Você está na página 1de 218

aleksandar aco priji

1920-1986

podgorica 2011

sadraj
5

Jubilej / Jubilee

Olga Perovi:
AleksandarAco Priji

29

Reprodukcije / Reproduction

149

Izvodi iz kritika / Excerpts from critical reviews

157

Nikola Latkovi:
Aco kao primijenjeni umjetnik /
Aco as an applied artist

164

Izvodi iz intervjua / Excerpts from interviews

171

Skice, crtei, grafike, portreti i karikature /


Sketches, drawings, prints, portraits and caricatures

182

Priji u oku savremenika /


Priji in the eye of contemporaries

184

Ljiljana Zekovi:
Bibliografija / Bibliography

194

Vitka Vujnovi:
Biografija / Biography

IMPRESUM
Izdava/Publisher
ju Muzeji i galerije Podgorice
Za izdavaa/For the Publisher
Niko Martinovi
vanredni lan canu
Tekst/Text
Olga Perovi, lan canu
Redakcija/Redaction
Olga Perovi
Ljiljana Zekovi
Petrica Duleti
Urednik/Editor
Ljiljana Zekovi
Lector/Proofreader
Ana Ivanovi
Prevod na engleski/Translation
Olivera Kusovac
Koordinator/Coordinator
uro Beli Priji
Fotograja/Photo
Jason Gold, Nikola Latkovi
Svetolik uranovi, Momir Matovi,
Stevo Lepeti, Lazar Pejovi, Igor Vasilev
Biograja/Biography
Vitka Vujnovi
Grako oblikovanje/Design
Nikola Latkovi
dtp asistent/dtp assistent
Davor Golubovi
tampa/Press
Publikum, Beograd
Tira/Circulation
1000

CIP
,
ISBN 978-9940-590-08-6
COBISS.CG-ID 19172112

Monografija Aleksandar Aco


Priji, prireena je povodom
obiljeavanja jubileja pedeset
godina od osnivanja Moderne galerije
Podgorice, a kao svojevrstan oma
ovom velikom umjetniku, njenom
osnivau i dugogodinjem direktoru.

The monograph on Aleksandar


Aco Priji has been prepared
on the occasion of the jubilee 50th
anniversary of the Modern Gallery
of Podgorica, as a homage to this
great artist, its founder and
director of many years.

Moderna galerija Podgorice osnovana je


1961. Godine od strane tadanje Optine
Titograd. Znaajan jubilej, kao to je pedeset godina od formiranja Galerije, prilika
je za podsjeanje na vrijeme i linosti koje
su svojim idejama, ugledom i radom doprinijeli stvaranju nove umjetnike klime

The Modern Gallery of Podgorica was founded in 1961 by the former Municipality of
Titograd. A significant jubilee such as the
50th anniversary of the foundation of the
Gallery is an opportunity to recall the time
and the people who, with their ideas, work
and reputation, contributed to the creati-

u Crnoj Gori.
U vrijeme stvaranja znaajnih institucija
kulture: Umjetnike kole na Cetinju, Umjetnike galerije, takoe na Cetinju, Udruenja
likovnih umjetnika i drugih, mnogi likovni
umjetnici doli su u Crnu Goru. Snagom svoga duha, kroz drutveni rad, mnogobrojne
izlobe i manifestacije koje su se tada poele
organizovati, razvili su jednu neprocjenjivu
i autentinu dimenziju kulture i umjetnosti
u Crnoj Gori.

on of a new artistic climate in Montenegro.


At the time when significant cultural institutions were established, such as: School of
Art, Cetinje, Art Gallery, Cetinje, Association
of Fine Artists and others, a large number
of fine artists arrived in Montenegro. With
the power of their spirit, through social work
and numerous exhibitions and events which
had only started to be organized, they developed an invaluable and authentic dimension of art and culture in Montenegro.

Generaciji umjetnika, entuzijasta i humanista koja je iskazala elju da radi na kulturnom usponu Crne Gore pripadao je i
Aleksandar - Aco Priji. Njegovi stavovi,
zahvaljujui irokom spektru djelovanja,
esto su presudno uticali na obiljeja nacionalne umjetnosti toga vremena.
Svojim slikarskim djelom, kao i razvijenom svijeu o potrebi stvaranja specifinog
likovnog izraza kojim bi crnogorska umjetnost bila ukljuena u savremene evropske
tokove, Priji je ostavio snaan peat na crnogorski umjetniki ivot druge polovine
20. vijeka.
Sloenost i vieznanost Prijievog djela, jedinstvenog umjetnikog integriteta
kao i rasprostranjenost njegovih radova

Among the generation of artists, enthusiasts and humanists who expressed a wish to
contribute to the cultural growth of Montenegro was also Aleksandar Aco Priji.
Thanks to a wide range of his activities, his
attitudes frequently had a decisive impact
on the features of national art of the day.
With his painting and his acute awareness of the necessity to create a specific
artistic expression which would include
Montenegrin art in the contemporary European trends, Priji left a lasting imprint
on Montenegros artistic life in the second
half of the 20th century.
The complexity and polysemy of Prijis
oeuvre, with its unique artistic integrity,
and dispersal of his works in various mu-

po muzejima, galerijama i privatnim kolekcijama, razlog su to je od posljednje


velike retrospektive prolo vie od deset
godina. Projektom izrade monografije i or-

seums, galleries and private collections are


the reasons why more than ten years have
elapsed since his last major retrospective
exhibition. With the project including the

ganizovanja reprezentativne retrospektivne


izlobe, nastoji se pruiti uvid u stvaralatvo ovog umjetnika iji je opus od neprocjenjivog znaaja za kulturno-umjetniki
razvoj Crne Gore.

publication of this monograph and organization of a representative retrospective


exhibition, we wish to offer an insight into
the works of this artist whose oeuvre is of
outstanding importance for the development
of Montenegrin art and culture.

Petrica Duleti
kustos Moderne galerije
Podgorica

Curator at the Modern Gallery


Podgorica

Olga Perovi

Aleksandar - Aco Priji


U godinama neposredno po zavretku rata, u
Crnoj Gori vlada specifina kulturna atmosfera. Osjea se velika potreba da se razvije i
osmisli kulturni ivot nerazvijene i poruene
Crne Gore, koja je sada ravnopravna republika u jugoslovenskoj federaciji. Svijest da
crnogorski narod ima mogunosti da ivi u
punoj slobodi, daje veliki podsticaj razmahu kreativnih snaga. Potreba i elja da se
umjetniki izrazi nova nacionalna situacija
podstie na stvaranje uslova za slobodno i

In the aftermath of the war, Montenegro saw


a specific cultural atmosphere. There was a
great need to design and develop the cultural life in undeveloped and demolished
Montenegro, now an equal republic in the
Yugoslav federation. The awareness that the
Montenegrin people had an opportunity to
enjoy full freedom added strong impetus to
the creative forces. The need and desire "to
artistically express the new national situation" prompted the creation of conditions

intenzivno umjetniko stvaranje, za pedagoki rad, okupljanje poznatih umjetnika i


darovitih mladih ljudi, i maksimalni napor
da se nadoknadi dugogodinje zaostajanje

for a free and accelerated artistic creation,


pedagogical work, for bringing together
well-known artists and young talents, and
an enormous effort to make up for the long

u kulturno-umjetnikom razvitku.

lag in the cultural and artistic development.

U likovnim djelima osjea se snana ideja


kontinuiteta, jer sredine koje tek tada jasnije konstituiu svoju umjetnost svjesno ele
da sauvaju svoju prirodnu kulturnu i socijalnu boju, kako to istie M. Proti piui o
jugoslovenskom slikarstvu este decenije. U

In fine arts, "a powerful idea of continuity" was felt, since the regions constituting
their art more clearly "deliberately wished
to preserve their natural cultural and social colour", as M. Proti pointed out writing
about Yugoslav art in the 1950s. In these

lanska karta Udruenja likovnih umjetnika Crne Gore, 1946


Member card of Association of Fine Artists of Montenegro

Brigada za ienje krovova, Cetinje, 1953


Brigade-work on roof cleaning

tim uslovima Crnoj Gori je bio potreban svestrani i slobodni kreativni razmah. Potrebni su joj bili talentovani i matoviti stvaraoci
i ona ih je pozvala da se okupe i pomognu stvaranje nove kulture
i organizovanje kulturno-umjetnikog rada. Za likovni ivot bilo
je izuzetno znaajno to su se iz Beograda vratili Petar Lubarda,
Milo Milunovi i Milo Vukovi. Tu je i veina onih koji su prije rata zavrili ili zapoeli umjetniko kolovanje, a pristigli su iz
ratnih brigada. Pridruuju im se mlai, daroviti i poletni, eljni
znanja i aktivnosti. Okupljaju se najprije oko Umjetnikog ateljea
pri Ministarstvu prosvjete, a neto kasnije u Udruenju likovnih
umjetnika Crne Gore, koje je osnovano 1946. godine. Od njih se
trai da aktivno participiraju u ukupnom kulturnom ivotu, ali im
se i prua najvie to se moglo u tim oskudnim, potrebama prenapregnutim uslovima. Bez likovnih umjetnika nita nije moglo
da se uradi u to vrijeme: ni da se osnuje kulturna insitucija, ni da
se organizuje proslava, ni da se izda knjiga a sa svim se tim tada
poinjalo. Njihov uticaj je veliki, ali i njihova omiljenost.
Osniva se Udruenje likovnih umjetnika Crne Gore. Organizuju se prve izlobe na kojima uestvuju svi crnogorski stvaraoci, bilo gdje da su tada ivjeli i radili. Tako se na njima esto izlau i djela koja u razvijenijim sredinama nijesu, zbog svog stila i sadrine, nailazila na odobravanje, jer je to bilo vrijeme kad je, pod uticajem dogmatizma, bilo mogue i da se netalentovani i pasivni ne samo izjednae sa talentovanim i aktivnim, nego i da
zauzmu stav sudije. Likovni ivot u Crnoj Gori pun je euforinog dinamizma, nezasite radoznalosti, neumorne
enje za saznanjem i obrazovanjem, za stvaranjem. Sve to se zbiva u Crnoj Gori inspirativno je za stvaraoce:
nesputani ponos na herojsku prolost, sagledavanje patnji i rtava naroda kosturi spaljenih kua i sakupljanje
kostiju poginulih. Graditeljski poduhvati osobito izgradnja pruge NikiTitograd otkrivaju i bukvalno neke
nove vidike i boje i oblike crnogorskog tla. Nadahnuti tom atmosferom i tim novim vienjima, najugledniji
crnogorski likovni stvaraoci, Lubarda, Milunovi, Vukovi i drugi, slikaju svoja najbolja djela. Lubarda poinje
da slika svoje uvene pejzae i bitke, Milunovi nostalgine kompozicije na temu zavretka rata i pejzae, Vukovi pejzae i likove iz naroda.
U to vrijeme osnovane su Srednja umjetnika kola i Umjetnika galerija na Cetinju. Na tome su se nesebino
i svestrano angaovali Milunovi, Lubarda, Vukovi i svi drugi. Sa iskustvom svog mukotrpnog probijanja do
saznanja i priznanja, svesrdno su prihvatili grupu mladih, oduevljenih i darovitih ljudi, spremnih da se uhvate
u kotac sa obnovom zemlje i optom oskudicom, da naue i pokrenu druge.
U toj grupi jedan od zamajaca svake aktivnosti bio je Aleksandar-Aco Priji, koji je na Cetinje dospio iz zarobljenitva ve avgusta 1945. godine. Omladinski rukovodilac, kulturni aktivista, nije htio da zna da se neto
nema i ne moe. Radio je vie nego to je mogao jedan ovjek i uio bre nego se kroz kolu moglo. Priji se ne
upisuje ni u jednu kolu i ako je to vrijeme kada ratni kadrovi nijesu tretirani kao prerasli godinama. On je
ve od prije rata imao izvjesno likovno obrazovanje, a i u radu u Ateljeu i u neposrednom kontaktu sa Milunoviem i Lubardom on je intenzivno uio, svestrano dopunjavao svoje obrazovanje (i nastavio to tokom cijelog
svog ivota i rada) i oslobaao svoj talenat poinjui sve intenzivnije da slika.
Ta rana faza je kod njega, kao i kod veine crnogorskih slikara srednje generacije, bila pod snanim uticajem
njihovih uitelja Lubarde i Milunovia. Objektivna suenost likovne komunikacije i sugestivnost ova dva velika
slikara uinili su da se kreativnost mladih umjetnika neto sporije originalno ispoljavala. Prijievi prvi radovi
pripadaju izvjesnom ekspresivnom realizmu. Njegov kolorit je snaan, jasan, izvoran. Zeleno, sivo, crveno, ine
8

Umjetniki studio Ministarstva prosvjete NRCG, Cetinje, 1945


Art Studio of the Ministry of Education

conditions Montenegro was in need of a comprehensive and free creative


momentum. The country needed gifted and imaginative artists and it invited
them to gather together and help the creation of a new culture and organization of cultural and artistic work. Of tremendous importance for fine arts was
the fact that Petar Lubarda, Milo Milunovi and Milo Vukovi had returned
from Belgrade. Also, there were a large number of those who had completed
or started their art education prior to the war, and who had now arrived from
war brigades. They were joined by younger people, with talent and enthusiasm, eager for knowledge and activity. They were first brought together by the Art Studio within the Ministry of Education, and somewhat later by the Association of Fine Artists of Montenegro, founded in 1946. They were urged to participate in the
overall cultural life, but they were also given as much as possible in the poor conditions strained by needs. At
that time nothing could be done without fine artists: founding a cultural institution, organizing a celebration,
publishing a book and all these activities were gearing up. The influence of these artists was great, and they
were also very popular.
The Association of Fine Artists was founded. The first exhibitions were organized with the participation of all
Montenegrin artists, wherever they lived and worked at that moment. Thus, these exhibitions frequently displayed works which, due to their style and content, did not meet with approval in more developed places, as this
was a time when, under the influence of dogmatism, it was possible for the "untalented and passive not only to
be equalized with the talented and active but also to assume the role of a judge". Art life in Montenegro was full
of euphoric dynamism, insatiable curiosity, tireless desire for knowledge, education, creation. Whatever happened in Montenegro provided artists with inspiration: unrestrained pride in the heroic past, insights into the
suffering
g and sacrifices of the p
people,
p , the skeletons of burnt houses and collection of bones of the dead. Building enterprises, the constr
construction of Niki-Titograd railway in particular, literally revealed
some new vistas and the "colours and shapes" of the Montenegrin soil. Inspired by the
atmosphere and the new vistas, the most renowned Montenegrin fine artists, such
as Lubarda, Milunovi, Vukovi and others, painted their best works. Lubarda
started to paint his famous landscapes and battle scenes, Milunovi his
starte
nostalgic compositions on the theme of the end of war and landscapes, and Vukovi his landscapes and characters of the people.
In this period, High School of Art and Art Gallery in Cetinje were
founded. Their foundation was unselfishly helped by Milunovi,
Lubarda, Vukovi and all others. With their own experience of
hard work towards knowledge and recognition, they wholeheartedly embraced the group of young and gifted enthusiasts ready
to come to grips with the countrys revival and overall scantiness,
eager to learn and to stimulate others.

Znaka i spomenik izgradnje


pruge Niki Titograd
Ensign and monument for the construction
of the railway from Niki to Titograd

One of the initiators and enthusiastic participants in all activities


within this group was Aleksandar-Aco Priji, who arrived in Cetinje from imprisonment in August 1945. A youth leader and a cultural activist, Priji would not accept that something could not be
done. He worked harder than a man could and learnt faster than
it was possible in school. Priji did not enrol in any school although it was a time when "war cadres" were not treated as "too old".
Having received some artistic education prior to the war, in the
Art Studio and in direct contact with Milunovi and Lubarda he
9

okosnicu hromatskog sklada. Slika pejzae iz okoline Cetinja, masline, sela u brdima, s
avetinjskim, naputenim zgaritima.
Na prvim poratnim izlobama, kada je veliina slike takorei bila uslovljena veliinom
pareta platna koje se teko nabavljalo, a kolorit podosta zavisio od boja do kojih se moglo doi, Priji ispoljava svoje trajno motivsko opredjeljenje izlae prve pejzae. O njemu ve 1948. godine Milutin Plamenac pie da pokazuje dosta samonikle snage i talenta, ima jaku slikarsku viziju i koloristike dispozicije.
Ta prva slikarska faza Prijieva ostaje u okvirima traganja za sopstvenim izrazom, koji se
neto intenzivnije osjea u pastelu. Odlazak uitelja, Milunovia i Lubarde i preseljenje
Umjetnike kole sa Cetinja, jo vie goni Prijia na samoobrazovanje. iri se krug motiva koje obrauje tu su mrtve prirode, figure, veliki pejzai.
abljak Crnojevia, 1946
abljak Crnojevia
ulje na platnu / oil on canvas
36 x 47 cm

Bjelopavlii, 1950
Bjelopavlii
ulje na platnu / oil on
canvas, 50 x 35 cm

10

Kako mogunosti za rad postaju bolje i njegova su platna vea i sadrajno bogatija.
Privlae ga panorame koje pucaju sa nebrojenih vidikovaca oko Cetinja, Skadarskog
jezera, iznad Primorja i Boke. Prihvata se sloenih zadataka da Kotor, Bar, vijugave trase crnogorskih puteva, (koji su ni na nebu ni na zemlji) smjesti u okvire svojih slika. Antejski trajno vezan za zemlju, za Crnu
Goru koju je pregorio i pregledao, bukvalno i uzdu i poprijeko, gdje mu je svaki kutak znan i ima za
njega posebno znaenje, on tu nalazi trajnu inspiraciju, ui od prirode i kompoziciju i kolorit, stie sigurnost i izvorno iskustvo. Povodom njegove izlobe 1954. Ratko urovi pie: Priji je prionuo za svoj isti,
prisni, od djetinjstva noeni, doivljaj naih rijetko pitoresknih i dinaminih gorskih i primorskih predjela,
znajui da tu sebe jedino moe nai.

Stari Bar, 1960


Old Town of Bar
ulje na platnu / oil on canvas

studied intensively, comprehensively extending his education (which


he continued to do throughout his life) and liberating his talent starting to paint more and more.
Just like the majority of Montenegrin painters of the middle generation, in this early phase Priji was greatly influenced by his great masters Lubarda and Milunovi. The objectively reduced scope of artistic
communication and suggestiveness of these two great masters were the
reasons why the expression of creativity and originality in young artists was somewhat slower. Prijis first works belong to a kind of expressive realism. His colouring is strong, clear and authentic. Green, gray
and red make the framework of chromatic harmony. Priji painted landscapes from the environs of Cetinje, olives, villages in the hills, with
unearthly, abandoned sites of fire.
In the first post-war exhibitions, when the size of a painting was practically determined by the size of a piece of canvas, which was hard to
obtain, and the colouring was substantially dependant upon paints
available, Priji expressed his lasting motif: he displayed his first landscapes. As early as 1948, Milutin Plamenac wrote that Priji "shows a
great deal of intrinsic strength and talent a powerful painting vision
and a colourist disposition".
Iz Nikia, 1951

The first phase in Prijis painting remained within the framework of


a search for his own expression, which is somewhat more strongly felt
in pastel. The departure of his masters Milunovi and Lubarda and the
relocation of the Art School from Cetinje, additionally steered Priji to
self-education. His range of motifs expanded, now including still lifes,
figures, large landscapes.

From Niki
pastel na papiru / pastel on paper, 40 x 56 cm

As work conditions generally improved, Prijis canvases became larger


and richer in content. He was attracted by panoramic views offered from
numerous vantage points around Cetinje and Lake Skadar, above the
Coast and Boka. He undertook complex tasks of encompassing Kotor,
Bar, Montenegrin meandering roads (which are "neither in the sky nor
on the ground") in his paintings. Tied to the ground like Antaeus, to
Montenegro that he "walked across" and "examined" literally lengthwise
and crosswise, each corner being familiar and having a special meaning
to him, Priji found a lasting inspiration in it, learning from nature the
composition and colouring alike, and gaining confidence and authentic experience. On the occasion of his 1954 exhibition, Ratko urovi
stated: "Priji embraced his pure, intimate experience he had cherished since his childhood of our picturesque and dynamic mountainous
and coastal areas, knowing that only in them could he find himself ".
Among the more prominent works from this period is "Old Bar", typical in
many respects. Naturalistically conceived with its piled, striking, toothed walls,
already recognizable colours, muffled sound and the atmosphere of nostalgic
existence, it shows traits of Prijis later, more emphasized expressionism.
11

Stari Bar je za slikara fina lokacija, koja


ni dan-danas nije obraena. U pozadini
su brda. Onda tu su razvaline. Danas je
to jedna pusto. Tu se zmije legu, a divlja
smokva i nar rastu. Konfiguracija same
Rumije je vrlo interesantna. Postoje tri
mjesta na cijeloj naoj dalmatinskoj obali
gdje bih volio da slikam brdo. To su Rumija,
kotorska i omika brda.
Iz knjige Susreti sa
umjetnicima, 1977, Jevto Milovi

Stari Bar, 1960


Old Town of Bar
ulje na platnu / oil on canvas

Stari Bar, 1960


Old Town of Bar
ulje na platnu / oil on canvas

U zapaenije radove iz toga perioda spada Stari Bar po mnogo emu karakteristian. Naturalistiki koncipiran sa svojim nagomilanim, upeatljivim, zubatim zidovima ve tada svojim
bojama, priguenim zvukom i atmosferom nostalgine trajnosti, nose crte kasnijeg naglaenog
Prijievog ekspresionizma.

Rad na mrtvim prirodama (Jastog, Kostur ribe) i obrada likova, prisiljavaju Prijia da savlada neke nove likovne odnose krupne planove, izrazitiji potez, sloeniju kompoziciju. Hitro, napregnuto, sa snanom stvaralakom koncentracijom on to i uspijeva bez velikih studijskih predradnji. Prva Prijieva stvaralaka faza obuhvatala je desetogodinji period, negdje do 1958.godine. On se osamostalio, definisao svoja motivska traganja
i izraajne principe.

Kostur ribe, 1954

Nekoliko studijskih putovanja u Grku (1953), Italiju (1954), Francusku (1957) i opet Italiju (1960), veoma su uticali na proirivanje njegovih vidika, na zadovoljavanje njegove umjetnike radoznalosti, bila su podsticaj slobodnijem prilazu i motivima i slikanju. Osobito ga je uznemirio boravak u Francuskoj. On tamo i po povratku
slika figure, ulice, mrtve prirode. Karakteristina je slika Bistro sa autoportretom, i to dobrim u prvom planu.
Ali, to je samo jedna od neminovnih Prijievih stvaralakih proba. On se opet vraa izrazito crnogorskim motivima. Za te studijske boravke, ipak, moe se vezati poetak druge, dvadesetogodinje stvaralake faze Prijieve. To je i vrijeme kada se on seli u Titograd (1959), gdje ivi i radi ba tih dvadeset godina.

Fishbone
ulje na platnu / oil on canvas, 42 x 28 cm
vlasnik / owner Narodni muzej
Crne Gore, Cetinje

12

Kao direktor Muzeja NOB-a na Cetinju, Bavei se istorijom narodno-oslobodilake borbe u Crnoj Gori, on kao da rezimira inspiracije i saznanja do kojih je i kroz taj rad doao. Radi nekoliko,

Bistro, 1958
Bistro
ulje na platnu /
oil on canvas
vlasnik / owner
Vila Gorica,Podgorica

Work on still lifes ("Lobster", "Fish Skeleton") and characters compelled Priji to master some new artistic means: close-ups, a more distinct stroke, more complex composition. Swiftly, intently, with intense creative concentration he managed that without great preparations. Prijis first creative phase covered a ten-year period,
approximately until 1958. He became independent, defining his explorations of motifs and expressive principles.
A few study visits to Greece (1953), Italy (1954), France (1957) and then Italy again (1960) helped Priji to broaden his views and satisfy his artistic curiosity, acting as an impetus to a freer approach both to the motifs and to
painting itself. He was particularly moved by his stay in France. In France, and back home, he painted figures,
streets, still lifes. A characteristic painting is "The Bistro" with a self-portrait, a good one, in the forefront. But,
it was just one of Prijis unavoidable creative trials. He returned again to the recognizable Montenegrin motifs. Nevertheless, these study visits can be linked to the beginning of Prijis second, twenty-year long creative
phase. That was a time when he moved to Titograd (1959), where he lived and worked for these twenty years.
Dealing with the history of the peoples liberation struggle in Montenegro as the director of the NOB Museum
in Cetinje, Priji seems to have summarized the inspirations and insights he gained through this work. As a
result, he created several exceptionally interesting paintings, both thematically and artistically. "Burnt Brajii"
is an artistic summary of his previous work; content-wise, however, it is also a prologue to a new phase paintings from the peoples liberation struggle and more robust landscapes with stone which, like a facture and
symbol, emphasizes a new artistic approach. In this painting, on the gray, stone surfaces the skeletons of burnt
houses are arranged in a soft rhythm, light brown from the fire and the sun, somehow defiant, in conspiracy
with the sky. A historical dimension is unobtrusively present, too. The overall atmosphere sparks off associations of the indestructibility of life in this area, of proud resistance, continuity of struggle. "Brajii" is just one in
13

Tri po tri, Motanica, 1964


Three by Three, Motanica
ulje na platnu / oil on canvas, 140 x 102 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

To je vezano za jedan dogaaj u Nikiu.


Tu se radi o tri brata Cicovia koji su jednoga
dana na Motanici strijeljani. Ja mislim da je to
bilo 1943. Talijani su ih bili tobo pustili iz logora
i kad su ih doveli u Niki, onda su izvodili tri po
tri i strijeljali ih. I ja sam tu svoju sliku nazvao
Tri po tri, Motanica.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima,
1977, Jevto Milovi

i tematski i likovno, izuzetno interesantnih


slika. Platno Popaljeni Brajii jeste likovni
rezime dotadanjeg rada. Ali, i sadrajni prolog nove faze slika iz NOB-a i robusnijeg
slikanja pejzaa sa kamenom, koji kao faktura i simbol naglaava nov likovni pristup.
Na ovoj slici na sivim plohama kamena u blagom ritmu rasporeeni su kosturi popaljenih kua, svijetlosmei od
ognja i sunca, nekako prkosni, u dosluhu s nebom. Nenametljivo je prisutna izvjesna istorijska dimenzija. Opta
atmosfera navodi na asocijacije o neunitivosti ivota pa ovome tlu, o ponosu otporom, o borbenom kontinuitetu. Brajii su samo jedna od slika iz NOB-a. Priji tada radi Motanicu, Oplakivanje poginulog, Jasikovac.
Hromatski jedinstvene prigueni i tamni tonovi maslinasto-zelene, mrke, ugasito sive, s akcentima karmin-crvene one su srodne s tim pejzaom po misaonoj poruci o neunitivosti svoga na svome, o kaljenju patnjom.
Po kompozicionoj kompaktnosti i snanoj izraajnosti izdvaja se Jasikovac. Gusto isprepletena tijela strijeljanih
spojena su kao simbol otpora iznad poprene grede uvis streme stisnute pesnice u samrtnom gru, a tijela se
oputaju, prijenjaju k zemlji. Ovom ciklusu bi se mogla pripojiti i slika Prolazak agitatora, neobino komponovana, sa, za Prijia, dosta karakteristinim prvim planom gdje se na jednoj polusuvoj grani divljeg nara zadrao
letak, trag i dah ovjeka koji je tuda projurio. A u pozadini se divan pejza, lazurno naslikan, gubi u perspektivi.
Pejza je neiscrpni poligon Prijievog eksperimentisanja. On ga slika uljem, temperom, pastelom i akvarelom. Mnogobrojne
harmonije boja u raznim fazama, plasirane
razliitim fakturama, doaravaju motive iz
prirode. On radi iroke panorame planinskih pejzaa i primorja, vedute Skadarskog
jezera, bira neobine kamene oblike, i vre i
korijenje, cvijet i plodove pitoresknog nara,
liajeve, arabeske morskog dna.
Proljee, 1961
Spring
ulje na lesonitu / oil on masonite, 93 x 36 cm
vlasnik / owner Moderna galerija, Podgorica

Skadarsko jezero, svoju neiscrpnu inspiraciju, slikao je u jednom periodu varijacijama mahovinastog zelenila. Tako jezerska voda postaje prozrana, tajnovita, obale neuhvatljive u
mijenama pod zracima sunca u svitanju ili zalasku. Sve je premreeno arabesknim granicama, s ponekim zvunim akordom karmina, orana ili okera. Ovea platna s dubokim perspektivama, sigurnim,
asocijativnim. Boje nanesene u tankom sloju, gotovo prozrane.
Crmnika pitomina preteno je temperom raena. Snana, izrazita faktura, jarke boje i naglaena struktura izvedeni
su iz prirodne konstrukcije tla i opinjavajue panorame njiva ispresijecanih meama. Vrtae briljivo obraene tamnozelenom bojom, ili oaze zvune smee boje tek uzoranih djelova njiva, u poretku potenciranom do grafinosti.

14

a series of paintings from the peoples liberation struggle, which


include: "Motanica", "Mourning the Dead", "Jasikovac". Chromatically unique with muted and dark tones of olive-green, brown
and dark gray, with carmine red accents, they are close to the landscape in their message of the indestructibility of life in our land,
of hardening through suffering.
The work standing out by its compact composition and powerful
expressiveness is "Jasikovac". The intertwined bodies of the shot
persons are linked as a symbol of resistance above a crossbar, tight fists are raised in death throes, while bodies lifelessly cling to
the ground. The arms, symbols of a bomb strike, apparently uninterrupted, deadly faces, atmosphere of tragic excitement. "The Passage of an Agitator", with an unusual composition, may also be
added to this cycle; this painting has a foreground quite characteristic of Priji, where on a semi-dry branch of wild pomegranate a flyer has been caught, the trace and the breath of a man who
has hurried passed it. In the background is a beautiful landscape,
lightly painted, disappearing in perspective.
Landscape is an inexhaustible field of Prijis experimenting. He painted in oil, tempera, pastel and water colours. Numerous harmonies of colour in various phases, presented with various factures, conjure up motifs from
nature. Priji painted wide panoramas of mountain landscapes and the seaside, veduti of Lake Skadar, as well
as odd stone forms, baskets and roots, flowers and fruits of the picturesque pomegranate, lichens, arabesques
of the seabed.

Vranjina, 1961
Vranjina
ulje na lesonitu /
oil on masonite

Lake Skadar, an inexhaustible source of his inspiration, in one period Priji clad in immeasurable variations of
mossy greenery. Lake water, translucent, mysterious, elusive banks changing under the rays of the sun at dawn
or at sunset; all this covered in arabesque twigs, with a few acoustic chords of carmine, orange or ochre. Quite
large canvases with deep perspectives, confident, associative. Colours spread in thin layers, almost transparent.
Then there were the tame landscapes of Crmnica, mostly painted in tempera. Striking, powerful facture. Vivid colours. Marked structure modelled on the natural structure of the ground and enchanting panoramas of
fields intersected by stone borders, carefully depicted sinkholes in dark green, or oases of sonorous brown
colour of the just ploughed parts of the fields, in an order stressed to the level of the graphic representation.

Crmniki pejza, 1966


Crmnica Landscape
ulje na platnu /
oil on canvas

These pictures are closely linked to Prijis extraordinary pastels.


Although he had always worked on them, for several years he
was absolutely enchanted by them. In one swing he brought out
of himself an extraordinary orchestration of colour giving the
standard proportions of his pastels some monumental note. In
this period he also created some interiors, nudes, still lifes and
a series of landscapes, mostly from the lake. Some are vigorous,
colourful, lyrically intoned, exciting the viewer with the muffled
power of strong, authentic inspiration and groaning with the
muffled sounds of juicy carmine, velvet greenery, surfaces of
soft ochre, with the softened outlines of the objects ("Storm at
the Lake", "Morning"); others are vibrant, characterized by distinct, indigo blue colour, various shades of brown and dark gray,
intersected with graphically sharp strokes contouring the motif
("Shell", "Pomegranates").
15

Liaj, 1963
Lichen
ulje na lesonitu / oil on masonite

Morsko dno, 1964


Seabed
pastel na lesonitu /
pastel on masonite

Na ove slike nadovezuju se izvanredni Prijievi pasteli. Iako ih je oduvijek radio, nekoliko godina su ga opinjavali. U jednom
zamahu izvukao je iz sebe nesvakidanju
orkestraciju boja koja je standardnim proporcijama njegovih pastela dala neke monumentalne prizvuke. U tom periodu uradio je i neke enterijere, aktove i mrtve prirode i seriju pejzaa, ponajvie jezera. Jedni jedri, puni boje, lirski intonirani, potmulom snagom uzbuuju snane izvorne inspiracije i jee
priguenim zvucima sonog karmina, kadifnog zelenila, ploha blagog okera, sa ublaenim obrisima predmeta
(Oluja na jezeru, Jutro); drugi ustreptali, modre, jasno plave boje, razne nijanse smeih i tamnosivih, ispresijecane su grafiki otrim potezima koje konturiraju motiv (koljka,ipci).
Prisno poimajui Prijieve pejzae, godine 1964. edo Vukovi pie: Sama priroda kao da je u Prijievim platnima dobila blizance, roene znatno poslije nje, liene mnogih sitnih ukrasa, ne sasvim nalik na prirodu samu,
ali toliko vjerne njenoj sutini, njenom najdubljem obliju i dahu, njenom smislu postojanja i ljepoti odoljevanja pred vremenom i olujama, da ovjek spontano pone vjerovati u samostalno ivljenje, u trajanje ovih slika
uporedo sa prirodom koja ih je nadahnula. A Priji, kao da nikad nije naisto sa tim to trai i to nalazi u prirodi, ona mu diktira neprekidne mijene. Svoj slikarski postupak prilagoava njenom udesnom kaleidoskopu
koji ga neprekidno iznenauje.
Kaluerice, 1960
The Nuns
ulje na lesonitu / oil on masonite
110 x 47,5 cm

U drugoj polovini sedme decenije, zadravajui interesovanje za motive Skadarskog


jezera i predjela oko njega, Priji vie obraa panju na detalje u prirodi liaj, drvo,
kamen. Opinjava ga kamen, sraslost ovjekova sa njim. ini mu se ovjekolik. Slika
Kaluerice vie verzija (od 1961. do 1964.)
razliitih po koloritu i fakturi. Sam kae u razgovoru s istoriarom, dr Jeftom Miloviem da je na taj motiv, kao
na gotovu kompoziciju naiao na putu izmeu Cetinja i Titograda. Rekli su mu: To su kaluerice. Evo vidi
red kaluerica kao da idu u crkvu. Naslikao je, dakle, niz kamenih figura nalik na ene koje se kreu u dramatinom ritmu kao irealna vizija u realnom pejzau. Gusto sivilo vieslojno nanesene boje plastino izdvaja te
figure, a pejza se gubi u magliastoj perspektivi. Kamen ga sada opinjava, namee mu se odjednom svojom
strukturalnou, atraktivnom asocijativnou detalja i odnosom sa okolinom. On izgrauje adekvatan rukopis.
Reljefni nanosi boje plastino oblikuju dominantne gromade kamena na platnima simbolinih naziva: Erozija
kamena,Kamena vuica. Boja u ovoj fazi gubi ljepotu nijansi, a i irina pejzaa se svodi na reducirane karakteristike tla, podloge kamenih figura i isto, raznobojno nebo. Naputajui lazurnost u korist plastinosti s uroenim i sigurnim osjeanjem Priji mijenja i karakter boje. Ona je sada ista, snana, izdiferencirana sjenkama
koje stvara reljefni nanos. Siva, crvena, oker, smea, zelena u gogenovskim intonacijama.
U ovo vrijeme nastaje i jedna karakteristina i neobina Prijieva slika Stradanje. Odazivajui se molbi istaknutog kulturnog radnika don Nikole Lukovia da za njegovu galeriju u pranjskoj crkvi izradi sliku, Priji slika Hrista, ovjeka razapetog na kamenu. Na slici velikih dmenzija (3 x 1,5 m) monumentalna figura ovjeka srasla je sa stijenom iz koje u dnu, kao simbol ivota, izbija neunitivi apurak divljeg nara. Iznad njega nalazi se
16

Kamena eljust, 1967


Stone Jaws
ulje na platnu /
oil on canvas

Knowledgeably and with intimate understanding of Prijis landscapes, in 1964 edo Vukovi noted down, "Nature itself seems
to have received twin siblings in Prijis canvases, born much later,
deprived of many tiny decorations, not quite like nature itself, but
so true to its essence, its deepest form and breath, the sense of its
existence and the beauty of its resistance against time and storms,
that man spontaneously starts to believe in independent living,
in the existence of these paintings concurrent with nature which
inspired them". And Priji seemed never to be certain about what
he was looking for and what he found in nature, as it dictated continuous changes. He adjusted his painting procedure to its magic
kaleidoscope which never stopped surprising him.
In the second half of 1960s, maintaining his interest in the motifs
from Lake Skadar and its environs, Priji devoted greater attention to specific details in nature lichen, wood,
stone. He was fascinated by stone, by its entwining with man. It appeared manlike to him. This is best illustrated
by the several versions of The Nuns (from 1961 to 1964), differing in colouring and facture. The artist himself
said to Jefto Milovi that he had come across this motif, like a complete composition, on the Cetinje-Titograd
road. He was told, "They are nuns. You see, a group of nuns, as if going to the church". So, he depicted a set of
stone figures resembling women moving in a dramatic rhythm as an unreal vision in real scenery. The dense
grayness of multi-layered paint distinguishes these figures in a plastic manner, while the landscape disappears
in hazy perspective. He was now enchanted by stone, which suddenly captured his attention with its structural nature, appealing associativeness of details and relationship with the environment. He developed a suitable manuscript. Relief layers of paint in a plastic manner shape the dominant stone boulders in the paintings
with symbolic titles: "Stone erosion", "Stone She-Wolf". In this phase, colour lost the beauty of nuances, while
the width of the landscape was reduced to the diminished features of the soil, background of the stone figures
and clear, colourful sky. Abandoning thin layers of paint in favour of plasticity, with an inborn, confident feeling Priji changed the character of the colour, too. It was now clean, strong, differentiated by shadows created
by relief layers. Gray, red, ochre, brown, green in Gauguin-like intonations.
In this period a characteristic and unusual painting was also created - "Suffering". Responding to a request by
an excellent cultural worker Don Nikola Lukovi that he should make a painting for his gallery in a church in
Pranj, Priji painted Christ, a man crucified on stone. The large canvas (3 x 1.5,m) depicts a two-meter figure of
a man grown into a rock from which, at the bottom, as a symbol of life, an indestructible sprout of wild pomegranate crops up; above it is a Montenegrin woman with a child in her lap, and next to them a portrait figure
of Don Niko Lukovi. The composition, one of the largest that Priji created, is impressive both in its idea and
its treatment. It is more directly symbolic than usual, as Priji was rather prone to discreet symbolism. It is also
more illustrative, but it nevertheless fits into his style and his engagement.
Restless, curious, excited, impatient, Aleksandar Priji desired to
try everything out: he frequently changed colours, facture, composition, continuously interested in all novelties in the area of fine
arts, but inherently cautious in experimenting with the meaning.
Priji never worked in a particular manner for too long. He incessantly improved his expression, modernized it, clothing Montenegrin nature in colourful dresses of his rich imagination. He sought and found the attractive, underlining the meaning of colour

Erozija kamena, 1969


Stone Erosion
ulje na platnu / oil on canvas
140 x 92 cm

17

Mislim, da je ovo prvi put u ikonografiji Raspea,


da je Hrist razapet na kru umjesto na drvu.
Tim ste unijeli jedan novi elemenat u likovnoj
umjetnosti. Stoga Vam se zaista mora estitati.
Vae ime ostaje za vjeita vremena
vezana sa ovim hramom.
Iz pisma don Nika Lukovia
1. januar 1968

Crnogorka s djetetom u krilu, dok je sa strane predstavljen portretska figura don Nika Lukovia. Kompozicija, jedna od najveih
koje je Priji radio, impresivna je i po ideji i po obradi. Nesumnjivo
u skladu sa njegovim stilom i angaovanou, ova kompozicija je
direktnije simbolina nego to je ovaj umjetnik, sklon diskretnoj
simbolici, imao obiaj da radi.
Nemiran, radoznao, uzbuen, nestrpljiv, Aleksandar Priji je htio
sve da isproba: esto mijenja boje, fakturu, kompoziciju, ostaje zainteresovan za sve novosti u likovnom domenu, uroeno oprezan u
eksperimentisanju sa znaenjem. Priji nije nikada predugo radio
u jednom maniru. Neprekidno je usavravao svoj izraz, modernizovao ga, presvlaei crnogorsku prirodu u koloritne odede svoje
bogate imaginacije. Trai i nalazi atraktivno, podvlaei znaenje
boje i odnose kompozicionih elemenata odgovarajuom fakturom. Ima uroeni smisao da osjeti boju i njenu mo, da je donese
i nametne gledaocu punoom, sjajem, zvunou, istu i otru, ili
iznijansiranu i njenu, nikad sladunjavu, nikad surovu. U najboljim svojim radovima, zanesen traenjem, pokazuje se kao slikar
od nerva, kome je boja u krvi, sav svijet u likovnim determinantama. On ne bjei od najljepih crnogorskih pejzaa jer su oni poznati, slikani od drugih, on gledaocu prua svoje vienje, ukazuje
na njihovu vieobraznost. Nekad ih slika kao obavijene romantinom nostalgijom ljubiasto-sivih predveerja i blijedozelenih
svitanja, ali i napadne, u simfoninoj zvunosti ljetne podnevne
ege kad sunanim sjajem jei i crveno, i zeleno, i uto, i izrazito
plavo, i svijetlosmee. Uvijek iznova otkriva njihovu snagu, surovost i ljepotu, podvlai postojanost sutinskih komponenti. Potuje strukturalnu izraajnost kompozicije koju priroda nudi, pa ak i
boje, kojoj daje dramatini tretman bez sentimentalnosti. Njegov
hromatizam nije ni previe svijetao, ni previe taman. Do pravog
tona dolazi s lakoom.
Raspee, 1967
Crucifix
ulje na platnu / oil on canvas, 126 x 275 cm
vlasnik / owner Samostan Sv. Nikole, Pranj

Priji ima smjelosti u komponovanju, ali nema uvijek strpljenja da

Neki kardinal koji je doao iz Rima vidio ju je u nekoj crkvi.


Blago reeno ostao je zadivljen. Ona pokazuje Hrista
razapetog ali ne na krstu. Hrist je bio razapet
na strminama crnogorske planine.

Ko je to slikao? upitao je kardinal.


Jedan od vatrenih komunista u Crnoj Gori odgovorio je svetenik.

Iz teksta Av Gertrude u norvekom


listu "Lordags-Ekstra", jun 1975
18

istraje. To ponajvie pokazuju njegova vea i dekorativna platna.


Sliku Pobili se orli i sokoli u foajeu Crnogorskog narodnog pozorita radio je sa Brankom Filipoviem. Ovo je rijedak primjer slike
koja je u funkciji freske. Ima neke krutosti u kompoziciji koja upuuje na Filipoviev rad u mozaiku, ali ima i vedre atmosfere, irine
i prave dekorativnosti koja odlikuje Prijievo slikarstvo. I druge
kompozicije veih dimenzija otkrivaju neke nedovoljno iskoriene mogunosti. Rapsodija abljaka pokazuje zanimljivo spajanje
realnog i imaginarnog predjela i motiva iz nacionalne istorije. Ova
slika definisana je razuenim intonacijama zelenog i sivoplavog,
sa blagim obrisima figura i predmeta, u vjeto izmijeanim planovima. Priji kae: Kad ovjek pogleda Crnu Goru kao da vidi osam
planova. Reklo bi se da su to kulise, da je to udesna pozorina
predstava u prirodi. Tamo rastu bukve, hrast, kupina, loza, smokva,

and relations of compositional elements with a suitable facture. He had an innate ability
to feel the colour and its power, to impose it on the viewer with its fullness, shine, sonority a pure and sharp colour, or tinted and delicate, never sweetish, never harsh. In his
best works, enthralled and carried away with his search, forced to say it all, Priji proved
to be a sensitive painter, with colour in his blood, whose whole world is determined by
the visual. He did not flee from the most stunning Montenegrin landscapes because they
were familiar, already painted by others; instead, he provided the viewer with his own vision, pointing to their multifaceted nature. Sometimes he painted them as imbued with a
romantic nostalgia of early, purple-gray evenings and pale green dawns, but also as striking, in the symphonic sonority of midday summer heat, when red, green, yellow, bright
blue, and light brown all groan with the sunshine. Over and over again he revealed their
strength, harshness and unadulterated beauty, underlining the lastingness of essential
components. He respected the structural expressiveness of the composition offered by
nature, and even colours, to which he gave a dramatic treatment without sentimentality.
His colouring is neither too light, nor too dark. He found the right tone with ease.

