Biblija HRV

Stari zavjet
Prirunik iz evaneoskog nauka za uitelje
Stari zavjet
Prirunik iz evaneoskog nauka za uitelje
Izdava:
The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints
Salt Lake City, Utah
Komentari i prijedlozi
Vai komentari i prijedlozi za
ovaj prirunik su dobrodoli.
Molimo poaljite ih na:
Curriculum Planning
50 East North Temple Street, Floor 24
Salt Lake City, UT 84150-3200
USA
e-mail: cur-development@ldschurch.org
Molimo navedite svoje ime, adresu, odjel i
okol. Obavezno navedite naziv prirunika.
Zatim navedite vae komentare i prijedloge
o prednostima prirunika i podrujima za
mogue poboljanje.
Naslovnica: Ana predstavlja svojeg sina Samuela Eliju, Robert T. Barrett
1996., 2001. Intellectual Reserve, Inc.
Sva prava pridrana.
Printed in Germany
Englesko izdanje odobreno: 1/01
Prijevod odobren: 1/01
Naslov izvornika: Old Testament: Gospel Doctrine Teachers Manual
Croatian
Sadraj
Broj lekcije i naslov
Stranica
Pomagala za uitelja
1 To je djelo moje i slava moja (Mojsije 1)
2 Ti bijae odabran prije nego se rodi

(Abraham 3; Mojsije 4:14)
3 Stvaranje (Mojsije 1:2742; 23)
4 Zbog prijestupa mojega oi [se] moje otvorie

(Mojsije 4; 5:115; 6:4862)
12
5 Ako pravo radi, [bit e prihvaen] (Mojsije 57)
17
6 Noa... sagradi lau da spasi svoju obitelj

(Mojsije 8:1930; Postanak 69; 11:19)
23
7 Abrahamov savez (Abraham 1:14; 2:111; Postanak 12:18; 17:19)
27
8 ivjeti pravedno u opakom svijetu (Postanak 1314; 1819)
32
9 Bog e ve providjeti janje

(Abraham 1; Postanak 1517; 2122)
36
10 Blagoslovi prvorodstva; Brak u savezu (Postanak 2429)
40
11 Kako bih ja mogao uiniti tako veliku opainu?

(Postanak 34; 3739)
46
12 Rodnim u zemlji moje nevolje (Postanak 4045)
51
13 Ropstvo, pasha i izlazak (Izlazak 13; 56; 1114)
55
14 Vi ete mi biti predraga svojina (Izlazak 1520; 3234)
61
15 Na Boga [se] osvrtati i ivjeti (Brojevi 1114; 21:19)
67
16 Ne bih mogao prestupiti zapovijedi Jahve (Brojevi 2224; 31:116)
72
17 Pazi da ne zaboravi (Ponovljeni zakonik 6; 8; 11; 32)
76
18 Budi odvaan i hrabar ( Joua 16; 2324)
81
19 Vladavina sudaca (Suci 2; 4; 67; 1316)
86
20 Jer sva vrata... znaju da si estita ena (Ruta; 1. Samuel 1)
91
21 Bog e veliati one koji veliaju njega (1. Samuel 23; 8)
95
22 Jahve gleda to je u srcu (1. Samuel 911; 13; 1517)
100
23 Neka je Jahve svjedok izmeu mene i tebe dovijeka

(1. Samuel 1820; 2324)
106
24 isto srce stvori mi (2. Samuel 1112; Psalmi 51)
110
iii
iv
25 Sve to god die, Jahvu neka slavi (Psalmi)
116
26 Kralj Salomon: ovjek mudrosti, ovjek ludosti

(1. Kraljevima 3; 511)
122
27 Utjecaj opakih i pravednih voa

(1. Kraljevima 1214; 2. Ljetopisi 17; 20)
127
28 Poslije ognja apat (1. Kraljevima 1719)
133
29 I podie Ilijin plat (2. Kraljevima 2; 56)
138
30 [Doite] u Jahvin dom (2. Ljetopisi 2930; 32; 34)
142
31 Blago ovjeku koji je stekao mudrost (Mudre izreke i Propovjednik)
148
32 Ja znadem dobro: moj Izbavitelj ivi ( Job 12; 13; 19; 27; 42)
154
33 Iznoenje evanelja svijetu ( Jona 14; Mihej 2; 47)
158
34 Zaruit u te sebi u vjernosti (Hoea 13; 11; 1314)
162
35 Bog otkriva svoje tajne svojim prorocima (Amos 3; 79; Joel 23)
166
36 Slava Siona bit e zaklon (Izaija 16)
171
37 Jer si proveo udesan naum (Izaija 22; 2426; 2830)
175
38 Osim mene nema spasitelja (Izaija 4049)
179
39 Kako su ljupke po gorama (Izaija 5053)
183
40 Rairi prostor svog atora (Izaija 5456; 6365)
186
41 Danas te... postavljam... kao stup eljezni

( Jeremija 12; 15; 20; 26; 3638)
190
42 Upisati ga u njihovo srce ( Jeremija 16; 23; 29; 31)
194
43 Pastiri Izraelovi (Ezekiel 18; 34; 37)
197
44 Sve ozdravi i oivi kuda god protjee ovaj potok

(Ezekiel 4344; 47)
203
45 Treba li da poginem, poginut u (Daniel 1; 3; 6; Estera 35; 78)
207
46 Kraljevstvo koje nee nikada propasti (Daniel 2)
212
47 Ustanimo... i gradimo (Ezra 18; Nehemija 12; 4; 6; 8)
216
48 Dan Jahvin, dan velik i straan (Zaharija 1014; Malahija)
221
Pomagala za uitelja
Predsjednik Gordon B. Hinckley je rekao: Nadam se da e [prouavanje Svetih
pisama] postati neto u emu uivamo daleko vie nego li kod samog izvravanja dunosti; da e to postati ljubav prema rijei Bojoj. Obeavam vam da dok
itate va e um biti prosvijetljen i va duh uzvien (The Light within You
[Svjetlost u vama], Ensign, svibanj 1995., 99).
Kao uitelj evaneoskog nauka, imate priliku pomoi polaznicima vaeg razreda
nauiti voljeti Stari zavjet i pronai prosvjetljenje koje je obeao predsjednik
Hinckley. Dok poduavate, slijedit ete Spasiteljev primjer koji je volio Sveta
pisma i koristio ih da poduava svoje uenike.
Odmah nakon svojeg uskrsnua, Isus je koristio Sveta pisma kako bi poduio
snane istine dvojici uenika. Uenik imenom Kleofa i njegov suputnik hodali
su putem prema Emausu, razgovarajui o novosti koju su upravo uli da Isusovo
tijelo vie nije u grobnici. Dok su hodali, Isus im se pridruio no nisu ga prepoznali. Pitao je o emu razgovaraju i zato su tuni, a oni su mu ispriali o
raspeu i uskrsnuu. Kad je to Isus uo, protumai im to se na njega odnosilo
u svim Pismima (Luka 24:27).
Kleofa i njegov suputnik pitali su Spasitelja da ostane s njima, i kako su sjeli za
veeru prepoznali su ga kao uskrslog Gospodina. Zatim je nestao s njihovog
vidika, a oni su rekli jedan drugome: Zar nije srce gorjelo u nama dok nam je
putem govorio i tumaio Pisma? (Luka 24:32).
Sveta pisma koja su potaknula srca uenika da gore bila su iz knjiga Mojsija i
proroka stihove koje poznajemo kao Stari zavjet. Dok poduavate te iste svete
istine, Sveti Duh e svjedoiti o njihovoj istinitosti vaim uenicima kao to je
to uinio Kleofi i njegovom suputniku.
Prouavanje Starog zavjeta treba ojaati svjedoanstva polaznika o Spasitelju
i njihovoj predanosti da ive evanelje. Voeni Duhom u svom prouavanju,
polaznici bi trebali moi svjedoiti uz Joba: Ja znadem dobro: moj Izbavitelj
ivi i posljednji e on nad zemljom ustati ( Job 19:25).
Poduavanje
Duhom
Kad se pripremate za razred evaneoskog nauka, vano je da traite nadahnue

i vodstvo od Duha Gospodnjeg. A Duh e vam se dati molitvom vjere, ree
Gospod, a ako Duha ne primite, nemojte poduavati (NiS 42:14). Upamtite
da je Sveti Duh uitelj u vaem razredu.
Nain na koji traite Duha je kroz molitvu, post, svakodnevno prouavanje Svetih
pisama i poslunost zapovijedima. Dok se pripremate za nastavu, molite se da
vam Duh pomogne razumjeti Sveta pisma i potrebe polaznika. Duh vam takoer
moe pomoi planirati smislene naine za raspravu o Svetim pismima i njihovu
primjenu u sadanjosti (1. Nefi 19:23). Uz pomo Duha, postat ete uinkovito
orue u rukama Gospodnjim da poduavate njegovu rije njegovoj djeci.
v
Ispod se nalaze neki prijedlozi kako pozvati Duha u va razred:

1. Pozovite polaznike da se pomole prije i poslije lekcije. Tijekom nastave, molite
se u svom srcu da vas vodi Duh, da otvori srca polaznika, da svjedoi i nadahnjuje.
2. Koristite Sveta pisma (u nastavku vidi Usmjeravanje na Sveta pisma).
3. Iznesite svjedoanstvo kad god vas Duh potakne, ne samo na kraju lekcije.
Posvjedoite o Spasitelju. esto pozivajte polaznike da iznesu svoja svjedoanstva.
4. Koristite crkvene pjesme, pjesme iz Male kole i ostalu svetu glazbu kako biste
pripremili srca polaznika da osjete Duha.
5. Izrazite ljubav za polaznike, za ostale te za Nebeskog Oca i Isusa Krista.
6. Iznesite uvide, razmiljanja i iskustva koja se odnose na naela u lekciji.
Pozovite polaznike da uine isto. lanovi takoer mogu ispriati kako su
primijenili ili poduili ono o emu se govorilo u prethodnoj lekciji.
Usmjeravanje
na Sveta pisma
Priprema za razred evaneoskog nauka zahtijeva predano prouavanje Svetih

pisama uz molitvu. Gospodin je zapovjedio: Ne pokuavaj navijetati rije
moju, ve prvo nastoj zadobiti rije moju. Kad zadobijete njegovu rije kroz
prouavanje Svetih pisama, Gospodin obeava: Tad e va jezik biti odrijeen.
Tad, zaeli li, imat e Duha mojega i rije moju, da, mo Boju za uvjeravanje
ljudi (NiS 11:21).
Ovaj prirunik je alat da vam pomogne poduavati Sveta pisma. Potaknite polaznike da donesu svoja Sveta pisma na nastavu svaki tjedan.
Tijekom nastave drite raspravu usredotoenu na Sveta pisma. Budite mudri u
koritenju komentara i ostalih izvora informacija koji ne dolaze iz Svetih
pisama. Polaznike treba poduavati da trae znanje i nadahnue iz Svetih
pisama i rijei proroka posljednjih dana.
Svakom polazniku treba dati primjerak prirunika Old Testament Class Member
Study Guide [Prirunik za polaznike iz Starog zavjeta] (34592). Potaknite roditelje
da koriste prirunik za poduavanje u obiteljskom prouavanju Svetih pisama.
Oblik lekcije
Ovaj prirunik je napisan za razrede evaneoskog nauka za mlade i odrasle i

predvien je za koritenje svake etiri godine. Lekcije su osmiljene tako da
sadre vie informacija nego to ete moi poduiti u jednom nastavnom satu.
Traite Duha Gospodnjeg u odabiru zapisa iz Svetih pisama, pitanja i aktivnosti
koje najbolje odgovaraju potrebama polaznika.
Svaka lekcija ukljuuje sljedee dijelove:
1. Svrha. Izjava o svrsi daje vam glavnu ideju za usmjerenje dok se pripremate
i poduavate lekciju.
2. Priprema. Prvi dio ovog dijela saima zapise iz Svetih pisama u pregledu
lekcije. Neke lekcije predlau dodatna itanja koja e vam dati vee razumijevanje. U mnogim lekcijama ovaj dio takoer ukljuuje druge predloene pripreme, poput sadraja koje moete donijeti na sat.
vi
Pomagala za uitelja
3. Aktivnost za privlaenje panje. Ovaj dio sastoji se od jednostavne aktivnosti,

vizualnog pomagala ili pitanja koje moe pomoi polaznicima da ue, sudjeluju
i osjete utjecaj Duha. Bez obzira koristite li aktivnost za privlaenje panje iz
prirunika ili svoju vlastitu, vano je usredotoiti panju polaznika na poetak
lekcije. Aktivnost treba biti kratka.
4. Rasprava o Svetim pismima i primjena. Ovo je glavni dio lekcije. Prouavajte
zapise iz Svetih pisama uz molitvu kako biste mogli uinkovito poduavati i
raspravljati o njima. Koristite prijedloge iz dijela Pomagala za poduavanje
Svetih pisama (ispod) kako biste mijenjali nain na koji poduavate i
zadrali interes polaznika.
5. Zakljuak. Ovaj odsjek pomae vam saeti lekciju i potaknuti polaznike da
ive naela o kojima ste razgovarali. Takoer vas podsjea da iznesete svoje
svjedoanstvo. Potrudite se da imate dovoljno vremena za zakljuenje svake
lekcije.
6. Dodatne ideje za poduavanje. Ovaj dio ukljuuje dodatne istine iz zapisa iz
Svetih pisama, drugaije pristupe poduavanju, aktivnosti i druge prijedloge
koji mogu nadopuniti pregled lekcije. Moete koristiti neke od ovih ideja kao
dio lekcije.
Pomagala za
poduavanje
Svetih pisama
Koristite sljedee prijedloge za uinkovitije poduavanje zapisa iz Svetih pisama

i uz veu raznolikost:
1. Pomognite polaznicima razumjeti to Sveta pisma poduavaju o Isusu Kristu,
Jahvi Starog zavjeta, o ijem se roenju, smrtnom poslanju, drugom dolasku
i tisuljetnoj vladavini prorie u Starom zavjetu.
2. Zamolite polaznike da razmisle i iznesu odreene naine na koje se odlomak
iz Svetih pisama moe primijeniti u njihovim ivotima.
3. Uz nauk, istaknite prie u Starom zavjetu, naroito prie o vjeri, osiguravajui
da ih polaznici razumiju i da razgovaraju o nainima kako ih primijeniti.
4. Neka polaznici potrae rijei, izraze ili ideje koji se esto ponavljaju u odlomcima u Svetim pismima ili koji imaju poseban znaaj za njih.
5. Na plou zapiite neke izraze, kljune rijei ili pitanja koja se odnose na zapis
u Svetim pismima. Zatim proitajte ili ukratko prepriajte priu. Kako polaznici uju izraze, kljune rijei ili odgovore na pitanja, zaustavite se i raspravite o njima.
6. U Mormonovoj knjizi izraz i tako vidimo koristi se kao uvod u saetak
naela koja se poduavaju. Nakon rasprave o odlomku iz Svetih pisama,
zamolite polaznike da nadopune reenicu i tako vidimo kako bi objasnili
naelo evanelja koje se poduava.
7. Potraite i raspravite o simbolima koji se koriste u Starom zavjetu. Na primjer,
mlada i mladoenja predstavljaju Izrael i Spasitelja.
8. Obratite panju kako se ljudi ili dogaaji u Svetim pismima mogu meusobno
dovesti u kontrast. Na primjer, moete usporediti Kaina s Abelom i Henokom
(Mojsije 57); Davida i Bat-ebu (2. Samuel 11) s Josipom iz Egipta i Potifarovom
vii
enom (Postanak 39:713); ili proroka Iliju s opakim kraljem Ahabom

(1. Kraljevi 16:2933; 1719).
9. Organizirajte italaki teatar tako da polaznici itaju rijei razliitih ljudi iz
Svetih pisama.
10. Podijelite razred u dvije ili vie manjih grupa. Nakon itanja Svetih pisama
neka svaka grupa zapie naela koja se poduavaju u zapisu. Zatim neka
grupe redom objasne kako se ta naela odnose na njihove ivote.
11. Pozovite polaznike da donesu olovku kako bi oznaili znaajne stihove dok
raspravljate o njima.
Poticanje rasprave
u razredu
Obino neete odravati predavanja, ve trebate pokuati pomoi polaznicima

da smisleno sudjeluju u raspravi o Svetim pismima. Kako polaznici sudjeluju,
oni bolje ue o Svetim pismima i bolje razumiju kako primijeniti naela evanelja. Traite vodstvo Duha u odluivanju koja ete pitanja postaviti, kako ete ih
organizirati i kako ete ih razviti. Razredne rasprave trebaju se usredotoiti na
pitanja koja pomau lanovima doi Kristu i ivjeti kao njegovi uenici.
Preusmjerite rasprave koje ne ostvaruju te ciljeve.
Reference iz Svetih pisama su dostupne kako bi pomogle vama i polaznicima
pronai odgovore na veinu pitanja u Svetim pismima. Odgovori na neka pitanja doi e iz iskustava polaznika.
Pokriti sav sadraj lekcije je manje vano od pomaganja polaznicima da bolje
razumiju Sveta pisma i obveu se na snanije sljedbenitvo. Ako polaznici ue iz
dobre rasprave, esto je bolje pustiti da se ona nastavi nego da se pokua pokriti
sadraj lekcije.
Koristite sljedee smjernice kako biste potaknuli razrednu raspravu:
1. Postavite pitanje, a zatim navedite referencu iz Svetih pisama kako bi polaznici mogli pronai odgovor.
2. Postavite pitanja koja zahtijevaju razmiljanje i raspravu, a ne daju odgovore
tipa da ili ne. Pitanja koja poinju sa zato, kako, tko, to, kada i gdje obino su
najbolja za poticanje rasprave.
3. Potaknite polaznike da iznesu svoja razmiljanja o onome to ue iz Svetih
pisama. Takoer ih potaknite da iznesu iskustva koja pokazuju kako se naela
iz Svetih pisama mogu primijeniti na ivot. Pozitivno komentirajte njihov
doprinos.
4. Budite osjetljivi na potrebe svakog polaznika. Iako na sudjelovanje u razrednoj raspravi treba potaknuti sve polaznike, neki mogu oklijevati u davanju
odgovora. Moete s njima osobno popriati kako biste otkrili to misle o itanju na glas ili o sudjelovanju u razredu. Budite paljivi da ne prozovete polaznika kojem bi moglo biti neugodno.
5. Potaknite polaznike da se pripreme za nastavu prouavajui dodijeljene
zapise iz Svetih pisama i Old Testament Class Member Study Guide [Prirunik za
polaznike iz Starog zavjeta] (34592). Ako su spremni, moi e bolje sudjelovati u raspravi. Predloite da polaznici razgovaraju o zapisima iz Svetih
pisama i o lekciji u svojoj obitelji.
viii
To je djelo moje i slava moja
1.
lekcija
Mojsije 1
Cilj
Pomoi polaznicima razumjeti (1) da smo Boja djeca, (2) da se moemo oduprijeti Sotoninim iskuenjima i (3) da je Boje djelo i slava omoguiti nau
besmrtnost i vjeni ivot.
Priprema
1. Uz molitvu prouite sljedee odlomke iz Dragocjenog bisera:

a) Mojsije 1:111. Mojsije ugleda Boga i razgovara s njim licem u lice. Mojsije
ui da je on Boji sin na sliku Jedinoroenca Oevog. Napomena: Polaznici
trebaju razumjeti da se Jahve, a ne Nebeski Otac, ukazao Mojsiju u ovoj
viziji. Jahve je bio predsmrtniki Isus Krist i Bog Starog zavjeta. On je ujedinjen s Ocem u svrsi i predstavlja ga s mou i ovlau. Njegove rijei su
Oeve, a ponekad, kao u Mojsiju 1:6, on govori u prvom licu za Oca.
b) Mojsije 1:1223. Sotona se sueljava s Mojsijem; Mojsije ga istjeruje.
c) Mojsije 1:2439. Bog se ponovo ukazuje i poduava o svom djelu i slavi.
2. Prouite lekciju i odluite kako ete poduavati zapise iz Svetih pisama. Budui
da e biti teko postaviti svako pitanje ili pokriti svaku stavku u lekciji, uz
molitvu odaberite ono to e najbolje zadovoljiti potrebe polaznika. Moete
prilagoditi neka pitanja kako biste se prilagodili okolnostima polaznika.
3. Nabavite primjerak vodia Old Testament Class Member Study Guide [Prirunik za
polaznike iz Starog zavjeta] (34592) za svaku osobu u vaem razredu. (Odjel bi
trebao naruiti te vodie za prouavanje kao dio godinje narudbe za nastavni
plan i program; lan biskupstva ih treba dati predsjednitvu Nedjeljne kole.)
4. Ako koristite jo jednu aktivnost za privlaenje panje, nabavite papir ili
krpenu torbu, a u nju stavite svakidanje predmete, poput kamena, elja ili
olovke.
Predloeni razvoj
lekcije
Uvod u Stari zavjet
Stari zavjet je zapis o djelovanju Boga s njegovim narodom saveza od vremena

Stvaranja do nekoliko stotina godina prije roenja Spasitelja. Stari zavjet prua
snane primjere vjere i poslunosti. Takoer pokazuje posljedice zaboravljanja,
neposluha ili suprotstavljanja Bogu. Njegova prorotva svjedoe o roenju
Mesije, rtvi otkupljenja, drugom dolasku i tisuljetnoj vladavini.
Osim Starog zavjeta, ove lekcije ukljuuju knjigu Mojsijevu i knjigu Abrahamovu
iz Dragocjenog bisera. Te knjige daju vane dodatne informacije i pojanjenja
sadraju u knjizi Postanka. Knjiga Mojsijeva je odlomak iz Biblije u prijevodu
Josepha Smitha. Knjiga Abrahamova je prijevod kojeg je prorok Joseph Smith
preveo s jednog egipatskog papirusa.
Aktivnost za
privlaenje panje
Moete upotrijebiti jednu od sljedeih aktivnosti (ili vlastitu) za poetak lekcije.

