, magli ili snijegu.

Projektni zadatak 2.

ACC je kljuni dio automobila self-vonje u bliskoj budunosti. Na autonomna vonje automobila, ACC
treba pratiti automobil ispred, ali i automobile u susjednim objektiva u sluaju promjene trake postaje
neophodno.
Adaptivni tempomat je obino u paru sa frontalni sudar upozorenje da funkcije, ak i ako
nemate ACC bavi. Kada se bavi ACC, automobil e obino usporiti pod ACC koenja i do pola svoje
maksimalne koenja potencijal. (Osim toga, vozaa i suvozaa neugodnosti s automatiziranim koenja
setovima in.) Red bljesnuti na vozaa (kao to je sa Ford Taurus na slici gore), rijei: "Brake!" ili
"konica Now!" show na instrument tabli ili glave up display, i glasan zvuk zvona. Kada se ne bavi
ACC, to je jo uvijek prati saobraaj ispred i intervenie sa upozorenjima ako se osjeti potencijalnu
nesreu.
Koristei ACC

Slika 5. Koritenje ACC-a

Za koritenje adaptivni tempomat, ponete isto kao to bi sa standardnim tempomat. Voza
okree na ACC, ubrzava na eljenu brzinu, a zatim pritisne tipku "Set". To je onda mogue podesiti "+"
i "-" dugmad za podizanje ili smanjiti brzinu, to obino tako u 1 ili 5 mph koracima. Na kraju, voza
moe postaviti eljeni razmak iza pored automobila, najee pritiskom na gumb za ciklus izmeu
kratke, srednje i duge sljedee udaljenosti. Neki proizvoai automobila pokazuju ikone s 1, 2 ili 3
udaljenost izmeu dva bara ikone vozila. Drugi, kao to Merecedes-Benz, pokazuju sljedee
udaljenosti u nogama, iako je stvarno u sekundi sljedeih jaza prevedeni na noge - na primjer, 200
metara od sljedeih udaljenosti na 60 mph (88 metara u sekundi) je oko 3 sekunde.
Indikator na instrument tabli ili head-up displej pokazuje auto ikonu i esto to izgleda kao
Konvergencija-at-beskonano linija, to ukazuje kolovoza. Kada radar otkrije auto ispred, pojavljuje se
drugi logo auto ili ikonu usamljeni auto mijenja boju.
Kada ste tek poinje u novosteene automobil sa ACC, poeti sa najduom sljedee
udaljenosti. Ako postavite najblii sljedee udaljenosti, dobie nervozan Ako vam se ini sljedeoj

Projektni zadatak 2.

udaljenost da se opasno blizu a ti nisi siguran da li ACC zapravo radi.Najvjerojatnije se radi i voza
moda lagano bruenog papuicu konice, nisu shvatili, a sada ACC je dostupan, ali ne bavi.

4. ZAKLJUAK
Veina proizvoaa nudi Start & Stop sisteme u svojim modelima kao dodatnu opremu, a neke
marke automobila ovaj sistem uvode kao deo serijske opreme. Utede u odnosu na verzije bez ovog
sistema su raznolike od modela do modela. Upravljanje energijom Start-Stop sistemom je efikasnije, i
ekoloki je prihvatljivo, jer nia potronja znai i manje emisije otrovnih gasova. Start & Stop sistem
tedi gorivo u gradskim uslovima vonje, dakle pri reimu stani, kreni, i moe oboriti potonju i za vie
od pola litre na svakih 100 preenih kilometara. Dobro je poznato, da je najbolji nain da se efikasni
motori uine jo tedljivim da ih jednostavno iskljuite. Motor se automatski gasi kada voza, na
primjer na semaforu, postavi ruicu menjaa u prazan hod ili skine nogu sa papuice kvaila. I ponovo
automatski startuje agregat kada treba nastaviti vonju, odnosno im pritisnete pedalu kvaila. Start &
Stop sistem radi tiho, komforno i veoma brzo. Vrijeme startovanja motora je gotovo dva puta bre
nego klasinim "verglanjem motora". U kombinovanoj potronji minimalna uteda je 0,2 litara goriva na
100 km i analogno smanjenje emisije CO2 od 5 grama /km.Za vrijeme Stop faze, voza moe u
svakom trenutku deaktivirati ovaj sistem pritiskom na prekida. Start & Stop sistem veina brendova je
uvela u svoj proizvodni program od 2010.godine. Ukoliko vam radi klima ureaj, ili grijanje na
maksimumu (odmagljivanje na primjer) u putnikom prostoru, Start & Stop sistem nee gasiti motor
kada stojite na semaforu. Start & Stop sistem produava vrijeme za postizanje radne temperature, pa
ako elite da to prije va motor pone u hladnim danima da vas grije, vi u potpunosti iskljuite Start &
Stop sistem jednostavnim pritiskom na dugme.

LITERATURA
Internet