Pobili se orli i sokoli, zidna kompozicija u Crnogorskom narodnom pozoritu Podgorica


The Fight of Eagles and Falcons, wall composition
in The National Theatre of Montenegro
Aleksandar Priji i Branko Filipovi Filo / al fresco

Priji was bold in composing, but not always patient enough to persevere. This is best illustrated by his larger
and decorative paintings. "The Fight of Eagles and Falcons" exhibited in the foyer of the Montenegrin National Theatre was created together with Branko Filipovi. This is one of the rare paintings in the function of a
fresco. There is some rigidness in the composition characteristic of Filipovis mosaic, but there is also a lively
atmosphere, broadness and true decorativeness typical of Priji. Other large-format paintings also reveal some
insufficiently used possibilities. "abljak Rhapsody" shows an intriguing blend of a real and imaginary landscape and motives from the national history. It is painted in green and gray-blue intonations, with soft outlines of
figures and objects, in skilfully mixed layers. Priji says, "When one looks at Montenegro, one appears to see
eight layers. It is like coulisses, like a magical theatre performance in nature. Beech, oak, blackberries, vine, fig,
pomegranate, lemon, oranges they all grow there. All is intertwined and all luxuriant in spring, the harsh and
incredibly tame landscape, rocky boulders, a flower sprouting from a stone". All this was felt in a certain way
whenever Priji painted Montenegro. He often emphasized a detail which attracted him and which he could not
give up, and then there started a mesmerizing conflict between water and the hills, different at different times
of the day, or a necklace of hills, roads, houses, panoramically united and very real.
None of Prijis creative stages commenced ad hoc. By rule, elements which were later to become dominant were
noticed in a painting much earlier. A creative problem was spotted, which tormented the painter smouldering
19

nar, limun, pomoranda. Sve se splelo i sve je bujno s proljea, pejza je surov i nevjerovatno pitom, stjenovite gromade, iz kamena nie cvijet. Sve se to na neki nain osjea kad Priji slika Crnu Goru. Kod njega je esto
u prvom planu neki od tih detalja koji ga je privukao i koga ne moe da se odrekne, a onda poinje opinjavajui sukob vode i brda, razliit u mijenama dana, ili erdan gora, puteva, kua, realan i panoramski ujedinjen.
Nijedna Prijieva stvaralaka faza ne poinje na preac. Uvijek se u nekoj slici, ak i znatno ranije, naziru elementi koji e kasnije postati dominantni. Nazire se kreativni problem koji mui slikara, tinja u podsvijesti i on
ga s vremena na vrijeme poinje rjeavati, pa ga opet potisne, da uz tekui rad sazrijeva dok ne kresne varnica
koja e osvijetliti novu mogunost izraza. Kako je nastajala njegova poslednja slikarska faza vidljivo je kroz nekoliko slika sa omiljenim mu motivom pijetla. Priji sam u jednom intervjuu kae da mu je moda najdraa slika Crveni pijetao, koju je naslikao i izlagao u aku 1966. godine. Na ovoj slici doao sam do jednog rezultata
koji mi je otvorio novi put. To je slika raena u pastelu, ali reljefno, to sam kasnije primijenio u tehnici ulja...
Koji je to novi put vidi se na slikama Kokot iz 1968. godine i drugim doraenijim varijantama iz 1972. godine. Slikajui ovaj neobini likovni motiv, ivotinju koja i u prirodi posjeduje izvesnu pitoresknost i izraajnost,
on slojevitim nanosima jarke boje izvlai viestruko znaenje ovog simbolikog fenomena. U drugoj varijanti
veu panju posvjeuje kompoziciji te se tu posebno istie snaga oblika i sklad pokreta. Istoriarka umjetnosti Tatjana Pejovi s pravom naglaava da Kokot blista svjeinom iste boje, tako da podsjea na neke sasvim
druge tehnike gleosanu keramiku i emajl. Pastozni namazi, duhovit i matovit crte, ine da ovo platno plijeni spontanou i ubjedljivou...
Doavi kroz viegodinju obradu ovog motiva do stabilnog saznanja o novim mogunostima likovnog izraavanja kroz praktinu modifikaciju rukopisa (mogunosti koje osobito odgovaraju Prijievoj vjeitoj enji da
kamen uini ivim sagovornikom gledaocu), slikar smjelo i sve ee slika na novi nain neke, ve ranije klasino obraene motive, osobito pejzae, te novi nain slikanja postepeno nadvladava prethodni i Priji ulazi u
svoju burnu, posljednju, kreativnu fazu. O pojedinim slikama nastalim krajem sedme decenije, a povodom Prijieve izlobe u Novom Sadu 1970. godine, likovni kritiar Slobodan Sanader zabiljeio je: Priji, na lazurnoj
povrini odreenog tonaliteta, dobija u konstrukciji crtea, velikim nanosom paste, plastinost slike. Na taj nain pejza poinje da ivi, otkrivajui neposrednost doivljaja umjetnika. Plastinost slike ima neki udan unutranji ritam koji vrlo efektno djeluje. Ako u slikama Sive kaluerice, areva kopita, Crveni pejza, osjeamo
prisustvo dramskih akcenata, u Staroj maslini nadrealnu viziju, u slikama Bijela seka i Crna seka osjeamo intimnu lirsko-poetsku notu

Kokot, 1968
The Rooster
ulje na platnu /
oil on canvas
73 x 76 cm

Jednom sam tragao za motivima i naiao sam na jedan vei kamen u kome
sam vidio dva udubljenja kao konjska kopita. obani, na koje sam naiao, rekli su
mi da su to kopita arca Marka Kraljevia. Zato sam ja sliku nazvao areva
kopita. [priji]
areva kopita, 1975
Pinto Horses Hooves
ulje na platnu /
oil on canvas

Sliku "Kokot sam napravio igrajui se. Skicirao sam jaje, dodao
mu glavu i napravio kokota. Napravio sam mu raireno krilo
kao vezeni crnogorski koret. Gotovo sam mu stavio kljun na
rep kao da ga upa. U Crnoj Gori postoji izreka: Ako je kokot
nemoan, sam sebi upa rep.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977, Jevto Milovi
20

Jesen na jezeru, 1973

Liaj, 1969

Autumn on Lake
ulje na platnu / oil on canvas

Lichen
ulje na platnu / oil on canvas, 50 x 40 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

in his subconsciousness and which he started to solve from time to time, only to suppress it again, leaving it
to mature until a spark was ignited to illuminate a new possibility of expression. How his last creative stage
emerged can best be seen through a few paintings with the rooster as his favourite motif. In an interview, Priji
himself said that possibly his favourite painting was "Red Rooster", painted and displayed in aak in 1966. In
this painting I achieved a result which opened a new road to me. It is a pastel painting, but a relief one, which
I later applied in oil technique The new road is seen in The Rooster from 1968 and other more completed
variants from 1972. Painting this unusual artistic motif, this temperamental animal, equally impressive in life
itself with its picturesque and expressive nature, he created multiple meanings of this symbolical phenomenon
by layers of bright colours. In another variant, he devoted greater attention to the composition itself, so particularly prominent here are the strength of the clouds and the harmony of movements. Tatjana Pejovi rightfully
points out that "The Rooster" beams with the freshness of clean colour, thus reminding us of totally different
techniques glazed ceramics and enamel. Thick layers of paint, humorous and imaginative drawing, make this
painting enchant the viewer with its spontaneity and persuasiveness
Working on this motif for several years, Priji gained a stable insight into the new possibilities of artistic expression through a practical modification of a manuscript, possibilities which suited well the artists eternal desire to make a stone become a live collocutor of the viewer. Thus, more and more often, he boldly painted some
earlier, more classically presented motifs, particularly landscapes, in a new way, and this new manner of painting gradually took over, thus opening the turbulent last creative stage of Prijis art. Speaking of some of these paintings created in Titograd, or actually its environs, towards the end of 1060s, on the occasion of Priji's
exhibition in Novi Sad in 1970, Slobodan Sanader points out nicely:
"On a lightly painted surface of a certain tonality, with large additions of paint, in the construction of a drawing
Priji achieves plasticity of the image. In this way a landscape begins to live, revealing the direct experience of
the artist. The plasticity of the image has an odd inner rhythm which appears very effective. While in the paintings "Gray Nuns", "Pinto Horses Hooves" or "Red Landscape", we feel the presence of dramatic accents, in the
"Old Olive" a surreal vision, in the "White Rock" and "Black Rock" we feel an intimate lyrical and poetic note ..."
The last decade of his life Priji spent in Herceg-Novi. The profound impact of nature on his painting now became especially prominent. The mysterious, predominantly ultramarine colouring the sky and the sea, in contrast with the stone and mountains on the coast, prompted him to develop a highly individual painting style.
21

Prevlaka, 1981
Prevlaka
ulje na platnu / oil on canvas

Vra, 1981
Fishing trap
ulje na platnu /
oil on canvas

Posljednju deceniju ivota Priji provodi u Herceg Novom. Duboki uticaj prirode na njegovo slikarstvo sada
dolazi do posebnog izraaja. Tajnoviti, preteno ultramarinski kolorit neba i mora, kontrast koji sa njima ini
kamenjar i planine na obalama, podstiu ga da izgradi osoben slikarski rukopis. Bira izrazite boje, ali ih vie ne
nijansira nego nanosi u debelom reljefnom sloju, postiui time specifian izraajni efekat. Mijenja i boju sunca da bi istakao mogunost nadrealnog osvjetljenja izvanredno pitoresknog realnog pejzaa kao motiva. Ovo je
najoriginalnija Prijieva faza koja naglaava trajnu i bujnu vitalnost njegovog dara.
I ova faza zadrava tematsko i koloritno jedinstvo sa ranijim ostvarenjima. Zadravajui intenzivni i bogati
kolorit svojih pastela mrka, karmin crvena, topla uta dopunjava ga primorskim tonalitetom snane plave
boje. Gustim reljefnim nanosima ostvaruje dramatian, uznemirujui efekat. Karakteristike ranijeg slikanja
pejzaa osvjeava delikatnim rezbarenjem u toj slojevitoj masi boje. Pejzai postaju slini sa neobinim gravirama, bolje rei, duborezima. U snanim kontrastima bojenih povrina postie svojevrsni apstraktni izraz
realnog pejzaa. Pod mrkim ili sasvim bijelim suncem drukije izgledaju predjeli i predmeti. Svoja snovienja Priji pretvara u slike.

Rakovi, 1973
Crabs
ulje na platnu / oil on canvas

Vjeita elja da shvati i izrazi mijene kamenog tla pod sunanim crnogorskim nebom, odvela je Prijia u produhovljeno istraivanje odnosa svjetlosti i tla, mijena spektra u dodiru s kamenom. Primorje sa kamenitim zaleem u godinama njegove pune ivotne i umjetnike zrelosti pokazalo se kao najbogatiji poligon za takva
stvaralaka istraivanja. I Priji neumorno slika plave Kamenice u sivom kamenjaru koji blijeti od jare, otre
linije dodira kompaktnih oker povrina reljefno i kompoziciono izrazitih Plaa u dodiru sa stabilnim plavetnilom mora, sa
nebom koje se rasplinjava u svjetlosti. I konano slika svoja raznobojna Sunca koja objedinjavaju ta saznanja u velianstvene panorame Prijievog duhovnog i umjetnikog stapanja sa
crnogorskim pejzaom.
O svojim upornim traganjima za najboljim oslikavanjem kamena
on sam smireno kae: Ja sam uvijek elio da na neki nain razrijeim pitanje crtea kamena. Poslije dugog vremena shvatio sam
da taj crte i ne postoji. Oblik i formu kamena u crnogorskom
pejzau odreuje sunce. Zato i imate u raznim dobima dana, jednom, najobinije kulise brda, a moda, dva sata kasnije, najveliasnije gromade tih istih naoko kulisa. Ugao sunevog zraka
je pao pod drugim uglom i izmijenio sav pejza, a to je kamen...

22

He opted for distinct colours, but instead of tinting them like before, he now applied them in thick, relief-like
layers, thus producing a specific expressive effect. He changed even the colour of the sun to emphasize the possibility of surreal illumination of a magnificently picturesque real landscape as a motif. This is the most original stage in Prijis work emphasizing the lasting and luxuriant vitality of his gift.
This stage also preserved the thematic and colour unity with what had been previously created. Thus, Priji used
his experience and built upon it. Maintaining the intense and rich colouring of his pastels brownish, carmine
red and warm yellow, he extended it with the seaside tonality of the strong blue colour. With the thick, relief-like layers, he achieved a dramatic, disturbing effect. The features of his earlier landscapes he refreshed with delicate carving in the thick layers of paint. Landscapes started to resemble unusual engravings. In striking contrasts of coloured surfaces, he achieved a specific abstract expression of a real landscape. Under the brown or
quite white sun, the sceneries or objects look differently. Priji converted his visions into images.
His ever-lasting desire to understand and express the changes of the stony ground under the sunny Montenegrin sky led Priji to the spiritual exploration of relations between light and the ground, the changes of the
spectrum in contact with stone. In the years of his full personal and artistic maturity, the coast with the stony
hinterland proved to be the most fruitful ground for such creative research. Priji tirelessly painted blue "Water
Holes" in the gray stones blazing in the heat, sharp lines of contact between the compact ochre surfaces and the
compositionally marked Beaches in contact with the stable blue colour of the sea, with the sky melting away
in the light. Finally, he painted his colourful Suns" uniting the insights into magnificent panoramas of Prijis
spiritual and artistic merging with the Montenegrin landscape.
With reference to his persistent explorations of the ways how to best depict stone, Priji calmly said, "Ive always
wanted to somehow resolve the issue of drawing stone. After a long time Ive realized that such drawing doesnt
exist. The shape and the form of stone in the Montenegrin landscape are determined by the sun. This is why at
one moment during the day you see unusual backdrops of hills, and two hours later, perhaps, the most magnificent boulders of the same backdrops. The sun rays fall under a different angle changing the entire landscape,
and this is stone.
Prijis exploration of stone and its meanings led the poet Boko Puonji to state that the painter lived with
stone with the inexhaustible gray, with the fruit pomegranate and its fiery colour, and the Sun which changes everything. In mastering the surging force of stone, the pomegranate magically rises towards the sky. The
straightening, the striving, now straight and now meandering, is a response to the mage hovering over the landscape, the Sun over the stone.
Buldog, 1973

The Sun is the third symbol, an unavoidable detail in Aleksandar Prijis paintings, in the land fruit Sun triangle, that is stone life light. Between the grayness of stone and the fiery sun disc over the scenery, life drama takes place, the bursting of ripe fruits, turbulent seasons. In that gray, ashy,

Bulldog
ulje na platnu /
oil on canvas, 76 x 76 cm

monotonous stone with the Sun watching it; white in one moment, yellow, green
or red in the other. Even black.
Both as a man, and especially as an artist, Aco Priji was an exceptionally communicative person, ready for encounters and talks, for journeys and friendships. Both
as a painter and an office-bearer of the organization of fine artists, he had time for
everything. He displayed his works in almost all places around Montenegro in
factory clubs, newly-opened gallery spaces he advocated, group exhibitions. For
him it was always important to directly promote artistic life and development. He
displayed his works and attended exhibitions in all parts of Yugoslavia: Belgrade,
aak, Ljubljana and Maribor, Zagreb and Split, Skoplje and Ohrid, Novi Sad and
Vrbas, Pritina and Prizren, Sarajevo and Tuzla. He always found time for hobnobbing, discussing and drinking with his colleagues; he was always welcomed warmly, entertained and remembered, just like he welcomed and entertained others
23

To Prijievo istraivanje kamena i njegovih znaenja navelo je pjesnika Boka Puonjia


da kae kako slikar ivi kamenom neiscrpnou sivog, plodom narom i vatrom njegove boje i suncem koje sve mijenja. U tom savlaivanju kamene stihije; u nadiranju i prekrivanju kamena, nar udesno stremi u nebo. To upravljanje, stremljenje, as pravo, as
krivudavo, odziv je tom magu to lebdi nad pejzaom, tom Suncu nad kamenom. Ono,
Sunce, je taj trei simbol, taj neizbjeni detalj na ovim slikama Aleksandra Prijia, u tom
trouglu zemlja plod Sunce, odnosno, kamen ivot svjetlost. Izmeu kamene sivoe i tog uarenog Sunevog diska nad predjelom, traje ta drama ivota, to rasprskavanje
vrelih plodova, traju burna godinja doba. Na tom suvom, pepeljastom, monotonom kamenu nad kojim bdi Sunce. as bijelo, as uto, zeleno, crveno. ak i crno.

Bijelo sunce, 1973


White sun
ulje na platnu / oil on canvas

Jedna od reprezentativnih slika je Bijelo sunce.


itav registar plavih dominira platnom.Razliito
su slikane pojedine partije,u gornjem dijelu nanosi boje su lazurni dok su u sreditu pastuozni.
Priji neke od elemenata enformela ugrauje u
svoj slikarski rukopis to je uoljivo i ovdje.itava atmosfera slike je melanholina, metafizika.
Tome doprinosi veoma efektna upotreba bijele.
Kompozicija je proiena, svedena na nepravilnu
piramidu.Svi ovi likovni elementi Bijelo sunce
ine jednom od najreprezentativnijih slika u opusu Aleksandra Prijia. [Nataa Nikevi]

Aco Priji je kao ovjek i kao stvaralac bio izuzetno komunikativan. Spreman za susrete
i razgovore, za putovanja i druenja. I kao slikar i kao funkcioner organizacije likovnih
umjetnika stizao je svuda. Izlagao je u bezmalo svakom mjestu Crne Gore u fabrikim
klubovima, novootvorenim galerijskim prostorima za koje se zalagao, na kolektivnim
izlobama. Za njega je uvijek bilo vano neposredno podsticati umjetniki ivot i razvoj.
Izlagao je i odlazio na izlobe u sve krajeve Jugoslavije. U Beograd, aak, Ljubljanu i
Maribor, Zagreb i Split, Skoplje i Ohrid, Novi Sad i Vrbas, Pritinu i Prizren, Sarajevo i
Tuzlu. Svugdje je stizao da druguje, raspravlja i pije s kolegama, svugdje su ga doekivali i pamtili, ba kao to je i on njih doekivao i zabavljao u Titogradu i Herceg Novom.
Za njega s dubokim pijetetom slikar Vojo Stani kae: Aco je bio veliki umjetnik, veliki
radnik i veliki prijatelj. Bio je boem i kavaljer, snano prisutan u ivotu nae generacije.
Lijepo je kad u ovim vremenima surevnjivosti i samohvalisanja to iskreno kae umjetnik
za umjetnika, ali je neophodno i znati da je to zaslueno, jer je Aco imao izuzetno portvovan odnos prema kolegama. Uvijek se zalagao za bolji status mladih, pomagao starijima i
bio je spreman, to se kae, da bukvalno podmetne lea, pa i kad je i sam bio bolestan.
Tako je zasluan za sve velike izlobe Petra Lubarde u Crnoj Gori. Za Vukovieva izlaganja, osjeao se odgovornijim od Luke Tomanovia iako su obojica bili bolesni tokom
organizovanja njegove velike izlobe u Beogradu. Otuda njegova svestrana omiljenost,
razumijevanje kod svih za njegovu plahovitost, emotivnost.
O crnogorskim slikarima malo se pisalo van Crne Gore. Nekako se optimalno priznavalo
da su inspirisani podnebljem, da su individualisti, matoviti i slino, ali se rijetko prilikom izlobi irom Jugoslavije ulazilo u dublju analizu njihovih motiva, slikarskog postupka, u situiranje njihovog djela u iri kreativni milje. Najdue i najee se pisalo ba
o Prijiu. Tako je o njegovom djelu, povodom izlobe u Beogradu 1974. godine, likovni
kritiar Pavle Vasi napisao: U sutini, Priji je ekspresionistiki temperament kome lee
robustni oblici na slian nain kao i intenzivna koloristika nota. Ovo obeleje osobito se

Crno sunce, 1973


ulje na platnu / ulje na platnu

manifestovalo u slikama posljednjih godina, kada je faktura postala gusta i teka, suta
antiteza lakoi i neposrednosti. Dajui prvenstveni znaaj reljefu
fakture Priji nije zaboravio ni ulogu kolorita iji je intenzitet takoe naglasio u svojim predelima, odvajajui otro slikane povrine
jedne od drugih, insistirajui na formi kao vanoj osobini svoga
stila vie nego na valerskim razlikama. U svojim posljednjim slikama Priji se opredelio za jedan masivan i opor izraz inspirisan
crnogorskim predelom i otrim oblicima njegovog kra.
Sam Priji volio je objanjavati svoja interesovanja, svoje slikarstvo, ljubav prema njemu, ali nikad nije bio samohvalisav, nije rangirao svoje djelo, suprostavljao ga drugima. U mnogobrojnim intervjuima objavljenim u mnotvu asopisa i listova bio je izuzetno
zanimljiv sagovornik mnogima: Jeftu Miloviu, Ziri Adamoviu,

24

in Titograd and Herceg-Novi. With deep respect, Vojo Stani says, "Aco was a great artist,
a hard worker and a great friend. He was a bohemian and a proper gentleman, strongly
present in the life of our generation". In these times of invidiousness and self-praise, it is
nice to hear such words uttered sincerely by an artist about an artist, but it is necessary to
know that this was entirely deserved, since Aco was an exceptionally unselfish and devoted
colleague. He always advocated for improved status of the young. He helped older colleagues and was literally ready to "put his shoulder to the wheel", even when he himself was
ill or under pressure. Thus, he was responsible for all great exhibitions of Petar Lubardas
works in Montenegro. For Vukovis displays, he considered himself more responsible
than Luka Tomanovi, although they were both ill during his large exhibition in Belgrade. Hence his widespread popularity, and understanding for his impetuosity, emotiveness.
Outside Montenegro not much was written about Montenegrin painters. Optimally, it
was recognized that they were inspired by their land, that they had their individuality,
imaginativeness and the like, but during their exhibitions around Yugoslavia rarely were
their motifs or painting procedures thoroughly analysed or their work placed in a broader creative context. However, Priji was the one they wrote about more often and more
extensively. Thus, in 1974, in his very concise style, Pavle Vasi noted down the following
about Prijis work: "Essentially, Priji is an expressionist temperament comfortable with
robust forms just like with an intense colourist note. This characteristic is particularly
visible in paintings created over the past few years, when the facture became thick and
heavy, an exact antithesis of lightness and directness. Despite giving precedence to the
relief of the facture, Priji did not forget the role of colouring, whose intensity is also
emphasized in his landscapes, separating the painted surfaces sharply one from the other,
insisting on the form as an important characteristic of his style more than on differences
in value. In his latest paintings, Priji opted for a massive and bitter expression inspired
by the Montenegrin scenery and sharp forms of its stone".
Priji himself liked to explain his own interests, his painting and his love of it, but he was
never prone to self-praise, never ranked his work or confronted it with the others. In a
multitude of interviews published in various magazines and papers, he was an exceptionally interesting interviewee to many: Jefto Milovi, Zira Adamovi, Slobodan Markovi,
Vasko Ivanovi, Boko Puonji, Petar etkovi... He did not try to evade any questions,
either of social life, or the position of art and artists, or painting. As the winner of the
AVNOJ award in 1973, he talked to Vasko Ivanovi. Here are some answers typical of his
approach: "Youve showed suns in the exhibition: yellow, red, green, blue, black. One sun
seems to be not enough for you? A folk song speaks of two suns: yellow and white. They
are the sun and the moon at dawn. And I wished to find out what the scenery, the soil,
plants and people would look like under the differently-coloured sun. And what did you
learn? Certainly the most interesting and the most dramatic is what we see under the
black sun. Under its rays everything petty and banal disappears: only the peaks remain,
mighty riverbeds and huge trees. But a man cant stand it. A man cant live without his
daily routine, without rest, without banality, without small joys, without postcards, finally.
And he is right. Let it be as it is. I withdraw my black sun. Borders? No! Painting has
no borders, except the ones found in the painter himself. For example, the greatest thing
in Montenegrin painting is what is inspired by Montenegro and what at the same time
has far surpassed it. Only art can forget about the national borders, neglect the national
considerations, without being offensive to the people and the nation. It can be in honour
of the people and the nation whose artist has surpassed their borders".
Portreti, 1974 (kadrovi)

Because of his openness and explicitness, because of his sharp perception, he was much
"asked" and frequently "quoted".

Portraits (frames)
autor / author: Milan Topolovaki
proizvodnja / production: RT Beograd
25

Sa Blaom Jovanoviem na otvaranju izlobe u


Modernoj galeriji Titograd
With Blao Jovanovi at the exhibition opening in the
Modern Gallery of Titograd

Slobodanu Markoviu, Vasku Ivanoviu, Boku Puonjiu, Petru etkoviu... Nije bjeao
ni od jednog pitanja ni o drutvenom ivotu, ni o poloaju umjetnosti i umjetnika, ni o
slikarstvu. Kao dobitnik nagrade AVNOJ-a 1973. razgovarao je sa Vaskom Ivanoviem.
Evo nekih odgovora karakteristinih za njegov pristup: Na izlobi ste pokazali sunca:
uta, crvena, zelena, plava, crna. Vama kao da je malo jedno sunce? U jednoj narodnoj pjesmi se govori o dva sunca: utom i bijelom. Radi se o suncu i mjesecu u zoru. A ja
sam elio da doznam, kako bi predio, zemlje, biljke i ljudi izgledali pod suncem koje ne
bi bilo uvijek iste boje.I ta ste doznali? Najzanimljivije, najdramatinije je svakako, ono to se vidi pod crnim suncem. Pod njegovim zracima nestane sve sitno, banalno: ostaju samo vrhovi, korita monih rijeka i ogromno drvee. Ali, ovjek to ne moe da
podnese. ovjek ne moe da ivi bez svoje svakidanjice, bez odmora, bez banalnosti,
bez sitnih srea i radosti, bez razglednica, konano. I ima pravo. Neka, dakle, ostane kako jeste. Povlaim svoje crno sunce. Granice? Ne! Slikarstvo nema granica, osim onih
u slikaru. Najvee, na primjer, u crnogorskom slikarstvu je ono to je inspirisano Crnom
Gorom pa je daleko prevazilo. Jedino umjetnost moe da prenebregne nacionalne granice, zanemari nacionalne obzire a da to ne bude uvredljivo za narod i naciju. Da bude u
slavu naroda i nacije iji je umjetnik prevaziao te granice.
Zbog takve njegove otvorenosti i doreenosti, zbog otrine zapaanja, bio je i mnogo zapitkivan i esto citiran.

Aleksandar Priji je bio izuzetno angaovani kulturni i drutveno-politiki radnik od najranije mladosti do kraja ivota. Uvijek je bio spreman da pokrene i pomogne neku akciju,
da podri osnivanje novog salona, galerije, odravanje neke likovne manifestacije, otvaranje ateljea, da kae svoju rije o aktuelnom dogaaju, drutvenoj pojavi. Eruptivan pri
tom, ali i drutveno odgovoran, on ulogu umjetnika u drutvu vidi i u odgovornosti i dugu prema kulturnom i optem razvitku naroda. Njegova angaovanost je u tom smislu
bila i jeste obimna i zapaena. Za Prijia je to znailo da prihvati likovnu obradu knjige,
i to krajnje savjesno i inventivno (Crna Gora 19411945,Njego u slici i rijei i druge); da se zaloi u organizaciji raznih kulturnih i istorijskih proslava i doprinese to boljoj i kulturnijoj, prije svega, likovnoj opremljenosti prostora. Znailo je da progovori na
Sa dodjele trinaestojulske nagrade don Niku
strunim i politikim skupovima o problemima likovne umjetnosti i kulture uopte, proLukoviu (lijevo) sa Veljkom Milatoviem (u sredini)
govori otvoreno, neposredno, strasno, predlaui rjeenja i prihvatajui dio posla. Tako
With Veljko Milatovi (middle) at The Ceremony of
The 13th July Award given to Don Niko Lukovi (left)
se teko bolestan i iscrpljen, posljednjih godina ivota u Herceg Novom, borio za bru i
adekvatniju obnovu spomenika kulture stradalih u zemljotresu 1979. godine. Prihvatao
se svakog konkretnog posla, beskompromisno insistirao na kvalitetnom i odgovornom radu.
Na ruku sa Josipom Brozom Titom, Igalo, 1975
At the lunch with Josip Broz Tito, Igalo, 1975

Uvijek zainteresovan za novo, za dinaminiji kulturni ivot u cjelini, Priji je neprekidno bio angaovan i u radu ULUCG-a na organizovanju raznih izlobi i kulturnih akcija. Meu prvima se opredjeljuje i za ukljuivanje
u kreativne grupe. Bio je lan grupe Samostalni u Beogradu, a kasnije jedan od trojice u grupi Trojica sa
Berkuljanom i Filipoviem. Njihove izlobe su bile znaajan doprinos modernizovanju likovnih manifestacija
u Crnoj Gori.
Dananji likovni ivot u Crnoj Gori ne bi se mogao zamisliti bez organizatorske, pokretake aktivnosti neumornog, izuzetno vitalnog i pronicljivog, kreativnog, radoznalog, boemski razbaruenog, no upornog, radnog i
irokogrudog Aleksandra Prijia.
Slikarstvo Aca Prijia je, moe se to rei na kraju njegovog stvaralakog vijeka, zaokrugljena cjelina, dosljedno
u inspiraciji Crnom Gorom, dosljedno i u neprekidnom kreativnom kompariranju sa strujanjima u svijetu, stabilno u odnosu prema modernom, od ega je prihvatio samo ono to je odgovaralo njegovom likovnom temperamentu i duhu njegovog dara. Njegovo djelo zanatski je vrlo raznovrsno ulja, tempere, pasteli, akvareli; motivski raznorodno ponajvie pejzai, panorame i manje cjeline, ali i figuralne kompozicije, vizije ratnih uasa,
26

Aleksandar Priji was an exceptionally engaged cultural, social and political worker from the earliest youth to
the end of his life. He was always ready to initiate and support action, to help the foundation of a new salon,
gallery, atelier, art event, to express his views on a current event or a social phenomenon. Explosive, but at the
same time socially responsible, he saw the role of artists in society in their responsibility and their duty towards the cultural and general development of the people. His engagement in this sense was and is extensive and
noted. For Priji, this meant accepting to make a design for a book, extremely conscientiously and inventively
("Montenegro 1941-1945", "Njego in words and pictures" and others); actively supporting organization of various cultural and historical events and contributing to the overall cultural, primarily artistic design of the space. It meant bringing up issues of fine art and culture in professional and political gatherings, voicing his opinions openly, directly and passionately, proposing solutions and taking on part of the responsibilities. Thus,
towards the end of his life in Herceg-Novi, severely ill and exhausted, with the last strength Priji fought for a
faster and more suitable reconstruction of cultural monuments affected in the 1979 earthquake. He took on all
concrete responsibilities, uncompromisingly insisting on high-quality and conscientious work.
Always interested in the new, in a generally more dynamic cultural life, Priji was continuously involved in the
work of the Association of Fine Artists of Montenegro and their organization of various exhibitions and cultural
actions. He was also among the first to get involved in the work of creative groups. He was a member of "The
Independent" group in Belgrade, and later one of the three members of "The Three" group with Berkuljan and
Filipovi. Their exhibitions made a significant contribution to the modernization of fine art events in Montenegro. More exhibitions meant steadier and more qualified audience.
Todays art life in Montenegro could not be imagined without the initiative and the driving force of the tireless, exceptionally vital, intellectually penetrating, creative, curious, dishevelled in a bohemian manner, but also
persistent, hard-working and broad-minded Aleksandar Priji.
At the end of Aco Prijis creative life, we may say that his painting makes a unified whole, consistent in its inspiration derived from Montenegro, consistent in its incessant creative comparisons with the trends in the world,
stable in relation to the modern, from which the artist accepted only what really suited his artistic temperament
and the spirit of his gift. His work shows variety in craft oil, tempera, pastel, water colours, as well as in motifs mostly landscapes, panoramas and smaller units, but also figural compositions, visions of the horrors of
war, portraits, interiors, studies of the ground, lichen, fruit, baskets, roots, arabesques, details converted into abstract compositions. The facture varies from strictly classical to the jjagged,
gg
thick ones in the Informel style.
y
Then there is a wide range of colours, differently tinted and combined,
ed, arranged harmoniously or
in contrast. Prijis rich artistic environment is joined by a luxuriant artistic temperament, explosive, impatient, often carried away with vibrant impressions,
sions,
briskly observant. Priji was always eager to try out a newly-spotted
d
possibility, never fully discarding cautiousness preventing creation
from slipping into pure experimenting. A large number of Prijis
contemporaries in Montenegro adopted the same approach to painting; in this context, Priji pointed out, "Some would claim that we
arent avant-garde enough. That might be good, as we must skip no
o
stage. The middle generation of Montenegrin painters had to make
up for what was missing in our painting. However, the new generation catches up with everything and fully fits in with the latest
modern trends in fine arts". Still, it is worth stressing that, strictly
speaking, Prijis work also fits in well with the modern trends by
the very nature of his gift and his essential preoccupations, by the
sincerity of his inspiration and his enquiring mind

Katalozi Prijievih izlobi


Catalogues from Priji`s exhibitions
27

portreti, enterijeri, studije tla, liajevi, plodovi, vre, korijeni, arabeske, detalji prerasli u apstraktne kompozicije. Faktura njegovih
slika je promjenljiva od strogo klasine do enformelski razuene,
reljefno guste. Takoe, iroki spektar boja, razliito iznijansiranih
i kombinovanih, sloenih u harmoninom ili, pak, kontrastnom odnosu, jedna je od sutinskih karakteristika njegovog slikarstva. Taj
bogati likovni ambijent Prijiev, objedinjen je bujnim slikarskim
temperamentom, eruptivnim, nestrpljivim, esto ponesen vibrantnim impresijama, ustro opservativnim. Priji je uvijek oran da
isproba uoenu likovnu mogunost, ne potiskujui nikada sasvim
opreznost koja brani kreaciju od golog eksperimentisanja. Slino
su slikarstvu u Crnoj Gori prilazili i mnogi Prijievi savremenici, zato on u vezi s tim istie: Nekima se ini da nijesmo dovoljno
avangardni. Moda je to i dobro, jer se ne smije preskoiti nijedna
faza. Srednja generacija crnogorskih slikara morala je da nadoknadi ono ega u naem slikarstvu nije bilo. Meutim, generacija
koja dolazi stie sve i sasvim se uklapa u najmodernija strujanja
u likovnoj umjetnosti. Ipak, vano jenaglasiti da se u strogom izboru i Prijievo djelo sasvim uklapa u moderna strujanja, prema
prirodi njegovog dara i sutinskim preokupacijama, iskrenou
inspiracije i tragalakim duhom

Olga Perovi, karikatura, 1968


Olga Perovi, caricature

28

Reprodukcije
reproductions

30

Stara maslina, 1948

Motiv iz predgraa Cetinja, 1948

Old Olive Tree


ulje na platnu / oil on canvas
50 x 60 cm

Motive from Cetinje suburb


ulje na platnu / oil on canvas
39 x 31 cm

31

Motiv sa Cetinja, 1946


Motif from Cetinje
ulje na kartonu / oil on cardboard, 70 x 82,5 cm
vlasnik / owvner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

32

inon, 1952
inon
ulje na platnu / oil on canvas, 80 x 74 cm
vlasnik / owner Hotel Crna Gora, Podgorica

Masline, 1949
Olive trees
ulje na kartonu /
oil on cardboard

33

Nasip na jezeru, 1950


Barrier on the Lake
pastel na platnu / pastel on canvas, 97,5 x 70 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

Izgradnja eljezare, 1949


Construction of Iron Factory
pastel na kartonu / pastel on cardboard, 57 x 42 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

34

Pejza u plavom, 1950


Blue Landscape
pastel na lesonitu / pastel on masonite
49 x 44 cm

35

Herceg Novi, 1949


Herceg Novi
pastel na papiru / pastel on paper
40,5 x 28 cm

Predio iz Boke, 1950


Landscape from Boka Bay
pastel na kartonu / pastel on cardboard
42 x 33 cm

36

Pejza sa kuama, 1949


Landscape fith Houses
pastel na papiru / pastel on paper
21 x 30 cm

inovo brdo, 1950-51


inovo brdo
pastel na kartonu / pastel on cardboard
35 x 45 cm

37

Humci sa Lovenom, 1950


Humci with Loven
ulje na platnu / oil on canvas
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore
38

Pejza sa kuama, 1949


Landscape fith Houses
pastel na papiru / pastel on paper
21 x 30 cm

Titograd, 1949
Titograd
pastel na papiru / pastel on paper, 71 x 46 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

39

Interesovao me onaj stari put


od Kotora za Cetinje kojim je
iao Njego. Na toj slici sam
naslikao onu tvravu iznad
samoga Kotora i taj stari put
dok zae za brdo gore.
Iz knjige Susreti sa
umjetnicima, 1977
Jevto Milovi

Kotor, 1951
Kotor
pastel na kartonu / pastel on cardboard
40 25 cm
vlasnik / owner Narodni muzej
Crne Gore, Cetinje

40

Masline, 1951
Olive Trees
ulje na platnu / oil on canvas
169 109 cm
vlasnik / owner Narodni muzej
Crne Gore, Cetinje

41

Cetinje, 1953
Cetinje
ulje na kartonu / oil on cardboard
100 70 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

Kontrasti su strahoviti. Djeluje impresivno ta podjela planova, brda u


praskozorju. To je jedno more kulisa. Vijugavi bijeli put provlai se kao rijeka
kroz brda i sijee ih. Osjeate se gore na Lovenu kao da ste na mjesecu. U
pozadini je Skadarsko jezero. Bilo je sunce i vedro kad sam bio gore. Sreom,
duvao je sjeverac kad sam radio sliku Cetinje, koje je izgledalo sa svojim
crvenim krovovima kao buket rua. Tada sam dobio Skadarsko jezero odmah
iza brda u pozadini. Ljudi se ude i pitaju: Odakle Cetinju jezero. Meutim
kad je horizont ist, onda izgleda da se Skadarsko jezero nalazi odmah u
pozadini Cetinja.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977, Jevto Milovi

42

Pejza
Landscape
ulje na lesonitu / oil on masonite
45,5 64 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

Cetinje, 1953
Cetinje
ulje na platnu / oil on canvas
168 88,5 cm
vlasnik / owner Vila Gorica, Podgorica

43

Skadarsko jezero, 1955


Skadar Lake
ulje na platnu / oil on canvas, 100 x 90 cm
vlasnik / owner Centar za kulturu, Niki

44

Skadarsko jezero, 1953


Skadar Lake
ulje na kartonu / oil on cardboard, 70 x 50 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

Bjeloka brda, 1952


The Hills of Bjeloi
ulje na papiru kairano na kartonu /
oil on paper laminated on cardboard, 59 x 38,5 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

45

Nemanjin grad, 1955


Nemanjin grad
ulje na lesonitu / oil on masonite
95 x 74 cm

Cetinjski manastir, 1953


Cetinje Monastery
ulje na lesonitu / oil on masonite
95,5 x 62 cm

46

Nemanjia grad, 1955


Nemanjia grad
ulje na platnu / oil on canvas, 90 x 71 cm
vlasnik / owner Predsjednik Crne Gore

47

Mjeseina u Cetinju, 1958


Moonlight in Cetinje
ulje / oil

Borba kokota, 1958


Roosters fighting
ulje / oil

Za svoju sliku Mjeseina napravio sam sedam, osam


skica. To je moja slika Mjeseina u Cetinju. To je jedan
pejza koji sam obradio. Mene je tu interesovao odsjaj
kamena, odsjaj tih ploa na mjeseini. Da bih dobio
odnos tih ploa prema svjetlosti mjeseca, morao sam
napraviti est, sedam skica i tek u osmoj skici dobio sam
taj kontrast koji sam htio.

Jutro u Viru, 1960


Morrning in Vir
ulje / oil

Prelistavao sam istorijsku grau iz ustanka. Vidio sam da se mnogo


raspravljalo o tome gdje je 1941. prva puka pukla u Crnoj Gori da li na
evu ili na Koritima ili u Virpazaru. Utvreno je da je prva puka pukla
u Virpazaru. I ja sam, pravei ovu sliku, zamislio Virpazar, pejza kao
pejza, mjesto kao mjesto, ali sam naslikao i izlazak sunca, zoru koja
puca. To je simbolika.
[Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977, Jevto Milovi]

Tikve, 1960
Gourd
pastel / pastel

Mrtve kokoke, 1953

Make, 1954

Dead chicken
ulje / oil

Cats
ulje na platnu / oil on canvas

Rode
Storcks

Idila, 1957
Idyll

ulje / oil

ulje na lesonitu / oil on masonite

K io durmitorac, 1946
Kio from Durmitor mountain
ulje / oil

Hobotnica, 1960

Mrtva priroda sa bijelim lukom, 1957

Octopus
ulje / oil

Still life with garlic


ulje / oil

Sava, 1960
Sava
ulje na platnu / oil on canvas

Vi ste pravili portret Save Kovaevia. Na osnovu


ega ste ga radili?
- Radio sam ga prema narodnoj pjesmi i prema narodnom prianju. Postavio sam ga pred jedan likvidirani bunker u trenutku kad vie svojim partizanima:
Naprijed! Zastava ide za njim. Borci idu za njim.
Jeste li ga radili i po fotografiji i ija je to bila
fotografija?
- Radio sam ga i po fotografiji. Mislim da je to bila
fotografija iz Muzeja NOB-a to je snimio general
Savo Orovi.
[Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977, Jevto
Milovi]

Borba bikova, 1958


Bull fight
ulje / oil

Autoportret, 1954

Smokva, 1958

Ribari, 1946

Trenje, 1956

Selfportrait
pastel / pastel

Fig
ulje / oil

Fishermen
ulje / oil

Cherries
ulje / oil

48

Akt, 1954
Nude
pastel na papiru / pastel on paper
40 x 58 cm

Akt, 1953
Nude
pastel na platnu / pastel on canvas
50 x 40 cm

49

Autoportret, 1954
Selfportrait
pastel na papiru / pastel on paper
40 x 50 cm

50

Portret Ljubice Priji, 1954


Portrait of Ljubica Priji
pastel na papiru / pastel on paper
34,5 x 49,5 cm

51

52

Nena, 1954
Nena
pastel na papiru / pastel on paper
29 x 39 cm

Moj Beli, 1962


My Beli
kombinovana tehnika / combined technique
50 x 60 cm

Nena, 1956
Nena
ulje na lesonitu / oil on masonite
30 x 69 cm

Moja djeca, 1954


My Children
ulje na platnu / oil on canvas
49 x 70 cm

Moja djeca nose lirizam koji ne dozvoljava


cjepidlaenje. Kao da ih je neko zaustavio u igri,
postavio im pitanje, a ona se jo snalaze, jo su
njihove oi pune pitanja, da bi mogla da odgovore.
Susreti, 1954

53

Jastog, 1954
Lobster
ulje na kartonu / oil on cardboard, 94,4 x 39,8 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

Prijievo osjeanje boje pogotovo se oitovalo


u njegovom Jastogu gdje na jednoj
koloristiki uspjeloj pozadini lee jastog,
uti limun i pomalo teka crna koljka
Stvaranje 1954, Ratko urovi
I samostalna izloba A.Prijia

Studija kamena, 1954


Study of Stone
ulje na lesonitu / oil on masonite
27 x 33 cm

Mrtva priroda, 1954


Still-life
ulje na lesonitu, oil on masonite,
130 x 45 cm

54

55

Predio iz Koela, 1952


Landscape from Koele
pastel na papiru / pastel on paper

Motiv sa jezera, 1954


Motiv from Lake
pastel na papiru / pastel on paper
59 x 28,5 cm

Mene je tu vie interesovala ljepota pejzaa.