Odaberite aktivnost koja e biti najprikladnija za razred.
1
1. Zamolite polaznike da proitaju Mojsije 1:6, 2022 i 39 kako bi utvrdili vane

istine koje su objavljene. Odgovori mogu biti razliiti. Objasnite da e ova
lekcija govoriti o tri istine koje su navedene pod Cilj na 1. stranici.
2. Odaberite dva polaznika i dajte im torbu koja sadri nekoliko svakidanjih
predmeta (vidi Priprema, 1. stranica). Objasnite sudionicima da e igrati
igru, no nemojte im dati upute ili objasniti cilj igre. Zamolite sudionike da
otvore torbu i zaponu s igrom. Oni e oekivati da e sadraj torbe objasniti
igru. Meutim, sadraj nee pruiti taj podatak, a sudionici e se pitati to
trebaju uiniti.
Istaknite da kako bismo razumjeli igru moramo razumjeti njezin cilj ili svrhu.
Slino tome, kako bismo razumjeli na ivot na zemlji, moramo razumjeti cilj
ili svrhu naeg ivota. Mojsije 1 pomae nam to razumjeti odgovarajui na tri
vana pitanja:
Tko smo?
Kako moemo prevladati utjecaj neprijatelja?
to je Boje djelo i slava?
Rasprava o Svetim
pismima i primjena
Dok poduavate sljedee odlomke iz Svetih pisama, raspravite o tome kako se

oni odnose na svakidanji ivot. Potaknite polaznike da iznesu iskustva koja se
odnose na naela iz Svetih pisama. U prikladnom trenutku tijekom lekcije podijelite Old Testament Class Member Study Guide [Prirunik za polaznike iz Starog
zavjeta] (34592) i potaknite polaznike da ga koriste kako bi unaprijedili svoje
osobno i obiteljsko prouavanje Svetih pisama.
1. Bog poduava da je Mojsije Boji sin.
Poduite i raspravite o Mojsiju 1:111.
to je Mojsije nauio o Bogu iz iskustava opisanih u Mojsiju 1:17? to je
Mojsije nauio o sebi? (Moete zamoliti polaznike da zabiljee koliko je puta
Bog nazvao Mojsija sine moj u ovim stihovima.)
to znai da je Mojsije stvoren kao prilika Spasitelja? (Mojsije 1:6). Kakav
utjecaj u naim ivotima moe imati spoznaja da smo Boja djeca, stvorena
kao prilika njegovog Sina?
Starjeina Dallin H. Oaks je poduio: Razmislite o snazi ideje koju poduava
omiljena pjesma Boje sam dijete ja Tu je odgovor na jedno od najveih
ivotnih pitanja: Tko sam? Ja sam Boje dijete s duhovnom povezanou s
nebeskim roditeljima. To roditeljstvo definira na vjeni potencijal. Ta snana
ideja je i snaan antidepresiv. Ona moe ojaati svakoga od nas da donesemo
pravedne odluke i traimo najbolje u sebi. Uspostavite u umu... osobe snanu
ideju da je on ili ona Boje dijete, i dali ste samopotovanje i motivaciju da se
napreduje protiv ivotnih problema (Conference Report [Izvjee sa sabora],
listopad 1995., 31; ili Ensign, studeni 1995., 25).
Stalnim nazivanjem Mojsija sine moj i govorei da je stvoren kao prilika
Jedinoroenca mojega, Bog je Mojsiju dao pouzdanje i shvaanje njegove
vrijednosti. Kako nam slijeenje ovog naela moe pomoi kao roditeljima?
Kako ono moe osnaiti brakove? Kako ono moe osnaiti prijateljstva?
1. lekcija
Istaknite da u svijetu u kojem naizgled dominiraju kritika i negativni, omalovaavajui komentari, trebamo slijediti Gospodinov primjer i govoriti stvari
koje pomau drugima da se vide kao Boja djeca koja imaju dostojanstvo i
vrijednost.
Mojsijeva vanost i vjeni potencijal istaknuti su u Mojsiju 1:17. Meutim,
nakon to se od njega povukla nazonost Boja, Mojsije je rekao: Evo, zbog
ovoga znadem da je ovjek nita (Mojsije 1:10). U kojem su smislu oba koncepta istinita? (Bog je beskonano mudriji i moniji od smrtnih mukaraca i
ena. Mi smo nita bez njega. Meutim, kao njegova djeca imamo potencijal
postati poput njega.)
2. Sotona se sueljava s Mojsijem; Mojsije ga istjeruje.
Kad je Sotona doao, to je zapovjedio Mojsiju da uini? (Vidi Mojsije 1:12.)
to mislite zato je Sotona nazvao Mojsija sine ovjeji? (Sotona je htio da
Mojsije povjeruje da on nije Boji sin.) Zato Sotona eli da mi sumnjamo ili
zanemarimo da smo Boja djeca? Kako to pokuava uiniti?
Kako je Mojsije odgovorio kad ga je Sotona nazvao sine ovjeji? (Vidi
Mojsije 1:13.) Kako nam snano svjedoanstvo da smo sinovi i keri Boji
moe pomoi da se odupremo iskuenjima?
Koliko je puta Mojsije rekao Sotoni da ode? (Vidi Mojsije 1:16, 18, 20 i 21.)
to nas to poduava o odupiranju Sotoninim nastojanjima?
Kako je Mojsije primio snagu da se odupre Sotoninim iskuenjima? (Vidi
Mojsije 1:18, 2021.) Kako je Mojsije postigao da Sotona ode? Kako nas
molitva moe osnaiti da se odupremo iskuenju? to jo moemo uiniti
kako bismo stekli tu snagu?
3. Bog se ponovo ukazuje i poduava o svom djelu i slavi.
Nakon to je Sotona otiao, Mojsije je ponovo vidio slavu Boju i pokazana
mu je druga vizija o zemlji i njezinim stanovnicima (Mojsije 1:2428). Koja
je dva pitanja Mojsije postavio kad mu je pokazana ta vizija? (Vidi Mojsije
1:30.) to je Bog odgovorio? (Vidi Mojsije 1:3132, 39.)
Iako je Bog stvorio svjetove i ljude koji su bezbrojni za nas, uvjerio je Mojsija
da ih on sve poznaje (Mojsije 1:35). Kako ste vi poeli osjeati da vas Nebeski
Otac i Isus Krist poznaju osobno i da vas vole? (Moete iznijeti svjedoanstvo
o trenutku kad ste vi osjetili njihovu ljubav i brigu za vas.)
Boje djelo i slava je ostvarivati besmrtnost i ivot vjeni za ovjeka
(Mojsije 1:39). to je besmrtnost? Tko e primiti besmrtnost? to je vjeni
ivot? Tko e primiti vjeni ivot?
Starjeina James E. Faust je rekao: Postoji razlika izmeu besmrtnosti ili vjenog postojanja i vjenog ivota, koji znai imati mjesto u nazonosti Bojoj.
Kroz milost Isusa Krista besmrtnost dolazi svima... pravednima ili nepravednima, dobrima ili opakima. Meutim, vjeni ivot je najvei od svih darova
Bojih (NiS 14:7). Ovaj veliki dar primamo, kako je rekao Gospodin, bude li
obdravao zapovijedi moje i ustraje li do svretka. Ako ustrajemo, obeanje
3
je imat e ivot vjeni (NiS 14:7) (Conference Report, listopad 1988., 14;
ili Ensign, studeni 1988., 12).
Zato je za nas vano znati to je Boje djelo i slava? Koji su neki od odreenih naina kako mu mi moemo pomou u tom velikom djelu?
Predsjednik Gordon B. Hinckley je rekao: Mi smo ovdje da pomognemo
naem Ocu u njegovom djelu i njegovoj slavi, ostvarivati besmrtnost i ivot
vjeni za ovjeka (Mojsije 1:39). Vaa dunost je ozbiljna u vaoj sferi odgovornosti poput moje dunosti u mojoj sferi. Nijedan poziv u ovoj crkvi nije
malen ili beznaajan. Svatko od nas pri ispunjenju nae dunosti dotie
ivote drugih. Gospodin je svakome od nas u naim pojedinim odgovornostima rekao: A to inei uinit e najvee dobro blinjima svojim i promicati
slavu onoga koji je Gospod tvoj (NiS 81:4) (Conference Report, travanj
1995., 94; ili Ensign, svibanj 1995., 71; vidi i NiS 81:56).
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Mojsije 1 poduava moan nauk da smo sinovi i keri Boji. Pozovite polaznike
da razmisle o znaaju te istine. Posvjedoite da na Nebeski Otac poznaje i voli
svakoga od nas. Potaknite polaznike da svojim obiteljima navedu svoja razmiljanja o onome to su nauili iz Mojsija 1.
Sljedei materijal nadopunjava predloeni pregled lekcije. Moete upotrijebiti

jednu ili vie od tih ideja kao dio svoje lekcije.
1. Mojsije bje preputen sebi (Mojsije 1:9)
Moe doi vrijeme kad smo preputen[i] sebi poput Mojsija vrijeme kad
ne osjeamo Duha snano ili imamo mnogo iskuenja. to moemo nauiti iz
Mojsija 1 to nam moe pomoi nositi se s tim trenucima? (Odgovori mogu
biti: Te tekoe ne moraju biti zbog naih pogreaka; Bog nas ne naputa u
potpunosti, kao to je prikazano u 15. stihu; i mi esto stjeemo veliku snagu
suoavajui se s naim iskuenjima, zazivanjem Boga i poveavanjem nae
vjere.)
2. Svi su Boja djeca
Mojsije je primio viziju zapisanu u Mojsiju 1 prije izvoenja djece Izraelove
iz Egipta. to mislite kako mu je ova vizija pomogla u njegovom pothvatu,
naroito kad je bio obeshrabren estom pobunom naroda i njihovim pomanjkanjem vjere? Kako spoznaja da su svi Boja djeca pomae uiteljima
ili voama? Kako nam ta spoznaja moe pomoi u odnosima s obitelji, prijateljima i ostalima?
3. Biblija u prijevodu Josepha Smitha
Ako imate Old Testament Video Presentations [Video prezentacije iz Starog zavjeta]
(53224), moete pokazati The Power of the Joseph Smith Translation [Mo prijevoda Josepha Smitha], segment od pet minuta, kao dio lekcije. Podsjetite polaznike da je knjiga Mojsijeva odlomak iz Biblije u prijevodu Josepha Smitha.
Ti bijae odabran prije

nego se rodi
2.
lekcija
Abraham 3; Mojsije 4:14

Cilj
Pomoi polaznicima razumjeti nauk predodreenja i njihovu osobnu odgovornost da pomognu izgraditi Boje kraljevstvo i dovesti due Kristu.
Priprema
1. Uz molitvu prouite sljedee odlomke iz Dragocjenog bisera i Nauka i saveza:

a) Abraham 3:1112, 2223; Nauk i savezi 138:5357. Abraham razgovara s
Gospodinom licem u lice i ui da je u predzemaljskom ivotu mnogo plemenitih i uzvienih duhova bilo predodreeno za svoje zemaljske misije
(Abraham 3:1112, 2223). Predsjednik Joseph F. Smith ui vie o plemeniti[ma] i uzvieni[ma] u viziji o Spasiteljevom posjetu svijetu duhova
prije njegovog uskrsnua (NiS 137:5357).
b) Abraham 3:2428; Mojsije 4:14. Abrahamu i Mojsiju je pokazana vizija u
kojoj je Isus Krist odabran u Vijeu na nebu za naeg Spasitelja, a mi smo
ga odluili slijediti. Takoer im je pokazano da su Lucifer (Sotona) i duhovi
koji su ga slijedili izbaeni iz neba.
2. Dodatno itanje: Izaija 14:1215; Otkrivenje 12:79; Alma 13:35; Nauk i
savezi 29:3639; i preostali dio Abrahama 3 i Nauka i saveza 137.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

1. Istaknite da nam Sveta pisma postaju znaajnija kad primjenjujemo njihova
nauavanja u naim ivotima. Da bismo to uinili, esto moramo staviti sebe
u poloaj drevnih proroka i njihovih sljedbenika. Meutim, u Abrahamu
3:2228 ne moramo se staviti u poloaj drugoga jer ti stihovi govore o
vanom dogaaju u kojem smo mi sudjelovali. Ti su se dogaaji odvijali tijekom naeg predzemaljskog ivota.
2. Nacrtajte 12 linija na plou koje predstavljaju 12 slova u rijei predodreenje.
Objasnite da se rije koju predstavljaju te linije odnosi na predzemaljski ivot.
Dajte polaznicima 12 prilika da pogode koja slova oblikuju rije. Kad pogode
ispravno slovo, zapiite ga na odgovarajue mjesto ili mjesta. Kad navedu
slovo koje nije u rijei, zapiite ga negdje na plou kako biste sprijeili dvostruke odgovore.
Kad polaznici ispune sve prazne linije ili pogode rije, pomognite im definirati njezino znaenje. (Predodreenje je Boje predsmrtniko zareenje njegove duhovne djece da ispune odreene misije tijekom svojih zemaljskih
ivota.) Objasnite da je ova lekcija o predzemaljskom ivotu, kad su mnogi
duhovi bili predodreeni da uine vane stvari za Nebeskog Oca.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena
Dok poduavate sljedee odlomke iz Svetih pisama, raspravite kako se oni

odnose na svakidanji ivot. Potaknite polaznike da iznesu iskustva koja se
odnose na naela iz Svetih pisama.
1. Abraham ui da su u predsmrtnikom ivotu mnogi duhovi bili
predodreeni za njihove zemaljske misije.
Poduite i raspravite o Abrahamu 3:1112, 2223 i Nauku i savezima 137:5357.
U viziji zabiljeenoj u Abrahamu 3 Gospodin je Abrahamu pokazao Vijee na
nebu koje je odrano prije stvaranja zemlje. (Imajte na umu da su proroci
posljednjih dana ukazali na to da je Vijee na nebu bilo niz sastanaka, a ne
jedan sastanak.) Tko je prisustvovao na tom vijeu? (Nebeski Otac i njegova
duhovna djeca.) to uimo o tom vijeu iz Abrahama 3:2223?
Tko su plemeniti i uzvieni o kojima se govori u Abrahamu 3:2223?
(Proroci i ostali crkveni voe.) Objasnite da je 1918. godine predsjednik
Joseph F. Smith vidio neke od tih plemenitih i uzvienih u viziji svijeta
duhova. Koga je predsjednik Smith vidio? (Vidi NiS 137:53; vidi i drugu
dodatnu ideju za poduavanje.)
to znai da je Abraham odabran prije nego se rodi? (Vidi Abraham 3:23.
On je bio predodreen za proroka.) to znai biti predodreen? (Vidi definiciju u drugoj aktivnosti za privlaenje panje.) Za to su ljudi spomenuti u
Nauku i savezima 137:53 bili predodreeni uiniti? (Vidi NiS 137:5356.)
Je li predodreenje jamilo da e Abraham, Joseph Smith i ostali postati proroci? Kakav je odnos izmeu predodreenja i opredjeljivanja? (Iako je osoba
predodreena za poziv, taj poziv ovisi o dostojnosti osobe i voljnosti da ga
prihvati.)
Osim predodreenja proroka za njihove pozive, Bog je predodredio mnoge
drug[e] odabran[e] duhov[e] da pomognu izgraditi njegovo kraljevstvo na
razliite naine. Za to smo mi mogli biti predodreeni? (Vidi NiS 137:56.)
Predsjednik Ezra Taft Benson je poduio:
Bog vas je sauvao kako biste se pojavili u posljednje dane prije drugog
Gospodinovog dolaska. Neki e pojedinci otpasti, no kraljevstvo Boje ostat
e netaknuto kako bi doekalo povratak svoga elnika Isusa Krista. Dok e
se na narataj moi usporediti u opaini u vrijeme Noe, kad je Gospodin oistio zemlju poplavom, u ovom razdoblju postoji znaajna razlika. To je da je
Bog za kraj sauvao neke od svoje najsnanije djece koja e pomoi iznijeti
kraljevstvo pobjedonosno...
Nemojte se zavaravati vi ste znaajan narataj. Nikada se nije vie oekivalo
od vjernih u tako kratkom vremenskom razdoblju kao od nas (The Teachings
of Ezra Taft Benson [Uenja Ezre Tafta Bensona], [1988.], 104105).
Kako moemo biti sigurni da ispunjavamo nae predodreene pozive?
(Odgovori mogu biti ivljenje evanelja, prouavanje naih patrijarhalnih
blagoslova i traenje osobne objave. Podsjetite polaznike da, kako bi ispunili
te pozive, moraju biti voljni i dostojni. Vidi i NiS 58:2728.)
2. lekcija
2. Isus Krist je odabran na Vijeu na nebu za naeg Spasitelja; mi smo ga

odluili slijediti. Lucifer (Sotona) i duhovi koji su ga slijedili izbaeni
su s neba.
Poduite i raspravite o Abrahamu 3:2428 i Mojsiju 4:14.
Objasnite da je tijekom Vijea na nebu Nebeski Otac predstavio svoj naum
spasenja i odabrao Spasitelja za nas. Tko su bila dva duha koji su se ponudili
da budu na Spasitelj? (Vidi Abraham 3:27; Mojsije 4:12.) Po emu su se njihove ponude razlikovale? (Isus je elio slijediti naum Nebeskog Oca i dati
njemu slavu. Lucifer je elio slijediti svoj naum i uzeti slavu za sebe.) Zato je
Nebeski Otac odabrao Isusa Krista za naeg Otkupitelja? (Vidi Mojsije 4:23.)
Koga smo mi odluili slijediti na Vijeu na nebu? Kako moemo znati da smo
odabrali slijediti Isusa Krista? (Roeni smo na zemlju kako bismo primili fizika tijela.)
to znae izrazi prvotno stanje i drugotno stanje u Abrahamu 3:26? (Prvotno stanje odnosi se na predsmrtniki ivot, a drugotno stanje odnosi se na na smrtni
ivot. Sauvali smo nae prvotno stanje odabirui slijediti Isusa Krista umjesto Lucifera.) Koji smo blagoslov primili jer smo sauvali nae prvotno stanje?
(Mogunost da se rodimo na zemlju.) Koje emo blagoslove primiti ako sauvamo nae drugotno stanje? (Vidi Abraham 3:26.) Kako moemo sauvati
nae drugotno stanje?
to se dogodilo Luciferu (Sotoni) i onima koji su ga odluili slijediti? (Oni
su izbaeni s neba i zanijekana im je mogunost da imaju fizika tijela. Vidi
Mojsije 4:3; Abraham 3:28; Otkrivenje 12:79; NiS 29:3637.)
to Sotona i njegovi sljedbenici rade sada? (Oni jo uvijek pokuavaju unititi
nae opredjeljenje. Oni su danas na zemlji kao zli duhovi koji nas navode na
grijeh. Vidi Mojsije 4:4.) Koji su neki od naina na koje Sotona i njegovi sljedbenici pokuavaju ograniiti ili unititi nae opredjeljenje? to mi moemo
uiniti kako bismo prepoznali i oduprijeli se njihovim namjerama?
Kako vam pomae spoznaja da ste odluili slijediti Isusa Krista tijekom Vijea
na nebu? Potaknite polaznike da nastave donositi odluke da slijede Krista,
kao to su to uinili u predzemaljskom postojanju.
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Posvjedoite o Isusu Kristu i njegovoj ulozi kao na predodreeni Spasitelj.

Iskaite svoje uvjerenje u sposobnost polaznika razreda da ispune svoje predodreene misije da pomognu graditi kraljevstvo Boje.
Sljedei materijal nadopunjava predloeni pregled lekcije. Moete upotrijebiti

1. I tako emo ih iskuati
Abraham 3:2425 navodi jedan od glavnih ciljeva zbog kojih je Isus Krist,
pod vodstvom Nebeskog Oca, stvorio zemlju. Zato je zemlja stvorena? Kako
vam pomae spoznaja da ste odabrali doi na zemlju znajui da ete ovdje
biti na ispitu?
2. Veliki i moni
U svojoj viziji zapisanoj u Nauku i savezima 137, predsjednik Joseph F. Smith
je takoer vidio i velik[e] i mon[e] koji su ivjeli na zemlji prije Kristova
roenja. Koga je predsjednik Smith vidio? (Vidi NiS 137:3849. Ta imena
moete napisati na plou. Istaknite da e polaznici uiti o veini tih osoba
tijekom tekue godine u Nedjeljnoj koli.)
Stvaranje
3.
lekcija
Mojsije 1:2742; 23
Cilj
Pomoi polaznicima osjetiti zahvalnost to je Bog stvorio sve za nau korist i to

smo stvoreni na njegovu sliku i priliku.
Priprema
1. Uz molitvu prouite sljedee odlomke iz Dragocjenog bisera:

a) Mojsije 1:2742. Mojsije vidi viziju Bojeg stvaranja i zapovjeeno mu je
da napie zapis o stvaranju zemlje.
b) Mojsije 2:125; 3:114. Mojsije ui da je Bog stvoritelj svega.
c) Mojsije 2:2631; 3:7, 1525. Mojsije ui da su mukarci i ene stvoreni
prema Bojem liku.
2. Dodatna itanja: Abraham 45; Postanak 12.
3. Ako ete koristiti drugu aktivnost za privlaenje panje, donesite glinu ili
kredu.
4. Ako su vam na raspolaganju sljedei audiovizualni sadraji, neke od njih
moete iskoristiti kao dio lekcije:
a) In the Image of God, trominutni segment iz Old Testament Video
Presentations (53224).
b) Slika Stvaranje iva stvorenja (62483; Umjetnike slike iz evanelja 100).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje
Moete koristiti jednu od sljedeih aktivnosti (ili vlastitu) za poetak lekcije.

1. Pozovite lanove razreda da razmisle koliko bi informacija dali kada bi pokuali odgovoriti na jedno od sljedeih pitanja predkolskom djetetu: Kako
avion ostane u zraku? Kako radi televizor? Kako rastu biljke? Mnogi od nas
uzeli bi u obzir razumijevanje predkolskog djeteta i objasnili samo openite
koncepte, izostavljajui detalje dok dijete malo ne sazrije.
Kako su ovi primjeri slini Gospodinovim objavama o stvaranju?
(Gospodin nam je objavio sam onaj dio vjene istine koji nai smrtni
umovi mogu razumjeti i koji trebamo znati kako bismo stekli spasenje.)
Ova lekcija govori o istinama koje je Gospodin objavio o stvaranju.
2. Pozovite lana razreda da dobrovoljno napravi ili nacrta malu ivotinju koristei glinu ili kredu (ograniite na jednu do dvije minute). Zatim razgovarajte
o injenici da iako mi moemo napraviti lik ivog bia, jedino Bog moe
stvoriti ivot. Ova lekcija govorit e o velikom udu Bojeg stvaranja zemlje i
svega na njoj.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Mojsije vidi viziju Bojeg stvaranja.
Tko je napisao zapis o stvaranju u Postanku? (Vidi Mojsije 1:40; 2:1.) Zato
je Mojsije napisao taj zapis? (Vidi Mojsije 1:4041.) to moemo nauiti o
Bojoj moi iz Mojsija 1:2739? to moemo nauiti o Bojoj ljubavi za
svoju djecu?
Po emu se zapisi o stvaranju u Postanku, Mojsiju i Abrahamu razlikuju jedan
od drugoga? (Abraham i Mojsije vidjeli su viziju organiziranja ove zemlje,
a zatim zapisali svoje vizije. Svaki ukljuuje pomalo razliite detalje. Zapis u
Postanku je prvo napisao Mojsije, no dio punine njegovog zapisa bio je izgubljen. Ta punina obnovljena je u Mojsijevoj knjizi.)
2. Mojsije ui da je Bog stvorio sve.
Poduite i raspravite o Mojsiju 2:125; 3:114.
Tko je stvorio zemlju? (Vidi Mojsije 1:32; 2:1; vidi i Ivan 1:13, 14; Hebrejima
1:12; Mosija 3:8; NiS 14:9.) Zato je za nas vano znati tko je Stvoritelj?
to je Bog objavio o svrsi stvaranja? (Vidi Mojsije 1:39; Abraham 3:2425;
vidi i 1. Nefi 17:36; 2. Nefi 2:1115. Svrha stvaranja je omoguiti mjesto na
koje duhovna djeca Nebeskog Oca mogu doi kako bi primili fiziko tijelo i
bili iskuani ili provjereni hoe li mu biti posluni kad su izvan njegove nazonosti. Oni koji su vjerni primit e vjeni ivot. Moete istaknuti da iako je
zapis o stvaranju ukljuen u knjigu Postanka, svrhe i vanost stvaranja objanjeni su jedino u objavi posljednjih dana.)
Na koje nas naine ivot na zemlji priprema za vjeni ivot? (Odgovori mogu
ukljuiti: primamo fizika tijela, uimo koristiti nau slobodu izbora, stjeemo znanje, imamo obitelji, primamo uredbe i sklapamo saveze.)
to je Bog rekao o rezultatima stvaranja? (Vidi Mojsije 2:4, 10, 12, 18, 21, 25,
31; 3:2. Osam puta u kratkom zapisu o stvaranju, Bog je izjavio da je njegovo
djelo bilo dobro.) Koji dio Bojeg stvaranja je vama od naroite ljepote? Zato
bismo imali koristi kad bismo svakodnevno paljivije primjeivali ljepote
stvaranja?
Je li zemlja stvorena iz niega? (Vidi Abraham 3:24; 4:1.)
Prorok Joseph Smith je rekao: Rije stvoriti dolazi od [hebrejske] rijei baurau
koja ne znai stvoriti iz niega. Ona znai organizirati; jednako kao to bi ovjek organizirao materijale i izgradio brod. Odatle zakljuujemo da je Bog imao
materijale da bi organizirao svijet iz kaosa kaotinu materiju (Teachings of the
Prophet Joseph Smith [Uenja proroka Josepha Smitha], od. Joseph Fielding
Smith [1976.], 350351).
Kako zapis o stvaranju utjee na vae osjeaje prema Nebeskom Ocu i Isusu
Kristu? Kako stvoreno svjedoi o Bogu? (Vidi Mojsije 6:63; Alma 30:44.)
Kako moemo iskazati zahvalnost za dar stvaranja?
10
3. lekcija
3. Mojsije ui da su mukarci i ene stvoreni prema Bojem liku.

Poduite i raspravite o Mojsiju 2:2631; 3:7; 1525.
Prema ijem smo liku stvoreni? (Vidi Mojsije 2:2627.)
Prvo predsjednitvo je izjavilo: Svi mukarci i ene su prilika univerzalnog
Oca i Majke, i mi smo doslovno sinovi i keri boanstva (The Origin of
Man [ovjekovo porijeklo], Improvement Era, studeni 1909., 78).
Kako spoznaja da smo stvoreni prema Bojem liku moe blagosloviti nae
ivote? Kako bi to trebalo utjecati na na odnos prema drugim ljudima?
to Henokove rijei u Mojsiju 7:30 poduavaju o Bojoj individualnoj brizi za
svakoga od nas? to one poduavaju o naem Nebeskom Ocu i Isusu Kristu?
to mislite da je Gospodin mislio kad nam je rekao da imamo gospodarstvo
nad svime to je stvorio na ovoj zemlji? (Vidi Mojsije 2:26. Trebamo potivati
zemlju i brinuti se za Boje kreacije.) Kako moemo bolje ispuniti nau odgovornost upravnitva nad kreacijama?
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Posvjedoite o istinitosti naela koja ste poduavali. Pozovite lanove razreda da

iznesu svoja miljenja o stvaranju.
Sljedei sadraji nadopunjuju predloeni pregled lekcije. Moete ga iskoristiti

kao dio lekcije.
Trajanje stvaranja
Trajanje vremena potrebnog za stvaranje nije poznato. Izraz dan u zapisu o stvaranju ne predstavlja razdoblje od 24 sata. Hebrejska rije yom moe se prevesti
kao dan, vrijeme ili razdoblje. Apostol Petar je rekao da je u oima
Gospodnjim jedan dan kao tisuu godina (2. Petrova 3:8; vidi i Abraham 3:4).
11
4.
lekcija
Zbog prijestupa mojega

oi [se] moje otvorie
Mojsije 4; 5:115; 6:4862
Svrha
Pomoi lanovima razreda razumjeti da je pad potreban dio nauma Nebeskog

Oca za nas.
Priprema
1. Uz molitvu prouite sljedee stihove:

a) Mojsije 4; 5:1011; 6:4849, 5556. Sotona dolazi u Edenski vrt i eli
obmanuti Evu. Eva i Adam blaguju od ploda stabla spoznaje dobra i zla
(4:512). Kad su pali, Adam i Eva su izbaeni iz vrta (4:1331). Adam i Eva
kasnije su se radovali u blagoslovima pada (5:1011). Henok poduava o
posljedicama pada (6:4849, 5556).
b) Mojsije 5:1415; 6:50 54, 5762. Zbog pomirenja Isusa Krista, smrtnici
su spaeni od fizike smrti kroz uskrsnue i mogu biti spaeni od duhovne smrti kroz vjeru, pokajanje, krtenje, dar Duha Svetoga i poslunost
zapovijedima.
c) Mojsije 5:19, 12. Adam i Eva zapoinju ivot kao smrtnici. Imaju djecu i
poduavaju ih istinama koje su nauili (5:14, 12). Adam prinosi rtve kao
prilike rtve Jedinoroenca (5:59).
2. Dodatno itanje: Postanak 23; 1. Korinanima 15:2022; 2. Nefi 2:530;
2. Nefi 9:310; Helaman 14:1518; Nauk i savezi 19:1519; 29:3444;
lanci vjere 1:2
3. Moete zamoliti lana razreda da pripremi i ukratko prepria zapis o padu
Adama i Eve (Mojsije 4:631) i drugog lana razreda da se pripremi i ukratko
prepria zapis o Adamovom prinoenju rtava (Mojsije 5:59).
4. Ako su vam na raspolaganju sljedei audiovizualni sadraji, moete ih koristiti
kao dio lekcije:
a) The Fall, estominutni segment iz Old Testament Video Presentations
(53224).
b) Slika Adama i Eve (62461; Umjetnike slike iz evanelja 101).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje
Moete koristiti sljedeu aktivnost (ili vlastitu) za poetak lekcije.

Nacrtajte ilustraciju s 13. stranice na plou. Recite lanovima razreda da je starjeina Bruce R. McConkie rekao da je nae spasenje omogueno zbog tri boanska elementa tri stupa vjenosti (A New Witness for the Articles of Faith
[Novi svjedok za lanke vjere] [1985.], 81). Zatim postavite sljedee pitanje:
Koji su neki od dogaaja dovoljno vani da bi bili stupovi vjenosti koji
omoguavaju spasenje? (Starjeina McConkie je rekao da su ti stupovi stvaranje, pad i pomirenje, a svi su dio Bojeg nauma za nae spasenje. Napiite
rijei stvaranje, pad i pomirenje unutar tri stupa na ploi.)
12
SPASENJE
Objasnite da nam ova lekcija pomae razumjeti kako je pad neophodan dio
nauma Nebeskog Oca kako bi omoguio nau besmrtnost i vjeni ivot (Mojsije
1:39).
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Pad Adama i Eve i njegov uinak na njih i na nas
Poduite i raspravite o Mojsiju 4; 5:1011; 6:4849, 5556.
U Edenskom vrtu, Bog je zapovjedio Adamu i Evi: Plodite se mnoite i napunite zemlju (Mojsije 2:28). Takoer im je rekao da ne jedu plod sa stabla spoznaje dobra i zla (Mojsije 3:17). Dokle god nisu blagovali zabranjeno voe, ostali
bi u vrtu i ne bi umrli. No takoer ne bi mogli posluati zapovijed da se mnoe
(Mojsije 5:11, 2. Nefi 2:23). Nebeski Otac im je dao slobodu da se odlue izmeu dvije zapovijedi.
Ukratko ponovite zapis o padu Adama i Eve iz Mojsija 4:631 ili zamolite zaduenog polaznika da to uini.
Koje su posljedice pada za Adamu i Evu i za nas? (Vidi Mojsije 4:2229;
5:1011; 6:4849, 5556; 2. Nefi 2:2223; 9:6; Postanak 3:1623.) Moete
napisati neke od tih posljedica na plou. Istaknite da su mnoge od ovih
istina o padu obnovljene kroz proroka Josepha Smitha i u pravilu nisu
poznate u svijetu.
a) Adam i Eva su mogli imati djecu, to je nama omoguilo da doemo na
zemlju i primimo smrtna tijela (Mojsije 5:11; 6:48; 2. Nefi 2:23, 25).
b) Iskuavamo fiziku smrt ili odvajanje fizikog tijela od duha (Mojsije 4:25;
6:48; 2. Nefi 9:6).
c) Iskuavamo duhovnu smrt ili odvajanje od Boje nazonosti (Mojsije 4:29;
6:49; 2. Nefi 9:6).
d) Dionici smo patnje i nevolje (Mojsije 6:48; Postanak 3:1617).
e) Sposobni smo grijeiti (Mojsije 6:49, 55; 2. Nefi 2:2223).
f) Zemlja je prokleta, zbog ega trebamo raditi (Mojsije 4:2325; Postanak
3:1719).
g) Uimo prepoznati dobro i zlo (Mojsije 4:28; 6:5556; 2. Nefi 2:23; Postanak
3:22).
13
h) Moemo se radovati u smrtnosti (Mojsije 5:10; 2. Nefi 2:23, 25).

i) Moemo spoznati radost naeg otkupljenja (Mojsije 5:11).
j) Moemo stei vjeni ivot (Mojsije 5:11).
Dok razgovarate o tim posljedicama pada, naglasite kako je pad dobar za nas.
Objava posljednjih dana objanjava da je i prije stvaranja Nebeski Otac
namjeravao da na zemaljski ivot bude vrijeme ispita i kunje kako bismo
mogli postati vie poput njega (Abraham 3:2426). To je uvjetovano time da
postanemo smrtni, sposobni uiti odabirati izmeu dobra i zla, to je omogueno padom.
Kako nam ispravno razumijevanje pada pomae tijekom smrtnosti?
Zato je vano razumjeti da je Bog predvidio pad i da je on neophodan dio
njegovog nauma za nae spasenje?
Sotona se nadao da e, ako uspije nagovoriti Adama i Evu da blaguju zabranjeni plod, unititi Boji naum (Mojsije 4:6). to nas zapis o padu poduava o
Sotoninoj sposobnosti da uniti Boje svrhe? (Vidi NiS 3:12.)
2. Pomirenje Isusa Krista spaava nas od fizike i duhovne smrti.
Poduite i raspravite o Mojsiju 5:1415; 6:5054, 5762.
Pad Adama i Eve donio je fiziku i duhovnu smrt u svijet. Fizika smrt je odvajanje tijela i duha koje se dogaa na kraju naih zemaljskih ivota. Duhovna
smrt je odvajanje od Boje nazonosti, to se dogodilo kad su Adam i Eva izbaeni iz vrta. Objasnite da smrt ne moemo prevladati sami. Iz tog razloga,
Nebeski je Otac poslao svog jedinoroenog Sina da nas otkupi od smrti kroz
svoju pomirbenu rtvu (Alma 22:14).
Kad proroci poduavaju o padu Adama i Eve, oni esto poduavaju o pomirenju Isusa Krista (Mojsije 5:1015; 6:4862; 2. Nefi 9:610). Zato je vano
poduavati o pomirenju zajedno s padom? (Zbog pada je pomirenje potrebno
u Bojem naumu za nae spasenje. Poduavanje pomirenja s padom pomae
nam razumjeti kako smo otkupljeni od fizike i duhovne smrti.)
Predsjednik Ezra Taft Benson je rekao: Naum otkupljenja mora zapoeti sa
zapisom o Adamovom padu. Prema Moronijevim rijeima, po Adamu doe
pad ovjekov. A zbog pada ovjekova, doe Isus Krist... A zbog Isusa Krista
doe otkupljenje ovjekovo (Mormon 9:12). Kao to ovjek zapravo ne trai
hranu dok ne ogladni, isto tako ne eli spasenje Kristovo dok ne zna zato
mu je potreban Krist. Nitko ne zna dovoljno i tono zato treba Krista dok ne
razumije i prihvati nauk o padu i njegovim posljedicama za cijelo ovjeanstvo (Conference Report, travanj 1987., 106; ili Ensign, svibanj 1987., 85).
Kako smo spaeni od fizike smrti? (Vidi 1. Korinanima 15:2022; 2. Nefi 2:8;
9:6. Mi emo uskrsnuti kroz pomirenje Isusa Krista.)
Kako moemo biti spaeni od duhovne smrti? (Vidi Mojsije 5:1415; 6:5052,
59; Helaman 14:1518; NiS 19:1519. Zbog pomirenja, moemo biti oieni
i dostojni ivjeti s Bogom kroz vjeru u Isusa Krista, pokajanje, krtenje, dar
Duha Svetoga i poslunost zapovijedima.)
Prorok Jakov iz Mormonove knjige radovao se zbog otkupljenja od smrti koje
dolazi kroz Spasiteljevu pomirbenu rtvu (2. Nefi 9:10). Moete proitati taj
14
4. lekcija
odlomak i iznijeti svoje svjedoanstvo i svoje osjeaje o blagoslovima koje primamo kroz pomirenje. Pozovite polaznike da uine isto.
3. Adam i Eva zapoinju ivot kao smrtnici, raaju djecu, poduavaju ih
evanelju, tuju Boga i sluaju ga.
Poduite i raspravite o Mojsiju 5:19; 12.
to su Adam i Eva uinili nakon to su izbaeni iz Edenskog vrta? (Vidi
Mojsije 5:15, 12.) Na koje su naine ivoti Adama i Eve slini naim ivotima danas? to moemo nauiti o svrhama naeg zemaljskog ivota iz
Mojsija 5:19, 12?
Pregledajte zapis iz Mojsija 5:59 ili zamolite zaduenog polaznika da to
uini. Koju je zapovijed Gospodin dao Adamu? (Vidi Mojsije 5:5.) Zato je
Adam prinosio rtve iako nije znao razlog zbog kojega to ini? (Vidi Mojsije
5:6.)
Prorok Joseph Smith je rekao: to god Bog trai je ispravno iako mi moda
ne vidimo razlog tome sve dok se ne razloe dogaaji (Teachings of the
Prophet Joseph Smith, od. Joseph Fielding Smith [1976.], 256).
Zato je vano sluati Boje zapovijedi ak i onda kad ne razumijemo sve
razloge za njih? Kako ste vi bili blagoslovljeni za obdravanje zapovijedi koje
niste potpuno razumjeli?
Koja je svrha rtava koje je prinosio Adam? (Vidi Mojsije 5:79. One su bile
prilika ili slinost sa rtvom koju e Nebeski Otac prinijeti preko svojeg jedinoroenog Sina. Prinoenje takvih rtava bilo je podsjetnik Adamu i njegovom
potomstvu da svi smrtnici mogu biti otkupljeni od pada kroz pomirenje Isusa
Krista.) Koje smo podsjetnike za ovaj nauk mi dobili? Kako moemo iskazati
zahvalnost za pad i pomirenje?
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Ponovo proitajte Evino svjedoanstvo o blagoslovima pada (Mojsije 5:11).