Pejza me je privukao bio je vezan za jednu bitku
iz ustanka koja se odigrala, mislim 14. jula 1941.
Talijani su tada hitali iz Albanije u pomo Cetinju. U
Koelama su ih saekali partizani koje je predvodio
Peko Dapevi. Pustili su ih partizani da uu u tu
okuku, onda su ih opkolili i okuku zatvorili, a zatim su
unitili oko 400 crnokouljaa. Sahranili su ih odmah
ispod one okuke. Ja sam tu sliku Koele radio dvatri puta. Prve skice njene radio sam u pastelima. Prva
skica Koela pojavila se u Enciklopediji Crne Gore.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977
Jevto Milovi

56

Crmnica, 1966
Crmnica
pastel na papiru / pastel on paper, 55 x 65 cm
vlasnik / owner Nacionalna galerija Makedonije, Skoplje

Crmnica je kod nas poznata po svojim voltovima,


po svojim stepenitima. Tu su veinom seoske kue,
povezane jedna s drugom. Svaka je okreena bijelo.
ovjek dobija utisak da je to panija. Za slikara ne
moe biti nita interesantnije od tog pejzaa
sa tom bjelinom. [a.priji]

57

Maslina, 1954
Olive tree
ulje na platnu / oil on canvas, 64,5 x 82,5 cm
vlasnik Narodni muzej Crne Gore, Cetinje
58

Titograd, 1956
Titograd
ulje na platnu / oil on canvas, 147 x 67 cm
vlasnik / owner Muzej istorije Jugoslavije, Beograd

Predio, 1956
Landscape
ulje na lesonitu / oil on masonite, 90 x 75,5 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

59

Bata kafane, 1957


Cafe Garden
ulje na lesonitu / oil on masonite, 119 x 51,5
vlasnik / owner Narodni Muzej Crne Gore, Cetinje

60

61

Kamenica, 1958
Water hole
ulje na platnu / oil on canvas
69 x 69 cm

Brda, 1958
Hills
ulje na lesonitu / oil on masonite
98 x 52 cm

62

Masline, 1958
Olive trees
ulje na lesonitu / oil on masonite
84 x 47 cm
vlasnik / owner Narodni muzej
Crne Gore, Cetinje

63

Lokvanji na jezeru, 1958


ulje na lesonitu / oil on masonite
vlasnik / owner Vila Gorica, Podgorica

Titograd, 1958
Titograd
ulje na lesonitu / oil on masonite
85 x 85 cm
vlasnik / owner Crnogorsko
narodno pozorite, Podgorica

64

Pejza u plavom, 1959


Blue landscape
ulje na lesonitu / oil on masonite
50 x 45 cm

65

Borba kokota, 1958


The Fight of Roosters
ulje na lesonitu / oil on masonite, 132 x 39 cm
vlasnik / owner Skuptina Crne Gore

Tu sam temu obraivao dva-tri puta. Radio sam


Borbu pijetlova kad su se dva kandidata, koji su
bili istomiljenici, borili za predsjedniko mjesto.
Bacio sam zrno kukuruza izmeu dva pijetla.
Poeli su da se bore i ja sam ih naslikao. Ljudi su
me pitali na izlobi, kad su vidjeli sliku Borba
pijetlova, ta ona predstavlja. To je borba za
vlast rekao sam. [a.^priji]

66

Cvijee, 1960
Flowers
ulje na platnu /
oil on canvas
30 x 73 cm

Svadili se orli i sokoli, 1958


The Fight of Eagles and Falcons
ulje na platnu / oil on canvas, 100 x 91 cm
vlasnik / owner Muzej istorije Jugoslavije, Beograd

67

68

Jesen na jezeru, 1960


Autumn on Lake
ulje na lesonitu / oil on masonite, 77 x 100 cm
vlasnik / owner Moderna Galerija Podgorica

Ranjena ptica, 1958


Wounded Bird
ulje na lesonitu / oil on masonite
59 x 76 cm

69

70

Kaluerice, 1960
Nuns
ulje na lesonitu / oil on masonite
110 x 47,5 cm

Na taj motiv, itavo jedno brdo, naiao sam na putu


izmeu Cetinja i Titograda. Tu sam se zaustavio i
zapitao seljake kako zovu to brdo. To su kaluerice
rekli su mi. Eno vidi red kaluerica kao da idu u
crkvu. Tamo negdje 1961. izradio sam prve skice za
te Sive kaluerice. Jednu sliku izradio sam u ulju.
Nju sam izloio u Njujorku tamo je i ostala. Da li u
kaluerice nazvati sivim ili plavim, crvenim ili utim,
zavisi od tonaliteta cjelokupne slike.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977
Jevto Milovi

Crmnica, 1962
Crmnica
ulje na lesonitu / oil on masonite
vlasnik / owner Galerija Josip Bepo
Benkovi, Herceg Novi

Virpazar, 1960
Virpazar
ulje na lesonitu / oil on masonite
149 x 67 cm
vlasnik / owner Narodni
muzej Crne Gore, Cetinje

71

Medun, 1961
Medun
ulje na lesonitu / oil on masonite, 90 x 90 cm
vlasnik / owner Muzej Marka Miljanova, Medun

72

Igra masline i hrasta, 1960


Olive and Oak Dance
ulje na lesonitu / oil on masonite
101 x 81 cm

Moja najmilija slika je Igra masline i hrasta


stvorena po motivu pjesme Radonje Veovia, koji je
svojevremeno imao gorkih trenutaka zbog nje
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977
Jevto Milovi

73

Karu, 1960
Karu
ulje na lesonitu / oil on masonite, 130 x 108 cm
vlasnik / owner Skuptina Crne Gore, Podgorica

74

Pogled sa Lovena, 1961


View from Loven
ulje na lesonitu / 90 x 86 cm
vlasnik / owner Loven osiguranje AD

Jednom sam iao s Petrom Lubardom s Cetinja na Loven.


Popeli smo se na lovensku kapu prije izlaska sunca i doivjeli
izlazak sunca Bio je to trenutak kad sam osjetio
kako kamen svoju formu dobija u zavisnosti od svjetlosti,
a ne kako se misli da ima ustaljen oblik
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977
Jevto Milovi

75

Spaljeni Brajii, 1961


Devastated Village of Brajii
ulje na lesonitu / oil on masonite
98 x 80 cm

Poslije osloboenja putovao sam sa Cetinja za Budvu


preko Brajia. Brajii su tada jezivo izgledali Od
oevidaca sam za Muzej NOB-a sakupljao podatke
o borbi na Brajiima. Imao sam i fotografije. Najvie
me frapirala ta pusto, a s druge strane i neunitivost
Crne Gore. Zapalite u naoj zemlji ipak, pa kroz
godinu dana iz njega opet ibljika nikne.
Neto neunitivo.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977
Jevto Milovi

76

Stari Bar, 1961


Old Town of Bar
ulje na lesonitu / oil on masonite
40 x 57 cm

77

Predio u plavom, 1962


Blue Landscape
ulje na platnu / oil on canvas
vlasnik / owner
Vila Gorica, Podgorica

To je pejza sa Skadarskog jezera. Htio sam na toj slici da


polkaem da ovjek moe biti
kolorista ako upotrijebi dvije ili
tri boje.

Kamen i ipak, 1961


Stone and Pomegranate
tempera na papiru / tempera on paper
41 x 57 cm

To je vie jedna studija kamena i ipka,


spajanje ta dva nerazdvojiva elementa.
Izgleda gdje je kamen tu i ipak nie. To
je fenomen. Svuda po Crnoj Gori naiete na
ipak. On nie i tamo gdje ovjek ne oekuje
da ga moe nai.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima,
1977, Jevto Milovi

78

Vra, 1963
Fishing Trap
ulje na platnu / oil on canvas
100 x 70 cm

79

Oplakivanje poginulog, 1961


Weeping after the Deceased
ulje na lesonitu / oil on masonite
178 x 87,5 cm

Tu sam sliku radio prema naem narodnom


obiaju. Iao sam poslije rata na pokajanja.
Poginuo je, recimo, neki crnogorski borac. Ne zna
mu se groba ni mramora. Njegova rodbina stavi
za vrijeme pokajanja na astal njegovu sliku ili
odijelo koje je nosio i to oplakuju. Tako je nastala
moja slika Oplakivanje poginulog.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977
Jevto Milovi

80

Jasikovac 1941, 1960


Jasikovac 1941
ulje na lesonitu / oil on masonite, 118,5 x 117 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

Radio sam jedno prolomno, strahovito nebo, kao da gromovi pucaju. U


prvom planu je majka koja dri svoga sina koji je bio moj kolski drug i
koga su Talijani 17. juna 1941. sa jo dva moja tkolska druga, strijeljali
na brdu Jasikovcu kod Ivangrada. uo sam da je majka ila gore na
Jasikovac, kad je saznala da joj je sin strijeljan i da ga je drala u
naruju. Zato sam joj sina i stavio u naruje. On se zvao Boo Leki.
Drugoga kolskog druga iz komiluka, koji je nastradao istoga dana na
istom mjestu, prikazao sam na slici kako stoji razapet na kocu. Zvao se
Danilo Joksimovi. Trei drug, zvao se Boko, prodavao je novine
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977
Jevto Milovi

81

Pejza, 1961
Landscape
ulje na kartonu / oil on cardboard
30 x 43 cm

Pejza, 1963
Landscape
ulje na platnu / oil on canvas

82

Liaj, 1963
Lichen
ulje na platnu / oil on canvas
47 x 43 cm

Morske dubine, 1964


Deep Sea
ulje na platnu / oil on canvas

83

Brda, 1961
Hills
tempera / tempera
Stara maslina, 1961
Old olive tree
tempera / tempera

To su zaseoci u Crmnici, jedan vrlo interesantan pejza. Desetak vodenica,


jedna ispod druge. Selo je nastalo u jednoj urvini ispod peine. Tuda sam
proao s prijateljem Milanom Peiem, koji je pripremao neku reportau za
televiziju. Snimao je vie jesenji timung. Traio je vodu i ipkove. Ja sam
se zadrao na ovoj kaskadi vode iz vodenice u vodenicu, kao i na ovim crnogorskim sitnim poljima koja mi lie na polja u Aziji zasijana pirinem.
Jezero, 1963
Lake
ulje / oil

Tu sam sliku izradio u Budvi. Jednog ljetnog dana Milunovi i ja


smo ribarili. Krstarili smo pored obale. Zapazio sam jednu finu divlju smokvu. Poto sam uvijek nosio sa sobom jednu sjekiricu, posjekao sam tu smokvu i ubacio je u amac. Bila je upola osuena sa
ponekom smokvom. Nije bila velika. U kui u kojoj smo ljetovali, nali smo neke otpadke od crvene ograde i to smo stavili pored zgrade i
obojica smo slikali. Ribarski rekviziti i otsjeena smokva bili su nam
motiv. Pozadina je malo olujna, to zna na Jadranu da bude.

Kotorska brda, 1965


Hills over Kotor
ulje / oil

Crmnica, 1963
Crmnica
ulje / oil

Primorski motiv, 1962


Morif from seaside
ulje / oil

Plaa, 1964
Beach
pastel / pastel

Brda i izmaglice, 1964


Hills and fogs
pastel / pastel

Liaj
Lichen
ulje na platnu / oil on canvas

Liaj, 1960
Lichen
ulje / oil

Brda i izmaglice sam radio sa Bukovice koja se nalazi na putu Cetinje Njegui. Godinama sam elio da obradim taj
motiv. Bilo je jesenje doba. Putovao sam za Kotor. U svakoj kotlini izmeu brda bila je izmaglica, koja se zadrava sve
dok sunce ne ovlada. I to udnovato izgleda: u onom plavetnilu jesenjem vidi se gotovo jedna olovna boja brda. Pojavi
se ova bjelina. Javljaju se i kontrasti sasuenog lia duba i one rujevine. Vidite u prvom planu bogatstvo boja, a s druge strane olovna teka brda, siva sa bijelim trakama. Tu sam sliku radio i u ulju.
[Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977, Jevto Milovi]
Liaj, 1963
Lichen
ulje / oil

Liaj, 196
Lichen
ulje / oil

Koralni liaj, 1966


Coral Lichen
pastel na lesonitu / pastel on masonite

Jutro na jezeru, 1964


Morning on lake
pastel na papiru / pastel on paper

Koele, 1961
Koele
ulje na lesonitu / oil on masonite

Sva, 1963
Sva
ulje na platnu / oil on canvas

Liaj krasa II, 1964


Stone Lichen II
ulje na platnu /
oil on canvas
42 x 39 cm

Morsko dno, 1963


Seabed
ulje na platnu /
oil on canvas

84

Liaj, 1965
Lichen
pastel na lesonitu / pastel on masonite
39,5 x 35,5 cm

itava ta moja izloba sastojala se gotovo od samih


pastela. Napravio sam izvjestan broj dobrih pastela. To
je itav jedan ciklus. Tada sam poeo da obraujem liaj.
Mislim da do tada niko nije poklanjao panju toj temi. Ja
sam obraivao liajeve sa stijena. Raznih su boja. Ima
ih crvenih, utih, crnih, bijelih, braon. To su itave plohe
na kamenu i mogao sam dobro da ih obradim u pastelu,
vrlo zahvalnoj tehnici i to su zapravo prve slike koje su
izraene u Crnoj Gori na temu liajeva.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977
Jevto Milovi

85

Jesen na jezeru, 1964


Autumn on Lake
pastel na platnu / pastel on canvas
103 x 63 cm

86

Oluja nad jezerom, 1964


Storm over Lake
pastel na lesonitu / pastel on masonite
61 x 49,5 cm

Tu sam sliku napravio 1964. Pratio sam neku delegaciju


ka Skadarskom jezeru. Doli smo do Plavnice. Tu smo se
zaustavili i odjednom je naila strahovita oluja. Sklonili
smo se u staru zgradu pristanita. Tada sam napravio
skicu za tu svoju sliku. Nita se nije vidjelo na Jezeru
sem kie. Kad je kia poela da prestaje, pojavila se
odjednom neka zraka svjetlosti. Sunce je izbijalo, bacilo je
svjetlost na Jezero, a iz magle su se pojavili vrhovi ostrva
Vranjine i onih drugih oko nje. Ta se moja slika sad nalazi
u Umjetnikoj galeriji na Cetinju. Ja je neobino volim.
Prole godine je reprodukovana i ja je, na alost, imam
samo u reprodukciji.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977, Jevto
Milovi

87

Predio sa skadarskog jezera, 1964


Landscape from Lake Skadar
pastel na papiru / pastel on paper
65 x 33 cm

88

Crnogorska brda, 1964


Montenegrin Hills
pastel na papiru / pastel on paper

Sutomore, 1964
Sutomore
pastel na papiru / pastel on paper

89

ipci, 1964
Pomegranates
pastel na platnu / pastel on canvas
40 x 25 cm

90

ipci, 1965
Pomegranates
pastel na platnu / pastel on canvas
90 x 37 cm

ipci, 1964
Pomegranates
pastel na lesonitu / pastel on masonite
40 x 25 cm

91

U spomen klasici, 1964


Hommage to Classics
pastel na platnu / pastel on canvas
110 x 60 cm

Tu sam pokuao da na prepariranom platnu za ulje napravim pastel.


Malo sam se igrao. Htio sam time da kaem da bez crtea nema nita.
Onda sam napravio jednu klasinu sliku dva akta ene i upotrijebio sam
tehniku pastela. Lubarda me pitao, kad je bio kod mene u Titogradu, da
li je to ulje. Radei taj pastel, dobio sam neobinu fakturu. Sluajno sam
doao do nje. Moda ispravljajui jednu svoju greku na slici, doao sam
do rezultata do koga ne bih mogao ni u snu da doem. Poslije nje, sve
pastele sam radio na taj nain.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977, Jevto Milovi

92

Crveni kokot, 1966


Red Rooster
pastel na lesonitu / pastel on masonite, 55x45 cm
vlasnik / owner Nacionalna galerija Makedonije, Skoplje

93

Crvena brda, 1966


Red Hills
pastel na kartonu / pastel on cardboard
50 x 76 cm
vlasnik / owner Narodni muzej
Crne Gore, Cetinje

Plava brda, 1966


Blue Hills
ulje na lesonitu / oil on masonite
77 x 56,5 cm
vlasnik / owner Narodni muzej
Crne Gore, Cetinje

94

Crmnica Brijege, 1966


Crmnica Brijege
ulje na platnu / oil on canvas
84 x 68 cm

95

Jezerska idila, 1966


Lake Idyll
ulje na platnu / oil on canvas, 140 x 123 cm
vlasnik / owner Centar za kulturu, Niki

96

Prolazak agitatora, 1966


Passage of Agitator
ulje na platnu / oil on canvas
142 x 112 cm
vlasnik / owner Dom JNA, Beograd

Na poziv Doma armije da obradim neku temu iz NOB-a, dugo sam mislio to
da naslikam. Smatrao sam da revolucija i borba ne moraju uvijek da donose
krv i pokolj. Mislio sam da tu ima motiva koji se mogu obraditi i malo lirski,
da budu malo i radosni... Znao sam kako je radio agitator. On je letke bacao,
jer nije imao vremena ni da ih lijepi, ni da ih dijeli....Vjetar je nosio baene
letke. Ljudi su ih nalazili, stavljali u depove i nosili.... uzeo sam originalni
letak iz Muzeja NOB-a. Bio je to poziv Partije na ustanak.....
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977, Jevto Milovi

97

Juni vjetar, 1967


Southern Wind
ulje na platnu / oil on canvas
172 x 143 cm

98

Morske dubine, 1966


Deep Sea
ulje na platnu / oil on canvas, 120 x 140 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

99

Rapsodija abljaka, 1966


abljak Rhapsody
ulje na platnu / oil on canvas, 184 x 150,5 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

Radio sam abljak. Kad sam prvi put u nj doao, vidio sam da na jednoj
kui pie: 13. juli 1941. Kad sam bacio pogled na tvravu u abljaku, koju
su Crnogorci dva puta osvajali, nikako nijesam mogao shvatiti kako su se
crnogorski junaci popeli u abljak i kako su ga mogli osvojiti. To je uasna
zidina. Da ide ovjek u goste, pa da mu se prue ljestve ozdo, teko bi iziao na
tvravu, a kamoli na ma. Obradio sam tu temu uglobio sam u taj abljaki
pejza, kao sjenke, stare konjanike koji su tuda prolazili i ratovali. Odsjeene
turske glave sam ukomponovao u kamen. Blago sam naznaio na jednoj kui: 13.
juli 1941. To je sjeanje. Kad sam prvi put posjetio abljak zamislio sam ta je
sve prolo kroz taj nesretni grad, kroz njegove kapije, kroz njegove tamnice, kroz
one ruevine. Kad sam se popeo na tvravu, odmah sam zamislio stare atore,
vojske pod abljakom, lake amce na jedrima koji su mogli prii tvravi. Tada
sam doao na ideju da stvorim jednu kompoziciju i stvorio sam je. Uklopio sam
sve gore spomenute elemente u sadanji ambijent i u sadanji pejza.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977, Jevto Milovi

100

Stara maslina, 1966


Old Olve Tree
ulje na platnu / oil on canvas
112 x 142 cm

101

Mulje, 1966
Shells
ulje na platnu / oil on canvas
46 x 38 cm

Liaji na kamenu,1966
Lichen on Stone
ulje na lesonitu / oil on masonite
78 x 57 cm

102

Korali, 1967
Corals
ulje na platnu / oil on canvas
30 x 60 cm

103

Seka, 1966
Rock
ulje na platnu / oil on canvas
44 x 34 cm

Kaluerice, 1967
Nuns
ulje na platnu / oil on canvas
66 x 22 cm

Brda, 1967
Hills
ulje na platnu / oil on canvas
12,5 x 64,5 cm

104

Grana i seka, 1966


Branch and Rock
ulje na platnu / oil on canvas
90 x 80 cm

Oseka, 1969
Ebb Tide
ulje na platnu / oil on canvas
90 x 80 cm

105

Liaj, 1968
Lichen
ulje na lesonitu / oil on masonite
40 x 30 cm

Liajevi, 1968
Lichens
ulje na lesonitu / oil on masonite
32 x 58 cm

Liaj, 1968
Lichen
ulje na lesonitu / oil on masonite
61 x 36 cm

106

Crveni liaj, 1967


Red Lichen
ulje na lesonitu / oil on masonite
30 x 23 cm

Bijeli liaj, 1967


White Lichen
ulje na platnu / oil on canvas
48 x 40 cm

107

eljust, 1967
Jaws
ulje na platnu / oil on canvas
52 x 37 cm

Liaj, 1967
Lichen
ulje na lesonitu / oil on masonite
40,5 x 31,5 cm
vlasnik / owner Vojska Crne Gore

108

Seke, 1968
Rocks
ulje na platnu / oil on canvas
75 x 72 cm

109

Jesenja brda, 1969


Autumn Hills
ulje na platnu / oil on canvas, 91 x 80 cm
vlasnik / owner Zavod za kolstvo, Podgorica

Kameni grad, 1969


Rocky Town
ulje na platnu / oil on canvas
90 x 80 cm

110

Suton, 1969
Dusk
ulje na platnu / oil on canvas
80 x 80 cm

111

Kamena vuica, 1967


Stone She-Wolf
ulje na platnu / oil on canvas
139 x 89 cm

Moja slika Vuica nastala je pod sretnom okolnou. Na terenu sam


naiao na jedan vrlo mali kamen koji sam iskoristio kao motiv za moju sliku
"Kamena vuica" . Napravio sam veliku sliku tako da je taj mali kamen sad
izgledao kao ogromna stijena. Meutim, to je mali detalj jednog kamena koji
je u crteu tano prenesen iz prirode na platno.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977, Jevto Milovi

112

Kamena ptica, 1967


Stone Bird
ulje na papiru / oil on paper, 49 x 33 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

Kamenica, 1968
Water Hole
ulje na lesonitu / oil on masonite
80 x 60 cm

113

Crnogorske njive, 1969


Montenegrin Fields
ulje na platnu / oil on canvas
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

114

Kaluerice, 1969
Nuns
ulje na platnu / oil on canvas
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

115

Cvjetne livade, 1969


ulje na platnu / oil on canvas, 90 x 80 cm
vlasnik / owner Ministarstvo prosvjete
i sporta Crne Gore, Podgorica

116

Njive sa visine, 1969


Field from Above
ulje na platnu / oil on canvas
113 x 80 cm

117

Bik, 1975
Bull
ulje na platnu / oil on canvas
100 x 74 cm

Zlatoruni, 1975
Goldenfleesed
ulje na platnu / oil on canvas
91 x 76 cm
vlasnik / owner Gradska galerija, Sombor

118

Crveni bik, 1975


Red Bull
ulje na platnu / oil on canvas
vlasnik / owner Centar za kulturu, Tivat

Bik, 1967
Bull
ulje na platnu / oil on canvas
65 x 45 cm

119

Pogled sa Forte mare, 1974


View from Forte Mare
ulje na platnu / oil on canvas
61 x 51 cm

Pogled sa Orjena, 1973


View from Orjen
ulje na platnu / oil on canvas
116 x 80,5 cm

120

Crveno sunce, 1973


Red Sun
ulje na platnu / oil on canvas, 85 x 60 cm
vlasnik / owner Ministarstvo finansija
Crne Gore, Podgorica

Mjeseina, 1971
Moonlight
ulje na platnu / oil on canvas, 105 x 91 cm
vlasnik / owner Galerija Josip Bepo
Benkovi, Herceg Novi

121

Kotobilj, 1974
Kotobilj
ulje na platnu /
oil on canvas

Bijela cesta, 1974


White road
ulje na platnu /
oil on canvas

122

Loven u svitanje, 1973


Loven in Sunrise
ulje na platnu / oil on canvas, 84 x 121 cm
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

123

Liaj, 1973
Lichen
ulje na platnu / oil on canvas
21 x 22 cm

Liaj, 1973
Lichen
ulje na lesonitu / oil on masonite
23 x 17 cm

124

Liaj, 1973
Lichen
ulje na platnu / oil on canvas
20 x 22 cm

Liaj, 1973 (diptih)


Lichen (diptych)
ulje na platnu / oil on canvas

125

Usamljenik, 1972
Solitary
ulje na platnu /
oil on canvas

Seka galebova, 1975


Seagulls
ulje na platnu / oil on canvas
104 x 81 cm

126

Galeb, 1977
Seagull
ulje na platnu / oil on canvas
72 x 87 cm

127

128

Maslina, 1978
Olive Tree
ulje na platnu / oil on canvas
50 x 75 cm

esto sam slikao maslinu. Nae se masline razlikuju


od grkih maslina. Grke nijesu tako ranjiva drva.
One su sve nekako kao pomorande. Nae su sve
kao da su mitraljezom izreetane. Grke su fino i
glatko drvo. Na osnovu naih maslina ovjek moe
da razvije matu. Ja sam u jednoj drugoj maslini,
koju sam slikao na velikom platnu, nalazio figure
lisice, figure vjetice, figure Turina, tavie i figure
vlastelina sa krunom. U svim maslinama, koje sam
kasnije slikao, traio sam bilo ljudske bilo ivotinjske
figure. Naroito su me interesovale masline koje rastu
iznad Starog Bara, ne one koje rastu pored puta nego
one koje rastu visoko gore. esto sam iao tamo sa
snimateljem Milanom Peiem. On je traio ono to
mu je bilo potrebno za televiziju i snimao, a ja sam
pravio skice za ono to sam elio slikati.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977
Jevto Milovi

Stara maslina, 1973


Old Olive Tree
ulje na platnu / oil on canvas

Maslina, 1976
Olive Tree
ulje na platnu / oil on canvas
vlasnik / owner Narodni muzej Crne Gore, Cetinje

129

Kokot, 1975
Rooster
ulje na platnu / oil on canvas
65 x 85 cm

130

Borba pijetlova, 1975


Roosters Fight
ulje na platnu / oil on canvas
144 x 104 cm

Kokot, 1972
Rooster
ulje na platnu / oil on canvas

131

Praskozorje na jezeru, 1976


Dawn on Lake
ulje na platnu / oil on canvas
143 x 97 cm

Jesenje bunje, 1978


Autumn Bush
ulje na platnu /
oil on canvas

Zubate stijene, 1976


Toothed Rocks
ulje na platnu /
oil ona canvas
42 x 42 cm

132

Pasovi, 1978
Stripes
ulje na platnu / oil on canvas
72 x 75 cm
vlasnik / owner Narodni
muzej Crne Gore,Cetinje

Motiv sa jezera, 1978


Motif from Lake
ulje na platnu / oil on canvas
45x 40 cm

133

Tratovi, 1978
Tratovi
ulje na platnu / oil on canvas
49 x 72 cm

134

Motiv sa jezera, 1974


Motif from Lake
ulje na platnu / oil on canvas
85 x 72 cm

Izlazak sunca, 1976


Sunrise
ulje na platnu / oil on canvas
34 x 36 cm

135

Kokot, 1976
Rooster
ulje na platnu / oil on canvas
72 x 77 cm

136

Crveni kokot, 1976


Red Rooster
ulje na platnu / oil on canvas
90 x 112 cm

137

Pogled na Prevlaku, 1977


View to Prevlaka
ulje na platnu / oil on canvas
54 x 50 cm

Mamula, 1976
Mamula
ulje na platnu / oil on canvas, 143,5 x 98 cm
vlasnik / owner Komercijalna banka, Herceg Novi

138

Mala plaa, 1978


Small Beach
ulje na platnu / oil on canvas
75 x 65 cm

Suton,1981
Dusk
ulje na platnu / oil on canvas
33 x 23 cm

139

Mala plaa, 1981


Small Beach
ulje na platnu / oil on canvas
61 x 61 cm

140

Velika plaa, 1983


Big Beach
ulje na platnu / oil on canvas
51 x 45 cm

141

142

Crno sunce, 1973


Black Sun
ulje na platnu / oil on canvas
56,5 x 68 cm

Buljariki suton, 1978


Dusk over Buljarica
ulje na platnu / oil on canvas
112 x 90 cm

143

Virpazar, 1984
Virpazar
ulje na platnu / oil on canvas
169 x 70 cm

Dva sunca, 1975


Two Suns
ulje na platnu / oil on canvas
176,5 x 111 cm

Pogled sa Pavlove strane, 1981


View from Pavlova Strana
ulje na platnu /
oil on canvas

Pogled sa Orjena, 1983


View from Orjen
ulje na platnu /
oil on canvas

144

Pogled sa Meteriza, 1981


View from Meterizi
ulje na platnu / oil on canvas

145

Jutro na jezeru, 1984


Morring on Lake
ulje na platnu / oil on canvas
100 x 60 cm

Skadarsko jezero, 1978


Lake Skadar
ulje na platnu / oil on canvas
72 x 75 cm

146

Jezerska tiina, 1981


Lake Silence
ulje na platnu / oil on canvas
75 x 67 cm

147

Autoportret, 1981
Selfportrait
ulje na platnu / oil on canvas
110 x 85,5 cm

148

Izvodi iz kritika
excerpts from
critical reviews

Milutin Plamenac, Pobjeda, 9. iii 1948.

Priji pokazuje dosta samonikle snage i talenta. Ima jaku slikarsku viziju
i koloristike dispozicije.

Priji shows a great deal of intrinsic strength and talent. He has a powerful painting vision and a colourist disposition.

Ratko urovi, Stvaranje, Cetinje, 1954.

Bjeloka brda, Skadarsko jezero u oktobru i

The Hills of Bjeloi, Lake Skadar in October


donekle Motiv iz Cetinja, tematski to nije nita
and to a certain extent A Motif from Cetinje. Thenovo (kao ni ostalo na ovoj izlobi). U prvome rematically, this is nothing new ( just like the other
du to su motivi Lubarde i Milunovia, a zatim goworks displayed). They are primarily the motifs of
tovo svih crnogorskih ivih i mrtvih slikara. A ba
Lubarda and Milunovi, and then almost all Monu tome, meni se ini, nalazi se najkarakteristinije
tenegrin painters, living or dead. And this, I think,
i najvrednije u razvitku likovnog izraza kod Prijia.
is the most typical and the most valuable characteNije on kao neki mladi crnogorski slikari jednostavristic in the development of Prijis art expression.
no sebe odbio od crnogorskog pejsaa, od njegovog
He wasnt among the young Montenegrin painters
kamena, njegovih naselja, vode, neba i svega onog
who simply detached themselves from the Monteto znamo sa platna Lubarde, Milunovia i drugih.
negrin landscape, its stone, settlements, water, the
Samostalna izloba, Cetinje, 1954.
Nije, kao oni, sebi rekao: Zato da slikam crnogorski Solo exhibition, Cetinje, 1954
sky that we know from the canvases of Lubarda, Mipejsa kad ne mogu biti ni Lubarda ni Milunovi.
lunovi and others. He did not say to himself like
they did, Why painting the Montenegrin landscape when I can be neither
Priji je prionuo za svoj isti, prisni, od djetinjstva noeni, doivljaj naih rijetko pitoresknih i dinaminih gorskih i primorskih predjela, znajui da tu
Lubarda nor Milunovi? Priji embraced his pure, intimate experience he
sebe jedino moe i nai.//
had cherished since his childhood of our picturesque and dynamic mounDa bi likovno izrazio taj svoj vlastiti doivljaj, individualizirao ga i dao mu
tainous and coastal areas, knowing that only in them could he nd himself
svoj zvuk i intenzitet morao je, prirodno, da se prilino vremena bori za boju
In order to artistically express his personal experience, individualize it
i formu adekvatnu tom doivljaju. ak i letimian pogled na Bjeloka brand give it its own sound and intensity, he naturally had to spend much tida odmah otkriva da to jeste i nije Lubarda, da je to Lubarda temom, dok je
me ghting for colour and form suitable to this experience. Even a eeting
u ostalom, u cjelini, to Priji koji se odlijepio od Lubarde i izdiferencirao se.
glance at The Hills of Bjeloi reveals that this painting at the same time is
Potencirajui Lubardin ar boja, Priji je ovdje dao svoju poetsku viziju naand isnt Lubarda, that it is Lubarda in theme, while in the rest, in its entirety,
eg udnog tla. Isti je sluaj i sa motivom sa Skadarskog jezera, koji je toliko
it is Priji who departed from Lubarda developing his own artistic identity.
puta dosad slikarski eksploatisan. Kod Prijia je mukla, mrka jesen legla na
Emphasizing Lubardas intense colours, Priji created his own poetic vision
jezerske vode i njegove okrajke, natopila itav ambijent tugom izgubljenosti,
of our strange soil. The same holds for the motif from Lake Skadar, so often
da nas sve to uzbuuje neposredno, svjee, kao neto to prvi put vidimo
used in painting so far. In Prijis work, dull, dark autumn fell on the water
of the lake and its banks, infusing the entire ambience with the sorrow of
lostness, and all this excites us directly, freshly, as if seen for the rst time
149

Radonja Veovi, Susreti, Cetinje, 1954.

Poslije rata Priji je kao samorastan talenat, izuzetno ne samo za Crnu Go- after the war, Priji as a home-grown talent, came to the top of artistic creru ve moda i ire, izbio na povrinu umjetnikog stvaranja. Njegov razvoj
bio je bez usiljenosti, preskakanja i vjetakih uspjeha. Preko dvanaest poslijeratnih to grupnih to izlobi sa Udruenjem, on je bio stalno u usponu.
Takav razvoj svojstven je onima koji vjeruju u sebe i zato ne kucaju snobovski na vrata ekstravagantnog, jer im nije potrebna sumnjiva slava izuzetka
po svaku cijenu.//
On je ostao daleko od mutnih strujanja koja pretenduju na naziv modernog i novog, to najee nijesu bila i nee moi da budu jer se iza njih skoro po pravilu krije nedarovitost i neoriginalnost, a Priji je ostao svoj, tanan,
na terenu svojih motiva, u nastojanju da bude, ne prividno nego stvarno
nov i originalan.//
Prva njegova samostalna izloba govori o njegovoj dobroj umjetnikoj
orijentaciji i o priblino ve naenoj mjeri od koje on moda ne bi morao
da se udaljava. Idui putem realizma umjesto bjeanja u pariske umjetnike
komisione, korijenom u svome tlu na bogatim poljima nae epike, istorije,
folklora, u dinamici ivota gdje se sliva najbolje iz prolog i sadanjeg. Priji
e se najprije likovno stabilizirati.

ation in a way exceptional not only for Montenegro. His development was
devoid of constraint, devoid of skipping and articial success. In over twelve
post-war exhibitions, whether group or those with the Association, he experienced a steady growth. Such developmental line is typical of those who believe
in themselves and who, therefore, do not snobbishly knock on the door of the
extravagant, since they do not need dubious fame of exception at any price.
Priji remained far from the shady trends which aspired to be referred to
as modern and new, and which they most often were not and could not be,
since, almost by rule, they concealed a lack of talent and lack of originality;
he preserved his individuality and subtlety in his motifs, striving to be new
and original, not apparently but truly.
His rst solo exhibition shows his good art orientation and generally already found measure from which he might not have to move away. Treading
the road of realism without falling under Parisian artistic inuences, with his
roots in his soil on the rich elds of our epic, history, folklore, in the dynamic of life where the best of the past and the present ows into, Priji will
rst achieve artistic stability.

Dragutin Vujanovi, Likovni pregled, Cetinje, 1958.

Nijedan njegov nastup ne pokazuje u toj mjeri

No display of his works shows as much as this

kao ova izloba na Cetinju koliko se Priji udaljio


exhibition in Cetinje to what extent Priji departed
od svojih uzora i naao se u krugu svoje nepofrom his models and found himself in the circle
sredne atmosfere. Nema na ovoj izlobi nijedof his immediate atmosphere. In this exhibition
nog gesta glume, poze, imitacije; ako jo uvijek,
there is not a single trace of acting, pose or imitatu i tamo, doe do nekog odjeka koji asocira na
tion; even if, at certain points, an echo of sometneto ve preeno, ostavljeno iza sebe, utisak
hing already experienced appears, something left
ostaje nepomuen. To nije izloba koju karaktebehind, the impression nevertheless remains the
rie sumnjivost eksperimentisanja. Ne. Njegova
same. This is not an exhibition characterized by
izraajna sredstva, bazirana na zahtjevu koji u prsuspicious experimenting. No. Based upon the
vom planu ima istu likovnu opservaciju i estetrequest focused primarily on pure artistic obserski cilj, u svojoj funkcionalnosti ekspresivna na
vation and aesthetic goal, his means of expression,
moderan nain, istakla su najbitnije promjene.
in its functionality expressive in a modern way,
Promjene su takve da potvruju Prijieva nastoemphasizes the most important changes. The
janja da prodube formu preiavanjem elemenature of these changes conrms Prijis efforts
nata: konstrukcije slike, crtea i forme jednom
to deepen the form by purifying the elements:
smiljenijom sintezom povrina u kompoziciji,
structures of a painting, drawing and form by a
better-conceived synthesis of surfaces in the comegzaktnou crtea potenciranjem linije i koloristikim osmiljavanjem oblika i uranjanjem
position, exactness of drawing through an accenu volumen slike. Priji nije zapostavio nijednu Mjeseina, 1958
tuated line, and by colourist design of form and
od vanijih komponenti slike. On se ovog pu- Moonlight
immersion into the volume of the painting. Priji
ta pokazao inventivniji u koloritu, to pokazu- ulje / oil, vlasnik / owner Narodna banka Srbije
did not neglect any important component of the
je njegov bogat registar boja, kojima su se nepainting. This time he has displayed greater inke prelile otvoreno, kao zelena i crvena, a neke prigueno, manje opaene
ventiveness in colouring, which is shown by his wide range of colours; some of
u nijansama (oker), dok se osjeaju i neki tonovi koji u sebi kriju kontraste
the colours are quite open, such as green and red, while some are muted, less
dosad malo primjetne kod Prijia: crna boja, koja je as prezrela ljiva a as
noticeable in nuances (ochre); also, some tones are felt which hide contrasts
formerly rarely visible in Prijis work: black colour, which is in one moment
katranasta, sad je na njegovim platnima zauzela znaajno mjesto. No, ovog
puta nema razloga bojazni da e ovako iroko ulaenje u koloristiku skaoverripe plum and in the other pitch black, now occupies an important place
lu izazvati neku disonancu u tonovima. Snagom svog talenta, Priji je uspio
in his canvases. But this time there is no reason to fear that such a wide use of
the colour scale will lead to a dissonance in tones. With the power of his talent,
da ekonomie bojama, da ih vjeto stavlja u zavisnost jednu od druge, da ih
Priji has managed to economize colours, to skilfully make them mutually destapa, da im oduzima od funkcionalnosti kad je po srijedi izrazitost crtea i
pendant, to merge them, to reduce their functionality when expressiveness of
konstrukcija slike kojoj je on poklonio dosta panje. On nije dozvolio, osim
drawing is in question and the structure of a painting which he devoted great
moda samo u jednoj jedinoj slici, da mu valer bude potisnut optim tonom
i utopljen u nekim oporim kontrastima. Slabost takve vrste naroito je bila
attention to. Except perhaps in one single painting, he did not allow the vauoljiva u platnu No.//
lue to be suppressed by the general tone and drowned in some tart contrasts.
Od njene oporosti slikar je preao na veoma raniran kolorit pun tonThis kind of weakness was particularly visible in the painting called Night.
skog lirizma koji se osobito ispoljava u platnima Mjeseina, Grana nara,
The artists moved from its tartness to a very rened colouring full of toMaslina, Jesenji predio i Kamenica. U ovim platnima boje se nalaze u
ne lyricism particularly striking in the works Moonlight, A Pomegranate
nekom nom rasporedu, zvune su u akordima koji idu do simboliziranja
Branch, Olive, Autumn Scenery and Water Hole. In these paintings,
predmeta, motiva u kojima je slikar i elio da insistira na nekim prirodnim
colours are nicely arranged and sonorous in chords which do as much as
efektima koji nemaju svoje bukvalno realistiko tumaenje koliko emotivno,
symbolizing the objects, motifs in which the painter wished to insist on some
psiholoko, pa i lozofsko.//
natural effects which dont have their literal realist interpretation but rather
Priji je ovom samostalnom izlobom jo izrazitije istakao svoje ime koje
emotional, psychological, philosophical even.
ve znai jedno umjetniko stremljenje koje se kree u relacijama visokih
With this solo exhibition, Priji has pointed even more clearly to his naestetskih zahtjeva.
me which already represents an artistic striving moving in the range of high
aesthetic demands.
150

edo Vukovi, uvodni tekst samostalne izlobe/text from a solo exhibition, Titograd, 1961.
Slikar Priji, armisan kao prevashodni pejzaist
Priji, primarily recognized as a landscape
zaviajnog krevitog reljefa, u kojem se, za aku
painter of his native, rocky land in which the
zemlje, krvavo bori korijen trna, nara ili koeroots of blackthorn, pomegranate or nettle
le, zakoraio je naglo u svijet guralne kompotree ght bitterly for a handful of soil, abruptly
zicije, sa izrazitim nastojanjem da se uglavnom
stepped into the world of gural composition,
okrene temama nae oslobodilake borbe. Tu je
striving to treat the themes of our liberation
lik Save Kovaevia, shvaen u dinaminom, akstruggle: this includes the image of Sava Kotivnom stavu predvodnika koji ne priznaje smrt;
vaevi, depicted in the dynamic and active
Jasikovac strijeljani mladi ljudi u predustaniattitude of the leader who doesnt recognize
kom julskom danu 1941. godine, vezani za kolje,
death; Jasikovac young people executed on
ostali su nepomini da bi potresniji bio ritam i
the pre-insurrectional day in July 1941, tied to
stakes, remain motionless, with the rhythm and
govor njihovih mrtvih ruku, koje su rasle da bi
se prihvatile slobodarske puke; Motanica tri
speech of their dead hands becoming even mopo tri taoca izlaze pred cijevi okupatora, nebo
re soul-stirring hands which have grown to
se nad njima cijepa u naponu srdbe, a narod
get hold of the gun to ght for freedom; Moje prisutan kao nijemi svjedok i izvorite novih
tanica three hostages at a time are held at
ustalaca; ginjenik je ostao na nekom dalekom
gunpoint by the occupier, the sky above them
bojitu na odru je samo njegova odjea, a esplitting in wrath, while people stand as silent
ne, kao da su izronile iz nekog klasinog miwitnesses and a source of new rebels; the dead
ta, oplakuju nevieno mrtvo elo; i nebu stre
soldier remains in a distant battleeld only
spaljene zidine sela Brajia, visoko slobodar- Naslovna strana kataloga sa izlobe
his clothes are on the bier, while women, as if
sko gnijezdo nad morskom puinom, taj prizor u Umjetnikom paviljonu, Titograd, 1961.
emerging from a classical myth, mourn over
Front cover of exhibition catalogue at The Pavilion of Arts,
podsjea na ruevine Starog Bara, samo jedno Titograd, 1961
the unseen dead forehead; the burnt walls of
je mjesto opustoeno vrijeme, a drugo tuinci.
the village of Brajii, the nest of freedom high
Ove teme i njihov jasan i grevit izraz otvaraju novu fazu u Prijievu
up above the offing, the sight reminding of the ruins of Old Bar, only that
slikarstvu. To ne iznenauje poznavaoce njegovog ivotnog puta, jer on
one place was ravaged by time, the other by foreign troops.
je te motive dugo nosio u sebi kao potresan ivotni i umjetniki doivljaj
These themes and their clear and convulsive expression open a new stage
koji nije mogao likovno zaobii i preutati. Ako se na ovim platnima i nain Prijis painting. This doesnt surprise the conosseurs of his life path, since
he carried these motifs in him for a long time as a moving life and artistic expezre slikarev tek zapoeti stvaralaki susret sa gurama boraca i stradalnirience which he could not leave unrecorded and unexpressed in his art. If in
ka, sa njihovim zamasima, izrazom na licu, sa koloritom koji treba i mrtve
these paintings one percieves the artists newly started creative meeting with
da ih oivi, mora se istaknuti da je autor ve pri prvim koracima dosegao
the gures of soldiers and sufferers, with their movements, expressions on their
iste pobjede. Time bi se i moglo rei da je otvoreno novo poglavlje u slifaces, with colouring which needs the dead to revive them, it must be pointed
karstvu Aleksandra Prijia.
out that the author ensured clear victories at the very rst steps. This is why
we can say that a new chapter has been opened in Aleksandar Prijis painting.

Cvetko Lainovi, Pobjeda, 1964.

Kr je svuda prisutan, reklo bi se da jedino on postoji. Ovu osobinu Stone is everywhere: one would say that it is the only thing that exists. Priji
Priji i kasnije zadrava, ali tretman postaje neto smireniji, dok boje
postaju jae, estije, nestaje sivila. Boje postaju: jake zelene, jake plave,
ponekad iste crvene. Crte, da kaemo, postaje ravniji, donekle gubi
nagle otrine. U stvari, ranije ovo nije bio crte-linija; ovo je bio kontrast
dvaju oblika, od kojih je jedan svijetao, drugi taman. Vremenom slike
postaju vie tamne bez izrazitih svjetlo-tamnih prelaza. Zato se povremeno javlja linija koja odvaja predmete, jer Prijiu je uvijek predmet
sadraj glavni cilj.

preserves this characteristic later, too, but the treatment becomes somewhat
calmer, while colours become more intense and vivid, and the greyness disappears. Colours become: bright green, bright blue, sometimes pure red. Drawing,
we may say, becomes atter, losing sudden sharpnesses to a certain extent. In
fact, at an earlier stage it wasnt a line drawing; it was a contrast between two
forms, one light and the other dark. In time pictures have become darker without prominent light-dark hues. This is why occasionally a line appears which
separates objects, since object is always the goal of the artist, the content.

Aco pria kako je jue bio u Roaju, kako ga je put


preko Turjaka prosto izlomio. Poe da grdi taj put,
pa sve crnogororske puteve redom, ne potedjevi
ak ni magistralu. Grdio je sono, koloritno, strasno i sa toliko zapaljive estine da bi mu se, vjerovatno, i ministar saobraaja pridruio u grdnji
da je kojim sluajem mogao da ga uje. Prijieva
nova platna puna su tih krivudavih, opasnih i
teko prohodnih crnogorskih drumova. Priji ih
je dao sa puno ljubavi i topline.
Nije li, moda, ba toga trenutka, u jeku pustog
gnjeva, poeo da otima taj drum preko Turjaka i
nee li jednog dana oivjeti na nekom prijievom
platnu? Vidjeemo.
[Tekst Vita Nikolia 1969.]

Bijela cesta, skica

Kamene kaluerice, skica

White Road, sketch

Stone Nun, sketch


151

Branko Stamatovi, Titogradska tribina, 1966.

Moda nijedan slikar kod nas nije imao toliko

Perhaps no painter in our country had so much


snage da iskoristi vjeto koloristike vrijednosti kao
strength to use colouristic values as skilfully as Priji.
Priji. Njegova izuzetna intuicija i visoki senzibiliHis extraordinary intuition and high sensibility to cotet za boju kao da prkose zakonima slikarstva: tamo
lour seem to defy the laws of painting: where there is
gdje je ne on hoe da dokazujui, tako rei, jeda no he wants a yes, thus practically proving a contradiction: that blue can be warm and cool alike. We
nu protivurjenost da plava boja moe biti i topla i
hladna. Za Prijia sa punim pravom moemo rei da
can rightfully say that Priji is Montenegrin Chagall.
je crnogorski agal. Oigledno da se Priji razdraIt is obvious that Priji toys with the colour playfully
gano i vrlo vjeto poigrava bojom, jer onamo gdje
and very skilfully, as when it is necessary to make a
treba izdiferencirati pojedine elemente na slici Priji
distinction between certain elements in a painting,
do toga dolazi vrlo suptilno. Radilo se o vrlo sloePriji achieves that very subtly. This was a very comnom zadatku. Ali on uvijek dolazi do zadovoljavajuplex task. But he always achieves satisfactory results.
eg rezultata. Njegov dijapazon je toliko velik da se
His range is so wide that its not reduced to colour
ne svodi samo na boju. Kompozicija nam ponekad
only. His compositions sometimes appear surreal as
izgleda nadrealna, prosto kao da hoe da unese neku
if he simply wanted to create confusion even where
zabunu i onamo gdje se radi o istoj ekspresiji, koja Koralni liaj, 1966
there is pure expression, which can undoubtedly be
se bez sumnje moe izraziti u snazi izraza i vrsnim Coral lichen
conveyed through the power of expression and thropastel na lesonitu / pastel on masonite, 51 x 46
rasporedom elemenata u slici. Prisustvo neodluugh an excellent arrangement of elements in the panosti kod ovog slikara kao da ne postoji. Bilo da se
inting. Indecision seems to be non-existent in Priji.
Whether it is colour, composition, perspective he is always ready to come to
radi o boji, kompoziciji, perspektivi uvijek je spreman da nae nezamjenjiirreplaceable solutions. His abstract paintings which show creative imagination
va rjeenja. Njegove apstraktne slike u kojima je prisutna stvaralaka imaginacija i izbor samih tema otkrivaju istovremeno nove likovne preokupacije
and the choice of themes themselves at the same time reveal new artistic preokoje potvruju likovne vrijednosti ovog slikara. Na Prijia kao slikara treba
ccupations which conrm the artistic values of the painter. In order to reveal the
se osvrnuti sa prisustvom vrhunskih vrijednosti i samim idejnim konceptom
true value of Prijis painting, one should take a look at him as a painter with
djela da bi upoznali pravu vrijednost njegovog slikarstva.
the presence of supreme values and the preliminary concept of his work itself.

Milan Topolovaki, predgovor kataloga/preface to the exhibition catalogue, Plavi dvorac, Cetinje, 1969.

Prijieva slikarska paleta, kao u kaleidoskopu, pokree u krug udesni Just like in the kaleidoscope, Prijis palette of painting moves a magic
svet sanja i svet zbilja i u tom folklornom, nacionalnom, crnogorskom kolu
kamenog pejzaa kao da ne stari i kao da ne prolazi nijedna ideja, nijedan
motiv, nijedna imaginacija, nijedna skica, nijedna jedina slikarska misao.
Tragino i dostojanstveno reaju se simboli i epistole tamne i svetle boje,
otre senke i pitome arabeske od neba do mora, od kontineta do puine,
od poetske visine do prkosno-haotinog ponora, od lirskog (plastinog) tona do naturalnog (tamnog) fona. Ima tu i antikog mita i folklornog reminisciranja; ima tu romantiarsko povienih zanosa i realistike objektivne,
adekvatne, analitike.//
Ako je mogue odeliti jednu slikarsku imaginaciju i preokupaciju prisustvom stalnih motiva Prijiu bi se moralo kao kompliment dodati da svakodnevno uiva naklonost muza i da se njegovo slikarsko oko, u ulnom vidokrugu, istee na eksterijer i interijer na duu i zis ktivnog bia koji u
lozofskoj konstelaciji uiva sveobuhvatnost zikog i intelektualnog opserviranja i mogueg asociranja. Sa izvora ovakvih inspiracija Aleksandar Priji
odabira one boje koje su postojane, potencijalne, opteljudske, sinonimine,
alegorine i simboline; on svoj slikarski izraz istee sa mrtve prirode u stravian nebeski mulj, sa staklastoga obraza Skadarskog jezera u arobni svet i
tajne Jadranskog mora sa alegorinim pozivom na borbu zaljuenih kokota
do smiraja kaluerica u zaboravljenom samostanu, sa ojaenih santi meseevih do iskonske patetike kamenica, u nijansiranju koralnih boja do zelenih
maslina, razdraganih igara mora do sunovratnih morskih dubina da bi svoj
ciklus ili svoje slikarske naslee zavrio, u jednom periodu svoga stvaralatva, u jednom umetnikom magnovenju autoportretom, slikarskom vizijom
sopstvenog roenja i sopstvenog pokopa sopstvene tubalice i naricaljke,
sopstvenog opela misli i emocije satkane u tri osnovne boje.

world of dreams and reality in a circle, and in this Montenegrin, national, folk
dance of stone scenery it appears that no idea, no motif, no imagination, no
sketch, not a single painting thought gets old or passes. In a tragic and dignied manner symbols and epistles take turns dark and light colours, sharp
shadows and gentle arabesques from the sky to the sea, from the land to the
offing, from poetic heights to the deantly chaotic abyss, from the lyric (plastic) tone to the natural (dark) tone. Here there are ancient myths and folklore
reminiscences; Romantic exaltations and realistic, objective, suitable analysis
If it is possible to distinguish a painting imagination and preoccupation
with the presence of permanent motifs, we could add to Priji as a compliment that he enjoys the favour of the Muses on a daily basis and that his eye,
in the sensory perspective, extends to the exterior and the interior to the soul and the physis of a ctitious being which in a philosophical constellation
enjoys the comprehensiveness of the physical and intellectual observation
and possible association. From the source of such inspirations, Aleksandar
Priji selects those colours which are steady, potential, universally human,
synonymic, allegorical and symbolic. He extends his artistic expression from
still life to fearful celestial sludge, from the glass-like surface of Lake Skadar
to the magical world and mysteries of the Adriatic Sea, from an allegorical
call to ght by angry roosters to the tranquillity of nuns in a forgotten convent, from the sorrowful craters of the moon to the primordial pathos of water
holes, from the shading of coral colours to green olives, from cheerful plays
of the sea to its abyssal depths nishing his cycle or his painting heritage,
in one period of his artistic creation, by a self-portrait, the painters vision
of his own birth and his own burial his own dirges and laments his own
requiem of thoughts and emotions painted in three basic colours

Milan Marovi, povodom otvaranja izlobe A. Prijia/opening of A. Prijis exhibition, Cetinje, 1969.

To je slikarstvo harmoninog kolorita, posebnog osjeanja ritma i kom- It is painting of harmonious colouring, a special sense of rhythm and compozicije, atmosfere realizovane plastinim masama slikarske forme i suzdrane grake strukture.

position, of an atmosphere created by plastic masses of form and restrained


graphic structure.

To je slikarstvo autentinog likovnog govora, izraenog prirodno i nepo- It is painting of authentic visual language, expressed naturally and disredno harmonijom i snagom.
152

rectly with harmony and strength.

Anton Zadrima, povodom 12. samostalne izlobe/on the occasion of the 12th solo exhibition, Cetinje, 1969.

Slikar Aleksandar Priji pripada onom redu li-

Painter Aleksandar Priji belongs to the group


kovnih umjetnika koji su vjeno slijedili svoj likovni
of ne artists who continuously followed their own
instinkt, postepeno evoluirajui. Kod njega nije bilo
artistic instinct, evolving gradually. There were no
hirovitih skokova izazvanih raznim uticajima i liewhimsical moves in him caused by various inuennih sopstvenog likovnog vjeruju, to nije bila rijetka
ces and devoid of their own artistic belief, which wepojava sa mnogim slikarima poratne generacije. Ako
re quite frequently seen among post-war painters.
je u Prijievom slikarstvu bilo manjih odstupanja
If Prijis work showed minor departures or vacillaili kolebanja, ono su ipak bila samo proba pera, i
tions, they were just trials rather than aberration
nikako zastranjivanje i iznevjeravanje sopstvene lior betrayal of his own artistic nature. In motif and
kovne prirode. Sutina je motivski i misaono ostala
thought, the essence remained the same, enriched
ista, ali iskustveno obogaena. Ova, dvanaesta po
by experience. The 12th solo exhibition held in the
redu samostalna izloba prireena u Plavom saloBlue Salon in Cetinje best conrms this by its honu na Cetinju, to najbolje potvruje svojom homomogeneity and purity of artistic expression.
Priji is fascinated by the magic of the Montenegenou i istotom likovnog izraza.//
Priji je oaran magijom crnogorskog fantazmagrin phantasmagorical stone, the nightmarish region
gorinog kamena, komarno-kontrastnog podneblja,
full of contrasts, harsh as much as virginally pure.
koliko surovog toliko i djevianski istog. On ga voHe loves it and surrenders to it with the passion of
li i podaje mu se svom strau prostosrdanog za- Kamenica, 1969
a simple-hearted enthusiast. He listens to its whisnesenjaka. Oslukuje njegove apate, saivljava se Water hole
pers, identies himself with its forms, drinks his coulje na platnu / oil on canvas, 64 x 64
sa njegovim oblicima, ednim okom ispija njegove
lours with a thirsty eye and transposes them onto
boje i, stvaralakom ustreptalou, prenosi ih na
the canvas with a creative verve. And the odd, cold
platno. A taj udni hladni kamen uzvraa bogate umjetnike plodove. Slike
stone returns rich art fruits. The pictures of red, blue, white, yellow... lichens
are picturesque medallions synthesizing all features of the Montenegrin lancrvenih, plavih, bijelih, utih liaja su upravo pitoreskni medaljoni u kojima
su sintetizovane sve osobine crnogorskog pejzaa. Kao suptilan lirik Priji
dscape. As a subtle lyricist, Priji expresses feelings and moods with colour,
bojom izraava osjeanja i raspoloenja, modikujui oblike u simboline vimodifying forms into symbolic visions. Figurativeness as the most perfect
zije. Figurativnost kao najsavreniji i konani oblik prirode, koja u njoj dobija
and nal form of nature, which gains its meaning and duration in it, is consvoj smisao i trajanje, stalno je prisutna u Prijievim slikama. Neka njegova
stantly present in Prijis paintings. Some of his works on canvas seem to be
imbued with the note of melancholy, lament over transience. These landscaplatna kao da su opervaena prizvukom sjete, bola za prolaznou. Ti pejzapes are like true oases of tranquillity, balance and serenity as an antipode to
i podsjeaju na prava utoita smirenja, oaze uravnoteenosti i spokojstva
the frenzied and stuffy technical and urban civilization. In them, Priji seems
kao antipod sumanutoj i utogljenoj tehnikoj i urbanoj civilizaciji. U njima
kao da Priji poruuje: vraamo se prirodi, praizvoru ivota i krepkosti.//
to state that were returning to nature, primeval source of life and vigour...
Kao cjelina, ova izloba predstavlja moda do sada najvee likovno doAs a whole, this exhibition might be Prijis greatest art achievement so
stignue slikara Prijia. Ona demonstrira zrelost i pouzdanost, pa u mnogo
far. It demonstrates maturity and reliability, and represents in many ways a
emu i sintezu dosad prenog puta.
synthesis of the road treaded so far.

Stanko Popovi, Index, Novi Sad, 1970.

Put koji je poao od Petra Dobrovia, Bijelia, Konjovia, preko Lubarde The road which started from Petar Dobrovi, Bijeli, Konjovi, through Ludolazi do granica savrenoga u uljima Aleksandra Prijia. Ona predstavljaju
na, jugoslovenski izraz ekspresionizma, nadovezan na evropski (sreu se iste
pojedinosti kao kod Emila Noldea, zaputeni pejzai sa uskovitlanim masama
jarkih boja). Ovaj ciklus predstavlja iseak iz celokupnog autorovog stvaralatva. Motivi su primorski: masline, more, vetar, zatim planinsko cvee i peine.
Sve je dato na jedan osoben nain. Dominira oseanje za prirodu, u kome su
valoriteti kolorita dovedeni do punog intenziteta i uravnoteeni na fovistiki
nain. Slika se pretvara u likovnu viziju sveta u kojoj se gube sve vrednosti i
elementi objekta i forme. Gama platna je eklestina, tonaliteti prigueni, forma svedena na osnovne konture oblika, ne istie se jasna granica sfumata. U
aspektu nepravilnih tekih linija i ritmikih povrina vidi se poneki ostatak
realnog sveta, prema kome se nasluuje i odreuje smisao ostalih iskljuivo
plastinih formi. Stara legenda o arevom kopitu dobila je vitalnost i reljefnost kamena, tako da se moe osetiti snaga i suptilnost dela.

barda reaches the borders of perfection in the oil paintings by Aleksandar Priji.
They represent our own, Yugoslav variant of expressionism, which is connected
to the European (the same details are found like in the work of Emil Nolde, uncared-for landscapes with swirling masses of bright colours). This cycle represents an excerpt from the authors entire creative work. Motifs are coastal: olives,
the sea, wind, then mountainous owers and caves. Everything is presented in
a specic manner. A sense of nature dominates, in which the values of the colours are brought to full intensity and balanced in a fauvist manner. The painting turns into an artistic vision of the world in which all values and elements
of the object and form are lost. The gamma of the painting is ecclectic, tonality
muted, form reduced to the basic contours of the shape, without a clear border
of the sfumato. In the aspect of irregular, heavy lines and rhythmic surfaces, a
remnant of the real world is spotted at times, in relation to which the sense of
the remaining, exclusively plastic forms is discerned and determined. The old
legend of the pinto horses hoof gained the vitality and relief quality of stone,
and one can feel the strength and subtlety of the work.

Milo Arsi, iz kataloga za izlobu/from the catalogue to A. Prijis exhibition A. Prijia,Vrbas, 1970.

Osnovno likovno interesovanje Aleksandra Prijia je problem forme Aleksandar Prijis main artistic interest is the problem of form and mai materijala kojima podreuje sve ostale elemente pa nam se ini kao da
je jezero raeno jezerom i kamen kamenom. Snano i nadasve instruktivno, vrsto u fakturi i veoma izraajno u strukturalnom tretmanu, pikturalnost ovih slika izlazi iz domena svakidanjih likovnih opusa stvarajui
nove posebne emocionalne utiske. Boja, podreena fakturi strukturalna
po shvatanju samo prividno nosi u sebi elemente iluzionizma, naprotiv,
podreena materijalu dobija svoju iskonsku vrednost vrednost materijala. Sa druge strane linija, pikturalnog karaktera po izgledu iskljuivo je
konstruktivna po funkciji.

terial to which he subordinates all other elements, making us feel that a lake
is painted with lake and stone with stone. Powerfully and above all instructively, hard in facture and very expressively in the structural treatment, the
picuresqueness of these paintings leaves the domain of everyday artistic
works creating new and special emotional impressions. Colour, subordinate to facture and seen as structural, just seemingly carries the elements of
illusionism, while, subordinate to the material, it gains its primordial value
the value of the material. On the other hand, the line, pictorial in appearance, is exclusively constructive in its function.
153

Tatjana Pejovi, Ovdje, Podgorica, 1973.

Moe se slobodno rei da

We may freely say that Pri-

je Priji najdosljedniji hroniar


ljepote Crne Gore, ne ograniavajui se samo na jedan njen
fenomen. On je znao da sa puno ljubavi slika brda, Jezero,
Stari Bar, Crmnicu, da bi sa
istim arom hvatao fragmente
svega toga, predano slikajui
narove, granu gloga, maslinu
ili prekrasno rascvjetan kaktus opunciju.
To uivljavanje u fakturu plodova i bilja slikano je slobodno
i meko i uvijek je zaogrnuto
toplinom poimanja prirode.
U daljem tretmanu pejzaa
Priji prevazilazi njegove atraktivne vidove koncentriui se
Kaktus, 1973
na njegovu asocijativnu funk- Cactus
ciju. Stijenje poinje da dobija ulje na platnu / oil on canvas, 60 x 70 cm
ljudske obrise, maslina sa svo- privatna kolekcija / private collection
jom izbrazdalom strukturom
asocira na ovjekovu patnju,
dok je plavo dno gorske kamenice istovremeno iroko otvoreno ljudsko oko.
Mijenjajui odnos prema prirodi, Priji pronalazi i drugu fakturu same boje.
Kolorit postaje esto vrlo uzdran sa namjerno potenciranim akcentima u
vidu jarko obojene eke. Kontura crtea je jasnija, meka. Dok prisustvom
crne u crteu izvlae glavne obrise pejzaa.
Priji se ne zadrava na postignutim rezultatima u opservaciji prirode. Od
skoro apstraktnih pejzaa, gdje kamenje poprima ivotinjske i ljudske obrise, on stvara seriju pastela sa temom Jezera, gdje je sve natopljeno mirnom
i tekom atmosferom, putem tamnih tonova koloristiki vrlo efektivnih, da
bi se vratio svijetloj paleti i zvunosti iste boje. Zatim pravi pejzae inspirisane crmnikim reljefom, postiui jednu specinu fakturu zatalasanih
planova horizontalnim izvukivanjem obrisa.

ji is the most consistent chronicler of Montenegros beauty,


who doesnt restrict himself
on one phenomenon only. He
could paint the lake, hills, Old
Bar, Crmnica with great love,
capturing their fragments with
the same fervency, meticulously painting pomegranates, a
branch of hawthorn, olive or
magnicently ourishing cactus prickly pear. His immersion in the facture of fruits and
plants is conveyed freely and
softly and is always imbued
Kaktus, 1973
with the warm understanding
Cactus
of nature.
ulje na platnu / oil on canvas, 53 x 56,5 cm
In further treatment of lanprivatna kolekcija / private collection
dscape, Priji exceeds its attractive forms focusing upon its
associative function. Rocks start to gain human contours, olive tree with
its furrowed structure evokes human suffering, while the blue bottom of a
mountain water hole simultaneously represents a human eye wide open.
Changing his attitude to nature, Priji nds another facture of the came colour. The colouring often becomes very restrained with deliberate accents
in the form of a brightly coloured stain. The contour of a drawing is clearer, softer, while the presence of black in the drawing creates the main
outlines of the landscape.
Priji doesnt dwell long on the results achieved in the observation of
nature. With almost abstract landscapes, where stone assumes animal and
human forms, he creates a series of pastels with the theme of Lake Skadar,
where everything is imbued with calm and heavy atmosphere, through effective dark tones, only to return to the light palette and sonority of pure colour.
Then he creates landscapes inspited by the soil of Crmnica, achieveing a
specic facture of rolling planes by horizontal drawing of outlines.

Boko Puonji, Politika, 1973.

U tom savlaivanju kamene stihije, u nadiranju i prekrivanju kamena, nar In mastering the surging force of stone, the pomegranate magically rises
udesno stremi u nebo. To ispravljanje, stremljenje, as pravo, as krivudavo,
odziv je tom magu to lebdi nad pejzaom, tom Suncu nad kamenom.
Ono, Sunce, je taj trei simbol, taj neizbeni detalj na ovim slikama Aleksandra Prijia, u tom trouglu zemlja plod Sunce, odnosno kamen ivot
svetlost. Izmeu kamene sivoe i tog uarenog Sunevog diska nad predelom, traje ta drama ivota, to rasprskavanje zrelih plodova, traju burna godinja doba. Na tom suvom, pepeljastom, monotonom kamenu nad kojim bdi
Sunce. as belo, as uto, zeleno, crveno. ak i crno.
Moda to Sunce u zenitu znai i zrelo doba slikarstva, zlatno leto stvaralatva, vreme bogate berbe.

towards the sky. The straightening, the striving, now straight and now meandering, is a response to the mage hovering over the landscape, the Sun over
the stone.
The Sun is the third symbol, an unavoidable detail in Aleksandar Prijis
paintings, in the land fruit Sun triangle, that is stone life light. Between the grayness of stone and the ery sun disc over the scenery, life drama
takes place, the bursting of ripe fruits, turbulent seasons. In that gray, ashy,
monotonous stone with the Sun watching it; white in one moment, yellow,
green or red in the other. Even black.
Maybe the Sun in the zenith means a mature stage of painting, the golden age of creation, time of rich harvest.

Sreten Asanovi, na otvaranju retrospektivne izlobe/at the opening of the Retrospective Exhibition, Titograd, 1974.

Dosljedan sredini i tlu iz kojeg je izrastao, slikarstvu kome pripada i ideja- Consistent to the region and soil he grew up in, painting he belongs to
ma ovog vremena i drutva Priji stalno gradi uzlaznom linijom traei nove
mogunosti slika, ali to stalno traganje i istraivanje njegovo istovremeno je
dio jedinstvenog djela bilo da je u pitanju ulje, tempera, pastel ili akvarel,
bilo da su pejzai, ljudi i kamenje, masline i koljevi, ipkovi i mahovina; dio
je onog jedinstva koje kazuje i iskazuje njegovo vrijeme, njegovu angaovanost, slobodu i humanost, njegovu Crnu Goru, njegove ljude, njegovu boju
neba i zemlje. A mi prepoznajemo sebe i nau sliku svijeta

154

and the ideas of his time and society, Priji keeps going up the ladder with
his work continually looking for new possibilities in painting. However, his
continuous search and explorations are at the same time part of a unied
work: whether it is oil, tempera, pastel or water colours, whether it is landscapes, people and stones, olives and ridges, pomegranates and moss, they are
part of the unity expressing his time, his active engagement, freedom and
humanity, his Montenegro, his people, his colour of the sky and soil. And we
recognize ourselves and our picture of the world...

Pavle Vasi, Politika, 1974.

U sutini, Priji je ekspresionistiki temperament kome lee robustni Essentially, Priji is an expressionist temperament comfortable with rooblici na slian nain kao i intenzivna koloristika nota. Ovo obeleje osobito se manifestovalo u slikama poslednjih godina, kada je faktura postala
gusta i teka, suta antiteza lakoi i neposrednosti. Dajui prvenstveni znaaj reljefu fakture, Priji nije zaboravio ni ulogu kolorita iji je intenzitet takoe naglasio u svojim predelima, odvajajui otro slikane povrine jedne
od drugih, insistirajui na formi kao vanoj osobini svoga stila vie nego na
valerskim razlikama. U svojim poslednjim slikama Priji se opredelio za jedan masivan i opor izraz inspirisan crnogorskim predelom i otrim oblicima
njegovog kra.

bust forms just like with an intense colourist note. This characteristic is particularly visible in paintings created over the past few years, when the facture became thick and heavy, an exact antithesis of lightness and directness.
Despite giving precedence to the relief of the facture, Priji did not forget
the role of colouring, whose intensity is also emphasized in his landscapes,
separating the painted surfaces sharply one from the other, insisting on the
form as an important characteristic of his style more than on differences in
value. In his latest paintings, Priji opted for a massive and bitter expression inspired by the Montenegrin scenery and sharp forms of its stone.

Boko Puonji, Politika, 1978.

A neke rei da li tumaiti samo kao nazive slika ili kao deo letopisa o And some words should they be interpreted merely as names of painslikaru? Evo nekih: Crveno brdo, Crvena stijena, Rujevina, ipci. Zatim: Kamenica, Kameni konj, Kamena ptica, Kamena vuica, Kamena
kaluerica. Pa Liaj krasa, Liaj uti, Liaj bijeli, crveni, zeleni. Bijela
stijena, crna, crvena
I Sunce crveno, uto, belo. I Crno sunce.
To govori o neprekidnom dijalogu sa svetlou, govori o aroliji boja, neiscrpnom bogatstvu jednog podneblja, o velikim unutranjim emocijama
slikarevim.//
Priji je slikar koji lako nae motiv svuda oko sebe kud god krene, gde
god oko baci. Ko bi se jo setio da ona udubljenja po kamenim ploama, za
koja dokoni obani izmiljaju prie kako su to tragovi kopita arca Marka
Kraljevia da i to moe biti slikarski motiv? Najnovija ovogodinja slika
Aleksandra Prijia upravo nosi naziv: areva kopita. Ko bi rekao da slikara mogu da izazovu i one brazgotine po kamenjaru koje je kia vekovima
stvarala? Prijiu se uinilo da to ima neeg zajednikog sa onim narodnim
vezom na crnogorskoj nonji. Na tom suvom, surovom kamenu slikar je naao rukopis vremena i preneo ga na slike.

tings or as part of the chronicle of the painter? Some of them are: Red Hill,
Red Rock, Wig Tree, Pomegranates. Then: Water Hole, Stone Horse,
Stone Bird, Stone She-Wolf, Stone Nun. And then Lichen of the Karst,
Yellow Lichen, White, Red, Green Lichen, White, Black, Red Rock...
And The Sun red, yellow, white. And Black Sun.
This speaks of a continuous dialogue with light, of the magic of the colours, inexhaustible wealth of a region, intense inner emotions of the painter
Priji is a painter who easily nds a motif, all around himself wherever he
goes, wherever he looks. Who else would remember that the dents on stone
surfaces, which inspire idle shepherds to make up stories representing them
as traces of the hooves of Marko Kraljevis pinto horse that they, too, could
be a motif for a painter? Prijis latest painting, created this year, bears exactly
this name: Pinto Horses Hooves. Who would tell that a painter might also
be inspired by furrows on the stone created by rain for centuries? Priji felt
that this had something in common with the embroidery on the Montenegrin
national costume. In this dry, harsh stone the painter found the manuscript
of the time and he transferred it onto the paintings.

Dragan Radovanovi, Ovdje, 1986.

Prijiev ivot, anegdotski, boemski, imuplsivan, no isto toliko ozbiljan, Prijis life, anecdotal, bohemian, impulsive, but at the same time equally
angaovan pa i surov, satkan i od visokih priznanja i intimnih razoarenja,
imao je svojstva i drai sve one ljudske nesavrenosti, zanosa, ali i nesumnjivih uspona. Nikad nije nastojao stvarati famu o svom slikarstvu, nije navlaio
masku svemonog slikarskog maga kome su sve tajne poznate i dostupne:
bio je ovjek koji je nudio oku publike, bez kompleksa i kalkulacija, svoju
ogoljenu duu slikarsku s njenim vrijednostima i povremenim posrtajima.

serious, engaged and even harsh, composed both of exceptional social recognitions and personal disappointments, had the qualities and charms of
human imperfection and enthusiasm, but also undoubtable rise. He never
tried to create myths about his painting, he never put on a mask of an omnipotent painting mage to whom all the secrets are familiar and accessible:
he was a man who, without any complexes or calculations, offered to the audience his naked soul with its values and occasional faux pas.

Ljiljana Zekovi, Pobjeda, 2003.

Saobrazno karakteristikama epohe kojoj je pripadao, Priji je njegovao sli- In line with the characteristics of the epoch he belonged to, Priji cheriskarstvo intimistike orijentacije iza ije se ledene kore mira i spokojstva krilo
osjeanje nespokoja, strepnje i slutnje, tako da realno i irealno predstavljaju
konstante iz kojih se formiralo osnovno jezgro Prijievog svijeta slike. Kao
mitski lari, on je strpljivo bdio nad toplinom rodnog ognjita dajui mu jednu novu dimenziju oplodnje i sazrijevanja.//
Skadarsko jezero u raznim godinjim dobima i pod uticajem vremenskih nepogoda za Prijia je predstavljalo sudbinsko energetsko jezgro, kao
vizuelno osjetilno izvorite, koje je u njegovom biu podsticalo oivljavanje
lirskog raspoloenja i poetske topline, ali i uticalo na likovno-jeziki karakter njegovog stvaralakog ina. Tada omiljeni rad u pastelu zasnivao se na
valerskim odnosima koji kao na koprena prekrivaju povrinu slike i daju
prostoru sanjarsku i irealnu atmosferu, dok je modelovanje svjetlo-tamnim,
toplim i hladnim tonovima stvaralo skladne cjeline monohromnih sazvuja
(Jesen na jezeru, 1964; Oluja nad jezerom, 1964).//
Slikarstvo Aleksandra Aca Prijia u sebi je kondenzovalo dva svijeta: spoljanji, zasnovan na znanju i iskustvu slikarskog umijea, i unutranji koji se
sluti iza spoljnog privida, iza vidljivih formalnih oblika, znakova, simbola i
metafora koji ponekad egzistiraju kao samostalni motivi (masline, ipak, liaj, kokot...). Vizuelno mimetiko saobraeno intelektualnoj koncepciji slike,

hed intimist painting whose icy crust of peace and tranquillity hid the feeling of anxiety, trepidation and apprehension, so the real and the unreal are
the constants which formed the basic core of Prijis world of painting. Like
mythical Lari, he patiently watched over the warmth of the native land giving it a new dimension of fertilization and maturation
In various seasons and under the inclement weather conditions, to Priji Lake Skadar was a fateful lake of energy, as a visual source of emotions
which stimulated in him the revival of the lyrical mood and poetic warmth,
but which also inuenced the expressive character of his creative act. At that
time his favourite work in pastel was based upon the relations of the value
which, like a ne veil, cover the surface of the painting and give the space a
dreamy and unreal atmosphere, while the modelling in light and dark, warm
and cool tones, created harmonious wholes of monochrome chords (Autumn
at the Lake, 1964; Storm at the Lake, 1964)
The painting of Aleksandar Aco Priji encompassed two worlds in it: the
outer world based upon the knowledge and experience of painting skills
and the inner world anticipated behind the external semblance, behind the
visible formal shapes, signs, symbols and metaphors which sometimes exist
as individual motifs (olives, pomegranate, lichen, rooster...) The visual and
155

disciplina i racionalnost u rjeavanju likovnih problema predstavljaju osnovne karakteristike Prijievog stvaralakog senzibiliteta.//
Tenja ka redu, linearni strogo kontrolisani ritmovi, vrstina predmeta,
tradicionalni faktori modelovanja, bogatstvo materije, rasutost u organizaciji
svjetlosti kao na srednjovjekovnim freskama, ukazuju na slikara koji je njegovao formalne elemente modernog klasicizma, ali i umjetnika koji je kroz
raspon koloristike skale od akvarelske prozranosti, preko priguenih tonskih vibracija do sonornog kolorita, zapravo od tonskog do koloristikog slikarstva, atmosferom kontemplativnog mira i recidiva metazikog prostora,
stvorio kompozicije bajkovite snohvatice koja provejava kroz realnost njegovog vizuelnog doivljaja, prije svega kroz pejzae koji predstavljaju okosnicu
njegovog likovnog opusa.

the mimetic harmonized with the intellectual concept of painting, discipline and rationality in the solution of artistic problems represent the main
characteristics of Prijis creative sensibility
A tendency to create order, a linear and strictly controlled rhythm, hard
objects, traditional factors of modelling, richness of the matter, diffusion of light like in mediaeval frescoes they all indicate a painter who cherished formal
elements of modern classicism, but also an artist who, through the range of a
colourist scale from the watercolour translucence through muted tone vibrations
to sonorous colouring, or from tone to colourist painting, with an atmosphere
of contemplative peace and the residue of metaphysical space, created compositions of dreamy fairytale which pervades the reality of his visual experience,
primarily through landscapes which are the skeleton of his artistic oeuvre

Dragutin Vukoti, povodom izlobe u galeriji Most/on the occasion of exhibition in the Most gallery, Podgorica, 1999.

Bio je radoznao, drueljubiv, kreativan i ivio vrlo intenzivno ali relativno


kratko, jer je sagorio na vlastitom stvaralakom plamenu. Uspio je da za sobom ostavi kapitalno djelo kojim moe da se ponosi njegova porodica, a koje
ini ast kulturi naroda iz kojeg potie i umjetnikom pozivu kojim se bavio

He was curious, sociable and creative and lived an intense but a relatively short life, since he burnt on his own creative ame. He managed to leave behind a capital oeuvre which his family can be proud of and which does
honour to the culture he came from and the art profession he practised

MONAH SLIK ARSTVA


Uklet ili ne/uklet. Uklet.
Ti si ovjek slikar patnjom proet.
Nema vie takvih.
On je odmah bio slikar. Ovdje u ovom gradu bez imena.
U ovoj crnoj, i dalje crnoj, zemlji
On je odmah bio prepoznat, odmah upamen, odmah legenda.
Aleksandar Priji. Priji. Aco Priji.
Nema vie takvih slikara.
Po svemu: od slikanja strasti / vjetine kojom je jeo / kreirao boju
i razbacivao tu, takvu, upaljenu otrovnicu do ivota
kojim je fascinirao to je bio On.
Osjealo se, znalo se da je izaao iz poezije, iz muenitva Van Goga
iz njegovih usjeva... ne kao slikar nego kao pojava,
kao krv otkinuta koja slika,
kao monah slikarstva.
Kao kakav na Modiljani samovao je i u drutvu i u ateljeu,
na ulici i u kafani.

Primorska jesen, 1978


Autumn at the Seaside
ulje na platnu / oil on canvas
72 x 75 cm

Roeni slikar, rodio je sebe.


Mrzio je kravate. I viski...
A oboavali su ga svi. I lijepi i runi i zli. I dekadentni i neobrazovani.
Slikao je sumornu kamenu vuicu i uti liaj i prosuti nar
i planinski vijenac i morske plodove i plave daljine
i ljudsko lice... kao hram Boji.
Hranio se zemljom, mitskom snagom, bez ostatka,
mitske Crne Gore.
Slikao je da bi preivio. I preivio je.
Slikarstvo je za njega bila vjera. Istina, vjerovao je u ljude,
koji po svemu sudei nisu vjerovali ni u ta.
Njegova je vjera preivjela.
Nema vie takvih slikara. Ili, ima ih veoma malo.
Tako je i bolje. Tako se bolje vidi.
Ranko Jovovi
Podgorica, 14. mart 1996.

156

Aco kao primijenjeni umjetnik


aco as an applied artist
Osnivaki kongres K PCG, 1948
Founding Congress of the Communist Party of Montenegro
sitotampa / silkscreen

asno sam se rodio da bih mogao neto


da nauim neposredno od Aca Prijia.
Ali danas, kada me zapala ast oblikovanja
ove knjige, njegovim djelom sam proirio
znaenje termina kojima dnevno baratam u
dizajn-procesu. tavie, od kad sam se upoznao sa Acovim djelom u piksel, putovanja
junim magistralama Crne Gore za mene
vie nijesu ista. To je uzbudljiva vonja po
Acovoj paleti. Ta opijenost pejzaom na nekim dionicama je i opasna po ivot. Meutim, ono to me kao dizajnera najvie opinilo je dio Acovog opusa primijenjene umjetnosti, koji snano kontrastira danaanjoj
kompjuterskoj sterilnosti i anonimnosti dizajna. Pozamana zbirka plakata, ilustracija, naslovnica knjiga i asopisa, plaketa, diploma, znaki, tipografskih ispisa i srodnih
artefakata govori o Acu kao o vrlo plodnom
propagandnom grafiaru (kako se u njegovo vrijeme nazivala dizajnerska djelatnost).
injenica da je Aco djelovao na polju primijenjene umjetnosti ne bi trebalo da zaudi paljivog itaoca njegove biografije.
Naime, Aco je veliki dio ivota i djela posvetio drutvu. Prije rata u ilegali, a poslije
njega slobodno i javno, drutveno-politikim aktivizmom angaovao je ljude, pokretao udruenja, raspirivao diskusije, a primijenjenim likovnim sredstvima je to isto
utvrivao u svijesti javnosti. Doba velikih
promjena i napretka je iziskivala polet, koji
se raspirivao svim sredstvima, pa i propagandnom grafikom.
Naroitom angaovanou odiu prvi poslijeratni plakati. Kao idealista potpuno posveen komunistikim idejama, na ovim plakatima Aco koristi uobiajeni vokabular socijalistikog optimizma i vjere u napredak.

was born too late to lear something directly from Aco Priji.
Nowdays, when I was given an honor to design this book, his
work has broadened the meaning od terms I use on daily basis in
design-process. Moreover, since I got pixel-deap insight into Aco's
work, travelling over southern motorways of Montenegro are not
the same for me anymore. It became an exciting voyage through
Aco's palette. These overwhealming landscapes are even dangerous in some parts of the road. However, the thing that has spelled
me the most as a graphic designer is Aco's opus in applied arts,
which strongly contrasts with contemporary computer based sterility and anonimity of design. Rather large collection of posters,
illustrations, book and magazine covers, plaques, diplomas, ensigns, typographic inscriptions and similar artefacts leads to the
conclusion that Aco was a fruitful prop graphic artist (as if his
proffession was called in his time).
The fact that Aco worked in the field of applied arts should not surprise a careful reader of his biography. Namely, Aco has dedicated
157

Politiki plakati, 1949

To su maestatne scene, sa klasicizujuim


stamenim figurama radnika, ena, omladinaca, sportista, invalida itd. Slino klieima
litografskih plakata industrijske revolucije,
ilustracije u pozadini plakata su dopunjene
fabrikama, mehanizacijom, dalekovodima i
slinim znakovnim elementima koji sugeriu izgradnju drave i drutveni progres.
Meutim, shodno tehnici sitotampe kojom
su plakati tampani, ilustracije nemaju polutonova ve su posterizovane u nekoliko
(esto ak est!) separata. Kasniji radovi
su svedeniji, sa manje planova, a u izboru
ilustrativnog materijala apstrahovani to
vie nijesu figure u insceniranim situacijama, ve uproeni splet simbola, tampanih

Plakat, 1949
Poster
sitotampa / silkscreen

158

u dva do tri separata. injenica da se Aco


podjednako dobro snalazio sa vie separacija govori o njemu kao o vjetom grafiaru.
Tipografija na ovim plakatima spada u dobni modernistiki kalup grotesknih pisama
masnoga reza, te uglavnom verzalnog skupa. U najveem broju sluajeva slova su izrazito geometrizovana i, premda se ne radi o
pominom slogu, sloena su u blokove odvojene od ilustracije. Uspjenija rjeenja su
ona e je Aco mogao da, shodno tematici,
odstupi od ovog kontruktivizma. Takvi su
natpisi na plakatu jubileja KUD Njego iz
1957, ali i kaligrafski ispisi na plakatu Dana borca iz 1956.

Political posters
sitotampa / silkscreen

Drutveno
angaovani plakat, 1966
Socialy engaged posters
sitotampa / silkscreen

Dvobojni plakati, 1957, 1961

Plakat proslave Dana borca, 1956


Poster of The Warrior's Day Celebration
sitotampa / silkscreen

a big part of life and work to society. Before the war in the underground, and after it
freely and openly, his socio-political acti-

Two-coloured posters,
sitotampa / silkscreen

vism engaged people, initiated associations, fueled discussion... and determined the
same thing in the minds of the public by
applied art assets. The age of great changes
and progress costs a boom, supported by all
means, including graphics and advertising.

Politiki plakat, 1974


Political poster
sitotampa / silkscreen

Specially first postwar posters reflect a particular engagement. As an idealist fully committed to communist ideas, Aco uses the
common vocabulary of social optimism and
faith in progress. These are majestic scenes, with strong figures of workers, women,
youth, athletes, the disabled and so on. Similarly to clichs of lithographic posters of
the industrial revolution, posters backgrounds are complemented by the factories,
machinery, transmission lines and related
sign elements that suggest state building
and social progress. However, according to
the technique of silkscreen printing, posters
have no half-tones so illustations are posterized in several (often as many as six!) separations. Later works were more simplified,
with fewer plans and illustrative material
taht is more abstracted - these are no longer figures in staged situations, but a simplified combination of symbols, printed in
two to three separations. The fact that Aco
works equally well with more separations
speaks of him as a skilled graphic artist.

Typography on these posters is one of the


modernist age grotesque mold of boldcut
letters, and mostly set in upper case. Most of
the letters are very geometrical, and although thay are not letterpressed, thay are layed
out in separate blocks from illustrations.
Successful solutions are those where Aco,
according to topic, could separate from this
constructivism. Such are the inscriptions on
the anniversary poster of ensamble Njego
(1957), as well as calligraphic lettering on a
celebrational poster of Warrior's Day (1956).
However, we don't find the most developed
lettering on the poster as a mass medium,
but on the forms of smaller size and smaller
circulation (in book design, diplomas, etc.)..
As an example of the so-called expressive
typography should be noted the book cover
159

Zlatna diploma, 70e

Meutim, najuspjeliju tipografiju ne srijeemo na plakatu kao masovnom mediju, ve na


formama manjih dimenzija i tiraa (u grafikoj opremi knjiga, diploma isl.). Kao primjer
tzv. ekspresivne tipografije treba istai koricu
knjige Gajtan vode u dolini jedinstvenim
monolinearnim potezom Aco stvara i vizuelno i verbalno, koji su samo na prvi pogled
odvojeni u ilustraciju i naslov. Da je Aco bio
vjet tipograf potvruje i mnotvo diploma,
raenih kombinacijom sitotampe i knjigopeatanja (pominog sloga), a meu njima
posebno mjesto pripada Zlatnoj diplomi Moderne galerije Titograd za najbolje aranirani
izlog. U pitanju je prigodni irilini verzal,
slobodno konsturisan i ukraen jednim trozubim serifom. Tekst je itak, uprkos izrazitoj dekorativnosti ovog pisma i velikom
broju ligatura, to govori o Acovoj visokoj
osvijeenosti u problematici crnog zanata.
Novinska ilustracija zauzima posebno mjesto
u Acovom opusu primijenjene umjetnosti.
To su prigodne ilustracije minijaturnih formata, koje prikazuju predmetnu temu, bilo
da je u pitanju predio, drutvena akcija ili
pak intervjuisana linost. Objavljivane su u
listovima Pobjeda, Naa ena, Politika, Danas, Titov pionir itd, a raene su tehnikom
crtea tuem i linorezom. Navedene listove
Aco ilustruje iskontrastiranim linorezima i
uproenim rafiranim crteima. injenica
da se neki listovi u dananje digitalno vrijeme vraaju umjetnikoj ilustraciji govori o
njenoj superiornosti nad fotografijom. Ovo
je posebno primjetno kod novinske, manje
kvalitetne rototampe, koju je Aco vjeto
humanizovao umjetnikom ilustracijom.
160

Golden Diploma
sitotampa / silkscreen

Naslovnice knjiga i asopisa


Front covers of books and magazines

Water cord in the valley Aco creates both


visual and verbal layer by a single monolinear stroke. They are separated into illustration and title only at first sight. Aco confirmed
that he was a skilled typographer by a large
number of diplomas, made in combination
of screen printing and letterpress (movable
type). Among them a special place belongs
to the Golden Diploma for the best arranged
showcase given by Modern Gallery Titograd.
It is occasional Cyrillic upper case lettering,
freely sonstruced and decorated with a trident
serif. The text is readable, despite an emphasied decorative charachter of letters and a
number of ligatures, which indicates a high
Aco's awareness in the issue of "black craft."

Ilustracija za plakat, 1950e


Illustration for the poster
sitotampa / silkscreen

Newspaper illustration occupies a special place in the oeuvre in Aco's applied art.
These are occasional miniature illustrations,
showing the subject topic, whether it comes
to landscape, social action or the person interviewed. They were published in newspapers
Pobjeda, Naa ena, Politika, Danas, Titov
pionir, etc., and were made in technique of
linocut and ink drawing. These newspapers
Aco illustrates with contrasted and simplified linocut and hatched drawings. The fact
that some newspapers in today's digital era
go back to art illustration tells about its superiority over the photography. This is particularly noticeable in the low quality pressed
newspapers, which Aco skillfully humanisies
with artistic illustration.

Pozorini plakat, 1954


Theatre poster
sitotampa i knjigopeatanje /
silkscreen and letterpress

Plaketa Zajednice
optina Crne Gore
Plaque of the Community
of Montenegrin Municipalities

Prigodne
znake
Occasional ensigns

Logo Moderne
galerije Titograd
Logo of Modern Gallery Titograd

161

tafeta mladosti, 1973


Youth Relay Balot

Vrui slog

Aco se jednako uspjeno oprobao i u plastinim formama primijenjene umjetnosti.


Oblikovao je vie prigodnih znaaka, plaketa, a kao poseban kuriozitet treba spome-

Hot type-setting
linorez / linocut

nuti i tafetu mladosti iz 1973.


Kad se sabere ovaj raznoliki dio opusa, moe se zakljuiti da je Aleksandar Priji u jednakoj mjeri doprinio razvoju kako slobodne,
tako i primijenjene umjetnosti u Crnoj Gori. Uostalom, ni njegovi uitelji (u ime svih
spomenimo Milunovieve plakate) nijesu se
branili od ove esto potcjenjivane grane umjetnosti. Iznenauje zakljuak da joj Aco, kao
prije svega slobodni umjetnik, vazda pristupa kao pravi dizajner najee je utilitaran
(e forma prati funkciju), ali bez tekoe se
po potrebi odluuje za dekorativnu dopadljivost (ali nikad na raun funkcionalnosti),
ili pak namee sopstveni likovni jezik formi
vizuelne komunikacije. Aco rjeava i probleme derivacije jednog vizuala na vie formi i
formata (spomenikznakapoveljaplakat),
to je svakodnevna praksa u dananjim reklamnim agencijama, pa bi mu se mogla
naenuti uloga kreativnog ili umjetnikog
direktora. Veinu stvari Aco je potpisivao irilinim monogramom AP, to govori o njegovoj tenji da primijenjenu umjetnost podigne na vii nivo ugleda. Zbog svega toga,
Acova svrsishodna dizajnerska misao zasluuje posebno mjesto u jo nenapisanoj Istoriji primijenjene umjetnosti u Crnoj Gori
Doc.mr Nikola Latkovi, mfa
162

Ilustracije u asopisu Naa ena, 1951-52


Illustrations in Naa ena magazine

Acov monogram
Acos monogram

Aco tried his hand in the plastic forms of


applied art with an eaqual success. He designed several commemorative ensignes,
plaques, and one special curiosity the Youth
Relay Baton in 1973.