Izrazite zahvalnost za djela Adama i Eve, za pad i za pomirenje Isusa Krista.
Sljedei sadraj nadopunjava predloeni pregled lekcije. Moete upotrijebiti

1. Blagovanje zabranjenog voa nije bilo grijeh
Kako biste pomogli objasniti da Adam i Eva nisu sagrijeili kad su blagovali
zabranjeno voe, proitajte sljedeu izjavu starjeine Dallina H. Oaksa:
Eva je prva prestupila ogranienja Edena kako bi zapoela uvjete smrtnosti.
Njezin je in, kakve god da je prirode, slubeno prijestup, no u vjenom je smislu velianstvena potreba da se otvore vrata prema vjenom ivotu. Adam je
pokazao svoju mudrost inei isto...
Mi slavimo Evin in i potujemo njezinu mudrost i hrabrost u velikoj epizodi
koju nazivamo padom... Starjeina Joseph Fielding Smith je rekao: Nikada ne
govorim o ulozi Eve u padu kao o grijehu, niti optuujem Adama za grijeh... To
je bio prijestup zakona, no ne i grijeh....
15
Ovaj navodni kontrast izmeu grijeha i prijestupa podsjea nas na paljiv odabir
rijei u drugom lanku vjere: Vjerujemo da e ljudi biti kanjeni za osobne
grijehe a ne za Adamov prijestup (kurziv dodan). To takoer ponavlja poznatu
razliku u zakonu. Neka su djela, poput ubojstva, zloini jer su svojstveno pogreni. Druga su djela, poput rada bez dozvole, zloini samo zato to su zakonski
zabranjeni. Uzimajui u obzir te razlike, in koji je prouzroio pad nije grijeh
svojstveno pogrean ve prijestup pogrean je jer je formalno zabranjen. Ove
rijei ne koriste se uvijek kako bi naznaile neto razliito, ve se ova razlika
ini znaajnom u okolnostima oko pada (Conference Report, listopad 1993.,
98; ili Ensign, studeni 1993., 73).
2. Razlika izmeu posljedica pada i odgovornosti za pad.
Cijelo potomstvo Adama i Eve naslijedilo je posljedice pada, ukljuujui fiziku
i duhovnu smrt, ali ne i odgovornost za pad. Drugi lanak vjere poduava da e
ljudi biti kanjeni za osobne grijehe a ne za Adamov prijestup. Vidi i Moroni
8:523.
3. udnja e te muu tjerati
Sljedee izjave mogu pomoi polaznicima razumjeti Gospodinovu izjavu Evi
kad je rekao: udnja e te muu tjerati, a on e gospodarit nad tobom
(Mojsije 4:22).
Predsjednik Spencer W. Kimball je rekao: Imam pitanje u vezi rijei gospodariti.
Odaje pogrean dojam. Vie mi se svia rije predsjedavati jer je to ono to on
ini. Pravedan mu predsjedava nad svojom enom i obitelji (The Blessings
and Responsibilities of Womanhood [Blagoslovi i odgovnornosti ena], Ensign,
oujak 1976, 72).
Starjeina M. Russell Ballard je rekao: Bog je kroz svoje proroke objavio da
mukarci trebaju primiti sveenitvo, postati oevi te s njenou i istom, nehinjenom ljubavlju voditi i njegovati svoje obitelji u pravednosti kao to Spasitelj
vodi Crkvu (vidi Efeanima 5:23) (Equality through Diversity [ Jednakost
kroz razliitost], Ensign, studeni 1993., 90).
16
Ako pravo radi,

[bit e prihvaen]
5.
lekcija
Mojsije 57
Svrha
Pomoi polaznicima razumjeti da odluke da slijedimo Isusa Krista vode ka slobodi, srei i vjenom ivotu, dok odluke da slijedimo Sotonu vode patnji i ropstvu.
Priprema
1. Uz molitvu prouite sljedee stihove iz Dragocjenog bisera:

a) Mojsije 5:1641. Kain voli Sotonu vie od Boga i slua Sotoninu zapovijed
da izvri prinos Gospodinu (5:1619). Gospodin odbija Kainov prinos i
zapovijeda mu da se pokaje (5:2025). Kain sklapa savez sa Sotonom i
ubija Abela (5:2633). Gospodin proklinje Kaina, i Kain je iskljuen iz
nazonosti Gospodnje (5:3441).
b) Mojsije 6:2663. Henoka, iz etvrtog Adamovog narataja, poziva
Gospodin da ljudima propovijeda obraenje (6:2636). Henok slua
Gospodinovu zapovijed i poduava ljude (6:3763).
c) Mojsije 7:13, 1721, 2347, 6869. Henokova vjera je tako velika da
se pomiu brda, rijeke mijenjaju tok, a svi se narodi plae (7:13, 17).
Gospodin i Henok plau zbog opaine naroda zemaljskog (7:2347).
Stanovnici Henokovog grada jednog su srca i jednog uma s Gospodinom
te je cijeli grad uzdignut na nebo (7:1821, 6869).
2. Dodatno itanje: Mojsije 5:4255; 6:1023; 7:1416, 5964; 2. Nefi 2:2527;
Postanak 4:116.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje
Moete koristiti sljedeu aktivnost (ili vlastitu) za poetak lekcije.

Prije lekcije, napiite sljedee dvije izjave jednu do druge na plou:
1. izjava
2. izjava
Tko je Gospod da
ga ja upoznam?
On je Bog moj i
Bog va.
Slobodan sam.
Zato se dogovarate
i nijeete Boga
nebeskoga?
Zar sam ja uvar

brata svoga?
Vi ste braa moja.
17
Recite polaznicima da su izjave na ova dva popisa navela dva ovjeka o kojima
e uiti u ovoj lekciji. Zamolite polaznike da kau to mogu utvrditi o svakom
ovjeku prema njihovim izjavama. (Moete organizirati polaznike u male skupine da raspravljaju o tim izjavama. Nakon pet est minuta, kad skupine
rasprave o izjavama, neka jedna osoba iz svake skupine ukratko prepria skupnu
raspravu u ime ostalih polaznika.)
Nakon to polaznici odgovore, objasnite da je prvu skupinu izjava rekao Kain,
koji je odluio slijediti Sotonu. Drugu skupinu izjava rekao je Henok, koji je odluio slijediti Gospodina. Izjave svakog od njih zrcale njihov stav prema Bogu.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Kain sklapa savez sa Sotonom, ubija Abela, a Gospodin ga proklinje
Adam i Eva su se nadali da e njihov sin Kain poput njih slijediti Gospodina.
No Kajin ne poslua svoje roditelje, a Gospodina je pitao: Tko je Gospod da
ga ja upoznam? (Mojsije 5:16). to ovo pitanje pokazuje o Kajinovom stavu
prema Bogu? to mi moramo uiniti kako bismo upoznali Boga? (Vidi Alma
22:1718.)
Zato je Kajin prinosio rtvu Gospodinu? (Vidi Mojsije 5:18.) to je Kajin
ponudio? (Vidi Mojsije 5:19.) Zato je Gospodin prihvatio Abelovu rtvu,
a odbio Kajinov prinos? (Vidi Mojsije 5:5, 2023. Gospodin je zapovjedio
Adamu i Evi i njihovoj djeci da prinose prvinu svoje stoke. Abel je posluao,
no Kajin je sluao Sotonine rijei i prinio zemaljske plodove.) Zato je vano
rtvovati na nain na koji je Gospodin zapovjedio?
Prorok Joseph Smith je poduavao: Abel je prinio Bogu rtvu koja je bila prihvatljiva, odnosno prvinu stoke. Kajin je prinio zemaljske plodove koji nisu bili
prihvaeni jer to nije mogao uiniti s vjerom... Prolijevanje krvi Jedinoroenca
kako bi pomirio za ovjeka... bio je naum otkupljenja... a kako je rtva uvedena
kao simbol, po kojem e ovjek razaznati veliku rtvu koju je Bog pripremio; prinijeti rtvu suprotnu tome znai da se ne moe primijeniti vjera... kao posljedica
toga Kajin nije mogao imati vjere; a to god nije od vjere, je grijeh (Teachings of
the Prophet Joseph Smith, od. Joseph Fielding Smith [1976.], 58).
Kako je Kajin reagirao kad je Gospodin odbio njegovu rtvu i pozvao ga da se
pokaje? (Vidi Mojsije 5:21, 26.) Zato nam je ponekad teko kad smo pozvani
da se pokajemo? Kako moemo postii da se naa srca vie kaju?
Nakon to je ubio svog brata Abela, Kajin je rekao: Slobodan sam (Mojsije
5:33). to mislite od ega je Kajin vjerovao da se oslobodio? Kako neposluh
Bojim zapovijedima zapravo ograniava nau slobodu? Kako poslunost
poveava nau slobodu?
Kako je Kajin odgovorio kad ga je Gospodin upitao gdje je Abel? (Vidi Mojsije
5:34.) to znai biti uvar svoga brata? (Vidi 1. Ivanova 3:11, 1718.) Na koji
nain mi moemo djelovati kao uvari naih brae i sestara?
18
5. lekcija
Biskup Robert L. Simpson je rekao: Svijet vam danas govori da pustite svog
prijatelja. On ima pravo doi i otii kako ga volja. Svijet vam govori da uvjeravanje da doe u crkvu ili na sveeniki sastanak ili da se okani loe navike vodi
ka frustraciji i neprimjerenim pritiscima; no ponovo ponavljam Gospodinove
rijei: Vi ste uvar brata svoga, i kada se obratite, imate dunost osnaiti svog
brata (Conference Report, listopad 1971., 114; ili Ensign, prosinac 1971., 103).
to se dogodilo Kajinu kao rezultat odluke da slijedi Sotonu umjesto Boga?
(Vidi Mojsije 5:2325, 3641.) Kako su Kajinove odluke utjecale na njegovo
potomstvo, a i na njega? (Vidi Mojsije 5:4143, 4952, 55.) Kako nae pravedne ili nepravedne odluke mogu utjecati na lanove nae obitelji?
2. Henok propovijeda pokajanje ljudima.
Kako je Henok reagirao kad ga je Gospodin pozvao propovijedati pokajanje ljudima? (Vidi Mojsije 6:31.) to je Gospodin obeao Henoku ako uini po zapovijedi? (Vidi Mojsije 6:3234.) to moemo nauiti iz prie o Henoku o tome kako
Gospodin odabire svoje voe? (Vidi i 1. Samuel 16:7.) to moemo nauiti od
Henoka o sluenju Gospodinu i onda kad ne osjeamo da smo sposobni?
to mislite zato su ljudi bili uvrijeeni kad im je Henok poeo propovijedati
pokajanje? (Vidi Mojsije 6:37; vidi i 1. Nefi 16:2; Mosija 13:7.) Zato su ga
nastavili sluati iako su bili uvrijeeni? (Vidi Mojsije 6:3839. Na poetku su
bili samo znatieljni, a zatim su shvatili da je on Boji ovjek.) Kako moemo
stei svjedoanstvo da je ivui prorok Boji ovjek? Kako nam to svjedoanstvo moe pomoi da slijedimo proroka iako njegova nauavanja nisu popularna?
Koje je nauke evanelja Henok poduavao dok je pozivao ljude na pokajanje?
(Vidi Mojsije 6:4763. Ako ste razgovarali o tim stihovima u lekciji 4, ne trebate ih ponovo obraivati.)
Gospodin nas je uinio zastupnici[ma] sami sebi (Mojsije 6:56). to to
znai? (Imamo mo odluivati.) Zato je opredjeljenje potrebno u Bojem
naumu za nae spasenje? (Opredjeljenje nam je potrebno kako bismo bili
odgovorni za nae odluke.) Koje su posljedice odluke da slijedimo Sotonu?
Koje su posljedice odluke da slijedimo Gospodina? (Vidi 2. Nefi 2:2527.)
3. Ljudi u Henokovom gradu su jednog srca i jednog uma s Gospodinom,
a cijeli je grad uzdignut na nebo.
Poduite i raspravite o Mojsiju 7:13, 1721, 2347, 6869.
Koja je udesa Gospodin izveo zbog velike Henokove vjere? (Vidi Mojsije
7:13.) Koja udesa Gospodin izvodi u nae doba zbog vjere ljudi?
Kako su ljudi koji su uli Henokove rijei i pokajali se za svoje grijehe bili
blagoslovljeni? (Vidi Mojsije 7:1718.) Zato je njihov grad nazvan Sion?
(Vidi Mojsije 7:18.) to znai biti jednoga srca i jedne misli? to moemo
uiniti da postanemo jednog srca i jednog uma s Gospodinom? U naoj obitelji? U Crkvi?
to se u konanici dogodilo Henoku i stanovnicima njegovog grada? (Vidi
Mojsije 7:1921, 69.)
19
U Mojsiju 7:28 Henok je vidio Gospodina kako plae. Zato je Gospodin plakao? Zato je Henok pitao za Gospodinov pla? (Vidi Mojsije 7:2931.) to je
Gospodin odgovorio? (Vidi Mojsije 7:3233, 3637.) to osjeate za
Gospodina dok itate te stihove?
Kad je Henok vidio opainu ljudi, takoer je zaplakao (Mojsije 7:41, 44).
Kako je Gospodin utjeio Henoka? (Vidi Mojsije 7:4447.)
Moete rei polaznicima razreda da e nadolazee lekcije raspravljati o ponovnoj uspostavi Siona u posljednje dane (ukljuujui Novi Jeruzalem). Drugi dolazak Spasitelja i njegovo tisuljetno vladanje na zemlji, koje je Henok vidio u
vienju (Mojsije 7:6265).
Zakljuak
Istaknite da je Kajin odluio slijediti Sotonu i poduavati njegovu opainu svojoj djeci i sljedbenicima. Kao rezultat, Kajinovi su potomci rasli u opaini i Bog
ih je prokleo zbog njihove nepravednosti. Za razliku od njega, Henok je odluio
slijediti Gospodina. Kao rezultat Henokove odluke da bude posluan i poduava
evanelje sve koji e sluati, cijeli grad je postao toliko pravedan da su uzeti sa
zemlje da ive s Bogom.
Posvjedoite da e nam odluke koje donesemo da slijedimo Isusa Krista pomoi
da mu se pribliimo i voditi nas do slobode, sree i vjenog ivota.
Dodatne ideje za
poduavanje

1. Voenje obiteljski zapisa
Zato je bilo vano da Adam i Eva i njihovo potomstvo vode knjigu spomenicu i rodoslovlje? (Vidi Mojsije 6:58, 4546.) Zato je za nas vano da sada
vodimo takve zapise? Kako su pisani zapisi vaih predaka pomogli vama?
Kako pisani zapis vaeg ivota i vjere pomae vaim lanovima obitelji?
Kako se Sveta pisma mogu smatrati obiteljskim zapisom? Kako roditelji i uitelji mogu uinkovito koristiti Sveta pisma za poduavanje djece?
2. Usporedba izmeu Henoka i Kajina
Na plou nacrtajte dva niza stepenica, jedan koji ide prema gore i jedan prema
dolje (vidi crte na 21. stranici). Oznaite stepenice prema gore sa Stavovi koji
nas vode k Bogu, a na prvu stepenicu napiite Henokovo ime. Stepenice koje
vode prema dolje oznaite sa Stavovi koji vode k unitenju, i zapiite Kajinovo ime
na prvu stepenicu.
Neka polaznici proitaju prvi stih naveden na Henokovim stepenicama (Mojsije
7:59) i prvih stih naveden na Kajinovim stepenicama (Mojsije 5:16). Zatim zapiite nekoliko kljunih rijei na odgovarajue stepenice na ploi. Ponovite za
preostale stepenice. Kad proitate sve stihove, oznaite kraj Henokovih stepenica sa ivot s Bogom, a kraj Kajinovih stepenica s Duhovno unitenje. Raspravite
kako su Henokove rijei i djela pomogle njemu da se priblii Bogu, dok su
Kajinove rijei i djela njega pribliile Sotoni.
Na koji nain moemo slijediti Henokov primjer i pribliiti se Bogu?
20
5. lekcija
Bijahu oni
k
ode
as v
n
i
j
ko
ovi
Stav
[Ti si] Bog,
Henok
i ja te
poznajem
(Mojsije 7:59)
u
Bog
ivot s
Bogom
jednoga srca
i jednoga
zaplaka nad uma
braom
(Mojsije
svojom
7:18)
(Mojsije
7:44)
Henok...
On je s
Bogom
hodio
braa moja (Mojsije
Tvoj sam,
(Mojsije
6:39)
dakle, sluga? 6:43)
(Mojsije 6:31)
Vi ste
Kajin
Tko je
Gospod?
On odbaci
(Mojsije 5:16)
uzvieniji
savjet
(Mojsije
5:25)
Stav
ovi
koji
nas
vod
ek
uni
tenj
u
Zar sam ja
uvar brata
svoga?
(Mojsije
5:34)
Slobodan
sam
(Mojsije
5:33)
Svojom se
opainom
proslavi
(Mojsije
5:31)
Kajin bi
uklonjen iz
Duhovno
nazonosti
Gospodnje unitenje
(Mojsije
5:41)
3. Namai oi svoje... pa e vidjeti (Mojsije 6:35)

Isus Krist je jednom iscijelio slijepca maui njegove oi glinom (Ivan 9:17).
Henoku je, koji nije bio duhovno zreo i stoga duhovno slijep za neke stvari,
takoer zapovjeeno da nama[e] oi svoje, i isper[e] ih (Mojsije 6:35).
to je Henok vidio kad je to uinio? (Vidi Mojsije 6:36.) to nas simbolian
in ispiranja gline poduava?
to moemo uiniti kako bismo potpunije otvorili nae oi za Gospodnje
stvari? Kako moemo poboljati nae prouavanje Svetih pisama kako bismo
vidjeli blaga koja se u njima nalaze?
4. Voljene osobe koje odlutaju
Iako su Adam i Eva poduavali svoju djecu evanelju (Mojsije 5:12), Kajin i
ostali odluili su ivjeti nepravedno. to moemo uiniti kako bismo pomogli
sebi podnijeti bol kad voljene osobe odlutaju? to moemo uiniti kako
bismo pomogli tim voljenim osobama?
Starjeina Richard G. Scott je savjetovao:
Mnogi od vas imaju teret na srcima jer se sin ili ker, mu ili ena, okrenuo
od pravednosti prema opaini. Moja je poruka za vas.
21
Va je ivot ispunjen s tjeskobom, patnjom, a ponekad i oajem. Rei u vam

kako vas Gospodin moe utjeiti.
Prvo, morate prepoznati dva temeljna naela.
1. Iako postoje mnoge stvari koje moete uiniti kako biste pomogli voljenoj
osobi u nevolji, neke stvari mora uiniti Gospodin.
2. Takoer, ne moe doi do trajnog poboljanja bez pravednog koritenja
slobode izbora. Nemojte pokuavati obii slobodu izbora. Ni sam Gospodin
to ne bi uinio. Prisilna poslunost ne blagoslivlja (vidi NiS 58:2633).
Predloit u sedam naina kako moete pomoi.
Prvo, ljubav bez ogranienja... Drugo, nemojte osuivati prijestupe, ve pruite svaku nadu i podrku prijestupniku... Tree, poduavajte istinu... etvrto,
iskreno oprostite koliko god je potrebno... Peto, molite vjerujui. Mnogo
moe molitva pravednika ako je arka ( Jakovljeva 5:16)...
esto, zadrite perspektivu... Kad se uine stvari koje vi realno moete uiniti,
prepustite stvar u ruke Gospodnje i vie se ne brinite. Nemojte osjeati krivnju jer ne moete uiniti vie. Nemojte gubiti energiju na beskorisnu brigu...
S vremenom ete osjetiti porive i znati kako pruiti daljnju pomo. Pronai
ete vie mira i sree, neete zanemarivati druge koji vas trebaju i moi ete
vie pomoi jer ste zadrali vjenu perspektivu...
Zadnji prijedlog: nikada nemojte odustati od voljene osobe, nikada! (Conference
Report, travanj 1988., 6971; ili Ensign, svibanj 1988., 6061).
22
Noa... sagradi lau

da spasi svoju obitelj
6.
lekcija
Mojsije 8:1930; Postanak 69; 11:19

Svrha
Pomoi polaznicima da ele ivjeti dostojno i izbjegavati opaine svijeta.
Priprema

a) Mojsije 8:1930; Postanak 6:522; 7:110. Noa propovijeda evanelje, no
ljudi ne sluaju (Mojsije 8:1925). Zbog opaine ljudi, Gospodin navijeta
da e unititi sva bia na zemlji (Mojsije 8:2630; Postanak 6:513).
Gospodin zapovijeda Noi da izgradi arku i povede svoju obitelj i po dvoje
od svakog ivog bia (Postanak 6:1422; 7:110).
b) Postanak 7:1124; 8; 9:817. Kia pada 40 dana i 40 noi (7:1112). Svi
ljudi i stvorenja koji nisu na arci umiru, a vode pokrivaju zemlju 150 dana
(7:1324). Kad se vode povuku, Noa, njegova obitelj i ivotinje naputaju
arku (8:119), i Noa prinosi rtvu Gospodinu (8:2022). Gospodin sklapa
savez s Noom i postavlja dugu kao simbol saveza (9:817; obratite panju
da 15 stih prijevoda Josepha Smitha navodi da je savez bio izmeu Boga i
Noe, a ne izmeu Boga i svakog stvorenja).
c) Postanak 11:19. Nekoliko narataja nakon potopa ljudi pokuavaju izgraditi kulu do neba (Babilonska kula). Gospodin je pobrkao njihov jezik kako
ne bi mogli razumjeti jedni druge i rastjeruje ih po cijeloj zemlji.
2. Dodatna itanja: Hebrejima 11:7; Mojsije 7:3236.
Slike Izgradnja arke (62053; Umjetnike slike iz evanelja 102); Noa i arka sa
ivotinjama (62305; Umjetnike slike iz evanelja 103); i Stvaranje iva
stvorenja (62483; Umjetnike slike iz evanelja 100).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

1. Ako je vaa uionica dovoljno velika, zamolite nekoliko polaznika da stanu u
ravnu liniju s ispruenim rukama i da vrhovima prstiju dodiruju vrke prstiju
osobe koja se nalazi pored njih. Objasnite da je potrebno otprilike 85 polaznika posloenih na taj nain kako bi napravili liniju jednake duljine kao arka
koju je izgradio Noa.
2. Pokaite ilustraciju na kraju lekcije kako biste pomogli polaznicima da si predoe Noinu arku u usporedbi s brodovima koji su im poznatiji.
23
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

odnose na svakodnevni ivot. Potaknite polaznike da iznesu iskustva koja se
1. Ljudi su odbacili Noin poziv na pokajanje; Noa gradi arku.
Poduite i raspravite o Mojsiju 8:1930 i Postanak 6:522; 7:110. (Ako polaznici imaju pitanja glede istih i neistih ivotinja, moete ih uputiti na
Levitski zakonik 11:131.)
Kakav je bio svijet u vrijeme kad je Gospodin pozvao Nou da propovijeda
evanelje? (Vidi Mojsije 8:2022.) Kakve slinosti moete vidjeti izmeu ljudi
u Noino vrijeme i ljudi danas? Kako su ljudi u Noino doba mogli izbjei unitenje? (Vidi Mojsije 8:2324.) Kako nam sluanje i slijeenje proroka pomae
izbjei duhovno i vremenito unitenje?
Zato je Noa izgradio arku? (Vidi Hebrejima 11:7.) Crkveni voe su nam savjetovali da izgradimo osobnu arku (W. Don Ladd, Conference Report, listopad 1994., 36; ili Ensign, studeni 1994., 29). to moemo uiniti kako bismo
duhovno zatitili sebe i svoje obitelji? Za koje zapovijedi smatrate da su od
naroite vanosti za nau zatitu danas? (Moete upotrijebiti brouru Za snagu
mladih [34285] u vaoj raspravi.)
to mi moemo uiniti kako bismo bili materijalno spremni u sluaju nepogode ili druge potrebe? (Vidi citate ispod i citat od starjeine L. Toma Perryja
na 54. stranici.) Zato mnogi od nas odgaaju donoenje potrebnih priprema?
Kako se sada moemo vie predati pripremi?
Predsjednik Ezra Taft Benson je rekao: Objava da se proizvodi i skladiti
hrana moe biti jednako vana za nau vremenitu dobrobit kao to je ukrcavanje na arku bilo za ljude u Noino doba (Conference Report, listopad
1987., 61; ili Ensign, studeni 1987., 49).
Starjeina W. Don Ladd je poduio: Kad pone kiiti, prekasno je zapoeti
graditi arku... Mi... trebamo sluati Gospodnje govornike. Trebamo smireno
nastaviti kretati se naprijed i pripremiti se za ono to e zasigurno doi. Ne
trebamo paniariti ili se plaiti, jer ako smo pripravni, duhovno i vremenito,
mi i nae obitelji preivjet emo bilo koji potop. Nae e arke ploviti morem
vjere ako su naa djela bila stalno i sigurno pripremanje za budunost
(Conference Report, listopad 1994., 37; ili Ensign, studeni 1994., 29).
Koje je kvalitete Noa demonstrirao izgradnjom arke? (Odgovor moe ukljuiti
vjeru, poslunost i naporan rad.) Kako moemo ojaati te kvalitete kod sebe?
Predsjednik Spencer W. Kimball je objasnio da kad je Noa gradio arku, nije
bilo dokaza o kii ili potopu... Njegova upozorenja smatrana su iracionalnim... Kako je glupo graditi arku na suhom tlu pod suncem koje sjaji i dok se
ivot uobiajeno odvija! No vrijeme je isteklo. Arka je dovrena. Poplave su
stigle. Neposluni i buntovni su se utopili. udo arke je uslijedilo nakon vjere
prikazane u njezinoj izgradnji (Faith Precedes the Miracle [Vjera prethodi
udesima] [1972.], 56).
24
6. lekcija
2. Gospodin je oistio zemlju s potopom.