Ilustracije sa crnogorskim predjelima


u listu Pobjeda, 1951-52
Illustrations with montenegrin landscapes
in newspaper Pobjeda

Portreti u listu
Pobjeda 1951-52
Portraits in newspaper
Pobjeda

When brought together this diverse part of


the work, it can be concluded that Aleksandar Priji equally contributed to the development of fine and applied arts in Montenegro. After all, his teachers (on behalf of
all lets mention Milunovi's posters) didn't
defended themselves from this often disvalued branch of art. Conclusion that Aco, primarily as a fine artist, allways approached
it as a real designer usually he chooses
utilitarity (where form follows the function),
but without difficulty, if necessary, turns
to a decorative attractiveness (but never
at the expense of functionality), or impose its own visual language into the form
of visual communication. Aco solves the
problems of a derivation of visuals on multiple forms and formats (monumentensigndiplomaposter), which is an everyday
practice in today's advertising agencies, so
that he could be given a role of the creative
or art director. Most things Aco signed in
cyrillic initials AP, which demonstrates his
desire to put applied art to a higher level
of reputation. As a result, Aco's purposeful
designing mind deserves a special place
in yet unwritten History of Applied Art in
Montenegro
ass.prof. Nikola Latkovic, mfa
163

Izvodi iz intervjua
excerpts from interviews

O svom obrazovanju

On his education

Dragoslav Adamovi, Politika, 1973.


Kada je na Cetinje doao Petar Lubarda, poelo se s pravim radom. Sve
dok je Lubarda vodio Umjetniku kolu, bio sam s njim. Neprekidno. Radei uz njega pojmovi su se raiavali, mnoge zagonetke
tke su bile lake rijeene, mnoge tajne su bre dokuene. Bio je tu i Milo Milunovi,
ilunovi,
drugi veliki majstor koji je ovdje ostavio dubok trag. Lubarih
da i on su za prvu poslijeratnu generaciju crnogorskih
slikara znaili ogromno. Nemjerljivo je to. Njihov rad
d
bio je ovdje uvod za njihov rad u onim uvenim beo-gradskim majstorskim radionicama. inilo se nama,
a,
koji smo onda bili uz njih na Cetinju, da su oni imali
ne kole u ovom dananjem smislu, nego kole kakve
su bile one slavne akademije u drevnoj Grkoj: majstori rade i neprekidno razgovaraju sa svoji acima o
svemu to iskrsne u raznim fazama stvaralatva. To
vrijeme provedeno uz Lubardu i Milunovia znailo
je za sve nas neopisivo mnogo, meni posebno. Radio
sam u nekom neprekidnom zanosu i moram rei da mi
je posebno prijanjao za srce onaj Lubardin odnos preema prirodi, prema ovom naem pejsau.
Lubardina pisma Acu

- When Petar Lubarda came to Cetinje, real work began. I was with him
throughout the period when he ran the Art School. Incessantly. With him,
notions got claried, riddles
r
were more easily solved, and mysteries faster
resolved. Milo Milunov
Milunovi was there too, another great master who's left a lasting mark
ma here. To the rst post-war generation Lubarda and
Milunovi were of immense importance. It is immeasuraMil
ble. Their work here was an introduction to their work in
the well-known master workshops in Belgrade. It seemed
th
tto us, who were with them in that period in Cetinje,
that the concept of their schools was different from
today's schools, they were rather like the renowned
aacademies in ancient Greece: during their work masters
ccontinually talked to their students about everything
t
that
cropped up in various stages of creation. The time spent with Lubarda and Milunovi was priceless for
m
us, especially for me. I worked with continual enthusiaus
a I must say that particularly close to my heart was
sm and
Luba
Lubarda's
attitude to nature, to our own landscape.

Lubarda's letters sent to Aco

Milorad Popovi, Oko, V, 149, 1977.


Ja sam imao sreu da sam bio uenik pravih uitelja i pravih ljudi. Jer, od
neprocjenjive je vanosti kako u prvoj mladosti prihvate uitelji to malo dijete, kako ga ponu uiti ivotu. Moj stari i dobri uitelj prve moje mladosti,
piro Vidovi, prvi je uvidio u meni sklonost ka crtanju, crtanju neobinih
formi drveta, kamena i njegove vegetacije, jezera i primorja, motivi koji me
i dan-danas najvie privlae i naradije ih obraujem!
164

I was lucky to have been a student of true teachers and true people. For
how teachers accept a small child in early childhood, how they start teaching
him life, is of tremendous importance. A good old teacher from my early days,
piro Vidovi, was the rst to spot my gift for drawing, drawing unusual forms
of wood, stone and its vegetation, lake and the coast the motifs which attract
me the most even today and which I work on with the greatest pleasure!

Jevto Milovi, Susreti sa umjetnicima, 1977.


Stalno sam crtao pejsae, portrete. Ali sve svoje crtee, koje sam u toku rata
bio ostavio kod kue, digli su Talijani. U logoru, u Njemakoj, bio sam izradio jednu ogromnu mapu logoraa poljskih, francuskih i naih, i kada sam
se vraao iz njemakog logora u Jugoslaviju 1945, poklonio sam tu mapu
portreta najmlaem logorau koji je bio zajedno sa mnom u Njemakoj i koji me je mnogo volio... rekao sam mu: Stevane, zadri ovo za uspomenu od
mene drugo ti ne mogu nita dati... Od prvih dana zarobljenitva vodio sam
dnevnik i u njemu crtao. Kad su me Njemci poslije jednog trajka sprovodili
u rudnik uglja u Saksoniju, u Petersrodu, bacio sam iz straha svoj dnevnik
kroz reetku vagona u rijeku Muldu.

I always drew landscapes, portraits. But all of my drawings, which I'd left
at home during the war, were stolen by the Italians. In a camp, in Germany, I
made a huge map of Polish, French and Yugoslav inmates, and on my return
from the German camp to Yugoslavia in 1945, I gave this map of portraits to
the youngest inmate who'd been in Germany with me and who loved me so
much... I said to him: Stevan, keep this in memory of me, I have nothing else
to give you... From the rst days of my incarceration, I kept a diary and drew
in it. After a strike, when Germans were transferring me to a coal mine in
Saxony, in fear I threw my diary from the train into the Mulda river.

Jevto Milovi, Stvaranje, 1977.


Milunovi nam je svima ostao u nezaboravnom
We all have an enduring memory of Milunosjeanju po onim dugim, a sadrajnim razgovovi with his long, informative discussions about
Priji je bio i lini prijatelj i uenik velikana crnorima o mrtvoj prirodi. Mislim da niko kao on nije
still life. Nobody could speak about it like him,
gorskog slikarstva: Lubarde i Milunovia. O Miluznao da govori o tome.
I think.
noviu kae da je bio neobino radan, strog, pravi/.../ Lubarda je traio u crnogorskom kru vie
Lubarda explored the Montenegrin stone for
an. Ispriao nam je i jednu anegdotu iz njegovog
surovosti, divljinu, a ja u kru traim malo poezicoarseness and wilderness, while I look for a
drugovanja sa uiteljem.
je. Iako je divalj, ipak je taj kr n. Iako je taj kr
little poetry in it. Despite being wild, our sto Toga dana smo trebali da radimo mrtvu prirodu.
surov, ipak se na njemu pojavljuje liaj crveni,
ne is still subtle. Even though it is rough, red,
Postavio je na sto jabuke i ipkove i izaao iz ateljea.
uti, bijeli. Iako je crnogorski predio surov, on je
yellow and white lichens still appear on it. DesKad se vratio i vidio prazan sto, pitao me: gdje je
pun boja. Ja sam to traio i danas to traim. /.../
pite being rough, the Montenegrin scenery is
mrtva priroda? Rekao sam mu da sam je pojeo, bio
Ja mislim da mi je najvie podsticaja dao u
full of colours. This is what I looked for in the
samome poetku profesor efer, koji je bio Vojpast and what I still look for.
sam gladan. Stao je na trenutak, ljut, pa se osmjehvoanin. Ja sam tada u Ivangradu kao gimna At the very beginning, I think, I was mostly
nuo i rekao: dobro, donijeu drugu...
zist, zavolio boju i sasvim se predao slikarstvu.
encouraged by my teacher efer from VojvodiRadmila ugi, Pobjeda, 1976.
Od kue nijesam dobijao nikakav podstrek. Mona. As a high school student in Ivangrad, I fell
jima je bilo ao davati toliki novac za moje boje,
in love with colour and devoted myself fully to
a oni nijesu mislili na moj uspjeh u slikarstvu. I za mene je vaila ona prepainting. At home I received no encouragement. My family were unwilling
dratna izreka: Imam tri sina; jedan je profesor, drugi je ofer, a trei je jedan
to give so much money for my paint, and they didn't think of my success in
ludak-slikar. Ali ja sam se za to bio opredijelio i od toga momenta slikarstvo
painting. And the pre-war saying was true of me too: I have three sons; one is
je za mene bilo opsesija.
a teacher, the other is a driver, and the third is a painter a madman. But I'd
chosen painting and from that moment onward painting was my obsession.

O svom slikarstvu

On his painting
Prosvjetni rad, 1954.

Teko je danas govoriti o pravcima, osobito kad imamo na umu da se i svako


pomodarstvo obiljeava tobonjim pravcem i genijalnou. Mislim, ukoliko
se doe, ali samo dugim radom i to decenijama do nekog rezultata, pa makar
i do izvjesne apstrakcije, da to vodi napretku. Ne mogu se nikako sloiti sa
time to danas rade pojedini mlai slikari da vjeto imitiranje ve preivjelog na Zapadu, nazivaju svojom originalnou i izumom. Sreom, toga jo
nema bar kod nas u Udruenju likovnih umjetnika Crne Gore.

It's hard to talk about art trends today, especially if we bear in mind that
all fads are viewed as art trends and labelled as ingenious. In my opinion, if
an artist achieves a result through decades-long work, even if it is certain abstraction, this leads to progress. I can't possibly approve of what some younger artists do today, referring to the skilful emulation of something that has
already been experienced in the West as their own originality or invention.
Luckily, we still don't see that in the Association of Fine Artists of Montenegro.

Slobodan Vukovi, Pobjeda, 1967.


Lino sam bio i ostao oboavalac naeg crnogorskog pejzaa i podneblja
koga, po mom miljenju, nema nigdje na drugom mjestu. To je vjeiti motiv
koji se ne plai iskoriavanja pa makar ga obraivale hiljade slikara, jer e
svako u njemu nai poneto a i djeli samoga sebe. /.../
Svaki slikar, odnosno umjetnik, vezan je za svoj osnovni motiv i od tog
motiva poinje i istrauje, jer je to taj najglavniji motiv koji ga najvie i preokupira od prvih do poslednjih poteza kiice. Pored svog osnovnog motiva
svaki umjetnik tu i tamo ini poneke, tako da ih nazovemo, izlete u nepoznato,
njemu jo neotkriveno, ali se ipak uvijek vraa onom svom osnovnom motivu.
Za mene je to Crna Gora, ije me vizije iz najranijeg djetinjstva i dan danas
podstiu u radu i koje su, u stvari, uinile da se opredjelim za slikarstvo. /.../
U tim vizijama, udnim oblicima prirode i borama ljutog kra jednako
vidim bore lica crnogorskog ovjeka jer su ih stvarali i na kamenu i na licu
isti uslovi.

Personally, Ive always been an admirer of our Montenegrin landscape,


unrivalled in the world in my view. It is an eternal motif which doesn't fear
being exploited even if it has already been painted by thousands of painters,
as everyone will nd something in it, together with a part of oneself.
Each painter, or artist, is tied to his basic motif and from that motif he starts to explore, since it is the main motif he is preoccupied with from the rst
to the last stroke of a brush. Apart from his basic motif, each artist occasionally makes what we can call tours into the unknown, into something that is
still uncovered to him, but he still always returns to this main motif of his. For
me it is Montenegro, whose visions have inspired me from my earliest childhood to the present day and which were the reasons why I chose painting...
- In these visions, unusual forms of nature and wrinkles of the harsh stone,
I equally see the wrinkles on the face of the Montenegrin man since on the
stone and the face alike they were created by the same conditions.
165

Ranko Jovovi, Pobjeda, 1971.


Slikarstvo je odraz jednog naroda, njegova
Painting is an expression of a people, its colour
boja i duhovna veliina. Ne moe se nita raand spiritual value. Nothing can be done unless
diti ako se ne zametne u utrobi matere. Tako i
it is started in the mother's womb. A painter, too,
slikar, iz te ogromne utrobe svoga naroda, rais born from the huge womb of his people, bearing its face and its soul. ...... an English poet, for
a se, nosei lice njegovo i nalije i duu njegovu... Nama ne moe biti blizak, na primjer,
example, can't be as close to us as Njego, and
neki engleski pjesnik kao to nam je blizak
vice versa. It is the symbols, wisdom, feelings,
Njego, i obratno. U pitanju su simboli, muimages the nature of a people. But whatever is
drost, osjeanja, slika priroda naroda. Ali sve
valuable it crosses all borders. For God's sake,
to je vrijedno prelazi sve granice. Pobogu,
all borders in art are for the weak and the unu umjetnosti su sve granice za nejake i netatalented, for bad works. ..... by avoiding the nalentovane, za loa djela... Izbjegavanjem onog
tional, the work becomes depersonalized. Hodnarodnog, nacionalnog, djelo je obezlieno.
ge-podge. Trendiness. I don't think that all this
Bukuri. Pomodnost. Ne mislim da je to sve
is in the work, but to a considerable extent the
u djelu, ali u prilinoj mjeri to nacionalno jeste
national is a sign of recognition, belief. It's hiznak prepoznavanja, vjerovanja. To je istorija,
story, the colour of blood, fervency, instrument,
boja krvi, ar, instrument, uma to su geni.
forest it's genes..... it's all self-destruction, horror
Rad na slici Rapsodija Zabljaka, 1966
Umjetnost hoe svu nau slobodu, angaova- Working on the painting abljak Crnojevia, 1966
in the body. It needs to heal. Art wants all our
nje po cijenu svega. I nema zastoja. Umjetnost
freedom, engagement at any price. And there're
ne trpi niti slui ikome sem ovjeku. Biti iskren
no setbacks. Art doesn't stand or serve anyone
vano je. Sve vrijedno to je stvorio ljudski duh angaovano je; samo
but man. It is important to be sincere. All valuable things created by human
loa djela su neangaovana. Nema tog istog esteticizma, larpurlartizma,
spirit are engaged; only poor works are not engaged. There's no such thing
as pure aestheticism, lartpourlartism, it is all fabrication. Poor mystication.
izmiljotina je to. Loa mistifikacija. Pravo djelo blisko je svakom vremeA true work is close to each time, regardless of politics and the like.
nu, bez obzira na politiku i sl.

Dragoslav Adamovi, Politika, 1973.


Kada danas posmatram put koji je
ostao za mnom, mislim da sam sebe
najvie nalazio upravo u tom surovom crnogorskom pejsau.
Taj na pejsa, krti ali prebogati, taj izbrazdani kamen i ipak koji
cvjeta u njemu... Zna mu se boja: cinober, ali ja jo nisam vidio nekoga
ko je pogodio ba to... Pa kad sazri...
Onda taj kamen, i detalj na njemu:
liaj. Mislim da to niko nije obraivao.
Misli se da je kamen mrtav, a nevjerovatno je to ta brda skrivaju. Nauio sam da traim, da otkrivam. Kad
ovjek gleda u globalu to je samo
nepregledni sivi kamen, pustinja. A
doite na Karu, stari zimovnik Peipak (skica iz Ljekopolja), 1968
tra Prvog, ili Okna, na Skadarskom
Pomegranate (Sketch from Ljekopolje)
jezeru neka udna erozija dala je
prosto udesne oblike kamenju. Za
vajara je to kao stvoreno: najsavremenija mogua forma. Sve je to uticalo na
moja traganja, na moj izraz, proiavalo ga, bogatilo. ini mi se da mogu
rei da je upravo takav pejsa u kome ivim presudno uticao na moja opredjeljenja, vie nego bilo ta drugo. Valja doi u taj crnogorski kamenjar, zai
dublje u njega, vidjeti ga kad ga sunce obasja kakav je, a kakav je u nepogodi ili poslije nje. I u njemu, taj udesni ipak, divlji ipak. On je tu kao simbol
prkosa toj pustoi, moda najljepe u tom kru! U proljee je zelen, u ljeto
crven ini se da sve gori, u jesen pouti. Ko ivi i radi u susjedstvu njegovom mora da osjeti ljepotu koja mu je tu, nadohvat ruke.
Jo me je neto privlailo: stari nai crkveni vezovi. Puni su nevjerovatnih
preliva, bogati su, raskoni. Radile su ih kapetanske ene, ekajui mueve
da se vrate sa dugih putovanja. To su mali formati a raeni su godinama:
svi uzdasi i sve elje su tu utkani. Prelivi na tim vezovima podsjeaju me na
na pejsa. Sve mi se ini da bih se izgubio u ravnici. /.../
Putujui, uei se, uporeujui, shvatio sam da su me od svega sto sam u
svijetu slikarstva vidio najvie impresionirali francuski impresionisti. Znao
sam, na primjer, vrlo dobro, do detalja, mnoge reprodukcije Van Goga, Renoara,
Manea, Pisaroa i drugih, ali sam vidio tek kada sam stao pred originale kolika
je razlika izmeu jednog i drugog. Kad sam, na primjer, vidio Graane Kalea
166

When I now look back on the road


behind me, I think that I felt best in
that rough Montenegrin landscape.
This landscape of ours, stingy but
all too rich, this jagged stone and pomegranates ourishing in it... Their
colour is well-known: cinnabar, but I
haven's seen anyone who's managed
to get it exactly as it is... And when
they ripen...
And then the stone, and a detail
on it: lichen. I don't think that anyone
has worked on it. They usually think
that stone is dead, and it's incredible
what these hills hide. I've learnt to
search, to discover. When you take a
general view it is just vast gray stone, a wasteland. And then you go to ipak (skica)
Karu, Petar I's old winter house, or Pomegranate (Sketch)
Okna, on Lake Skadar some strange erosion has simply created magnicent forms in stone. It is a perfect
thing for a sculptor: the most modern possible form. All this inuenced my
explorations, my expression, purifying it, enriching it. It seems to me that I
can say that such landscape, more than anything else, had a decisive impact
on my choices. It's good to come to the Montenegrin rocky ground, delve
deep into it, see what it's like when it's lit up by the sun, and what it's like in
or after a storm. And in it you nd wondrous pomegranates, wild pomegranates. They're there as a symbol of deance against the wasteland, perhaps
the most beautiful thing in the rocks! Green in spring, red in summer as if
everything's on re, and yellow in autumn. Those living and working in their
neighbourhood must feel the beauty which is right there, at their ngertips.
Something else attracted me, too: our old church embroidery. It is full of
amazing tones, rich, luxuriant. Such pieces were made by captains' wives,
waiting for their husbands to come back home from long voyages. They're
small formats but they took years to make: all the sighs and all desires are
woven into them. Tones in these pieces remind me of our landscape. It appears to me that I'd get lost in a plain...
Travelling, learning, comparing, I realized that among all I'd seen in the
world of painting, I was especially impressed by French impressionists. I

bio sam zaprepaen: imao


sam utisak da je to slika
ogromnih razmjera tako
je monumentalno djelovalo to inae formatski malo
platno. Pa monumentalnost stare egipatske skulpture i slike. Pa portreti
starih Etruraca, pa rimsko
zidno slikarstvo. Sve je to
moralo da ostavi duboke Riko Debenjak, Luka Tomanovi,
tragove na meni, sve je to Aco Priji i Ante Abramovi, Pariz 1957
Riko Debeljak, Luka Tomanovi, Aco Priji
moralo da na neki nain
and Ante Abramovi, Paris 1957
utie na mene, jer znam
s kakvim sam se ushieNa Karuu
njem predavao svemu tosa Nikom Paviem, 1968
me u tim susretima. /.../
On Karu with Niko Pavi
Nikad se ne bih mogao povesti za trenutkom, za nekom modom. Sve to sam uradio, uradio sam
radei s t r p lj i v o. Umijem da ekam dok ne naem pravo rjeenje. To
sam prije svega od Lubarde i Milunovia nauio: slikarstvo je teak rad, stalan rad, nestrpljivom tu nema mjesta. Tako su govorili majstori.

knew very well, to the tiniest detail, a


lot of reproductions by Van Gogh, Renoir, Manet, Pissarro and others, but it
was only after I'd found myself in front
of the originals that I became aware of
the difference between the two. When I
saw, for example, The Burghers of Calais,
I was astonished: I had the impression
that the painting was huge this small
format work of art seemed so monumental. Then the monumentality of ancient
Egyptian sculpture and painting. Portraits of the old Etruscans, Roman wall
painting. All this must've left deep imprints on me, all this must've inuenced
me in some way, since in these meetings I surrendered to the works with such
enthusiasm ...
I could never get carried away with a moment, or a fad. Whatever I did, I did
it working p a t i e n t l y. I can wait until I nd the right solution. I learnt
this from Lubarda and Milunovi in the rst place: painting means hard,
continual work, there's no room for impatience. The masters used to say so.

Boko Puonji, Politika, 1978.


Oblik i formu kamena u crnogorskom pejsau odreuje sunce. Zato i imate u raznim dobima dana jednom neobine kulise brda, a moda, dva sata
kasnije, najvelianstvenije gromade tih istih kulisa. Sunev zrak je pao pod
drugim uglom i izmijenio sav pejsa, a to je kamen.
Kud god da krene boja! Crna Gora je puna svjetlosti zbog ega su boje ovdje vrlo izrazite, a nebo je ak i nad Durmitorom mediteransko. Otuda
Crna Gora ima puno dobrih slikara...

The shape and the form of stone in the Montenegrin landscape are determined by the sun. This is why at one moment during the day you see unusual backdrops of hills, and two hours later, perhaps, the most magnicent
boulders of the same backdrops. The sun rays fell under a different angle
changing the entire landscape, and this is stone.
Wherever you go you see colour! Montenegro is full of light, and for that
reason colours are particularly strong, and even the Durmitor sky is Mediterranean. Hence so many good painters in Montenegro...

O sebi

On himself
Milo Kralj, Borba, 1976.

Kad bih bio u situaciji da poinjem iznova opet bih tako... Bilo je, naravno, i
povremenih kriza i gorkih trenutaka, ali u cjelini sve je bilo kako je jedino i
moglo da bude i nita nije bilo uzalud. I ono to se ne vidi na platnu u djelu,
itekako je u vezi sa mojim djelom i djelom mojih drugova. Jer nije bilo dovoljno samo slikati, valjalo je i stvoriti uslove za to. Raditi, danas, i kiicom i
rjeju, i inicijativom i akcijom.

If I had a chance to start all over again, I'd do the same... I've had, of course,
occasional crises and bitter moments, but all in all, everything was as it only
could've been and nothing was in vain. Even that which can't be seen in the
work on canvas was certainly linked to my work and the work of my friends.
For it wasn't enough just to paint, it was necessary to create conditions for
that. To work, today, with a brush and a word, with an initiative and action.

Vrisak (sa skicom Autoportret), 1964


Scream (with sketch Selfportrait)
ulje na lesonitu / oil on masonite
167

O umjetnosti,
kulturnoj politici i umjetnicima
savremenicima

On art,
cultural policy and his
contemporaries

Pobjeda, 6. i 1963.
Ne bih se sada sa istom snagom i zanosom bacio u vrtlog borbe kao na poetku svog slikarskog puta, kada sam bio u dilemi: primiti borbu ili se povui. Pobijedilo je prvo, zbog ega sam, poto sam ostao dosljedan, esto bio u
sukobu i sa sobom i sa ivotom, a i sada sam. Kajanju nema mjesta. Ono bi
mi donijelo jo vei duevni nemir, a ja sam, pravo da kaem, eljan popodnevnog slubenikog odmora kojega na mom putu nema.

I wouldn't hurl myself now into the vortex of struggle with the same strength and enthusiasm I had at the beginning of my painting career, when I
was faced with a dilemma: to embrace the struggle or to withdraw. The former won, and this is why, as I remained consistent, I often found myself in
conict with myself and with life, and I still do. There's no room for regret.
It would bring me even greater mental discomfort, and to be honest, I crave
for afternoon rest, which my path doesn't know.

Slobodan Vukovi, Titogradska tribina, 1965.


Prvo inspirativno izvorite je odluujue u cjelokupnom opusu jednog stvaraoca. On moe da sebi dozvoli i kojekakve stranputice, ali uvijek se vraa
na glavni trasirani put, sa kojega ponovo moe da izvede po neku etnju u
nepoznato. Za mene su takvi stvaraoci i jedini u koje vjerujem. /.../
Bolje je napraviti deset slika koje mogu da izdre sve kritike nego opus
makar i hiljade slika koje tu kritiku izdrati ne mogu. /.../
Savremeno moe da bude i raniji pravac, ali ga dati sadanjom tehnikom,
sadanjim izraajnim sredstvima i dostignuima, jer savremeno se ne zove
samo ono to veina ne razumije ili ne prima, ve i ono to je sasvim jasno
ali se d na nov savremen nain. /.../
Tematsko i angaovano je sve u slikarstvu, nema netematskog i neangaovanog, jer i najistija apstrakcija je veoma angaovana, jednako kao i realizam, samo su neke snage kod nas iskoristile momenat kada se bila bitka za
slobodu stvaralatva pedesetih godina da sve tematsko proglaava za soc-realizam, a sve to je smatrala da nema punu tematsku izraajnost, savremenim.

The rst source of inspiration has a decisive role in the entire oeuvre of
an artist. He may allow himself to go astray, but he always returns to the main road, from which he may again take some tours into the unknown. Such
artists are the only ones I believe in. ....... It's better to make ten paintings able
to endure all criticisms than a thousand paintings unable to do so.
Something contemporary can also be an earlier trend created with a contemporary technique, contemporary means of expression and achievements; contemporary is not just what the majority of people don't understand or accept: it
is also something that is quite clear, only that it is given in a new, modern way.
In painting everything is thematic and engaged, there's nothing unthematic or unengaged, even the purest abstraction is very engaged, just like
realism; it is just that some social groups here made use of the moment in
the 1950s when a struggle for the freedom of creation was waged and started to refer to anything thematic as socialist realism, and anything that had
no full thematic expression as contemporary.

Lale Brkovi, Titogradska tribina, 1965.


Mi, slikari, esto znamo da se alimo i prigovaramo kako nam graani ne posjeuju izlobe
a nikada se nijesmo zapitali ili analizirali nae
zajedniko djelovanje. Zar nije poraavajue
ako jedan slikar sumira svoj jednogodinji rad
izlaganjem, a da na otvaranje izlobe ne doe
skoro niko od njegovih kolega slikara? Kako
onda davati primjedbe graanima?

Alekstandar Priji, poklonio je jednu sliku na svojoj


junskoj izlobi u Titogradu najrevnosnijem posjetiocu likovnih priredbi. Ovo e i ubudue biti praksa
lanova Udruenja likovnih umetnika Crne Gore.
Pobjeda, 1965.

- We, painters, often nag and complain that


our citizens don't attend exhibitions and we've
never questioned or analyzed our own action.
Isn't it humiliating when a painter displays his
work produced in a year and sees almost none of his colleagues, painters, in the opening
of the exhibition? So how can we criticize the
citizens?

Boko Puonji, Pobjeda, 1967.


Srena je okolnost to je srednja generacija sli It was a fortunate circumstance that the middle
kara u Crnoj Gori izrasla u periodu od oslobogeneration of painters in Montenegro emerged
enja do danas, kad su imali mogunosti da za
in the period from the liberation to the present
svoj uzor uzmu ono to je bilo najbolje u naem
day, when they had an opportunity to take as theslikarstvu, a to su djela Milunovia i Lubarde,
ir models the best in our painting: the works of
koji su ovdje boravili i stvarali, i izveli prvu poMilunovi and Lubarda, who lived and created
here, and taught the rst post-war generation
slijeratnu generaciju kao profesori prve Umjetas teachers in the rst Art School in Montenenike kole u Crnoj Gori, osnovane na Cetinju
1947. Naravno, i ta je generacija traila nove pugro, founded in Cetinje in 1947. Of course, this
teve, svoj izraz, muila se u uklapanju sebe sa
generation also sought new ways, new expressite baze na sadanju savremenu, i mislim da je
ons, struggling to harmonize this base with the
u tome dosta uspjela. Tu su ve imena Stani- Sa Berkuljanom, Stijoviem, Vukoviem,
new contemporary one, and it managed to do
a, Filipovia, uria, Pravilovia, Berkuljana, Vujoeviem i Tomanoviem u Titogradu
so to quite an extent, I think. This includes naGvozdenovia, Tomanovia i drugih koji su ve With Berkuljan, Stijovi, Vukovi, Vujoevi
mes such as Stani, Filipovi, uri, Pravilovi,
poznati kako naoj publici u Crnoj Gori, tako u and Tomanovi in Titograd
Berkuljan, Gvozdenovi, Tomanovi and others
who are already familiar to the audience both
zemlji i inostranstvu.
Nai najmlai pokazuju nevjerovatnu upornost, kako u radu tako i u
here in Montenegro and outside its borders.
traenju svoje umjetnike armacije. Njihov se rad sastoji kao i u ostalim
Our youngest artists show tremendous persistence, both in work and in
republikama, veinom izmeu originalnih istraivanja i uzora sa strane
search for their artistic recognition. Just like in the other republics, their work
168

ili svojih domaih. Uostalom, to je i normalno. Njihovu radoznalost i tenju za armacijom ne moemo, kako to neki hoe da prikau, da nazovemo neozbiljnou. Sadanja generacija ne moe da eka deset do petnaest godina do svoje prve izlobe, kako se to nekad ekalo. Ona mora da radi i brzo i odgovorno jer je i tempo naeg ivljenja takav. Svako
ko misli obrnuto, nai e se jednog dana van stroja, jer mladi nadolaze. Drugo je nekad vrijeme bilo kad se u naim velikim centrima nalazilo po nekoliko likovnih stvaralaca, a drugo sada kada ih ima na stotine i to talentovanih... Mladi kao to su Jankovi, Pavlovi, Vujoevi,
Ivanovi, urovi, obeavaju dosta, to su pokazale i njihove izlobe.

generally consists of original explorations and the use of models from their
own country or from abroad. Anyway, this is only natural. Their curiosity and
striving for recognition can't be seen as frivolous, as some would like to present them. The new generation can't wait for ten or fteen years for their rst
exhibition, as it was the case in the past. They must work fast and responsibly
since the pace of life today is fast. Whoever thinks this isn't the case will nd
themselves out of the race, for young people ood in. It was a different story
in the past when there were a few artists in each of our large centres, and it's
different now when there're hundreds of them who are gifted as well... Young
artists such as Jankovi, Pavlovi, Vujoevi, Ivanovi, urovi, promise a lot,
which their exhibitions have shown.

Petar etkovi, Pobjeda, 1972.


...nijesmo krivi, a to je da smo na svim podrujima zaostajali za ostalim narodima. Ako sam makar uinio i djeli u nadoknaivanju toga proputenog na
kuturnom polju, onda mi je to kompenzacija za svu moju aktivnost i uloeni
trud. Onaj koji nije tako posmatrao svari, nije se mogao za to ni boriti. /.../
Naravno, tu tek vidite koliku su korist imali oni koji su samo gledali svoj
posao, pa ak tu angaovanost i najgrlatije kritikovali ili je danas kritikuju.

P ozive da svrati u bife, na primjer, slikar Aleksandar Priji je dobijao ovih dana. Prijatelje je uputio
da se ubudue, s tim i ostalim predlozima obraaju preko Bakingamske palate. Priji je, naime,
ovih dana dobio kratko pismo princeze Margarete i lorda Snoudena, u kome ga pozdravljaju kao
svog kraljevskog slikara. U poetku nije izgledalo
da e se to sve tako sreno zavriti, ali kraljevska
velikodunost se ne moe mjeriti ni sa im. Osim,
moda, s tvrdoglavou slikara Prijia. O emu se,
zapravo , radi?
Prilikom posjete princeze Margarete i njenog
mua lorda Snoudena Crnoj Gori, u Budvi su kraljevski brani par upoznali sa slikarom Prijiem.
"Veoma nam je drago, gospodine!" rekli su visoki

It's not our fault, but we lagged behind other peoples in all areas. If I've done
at least a tiny little bit in making up for what we missed in the area of culture, then it is a reward for all my activity and all effort invested. Those who
didn't view things in this way couldn't ght for it either.
... Of course, only here can you see the benet of those who just minded
their own business, and who were even the loudest in criticizing engagement or who criticize it today.

gosti odmah na poetku. Neto kasnije, Lord lino,


je rekao Prijiu:
"Koga ste vi to, doavola, nacrtali?"
"Vau enu, gospodine!" rekao je Priji, o ijem
stilu i tonu ne misle najljepe ak ni u prostim masama koje posjeuju iste lokale u koje i on zalazi.
"To nije istina!" rekao je lord Snouden. Konano,
i jedan lord moe da izgubi strpljenje.
"To nije istina, to uopte nije princeza!"
"Gospodine, rekao je slikar, i meni se nekoliko
puta dogodilo da nijesam prepoznao svoju enu.
Snosio sam sve posljedice".
Lord se definitivno naljutio i rekao je Prijiu, povienim tonom, da e iscijepati njegov crte, na ta
je Priji rekao da on, uostalom, nije fotograf, tekav

je njegov pogled na svijet. Inae, princezi i Lordu


eli svako dobro i prijatan odmor u Budvi. Tako je
dogaaj poeo da se odvija u srenom pravcu. Portret su visoanstva odnijela i, kao to smo obavijeteni od Prijia, ovih dana je primio njihovo pismo.
Slikaru je laknulo iz dva razloga:
azloga:
njegova umjetnost dobila je jo
a ni
dva potovaoca, a vie nema
reopasnosti da ga sudija za prekraje pozove na odgovornost zbog uznemiravanja
visokih gostiju.
Iz teksta Kraljevski slikar
70
Vasko Ivanovi, Politika, 1970

Iz diskusije na Simpozijumu o crnogorskoj kulturi/From a discussion in the Symposium on Montenegrin culture, 1972.
... Znai, na bi osnovni sadanji zadatak na likovnom polju bio obezbjeenje
radnih uslova tim mladim talentima, kojih u odnosu na 1946. godinu kada je
Udruenje zbog broja jedva osnovano, sada, i pored odlaska u druge centre
i republike, imamo etrdeset. Pruajui im taj osnovni uslov, omoguiemo
im jedino na taj nain prodor preko crnogorskih odnosno jugoslovenskih
granica u optu kulturnu riznicu, bez zebnje gdje e se stalno nastaniti, ili
kuda e otii, jer oni e opet biti nai, tu meu nama.

... So, our main task at present in the area of ne arts would be ensuring work
conditions for these young talents, who, compared to 1946 when the Association was founded with difficulty due to their small number, are now forty, despite their departure to other centres and republics. By providing them with this
basic condition, we shall enable them to cross the Montenegrin and Yugoslav
borders into the universal cultural treasure, without worrying about where
they will settle down or where they will go, as they will still be ours, among us.

Kosta aki, Vjesnik u srijedu, 1975.


Ako ne bi bilo slobode umjetnikog izraza, ne bi bilo ni raznih pravaca u
umjetnosti. U nas, na sreu, u tom pogledu nema ogranienja. Svaki umjetnik ima jednako pravo da se opredijeli to e da radi od apstrakcije do ovih
asfaltizama, ataizama i ta ja znam kako se sve ne zovu ti savremeni pravci
u likovnoj umjetnosti. /.../
Po meni, avangardizam ne postoji. Postoji ovjek koji ima mo uoavanja
onog oko sebe, ali na nain koji se razlikuje od drugih, to ipak ne znai da on
misli unaprijed. Vrijeme e, kao i do sada, najbolje pokazati da li je neije stvaralatvo u tom pogledu odskakalo od doba u kojem ivimo, zapravo znailo korak naprijed, jer je vrijeme najbolji lter i najvea metla za sve vrijednosti! /.../
Avangarda je, mislim, zloupotreba rijei! Avangardist moe biti samo onaj
koji sa sobom ima armiju sljedbenika. To Pikaso moe biti, jer je za njim jedan itav bataljon slikara.
Danas je prosto jagma ko e izmisliti novi pravac a ne ko e napraviti
dobru sliku!

If there was no freedom of art expression, there would be no different


trends in art. Here, luckily, there're no restrictions. Each artist has an equal
right to choose what to do from abstraction to street art and all those other
contemporary trends in ne arts.
In my view, avant-garde doesn't exist. What exists is a man who has the
power to notice things around him, but in a way different from the others,
which still doesn't mean that he thinks in advance. Like always, time will tell
better than anything else if an artist was ahead of our time, or whether he
made a step forward, since time is the best lter and the biggest broom for
all values!
And avant-garde, I think, is abuse of words! An avantgardist can only be
the one who has an army of followers with him. Picasso can be an avantgardist, as there's a whole battalion of painters with him.
Today they just scramble who will invent a new trend rather than who will
make a good painting!
169

Petar etkovi, Pobjeda,1975.


... Meutim, i meu nama u Crnoj Gori ima
... However, some of us in Montenegro also look
takvih koji mlae gledaju sa nekog pijedestaat the younger artists from a pedestal, forgetting,
la, zaboravljajui, a mi to dobro znamo, koliko
and we know that very well, that they asked for
su nekad i sami traili pomoi. Da im nije svohelp a lot themselves. If they hadn't been given
it, where would they be today?
jevremeno data, ta bi danas od njih bilo? /.../
Ako bi se stari zatvorili, svi dosadaanji na... If the old generation shut off, all efforts so far
pori bi pali u vodu. Ne podravati mlade, znai
would go by the board. Not supporting the young
means cutting the branch we sit on, it means cresjei granu na kojoj se sjedi, znai stvoriti opet
prazninu koju smo od 1900. do 1946. godine
ating again the emptiness we had in the period
imali, a koju je srednja generacija uspjeno pofrom 1900 to 1946, which was successfully lled
by the middle generation ...
punila. /.../
Pruiti ruku tim mladima, i to u svakom smi... To offer our hand to the young, in any sense of
slu, neto je najuzvienije. Ne slaem se sa mnothe word, is the most sublime thing. I wouldn't agree
gim kolegama koji im to povjerenje uskrauju,
with a large number of colleagues who withhold
branei to nekakvim strahom da se mladi ne Simpozijum o crnogorskoj kulturi, Titograd, 1968
their trust, defending their attitude with fear that
pokvare ako im se pokloni puna panja, ili mo- Symposium on montenegrin culture, Titograd, 1968
the young might get spoilt if given full attention,
tiviui to parolom da i mi stariji, ili najstariji to
or explaining it with the statement that we, as the
nijesmo imali. /.../
older or the oldest generation, didn't have it either...
Znai da niko ne moe biti star ako je njegovo stvaralatvo stalno u naNobody can be old if his creation continually keeps ripening, exploring, seponu, u istraivanju, u traenju. Isto tako niko ne moe biti mlad ako ne poarching. Also, nobody can be young if he doesn't have the gift of an explorer.
sjeduje dar istraivaa. Ja stariji mogu biti mlai od najmlaeg ukoliko je
As a member of the older generation, I can be younger than the youngest if
moje djelo bolje, a mlai moe biti mnogo stariji od mene, ako je obratno.
my work is better, and a younger artist can be much older than me, if it's the
Zato sam uvijek pristalica toga da je bolje biti dobar starac nego rav mlaother way round. This is why I've always been of the opinion that it's better
di. Dakle, u umjetnosti biti mlad, znai biti stalno u traenju, u iznalaenju
to be a good old man than a bad young man. So, in art, to be young means
to continually search; this is where the old young dichotomy disappears,
i tu se pojam stari mladi potire i dovodi do konstatacije da je mlado samo
ono to je dobro napravljeno ili staro samo ono to je loe napravljeno. Taleading us to the statement that only what is well made is young or only
ko, namlai moe da postane nastariji, a najstariji najmlai. Ko to ne moe
what is poorly made is old. Thus, the youngest can become the oldest and
the oldest the youngest. Those who can't understand this won't do well.
shvatiti, ravo mu se pie.

pismo Aleksandar Priji:

NEU DA BUDEM LAN DRUTVA ZA NAUKU I UMJETNOST

likar Aleksandar Priji uputio je Redakciji Pobjede sljedee pismo:


U broju od 6. aprila objavili ste u kulturnom dodatku spisak kandidata za lanove Drutva za nauku
i umjetnost Crne Gore, u kome sam zapazio pored
Miloa Vukovia, Sava Vujovia, Draga urovia,
orija Pravilovia, Voja Stania i moje ime.
Iznenadio sam se kad tu nijesam naao imena
nekih naih zaslunih umjetnika, a jo via kada
sam saznao da je taj predlog upuen od strane
strukovne organizacije Udruenja likovnih umjetnika Crne Gore.
Smatram za svoju dunost da obavijestim javnost
da taj predlog ne predstavlja miljenje plenuma ili
skuptine ULUCG-a koji broji 50 lanova ili bar
rezultat konstatacije cjelokupnog lanstva, ve akt same uprave ona se meutim za tako ozbiljan posao ni
po Statutu niti po kakvom drugom uzusu nije mogla
ograniiti samo na svoje miljenje. To je bio zadatak,
i pravo skupa svih likovnih stvaralaca Crne Gore.

Ja se ne mogu sloiti sa tim da na spisku kandidata nema imena koja mnogo prije zasluuju da se tu
nau od nekih koja tu jesu, pa i od mojeg. Smatram
da se meni morala dati mogunost da to blagovremeno kaem. Na alost, to nije uinjeno, ni meni ni
mnogim drugim. Da se radilo javno kako je to danas jedino pravedno do tako neoprostivih greaka
ne bi moglo doi. A greke su tim vee to potiu
od uprave ULUCG-a strukovne organizacije koja
je najkompetentnija da se bavi pitanjem likovnog
stvaralatva u nas. A radi se o znaajnom pitanju,
tako vanom za budunost, od kojeg tota zavisi,
pa emo kasnije za to svi snositi odgovornost, a ne
grupa ili pojedinac. Ta okolnost uslovljava najozbiljniji pristup.
Nije se smjelo desiti da se na spisku predloenih
ne nau imena (bez obzira da li su lanovi ULUCG-a
ili ne) Stijovia, Lubarde, Boovia, Filipovia-Fila,
uria, Tomanovia, uranovia i dr. Ispred njih
nikako ne mogu biti neki od predloenih, pa ni ja.

O likovnoj kritici

Ko je taj, pitam se koji ova imena moe da zaobie, pogotovo kada to ne ini iroki forum likovnih stvaralaca.
Akademci Stijovi i Lubarda se moraju nai
na spisku predloenih (njima to nije potrebno, ali
nama to nalau dunost i vaspitanje, a to treba da
nam ini i ast). Zar mi mlai moemo zaobii i
Boovia, osnivaa ULUCG-a i njegovog prvog
predsjednika? Zar moe biti zaobien Tomanovi,
koji pored Stijovia ini stub crnogorske savremene skulpture? Zar moe biti zaobien Filipovi-Filo,
na prvi enformelista, koji je toliko doprinio razvoju
crnogorskog savremenog slikarstva? Zar moe biti
zaobien uranovi koji je po americi ubirao zlatne
medalje jo onda kada se neki od nas predloenih ni
rodili bili nijesmo (da bismo u stvaralatvu stupili
na ve utabani likovni put)?
Smatram da ta imena ne mogu biti zaobiena.
Zato ni predlog o mojoj kandidaturi koji je potekao
od ULUCG-a ne mogu
da prihvatim.
Pobjeda 13 IV-1972.

On art criticism
Milo Kralj, Borba, 1976.

Nijednom umjetniku nije svejedno to e o njemu kritiari pisati. Ali, ja


sam uvijek imao na umu rijei i savjet Petra Lubarde (mog, inae, dugogodinjeg linog prijatelja), da je najvanije ipak da li sam slikar zna ta
hoe, da li je ubijeen u ono to radi. Ako sam ubijeen da sam na putu da
izrazim ono to me istinski zaokuplja, ako sam osjeao da je to ono to moram da naslikam onda me nikakva kritika nije mogla pokolebati, skrenuti na drugi neki put.
170

No artist is indifferent to what the critics write about him. But I've always
born in mind the words and advice of Petar Lubarda (my friend of many years), who said that after all, the most important thing was whether the artist
himself knew what he wanted, whether he really believed in what he was doing.
If I was convinced that I was on the way to express what I was truly preoccupied with, if I felt that was what I had to paint, then I couldn't be staggered
by any criticism, or led to a different direction.

Skice, crtei,
grafike, portreti i
karikature
sketches, drawings,
prints, portraits and caricatures

171

172

173

Igra s pukom, 1951


Play with Gun
tempea / tempera

Komsa spava, 1951


Sleeping Komsa
tu / black ink

174

Udarnik, 1949
Worker
tu / black ink

Muslimanka sa pruge NiksiTitograd, 1947


Muslim woman from NikiTitograd railway
tu / black ink

Pali, 1946
Fallen
olovka / pencil

Nabijanje ipova pruga NikiTitograd, 1947


Pillars Inposing NikiTitograd railway

Kamenolom na petoj dionici pruge NikiTitograd 1948


Quarry at the fifth section of NikiTitograd railway

175

Boka, 1950
Boka Bay
linorez / linocut

Njegui, 1949
Village of Njegui
linorez / linocut

Iz Boke, 1951

Iz Crmnice,1949

From Boka Bay


linorez / linocut

From Crmnica
linorez / linocut

176

Kotor, 1951
Kotor
linorez / linocut

Iz Cetinja,1952
From Cetinje
linorez / linocut

Jajce, 1952

Iz Rima, 1951

Jajce
linorez / linocut

From Rome
linorez / linocut

177

Rekonstrukcija Biljarde,1951
Reconstrucion of Biljarda
tu / black ink

Konji
Horses
tu / black ink

Iz Cetinja, 1952
From Cetinje
olovka / pencil

178

Sutjeska kod Suhog Potoka, 1951


Mountin Sutjeska by Suhi Potok
tu / black ink

Pazar, 1952
Market
olovka / pencil

K r

Dvorite, 1952

Rock
olovka / pencil

Yard
olovka / pencil

179

Iz Cetinja, 1952
From Cetinje
olovka / pencil

180

Autoportret, 1951

Akt, 1950

Selfportrait
linorez / linocut

Nude
linorez / linocut

Karikature
prijatelja
Caricatures of friends

Milutin
Plamenac

Jovan
Miloevi

Savo
Vujovi

Bato
Pravilovi

Radonja
Veovi

Duan
Kosti

Milo
Vukovi

Petar
Lubarda

181

Priji u oku savremenika


priji in the eye of contemporaries

182

Luka Tomanovi

Miodrag Latkovi (detalj)

Cvjetko Lainovi

Slobodan Slovini

Vojo
Stani

Anton
Lukateli

Jedan
od valjanih razloga
to sam ostao u Herceg Novom
petnaestak godina jeste i moje prijateljstvo sa slikarom
Aleksandrom Prijiem, estitim ovjekom, darovitim
slikarom i portvovanom drugarinom.
[Zuko Dumhur]

Savo
Vujovi

Iz lista
Pobjeda

Iz lista
Pobjeda

Ilija
epanovi

Ilija
epanovi

Milo
Vukovi

Momo
Markovi

Paul
Simon

Milo
Vukovi

183

Bibliografija
bibliography

ENCIKLOPED E / ENCYCLOPEDIAS Spomenice preminulim lanovima Aka- GRUPNE IZLOBE /


deme, Podgorica, 1994.
GROUP EXHIBITIONS
Katarina Pavlovi (K.Pav.), Pr i AlekMilan Marovi, Prostor / Vreme / Traja- KATALOZI /CATALOGUES
sandar, Encikolpeda likovnih umjetnosti, knj. 4, Porte, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1966, str. 23.
Pr i Aleksndr, Ml encikloped ,
Beogrd, Prosvet, 1978, II, str. 917.
Olga Perovic /O. Pe./, Crn Gora, Likovna enciklopeda Jugoslave, Zgreb, Jugoslovenski leksikogrfski zavod, 1984,
knj.1, str. 253.
Ljiljana Zekovi, Nataa Nikevi, Dragan
Radovanovi, Aleksandar ilikov, Maja
Dedi, Leksikon crnogorskih umjetnika:
19462001, str. 196198: Aleksandar
Pri, Udruenje likovnih umjetnika Crne Gore, Podgorica, 2001.

nje, Crnogorska likovna kritika, Centar


savremene umjetnosti Crne Gore, galera
Most, Podgorica, 2000, str 136137.

Marko elebonovi, III izloba slikarstva


i vajarstva Saveza likovnih umetnika Jugoslave, Dubrovnik, 1954.

Ognjen Radulovi, Vrhovi savremene crnogorske umjetnosti, Centar savremene


umjetnosti, Podgorica, 2004, str. 2325.

Veljko uri, Umjetnik gler Cetinj,


Cetinje,1958.

Ivan Cvetko, IV izloba Narodnooslobodilaka borba u delima likovnih umetnika


Jugoslave, Galera Doma JNA, Beogrd,
24. VI12. IX 1976.

edo Vukovi, Izlob Trojice: Pri, Filipovi, urovi, Umjetniki pviljon,


Titogrd, 17. oktobr 1960.

Anton Zadrima, 10. izlob Likovnog


slon 13. novembr,Plvi dvorc,
Cetinje, 1222. novembr 1976.

Rosemary Carruthers, Noted Montenegrin Artists: urovi, Lainovi, Pr i,


Radovi, Stani, Filipovic, Artists Little
Gallery, New York 1962.

Olga Perovi, Savremena crnogorska


likovna umjetnost, Skoplje, jun 1976.

Nikola Vujoevi, Memento: crnogorska


moderna umjetnost, NIP Pobjeda, Podgorica, 2005, str. 207211.
Martinovi Niko, Crna Gora u slikarstvu XIX
i XX veka, Monograja, 2007, str.161167.
Grupa autora, Zbirka Vukmanovi, Narodni muzej Crne Gore, Cetinje, Hecuba, Dawn & co., Beograd, 2010, str. 218.

MONOGRAF A / MONOGRAPH

Lazar Seferovi, Od sveca i ppe do pop


i rok zvezda Znameniti Novljani u svijetu, 2010.

Aleksandar Aco Pri, predgovor i rezime


Olga Perovi, NIO Pobjeda, Titograd,
oktobar 1988.

Mladen Lompar, Crnogorski slikari, Atlas


grupa i CID, Podgorica 2010, str 104107.

Aleksandar Aco Pri, Monograja, Muzeji i galere Podgorice, decembar 2011.

KNJIGE I PUBLIKAC E / BOOKS


AND OTHER PUBLICATIONS
Veljko uri, Umjetnika galera Cetinje, Umjetnika galera Cetinje, 1958.
Veljko uri, Slikari i vajari u Crnoj Gori 1900
1960, Umjetnika galera, Cetinje, 1964.
Jevrem Brkovi, bljk Crnojevi,
Aleksndru Pr iu, slikru, Oporuke,
Cetinje, Obod, 1969, str. 75.
Pri Aleksandar, u: Ko je ko u Jugoslaviji, Beograd, Hronometar, 1970, str. 845.
Dragoljub urovi, Aleksandar Petkovi, Dobitnici nagrade AVNOJ, Ljubljana, Univerzum; Zenica, Naa re, 1975,
str. 260261.
Jakov Mrvaljevi, Oto Bihalji Merin, Mladen
Lompar, Milan M. Marovi, Zbirka Milice
Sari-Vukmanovi, Muzej Cetinje, Umjetniki muzej SR Crne Gore, Cetinje, 1984.

***

SAMOSTALNE IZLOBE /
INDIVIDUAL EXHIBITIONS
PREDGOVORI KATALOGA /
FOREWORDS IN CATALOGUES
edo Vukovi, Aleksandar Pr i, Varava, 1964.
edo Vukovi, Aleksandar Pri, Umjetniki paviljon, Titograd, 23. april 4.
maj 1965.
edo Vukovi, Aleksandar Pr i, Dom
JNA, Beograd, 1226. april 1966.
Milan Topolovaki, Aleksandar Pr i,
Plavi dvorac, Cetinje, 616. jun 1969.
Milo Arsi, Aleksandar Pri, Novi Sad,
Galera Kulturnog centra, novembar 1970;
Dom kulture, Vrbas, novembar 1970.
Milan Marovi, Aleksandar Pri, Plavi dvorac, Cetinje, 18. X 1. XI; Galera
Budva, 16. XI 10. XII; Moderna galera,
Titograd, 18. XII 28. XII 1973.

Anton Zadrima, Crnogorski slikari i vajari,


Knjievna optina Cetinje,1986.

Olga Perovi, Aleksandar Pr i, Plavi


dvorac, Cetinje, 18. X1. XI 1974; Galera
Budva, 16. XI10. XII; Moderna galera,
Titograd, 18. XII28. XII 1973.

Milan Jovievi, Cetinjski muzeji, Cetinje: 14821982, CANU, SO Cetinje, 1994,

Olga Perovi, Aleksandar Pri, Galleria


Arte Spazio, Bari, 718 aprile 1974.

Mladen Lompar, Cetinjski muzeji, Cetinje: 14821982, CANU, SO Cetinje, 1994.

Bogdan V. Musovi, Aleksandar Pri (retrospektiva), Galera Josip-Bepo Benkovi, Herceg Novi, decembar januar 1988.

Olga Perovi, Crnogorska umjetnost prve


polovine XX veka, Ogledi i kritike, Centar
savremene umjetnosti Crne Gore, Galerija Most, Podgorica, 1997, str.163167.

Milan Marovi, Aleksandar Pri, Galera Most, Podgorica, 1999.

Nikola Vujoevi, Sa likovnih obzorja,


Galera Most, Narodna biblioteka Radosav Ljumovi, Podgorica, 1998.

Milan Marovi, Aleksandar Pri (retrospektiva), Galera Most, Moderna galera, Podgorica, jul avgust 1999.

Slobodn Vukovi, Dns nem province,


Ljudi i vreme, Titogrd, Univerzitetsk
re, 1986, str. 117121.

Dragan Radovanovi, Aleksandar Pri


(retrospektiva), Galera Most, Moderna galera, Podgorica, jul avgust 1999.

Mara Adi, Aleksandar Pri 19201986,


Crnogorska akadema nauka i umjetnosti,

Ljiljana Zekovi, Aleksandar Pri, Zaviajni muzej Vr, maj jun 2001.

184

Olga Perovi, Savremena crnogorska likovna umjetnost, Tivat, 1320. VII 1976,
Herceg Novi, 2129. VII 1976, Budv,
120. VIII 1976, Niki, 1220. VIII 1976,
Bar, 2031. VIII 1976.

Veljko uri, Izlob novih ekspont,


Umjetnik gler, Cetinje, novembr
1964.
Josip Vrani, IV Plavi salon, Moderna
galera Narodnog muzeja, Zadar, srpanj,
kolovoz, rujn 1966.
ore Radii, Narodnoosvobodilna borba v delih likovnih umetnikov Jugoslav e: iz zbirke Galer e Doma JNA Beograd, Modern galer a, Ljubljana, 24.
II 12. III 1967.
ore Radii, Narodnooslobodilaka
borb u deIima likovnih umetnika Jugoslave: iz kolekce Doma JNA, Beograd,
Dom Jugoslovenske narodne arme, Split,
15. IX 1. X 1967.
Rajka Ropovi (pripremila tekstove),
Galer a Doma Jugoslovenske narodne
arm e Beograd 19531968, Dom JNA,
Beograd, 1968.
ore Radii, Narodnooslobodilaka
borba u delima likovnih umetnika Jugoslave: izbor iz kolekce Galere Doma
JNA Beograd : u ast 50 godina Saveza komunista Jugoslav e, Umjetniki
rviljon, Zagreb, od 7. do 28. aprila 1969.
Milan Marovi, Savremena crnogorska
umjetnost: 19451970, Zagreb, 18. VI
18. VII 1973.
Olga Perovi, Savremena crnogorska
umjetnost: 19451970, Zagreb, 18. VI
18. VII 1973.
Milan Marovi, Art Moderne du Montngro,
Cit Internationale des Arts, Paris, mai
1973.
Olga Perovi, Art Moderne du Montngro,
Cit Internationale des Arts, Paris, mai 1973.
Stevn Stni, est godin smotre jugoslovenske umetnosti Mermer i zvuci
Arnelovc, izlobeni pviljon Knjz
Milo, 9 23. septembr 1973.
Olga Perovi, Prva izloba savremenog
crnogorskog crtea, 75, u ast Dana Republike i tridesetogodinjice pobjede
nad faizmom, Moderna galer a, Titograd, 28. novembar 17. decembar 1975.
Olga Perovi, Jubilrn izlob Udruenj
likovnih umjetnik Crne Gore 19461976,
Umjetniki pviljon, Titogrd, 25. XI
6. XII 1976.

Olga Perovi, Savremena crnogorska


likovna umjetnost, Pritina, mj 1976.
Olga Perovi, Montenegro: 30 jugoslaviske kunstnere, Helligaandshuset, Strget,
Kbenhavn, 18. til 29. januar 1977, Skive,
Museum, 4. til 26. februar 1977.
Tomislav Redii, Deseta jubilarna izloba
Hercegnovskog zimskog salona, Glera
Josip-Bepo Benkovi, Herceg Novi,
320. II 1977.
edo Vukovi,
, ;
, 1977.
Mladen Lompar, Pokrajine v rnogorskem slikarstvu v asu od 1900 do 1977,
Mestna hia, Celovec, od 14. do 29. februarja 1980.
Mladen Lompar, Djel uesnik u rtu i
revoluci: decembrsk izlob, Muzeji
i glere Titogrd, Titogrd, decembar
1979januar 1980.
Ljiljana Zekovi, Likovna svjedoanstva
crnogorskih umjetnika o ratu i revoluciji iz fondova cetinjskih muzej, Centar
za kulturu Vojislav Bulatovi-Strunjo,
Belo Polje, 210. IX 1981.
Milan Marovi, Crnogorska moderna
umjetnost 19001980, (iz zbirke Umjetnikog muzeja Crne Gore, Galera Nadeda Petrovi, aak, maj jun 1982.
Mladen Lompar, Cetinje i likovna umjetnost: iz fondova Muzej, Cetinje, Vladin
dom sala Ivan Crnojevi jul 1983; paviljon Cveta Zuzori, Beograd, 1984,
Umjetniki paviljon, Podgorica, 1984.
Bogdan Musovi, XVIII hercegnovski zimski salon, Galera Josip-Bepo Benkovi,
HercegNovi, 31. jnuar 20. februar 1985.
Olga Perovi, Jubilarna izloba Udruenja likovnih umjetnika Crne Gore: 1946
1986, Umjetniki muzej SR Srne Gore,
Vladin dom, Cetinje jul avgust 1986.
Milan Marovi, Jubilarna izloba Udruenja likovnih umjetnika Crne Gore: 1946
1986. Umjetniki muzej SR Srne Gore,
Vladin dom, Cetinje jul avgust 1986.
Mladen Lompar, Jubilarna izloba Udruenja likovnih umjetnika Crne Gore: 1946
1986, Umjetniki muzej SR Srne Gore,
Vladin dom, Cetinje jul avgust 1986.
Bogdan Vidoje Musovi, etrdeseta tradicionalna izloba ULUCG, Umjetniki

pviljon, Moderna galer a, Titograd,


28. 11 28. 12. 1986.
Olga Perovi, Malerei aus der SFR Jugoslawien, Thringer Museum, Eisenach
veru 5. April bis 17. Mai 1987.

, IX izlob Udruenj likovnih umjetnik


Crne Gore, Belo Polje, 1217. VII 1953,
Ivngrd, 1925. VII 1953.
, Izlob Udruenj likovnih umjetnik Crne
Gore, Umetniki pviljon, Beogrd, 1953.

Milan Marovi, Cetinje i likovna umjetnost,


Galera Most, Podgorica, maj 1995.

, XIII izlob Udruenj likovnih umjetnik


Crne Gore, Srjevo, 1955.

Milan Marovi, Sjeanje na prvu izlobu Udruenja likovnih umjetnka Crne


Gore, Dvorac Petrovia, Podgorica,
mart april 1996.

, II izlob Trojice: Pr i, Berkuljn,


Filipovi, Cetinje, 28. pril-6. mj 1955.

Bogdan V. Musovi, Sjeanje na, Galerija Josip-Bepo Benkovi, Herceg Novi,


mj jun 2001.
Ljiljana Zekovi, Mrtva Priroda iz fonda Narodnog muzeja Crne Gore, Budva,
Spomen-dom Stjepan Mitrov Ljubia,
oktobar 2001.
Ljiljana Zekovi, NOB u djelima crnogorskih slikara, Galer a Vir, Virpazar, jul 2002.
Ljiljana Zekovi, Pejzai Crne Gore, Dvorac kralja Nikole, Bar, jun jul 2008.
Sneana Ivovi, Crnogorski pejza (iz fonda Narodnog muzeja Crne Gore), Umjetnika galera Vitomir Srbljanovi, Pljevlja; Centar za kulturu, Berane; Centar za
kulturu, Andrevica, mart april 2009.
Ljiljana Zekovi, Vladimir Kasalica, Crnogorsko slikarstvo XX veka, Zaviajni
muzej, Bar, jul/avgust 2010.
Olga Perovi, Likovni umjetnici lanovi
Crnogorske akadem e nauka i umjetnosti, Umjetniki paviljon, Podgorica,
oktobar 2011.
***
Anonim, Jubilr n izlob likovnih
umjetnik Crne Gore: 19461956, Beogrd,
Titogrd
Anonim, III izlob Trojice: Pri, Berkuljn,
Filipovi, Titogrd, 6. mj 1956.
Anonim, Izlob Udruenj likovnih
umjetnik Crne Gore: u st 20-godinjice
Nrodnog ustnk, Umjetniki pviljon,
Titogrd, 26.XI 4. XII 1961.
***
, Izlob likovnih umjetnik Crne Gore,
Osnovn kol Njego, Cetinje 1946.
, Drug izlob Udruenj likovnih
umjetnik Crne Gore, Cetinje 715 jun 1947.
, Izlob Udruenj likovnih umjetnik
Crne Gore, Cetinje, 1948.
, III izlob Udruenj likovnih umjetnik
Crne Gore, Cetinje, 2330. decembr 1948.
, IV redovn izlob Udruenj likovnih umjetnik Crne Gore, Cetinje, 29. XI
10. XII 1949.

, Razstava Zveze likovnih umetnikov


Jugoslav e, Moderna galer a, Ljubljana, februar 1956.
, Izlob Udruenj likovnih umjetnik
Crne Gore, Umjetniki pviljon, Skopje
110. X 1957.
, IV izlob Trojice: Pri, Berkuljn,
Filipovi, Titogrd, 29. pril 7. mj 1958.
, XXI izlob Udruenj likovnih umjetnik
Crne Gore, Umjetniki pviljon, Titogrd,
29. XI 9. XII 1958.
, Izlob u st 40-godinjice KPJ, Umjetniki pviljon, Titogrd, 29.XI 6. XII 1959.
, Udruenje likovnih umjetnik Crne
Gore, Grdsk izloben sl, Novi Sd,
410. oktobr 1959.
, Izlob Udruenj likovnih umjetnik
Crne Gore, Umjetniki pviljon, Titogrd,
29. XI6.XII 1960.
, Izloba Udruenja likovnih umjetnika
Crne Gore, Jakopiev paviljon, Ljubljana,
2030. X 1960.
, Izloba udruenja likovnih umjetnika
Crne Gore, Umjetniki paviljon, Titograd,
26. XI do 4. XII 1961.
, Trojic: Pri, Filipovi-Filo, urovi,
Umjetniki pviljon, Titogrd 20. mj
1. jun 1962.
, Izlob Udruenj likovnih umjetnik
Crne Gore, Kotor, 430. VIII 1962.
, Udruenje likovnih umjetnik Crne
Gore, Umjetniki pviljon, Titogrd, 25.
XI 4. XII 1962.
, X X XII izlob Udruenj likovnih
umjetnik Crne Gore, Br, 815. jun 1963,
Niki, 2230. jun 1963.
, X X XIII izlob Udruenj likovnih
umjetnik Crne Gore, Umetniki pviljon,
Beogrd, 22. IX 1. X 1963.
, Esponenti della pittura moderna del
Montenegro (Jugoslavia), La Galleria d'arte
Zenit, Roma dal 5 al 15 dicembre 1963.
, Noted Yugoslav and American Artists,
Artists Little Gallery, New York, 1964.
, X X XV izlob Udruenj likovnih
umjetnik Cr ne Gore, T itogrd, 21.
novembr 3. decembr 1964.

, V izlob Udruenj likovnih umjetnik


Crne Gore, Cetinje, 1525. oktobr 1950.

, Izlob Udruenj likovnih umjetnik


Crne Gore, Budv, Herceg Novi, septembr
1965.

, Izlob Trojice: Pri, Berkuljn, Filipovi, Biljrd, Cetinje, 29. novembr


10. decembr 1951.

, X X XVII izlob Udruenj likovnih


umjetnik Crne Gore, Umjetniki pviljon
Titogrd, 28. XI 8. XII 1965.

, Izlob Smostlnih, Umjetnik


gler ULUS, Beogrd, 1951.

, IV memorijl Ndede Petrovi,


Umetnik galer k, 330. septembr
1966.

, VII redovn izlob Udruenj likovnih umjetnik Crne Gore, Biljrd, Cetinje, 1727. V 1952.

, Razstava Drutva likovnih umetnikov


Crne Gore, Ljubljana, 1331. jnuar 1967.

, VIII redovn jesenj izlob Udruenj


likovnih umjetnik Crne Gore, U st VI
kongres Komunistike prte Jugoslve,
Kotor, 1952.

, Izlob Udruenj likovnih umjetnik


Crne Gore, Titogrd, 26. X 4. XI 1967.
, Likovni slon 13. novembr, Plvi
dvorc, Cetinje, 1222. novembr 1967.

, IV Likovni slon 13. novembr, Plvi


dvorc, Cetinje, 1968.
, Rt i logori u djelim crnogorskih likovnih umjetnik, Cetinje, 1968.
, Expoziie de pictur i sculptur
artistilor plastici asociati din Montenegru, Klu, maj jun 1968.
, Drugi hercegnovski zimski salon, Galer a Josip-Bepo Benkovi , Herceg
Novi, februar 1969.
, Trei hercegnovski zimski salon, Galer a Josip-Bepo Benkovi , Herceg
Novi, 15. II 5. III 1970.
, Svremen crnogorsk likovn umjetnost: 19451970.
, IV hercegnovski zimski salon, Galerija Josip-Bepo Benkovi, Herceg Novi,
12. II 10. III 1971.
, VI jesenji salon, Salon Doma JNA, Bnj
Luka, 20. XI 20. XII 1973.
, -
,
, , 1972.
, Mostra collettiva d'arte gurativa:
Artists di Herceg-Novi, Castello svevo,
Barletta, dal 3 al 14 decembre 1972.
, V hercegnovski zimski slon, Gler
Josip-Bepo Benkovi , Herceg Novi, 4.
II 1. III 1972.

, Izlob udruenj likovnih umjetnik


Crne Gore, Umjetniki pviljon, Titogrd,
28. XI 10. XII 1977.
, -
,
, , 1977.
, Narodnooslobodilaka borba u delima likovnih umetnika Jugoslave, Galera Doma Jugoslovenske nardone arme,
Beograd, jun jul 1978.
, XII Izloba Likovnog salona 13. novembar, Biljarda, Cetinje, 1323. novembar 1978.
, Trdicionln izlob Udruenj likovnih umjetnik Crne Gore, Umjetniki
pviljon Titogrd, 27. XI 09. XII 1978.
, Izloba slika i skulptura likovnih umjetnika Tivta, Klub samoupravljaa, Reka,
1625.VI 1980.
, XV jubilarna izloba Likovnog salona 13. novembar, Vladin dom, Umjetniki muzej SRCG, Cetinje, 12 22. novembar 1981.
, XVIII izloba Likovnog salona 13. novembar, Vladin dom, Umjetniki muzej
SRCG, Cetinje, 12 27. novembar 1984.
, XVII hercegnovski zimski salon, Galer a Josip-Bepo Benkovi , Herceg
Novi, 2 20. VI 1984.

, VI jesenji salon, Salon Doma JNA, Banja Luka, 20. IX 20. XII 1973.

, 160 djel iz Umjetnikog muzej SRCG,


Cetinje, Nrodni muzej Beogrd, decembr
1986 jnur 1987.

, Trdicionln izlob ULCG posveen


30-godinjici I zsednj ZAVNO- Crne
Gore i Boke i II zsednj AVNOJ-, Umjetniki pviljon, Titogrd, 28. XI 18. XII 1973.

, Jubilarni hercegnovski zimski salon,


Galera Josip-Bepo Benkovi , Herceg
Novi 1987.

, Izlob likovnih rdov vie generc


uenik i profesor nikike gimnze,
mj 1974.
, Umjetnici Jugoslave Njegou, Galera u Biljardi 1974.
,
-

: go:
, ,

. . , ,
1975.
, Jugoslovenski pejza 1974, salon Narodnog muzeja, Zrenjanin, novembar 1974.
, La lucha de liberacion nacional en
los obras de los pintores Yugoslavos,
Castillo l Fuerza, l Habana, julio 1974.
, Titogradski slikari svome gradu: u
ast Dana osloboenja Titograda i tridesetogodinjice pobjede nad faizmom,
Moderna galera, Titograd, 1831. decembar 1975.
, XXIII trdicionln izlob Udruenj
likovnih umjetnik Crne Gore, Umjetniki pviljon, Titogrd, 1975.
, Salon likovnih umjetnika Haludovo,
srpanj 1976.
, Tivat 76, Izlobeni salon Mimoza,
Tivat, avgust 1976.

, Izloba likovnih umjetnika Crne Gore: Sjeanje n prvu izlobu Udruenja


likovnih umjetnika Crne Gore 1946, Podgorica, 1996.

TEKSTOVI ALEKSANDRA PR IA /
TEXTS WRITTEN BY ALEKSANDAR
PR I
Izloba uenika kole za likovnu umjetnost u Herceg Novom, Stvaranje, 1949,
5 8, str. 272 273.
Rezultati Srpske kulturno-umjetnike smotre u Titogradu, Pobjeda, 12. VI 1949, str. 5
Izloba uenika kole za likovnu umjetnost u Herceg Novom, Pobjeda, 10.VII
1949, str. 5.
Uspjela izloba uenika kole za primjenjenu umjetnost u Hereceg Novom,
Prosvjetni rad, 25. VII 1950, str. 5 6.
Izloba Petra Lubarde, Stvaranje, 1951,
VI, 5 6, str. 325 327.
II savezna izloba likovnih umjetnika
Jugoslav e, Stvaranje, 1951, VI, 9, str.
589 594.
VIII izloba Udruenja likovnih umjetnika Crne Gore, Stvaranje, 1952, VII, 10,
str. 624.
Novinska ilustracija
Newspaper illustration

, XVI Likovna jesen: trenutak jugoslovenskog slikarstva 76: stara i srednja


generaca, Sombor, Gradski muzej, oktobar novembar 1976.
, XI izloba Likovnog slona 13 .
novembr, Plvi dvorc, Cetinje, 12
22. novembar 1977.
185

esta godinja skuptina Udruenja likovnih umjetnika Crne Gore, Pobjeda,


3. IV 1952, str. 4.
Jedno miljenje o listu, Pobjeda, 3. IV
1952, str. 4.
Pionirska izloba, Stvaranje, 1952,VII,
5, str. 327 328.
VIII redovna godinja izloba Udruenja
likovnih umjetnika Crne Gore, Pobjeda,
30. X 1952, str. 7.
Izloba slika Miloa Vukovia, Pobjeda, 7. XII 1952.
Izloba radova uenika kole za primjenjenu umjetnost u Herceg Novom, Susreti, 1953, I, 5 6, str. 412 413.
Deset godina rada Udruenja likovnih
umjetnika Crne Gore, Pobjeda, 29. XI
1955, str. 10.
Ni zatije ni premorenost, ve neobavjetenost, Pobjeda, 30.VIII 1959.

Mladi najbrojn i konzumenti kulture,


Titogradska tribina, 19. XII 1989, str. 6.

uprvnikom Glere Aleksndrom Priem,


Titogrdsk tribin, 30. VI 1965, str. 8.

Mj Mtkovi, Trgm z neunitivom


slikom, Bok, 1. II 1978, str. 5.

Novi nain izlaganja, Pobjeda, 15. XII


1971, str.11.

Rde Brjovi /R.Brjovi/, Elit u podrumu. Godinm ve u titogrdskoj Modernoj gleri propdju slike Lubrde,
Milunovi, Dmonje, Stovi... optin
ne hje, Novosti, 29. IV 1966.

Jevto Milovi, Pri o Lubrdi, Pobjed,


8. II 1976, str. 13.

Nevenk Rdunovi, Nem rzumevnj,


Titogrdsk tribin, 27. VII 1966, str. 6.

Slobodn Vukovi, Bie, ipk, izlobi,


Pobjed, 28. IV 1979, str.11.

Boko Puonji, Grd bez ljubvi z svoje reke, Politik, 23. VI 1967.

Ljubomir Bojovi, Slik se stvr u jednom


dhu, esti novembr, 15. IX 1979, str. 6.

Rde Brjovi, Elit i dlje u podrumu,


Veernje novosti, 11. VII 1967.

Rtko Deleti, Umjetnost tri istinu,


Pobjed, 8. III 1980, str. 11.

Slobodn Vukovi, Dns nem province, Pobjed, 3. IX 1967, str. 9.

Slobodn Vukovi, Tekoe li i nov


djel, Pobjed, 13. IV 1980.

L le Br kovi, Potovo bih odluke


prethodnik, Titogrdsk tribin, 1. V
1968, str. 7.

Rtko Deleti, Z slikrstvo bez zvezd,


Rzgovor s Aleksndrom Priem, Komunist, 5. IX 1980, str. 23.

Vsko Ivnovi i Boko Puonji, Izmeu


stvrlkih nemir, otpor i nesporzum.
Rzgovor s kulturnim rdnicim Crne
Gore, Politik, 15. VI 1969, str. 17.

Jevto Milovi, Lubrd je i dn-dns moj


uzor, Rzgovori s umjetnicim, Beogrd,
1983, str. 307324.

Neu da budem lan Drutva za nauku i


umjetnost, Pobjeda, 13. IV 1972, str. 3.
Jaka koloristika viza Nikola Vujoevi, Koraci, januar 1972.
Govore o Ristu Stoviu, Politik ekspres,
21. XII 1974, str. 12.
Bard nae umjetnosti, Politik, 21. XII 1974,
str. 9. (Povodom smrti Rista St ovia)
Nesto je ovjek, Pobjed, 8. IV 1975,
str. 11. (Povodom smrti Krst Hegedui)
Vr eme je najvea metla za sve vr ednosti, Oko, 1. XII 1977.
ta je to solidarnost, Pobjeda, 17. III
1983, str. 8.

RAZGOVORI S ALEKSANDROM
PR IEM / INTERVIEWS WITH
Moderna galera Titograd, 31. oktobar
ALEKSANDAR PR I
Ponavlja se, Pobjeda, 2.VII 1961, str.9.
7. novembar 1962, (predgovor kataloga)

ovjek se opredjelio za jedan put, Pobjeda, 6. I 1963, str. 12.

Aco tk, Nem nikkvih imen d osvjee


nu izlobu, Pobjed, 12. III 1953, str. 7.

Luka Tomanovi, 15 23. V 1964, Moderna galera, Podgorica (uvod kataloga)

Kost ki, Likovni ivot u Crnoj Gori, Veernje novosti, 20. XI 1955, str. 5.

Zato je promjenjena lokac a ljetnje


pozornice u Titogradu, Pobjeda, 18. VI
1964, str. 9.

Kost ki /K.ki/, Mlde snge pristiu.


Intervju s slikrom A. Priem,Omldinski
pokret, 29. XI 1955, XIV, 43 44, str. 7.

Druga e se ovo ne moe objasniti,


Pobjeda 4. XII 1966, str. 8.

Aco tk /A.tk/, Crnogorski umjetnici u Sarajevu. Razgovor sa Miloem


Vukoviem, Acom Pr iem i Dragom
uroviem, Osloboenje, 15. VI 1955.

Mar Pregelj, Pobjeda, 23. III 1967, str. 9.


Luka Tomanovi, Cvetko Lainovi i Filip
Jankovi izlau u Jesenjem salonu u Parizu, Pobjeda, 20. IV 1967, str. 9.
Uspjeh vajara Luke Tomanovia na Jesenjem salonu u Parizu, Pobjeda, 23.
XI 1967, str. 9.
Patka administrace, Veernje novosti,
9. XII 1967.
Mediokritetstvo i otvorenost kulture,
Pobjeda, 7. III 1968, str. 9.
Lubarda izlae u Titogradu posl e deset godina, Pobjeda, 7. VII 1968, str. 9.
Izloba slika Petra Lubarde, Titogradska
tribina, 10 VII 1968.
Danas se otvara izloba savremene rumunske umjetnosti, Pobjeda, 5. IX 1968,
str. 9.
186

Anton Zadrima, Im r e... Aleksndr


Pri, Pobjed, 25. VIII 1957, str. 3.
Olga Perovi /O.P. /, Rzgovori bez netrpeljivosti, Pobjed, 29. V 1960, str.10.
Lle Brkovi, Ne moe se stvrti republiki kulturni centr smo sredstvim
komune, Titogrdsk tribin, 1. VI 1964,
str. 4.
Slobodn Vukovi, Ako se jednom dozvoli
d se stvori mlogrnski umjetnik idol
ond se tog idol teko oslobmo,
Slobod, 31. 1. 1964, str. 6.
Boko Puonji, Soc lizm tri odgovornost od svkog p i umjetnik,
Politik, 12. VIII 1964.
Slobodn Vukovi, Prezentirti turistim
ne kulturne spomenike. Rzgovor s

Vsko Ivanovi, Republik slikr, Politik,


11. II 1970.
Slobodn Vukovi, Crveni peto, Pobjed,
4. VI 1970, str. 8.
Petr etkovi, Poeli smo ni od eg,
Pobjed, 21. VI 1970.
Novk Jovnovi, Atelje postju glere,
Ekspres politik, 23. XII 1971.
Petr etkovi, Mld koliko i djelo, Pobjed,
9. III 1972, str. 3.
Kosta aki, Odriem se kandidature za
lana Naunog drutva Crne Gore, Vjesnik, 14. IV 1972.
Slobodn Vukovi /Sl.Vukovi/, Modern
gler, Pobjed, 1. II 1973, str.10.
Slobodan Bojkovi, Godine armac e,
4. jul, 29. V 1973.
Slobodn Vukovi, Njvee priznnje, li
i obvez. Rzgovor s Acom Priem, dobitnikom ovogodinje ngrde AVNOJ-,
Pobjed, 6. XII 1973, str. 9.
Mnjo Vukoti, Kmen u sto boj. Rzgovor
s Aleksndrom Pr iem, dobitnikom
ngrde AVNOJ- z slikrstvo, Veernje novosti, 6. III 1974.
Dvid Kecmn, Nem velikih i mlih motiv,
Somborske novine, 9. X 1975.
Kosta aki, Veliki odlaze slikarstvo ostaje, Vjesnik u sredu, 26. XI 1975.

Borislv Vuovi, O knjievnim susretim,


kolovnju, vezm s Nikiem i jo poneemu, Nikike novine, 15. XII 1978, str. 4.

Jovnk Vuji, Neu im j dvt slobodu, Pobjed, 17. XI 1984, str. 7.


Jevto Milovi, Pri o Lubrdi, Pobjed,
8. II 1986, str.13.
***
., Rzgovor s slikrim, Pobjed, 9.
IX 1956, XIII, 37, str. 9.
N. M., Umjetnik treb d odrv vrijeme i okolinu u kojim ivi, Pobjed, 3.
III 1963, str.10.
J.Zemantowski, Syn Czarnogry, Sztandar Mlodych 14. Kwletnia 1965.
D. Perovi, Nisu to zsluili, Veernje
novosti, 25. XII 1965.
R.C., Likovno stvaralatvo Crne Gore stie
sve veu armacu u zemlji i inostranstvu, X
godinja skuptina Udruenja likovnih umjetnika Crne Gore, Pobjeda, 5. I 1969, str. 9.
D. Admovi, Vlj doi u ovj kr, zi dublje u njeg, videti kkv je kd g sunce
obsj, kkv je u nepogodi i posle nje,
i u tom kru divlji nr ko simbol prkos
toj pustoi, Politik, 21. X 1973, str. 21.
S. etkovi, Jugoslovenski umetnici govore o Kdinji, Kdinj, septembr
1979, str. 11.
***
Anonim, Rzgovor s slikrom. Uz izlobu Aleksndr Pri, Prosvjetni rd, 1.
VI 1954, str. 6.

Anonim, Prirodt mjgolem rudnik n


inspircii. Aleksndr Pri, slikr od Crn
Gor. Ako slikm motiv od moreto tog
toe se vizni n mojot strv od nego i ljubv
z nego, Nov Mkedon, 2. XI 1966.
Anonim, Zvidn likovn trdicij,
Titogrdsk tribin, 1. I 1969, str. 6.

PRIKAZI, STUD E, LANCI /


REVIEWS, STUDIES, ARTICLES
Janko onovi, Posle izlobe crnogorskih likovnih umjetnik, Stvrnje, 1946,
str. 6265.
S. ipovi, Pred izlobom likovnih
umjetnik Crne Gore, Omldinski pokret, 30. V 1946, str. 6.
Mirko Banjevi, Rd crnogorskih umjetnik,
Pred trinestojulsku izlobu, Pobjed,
23. VI 1946, str. 6.
Mirko Banjevi, N trinestojulskoj izlobi
likovnih umjetnik Crne Gore, Pobjed,
21. VII 1946, str. 5.
Janko onovi /J. /, Izlob Udruenj
likovnih umjetnik Crne Gore, Stvrnje,
1948, III, 3, str. 163165.
Milutin Plamenac, Izlob likovnih
umjetnik Crne Gore, Pobjed, 9. III
1948, str. 7.
Niko S. Mar tinovi, Izlob likovnih
umjetnik Crne Gore, Omldinski pokret, 15. III 1948, str. 6.
Vladimir, M. M ukovi /M ukovi M
V./, Knjievni i kulturni ivot Crne Gore,
Odjek, jul 1948, str. 16.
Milutin P Plamenac, Tre izlob likovnih umjetnik NRCG, Stvrnje, 1949, IV,
12, str. 6367.
Miladin Perovi / M. R. P/, etvrt izlob
ULUCG-, Stvrnje, 1949, IV, 1112, str.
406408.
Marko Kai/ M. K/, Osvrt n izlobu likovnih umjetnik, Pobjed, 1. I 1949, str. 6.
Marko Kai/ M. K/, Tre izlob likovnih umjetnik Crne Gore, Prosvjetni rd,
15. I 1949, I, 1, str. 4.
Mildin R Perovi, Z rznovrsnu i ktuelnu
politiku u noj likovnoj umetnosti,
Stvrnje, 1950, V, 12, str. 5663.
Pavle Vasi, Izlob Grupe smostlnih
umetnik, Politik, 15. VII 1951, str. 4.
Milutin Plamenac / M.Plamenac/, Sedm

redovn izlob Udruenj likovnih


umjetnik Crne Gore, Stvrnje, 1952,
str. 394399.

Mozaik za spomenik
Straice, Pljevlja
Mosaic for Straice
Monument, Pljevlja

Aco taka /A.taka/, Utisci i zpnj s


osme jesenje izlobe u Kotoru, Pobjed,
6. XI 1952, str. 7.

boj Mil Milunovi, Stvrnje, 1961,


str. 655.

Sinia Paunovi, Crn Gor u delim crnogorskih likovnih umetnik n izlobi u


Beogrdu, Pobjed, 1953, str. 7.

Dun Pjkovi, Spljene zidine Brji,


Borb, 16. VII 1961.
Anton Zdrim /A. Z/, Trdicionln izlob
ULUCG-, U znku jubilej, Pobjed, 3.
XII 1961.

Ratko urovi, Izlob Aleksndr Pri,


Stvrnje, 1954, 331332.
Saa Vere, Neobvezne vrce (Povodom izlobe crnogorskih likovnih
umjetnik u Zgrebu), Stvrnje, 1954,
str. 629631.
Rdonj Veovi /R. V./, Prv smostln
izlob Aleksndr Pr i n Cetinju,
Susreti, 1954, str. 467469.
Anton Zdrim /Ant. Zdrim/, Vedr
lirik boj. Utisci s smostlne izlobe slikr Aleksndr Pri, Pobjed,
23. V 1954, str. 11.
Josip Depolo, Pr vi kontkti, Izlob
Udruenj likovnih umetnik Nrodne
Republike Crne Gore u Zgrebkom umetnikom pviljonu, Borb, 3. X 1954, str. 7.
Veljko Bulji, Utisci s izlobe u Zgrebu,
Pobjed, 3. X 1954, str. 9.
Rtko urovi /R.urovi/, Izlob Trojice, Stvrnje, 1955, X, 4, str. 240241.
Petr urnovi, Mjsk izlob Trojice u Titogrdu, Susreti, 1956, IV, 5,
str. 366368.
Drgutin Vujnovi, Uspjeh Trojice, O
izlobi Pr i, Berkuljn i Filipovi,
Pobjed, 13. V 1956, str. 9.
piro Ret /. Ret/, ... i trojice u
Nikiu, Pobjed, 22. VII 1956, str. 9.
Miodrg B. Proti, Crnogorski slikri u
Beogrdu, NIN, 30. IX 1956.
Dr Vuini /D.V./, Izlob Trojice u
Nikiu, Susreti, 1956, IV, 910, str. 673.
Mr Mrini, Nd Risti, Ostvrenj
i tenje, Pobjed, 21 . X 1956, str. 9.
T. . p,
, , 1957.
Drgutin Vujnovi, Moderni horizonti
u stvrltvu Aleksndr Pr i, Uz
smostlnu izlobu n Cetinju, Stvrnje,
1958, str. 473475.
Anton Zdrim /Ant. Zdrim/, U Titogrdu
Trojica, Pobjed, 11. V 1958, str. 9.

Kost ki / K.ki/, Uniten Priev


slik, Pobjed, 8. IV 1962, str. 11.
Drgutin Vujnovi, Znimljivi trougo,
Uz izlobu Trojice u Titogrdu, Stvrnje,
1958, XIII, 78, str. 674678.
Anton Zdrim /Ant. Zdrim/, Aleksndr
Pr i potvruje smostlnu izlobu u
Beogrdu, Pobjed, 16. XI 1958, str. 11.
Pvle Vsi, Izlob Aleksndr Pri,
Politik, 2. XII 1958.
Anton Zdrim /Ant. Zdrim/, Dvdeset
pr v Izlob ULUCG-, Pobjed, 7. XII
1958, str. 9.
Drgutin Vujnovi, O dvdeset prvoj izlobi ULUCG -, Stvrnje, 1959, str. 151155.
Crnogorski umetnici izlu u Beogrdu,
Borb, 18. IX 1959.
Anton Zdrim /A. Zdrim/, Izlob
ULUCG-, Pobjed, 6. XII 1959, str. 9.
Drgutin Vujnovi, Dvdeset i drug
izlob ULUCG - (novembr 1959),
Stvrnje, 1960, XV, 1, str. 4951.
Anton Zdrim /Ant. Zdrim/, Izlob
Trojice, Pobjed, 9. X 1960, str. 10.
Toni Trsar, Zakaj pe pogosteje?, Dnevnik, 22. X 1960.
Olg Perovi /O. Perovi/, Oktobrski
slon, Pobjed, 27. X 1960, str. 11.
Anton Zdrim /A. Z/, Izlob likovnih
umjetnika, Pobjed, 4. XII 1960, str. 9.
Anton Zdrim /A. Zdrim/, Ngovjetji
koji obevju, Pobjed, 1. I 1961, str. 10.
Dun Pjkovi /D.Pjkovi/, U Titogrdu
otvoren izlob Aleksndr Pri, Borb,
25. IV 1961.

Anton Zdrim /A. Z/, Izlob Trojice,


(Umjetniki pviljon, Titogrd), Pobjed,
27. V 1962, str. 11.
Brnko Vujovi /B. V/, Izlob Trojice
u Titogrdu, Prosvjetni rd, 1 15. VI
1962, str. 4.
Anton Zdrim /A. Zdrim/, Prigodn
izlob ULUCG-, Pobjed, 2. IX 1962,
str. 11.
Olg Perovi /O.Perovi/, Oktobrski
slon 1962, Imprese s izlobe, Pobjed,
28. X 1962, str. 11.
Anton Zdrim /A. Zdrim/, Trdicionln
izlob U LUCG -, Pobjed, 9. XII 1962,
str. 11.
Olg Perovi /O.Perovi/, Izlob ULUS-,
Umjetniki pviljon Titogrd, Pobjed,
29. IX 1963, str. 11.
Cvetko Linovi /C. L/, Godinj izlob
ULUCG-, Prosvjetni rd, 15. XII 1963, str. 4.
Cvetko Linovi /C.Linovi/, Izlob
slik Aleksndr Pr i, Titogrdsk
tribin, 1. VI 1964, str. 6.
Olg Perovi /O.P./, Izlob Aleksndr
Pri, Pobjed, 4. VI 1964, str. 8.
Cvetko Linovi /C.Linovi/, Jedn
interesntn izlob pstela, Prosvjetni rd, 15. VI 1964, str. 5.
Boko Puonji, Kko su bogti ovi
siromni Crnogorci, NIN, 5. VII 1964.
Olg Perovi, Zemlj slikr, NIN, 5. VII
1964.

Anton Zdrim /A. Z/, Novi pokuji,


Pobjed, 7. V 1961, str. 8.