Proitajte i raspravite o Postanku 7:1124; 8; i 9:817.
to se dogodilo kad je doao potop? (Vidi Postanak 7:23.) Koje arke mi
imamo danas koje nam mogu pomoi spaavajui nas od zla oko nas? (Moete
napisati odgovore na plou i pozvati polaznike da navedu kako su im te arke
pomogle da budu zatieni. Mogui odgovori ukljuuju dom i obitelji, prijatelje, hramove, vjeronauk, crkvene sastanke, molitvu, Sveta pisma i ivue proroke.) Kako moemo pomoi drugima da nau utoite u tim arkama?
Nakon to je kia prestala, zato je Noa poslao golubicu s arke? (Vidi Postanak
8:8.) to se dogodilo prva dva puta kad je pustio golubicu? (Vidi Postanak
8:811.) to se dogodilo trei put? (Vidi Postanak 8:12.)
to je prvo Noa uinio nakon to je siao s arke? (Vidi Postanak 8:20.) Kako
moemo pokazati nau zahvalnost Gospodinu kad nam pomae u tekoj
situaciji?
to je Bog stavio na nebo nakon potopa? (Vidi Postanak 9:13.) to je Bog
rekao da e duga predstavljati? (Vidi Postanak 9:1213, 1617.) Kakav je savez
Bog sklopio s Noom? (Vidi Postanak 9:811, 15.)
3. Ljudi grade Babilonsku kulu.
Proitajte i raspravite o Postanku 11:19.
Zato su Noini potomci odluiti izgraditi kulu? (Vidi Postanak 11:4.) to
mislite da su eljeli postii pribavljajui sebi ime? Koja je razlika izmeu
pribavljanja imena sebi i uzimanja na sebe imena Kristovog? Koje odgovornosti preuzimamo na sebe kad nosimo ime Kristovo? (Vidi Mosija 18:810.)
to je rezultat pokuaja izgradnje kule do neba? (Vidi Postanak 11:59.) Zato
ne moemo dosegnuti nebo sami ili ljudskim metodama? Koji je Gospodinov
nain za nas da dosegnemo nebo?
Zakljuak
Objasnite da su ljudi koji su gradili Babilonsku kulu kanjeni jer su pokuali

doi do neba svjetovnim nainom. S druge strane, Noa i njegova obitelj spaeni su od potopa jer su ivjeli prema Bojim zapovijedima.
Posvjedoite da je jedini nain da dosegnemo nebo da se vratimo ivjeti s naim
Nebeskim Ocem kroz evanelje Isusa Krista. Moramo ivjeti pravedno, kao Noa,
imajui vjeru u Krista, kajui se za nae grijehe, primajui svete uredbe i izdravajui do kraja naih ivota. Ako uinimo te stvari, uzdii emo se iznad zla i moi
se vratiti u nazonost Boju.
Dodatne ideje za
poduavanje

1. Henok vidi Noino doba u viziji
Henok, Noin pradjed, u viziji je vidio opainu Noinog narataja i potop kao
posljedicu (Mojsije 7:4152). Henok je bio alostan zbog te opaine, i zamolio je
25
Gospodina da se smiluje Noi i njegovoj djeci. Gospodin je obeao Henoku da

vie nikada nee unititi svijet potopom (Mojsije 7:51). Gospodin je takoer
obeao Henoku da e Noa biti njegov potomak, i tako e Henokovo potomstvo
ostati na zemlji i nakon potopa (Mojsije 7:52; 8:2, 6, 89). Gospodin je obnovio
taj savez s Noom nakon potopa (Postanak 9:817; obratite panju da se u prijevodu Josepha Smitha 9 i 11 stih odnose na Gospodinov savez s Henokom).
2. Gospodin je sauvao pravedne
Kao to su Noa i njegova obitelj sauvani od potopa zbog svoje pravednosti,
Gospodin je takoer zatitio pravednike u vrijeme Babilonske kule. Ukratko raspravite priu o Jaredu i njegovom bratu, kako je ispriana u Eteru 1:15, 3337,
i zato njihov jezik nije izmijenjen.
Usporedba veliina raznih brodova (vidi aktivnost za privlaenje panje)
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
Arka
Grka trirema
Man-of-War
Ledolomac
Prekooceanski
putniki brod
26
Abrahamov savez
7.
lekcija
Abraham 1:14; 2:111; Postanak 12:18; 17:19
Svrha
Pomoi polaznicima razumjeti blagoslove i odgovornosti Abrahamovog saveza.
Priprema
1. Uz molitvu prouite Abraham 1:14; 2:111, Postanak 12:18; 17:19.

Abraham tei biti pravedan i ivjeti dostojno Bojih blagoslova. Bog sklapa
savez s Abrahamom, obeavi mu da e imati brojno potomstvo koje e primiti obeanu zemlju i blagoslove sveenitva i evanelja.
2. Dodatno itanje: Postanak 15; Nauk i savezi 132:1924, 2932.
Slike misionara (62611) i pripadajui hram.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

to je patrijarhalni blagoslov?
Prvo predsjednitvo je izjavilo: Patrijarhalni blagoslovi [su] nadahnute izjave
o porijeklu primatelja i, kad su nadahnuti Duhom, nadahnuta i proroka
izjava o ivotnoj misiji primatelja, zajedno s blagoslovima, upozorenjima i
poticajima za koje patrijarh moe primiti nadahnue... Realizacija svih obeanih blagoslova uvjetovana je vjernou evanelju naeg Gospodina (pismo
predsjednicima okola, 28. lipnja 1957., citat iz Bruce R. McConkie, Mormon
Doctrine, 2. izdanje [1966.], 558).
Koliko vas je primilo svoj patrijarhalni blagoslov? to znai kad patrijarh
izjavi nae porijeklo u blagoslovu? (Kad patrijarh izjavi nae porijeklo, objavljuje nam da smo potomci proroka Abrahama po Efrajimu, Manaeu ili drugim Abrahamovim potomcima.)
Objasnite da ova lekcija govori o blagoslovima koje moemo primiti i odgovornostima koje imamo kao Abrahamovo potomstvo.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Bog sklapa savez s Abrahamom.
Poduite i raspravite o Abrahamu 1:14; 2:111; i Postanku 12:18; 17:19.
Kad je Abraham bio mladi, elio je biti pravedan i ivjeti dostojno blagoslova
Bojih. Prema Abrahamu 1:24, koje je blagoslove Abraham elio?
27
Bog je uputio Abrahama i njegovu obitelji da napuste svoj dom u Uru i

otputuju u zemlju koju su nazvali Haran (Abraham 2:14). Tamo je Abraham
molio i primio viziju u kojoj je Bog sklopio savez da e blagosloviti njega i
njegovo potomstvo. To se naziva Abrahamov savez. Koje je blagoslove Bog
obeao Abrahamu u tom savezu? (Vidi Abraham 2:611; Postanak 12:18;
17:19. Moete istaknuti da je Abraham morao ekati mnogo godina prije
nego to su neki od tih blagoslova ispunjeni, a ispunjavaju se jo i danas.)
Sljedea tabela moe vam pomoi saeti blagoslove Abrahamovog saveza.
Moete nacrtati skraenu tabelu na plou, ostavljajui prostor da se doda
stupac Odgovornosti kako je prikazano na 29. stranici:
Blagoslovi i odgovornosti Abrahamovog saveza

Zemaljski
blagoslovi:
Obeana zemlja
za ivljenje
(Abraham 2:6,
19; Postanak
12:7; 17:8)
Veliko potomstvo
(Abraham 2:910;
Postanak 12:23;
17:2, 46)
Evanelje
Isusa Krista i
sveenitvo
za Abrahama
i njegovo
potomstvo
(Abraham 2:911;
Postanak 17:7)
Vjene
usporedbe:
Celestijalno
kraljevstvo
(NiS 88:1720)
Vjeni brak i
vjeni porast
(NiS 132:1922)
Uzvienje i
vjeni ivot
(NiS 132:2324)
2. Mi smo batinici blagoslova i odgovornosti Abrahamovog saveza.

Objasnite sa su svi lanovi Crkve potomstvo Abrahamovo, to znai da smo
mi njegovo potomstvo. Starjeina Joseph Fielding Smith je rekao: Velika veina
onih koji postanu lanovi Crkve doslovni su Abrahamovi potomci kroz Efrajima,
Josipova sina. Oni koji nisu doslovni potomci Abrahama i Izraela moraju to
postati, a kad budu krteni i potvreni, pricijepljeni su u stablo i imaju pravo na
sva prava i povlastice kao batinici (How One May Become of the House of
Israel [Kako netko moe postatio dio doma Izraelova], Improvement Era, listopad
1923., 1149).
Kao potomstvo Abrahamovo, lanovi Crkve su batinici blagoslova i odgovornosti Abrahamovog saveza. Kako postajemo batinici tog saveza? (Kad
se krstimo u Crkvu, obeanje Abrahamovog saveza o spasenju obnavlja se s
nama. Kad se zapeatimo u hramu, obeanje Abrahamovog saveza o uzvienju
obnavlja se s nama. Kako bismo primili blagoslove saveza, moramo ispuniti
pridruene odgovornosti i ivjeti dostojno.)
28
7. lekcija
Starjeina Bruce R. McConkie je objasnio:

Abraham je prvo primio evanelje krtenjem (to je savez spasenja); zatim mu
je podijeljeno vie sveenitvo i uao je u hramski brak (to je savez uzvienja),
stekavi sigurnost da e imati vjeni porast; naposljetku je primio obeanje da
e svi ti blagoslovi biti ponueni svom njegovom smrtnom potomstvu. (Abr.
2:611; NiS 132:2950.) U boansko obeanje Abrahamu ukljueno je i uvjerenje da e Krist doi po njegovoj liniji te da e Abrahamovo potomstvo primiti
obeanu zemlju kao vjeno nasljee. (Abr. 2; Post. 17; 22:1518; Gal. 3.)
Sva ta obeanja zajedno nazivaju se Abrahamov savez. Taj savez je obnovljen
s Izakom (Post. 24:60; 26:14, 24), a zatim i s Jakovom. (Post. 28; 35:913;
48:34.) Oni dijelovi koji se odnose na osobno uzvienje i vjeni porast obnavljaju
se sa svakim lanom doma Izraelova koji ue u red celestijalnog braka; kroz taj red
sudionici postaju nasljednici svih blagoslova koji pripadaju Abrahamu, Izaku
i Jakovu. (NiS 132; Rim. 9:4; Gal. 3; 4.) (Mormon Doctrine [Mormonska doktrina], 2. izdanje [1966.], 13).
Koje blagoslove moemo primiti kroz Abrahamov savez? (Moemo primiti
sve blagoslove koje je primio Abraham, kako je navedeno u prethodnoj
tabeli. Ti blagoslovi ukljuuju evanelje, sveenitvo, uzvienje i vjene obiteljske odnose.)
Koje su nae odgovornosti kao batinici Abrahamovog saveza? (Vidi Abraham
2:9, 11; Postanak 18:19. Trebamo pomagati svoj Bojoj djeci, ivima i mrtvima,
primiti sve blagoslove evanelja. Takoer trebamo sluati Boje zapovijedi.)
Ako ste nacrtali tabelu s 28. stranice na plou, dodajte popis na dnu tabele,
navodei nae odgovornosti kako slijede:
Odgovornosti:
Pomoi svoj Bojoj

djeci primiti sve
blagoslove evanelja
(Abraham 2:9, 11)
Sluati Boje zapovijedi

(Postanak 18:19)
Kako moemo pomoi drugima primiti evanelje? (Obavljajui misionarski rad,

vrei hramske uredbe za preminule i tako da budemo primjer pravednosti.
Moete pokazati slike hrama i misionara.)
Predsjednik Ezra Taft Benson je rekao: Odgovornost potomstva Abrahamova,
a to smo mi, je da budu misionari koji e obnaati to slubenitvo i sveenitvo za sve narode (Abraham 2:9) (Conference Report, travanj 1987., 107;
ili Ensign, svibanj 1987., 85).
Starjeina Boyd K. Packer je iznio sljedeu analogiju kako bi naglasio nau
odgovornost da dijelimo evanelje s drugima:
Zamislite da nas je na biskup zaduio da isplaniramo piknik za lanove odjela.
To e biti najbolji drutveni dogaaj u povijesti odjela i ne treba tedjeti.
Rezervirali smo prekrasno mjesto za izlet u prirodi. To je mjesto samo za nas.
Dan je doao i sve je savreno. Stolovi su postavljeni, a gozba je spektakularna.
Tada, u trenutku izricanja blagoslova, na izletu se pojavi stari automobil koji
29
zakripi da bi stao. Zabrinuti ovjek podigne haubu, a ispod nje se pojavi para.
Nekoliko djece izae iz auta. Nervozna majka odnese kutiju s hranom do oblinjeg stola. Stavi nekoliko ostataka na stol, pokuavajui napraviti obrok od
toga za svoju gladnu djecu. No nemaju dovoljno.
Tada jedna od djevojica vidi na stol. Povue svog brata prema nama i progura svoju glavicu izmeu vas i mene. Mi se pomaknemo. Djevojica kae:
Pogledaj ono; ba me zanima kakvog je okusa.
to bismo mi uinili? Bismo li ignorirali ljude ili im rekli da zaute? Bismo li
ih uputili natrag za njihov stol i dali im neto hrane koja nam zapravo ne
treba? Ili bismo ih pozvali da nam se pridrue, da sjednu s nama i podijele
gozbu, te da nam dopuste da im pomognemo popraviti njihov auto i damo
im neto za put?
Starjeina Packer je rekao: Moe li postojati vei uitak od onoga kad vidimo
koliko ta gladna djeca mogu pojesti? Moe li se pronai vee zadovoljstvo
osim da prekinemo nae slavlje kako bismo [im] pomogli popraviti njihov
automobil?
Postoje ljudi irom svijeta i oko nas nai susjedi, nai prijatelji, neki u
naim vlastitim obiteljima koji su, duhovno govorei, gladni. Neki od njih
umiru od gladi! Ako to sve zadrimo za sebe, to je kao da se gostimo pred
gladnima (Conference Report, travanj 1984., 5961; ili Ensign, svibanj 1984.,
4142).
to ova analogija poduava o naoj odgovornosti da pomognemo drugima
primiti blagoslove evanelja? (Blagoslovljeni smo s puninom evanelja, najveom gozbom koju je svijet ikad vidio [NiS 58:812]. Bog oekuje od nas da
podijelimo taj blagoslov s drugima, ivima i mrtvima.)
Na koji je nain izjava o porijeklu u naem patrijarhalnom blagoslovu poput
poziva da ispunimo nae odgovornosti kao batinici Abrahamovog saveza?
(Izjavom da smo mi potomstvo Abrahamovo, na patrijarhalni blagoslov
ponovo naglaava nau povlasticu da primimo blagoslove Abrahamovog
saveza i nau obvezu da ispunimo odgovornosti.)
Zakljuak
Dodatna ideja za
poduavanje
Posvjedoite o blagoslovima Abrahamovog saveza. Potaknite polaznike da

ispune svoje odgovornosti kao batinici ovog saveza.
Sljedei sadraj nadopunjava predloeni pregled lekcije. Moete ga upotrijebiti

kao dio lekcije.
Izazov ivota u svijetu
Objasnite da su drevni Izraelci bili okrueni mnogim narodima iji pripadnici
nisu vjerovali u pravoga Boga. Ti narodi su bili Asirci, Babilonci, Egipani i drugi.
Zato mislite da je Gospodin postavio svoj narod saveza u drevni svijet umjesto
tamo gdje bi mogli biti sami? (Vidi Ponovljeni zakon 4:68. elio ih je postaviti
primjerom za druge i ispuniti Abrahamov savez da blagoslovi sve narode.)
30
7. lekcija
Objasnite da mnoge prie u Starom zavjetu pokazuju uspjeh ili neuspjeh