Olg Perovi, Interesovnje z detlje,


Trideset pet izlob Udruenj likovnih umjetnik Crne Gore, Pobjed, 29.
XI 1964, str. 7.

Drgutin Vujnovi, Izlob u st


dvdesetogodinjice revoluce. Melod

Olg Perovi /O. P/, Neujedneni kvlitet,


Pobjed, 7. III 1965, str. 9.
187

Pvle onovi /P./, Posjetioci izneneni


rznovrsnou svremenog crnogorskog
slikrstv, Pobjed, 26. V 1968, str. 9.

Olg Perovi, Svremen crnogorsk


likovn umjetnost, Ovdje, 1970, II, 19,
str. 20.

Pvle onovi /P./, Rt i logori n slikm,


Nov izlob u Plvom dvorcu n Cetinju,
Veernje novosti, 16. VII 1968.

Sini Vukovi, Crn Gor, NIN, 27. XII 1970.

Anton Zdrim /A.Zdrim/, Rt i logori


u djelim likovnih umjetnik Crne Gore,
Pobjed, 21. VII 1968, str. 8.
Pvle onovi /P./, Izlob n temu rt
i logor, Borb, 23. VII 1968.

Korijenje, 1966
Roots

Cvetko Linovi /C.Linovi/, Izlob


pstel A. Pr i, Titogrdsk tribin,
8. III 1965, str. 6.
Aleksndr Pri otvorio izlobu u Vrvi,
Pobjed, 1. IV 1965, str. 9.
Wieslaw Rusticki, Ziemia malarza Prica, Gazeta romorska, 17, 18, 19. IV 1965.
Dun Kosti /D.K./, Uspeh izlobe A. Pri
u Vrvi, Politik, 25. IV 1965, str. 19.
Wieslaw Rusticki, Pod Lowszepem zieleni sie trawa ..., Argumenty, 2. V 1965,
IX, 18, pp. 79.
Jovn Dujovi, Pr i izlgo u Vrvi,
Pobjed, 6. V 1965, str. 9.

Vitomir Sger /V.Sger/, ivot u kmenu,


S izlobe Aleksndr Pr i u Herceg
Novom, Pobjed, 29. VIII 1968, str. 9.
Olg Perovi /O.P./, Aleksndr Pr i,
Pobjed, 22. IX 1968, str. 9.
Anton Zdrim /A.Zdrim/, etvrti Likovni slon 13. novembr, Pobjed, 24.
XI 1968, str. 9.
Ljubomir uknovi /LJ. /, Dodeljene
ngrde Titogrd, Politik, 18. XII 1968.
Boko Puonji /B.Puonji/, Crnogorski
likovni umetnici izlge u pet zemlj,
Politik, 23. I 1969, str. 10.
Olg Perovi /O.Perovi/, Inspirc morem, Pobjed, 23. II 1969, str. 9.
Vito Nikoli, t rdi ... Aleksndr Priji, Pobjed, 24. IV 1969, str. 7.

Boko Puonji /B. P/, Trinestojulske


ngrde z umetnost i nuku, Politik,
13. VII 1965.

Anton Zdrim /A.Zdrim/, Privrenik


prirode, Pobjed, 12. VI 1969 , str. 9.

B o k o P u o n j i / B . P/, U r u e n e
trinestojulske, Politik, 5. VIII 1965.

Crnogorski pejzi Aleksndr Pr i,


Borb, 14. VI 1969.

Olg Perovi /O.Perovi/, Svjee struje,


Pobjed, 5. XII 1965, str. 9.

. Rdovi, NOB u djelim likovnih


umjetnik Jugoslve, Titogrdsk tribin,
18. II 1969, str. 6.

Niko S.Mrtinovi, Cetinje svojevrsni


muzej umetnosti, NIN, 9. I 1966.
Aleksndr Priji izle u Beogrdu,
Pobjed, 7. IV 1966, str. 8
Ivn Cekovi /I.Cekovi/, Priev Crn
Gor, DOM JNA, Nikolievo Arilje, Gler
ULUS-, Beogrdsk nedelj, 17. IV 1966,
str.12.

Vitomir Sger /V. Sger/, Otvoren trei


zimski slon u Herceg Novom, Pobjed,
19. II 1970, str. 9.
Aleksndr Pri zvrv veliku sliku z
klub Crnogorskog nrodnog pozorit,
Pobjed, 23. IV 1970, str. 9.

Drgoslv orevi, Predeli Aleksndr


Pr i, Izlob slik Aleksndr Pr i
(Titogrd), Gler Dom JNA, 12 26. IV
1966, Borb, 22. IV 1966, str. 7.

Miodrg uki, Romn Njego i Poljci.


Poljski pjesnik Vjeslv Rustecki o prevoenju Njego, o romnu inspirisnim
Njegoevim ivotom i djelom, o crnogorskom stvrltvu, Pobjed, 6. VIII
1970, str. 9.

Drgoljub Brjovi, Zmiso koj im


budunost, Titogrdsk Tribin, 29. XII
1967, str. 7.

Miodrg uki /M. ./, Aleksndr Priji izle u Novom Sdu, Pobjed, 29. X
1970, str. 8.

Mr Pui /M. Pui/, NOB u delim likovnih umetnik Jugoslve, Umetnost,


1967, IX, str. 117 118.
Milo Krlj, Slikrev poklon, Politik, 14.
I 1968, str.12.

Korijen, 1966
Root

Stanko Popovi, Stare masline i juni vetar Aleksandra Pri, Index, 11. XI 1970.
Slobodn Snder /Slobodn S./, Slikr
crnogorskog kra, Izlob Aleksndr
Pri u novosdskoj Gleri kulturnog
centr, Dnevnik, 11. XI 1970.
Michal Babinka, Vladri samotri, Hlas
udu, 14. XI 1970.
Alek sndr Pr iji izle u Vr bsu,
Titogrdsk tribin, 18. XI 1970, str. 6.

Aleksndr Pri predloen z ngrdu


AVNOJ, Titogrdsk tribin, 16.VI 1971,
str. 6.
Olg Perovi, Pnorm likovne ktivnosti,
Otvoren IV hercegnovski zimski slon,
Pobjed, 18. 11. 1971, str. 9.
Rnko Jovovi, Zemlj n pltnu, Pobjed,
20. VI 1971, str. 8.
Pietro Marino, Guarda all'Europa l'arte
del Mezzogiorno slavo, La Gazzetta del
Mezzogiorno, Bari, 13. V 1972.
Olga Perovi, Saggio introduttivo al catalogo stmrto in occasione della mostra,
Haljug, Roma, 1972, II, 2, pp. 20 24.
Boko Puonji /B.P./, Izlobe istovremeno u Titogrdu, Rimu i Herceg Novom,
Aktivnosti crnogorskih slikra, Politik,
4. II 1972, str. 9.

Lle Brkovi, Film o Aleksndru Priu,


Titogrdsk tribin, 11. IX 1974, str. 6.
Milan Topolovaki, Panorame, vedute,
arabeske. Skica za portret Aleksandra
Prica, Ovdje, 115. XII 1974, str. 18.
Olg Perovi, Pejzi u svremenom crnogorskom slikrstvu, Stvrnje, 1975,
XXX, 5, str. 805806.
Boko Puonji /B.P./, Voj Stni izle
u ku, Aleksndr Pr i u Somboru,
Politik, 29. IX 1975, str. 12.
Milo Krlj, Sunce, re i slik, Borb, 22.
XI 1975, str. 11.
Nikol Vujoevi, U stlnom usponu,
30 godin ULUCG-, Ovdje, 1976, VIII,
82, str. 2425.
Rdmil ugi, l z mjstorskim
rdionicm, U domu Ac Pri, Pobjed,
17. VI 1976, str. 89.
Pvle Vsi, Trenutk jugoslovenskog
slikrstv 1976, esnest likovn jesen
u Somboru, Politik, 20. XI 1976, str.19.

Lle Brkovi, Dvije izlobe


mjeseno,Titogrdsk tribin, 29. III
1972, str. 6.

Boko Puonji /B. Puonji/, Potvrd


velikog domet i kontinuitet, Politik,
1. XII 1976, str. 15.

Boko Puonji /B.Puonji/, P r vi


nesporzumi oko kndidt, Zto n
listi predlog nem Lubrde, St ovi,
Tomnovi i drugih likovnih umetnik,
pit u otvorenom pismu Aleksndr Priji, Politik, 14. IV 1972, str. 12.

Olg Perovi, Pregled sdnjih stremljenj,


Uz jubilrnu izlobu lnov Udruenj
likovnih umjetnik Crne Gore u Titogrdu,
Borb, 25. VII 1976.

Duilio Morozini, Arte Montenegrina Contemporanea, Ovdje, 1972, IV, 37, str. 24..
Miln Mrovi, Svremen crnogorsk
umjetnost n izlobi u Rimu, Ovdje, 1972,
IV, 33, str. 16 17.
Miodrg uki, Djeli Crne Gore u Prizu,
Pobjed, 11. VI 1972, str. 5.
Zgork Berkuljn /Z.B./, Izlob
Svremen crnogorsk likovn umjetnost u Belgi i Frncuskoj, Pobjed, 14.
XII 1972, str. 9.
Boko Puonji, Kmen, divlji nr i sunce, Aleksndr Pri pred novom izlobom, pred novim obvezm, Politik,
13. VII 1973, str. 15.
Olg Perovi, Aleksndr Pri, Ovdje,
1973, V, 46, str. 15 17.
Ttjn Pejovi, Retrospektiv Aleksndr
Pri, Ovdje, 1973, str. 22.
Anton Zdrim /A.Zdrim/, Retrospektiv
Aleksndr Pri (Plvi dvorc, Cetinje), Pobjed, 25. X 1973, str.10.
Boko Puonji, Od Konjovi do smoukih
slikr. Nikd likovn publik u Crnoj
Gori ne iml prilike d vidi del tolikog
broj slikr od pozntih i njuvenih
do smoukih umetnik, Politik, 3. III
1973, str. 13.

Slobodn Vukovi, Smotr likovnih


ostvrenj, Uoi izlobe Svremen
crnogorsk likovn umjetnost , Pobjed,
22. XI 1970, str. 9.

Sreten Asanovi, Priev slik svet, Rije n otvrnju retrospektivne izlobe u


Titogrdu, Pobjed, 20. XII 1973, str. 11.

Mara Pui, to dovodi u pitanje kvalitetu izlobe savremen crnogorska likovna umjetnost u beogradskom Muzeju savremene umetnosti (26. studenog),
Vjesnik, 2. XII 1970.

Aleksandar Pric, Il Galletto, Lecce, 12.


IV 1974.

Olg Perovi, Inventivno i rznovrsno, Izlob


svremene crnogorske likovne umjetnosti
u Beogrdu, Pobjed, 3. XII 1970, str. 9.
188

Nikol Vujoevi, Srebrni jubilej ULUCG-,


Prosvjetni rd, 1. IV 1971, str. 2.

Pvle Vsi /P.V./, Nov del Aleksndr


Pri, Politik, 29. VI 1974, str. 15.

Ratka etkovi, Jubilrn izlob ULUCG,


Ovdje, 1974, IV, 56, str. 22.

Fillipo Alto, Aleksandar Pric l SediIe


di Lecce, L'ora del Salento, 29. V 1974.
Jsn Vukovi, Aleksndr Pri izle u
Beogrdu, Pobjed, 20. VI 1974, str. 11.

Olg Perovi, Prevlst skulpture, Povodom XI izlobe Likovnog slon 13.


novembr, Ovdje, 1977, IX, 103, str. 22.
Vitomir Sger /V.S./, Otvoren jubilrni
slon, Pobjed, 4. II 1977.
Mlden Lompr, iroko otvorene dveri,
Pobjed, 11. VI 1977, str. 12.
Boko Puonji, Likovn Jugoslv u
Cetinju, Politik, 9. VII 1977, str. 11.
Mto ki, Dni kulture Tivt krtki,
oblni..., Pobjed, 10. X 1977.
Ttjn Pejovi, Prem grnici osrednjosti, Uz 11. izlobu Likovnog slon 13.
novembr n Cetinju, Pobjed, 26. XI
1977, str. 13.
Rtk etkovi, Bogtstvo tem i idej,
Pobjed, 15. XII 1977, str. 13.
Miln M. Mrovi, Mnifestc mnogih
repriz, Povodom XI hercegnovskog zimskog slon, Ovdje, 1978, X, 106, str. 23.
Miln M. Mrovi, Pnorm stremljenj
i mogunosti, Redovn godinj izlob
Udruenj likovnih umjetnik Crne Gore,
posveen etrdesetogodinjici dolsk
drug Tit n elo KPJ, Ovdje, 1978, X,
104, str. 2021.
Zdrvko Vuini, irok rspon interesovnj,
Zimski slon hercegnovskih umjetnik,
Ovdje, 1978, X, 107, str. 21.
Vitomir Sger / V. Sger/, Zimski slon u
punom sjju, Pobjed, 4. II 1978, str. 12.
Boko Puonji, Dv sunc nd Crnom Gorom, Slikr Aleksndr Pri od isterivnj
iz kole zbog crtnj petokrke do ngrde
AVNOJ-, Politik, 19. III 1978, str. 13.
Mihilo-Bebo Brjovi, Tokovi crnogorske kulture, Pobjed, 3. V 1978, str. 12.
Rtk etkovi, Ekspnz ndrelnog,
Povodom trdicionlne izlobe ULUCG-
u Umjetnikom pviljonu u Titogrdu,
Pobjed, 17. XII 1978, str. 7.

Mlden Lompr, Pojv novih vrednosti (uz trdicionlnu izlobu Udruenj


likovnih umjetnik Crne Gore), Ovdje,
1979, XI, 116, str. 21.
Miln M. Mrovi, Dominc ekspresivnog i ndrelnog uz XII izlobu Likovnog slon 13. novembr, Ovdje, 1979,
XI, 116, str. 22.
Miln M. Mrovi, Pejz u crnogorskom
slikrstvu 19001978, Ovdje, 1979, XI,
121, str. 2425.
edomir Vsi, U slubi utentine likovne
kulture, Povodom treeg septembrskog
likovnog slon, Nikike novine, 26. X
1979, XII, str. 5.
Mlden Lompr, Borb ko opredjeljenje, istin ko ivot, Pobjed, 28, 29. i
30. XI 1979, str. 16.
Budo Simonovi, Izlu uesnici NOR,
Politik ekspres, 19. XII 1979.
edo Vukovi, in revoluc e in umjetnosti, Uz postvku slikr borc,
Pobjed, 22. XII 1979, str. 9.
Mlden Lompr, Pejz u crnogorskom
slikrstvu, Pobjed, 29. XII 1979, str. 9.
Milo Krlj, U znku premer i smostlnih
izlobi (1954), Ovdje, 1980, XII, 128, 2627.

Mlden Lompr, irokim trgom Njegoevskog zmh. Uz izlobu Cetinje i likovn


umjetnost otvorenu povodom obiljevnj
500 godin strog crnogorskog prestonog grd, Pobjed, 16. VII 1983, str. 8.
Mlden Lompr, Umjetnost dostojn
renome, Pobjed, 28. IV 1984, str. 8.
Mlden Lompr, Slikrstvo u Zbirci M. S.
Vukmnovi, Stvrnje, 1984. XXXIX, 5,
str. 639651.
Mr Adi, Aleksndr Pri, Godinjk
Crnogorske kdeme nuk i umjetnosti, 1985, XIII, str. 259.

Milan Marovi i Jovanka Vujai /Marovi M. i Vujai J./, Aleksandar Pri,


Pobjeda, 10. I 1987.

Boko Puonji /B. P./, Umro Aleksndr


Pri, Politik, 7. II 1986, str. 10.
Mj Mtkovi / M. Mtkovi/, Bogt
plet, Veernje novosti, 7. II 1986, str. 18.
Slobodn Slovini, Pjesnik zemlje, Pobjed,
8. II 1986, str. 13.
Vuko Rdovi, Sng slike, Pobjed, 8.
II 1986, XLII, 7248, str. 13.

Nataa Nikevi, Aleksandar Pri, Pobjeda, 1994, str 13 .


Olivera Ugrin/ Ugrin O./, Nova galera u
Podgorici, Pobjeda, 19. XII 1995.
Olga Perovi, Pejzai iz snova i stvarnosti, povodom izlozbe u Galerji Most,
29. III 1996.
Nataa Nikevi, Ritam irealnog, Pobjeda, 30. III 1996.

Dragana Ivanovi, Likovne vize Crne Gore, Pobjeda, 25. VIII 2001, str. 28.
Ognjen Radulovi, Kmen i liaj, Pobjeda, 09. III 2002.
Petar Janii, Od njemakog logora do
hercegnovskog smiraja, V esti, 25. VII
2002, str. 17.
Minja Bojani, Djela crnogorskih likovnih
velikana, Pobjeda, 20. VIII 2003.
Petar Janii, Likovna elita, V esti, 21.
VIII 2003.
Ljiljana Zekovi, Na ivici snova, Pobjeda, 08. XI 2003, str. 3637.
Olga Perovi, Pet prethodnika, povodom desetogodisnjice osnivanja Galere Most, Monitor, 30. IV 2004, str. 60.
Nada Popovi, Bogata porodina kolekca, Prosvetni rad, 12. XII 2005.
Mladen Lompar, Otisak lica kamena, Vijesti, 10. III 2007.
Mladen Lompar, Bore lic i kamena, Monitor, 02. XI 2007, str. 47.
Budo Simonovi, Kra pod skutom police, Dan, 22. II 2009, str.17.
Budo Simonovi, Traili su da budem
pun, Dan, Podgorica, 06. I 2010, str.17.
Bogdan V. Musovi, Neprolazno vreme
slike, Novske novine, jnuar februar
2010, str. 3.

Mina Bojani, Monah slikarstva, Pobjeda, 08. VII 1996. str.12.

Boko Puonji, /B.P./, Visoko mesto u


nem slikrstvu, Politik, 8. II 1986, str. 8.

Bogdan V. Musovi, Pjesnik zemlje, Pobjeda, 27. VII 1996. str. 12.

Mira Matrinovi, Kad se nae blago vrati


pod Akropolj, ponovo u se roditi, Vesti, 20. II 2010.

Olg Perovi, Nikol Vujoevi, Likovn


viz Crne Gore. Aleksndr Pri 1920
1986, Pobjed, 8. II 1986, str. 13.

Bogdan V. Musovi, ivotvorno stablo,


Pobjeda, 21. XII 1996.

Petrica Duletl, Sfere iste likovnosti,


Pobjeda, 31. VII 2010.

Dragutin P. Vukoti, Besjede i ogledi lI,


CANU, 1997, str. 290.

Niko Martinovi, Apstrakca naeg identiteta je slika, Pobjeda, 19. XII 2010.

Dragana Ivanovi, Uz vre i platno, Pobjeda, 30. VIII 1998. str. 9.

Nikola Vujoevi, Poeci sjajnog puta razvoja, Pobjeda, 29. I 2011, str. 8.

S.Biskup, Presek anra, povodom izlozbe Akt u crnogorskoj umjetnosti, Vesti, 28. XII 1998.

Nikola Vujoevi, Antejska snaga, Pobjeda, 12. II 2011, str. 8.

Ljubo Bojovi, Igr ivot i smisl, Slobod,


15. II 1986, str. 7.
Rdovn Jbln, Mimoze i sneg, Cetinjski list, 23. II 1986, XI, str. 12.
Nikol Vujoevi, Zemlj slikr, Pobjed,
22. III 1986, str. 11.

Ksen Pejovi, Pet vjekov Cetinj,


Pobjed, 7. IX 1980, XXXVI, 5302, str. 14.

Vitomir Sger /V. Sger/, U znku izlobe, Pobjed, 8. VII 1986, str. 10.

Mlden Lompr, Nek udn istor, Povodom izlobe Jugoslovensko slikrstvo


este decene u Muzeju svremene umetnosti u Beogrdu, Pobjed, 4. X 1980,
str. 12.

Tmr Rdonji, Mi smo smo prolznici


sv et i ivot, Titogrdsk tribin, 9.
VII 1986, str. 8.

Snen Popovi /Sn. Popovi/, R e


vremen, hronik stolje, Pobjed, 14.
VII 1983, str. 9.

Vitomir Sager /V. Sager/, Prieva retrospektiva, Pobjeda, 15. XII 1987.

Nataa Nikevi /Nikevi N./, Njihovi


kor eni su u Crnoj Gori, Pobjeda, 18. I
2000, str. l0.

Mireta urovi, Odlzk velikog umjetnik,


Pobjed, 8. II 1986, str. 13.

Stnko Ppovi /S. P./, Izlob crnogorskog pejz u Celovcu, Politik, 18. II
1980, str. 12.

Miln M. Mrovi, Mnogostrukost likovnih pristup, Uz petnestu izlobu Likovnog slon 13. novembr, Ovdje, 1982,
XIV, 152, str. 21.

Lale Brkovi, ovjek nemir, Titogrdsk


tribin, 26. II 1988, str. 7.

Luk Tomnovi, Veliki st vr lc i


humnist, Pobjed, 7. II 1986, str. 9.

Branimir Stanojevi, Pejzai ljudskih snova, etvrti jul, 11. II 1986, str. 15.

Ttjn Pejovi, Umjetnost n tlu Crne


Gore od pristore do dns, Ovdje, 1981,
XIII, 148, str. 29.

edo Vukovi, Prirod i Pri, Titogrdsk


tribin, 26. II 1988, str. 7.

Jovanka Vujai /J.Vujai/, Dug prem


stvrocu, Pobjed, 17. XII 1988, str. 12.

Milo Krlj, Pr vi crnogorski krtki lm


(1955), Ovdje, 1980, XII, 134, 2829.

Olg Perovi, Crnogorsk est decen,


Stvrnje, 1981, XXXVI, 1, str. 225231.

Olg Perovi, Pri i Crn Gor, Titogrdsk


tribin, 26. II 1988, str. 7.

Slobodn Slovini, Slikr u dubini due,


Pobjed, 7. II 1986, str. 9.

Dinko Rkoevi /D.R./, Zno tjnu umetnosti, Novosti, 8. II 1986.

Boko Puonji, N jezeru knjig, jezero


n slici. Motivi i dogji n Skdrskom
jezeru ndhnuli su veliki broj slikr
i pesnik, Politik, 2. XI 1980, str. 10.

S.Vuji, Dug Velikom umjetniku, Pobjed,


27. IV 1987, str. 4.

Jsn Vukovi, Monogrj o Aleksndru Prijiu, Titogrdsk tribin, 9. XII 1988, str. 8.

Shells

Vesn Muni, Produbljivnje surdnje,


Povodom izlobe likovnih umjetnik Tivt
u Reci, Klub smouprvlj, Kultur,
1980.

Slike Pri i Rdovi u Ajzenhu, Pobjed,


6. IV 1987, str. 8.

Vojo Stni, Smrt prtelj, Pobjed, 7.


II 1986, str. 9.

Vuko Rdovi, Vnredni ln Aleksndr


Pri (19201986), Godinjk, Crnogorsk
kdem nuk i umjetnosti, 1986, XIV,
str. 125126.

koljke, 1972

Miln Mrovi, Jovnk Vuji, Aleksndr


Pri, Pobjed, 10. I 1987, str.12.

Jovanka Vujai, ore Mirkovi /J. Vuji,


. Mirkovi /, Trdic z ponos, Pobjed,
17. VII 1986, str. 9.
Olg Perovi, U kork s vremenom, Pobjed,
19. VII 1986, str. 11.
Drgn Rdovnovi, Aleksndr Pri,
Ovdje, 1986, XVII, 201, str. 32.

Maja Makovi, Krunisanje kamena Poetika Nikole Vujoevia, Podgorica, 1999,


Biblioteka Portreti, str. 390.
Olga Perovi, Dostupni muzejski fondovi, Monitor, jnuar 1999, str. 50.
Olivera Ugrin /Ugrin O./, Spomenica zaslunima, Pobjeda, 13. januar 1999.
Olga Perovi, Majstor pastela, Monitor,
20. VIII 1999. str. 47.
Nataa Nikevi /N.N/, Retrospektiva Ac
Pria, Pobjeda, 28. VIII 1999.
Petar Janii, Nedovreni akt na Acovom
tafelaju, Vesti, 28. XII 1999, str. 12.

***
J. ., etvrta redovna izloba likovnih
umetnika Crne Gore, Knjievne novine,
13. XII 1949.
R. ., Izlob trojice mldih slikr,
Pobjed, 7. XII 1951, str. 2.
V. Perovi, Umjetnik gler n Cetinju, Pobjed, 3. I 1952, str. 2.
R. V., Utisci s izlobe nih likovnih
umjetnik, Pobjed, 29. VI 1952, str. 6.
M. V., VIII izlob Udruenj likovnih
umjetnik Crne Gore - u st VI kongres
Komunistike prte Jugoslve, Stvrnje,
1952, str. 622623.

Novinska ilustracija
Newspaper illustration

Rnko Jovovi, Spomen n Aleksndr


Pri, Omldinski pokret, 11986, str. 17.
Mlden Lompr /M. Lompr/, Tko je poelo, Cetinjski list, 10.VII 1986, str.19.
Vitomir Sger / V.Sger/, Uskoro monogrj
o Priu, Pobjed, 16. X 1986, str. 10.
Anton Zdrim, Grup Trojic, Cetinjski
list, 15. XII 1986, str. 9.
Budo Simonovi /B. Simonovi/, Entuzzm
i stvrlc, Ekspres politik, 8. II 1986.
189

M. kovi, Uskoro pred rumunskom


publikom, Pobjed, 14. IV 1968, str. 9.
R. R., Deset smostln izlob Aleksndr
Pri u Herceg Novom, Pobjed, 22. VIII 1968, str. 9.

J. V., Bogt hronik, Pobjed, 12. VII


1986, str. 14.

S.P., Dvnest smostln izlob slik


Aleksndr Pri, Pobjed, 5. VI 1969,
str. 3.

J. K. P., Proslv jubilej ULUCG-,


Titogrdsk tribin, 16. VII 1986, str. 8.

B., Umjetnost dirigovn tlentom,


Titogrdsk tribin, 24. V 1972.
LALLO: Pittura e ssultug montenegrine
in ip lise di liberta, Sette Giomi, Bari,
25. V 1972.

Gypsi Woman

A. Brajovi, Izlob likovnih umjetnik


Crne Gore, Pobjed, 15. III 1953, str. 6.
R., Devet izlob likovnih umjetnik Crne
Gore otvoren u Belom Polju i Ivngrdu,
Pobjed, 26. VII 1953, str. 6.
R. R., Slikrsk izlob Ac Priji,
Omldinski pokret, 15. V 1954, str. 7.
L. D., U povodu III izlobe slikarstva i
kiparstva SLUJ-a, Dubrovaki vjesnik,
9. VII 1954.
D., Prvi susret s crnogorskim likovnim
umjetnicima u Zagrebu, Vjesnik, oktobar 1954.
A. Uji, Ob razstavi cernogorski umetnikov, Ljudska pravica, 17. X 1954.
E., Umjetnik gler je konno dobil
svoj lik, Prosvjetni rd, 1. V 1955, str. 7.
M. V., Izlob Trojice, Omldinski pokret, 6. V 1955, XIV, 14, str. 6.
Z. Popovi, Jubilrn izlob crnogorskih
slikr, Omldin, 26. IX 1956.
B., Smostln izlob Aleksndr Pri
n Cetinju, Pobjed, 23. III 1958, str. 9.
M. Kujundi, Izlob likovnih umetnik
Crne Gore, Dnevnik, 9. X 1959.
D. B., Izlob trojice likovnih umetnik
u Titogrdu, Politik, 5. X 1960, str. 9.
Anton Zdrim, Novi kcenti, Drug
smostln izlob Aleksndr Pri,
Pobjed, 30. III 1958, str. 9.
. ., Predstvljmo vm dobitnike
Trinestojulskih ngrd, Pobjed, 23.
VII 1961, str. 9.

P. Jndri, Umro slikr Aleksndr Priji, Primorske novine, 15. II 1986, str. 6.

M. V., Ztvoren izlob slikr Pri,


Politik, 8. IX 1968, str. 8.

V. M. ., Aleksndr Pr i, Prosvjetni
rd, 1. XII 1970, str. 4.

Ciganka, 1954

M. uknovi, Svestrn, sveobuhvtn,


plodn slikr, Nikike novine, 14. II
1986, str. 5.

D.B.., Izlob ULUCG-, Titogrdsk


tribin, 26. I 1972, str. 6.
K. K., Otvoren jubilrn izlob, Veernje novosti, 31. I 1972.
R. V., Gosti iz svih republik, Politik,
12. IX 1973, str. 13.
V. Stefnovi, Dni slikrstv i festivl.
U Budvi, posle Dn muzike, Politik,
27. VII 1973, str. 12.
M. K., Uruene ngrde AVNOJ, Borb,
22. XII 1973.

T.R., Pnorm likovnog stvrltv,


Titogrdsk tribin, 10. XII 1986, str.8.
J. B., Retrospektiv Aleksndr Pri,
Pobjed, 25. II 1988, str. 9.
D. Anovi, Zbirka Budvanske riv ere u
Modernoj galer i, Primorske novine,
30. IV 1998.
K. U., Djela Ac Pria, Pobjeda, 27. VII
1999.
T. U., Oma Acu Priu, Pobjeda, 27. VII
1999. str
K.V., Izloba slika Aleksandra Pr ia,
Dan, 27. VIII 1999.
D.C,. Izloba Aleksandra Ac Pria, Pobjeda, 19. VIII 2001.
V. S., Most za umetnost, Ilustrovana
politika, 18. X 1997, str. 2, 3.
V. Mandi, Barski motivi u slikarstvu,
Pobjeda, 03. VIII 2002.

M. V., N Drugom simpoz umu smo


Trojic, Pobjed, 27. VI 1974, str. 9.

***

S. Gregovi, M. Ltkovi, Gler pod


vedrim nebom, Veernje novosti, 23.
VII 1976.

, U Cetinju je otvoren III izlob Udruenj


likovnih umjetnik Crne Gore, Stvrnje,
1948, III, 1112, str. 569.

M. R, Mrtinje ek pesnike, Politik,


26. VI 1976, str. 14.

, Otvoren je kolektivn izlob Udruenj


likovnih umjetnik Crne Gore, Pobjed,
5. III 1948.

D. N., Del crnogrskih slikr i vjr


u Budvi, Politik, 6. VIII 1976, str. 13.
S. P., Izlob u Budvi, Pobjed, 7. VIII
1976, str. 10.
V. S., Pesnik re n iz vor u Pive,
Mnifestc poel otvrnjem izlobe dobitnik ngrde AVNOJ-, Politik
ekspres, 8. VIII 1976.
D. Bultovi, Letnji kulturni prznik/
Zvreni 6. jugoslovenski susreti Pjesnik
r e n izvoru Pive, Veernje novosti,
9. VIII 1976.
Z. J., Izlob dobitnik ngrde AVNOJ-,
Ekspres politik, 16. XII 1976.
M. A., Izlob velikih velikn, Veernje
novosti, 3. III 1977.

, Trea likovn izloba umetnika Crne


Gore, Knjievne novine, 4. I 1949.
, Otvoren je etvrt redovn izlob
Udruenj likovnih umjetnik Crne Gore,
Prosvjetni rd, 8. XII 1949, I, 10-11, str. 8.
, Dns se n Cetinju otvr izlob slik
Pri, Berkuljn i Filipovi, Pobjed,
29. XI 1951, str. 11 .

, Izlob Aleksndr Pri u Titogrdu,


Pobjed, 30. XI 1963, str. 15.
, Mostre d'arte, Momento sera, 1112.
XII 1963, pp. 13.
All Galleria Zenit Not ... Arti e professioni unite, 25. dicembre 1963, p. 2.
, Otvoren izlob Aleksndr Pri,
Pobjed, 28. I 1964, str. 9.
, Izlob rdov jugoslovenskih umetnik
u Njujorku, Politik, 27. VI 1964.
Yugoslav Art, International Press Clipping Bureau, jul 2, 1964.
, Pokazuje piekno swej ojczyzny, Na
Strazy, 1. 5. 1965, XXI, 18, p. 10.
, Dns izlob Aleksndr Pr i,
Pobjed, 28. II 1965.
, Dodeljene Trinestojulske ngrde,
Veernje novosti, 13. VII 1965.
, Crnogorsk rpsod , Politik ekspres, 12. IV 1966, str. 9.
, Predeli Aleksndr Pri, Politik,
21. IV 1966.
, Izlob n Aleksndr Pri vo Skopje,
Nov Mkedon, 30. X 1966.
, Cronica zilei, Scinteia, 17 mai 1968.
, Odlikovno vie drutveno-politikih rdnik iz Titograda, Pobjed, 24.
XI 1968, str. 9.
, Uruen odlikovnj Predsjednik Republike, Titogrdsk tribin, 27. XI 1968.
, Svremen crnogorsk likovn umjetnost u Rimu, Pobjed, 27. I 1972, str. 7.
, Kndidti z Drutvo z nuku i umjetnost Crne Gore, Ovdje, 1972, IV, 35, str. 20.
, Putevi crnogorske kulture n TV ekrnu,
Pobjed, 19. IV 1973.
, Dobitnici ngrde AVNOJ-, Pobjed,
29. XI 1973, str. 1.
, Njvee priznnje z stvrltvo,
Politik, 28, 29. i 30. XI 1973, str. 5.

, Izlob Trojice: A. Pri, G. Berkuljn


i B. Filipovi, Stvrnje, 1952, str. 83.

, Ngrde AVNOJ-, Politik ekspres,


28, 29. XI 1973.

, Udruenje likovnih umjetnik Crne


Gore otvr u Beogrdu svoju prvu kolektivnu izlobu vn ne Republike,
Pobjed, 10. IX 1953, str. 5.

, Priznnj juncim rd i duh. Dodeljene ngrde AVNOJ z Dostignu od


opteg znj, Veernje novosti, 28, 29;
Borb, 28, 29. i 30. XI 1973, Titogrdsk
tribin, 5. XII Titogrdsk tribin, 12.
XII 1973.

, Pr v smostln izlob slikr


Aleksndr Pr i, Pobjed, 9. V 1954,
str. 7.

V. Lui, Crnogorski slikri izlu u Nikiu, Veernje novosti, 27. VI 1963.

S. P., Bilns vrednosti/ Z posljednjih


pet godin u Gler i izlgli poznti
stvroci ne i svjetske likovne umjetnosti, Pobjed, 20. XI 1977, str. 13.

B. Vojvodi, Uruene Trinestojulske


ngrde, Borb, 5. VII 1965.

M. L., Odlikovni likovni umjetnici, Pobjed,


26. VII 1979, str. 2.

, Opet zjedno, Pobjed, 17. IV 1955,


str. 9.

D. N., Dns Udruenje likovnih umjetnik


Crne Gore otvr izlobu u Budvi, Pobjed,
12. IX 1965, str. 9.

D. J., Rtnici slikri, Veernje novosti,


20. XII 1979.

, Izlob Trojice krjem pril u


Titogrdu, Pobjed, 8. IV 1956, str. 8.

S. V., Trdicionln izlob ULUCG-,


Pobjed, 22. XI 1983, str. 9.

, Izlob Trojice, Prosvjetni rd, 15.


X 1. XI 1960, str. 6.

M. T., Vek slikrstv. Crnogorsk likovn


umjetnost u Pviljonu Cv et Zuzori
u Beogrdu, Pobjed, 3. IV 1984, str. 9.

, Izlob likovnih umjetnik Crne Gore, Prosvjetni rd, 15. XII 1960, str. 5.

V. uni, Kmen ko bie, Uz izlobu


Aleksndr Pri koji je preivio pko
Hitlerovih logor Altenburg, Kenigsrod
i Biretfeld, Svet, 17. IV 1966.

, A L'Artists' Little Gallery, France-Amerique, 1 er avril 1962, 15.

, Tri slikrske izlobe u Cetinju, Politik,


16. IV 1955, str. 7.

, Mostra del pittore jugoslavo A. Pric,


La Gazzetta del Mezzogiorno, 9. IV 1974.
, Pric l Sedile, La Gazzeta del Mezzogiorno, 19. V 1974.
, Mostra dello jugoslavo A. Pric, L'ora
del Salento, 29. V 1974.
, Ulj i psteli Aleksndr Pri, Politik,
11. VI 1974, str. 12.
, Slike Aleksndr Pri, Politik, 12.
VI 1974.
, Crnogorski slikri i vjri, Pobjed,
1. IV 1975, str. 11.

M.Gligor evi, ivot u pejzu, Borb,


24. IV 1966.

P.Jndri, Umro slikr Aleksndr Pri,


Borb, 7. II 1986, str. 7.

, Trinestojulske ngrde z dostignu


u oblsti nuke i umjetnosti, Pobjed,
16. VII 1961, str. 8.

Z. B., Crnogorski likovni umjetnici vezni


su z svoj krj, Pobjed, 2. X 1966, str. 8.

, Shrnjen Aleksndr Pri, Pobjed,


8. II 1986, str. 13.

, Izlob estorice crnogorskih slikr


u Njujorku, Politik, 27. II 1962.

, Izlob n tromei, Veernje novosti, 31. V 1976.

M. B., Prnjsk crkv sve vie postje


likovn gler, Pobjed, 11. I 1968, str. 9

T. R., Slikr i humnist,Titogrdsk


tribin, 12. II 1986, str. 8.

, Otvoren izlob crnogorskih slikr


u Njujorku, Pobjed, 4. III 1962, str. 10.

, Pesnici n izvoru Pive, Politik, 8.


VIII 1976, str. 7.

190

, Pri izle u Somboru, Pobjed, 1.


X 1975, str. 11.

, Zvreni susreti n izvoru Pive, Politik,


10. VIII 1976, str. 14.
, Otvoren izlob ngrenih slikr,
Veernje novosti, 15. XII 1976.
, Rtne fotogr je, slike i skulpture,
Politik, 7. XII 1976, str. 14.
, Izlob u Kopenhgenu, Pobjed, 26.
I 1977, str. 11.
, Izlob crnogorskog slikrstv u Kiru,
Politik, 23. III 1979, str. 5.
, Crnogorski pejz u Kiru, Kirskoj
publici u Gler i l epih umjetnosti n
izlobi Pejz u crnogorskom slikrstvu
predstvljen djel crnogorskih slikr koji
su stvrli u posljednjih osm decen,
Pobjed, 23. III 1979, str. 13.
, Odlikovni likovni umetnici, Politik,
27. III 1979.
, Odlikovnj likovnim umjetnicim,
Pobjed, 24. VII 1979, str. 2.
, Umro Aleksndr Pri, Pobjed, 6.
II 1986. str. 20

1958. Beograd, Galera ULUS-a


1961. Titograd, Umjetniki paviljon
1964. Titograd, Umjetniki paviljon
1965. Varava
Titograd, Umjetniki paviljon
1966. Beograd, Dom JNA
Skoplje, Umjetnika galera
1968. Herceg Novi, Galera JosipBepo Benkovi
1969. Cetinje, Plavi dvorac

1955. Srjevo, Cetinje i Pljevlj, XIII


izlob ULUCG-a
Cetinje, II izlob Trojice
1956. Titogrd, Sl Crnogorskog
nrodnog pozorit, Jubilrn
izlob ULUCG-a 19451955.
Beogrd, Umetniki pviljon,
Jubilrn izlob ULUCG-a
19451955.
Ljubljana, Moderna galera,
Razstava Zveze Likovnih
umetnikov Jugoslave

1970. Novi Sad, Galera Kulturnog


centra
Vrbas, Likovni salon Doma
kulture

1957. Skoplje, Umjetniki pviljon,


Izlob ULUCG-a

1973. Cetinje, Plavi dvorac


(retrospektiva)

1958. Titogrd i Niki, IV izlob


Trojice

Titograd, Moderna galera


Budva, Moderna galera
1974. Bari, Galleria Arte Spazio
Beograd, Galera Doma JNA

Titograd, IV izloba Trojice

Titogrd, Umjetniki pviljon,


XXI izlob ULUCG-a
Cetinje, Umjetnika galera
1959. Novi Sad, Gradska izlobena
sala, Izloba ULUCG-a

, Dns komemorc u CANU, Pobjed,


7. II 1986, str. 9.

1975. Sombor, Salon likovne jeseni

Beograd, Izloba ULUCG-a

, Uvek n svome, Pobjed, 7. II 1986,


str. 9.

1988. Herceg Novi, Galera JosipBepo Benkovi (retrospektiva)

Titograd, Umjetniki paviljon,


Izloba u ast 40-godinjice KPJ

, Umro kdemik Ac Pr i, Politik


ekspres, 7. II 1986, XXIV, 7874, str. 8.
, Retrospektivn izlob Aleksndr Ac Pri, Bok, 1. I 1988, str. 5.
, Retrospektiv Pri u Tivtu, Pobjed,
6. II 1988, str. 14.
, Izlob Aleksndr Pri,Titogrdsk
tribin, 19. II 1988, str. 8.
, Retrospektiv Ac Pri, Titogrdsk
tribin, 26. II 1988, str. 1.

Tivat, Indok centar


(retrospektiva)
1996. Herceg Novi, Galera Pri
1999. Podgorica, Galera Most
1999. Podgorica, Moderna galera
(retrospektiva)
2001. Bar, Zaviajni muzej
2001. Budva, Galera Citadela

, Retrospektivn izlob Aleksndr


Pri, Bok, 1. III 1988, str. 7.

GRUPNE IZLOBE /
GROUP EXHIBITIONS

TV EMIS E

1946. Cetinje, Osnovna kola


Njego, I Izloba likovnih
umjetnika Crne Gore

Emisa Portreti, RT BEOGRAD, 1974, autor Milan Topolovaki

1947. Cetinje, Osnovna kola


Njego, II izloba ULUCG-a

Aleksandar Aco Pri o sebi i umjetnosti, TV Titograd, 1986, rea Slavko Kovaevi, urednik Rajko Cerovi

1948. Cetinje, Centralna biblioteka,


Izloba ULUCG-a

Sjeanje na Aleksandra Pria, RTCG, mart


1996, urednik Labud Jovanovi

Cetinje, Osnovna kola


Njego, III izloba ULUCG-a

Srcu za sjeanje oima za ljubav, Emisa


povodom otvaranja Galere Aleksandar
Aco Pri, RTCG ,1996, autor Ana Aanin
Prikaz retrospektivne izlobe Aleksandra Pr ia u Modernoj galer i, Jutarnji
program RTCG, jul 1999, gost Olga Perovi, autor Borjana upi
Emis a Ljudi i ulice - Ulica Aleksandra
Aca Pria, RTCG ,14.12.2000, autor Nikola Vukevi
Aleksandar Aco Pr i, Obrazovni program RTCG, 2005, rea Predrag Bojovi
Aleksandar Aco Pri, Nauno-obrazovni program RTCG Likovna umjetnost,
2011, autor Mirsada Sredanovi

SAMOSTALNE IZLOBE /
INDIVIDUAL EXHIBITIONS
1954. Cetinje, Velika sala Narodnog
univerziteta Jovan Tomaevi
1958. Cetinje, Galera kluba kulturnih
javnih radnika

1960. Pritina, Izloba ULUCG-a


Ljubljana, Jakopiev paviljon,
Izloba ULUCG-a
Titograd, Umjetniki paviljon,
Izloba ULUCG-a
Titograd, Umjetniki paviljon,
Izloba Trojice
1961. Titogrd, Umjetniki paviljon,
Izlob ULUCG-a u st
20-godinjice Nrodnog
ustnk
1962. Titograd, Moderna galera
Njujork, Artists Little Gallery,
Izlob crnogorskih umjetnik
Titogrd, Umjetniki pviljon,
Trojice
Kotor, Izlob ULUCG-a
Titograd, Moderna galera,
Udruenje likovnih umjetnika
Crne Gore
1963. Br, XXXII izlob ULUCG-a

1949. Cetinje, IV redovna izloba


ULUCG-a

Niki, XXXII izlob ULUCG-a

1950. Cetinje, Umjetnika galera, V


izloba ULUCG-a

Beogrd, Umetniki pviljon,


XXXII izlob ULUCG-a

Niki, Izloba ULUCG-a

Rim, La Galeria darte Zenit,


Izloba crnogorskih umjetnika

1951. Cetinje, Biljarda, Izloba Trojice


Beograd, Umetniki paviljon,
Izloba Samostalnih
1952. Cetinje, Biljard, VII redovn
izlob ULUCG-a
Kotor, VIII redovn jesenj
izlob ULUCG-a

1964. Njujork, Artists Little Gallery,


Izloba jugoslovenskih
umjetnika

Titogrd, XXXV izlob ULUCG-a


Cetinje, Umjetnik gler,
Izlob novih ekspont
Beogrd, II trenle likovnih
umjetnosti Jugoslve
Cetinje, Umjetnik gler,
Slikri i vjri Crne Gore
1965. Budv, XXXVI izlob ULUCG-a
Herceg Novi, XXXVI izlob
ULUCG-a
Titogrd, Umjetniki pviljon,
XXXVII izlob ULUCG-a
1966. Beogrd, Gler Dom JNA,
Izlob Nrodnooslobodilk
borb u delim likovnih
umetnik Jugoslve
k, Umetnik gler, IV
memorl Ndede Petrovi
Zdr, Modern gler
Nrodnog muzej, IV Plvi slon
1967. Ljubljn, Rzstv Drutv
likovnih umetnikov rne Gore
Ljubljn, Modern gler,
Nrodnoosvobodiln borb
v delih likovnih umetniko
Jugoslve
Split, Dom JNA,
Nrodnooslobodilk borb
u delim likovnih umetnik
Jugoslve
Titogrd, Umjetniki pviljon,
Izlob ULUCG-a
Cetinje, Plvi dvorc, Likovni
slon 13. novembr
1968. Klu, Uniunes artistilor plastici
din R.S. Romnia, Izloba
crnogorskih umjetnika
Beogrd, Gler Dom JNA
Cetinje, Gler u Domu
slobode, IV Likovni slon 13.
novembr
Cetinje, Plvi dvorc, Rt i
logori u djelim crnogorskih
likovnih umjetnik
Ni, NOB u delim likovnih
umetnik Jugoslve
Prg, Brtislv i Vrv,
Izlob iz kolekce Glere
Dom JNA u Beogrdu
1969. Zagreb, Umjetniki paviljon,
NOB u delim likovnih umetnik
Jugoslve, Izbor iz kolekce
Dom JNA u Beogrdu
Herceg Novi, Gler JosipBepo Benkovi, Drugi
hercegnovski zimski slon

Iz Budve, 1962
From Budva

1953. Belo Polje, IX izlob ULUCG-a


Ivngrd, IX izlob ULUCG-a
Beogrd, Umetnki pviljon, IX
izlob ULUCG-a
1954. Zgreb, Ljubljn i Br, Izlob
ULUCG-a
Dubrovnik, III izlob slikrstv
i vjrstva Svez likovnih
umetnik Jugoslve
191

1970. Beogrd, Muzej svremene


umetnosti, Svremen
crnogorsk likovn umetnost
Herceg Novi, Gler JosipBepo Benkovi, Trei
hercegnovski zimski slon
1971. Herceg Novi, Gler JosipBepo Benkovi, etvrti
hercegnovski zimski slon
1972. Rim, Palazzo delle Esposizioni,
Arte contemporanea
Montenegrina

1976. Tivat, Izlobeni salon Mimoza,


Tivat 76.
Pritina, Pokrajinsko narodno
pozorite, Savremena
crnogorska likovna umjetnost
Skopje, Muzej na savremenata
umetnost, Savremena
crnogorska likovna umjetnost

Bari, Arte contemporanea


Montenegrina

Tivat, Galera Kulturnog centra,


Savremena crnogorska likovna
umjetnost Igre juga

Barleta, Castello svevo, Kolektivna izloba gurativne umjetnosti: Umjetnici Herceg Novog

Herceg Novi, Savremena


crnogorska likovna umjetnost
Igre juga

Zdr, Plvi slon

Budva, Moderna galera,


Savremena crnogorska likovna
umjetnost Igre juga

Herceg Novi, Gler JosipBepo Benkovi, Peti


hercegnovski zimski slon
Moskv, ;
Minsk, NOB u delim likovnih
umetnik Jugoslve
1973. Zagreb, Umjetniki paviljon,
Savremena crnogorska
umjetnost 19451970.
Pariz, Cit Internationale des
Arts, Savremena crnogorska
umjetnost 19451970.
Haselt, Savremena crnogorska
umjetnost 19451970.
Charleroi, Palais des BeauxArts, Peintres et sculpteurs
Bnj Luk, Slon Dom JNA, VI
jesenji slon

Niki, Zaviajni muzej,


Savremena crnogorska likovna
umjetnost Igre juga
Bar, Zaviajni muzej, Savremena
crnogorska likovna umjetnost
Igre juga
Beogrd, Gler Dom JNA, IV
izlob NOB u delim likovnih
umetnik Jugoslve
Hludovo, Slon likovnih
umjetnik Hludovo
Sombor, Grdski muzej, XVI
likovn jesen
Cetinje, Plvi dvorc, X
izlob Likovnog slon 13.
novembr

Titogrd, Umjetniki pviljon,


Trdicionln izlob ULUCG-a

Titogrd, Umjetniki pviljon,


Jubilrn izlob ULUCG-a
19461976.

Arnelovc, Izlobeni pviljon


Knjz Milo, est godin
smotre Mermer i zvuci

Pljevlj, Belo Polje i Ivngrd,


Izlob dobitnik ngrde
AVNOJ-a

Peking, NOB u delim likovnih


umetnik Jugoslve
1974. Niki, Izlob likovnih rdov
vie generc uenik i
profesor Nikike gimnze
Cetinje, Biljrd, Umjetnici
Jugoslve Njegou
Havana, Castillo la Fuerza, NOB
u delim likovnih umetnik
Jugoslve
Moskv,
, NOB u
delim likovnih umetnik
Jugoslve
Zrenjnin, Slon Nrodnog muzej, Jugoslovenski pejz 1974.
1975. Titogrd, Modern gler,
Prv izlob svremenog
crnogorskog crte 75.
Titogrd, Modern gler,
Titogrdski slikri svome grdu

192

Titogrd, Umjetniki pviljon,


XXIII trdicionln izlob
ULUCG-a

1977. Herceg Novi, Galer JosipBepo Benkovi, Deset


jubilrn izlob hercegnovskog
zimskog slon
Kopenhagen, Helligaandshuset,
30 jugoslovenskih slikara
Skive, Museum, 30
jugoslovenskih slikara
Moskv, ,
Izlob crnogorskih umjetnik
Cetinje, Plvi dvorc, XI
izlob Likovnog slon 13.
novembr
Titogrd, Umjetniki pviljon,
Izlob ULUCG-a
Moskv, ,
NOB u delim likovnih umetnik
Jugoslve
1978. Herceg Novi, Gler
Josip-Bepo Benkovi, XI
hercegnovski zimski slon

Beogrd, Gler Dom JNA,


NOB u delim likovnih umetnik
Jugoslve

1998. Podgorica, Crnogorska


akadema nauka i umjetnosti
(20 godina CANU)

Cetinje, Gler u Biljrdi, XII


izlob Likovnog slon 13.
novembr

2000. Podgorica, Moderna galera,


Podgorica u oima slikara

Titogrd, Umjetniki pviljon,


Trdicionln izlob ULUCG-a
1980. Celovec (Klagenfurt), Mestna
hia, Pejza u crnogorskom
slikarstvu od 1900. do 1977.
Reka, Klub samoupravljaa,
Izloba slika i skulptura
umjetnika Tivta
Titograd, Muzeji i galere, Djela
uesnika u ratu i revoluci
1981. Cetinje, Vladin dom, XV
jubilarna izloba likovnog
salona 13 novembar
Belo Polje, Centar za kulturu
Vojislav Bulatovi-Strunjo;
Pljevlja, Centar za kulturu
Ivangrad, Zaviajni muzej
Foa, Centar za kulturu
Gorade, Centar za kulturu
Prepolje, Centar za kulturu,
Likovn svjedonstv crnogorskih umjetnik o rtu i revoluci
1983. Cetinje, Vladin dom, Sala Ivan
Crnojevi, Cetinje i likovna
umjetnost: iz fonda Muzeja
Tuzla, Jugoslovenski portret
1984. Cetinje, Vldin dom, XVIII
izlob Likovnog slon 13.
novembr
Herceg Novi, Gler JosipBepo Benkovi, XVII
hercegnovski zimski slon
1985. Herceg Novi, Gler JosipBepo Benkovi, XVIII
hercegnovski zimski slon
1986. Cetinje, Vldin dom, Jubilrn
izlob ULUCG-a 19461976.
Titogrd, Umjetniki pviljon,
40. trdicionln izlob
ULUCG-a
Beogrd, Nrodni muzej, 160
djel iz Umjetnikog muzej
SRCG
1987. Ajzenah, Thringer Museum,
Jugoslovenski slikri Aleksndr
Pri, Vuko Rdovi
Herceg Novi, Gler JosipBepo Benkovi, Jubilrni
hercegnovski zimski slon
1993. Podgoric, Crnogorsk
kdem nuk i umjetnosti
1995. Podgorica, Galera Most,
Cetinje i likovna umjetnost
1996. Podgorica, Sentr savremene
umjetnosti, Sjeanje n prvu
izlobu ULUCG-a 1946.

2001. Herceg Novi, Galera JosipBepo Benkovi Sjeanje n


Budva, Spomen-dom Stefan
Mitrov Ljubia, Mrtva Priroda
iz fonda Narodnog muzeja Crne
Gore
2002. Virpazar, Galera Vir, NOB u
djelima crnogorskih slikara
2008. Bar, Dvorac kralja Nikole,
Pejzai Crne Gore
2009. Pljevlja, Umjetnika galera
Vitomir Srbljanovi,
Crnogorski pejza (iz fonda
Narodnog muzeja Crne Gore)
Berane, Centar za kulturu,
Crnogorski pejza, (iz fonda
Narodnog muzeja Crne Gore)
Andrevica, Centar za kulturu,
Crnogorski pejza, (iz fonda
Narodnog muzeja Crne Gore)
2010. Herceg Novi, Dvorana Park,
Mali salon
Bar, Dvorac kralja Nikole,
Crnogorsko slikarstvo XX veka
2011. Herceg Novi, Dvorana Park,
Mali salon
Podgorica, Umjetniki paviljon,
Likovni umjetnici lanovi
Crnogorske akademe nauka i
umjetnosti

NAGRADE/AWARDS
1948. Nagrada za slikarstvo
Predsjednitva vlade NR Crne
Gore
1961. Trinaestojulska nagrada za
slikarstvo SR Crne Gore
1965. Trinaestojulska nagrada za
slikarstvo SR Crne Gore
1967. Nagrada Umjetnike galere,
Cetinje
1968. Decembarska nagrada za
slikarstvo, Titograd
1983. Nagrada AVNOJ-a

ODLIKOVANJA / DECORATIONS
1957. Orden rada sa srebrnim
vencem
1968. Orden rada sa zlatnim vencem
1979. Orden zasluga za narod sa
srebrnim zracima

MURAL
Mart 1972. godine, vojni aerodrom Golubovci kod Titograda, tek to
sam stigao u prekomandu iz garnizona Zadar. Na pilotskoj obuci imamo studente pilote iz Libije i Republike Zambije. Uz kolorit izgleda
lica, vjera i nacija, mladost vrca na svaku stranu. Izgraena je nova
nastavna zgrada sa veoma prostranim ulaznim holom, a u holu hrpa
razliitih etkica, kistova i slikarskih boja, a meu njima slikar Aleksandar Priji. Da nije tako markantna i naoita muka figura, teko
da bi se primijetio iz oblaka dima, neke sarajevske Drine bez filtera,
koje, jednu za drugom, loi li loi. Stalno upaljena cigareta u ustima,
oljica kafe u lijevoj, a desnom rukom, raznolikim arenilom boja, ukraava zidove Hola.
Tema njegove slikarske arolije je veoma kompleksna i prilagoena
je ambijentu: poeci sanjara o letenju i ovjekovom osvajanju vazduha;
tadanjost, skora budunost, daleka budunost; i tako redom...
...Nijesam bio svjestan da svaki put, dok sam Holom prolazio, zastanem i pogledom na slici neto tragam. Primijetio je On, i uvjek je
zapoinjao neki razgovor. Pui li? Ne puim. Pije li kafu? Pijem
dosta. Pije li lozu? Ne pijem. Kako to razdvajati? A zato Vi pijete vinjak, a ne lozu?, primijetih. Ih, ta mi, koji pituramo ove murale
znamo. Nita. , odgovori On eretski. Jednoga dana kada sam, negdje
iza podneva, uao u Hol, On primijeti: e si ti od jutros? Bio sam u
Zadru., odgovorih. U gradu velikih Voinovia., odgovori On i nastavi:
Eto vidi, ti si zaas bio do Zadra i nazad, a ja sam tako trom, pa mi
ni pola mate nee stati na ovaj zid..
Dani prolaze, veliki umjetnik osvaja zidove Hola, kompozicija se
razvija plijenei nae poglede, sve vei broj nas zastajkuje. Fascinantan
je izgled umjetnikovih letjelica u razliitim periodima prolosti, tadanjeg doba, i ne znam koliko sve slojeva budunosti. A kada bi pojedini
zidovi Hola dobijali svoju formu, piloti i pitomci, po prirodi radoznalci,
bi zastajali i svojim pogledima se udubljivali u novu ljepotu, koja je Hol
krasila. A On, veliki umjetnik, bi glasom autoriteta, ali nekako toplo,
svakoga od nas poneto upitao, ta je ko u pojedinim motivima vidio.

Aleksandar Priji se jedino odrekao


sopstvenog djeakog sna o letjenju, avijaciji.
O njemu je ostavio trag slikajui ogromnu zidnu sliku
Razvoj vazduhoplovstva na vojnom aerodromu
u Podgorici kao poklon Ratnom vazduhoplovstvu
Jugoslavije. Zauzvrat, kao honorar traio je samo
pilotski kombinezon. Prije desetak godina slika je
unitena nemarom poklonoprimca...
Aco je otiao vjerujui da je san makar
djelimino ostvario.

Prof. Ljubomir Bojovi, esti novembar, 1979.

...Veliki majstor boja, muralom je ukrasio sve zidove velikog Hola


i kroz, nama nedovoljno jasnu prolost, veoma egzaktnu tadanjost,
svojom slikarskom vizijom nam otkriva budunost neba, i avijacije
negdje ispod njega. Moram priznati da nama, koji smo se bavili veoma egzaktnom djelatnou, nije ba leglo toliko naune fantastike na
kraju slikarske kompozicije. Slikarovo vienje nekih udnih letjelica u
obliku diska, sa spektrom razliitih boja, za veinu nas je predstavljalo
fantastiku umjetnike arolije... Majstor murala u Holu nae nastavne
zgrade je vidio i ono to mi, koji smo se bavili tim poslom, nijesmo.
... Decenije su prolazile, sa balkanskim burama u njima. Stalno je
dolazilo neko novo vrijeme, stalno se nalazimo u nekim reformama, a
nikako da pronaemo sebe. Ono staro najee nita ne valja, dolo
novo vrijeme, u njemu neki novi ljudi, pa ni mural Aleksandra Prijia u
Holu, za neke vie nije valjao. Cijelog su ga kreom premalali, da mu
vie traga nema. Nestao je i onaj kolorit razliitih izgleda lica, boja i
nacija, koji su ivotom i mladou vrcali na svaku stranu. Ali, ostali su
svjedoci i svjedoanstvo velikog Hola sa muralom arobne ljepote. I ovi
napisani redci su dio tog svjedoanstva.
Blagoje Grahovac
general avijacije u penziji

Matao sam da postanem pilot, jer mi je to izgledalo nedostino. I eto, postao sam slikar, to mislim da je bolje, jer sam jo iv. Onako ne znam to bi
bilo. Poznajui sada sebe, vjerujem da bih negdje leao duboko u zemlji i od
mene bi ostao samo duboki krater.
... I dreamt of becoming a pilot, since that seemed unattainable. And I became a painter, which is better, I think, as I'm still alive. Because otherwise I
don't know what would've happened. Knowing myself, I believe that now I'd
lie deep in the ground, just a deep crater remaining of me.
193

Vitka Vujnovi

BIOGRAFIJA
Kada je, visok i vitak, upeatljiv i likom i stavom, i pogledom i rijeju, poslednji
put preao preko trga Belavista, koraao je teko i umorno. Onda je, kao dotaknut
nekom arolijom, na trenutak zastao... Svi koji su ga poznavali vidjeli su da je
oko njega vazduh tada zatreperio arom vatre kojom je ivio i stvarao.
Izmeu neba i zemlje, kao izmeu ivota i smrti, bili su samo ovjek i slike. One
koje su uvijek potvrivale roenog, rasnog umjetnika koji ni za rije ni za djelo
nije traio posrednika. Nije ga htio niti mu je bio potreban. Na vjetrometini u
ivotu, na vjetrometini u umjetnosti, svoj, u svim vremenima!

Otac uro, majka Katica, sinovi Aleksandar


i Svetozar, sestre K rstinja, Marija i Zorka, Selo Velika, 1932
Father uro, mother Katica, sons Aleksandar and Svetozar,
sister Krstinja, Marija and Zorka, Village of Velika, 1932

Aleksandar Priji u Beranama, 1933


Aleksandar Priji in Berane, 1933

Aleksandar Aco Priji.


Roen 17. decembra 1920. godine u Tivtu, pomirio je u svojoj linosti jake karaktere majke Katice Juras, kerke siromanog ribara iz Graca kod Makarske i oca ura iz kninskog
Kosova Polja, podoficira koji je slubovao u Crnoj Gori. Nosio je u genima kd ivota u
brojnoj, osmolanoj porodici, sestrinsku ljubav Krstinje, Marije, Zorke i Svetozarovu bratsku potporu. Porodica je esto mijenjala mjesto boravka, a Aco je uvijek nalazio put do
ujaka Veljka. Za njega je bio posebno vezan. Utkao je u duu sve boje ranog djetinjstva
provedenog u Tivtu, osnovnokolskog obrazovanja na Kamenom iznad Herceg Novog,
gimnazijskih nemira doivljenih u Novom pa u Beranama, potom u Kolainu i Nikiu u
kome je maturirao 1940. godine.
I tog ljeta, neizbjeno sa gitarom koju je odlino svirao bio je na Stradunu. Poslije
je priao kako je u uskovitlanom amoru dubrovakih skalina, predosjetio oevu smrt.
Odmah je krenuo na Cetinje. Prvo to je vidio kada je stigao u grad bila je osmrtnica sa
oevim imenom.
U tom periodu, u njegovom osjetljivom biu poseban trag su ostavili ruski emigrant s
nadimkom aplin, profesor slikanja u Novome i Franc efer, akademski slikar, nastavnik
likovnog vaspitanja u Beranama.

194

Vitka Vujnovi

BIOGRAPHY
When, slim and tall, with a striking face and attitude, he walked across the Belavista
Square for the last time, he plodded wearily. And then, as if touched by a magic, he
stopped for a moment All those who knew him saw the air around him flash with the
ardency of fire with which he had been living and creating.
Between the Earth and the sky, like between life and death, there were just a man and
his paintings the ones which always pointed to a born, superb artist who never sought
an intermediary either for his word or for his action. He didnt want one nor did he
need one. At the forefront in life, at the forefront in art, his own master at all times!

Aleksandar Priji, sestre K rstinja,


Zorka i Marija, i brat Svetozar
Aleksandar Priji, sisters Krstinja, Zorka and Marija,
and brother Svetozar

Aleksandar Aco Priji.


Born on 17 December 1920 in Tivat, Aco Priji reconciled in his character the strong personalities of his mother Katica Juras, daughter of a poor fisherman from Grac near Makarska, and
father uro from Kosovo Polje from the region of Knin, a non-commissioned officer who served in
Montenegro. Living in a large, eight-member family, deep within himself Aco felt the love of his
sisters Krstinja, Marija and Zorka and the support of his brother Svetozar Although the family
frequently moved from place to place, Aco always found his way to his uncle Veljko, who he was
particularly attached to. In his soul he wove the colourful threads of his early childhood spent in
Tivat, his primary education at Kameno, above Herceg Novi, high school tribulations experienced in Novi, Berane, Kolain and finally Niki, where he received a high school diploma in 1940.
In the summer of the same year, he was sitting at Stradun, with his guitar as usual, which he
played very well. Later he said that, in the excited murmurs of the steps in Dubrovnik, he had
foreseen his fathers death. He immediately left for Cetinje. The first thing he saw upon his arrival in town was an obituary with his fathers name.
In this period, there were two persons who left a special imprint on Acos sensitive being: Russian emigrant whose nickname was aplin, a painting teacher in Novi, and Franc efer, an art
teacher and a graduate painter in Berane.

Sa Miletom Radeviem
kao maturant, Podgorica, 1939
With Mile Radevi, as graduate,
Podgorica, 1393
195

kola rezervnih oficira, Maribor, 1941


Reserve Officers School, Maribor, 1941

Jedna od prvih slika koje je radio Aco Priji, nastala je upravo u beranskoj Gimnaziji.
Nje se uvijek sjeao. Bila je to slika urevi stupovi raena uljem na platnu. Bitnije od
same slike na koju je sjeanje neminovno bilo zaogrnuto djejim eljama i snovima, bila
je injenica da je od trenutka njenog nastanka Acovoj majci bilo najvanije da mu kupi
boje uprkos tome to porodica nije bila blagonaklona prema njegovoj odluci da se bavi
slikanjem. Otac uro radije ga je poduavao jezicima i prenio mu je dobro poznavanje
njemakog i gotice. Bili su to oigledno oni momenti u kojima je Priji odluivao o ivotnom i umjetnikom putu koga je usjecao slino kristalno istoj, studenoj vodi Lima
ispod Manastira koji je slikao.
Paralelno ili ukrtajui se sa tim magistralnim putem u njegovom ivotu tekli su: sluenje vojske u Mariboru, u koli rezervnih oficira, potom, zbog naprednih ideja i po kazni,
prelazak u puk Milo Veliki u Vranju. Aprilski rat i front na bugarskoj granici 1941. godine. Nakon kapitulacije Jugoslavije pokuao je da se vrati u Crnu Goru, ali je ubrzo zarobljen. etiri godine proveo je u ratnim logorima Dragoman u Bugarskoj, Turn Magurel
u Rumuniji, pa onda u Njemakoj u Altenburgu, Espertetu, Stojdenu, Kenigeradou, ifergrabenu, Biterfeldu...

Crte iz logora, 1945


Drawing from war camp, 1945

Malo je rei nemiran duh, to je bila i ostala jedna od


odrednica za Aleksandra Aca Prijia.
Takav duh mogao je
biti pokreta u srednjokolskim danima,
kada je Priji zbog
rasturanja zabranjenih letaka, crtanja petokrake i opredjeljenja za revolucionarni
radniki pokret bio
u sukobu sa vlastima i iskljuen iz estog razreda Gimnazije. U zrelim godinama, taj je nemir bio snano artikulisan. Ustupio
je mjesto duhu slobodnog, pravednog ovjeka. Slobodnog ak i u logoru u kome je istrajno brinuo o iznemoglim i bolesnim zarobljenicima, organizovao ih, pokretao trajkove,
bio jai od samice kojom je esto kanjavan. Ostajao nesputan uprkos logorskim icama. Njih je, ini se, najlake potirao. Crtao je! Urezivao u sopstveno i u sjeanje logoraa
veliku galeriju likova, Poljaka, Francuza, Jugoslovena... Kroz njihova lica, poglede, stav,
kroz svaku boru, pisao je roman o ivotu u logoru, a ljubav prema slikarstvu bila je tada
i ostala zauvijek ljekovita. Portrete je na kraju rata poklonio Stevanu, najmlaem logorskom drugu, rodom iz Kamenice, kod Nia.
Osloboenje 1945. godine znailo je za Prijia povratak na Cetinje i priliku da ui. Poetak
je bio u cetinjskom Umjetnikom ateljeu koji je osnovalo Ministarstvo prosvete Narodne
Logor, 1948
Camp
linorez / linocut

196

One of Aco Prijis first paintings was created in Berane grammar school. This was a work
he always remembered. It was oil on canvas called The Tracts of St. George (urevi stupovi). What was more important than the painting itself the memory of which was unavoidably imbued with child wishes and dreams, was the fact that from the moment of its creation,
Acos mothers priority was to buy him paint, although his family were not exactly in favour
of his decision to engage in painting. His father uro preferred teaching him languages
and transferred a solid knowledge of German and Gothic to him. Apparently, these were the
moments when Priji was making a decision about his life and career path which he outlined like the cold and crystal-clear water of the Lim river under the Monastery he painted.

Sa drugovima u Nikiu, 1940


With friends in Niki, 1940

Running parallel with or intersecting the highway of his life were: military service in Maribor, in the School for Reserve Officers, and his subsequent transference to the Milo
the Great regiment in Vranje as a punishment for his advanced ideas; the April War and
the front at the Bulgarian border in 1941; an attempt to return to Montenegro after the
capitulation of Yugoslavia; incarceration; four years of life in war camps: Dragoman in
Bulgaria, Turnu Magurele in Romania, and a number of them in Germany such as Altenburg, Esperstet, Steuden, Bitterfeld etc.
It is an understatement to call Priji a restless mind,
which was and still is one of the determining traits of
his character. Such mind was a driving force during
Prijis school days when he came into conflict with
the authorities, to be expelled from the sixth grade of
grammar school due to his distribution of forbidden leaflets, drawing of five-pointed stars and affiliation with
the revolutionary labour movement. In his mature years, his restlessness was particularly strongly articulated. It gave way to the spirit of a free and just man: free
even in the camp in which he arduously looked after
sick and worn out prisoners, organized others and launched strikes, proving to be stronger than the solitary
cell he was frequently sent to. He remained unconstrained despite the camp wires. They seem to have been
the easiest to cut. He drew! He imprinted a huge gallery
of characters in his own memory as well as that of other inmates: Polish, French, Yugoslav...
Through their faces, looks, attitudes, through each wrinkle of theirs, he wrote a novel of life

Povratak iz zarobljenitva, Njemaka, 1945


Return from Captivity, Germany, 1945

in a camp, his love of painting always acting as a cure. At the end of war, he gave all of his
portraits to Stevan, his youngest friend from the camp who came from Kamenica, near Ni.
To Priji, the liberation in 1945 meant a return to Cetinje and an opportunity to study.
He began to study in the Art Studio Cetinje, founded by the Ministry of Education of
the Peoples Republic of Montenegro. It was a kind of art school where, among other older and already recognized painters, Milo Milunovi, Petar Lubarda and Svetomir Poek worked. Priji first worked with Milunovi and then with Lubarda (until 1951), thus
fulfilling his dream of painting. He learnt from the first hand, from the masters, strongly
believing, as he said, in the power of creative workshops.

U Umjetnikom ateljeu Ministarstva prosvjete, Cetinje 1946


In Art Studio of Ministry of Education, Cetinje, 1946
197

Osnivaka skuptina Udruenja likovnih


umjetnika Crne Gore, 1946
Founding Assembly of the Association
of Fine Artists of Montenegro

Republike Crne Gore. Bila je to svojevrsna umjetnika kola u kojoj


su radili, izmeu ostalih, Milo Milunovi, Petar Lubarda, Svetomir
Poek i drugi stariji i ve afirmisani slikari. U poetku je radio sa
Milunoviem, a kasnije, sve do 1951. godine sa Lubardom, ostvarujui svoj san o slikanju. Uio je izvorno, od majstora, vjerujui
iskreno, kako je govorio, u mo kreativnih radionica.
S druge strane, stipendiju koju je dobio za nastavak kolovanja od Sovjetskog saveza nije
realizovao zbog izbijanja Informbiroa. Drugu, koju mu je ponudilo Ministarstvo prosvete za studije u Beogradu, odbio je i izabrao da ostane u Crnoj Gori. San o slikanju ipak je
majstorski dosanjao, a vrijeme ga je samo potvrdilo i osnailo.
Nije bio od onih utljivih umjetnika koji ne vole da priaju o onome ta i kako rade. Volio je i imao ta da kae.
A da ne trpi regule, Priji je zorno potvrdio 1951. godine kada se sa Milunoviem pridruio
grupi Samostalni koja se odvojila od Udruenja u Beogradu koje inae nije dozvoljavalo formiranje takvih grupa, srodnih Udruenju. Sa Gojkom Berkuljanom i Brankom Filipoviem osnovao je potom i prvu likovnu grupu u Crnoj Gori Trojica. Ciljevi koje su
promovisali bili su tada, a i danas su aktuelni: puna sloboda izraavanja, ea izlaganja,
afirmacija slobodnog udruivanja i ostvarivanja tjenjeg kontakta sa publikom i kritikom.
Studijski boravci u Italiji, Grkoj, Francuskoj, u periodu od 1953. do 1960. godine Prijievom talentu, matovitosti, svestranosti, njegovoj kreativnosti i neiscrpnoj radoznalosti,
davali su uvijek iznova snaniji stvaralaki zamah.

U ateljeu, Cetinje 1949


In Studio, Cetinje, 1949

Tokom pedesetih radio je i u Odjeljenju za kinematografiju Ministarstva prosvjete, Agitpropu narodne omladine Crne Gore. Potom je njegov zadatak bio formiranje a onda i
funkcija direktora Muzeja NOB-a i direktora Ansambla narodnih igara na Cetinju. Novi
iskorak Aleksandra Aca Prijia je uee u osnivanju Umjetnikog paviljona u Titogradu,
1959. godine, iz kojeg je 1961. godine nastala Moderna galerija kojom je Aco rukovodio
do penzionisanja i preseljenja u Herceg Novi 1974. godine.
Okviri naih udruenja postali su pretijesni za umjetnost i umjetnike. Preivjeli
i zastareli sadraj rada u njima izaziva
ubjeenje kod sve vie umjetnika da
udruenja ne smiju biti neto vie od
stalekih organizacija radnika na polju
likovnih umjetnosti. Umjetniki ivot i
njegov razvoj treba da pokreu umjetnici i
umjetnike grupe to je najsigurniji nain
u borbi protiv monopolizma, ako vjerujemo
da ne moe i ne smije biti povlaenih
grupa i umjetnika. Dananji sukobi
u udruenju mogu imati jedino takvo
rjeenje. Ubijeeni smo da bi to pribliilo
mnoge umjetnike radu, umjetnosti i jednoj
tekoj ali plemenitoj utakmici, a oslobodilo
ih besplodnih rasprava i traenja rjeenja
tamo gdje se ona ne mogu nai.

198

Bio je jedan od osnivaa (1946), sekretar, potom od 1959 do 1967 i


predsjednik Udruenja likovnih umjetnika Crne Gore. Uz Boidara Jakca, ora Andrejevia Kuna, Lazara Lienoskog, Marijana
Detonija, Ismeta Mujezinovia, uestvovao je u osnivanju Saveza
likovnih umjetnika Jugoslavije.
Za vanrednog lana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti
izabran je 1. marta 1985. Prethodno je, 1972. godine, odbio tu mogunost jer je smatrao da u Akademiju treba da budu primljeni i

Katalog i manifest izlobe grupe


Samostalnih, Beograd, 1951
Exhibition catalogue and manifesto
of the Independent Group, Belgrade, 1951

Katalog prve izlobe Trojice (Priji, Filipovi,


Berkuljan) i izvod iz kataloga, Cetinje, 1951
Catalogue of the first exhibition of The Three (Priji,
Filipovi, Berkuljan) and excerpt from the catalogue

On the other hand, the scholarship Priji


was granted by the Soviet Union to continue his education remained unused due to
the beginning of Cominform. Another scholarship, offered to him by the Ministry of
Education for his studies in Belgrade, Priji refused deciding to stay in Montenegro.
And yet, he managed to fulfil his dream of
painting, with time just strengthening and
empowering him.

U elji da otponemo sa prireivanjem grupnih


i samostalnih izloaba naeg lanstva, kojih do
sada nije bilo, jer se rad Udruenja ograniio
samo na godinje jesenje izlobe, u elji da
se osjeti vei polet i rad kod naeg lanstva,
otvaramo ovu skromnu izlobu

Priji was not one of the reticent artists


unwilling to talk about what they do and
how they do it. He liked to talk and he had much to say.
Priji disliked rules and regulations, which he proudly confirmed in 1951, when, together
with Milunovi, he joined The Independent group which had seceded from the Association in Belgrade forbidding the formation of groups similar to the Association itself.
Furthermore, together with Gojko Berkuljan and Branko Filipovi, he subsequently founded the first fine art group in Montenegro The Three. The goals they promoted were
and still are topical: full freedom of expression, more frequent exhibitions, freedom of
association and closer contact with the audience and critics.
Study visits to Italy, Greece and France in the period 1953 1960 gave an even stronger impetus to Prijis gift, imaginativeness, versatility, creativeness and inexhaustible curiosity.
In the 1950s Priji also worked in the Department of Cinematography of the Ministry of
Education, the Agitprop of the youth of Montenegro. Then he engaged in the formation
of the Museum of the Peoples Liberation Struggle and the Folk Dance Ensemble in Cetinje, upon which he acted as their director. Another active step Priji took was his participation in the foundation of the Art Pavilion in Titograd in 1959, growing in 1961 into the
Modern Gallery run by the artist until 1974, when he retired and moved to Herceg Novi.

Na Akropolju, 1953
On Acropolis, 1953

Aleksandar Aco Priji was also (1946) one of the founders, secretary and then president
of the Association of Fine Artists of Montenegro. Together with Boidar Jakac, ore
Andrejevi Kun, Lazar Lienoski, Marijan Detoni and Ismet Mujezinovi, he participated
in the establishment of the Federation of Fine Artists of Yugoslavia.
On 1 March 1985 Priji was appointed associate member of the Montenegrin Academy of
Sciences and Arts. In 1972, however, he had rejected the possibility of membership maintaining that some of his colleagues should be nominated too, such as Lubarda, Milunovi,
Stijovi, Boovi, Dado uri, Branko Filipovi, Luka Tomanovi, artists who, in Prijis
view, were unjustifiably not nominated. In the Academy, he first acted as vice-president
and then president of the Fine Arts Board.

Osoblje Muzeja NOB-a, Cetinje,1959


Staff of the Museum of the Peoples Liberation Struggle, Cetinje, 1959
199

njegove kolege, Lubarda, Milunovi, Stijovi, Boovi, Dado uri, Branko Filipovi, Luka Tomanovi, umjetnici koji, kako je Priji smatrao, neopravdano nisu bili predloeni. U
CANU je bio potpredsjednik pa predsjednik odbora za likovnu umjetnost.
Uporedo sa angaovanjem na formiranju muzejske i galerijske slube i razvoju likovne
umjetnosti u Crnoj Gori, Priji je intenzivno slikao, uvijek za nijansu nadgraujui i oslobaajui svoj talenat. Istoriarka umjetnosti Olga Perovi kae: radio je vie nego to je
mogao jedan ovjek i uio bre nego to se kroz kolu moglo.
Prvu samostalnu izlobu Aleksandar Aco Priji priredio je u maju 1954. na Cetinju. I tada
je govorio: Slikarstvo nema granica osim onih u slikaru.
Supruga Ljubica Priji, roena Perii
Wife Ljubica Priji, born Perii

Vjerujui da je ivot ljepota kojoj se treba diviti, izazov kome treba odgovoriti, borba koju treba voditi stalno, ali i igra kojoj se povremeno treba prepustiti, srea koju treba zasluiti koliko i briga koju treba savladati, Aco Priji 1948. godine zasniva porodicu. Supruga Ljubica Perii, stajala je kroz cio njegov ivot kao karijatida na kapiji tog svijeta
u kojem je kerima Komsi, Vjeri, Neni i sinu uru Belom, bila darivana puna sloboda
odrastanja pod platom majine brige i panje i oevog podsticanja, sasvim usklaenog
sa Heseovom milju: Ako ovjek moe biti dobar, moe to samo onda kada je srean,
kada u sebi ima sklada, kada voli... tada je svejedno jede li se proso ili kolai... svijet zvui zajedno s duom...
Ve time privilegovanu Prijievu djecu dodatno je bogatilo stalno susretanje sa oevim
kolegama, a nije bilo znaajnijeg slikara, knjievnika, javnog radnika da u kui Prijia
nije bio ugoen, a ako je traio da nije dobio pomo, savjet, podrku... Isto je vailo za
prijatelje, komije, rodbinu, posebno za unuad Milicu, Petra, Katarinu, Aleksandru, Tatjanu, Aleksandra. Nerijetko je i slikao drei unuad u toplom, irokom, sigurnom krilu
u kome je bilo mjesta i za etke i za boje i za njegove i djeje snove.
U porodici se jo prepriava kako mu je na otvaranju izlobe u hercegnovskoj Galeriji
Josip-Bepo Benkovi unuka Minja, pokazujui na ruevnu zgradu preko puta, rekla
tu emo mi napraviti nau kuu. Aco je kupio taj objekat, u hercegnovskom Starom gradu, a kuu je gradila cijela porodica. Prva je i obnovljena nakon zemljotresa 1979. godine.

Sa sinom urom Belim


With son uro Beli

Najvie volim da stvaram nou, tada nema posjeta,


nema telefona, tada se ovjek opusti. Sam je. I
tada najbolje radi. Ali ja mogu i pred etom ljudi
da slikam, samo ako imam volju za radom. Meni
posjete ne smetaju. Kad su moja djeca bila mala,
najmilije mi je bilo s njima razgovarati i raditi. I
dan dananji najvie volim da radim kad je samnom
moja unuka. Ona me neto pita, a ja odgovaram.
Prospe mi ak i boju, ali to meni ne smeta.
Iz knjige Susreti sa umjetnicima, 1977
Jevto Milovi
200

U njenom prizemlju danas se nalazi umjetnika radionica galerija sa Acovim imenom.


Potomci ive njegov san o okupljanju, barem jednom godinje...

Concurrent with his engagement in the formation of the museum and gallery department and the development of fine arts in
Montenegro, which required substantial commitment and energy,
Priji painted intensively, always slightly improving his skill and
releasing his talent. Olga Perovi wrote that he worked harder
than a man could and learnt faster than it was possible in school.
Aleksandar Aco Prijis first solo exhibition was held in May 1954
in Cetinje. And he used to say that (p)ainting has no borders
except the ones found in the painter himself.
Believing that life is beauty to admire, a challenge to respond to, a
continual struggle to deal with but also a play to indulge in occasionally, happiness to deserve and concern to cope with, in 1948 Aco
Priji started a family. Throughout his life, his wife Ljubica Perii
stood like a caryatid at the gate of the world in which his daughters
Komsa, Vjera, Nena and son uro Beli were given full freedom
of growing up under their mothers care and attention and fathers
encouragement, quite in harmony with Hesses words, If a man
can be good, he can be so only when he is happy, when there is harmony within him, when he loves... then it is all the same whether
he eats millet or cakes... the world rings together with the soul...
Privileged in this way, Prijis children were additionally enriched
by frequent visits paid by their fathers colleagues: there was practically no significant painter, writer or public worker who was not
entertained in Prijis home, or who did not receive help, advice
or support from him, if they asked for it... The same was true of
his friends, neighbours, relatives, particularly his grandchildren
Milica, Petar, Katarina, Aleksandra, Tatjana, Aleksandar. He often
painted with his grandchildren in his warm, broad and safe lap in
which there was enough room both for brushes and paint and for
his and childrens dreams.

Aco i supruga Ljubica sa djecom (s lijeva):


Olivera, Nevenka, uro i Komsa, Cetinje, 1958
Aco and wife Ljubica with children (from left): Olivera,
Nena, uro and Komsa, Cetinje, 1958

Dio Prijievog ateljea u porodinoj kui u Herceg Novom


Part of Priji`s studio in family home in Herceg Novi

In Aco's family they still remember the opening night of the exhibition in Josip Bepo Benkovi Gallery in Herceg Novi, when his
granddaughter Minja pointed to the ruins of a building across the
street and said, We will make our own house there.
Aco bought the building in the Old Town of Herceg Novi, and the
house was built by entire family. It was the first one to be reconstructed after the 1979 earthquake. Today its ground floor houses
an art workshop, a gallery bearing Acos name. His descendants
live his dream of family gatherings, at least once a year...

201

POD ZRACIMA SUNCA


OSTAJU SAMO VRHOVI
Kakav je bio Aleksandar Aco Priji?
Oigledno ovjek koji je znao kako da ostvari svoje i snove jedne mladosti koja je ivjela
u nematini, ratu, poratnom vremenu, ne manje smutnom od samog rata. Kada su govorili da neki posao ne moe biti zavren za tri dana koliko je preostalo do zadatog roka,
odgovarao je: imamo pet dana. Zbrajao je dane i noi. Ni sam u takvim situacijama nije
spavao. Cijelu godinu ivio je u Umjetnikom paviljonu umjesto u hotelu koji mu je bio
obezbjeen, da bi novu ustanovu kulture postavio na vrste temelje.
O Prijievom djelu pisali su mnogi, ne samo istoriari umjetnosti, knjievnici i novinari ve i pjesnici. Meutim, niko bolje od njega samog, govorljivog, elokventnog, visprenog, nije jednostavnije objanjavao njegove ivotne stavove i umjetniki kredo.

Lale Brkovi, Risto Stijovi, edo Vukovi


i Aleksandar Priji, Titograd, 1973
Lale Brkovi, Risto Stijovi, edo Vukovi
and Aleksandar Priji, Titograd, 1973

Ja sam uvijek elio da na neki nain razrijeim pitanje crtea kamena. Poslije dugog
vremena shvatio sam da taj crte i ne postoji. Oblik i formu kamena u crnogorskom
pejzau odreuje Sunce...

Sa doeka Nove godine


New Year`s Eve

Najzanimljivije, najdramatinije je svakakao, ono to se vidi pod crnim Suncem. Pod


njegovim zracima nestane sve sitno, banalno: ostaju samo vrhovi...

I kada se gospodstveno, u tiini snjenog, sjenovitog Brezovika oprostio od ivota, 5. februara 1986. godine, ostala su sva njegova Sunca. Crveno, bijelo, uto, zeleno... i posebno crno!

Otvaranje izlobe Petra Lubarde, Moderna


galerija Titograd, 1968
Opening of Petar Lubarda`s Exhibition, Modern
Gallery, Titograd, 1968

S punim pravom zato, etvrt vijeka nakon njegove smrti, moemo rei bio je, ne samo
po svom posebnom shvatanju ivota i slikarstva, po karakteru i ivotnom i radnom stilu, drugaiji. Ono to je
mogao uiniti kao uticajan, Aco je radije inio kroz razgovor i dogovor, ak i kada je trebalo rei caru carevo a Bogu boije. Znao je da uvaava ljude, da uspostavi dobru komunikaciju, ponekad mudrou i majstorski,
mnogo ee rtvujui sebe cijelim biem, a ponajvie srcem.

Je li bilo teko cijelog ivota biti jai nego to je u stvari bio njeni Aco Priji? Sigurno da jeste, ali samo takav ivot i takvo djelo
posmatrano u protoku vremena koje je najstroi sudija, ostavlja
trag. Samo tako i u najstroim izborima ostaje Prijievo djelo u
vrhu nae likovne umjetnosti 20. vijeka!

Sa prijema Predsjednika Izvrnog Vijea SR Crne


Gore, Veselina uranovia
From the reception by Veselin uranovi,
President of the Executive Council of SR Montenegro,
202

Aco Priji je ivio istoriju, ivio ivot i stvarao umjetnost Zato


traje. Posebno vidljiv ba pod Crnim Suncem, pod kojim, kako je
govorio, ostaju jedino vrhovi!
Sahranjen je 7. februara 1986. godine na Cetinju

UNDER THE SUN RAYS


ONLY THE PEAKS REMAIN
What was Aleksandar Aco Priji like?
Obviously, it was a man who knew how to fulfil his own dreams and the dreams of youth
who lived in poverty, in war and post-war times not less shady than the war itself. When
people said that a job could not be accomplished in three days remaining till the deadline, he would reply that they had five more days. He counted days and nights alike. He
himself did not sleep in such situations. He lived in the Art Pavilion for a whole year, instead of the hotel accommodation that was arranged for him, in order to put the new cultural institution on solid ground.

Luka Tomanovi, Zuko Dumhur i Priji, Hotel


Plaa, Herceg Novi, 1978
Luka Tomanovi, Zuko Dumhur and Priji, Hotel Plaa,
Herceg Novi, 1978

Prijis work was the subject which attracted


many writers, not just art historians, men of
letters and journalists, but poets too. And yet,
no one could explain his attitudes to life and
his artistic credo in a simpler manner than the
artist himself talkative, eloquent and brainy.
Otvaranje izlobe Boidara Jakca,
Moderna galerija Titograd

Za poljskim slikarom Karoljom elinskim,


Varava, 1965
With polish painter Karolj elinski, Warsaw, 1965

Id always wanted to somehow resolve the


Opening of Boidar Jakac`s exhibition,
issue of a drawing of a stone. After a long time
Modern Gallery, Titograd
I realized that such a drawing does not exist at
all. The shape and form of stone in the Montenegrin landscape are determined by the Sun...
The most interesting and the most dramatic is certainly what we see under the black
Sun. Under its rays everything petty and banal disappears: only the peaks remain
And when Priji, with dignity, passed away in the silence of snowy, shady Brezovik on 5
February 1986, all his Suns remained. Red, white, yellow, green and black in particular!
This is why, a quarter of a century after his death, we can rightfully say that Priji was
different and not only by his peculiar vision of life and painting, by his character, his
life and work style. What he could do as an influential man, Aco preferred doing through talks and agreement, even when he was to say, Render unto Caesar the things which
are Caesar's, and unto God the things that are God's. He knew how to show respect for

Sa suprugom Ljubicom u ateljeu, 1978


With his wife Ljubica in the studio, 1978

people, how to establish good communication, at times through wisdom and superb skill, but much more often
sacrificing himself with his entire being, his heart in particular.
Was it hard throughout his life to be stronger than tender Aco Priji actually was? It certainly was, but it is only
such life and such work, viewed in time as the strictest judge, that leave a trace. Only in this way will Prijis
work, even in the most competitive selections, remain on top of Montenegros 20th-century fine arts!
Aco Priji lived history, lived life, and created art This is why he lasts. Especially visible right under the Black
Sun, under which, as he said, only the peaks remained!
He was buried on 7 February 1986 in Cetinje

203

Você também pode gostar