Gospodinova naroda da obdrava svoje saveze i utjee na druge da budu pravedni. Abraham, Josip, Daniel, Estera i mnogi drugi bili su pravedan utjecaj.
Samson, Ahab, djeca Izraela koja lutaju u divljini i drugi dopustili su svijetu
da utjee na njih.
Kao i sa drevnim Izraelom, Gospodin je postavio nas, njegov narod saveza u
posljednje dane, u svijet. Na izazov je utjecati na svijet na pravedan nain
umjesto da dozvolimo svijetu da utjee na nas na nepravedan nain.
31
8.
lekcija
ivjeti pravedno u
opakom svijetu
Postanak 1 14; 1819
Svrha
Osnaiti odluku svakog polaznika da se vrsto dri pravednih mjerila u vrijeme

porasta opaine.
Priprema
1. Uz molitvu prouite sljedea Sveta pisma. Napomena: Postanak 17:5 govori o

tome kad je Gospodin promijenio Abramovo ime u Abraham. Ime Abraham
koristi se u ovoj lekciji.
a) Postanak 13. Nakon to su jedno vrijeme ivjeli u Egiptu zbog gladi u zemlji Kanaanskoj, Abraham i njegova obitelj vratili su se u Kanan. Abraham
se naselio u Hebronu, a njegov neak Lot u blizini Sodome.
b) Postanak 14:12, 824. Lot je zarobljen tijekom bitke kraljeva, a Abraham
ga je spasio (14:12, 816). Abraham plaa desetinu Melkisedeku i odbija
prihvatiti ratni plijen od kralja Sodome (14:1724).
c) Postanak 18:1633; 19:129. Gospodin najavljuje da e unititi Sodomu
i Gomoru zbog opaine ljudi (18:1622). Abraham moli Gospodina da
sauva gradove ako moe pronai pravednike u njima (18:2333). Lot i
njegova obitelj primaju zapovijed da napuste Sodomu (19:123; obratite
panju da je u prijevodu Josepha Smitha, Postanak 19:1113 navedeno
da Lot nije ponudio svoje keri ljudima u Sodomi; umjesto toga, pokuao
je zatiti svoje keri od njih). Gospodin unitava Sodomu i Gomoru
(19:2429).
2. Dodatno itanje: Postanak 12.
3. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, donesite novije novine u razred.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

odnose na svakodnevni ivot. Potaknite polaznike teaja da iznesu iskustva koja
se odnose na naela iz Svetih pisama.
Pokaite polaznicima noviji primjerak novina. Bez zadravanja na odreenim

novostima, komentirajte kako smo okrueni nepravednim utjecajima. Objasnite
da ova lekcija govori o vanosti toga da budemo pravedni iako je opaina svuda
oko nas.
1. Abraham i njegova obitelj smjetaju se u Hebronu, a Lot i njegova obitelj

u blizini Sodome.
Poduite i raspravite Postanak 13.
Moete dati kratak pregled Abrahamovog puta do ovog trenutka njegovog
ivota. Odrastao je u Uru Kaldejskomu, zatim ga je Gospodin odveo u Haran
32
(Postanak 11:31; Abraham 2:15). Gospodin ga je kasnije izveo iz Harana u

zemlju Kanaan i obeao: Tvome u potomstvu dati ovu zemlju. (Postanak
12:7). Zbog gladi u Kanaanu, Abraham i njegova obitelj otili su u Egipat
(Postanak 12:10). Postanak 13 poinje govorei o povratku Abrahama i njegove
obitelji u Kanaan iz Egipta.
Zato Abraham i Lot i njihove obitelji nisu mogli ivjeti skupa kad su se vratili u Kanaan iz Egipta? (Vidi Postanak 13:57.) to uimo o Abrahamu iz njegovih izjava u Postanku 13:89? Kako moemo slijediti Abrahamov primjer
kad se sukobimo s lanovima obitelji ili drugima?
Gdje je Lot odluio ivjeti? (Vidi Postanak 13:1012.) Istaknite da su ljudi u
Sodomi bili krajnje opaki (Postanak 13:13), no Lot je ipak odluio ivjeti u
njihovoj blizini. Zbog ega je zemlja u blizini Sodome bila privlana Lotu?
(Vidi Postanak 13:10. Bila je posvuda natapana i prekrasna.)
U poetku, Lot je ivio po mjestima u dolini, izvan Sodome, ali je razapeo
svoje atore [prema] Sodom[i] (Postanak 13:12). Kasnije je ivio u samoj
Sodomi (Postanak 14:12). to bismo mi mogli uiniti da je duhovno jednako
okretanju naih atora prema Sodomi? (Moemo se okruiti opainom umjesto
da se drimo podalje ili moemo si dopustiti da napravimo male grijehe, a da
ne razmiljamo kako nas oni mogu odvesti do veih.) Kako moemo promijeniti svoje ponaanje prije nego to mali problemi ili grijesi postanu veliki?
Poput Lota, narod kralja Benjamina u Mormonovoj knjizi takoer je razapeo
svoje atore u odreenom smjeru. U to su njihovi atori gledali? (Vidi Mosija
2:6). Kako mi moemo okrenuti nae domove vie prema hramu umjesto
prema svjetovnim mjestima?
2. Abraham spaava Lota, plaa desetinu Melkisedeku i odbija prihvatiti
ratni plijen od kralja Sodome.
Poduite i raspravite o Postanku 14:12, 824.
Dok je Lot ivio u Sodomi, kraljevi nekoliko gradova drava, ukljuujui
Sodomu i Gomoru, zapoeli su meusobno ratovati (Postanak 14:12, 89).
to se dogodilo s Lotom tijekom rata? (Vidi Postanak 14:1012.) Kako je
Abraham pomogao Lotu nakon to je bio zarobljen? (Vidi Postanak
14:1316.)
S kim se Abraham sastao nakon to je spasio Lota? (Vidi Postanak 14:1718.)
Tko je bio Melkisedek? (Vidi Postanak 14:18; vidi i NiS 107:12.) to je
Abraham dao Melkisedeku? (Vidi Postanak 14:20.)
Zato je Abraham odbio prihvatiti ita kao nagradu od kralja Sodome? (Vidi
Postanak 14:2124. On nije elio primiti nita od nepravednog kralja.) to se
moe smatrati koniem nemorala u dananjem svijetu? to se moe smatrati koniem nepotenja? Kako ponekad radimo kompromis u koliini
nepravednosti koju smo spremni prihvatiti u zabavi koju traimo? Zato je
vano da pokuamo ne dozvoliti ni najmanjoj svjetovnosti da ue u nae
ivote? (Vidi 2. Nefi 28:2021.)
to moemo nauiti o Abrahamovoj predanosti Gospodinu usporeujui njegove reakcije prema Melkisedeku i kralju Sodome?
33
3. Gospodin unitava Sodomu i Gomoru.

Poduite i raspravite o Postanku 18:1633; 19:129.
Zbog opaine ljudi u Sodomi i Gomori, Gospodin je planirao unititi gradove
(Postanak 18:2021). to je Abraham traio od Gospodina nakon to je saznao
za njegov naum? (Vidi Postanak 18:2332.) to moemo nauiti iz injenice
da je Gospodin spreman potedjeti gradove ako se u njima nau pravednici?
Zato je Lotu reeno da napusti Sodomu? (Vidi Postanak 19:1213, 15.) Kako
su Lotovi zetovi reagirali kad ih je zamolio da napuste grad? (Vidi Postanak
19:14.) Zato neki ljudi odbijaju da se udalje od loih utjecaja ak i kad su
svjesni opasnosti?
Koji su savjet aneli dali Lotu i njegovoj obitelji kad su naputali grad? (Vidi
Postanak 19:17.) Istaknite da je Spasitelj dao slian savjet svojim sljedbenicima (Luka 9:62; 17:2932; NiS 133:1415). to ne obaziri se predstavlja?
(Opiranje da rtvujemo ono to se trai od nas; nepotpuna predanost da slijedimo Krista.) Kako se mi ponekad moemo obazirati?
to se dogodilo s Lotovom enom kad se osvrnula prema Sodomi? (Vidi
Postanak 19:26.) to nas pria o Lotovoj eni poduava o pokajanju? (Kako
bismo se pokajali moramo promijeniti naa srca i nae ponaanje. Kako
bismo to uinili, ponekad moramo odabrati novu okolinu i nove suradnike.)
to je Lot izgubio jer je razapeo svoje atore [prema] Sodom[i]? to mi
moemo izgubiti ako se stavimo u poloaj za koji znamo da e nam biti
kunja? Kako to utjee na nas kad doputamo sebi da smo okrueni opainom, ak iako nismo izravno sudionici grenih djela?
to Postanak 19:29 navodi kao razlog zbog kojeg je Lot poteen kad su
Sodoma i Gomora uniteni? (Gospodin se prisjetio Abrahamove pravednosti.)
Kako nae pravedno ponaanje moe koristiti drugima?
Predsjednik Spencer W. Kimball je rekao: Na je svijet sada slian kao u vrijeme nefijskog proroka koji je rekao: ...kad ne bi bilo molitava pravednika...
vi biste ve sad bili pohoeni posvemanjim unitenjem... (Alma 10:22.)
Naravno, ima mnogo pravednih i vjernih koji ive sve zapovijedi i iji ivoti
i molite uvaju svijet od unitenja (Conference Report, travanj 1971., 7; ili
Ensign, lipanj 1971., 16).
Zakljuak
Posvjedoite o vanosti uvanja od grijeha, ak i ako je zlo posvuda oko nas.

Potaknite polaznike da tee biti pravedan utjecaj u svijetu umjesto da dopuste
da svjetovne stvari utjeu na njih.
Moete zakljuiti sa sljedeom izjavom starjeine M. Russella Ballarda:
U Crkvi esto citiramo dvostih: Budite u svijetu, no ne od svijeta. Kako gledamo televizijske emisije koje prikazuju bogohuljenje, nasilje i nevjeru uobiajenim, pa ak i privlanim, esto poelimo da se iskljuimo iz svijeta na neki
nain i izoliramo svoje obitelji od toga...
Moda bismo trebali prethodno spomenuti dvostih istaknuti kao dva odvojena
savjeta. Prvo: Budi u svijetu. Ukljuite se; budite informirani. Pokuajte imati
razumijevanja, tolerancije i cijeniti razlike. Znaajno doprinesite drutvu kroz
34
8. lekcija
sluenje i angairanost. Drugo: Nemojte biti od svijeta. Nemojte slijediti pogrene staze ili se prilagoavati kako biste obuhvatili ili prihvatili ono to nije
ispravno...
lanovi Crkve trebaju utjecati vie nego to se utjee na nas. Trebamo raditi
kako bismo zaustavili val grijeha i nasilja umjesto da pasivno budemo noeni.
Svatko od nas treba rijeiti problem umjesto da ga izbjegavamo ili ignoriramo
(Conference Report, travanj 1989., 100101; ili Ensign, svibanj 1989., 80).
Dodatne ideje za
poduavanje
Sljedei sadraj nadopunjava predloeni pregled lekcije. Moete upotrijebiti jednu

ili vie od tih ideja kao dio svoje lekcije.
1. Grijesi Sodome i Gomore
Kao to je navedeno u Postanku 19:411 i u Postanku 19:95 u prijevodu
Josepha Smitha, ljudi u Sodomi i Gomori sudjelovali su u odvratnim seksualnim grijesima. No ti grijesi, iako ozbiljni, nisu bili jedini grijesi zbog kojih su
gradovi uniteni. Neka polaznik proita Ezekiel 16:4950 na glas, a s razredom
raspravite ostale grijehe za koje su stanovnici Sodome i Gomore bili krivi.
Pomognite polaznicima razumjeti da moemo biti uniteni za naizgled male
grijehe kao i za velike.
2. Voditi primjerom
Kako biste prikazali jedan od naina kako svetac posljednjih dana moe utjecati
na dobro umjesto da na njega utjee svijet, moete prikazati film Leading by
Example, segment iz Old Testament Video Presentations (53224) u trajanju od
sedam minuta. U ovom segmentu, pravedan primjer djevojke pomae prijatelju
da se obrati na evanelje Isusa Krista.
35
9.
Bog e ve providjeti janje
lekcija
Abraham 1; Postanak 1517; 2122
Svrha
Pomoi polaznicima bolje razumjeti rtvu Nebeskog Oca u prinoenju svog Sina
dok ue o Abrahamovoj spremnosti da rtvuje Izaka.
Priprema
1. Uz molitvu prouite sljedea Sveta pisma. Napomena: Postanak 17 govori o

tome kako je Gospod promijenio Abramovo ime u Abraham i Sarijino ime u
Sara (vidi stihove 5, 15). U ovoj lekciji koriste se imena Abraham i Sara.
a) Abraham 1:1, 520. Dok je bio mladi, Abrahama su progonili lani faraonovi sveenici. Pokuali su ga rtvovati, no spasio ga je Jahve.
b) Postanak 1517; 21. Kasnije u svom ivotu, Abraham eli potomstvo i ono
mu je obeano (15:16). Sara daje Hagaru Abrahamu za enu; Hagara raa
Jimaela (16:116). Bog ponovo govori o njegovom savezu s Abrahamom,
obeavi da e on biti otac mnogih naroda (17:114; vidi 7. lekciju).
Najavljuje se roenje Izaka, kroz kojeg e se savez nastaviti (17:1622). Sara
raa Izaka (21:112).
c) Postanak 22. Bog zapovijeda Abrahamu da rtvuje Izaka (22:12). Abraham
se priprema da rtvuje Izaka, no Bog daje ovna za rtvu (22:319).
2. Dodatna itanja: Hebrejima 11:819; Jakovljeva 2:2123; Jakov 4:5; Nauk i
svezi 132:3436.
3. Ako koristite drugu aktivnost za privlaenje panje, zamolite polaznike barem
tjedan dana prije ove lekcije da se pripreme ispriati o tome kako su bili blagoslovljeni jer su bili spremni rtvovati.
4. Ako su vam na raspolaganju sljedei audiovizualni sadraji, moete ih iskoristiti kao dio lekcije:
Slike Aneo spaava Abrahama (62607; Umjetnike slike iz evanelja 104) i
Abraham se sprema rtvovati Izaka (62054; Umjetnike slike iz evanelja 105).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

1. Zamolite polaznike da razmisle o osobi koju puno vole ili o stvari koja im je
dragocjena.
Kako biste se osjeali kad bi Bog traio da se odreknete toga ili da rtvujete
tu osobu ili stvar? to biste uinili?
2. Zamolite polaznike da ispriaju o sluaju kad su bili blagoslovljeni jer su bili
spremni rtvovati.
Nakon tih aktivnosti, objasnite da je Bog zapovjedio Abrahamu da rtvuje svog
sina Izaka, kojeg je Abraham puno volio. Iako od Abrahama na kraju nije tra-
36
eno da izvri tu rtvu, njegova spremnost da to uini mu se urauna kao pravednost (NiS 132:36). Zbog Abrahamove pravednosti, on i njegovi potomci bili
su uvelike blagoslovljeni.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Abrahama su zamalo rtvovali lani faraonovi sveenici.
Poduite i raspravite o Abrahamu 1:1, 520. Dio ove lekcije usredotouje se ne
Boju zapovijed da Abraham rtvuje Izaka. Kao pomo polaznicima da razumiju
vanost ove zapovijedi i dubinu Abrahamove vjere, lekcija zapoinje s kratkom
raspravom o Abrahamovom iskustvu kad je on, kao mladi, zamalo rtvovan od
strane lanih faraonovih sveenika.
Kakve su bile okolnosti u Kaldeji dok je Abraham tamo ivio? (Vidi Abraham
1:1, 58.) to su lani faraonovi sveenici pokuali uiniti Abrahamu? (Vidi
Abraham 1:7, 12.) Kako je Abraham spaen od tih lanih sveenika? (Vidi
Abraham 1:1516, 20.)
Kako je Abrahamovo iskustvo na oltaru lanih sveenika pomoglo njemu da
se pripremi za budue kunje? Kako nam nae kunje mogu pomoi da se pripremimo za budue tekoe?
2. Abraham je imao djecu od Hagare i Sare.
Poduite i raspravite o Postanku 1517; 21.
Koje je obeanje Gospodin dao Abrahamu glede djece? (Vidi Postanak
15:16.) Zato je Sara dala Hagaru Abrahamu za enu? (Vidi Postanak 16:13;
NiS 132:3435.) Koje je obeanje Gospodin dao Hagari? (Vidi Postanak
16:1011.)
to je Gospodin objavio Abrahamu u Postanku 17:1516, 19 i 21? Kako je
Abraham odgovorio? (Vidi Postanak 17:17. Obratite panju na to da Biblija
govori da se Abraham nasmijao kad je uo da e Sara roditi sina, to je alternativni prijevod hebrejske rijei radovao. Biblija u prijevodu Josepha
Smitha navodi da se Abraham radovao zbog novosti.)
to nas objava da e Abraham i Sara imati sina poduava o tome kako Bog
ispunjava svoja obeanja? (Bog e ispuniti svoja obeanja, iako ne neophodno na nain ili u vrijeme kako bismo mi to oekivali. Istaknite da su
Abraham i mnogi drugi u Svetim pismima morali vjerno ekati dugi niz
godina prije ispunjenja obeanih blagoslova.)
Kako su obeanja koja je Bog dao glede Izaka bila drugaija od onih koja se
odnose na Jimaela? (Vidi Postanak 17:1921.)
3. Bog zapovijeda Abrahamu da rtvuje Izaka.
Poduite i raspravite o Postanku 22.
Zato je Bog zatraio od Abrahama da rtvuje Izaka? (Vidi Postanak 22:1. U
engleskoj verziji Biblije u izdanju svetaca posljednjih dana nalazi se fusnota
koja navodi da rije kunja u tom stihu znai ispit ili dokazivanje.) Zato je
37
ovo bio teak ispit za Abrahama? (Ne samo da je Izak bio njegov sin, ve je
Bog obeao Abrahamu da e se Abrahamov savez nastaviti kroz Izaka i njegovo potomstvo [Postanak 17:19]. Drugi razlog zbog kojeg bi to bilo teko za
njega je to je, dok je bio mladi, Abraham sam gotovo bio rtvovan od
strane lanih faraonovih sveenika [Abraham 1:1, 520].)
Kako je Abraham reagirao na Boju zapovijed da rtvuje Izaka? (Vidi Postanak
22:23.) to moemo nauiti od Abrahama o vjeri i poslunosti? (Vidi
Hebrejima 11:1719; Jakovljeva 2:2123.)
Kako je Izak reagirao na tu situaciju? (Vidi Postanak 22:310. Nita ne ukazuje na to da se Izak protivio Abrahamovoj namjeri da ga rtvuje.)
Starjeina Dallin H. Oaks je objasnio: Kad su doli na odreeno mjesto,
Abraham je izgradio oltar i na njega stavio drva. Zatim, prema Bibliji:
Abraham... svee svog sina Izaka i poloi ga po drvima na rtvenik
(Postanak 22:9). to je Izak mislio kad je Abraham poduzeo tako udno
djelo? Biblija ne spominje borbu ili protivljenje. Izakova utnja moe se
objasniti jedino njegovim povjerenjem u i poslunou prema svom ocu
(Conference Report, listopad 1992., 51; ili Ensign, studeni 1992, 37).
Abrahamova spremnost da rtvuje Izaka bila je prilika spremnosti Nebeskog
Oca da rtvuje svog Jedinoroenca ( Jakov 4:5; Postanak 22:8, 13). Koje su
slinosti izmeu iskustva Abrahamova i Nebeskog Oca? U emu je najvea
razlika?
Na koji se nain mi moemo usporediti s Izakom? Ako Izak predstavlja nas,
koga predstavlja ovan u grmlju? Kako vam ove usporedbe pomau bolje
razumjeti ljubav Nebeskog Oca za vas u rtvovanju njegovog Sina?
Starjeina Dallin H. Oaks je rekao: Ova pria... pokazuje dobrotu Boju u
zatiti Izaka i davanju zamjene kako on ne bi morao umrijeti. Zbog naih grijeha i nae smrtnosti, mi smo, poput Izaka, osueni na smrt. Kad nestane sve
nade, na Otac na nebu daje Jaganjca Bojeg, a njegovom rtvom mi smo spaeni (Conference Report, listopad 1992., 51; ili Ensign, studeni 1992., 37).
to je Abraham dokazao ovim ispitom? (Vidi Postanak 22:1112.) Pozovite
polaznike da ispriaju o drugim situacijama, iz Svetih pisama ili osobnim,
gdje su pojedinci bili testirani kao mogunost da dokau svoju vjernost.
Takoer zamolite polaznike da ispriaju o radosti i blagoslovima koji su
doli kroz pokazivanje vjernosti.
Zato se u Postanku 22:16 Izak spominje kao jedini Abrahamov sin? (Izak je
bio sin kroz kojeg e se nastaviti savez. Ova referenca takoer naglaava paralelu izmeu Izaka i naeg Spasitelja, Jedinoroenca Oeva.) Koji su blagoslovi
zajameni Abrahamu zbog njegove vjernosti? (Vidi Postanak 22:1518.) Koji
su blagoslovi obeani kroz Abrahamov savez? (Vidi 7. lekciju.) Koje su nae
odgovornosti kao nasljednika Abrahamovog saveza?
Zakljuak
38
Iskaite svoju zahvalnost za Abrahamov primjer vjere i poslunosti. Posvjedoite

da je Abrahamova spremnost da rtvuje Izaka bila prilika spremnosti Nebeskog
Oca da rtvuje svog Jedinoroenca. Pozovite polaznike da iznesu svoje osjeaje
o Pomirenju i velikoj ljubavi koju Nebeski Otac i Isus Krist imaju za nas.
9. lekcija
Dodatne ideje za
poduavanje

1. Uenje iz kunji
Predsjednik Hugh B. Brown je rekao da je Bog zapovjedio Abrahamu da rtvuje Izaka jer je Abraham trebao nauiti neto o Abrahamu (Truman G.
Madsen, The Highest in Us [Najvie u nama] [1978.], 49). to je Abraham
mogao nauiti o sebi iz ovog iskustva? to ste vi nauili iz svojih kunji?
Gospodin je objavio da mi moramo biti iskuani poput Abrahama (NiS 104:4).
to mislite zato je to neophodno? (Vidi NiS 101:5, 3538; 122:57.) to
moemo uiniti sada kako bismo se pripremili za rtve koje Bog moe traiti
od nas?
2. Izgradnja snanog odnosa s Bogom
Abraham 1 i 2 opisuju odnose koje su Abraham i njegov otac imali s Bogom.
Abrahamov otac okrenuo se Bogu u vrijeme nevolje, no okrenuo se idolopoklonstvu kad mu je ilo dobro u ivotu (Abraham 1:5, 30; 2:5). Abraham je,
s druge strane, stalno teio Bogu (Abraham 1:2, 4; 2:12).
Kako moemo teiti Bogu tako da uinimo na odnos s njima aktivnim umjesto pasivnim? Kako se moemo stalnije obvezati prema Bogu, tako da bismo
teili prema njemu u vrijeme mira i ugode kao i u vrijeme kunje?
39
10.
lekcija
Blagoslovi prvorodstva;
brak u savezu
Postanak 2429
Svrha
Osnaiti elju polaznika da ive dostojni svojih blagoslova prvorodstva i vjenog braka.
Priprema

a) Postanak 24. Abraham naglaava vanost vjenanja u savezu (vjeni brak)
kroz odabir dostojne ene za Izaka.
b) Postanak 25:2034. Rebeka prima objavu glede svojih neroenih blizanaca
(25:2223). Kad sinovi narastu, Ezav e prodati svoje prvorodstvo Jakovu
(25:2934).
c) Postanak 2629. Izak i njegovo potomstvo primaju obeanje blagoslova
Abrahamovog saveza (26:15). Ezav se eni izvan saveza i donosi tugu svojim roditeljima (26:3435). Izak blagoslivlja Jakova da vlada ljudima i narodima (27:146). Izak izgovara blagoslove Abrahamovog saveza na Jakova i
alje ga da pronae dostojnu enu (28:110). Jakov eni Leu i Rahelu u
savezu (29:130).
2. Ako koristite prvu aktivnost za privlaenje panje, donesite malu posudu ili
vreicu kokica ili voku.
3. Ako poduavate tinejdere ili mlade samce, razmotrite koritenje druge dodatne ideje za poduavanje: Pravi brak zapoinje s pravim spojem.
a) Marriage in the Covenant, segment u trajanju od etiri minute iz Old
Testament Video Presentations (53224).
b) Slika Rebeka na izvoru (62160).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

1. Pokaite posudu ili vreicu kokica ili voku, a zatim polaznicima postavite
sljedee pitanje:
Ako biste trebali odabrati izmeu posude kokica (ili komada voa) upravo
sada ili obeanja neograniene koliine kokica (ili voa) kasnije, nakon to
ste posadili, obraivali i ubrali zrna (ili voe), to biste odabrali? Zato?
Objasnite da se esto suoavamo s odlukama izmeu stvari koje moemo lako
imati sada ili stvari za koje moramo raditi i na koje moramo ekati. Ponekad
odabiremo ono to e donijeti trenutno zadovoljenje (uitak), ak i kad bi
odluka da radimo i ekamo naposljetku donijela vei blagoslov. Odluka
40
hoemo li imati kokice (ili voe) sada ili kasnije nije vana odluka. Meutim,
suoavamo se s drugim odlukama u ivotu poput odluke s kime i gdje emo
se vjenati kod kojih nam odabir trenutnog zadovoljstva moe uskratiti
velianstvene i trajne blagoslove.
2. Postavite polaznicima sljedee pitanje:
Jeste li ikada potroili novac ili vrijeme kako biste neto stekli, a na kraju
otkrili da to nije vrijedno onoga to ste potroili?
Pozovite polaznike da vam ispriaju o trenucima kad su platili previe za
neto za to su smatrali da ele (moete iznijeti i vlastito iskustvo).
Objasnite da se ista stvar moe dogoditi u duhovnim smislu. Donoenjem
nepravednih odluka moemo mijenjati vjene blagoslove za stvar daleko
manje vrijednosti. Meutim, pravednim ivljenjem moemo primiti sve
blagoslove koje je Nebeski Otac pripremio za nas.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Abraham naglaava vanost vjenanja u savezu (vjeni brak).
Poduite i raspravite o Postanku 24. Dok raspravljate o vanosti vjenog braka,
obratite pozornost na osjeaje polaznika koji nisu vjenani u hramu ili iji roditelji nisu vjenani u hramu.
Zato je Abraham toliko inzistirao da Izak oeni enu meu svojim narodom
umjesto meu Kanaancima, u ijoj su zemlji Abraham i Izak ivjeli?
(Abraham je elio da Izak oeni neku enu iz vlastite vjere kako bi se mogao
vjenati u savezu. To je bilo potrebno kako bi se blagoslovi Abrahamovog
saveza mogli dati Abrahamovim potomcima.) Zato je vano da se vjenamo
u savezu? (Ako je potrebno, objasnite da se u nae vrijeme izrazi vjenanje u
savezu, vjeni brak i hramsko vjenanje esto koriste naizmjenino.)
Koliko je dugo brak u savezu bio zapovijed od Boga? (To je vjena uredba
koja je bila prema Gospodinovom redu u svako doba kad je punina evanelja
bila na zemlji. Adam i Eva bili su prvi na zemlji koji su obavili tu uredbu.)
Abraham je poslao svog slugu da pronae enu za Izaka (Postanak 24:4). to
vas je dojmilo kod Abrahamovog sluge? (Vidi Postanak 24. Odgovori mogu
varirati, no mogu ukljuivati da je povjerljiv, odan, poboan i vjeran. ak i
nakon dugakog putovanja, nije htio jesti dok nije zavrio svoj zadatak koji mu
je dao Abraham. Umjesto da ostane na desetodnevnoj proslavi, elio je uzeti
Rebeku i vratiti se Abrahamu.) to moemo nauiti od Abrahamovog sluge da
nam pomogne bolje ispuniti odgovornosti koje nam je dao Gospodin?
Kako je Abrahamov sluga znao da e Rebeka biti dobra ena za Izaka? (Vidi
Postanak 24:1520, 58. Rebeka je bila dobra i voljna pomoi drugima, to je
demonstrirala izvlaei vodu za Abrahamovog slugu i njegove deve. Moete
istaknuti da deva moe popiti do 110 litara vode u jednom danu, tako da je
Rebeka trebala izvui zaista mnogo vode kako bi napojila 10 deva. Rebeka
je takoer bila voljna napustiti svoju obitelj da se uda za Izaka, vjerojatno
jer je imala veliku vjere i znala je da je volja Gospodnja da se uda za Izaka.)
41
Koje kvalitete vi elite u muu ili eni? Zato su duhovne kvalitete vanije od
fizikog izgleda? Koje kvalitete treba svatko od nas razviti (bez obzira jesmo li
ili nismo ve vjenani) koje e nas uiniti dobrim muem ili enom?
Kada osoba treba zapoeti pripremu za vjeni brak? Koje su neke od stvari
koje djeca i mladi mogu uiniti da se pripreme za vjeni brak? Kako roditelji i
druge odrasle osobe mogu pomoi djeci i mladima u pripremi za vjenanje u
hramu?
Predsjednik Howard W. Hunter je rekao: Planirajmo, poduavajmo i molimo
nau djecu da se vjenaju u domu Gospodnjem. Ponovo utvrdimo bodrije
nego to smo to ikad prije uinili da je vano gdje se vjenamo i s kojom vlasti smo proglaeni muem i enom (Conference Report, listopad 1994., 118;
2. Ezav prodaje svoje prvorodstvo Jakovu.
Poduite i raspravite o Postanku 25:2034.
Kakvu je objavu Rebeka primila o svojim neroenim blizancima? (Vidi
Postanak 25:2223.) Zato je Gospodinova izjava stariji e sluiti mlaemu
neobina objava? (Prvorodstvo se obino prenosi s oca na najstarijeg sina.
Primanje prvorodstva znailo je da e najstariji sin naslijediti dvostruki dio
obiteljskog bogatstva, a zauzvrat e predsjedavati nad obitelji i brinuti se
za majku i sestre nakon oeve smrti. Izjava stariji e sluiti mlaemu u
Gospodnjoj objavi Rebeki znaila je da e u ovoj situaciji mlai sin primiti
prvorodstvo i da e njegovi potomci biti narod saveza.)
to je Ezav, stariji sin, mislio o svom prvorodstvu i pravu na savez koji je sklopljen izmeu njegovog djeda Abrahama i Gospodina? (Vidi Postanak 25:2934.
Ezavova voljnost da se odrekne prvorodstva kako bi udovoljio svojoj trenutnoj
tjelesnoj gladi pokazuje koliko je malo cijenio prvorodstvo.)
Kao lanovi Crkve, svatko od nas ima pravo na duhovno prvorodstvo od
naih nebeskih roditelja. Koji su blagoslovi ukljueni u nae prvorodstvo?
(Odgovori mogu ukljuiti sveenitvo, hramske blagoslove, uredbe, objavu
i mogunost uzvienja.)
Kako mjesto na kojem se vjenamo utjee na nau sposobnost da primimo
blagoslove naeg prvorodstva? (Mi ulazimo u dio Abrahamovog saveza koji se
odnosi na uzvienje i vjeni porast sklapajui i obdravajui saveze hramskog
podarivanja i vjenog braka.)
Kako nae rijei i djela pokazuju vrijednost kojom cijenimo nae prvorodstvo?
Na koji nain bi neki od nas mogli napraviti pogreke sline Ezavovim, odabirui stvari koje donose trenutno zadovoljstvo umjesto onoga to ima vjenu
vrijednost?
Pri utvrivanju nasljednika saveza, Gospodin je odabrao Izaka umjesto njegovog starijeg brata Jimaela (Galaanima 4:2223), Jakova umjesto njegovog starijeg brata Ezava, Josipa umjesto njegovog starijeg brata Rubena
(1. Ljetopisi 5:12), te Efrajima umjesto njegovog starijeg brata Manaea
(Postanak 48:1720). to nam to govori kako se moemo kvalificirati za
Boje pozive i blagoslove?
42
10. lekcija
3. Jakov eni Leu i Rahelu u savezu, a kroz njega se nastavlja Abrahamov

savez.
to nam Ezavov odabir ena govori o njegovim prioritetima? (Vidi Postanak
26:3435; 28:69.) to moemo nauiti o Jakovu iz njegovog truda da se
vjena u savezu? (Vidi Postanak 28:15; 29:128. Jedna stvar koju moemo
nauiti je da je brak u savezu vrlo vaan za Jakova. Prevalio je dugaak put
kako bi pronaao vjernu enu za brak. Zatim je radio za Labana sedam godina
prije nego to je oenio Rahelu i nastavio raditi za njega i nakon toga.) Kako
moemo pokazati da je vjenanje u savezu vano za nas?
Predsjednik Gordon B. Hinckley je ispriao o obitelji koja se pridruila Crkvi
u Australiji i zatim prodala sav svoj imetak kako bi mogla otputovati na Novi
Zeland i zapeatiti se kao obitelj. Otac te obitelji je rekao: Nismo si mogli
priutiti da odemo [u hram]. Na svjetovni imetak sastojao se od starog automobila, naeg namjetaja i posua. Rekao sam svojoj obitelji: Ne moemo si
priutiti da ne odemo. Ako mi Gospod dade snage, mogu raditi i zaraditi
dovoljno za drugi automobil, namjetaj i posue, no ako izgubim moje
voljene, bio bih siromaan i u ovom ivotu i u vjenosti (Be Thou an
Example [Budi primjer] [1981.], 138).
Nakon to se dvoje ljudi vjena u hramu, to moraju uiniti kako bi zaista
imali vjeni brak? Kako mu i ena mogu odravati i poboljati brani odnos
kako bi savezi i blagoslovi obeani u hramu bili ispunjeni? (Moete pozvati
neke polaznike da iznesu primjer neega to je njihov suprunik ili roditelj
uinio da unese celestijalni duh u brak.)
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Naglasite vanost vjenanja u savezu i ivljenja dostojno blagoslova prvorodstva. Postavite izazov polaznicima da donesu mudre odluke i ne mijenjaju vjene blagoslove za trenutni uitak i zadovoljstvo.
Sljedei sadraj nadopunjava predloeni pregled lekcije. Moete upotrijebiti jednu ili vie od tih ideja kao dio svoje lekcije.
1. Rebeka je odabrana kao ena za Izaka
Zapiite svaki od sljedeih citata iz Postanka 24 na odvojene papirie i dajte
jedan ili vie njih svakom polazniku. Neka polaznici koriste svoja Sveta pisma
kako bi otkrili tko je iznio izjavu i u kojim su stihovima izjave zapisane. Kad
polaznici zavre, raspravite o izjavama i kontekstu u kojem su izreene. Istaknite
vanost braka u savezu, vjeru i lojalnost Abrahamovog sluge, te Rebekine osobine koje od nje ine dobar izbor za vjenu suputnicu.
a) Mome sinu nee nabaviti za enu ni jednu od keri Kanaanaca.
b) Otii [e] u moj rodni kraj i dobaviti enu mom sinu.
c) Jahve, Bog nebesa... pred tobom e poslati svog anela.
d) Tako u saznati da si iskazao milost mome gospodaru.
e) Nalit u i tvojim devama da se napoje.
f) Ja sam ki Betuela, koga je Milka rodila Nahoru.
43
g) Neka je blagoslovljen Jahve, Bog [koji me] vodio... u kuu brata moga gospodara.
h) Koja mi kae: Pij ti, a i tvojim u devama zahvatiti! ona neka bude ena
koju je Jahve odredio sinu moga gospodara.
i) A sad, ako kanite iskazati ljubav i vjernost mome gospodaru, recite mi: ako
li ne, to mi kaite.
j) Rebeka je, eto, pred tobom: uzmi je pa idi, neka bude enom sinu tvoga
gospodara, kako je Jahve rekao.
k) Hou [poi u].
l) Sejo naa, budi mati nebrojenim tisuama.
Odgovori: a-Abraham (s. 3); b-Abraham (s. 4); c-Abraham (s. 7); d-sluga (s. 14);
e-Rebeka (s. 19); f-Rebeka (s. 24); g-sluga (s. 27); h-sluga (s. 44); i-sluga (s. 49);
j-Laban i Betuel (s. 51); k-Rebeka (s. 58); l-Rebekina obitelj (s. 60).
2. Pravi brak zapoinje pravim spojem
I Izaka i Jakova su poduili njihovi oevi da oene ene koje su njihove vjere.
Ezav je donio tugu svojim roditeljima oenivi ene koje nisu vjerovale u
Boga Abrahamova. Zato je vano vjenati se s osobom koja je nae vjere?
Predsjednik Spencer W. Kimball iznio je sljedei savjet: Pavao je rekao
Korinanima: Ne budite... pod jednim te istim jarmom... Moda je Pavao
elio da uvide kako su vjerske razliitosti temeljne razlike. Vjerske razlike
podrazumijevaju da postoji vie podruja sukoba. Lojalnost crkvi i lojalnost
obitelji se sukobljavaju. esto to utjee na ivot djece. Osoba koja nije lan
moe biti jednako odlina, obrazovana i atraktivna, i on ili ona mogu imati
najugodniju osobnost, no bez zajednike vjere pred njima se nalaze problemi.
Postoje neke iznimke, no pravilo je okrutno i nesretno (The Miracle of
Forgiveness [1969.], 240).
to vi moete uiniti kako biste osigurali da je osoba s kojom ete se vjenati
netko s kime moete imati vjeni brak? Kako e vaa sadanja poznanstva i
prijateljstva utjecati na ostatak vaeg ivota i vjenost?
Predsjednik Kimball je nastavio: Zasigurno, pravi brak zapoinje pravim izlaskom. Osoba se obino vjena za nekoga izmeu onih s kojima se... drui.
Stoga, ovo upozorenje dolazi s velikim naglaskom. Nemojte riskirati izlaske s
osobama koje nisu lanovi ili lanovima koji nisu izueni ili vjerni. Djevojka
moe rei: Ne namjeravam se udati za ovu osobu. To je samo izlazak za
zabavu. No nitko si ne moe priutiti da se zaljubi u nekoga tko moda
nikad nee prihvatiti evanelje. Uistinu, mali postotak se naposljetku krsti
nakon to se vjenaju za lanove Crkve... Oni su naa blagoslovljena
manjina... No veina se ne pridrui Crkvi a... nesloga, frustracija i razvod obiljeavaju veinu njihovih brakova (The Miracle of Forgiveness [udo oprosta],
241242).
3. Bog daje objavu enama kao i mukarcima
Zapisi iz Svetih pisama o objavi veinom govore o komunikaciji Boga sa sveenikim voama, koji su bili mukarci. Meutim, Postanak 25:2223 sadri zapis
u kojem Bog daje objavu eni.
44
10. lekcija
Osvrui se na Rebekinu molitvu, starjeina Bruce R. McConkie je rekao:

Smijem li uzeti naeg zajednikog pretka, Rebeku, kao primjer za ono to njezine keri u Crkvi danas mogu uiniti? ... Kad je Rebeka imala tekoa i trebala
boansko vodstvo, raspravila je o tome s Gospodinom, a on joj se obratio u
odgovoru. Gospodin daje objavu enama koje mu se mole u vjeri (Conference
Report, sabor podruja Tahiti 1976., 16).
Kako se i mukarci i ene mogu pripremiti da prime osobnu objavu?
4. Jakovljeva vizija o ljestvama koje doseu nebo
Dok je Jakov putovao iz Kanaana u zemlju svoje rodbine kako bi pronaao
enu i izbjegao Ezavov gnjev, zaustavio se kako bi noio i usnio je udesan
san (Postanak 28:1019). to je Jakov vidio u svom snu? Koje mu je blagoslove Gospodin obeao? (Vidi Postanak 28:1315. To su blagoslovi
Abrahamovog saveza, koji su obnovljeni s Jakovom u ovoj viziji; vidi 7.
lekciju.) to ljestve simboliziraju?
Starjeina Marion G. Romney je rekao sljedee o tom snu: Jakov je shvatio
da su savezi koje je sklopio s Gospodinom bili preke na ljestvama kojima
e se sam morati penjati kako bi primio obeane blagoslove blagoslove koji
e mu omoguiti da ue u nebo i bude s Gospodinom (TemplesThe Gates
to Heaven [Hramovivrata u nebesa], Ensign, oujak 1971., 16).
45
11.
lekcija
Kako bih ja mogao

uiniti tako veliku opainu?
Postanak 34; 3739
Svrha
Pomoi polaznicima (1) nauiti kako iskoristiti sva iskustva i okolnosti za njihovo dobro i (2) ojaati njihovu predanost da budu posluni Gospodnjem mjerilu o seksualnoj moralnosti.
Priprema
1. Uz molitvu prouite sljedea Sveta pisma:

a) Postanak 37. Josip, jedanaesti sin Jakova, omraen je meu braom i prodan je u ropstvo.
b) Postanak 39. Josip napreduje kao rob, no optuen je za nemoral i poslan u
zatvor (39:120). uvar zatvora daje Josipu odgovornost nad drugim zatvorenicima (39:2123).
c) Postanak 34:112; 35:22; 38:130. Grijeh nemorala ima negativne posljedice na Jakovljevu obitelj Dinu, njegovu ker (34:112); Rubena, njegovog najstarijeg sina (35:22); i Judu, jo jednog od njegovih sinova
(38:130).
2. Dodatno itanje: Postanak 34:1331.
a) Slike Braa prodaju Josipa (62525; Umjetnike slike iz evanelja 109) i
Josip odbija Potifarovu enu (62548; Umjetnike slike iz evanelja 110).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Zamolite polaznike da navedu neke filmove, serije, knjige ili asopise koji su
trenutno popularni u vaem podruju.
Koja su mjerila seksualnog morala predstavljena u tim popularnim medijima?
Po emu se ta mjerila razlikuju od Gospodnjih mjerila kako ih poduavaju
Sveta pisma i crkveni voe?
Objasnite da se moralno ponaanje drutva esto razlikuje od moralnih mjerila
koja je uspostavio Gospodin. Iako se mjerila drutva mogu promijeniti,
Gospodnja mjerila su stalna.
Ova lekcija govori o iskustvima jednog ovjeka koji je slijedio Gospodnja mjerila moralnosti i drugih ljudi koji nisu. Lekcija takoer govori o posljedicama
potivanja ili nepotivanja Gospodnjih mjerila.
46
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Josipa njegova braa prodaju u ropstvo.
Jakov eni Leu i Rahelu, keri brata njegove majke Labana, te eni i njihove
slukinje Zilpu i Bilhu. Jakovljeve ene su mu rodile dvanaest sinova, koji su
postali poetak dvanaest plemena Izraelovih (Gospodin je promijenio Jakovljevo
ime u Izrael; vidi Postanak 32:28). Jakovljev jedanaesti sin bio je Josip; kao najstariji sin Jakova i Rahele, Josip je primio prvorodstvo nakon to ga je Ruben,
najstariji sin Jakova i Lee, izgubio kroz nepravednost (1. Ljetopisi 5:12).
Zato su Josipova braa bila ljubomorna na njega? (Vidi Postanak 37:38.)
Kako vi reagirate kad vas lanovi vae obitelji povrijede ili prime bolji tretman od vas? Kako moemo prevladati osjeaje ljubomore ili gnjeva prema
lanovima obitelji ili prijateljima?
Kako je Josip odgovorio kad ga je otac zamolio da ode u ekem provjeriti
kako su njegova braa? (Vidi Postanak 37:1314. Imajte na umu da je ekem
bio udalje oko 95 kilometara.) to je Josip uinio kad nije mogao pronai
svoju brau u ekemu? (Vidi Postanak 37:1517. Imajte na umu da je Dotan
bio udaljen jo najmanje 20 kilometara.) to moemo nauiti o mladom
Josipu iz ovog zapisa? (Odgovori mogu ukljuiti da je bio posluan svom ocu
i ustrajan da ini ono to je njegov otac traio.)
to su se Josipova braa urotila uiniti kad je Josip doao u polja gdje su pasli
ovce? (Vidi Postanak 37:1218.) Po emu su se Rubenovi razlozi da sauva
Josipov ivot razlikovali od Judinih? (Vidi Postanak 37:2122, 2627.) to su
braa naposljetku uinila s Josipom umjesto da ga ubiju? (Vidi Postanak
37:28, 3133.)
2. Josip odbija sagrijeiti protiv Boga.
Kako je Gospodin blagoslovio Josipa nakon to je bio prodan kao rob? (Vidi
Postanak 39:14.) Zato je Potifar, bogati faraonov slubenik, stavio toliko
povjerenja u Josipa, roba? (Vidi Postanak 39:56.)
to je Josip uinio kad ga je Potifarova ena pokuala zavesti da poini nepravdu? (Vidi Postanak 39:1112. Istaknite da se Josip odmah povukao iz te
situacije.) Kako moemo slijediti Josipov primjer kad smo pod kunjom?
Kakve je izlike Josip mogao upotrijebiti da se htio prepustiti nametanju
Potifarove ene? Kakve izlike ljudi imaju danas pokuavajui opravdati moralne prijestupe? Zato te izlike nisu valjana opravdanja?
Kako je Josip kanjen zbog ednosti kad mu je pristupila Potifarova ena?
(Vidi Postanak 39:1220. Nazadovao je od nadglednika Potifarova doma do
zatvorenika.) U dananjem svijetu, kako se neki ljudi odnose prema onima
47
koji su edni? (Odgovori mogu varirati. Ljude koji su edni ponekad se ismijava i drutveno ignorira, no esto ih se potuje.) Moete raspravljati o pritisku u svijetu na nemoral s kojim se dananja mlade suoava i kako se mladi
mogu oduprijeti tom pritisku.
Sveta pisma naglaavaju da dok je Josip bio u zatvoru, Gospod je bio njim
(Postanak 39:2123). to nam to govori o Josipu? (Ostao je vjeran umjesto da
je dovodio Boga u pitanje ili ga optuivao za zatoenitvo koje je rezultiralo
zbog ednosti.) to moemo nauiti od Josipa o okretanju loih iskustava i
situacija u dobre? (Moete proitati Rimljanima 8:28 tijekom ove rasprave.)
Starjeina Hartman Rector Ml. je objasnio: Sposobnost da okrenemo sve u
neto dobro ini se kao boanska osobina. ini se kao da je na Nebeski Otac
uvijek u stanju to uiniti. Sve, bez obzira koliko je strano, za Gospodina
postaje pobjeda. Josip je, iako je bio rob i apsolutno nije zasluio svoju
sudbinu, ipak ostao vjeran Gospodinu i nastavio je ivjeti zapovijedi i uinio
neto vrlo dobro od svojih poniavajuih okolnosti. Ljudi poput njega ne
mogu biti poraeni (Conference Report, listopad 1972., 170; ili Ensign, sijeanj 1973., 130).
3. ekem, Ruben i Juda ine ozbiljne moralne grijehe.
Poduite i raspravite o Postanku 34:112; 35:22; i 38:130. Nemojte se predugo
zadravati na grijesima tih ljudi; koristite ih kao kontrast Josipovoj vjernosti.
Istaknite da nisu svi lanovi Josipove obitelji i poznanici bili valjani kao to
je bio Josip kad se suoavao s kunjama. Kako su ekem, Ruben i Juda reagirali na seksualnu kunju?
Obratite panju na jezik u Postanku 34:3 koji opisuje ekemove osjeaje za
Dinu: Njegovo srce prione za Dinu... i on se u djevojku zaljubi. Zato je
ovaj opis suprotan ekemovim djelima? (Da je ekem uistinu volio Dinu, ne
bi je obeastio. Pomognite polaznicima razumjeti da ljudi esto koriste izliku
zaljubljeni smo kako bi opravdali nemoralna djela, no ljudi koji uistinu
vole jedan drugoga nee uzrokovati krivnju i patnju jedno drugome kako bi
udovoljili fizikim strastima i eljama. Ponaanje zbog kojeg je teko moliti
se, zbog kojeg su ljudi nedostojni ulaska u hram ili razdvaja obitelji nije
motivirano ljubavlju.)
Kad je Jakov blagoslovio svakoga od svojih sinova na kraju svog ivota, spomenuo se Rubenovih moralnih prijestupa i opisao Rubena da je poput vode
nabujao (Postanak 49:34). Koliko je to valjana usporedba? to je Jakov
rekao Rubenu, koja e biti posljedica to je on poput vode nabujao?
Usporedite cijenu koju je Josip platio kako bi bio edan s cijenom koju je
Ruben platio kako bi bio nemoralan. to je Ruben izgubio zbog svog nemorala? (Vidi 1. Ljetopisi 5:12.) Koje su duhovne i vremenite posljedice seksualnih grijeha danas? Zato je Gospod stavio toliku vanost na to da budemo
moralno isti?
Voe Crkve stalno su poduavali da je poslunost Bojim zapovijedima istinska sloboda. Kako mi to vidimo u Josipovom ivotu? Kako je neposluh rezultirao manjom slobodom za ekema, Rubena i Judu? Kako nas odluka da
obdravamo zapovijedi moe uiniti slobodnijima od odluke da ih prekrimo? (Vidi Ivan 8:3136.)
48
11. lekcija
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Posvjedoite da uz Gospodinovu pomo sva naa iskustva i okolnosti mogu biti

za nae dobro. Takoer posvjedoite o tome kakva je vrijednost toga da ostanemo moralno isti u misli i djelima. Postavite izazov polaznicima da evaluiraju
filmove, asopise i ostale medije i koriste samo one koji reflektiraju
Gospodinova mjerila seksualnog morala. Potaknite polaznike da budu predani
kao to je Josip bio u poslunosti zakonu udoredne istoe.

1. Betel dom Boji
Dok je Jakov putovao iz Kanaana u zemlju svoje rodbine, zaustavio se kako
bi noio i usnio je udesan san o ljestvama koje idu do neba (Postanak
28:1019; vidi etvrtu dodatnu ideju za poduavanje u 10. lekciji). Jakov je
nazvao to mjesto Betel, to znai kua Boja (Postanak 28:19). Koje mjesto
nosi isto ime danas? (Hram, koji se naziva dom Gospodnji.)
Starjeina Marion G. Romney je izjavio: Hramovi su za nas ono to je Betel
bio za Jakova (TemplesThe Gates to Heaven [Hramovivrata u nebesa],
Ensign, oujak 1971., 16).
U Postanku 35:115, Jakov je poveo svoju obitelj natrag na to sveto mjesto.
to je Jakov traio od svoje obitelji da uini kako bi se pripremila za povratak
u Betel, kuu Boju? (Vidi Postanak 35:2.) Kako se te stvari mogu usporediti
s pripremama koje radimo kako bismo otili u dom Gospodnji? Kakvi tui
kumiri mogu biti meu nama?
Predsjednik Spencer W. Kimball je rekao:
Gospodin je blagoslovio nas kao svoj narod s blagostanjem koje je nemjerljivo s prolim vremenima. Resursi koji su stavljeni nama na raspolaganje
dobri su i potrebni za nae djelo ovdje na zemlji. No plaim se da su mnogi
meu nama prezasieni stadima, grlima, ralima, stajama i bogatstvom te smo
ih poeli tovati kao lane bogove, a oni imaju mo nad nama. Imamo li vie
tih dobrih stvari nego to naa vjera moe izdrati? ...
Unato naem oduevljenju to se definiramo kao suvremeni, i naoj tendenciji da mislimo da posjedujemo sofisticiranost koju nijedan narod u povijesti nije imao unato tome mi smo u cjelini idolopokloniki narod stanje
koje je najnepodnoljivije Gospodinu (The False Gods We Worship [Lani
bogovi koje tujemo], Ensign, lipanj 1976., 4, 6).
Kako moemo odbaciti [nae] tue kumire... i oistiti se i biti dostojni ulaska u hram? (Vidi Postanak 35:2; Psalmi 24:34; 2. Korinanima 7:1; Moroni
10:30, 32.)
2. Jakov i Ezav su se ponovo susreli
Vrativi se u Kanaan, Jakov je znao da e ponovo susresti svoga brata Ezava
(Postanak 32:323; 33:117). Zato se Jakov plaio susreta s Ezavom? (Vidi
Postanak 32:11.) Kako se Jakov pripremio za susret s Ezavom? (Vidi Postanak
32:1320.) Kako je Ezav reagirao na Jakova kad su se ponovo sreli? (Vidi
49
Postanak 33:4, 811.) to moemo nauiti od Jakova i Ezava o rjeavanju obiteljskih sukoba?
3. Prilenice u doba Starog zavjeta
U Postanku 35:22, Bilha, jedna od Rahelinih slukinja, naziva se Jakovljevom
prilenicom. Starjeina Bruce R. McConkie naveo je sljedee objanjenje o koritenju rijei prilenica u Starom zavjetu:
Kroz cijelu povijest Bojeg djelovanja s njegovim ljudima, ukljuujui dom
Izraelov, prilenice su bile zakonite ene svojim muevima u novom i vjenom
savezu braka... U drevno doba smatrale su se sekundarnim enama, to jest enama
koje nisu imale isti poloaj u drutvenom sustavu koji je tada prevladavao kao one
ene koje se nisu nazivale prilenicama (Mormon Doctrine [Mormonska doktrina],
2. izdanje [1966.], 154).
50
Rodnim u zemlji
moje nevolje
12.
lekcija
Postanak 4045
Svrha
Pomoi polaznicima razumjeti da e Bog, ako smo vjerni i posluni, posvetiti

nae nevolje za nae dobro.
Priprema

a) Postanak 4041. Josip je u zatvoru tono protumaio snove faraonovih
slugu. Zatim je protumaio faraonove snove o stoci i klasju. Josip je postavljen za upravitelja nad cijelim Egiptom pod faraonom i priprema ljude
za nadolazeu glad.
b) Postanak 4245. Jakov dvaput alje svoje sinove u Egipat da kupe ito.
Josip se otkriva svojoj brai i oprata im, a zatim se zajedno raduju.
2. Dodatna itanja: 2. Nefi 2:2; Nauk i savezi 64:811; 122:59.
3. Moete zamoliti polaznika da se pripremi ukratko saeti Postanak 4243.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje
Moete upotrijebiti sljedeu aktivnost (ili vlastitu) za poetak lekcije.

Zamolite polaznike da zamisle da su umrli, uli u svijet duhova i sada se prisjeaju svojih iskustava u smrtnosti. Objasnite da ete im postaviti etiri pitanja
kako biste im pomogli razmisliti o tome kako su nevolje oblikovale njihov
ivot. Nakon to im postavite etiri pitanja, pozovite polaznike da daju komentar na koje god pitanje ele.
Koja su neka od iskuenja s kojima ste se suoili za smrtnog ivota?
Koje ste lekcije nauili iz ivotnih kunji?
Kad biste ponovo ivjeli svoj ivot, to biste promijenili u nainu na koji ste
se nosili sa svojim kunjama?
Kako ste mogli bolje iskoristiti prednost ivotnih iskustava?
Objasnite da ova lekcija govori o Josipu, sinu Jakovljevu, te kako je on bio vjeran i posluan ak i tijekom velikih iskuenja.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Josip tumai snove peharnika, pekara i faraona. Faraon postavlja Josipa
upraviteljem nad cijelim Egiptom.
51
Neka polaznici ponove prethodnu lekciju navodei neke od kunji koje je Josip
iskusio u ranoj ivotnoj dobi (Postanak 37; 39). Moete ispisati odgovore polaznika na plou. Odgovori mogu ukljuiti:
a) Bio je omraen od svoje brae (Postanak 37:4).
b) Njegova braa su se urotila da ga ubiju, a zatim su ga umjesto toga prodali
kao roba (Postanak 37:1828).
c) Bio je nepravedno zatoen nakon to je odbio uiniti opainu (Postanak 39:20).
Kako je Josip reagirao na svoje kunje? Kako je Gospod blagoslovio Josipa jer
je bio pravedan ak i u vrijeme kunji?
Josipu su se u zatvoru pridruili faraonov peharnik i pekar, a obojica su imali
snove koje nisu razumjeli. Kad je Josip protumaio peharnikov san, to je zauzvrat traio od njega? (Vidi Postanak 40:1415.) to se dogodilo kad je peharnik puten iz zatvora? (Vidi Postanak 40:21, 23.) Zato je to bila jo jedna
kunja za Josipa? (Vidi Postanak 41:1, 14. Ostao je u zatvoru jo dvije godine.)
Zato je Josip naposljetku puten iz zatvora? (Vidi Postanak 41:1, 815.) Koji
je bio Josipov odgovor kad je faraon rekao da je uo da Josip moe tumaiti
snove? (Vidi Postanak 41:16.) Kako mi moemo dati primjereno priznanje
Gospodu za nae talente i darove? (Moemo ih koristiti kako bismo veliali
Boga i blagoslivljali druge, a ne za svoju osobnu slavu.)
to je faraon usnio? (Vidi Postanak 41:17; 1724.) Kakvo je tumaenje faraonovog sna? (Vidi Postanak 41:2532.) Nakon to je Josip protumaio san,
to je predloio faraonu da uini? (Vidi Postanak 41:3336; vidi i drugu
dodatnu ideju za poduavanje.) Kako je faraon odgovorio na Josipov prijedlog da se pripremi za glad? (Vidi Postanak 41:3743.)
2. Josip se otkriva svojoj brai i oprata im.
Poduite i raspravite o Postanku 4245. Moete zaduiti polaznika da ukratko
prepria Postanak 4243.
Zato su Josipova braa dola u Egipat prvi put? (Vidi Postanak 42:13.)
Zato su se vratili u Egipat drugi put? (Vidi Postanak 42:3334; 43:2.) Zato
je Jakov bio neodluan pustiti Benjamina u Egipat s njegovom braom?
(Vidi Postanak 42:36, 38.) Zato se naposljetku sloio pustiti Benjamina da
ide? (Vidi Postanak 43:35, 1114.)
Poslavi Benjamina u Egipat s njegovom braom, Jakov je osjeao da e izgubiti jo jednog sina (Postanak 42:36). Kako je Gospodin okrenuo ovo prividno iskuenje u blagoslov za Jakova?
Kad je Josip bio mlad, imao je san koji nagovijeta da e mu se njegova braa
na kraju pokloniti (Postanak 37:511.) Kako je taj san ispunjen? (Vidi Postanak
42:6; 43:2628.) Kako je ispunjenje tog sna, za kojeg su braa mislila da e biti
velika kunja za njih, postalo blagoslov?
Vie od dvadeset godina nakon to su prodali Josipa u ropstvo, njegova su
braa osjeala krivicu zbog svog ina (Postanak 42:21.) Kako krivnja moe biti
pozitivna sila u naim ivotima? Na koji nain moe biti negativna sila? Kako
potpuno pokajanje utjee na nae osjeaje krivnje? (Vidi Eno 1:46.)
52
12. lekcija
Kako je Josipov brat Juda pokazao da je postao bolja osoba od kad je posljednji put vidio Josipa? (Vidi Postanak 44:18, 3034. Podsjetite polaznike da je
Judina ideja bila da prodaju Josipa kao roba.)
to mislite zato su Josipova braa bila zabrinuta kad je Josip otkrio svoj identitet pred njima? (Vidi postanak 45:13.) Kako je Josip pokazao da je oprostio
svojoj brai? (Vidi Postanak 45:411, 1415.) to mislite kako je Josipov
oprost pomogao da duhovno uzdigne svoju brau?
to nam svijet govori da uinimo kad nam netko uini nepravdu, kao to su
Josipova braa uinila njemu? to nam Gospodin govori da uinimo? (Vidi
NiS 64:811.) Kako ste vi bili blagoslovljeni kad ste se odnosili s dobrotom
prema osobama koje su se loe odnosile prema vama? Kako moemo postati
spremniji da oprostimo?
Kako je Josipovo zatoenitvo u Egiptu, koje je za njega bilo kunja, postalo
blagoslov za njega, njegovu obitelji i cijeli Egipat? (Vidi Postanak 45:48.)
Kako moemo slijediti Josipov primjer u noenju s naim osobnim izazovima i kunjama?
U Novom zavjetu, apostol Pavao je rekao Rimljanima da Bog ini da sve pridonosi dobru onih koji ga ljube (Rimljanima 8:28). Kako je to bilo istinito
u vaem ivotu? Pozovite polaznike da iznesu osobna iskustva u kojima su
dogaaji, koji su se u poetku inili negativni, naposljetku postali blagoslov.
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Podsjetite polaznike da je kroz mnoge svoje kunje Josip ostao vjeran. ak je

oprostio svojoj brai to su ga prodali u ropstvo. Zbog njegove pravednosti,
Josip je bio uvelike blagoslovljen. Posvjedoite da e Bog, ako smo vjerni, uiniti da sve pridonosi naem dobru.

1. Veliki Josip posljednjih dana
Postanak 50:2438 u prijevodu Josepha Smitha sadri prorotva koja je Josip
izrekao o jednome od svojih potomaka koji e postati izabrani vidjelac. Prorok
iz Mormonove knjige Lehi ponovio je ta prorotva u 2. Nefiju 3:515. Potomak
koji se navodi u ovim prorotvima je prorok Joseph Smith.
Raspravite kako su sljedea prorotva koja je izrekao Josip iz Egipta bila ispunjena u ivotu Josepha Smitha:
a) Jedan od Josipovih potomaka postat e izabrani vidjelac (Prijevod Josepha
Smitha, Postanak 50:26; 2. Nefi 3:6).
b) Tog e vidioca uvelike potivati ostali Josipovi potomci (Prijevod Josepha
Smitha, Postanak 50:27; 2. Nefi 3:7).
c) Poduavat e ih savezima koje je Bog sklopio s njihovim precima (Prijevod
Josepha Smitha, Postanak 50:28; 2. Nefi 3:7).
d) Bit e posluan Bogu (Prijevod Josepha Smitha, Postanak 50:28; 2. Nefi 3:8).
e) Bit e veliki prorok, poput Mojsija (Prijevod Josepha Smitha, Postanak 50:29;
2. Nefi 3:9).
53
f) Bit e sredstvo za donoenje novih Svetih pisama (Mormonova knjiga) koja

e poduprijeti i suraivati s postojeim Svetim pismima (Biblija) (Prijevod
Josepha Smitha, Postanak 50:3031; 2. Nefi 3:1112).
g) Iako e biti slab, Gospodin e ga uiniti jakim (Prijevod Josepha Smitha,
Postanak 50:32; 2. Nefi 3:13).
h) I on i njegov otac zvat e se Josip (Prijevod Josepha Smitha, Postanak 50:33;
2. Nefi 3:15).
2. Priprema za glad
Josip je savjetovao faraona da iskoristi sedam godina obilja kako bi pripremio
Egipat za sedam godina gladi koje e uslijediti (Postanak 41:2930; 3436). Koji
su nam savjet dali nai crkveni voe o pripremi za doba gladi ili drugih tekoa?
Starjeina L. Tom Perry je poduavao:
Kao to je vano pripremiti se duhovno, moramo se takoer pripremiti i za
nae vremenite potrebe... Godinama smo poduavani da slijedimo barem
etiri zahtjeva u pripremi za ono to dolazi.
Prvo, steknite dobru izobrazbu. Nauite zanat ili profesiju kako biste se osposobili da primite stalno zaposlenje koje e dati plau dovoljnu da se skrbite za
sebe i svoju obitelj...
Drugo, ivite strogo unutar vaih mogunosti i tedite za kine dane. Uvedite
u svoj ivot disciplinu planiranja trokova za ono s ime vas je Gospodin blagoslovio. Kao to redovito plaate svoju desetinu, izdvojite odreeni iznos
potreban za budue obiteljske potrebe...
Tree, izbjegavajte prekomjeran dug. Potreban dug smije nastati samo nakon
paljive, obzirne molitve nakon to primite najbolji mogui savjet. Potrebna
nam je disciplina kako bismo ostali unutar nae mogunosti da platimo...
etvrto, nabavite i skladitite rezervu hrane i namirnica koje e odrati ivot
[ako mjesni zakoni doputaju takvo skladitenje]. Pribavite odjeu i napravite
razumnu, dobro planiranu tednju koja moe dobro doi u hitnim sluajevima. Koliko god se mogu sjetiti, poduavani smo da se pripremamo za
budunost i pribavimo godinju zalihu potreptina. Pretpostavljam da su
godine obilja univerzalno prouzroile da ne obraamo panju na taj savjet.
Vjerujem da je vrijeme zanemarivanja ovog savjeta prolo. S dogaanjima u
dananjem svijetu, moramo ga razmotriti sa svom panjom (Conference
Report, listopad 1995., 4647; ili Ensign, studeni 1995., 36).
Tijekom gladi, sav je svijet iao u Egipat Josipu kako bi kupio hranu jer je
Egipat bio jedina zemlja koja se pripremala za glad (Postanak 41:5457). Kako
nam spremnost daje mogunosti da sluimo drugima?
3. Josipovi sinovi
Nakon to ga je faraon postavio namjesnikom u Egiptu, Josip je oenio enu
imenom Asenat, i imali su dva sina (Postanak 41:45, 50). Kako su Josip i
Asenat nazvali svoje sinove? (Vidi Postanak 41:5152.) Zato su to bila prikladna imena za Josipove sinove? (Moda ete trebati rei polaznicima da
Manae znai zaboravljanje, a Efrajim znai plodan.
54
Ropstvo, pasha i izlazak
13.
lekcija
Izlazak 13; 56; 1114

Svrha
Potaknuti polaznike da (1) vjeruju da e Gospodin ispuniti svoja obeanja,

(2) poveaju svoju zahvalnost za Spasiteljevu pomirbenu rtvu i (3) uine
sakrament znaajnijim u svojim ivotima.
Priprema

a) Izlazak 13. Djeca Izraela postala su robovi Egipanima (1:114). Faraon je
naredio da se svi sinovi koji se rode Izraelcima ubiju (1:1522). Mojsije je
roen i odgojila ga je faraonova ker (2:110). Mojsije ubija Egipanina i
bjei u Midian, gdje je oenio Siporu (2:1122). Gospodin se ukazuje Mojsiju
u grmu koji gori i poziva ga da izbavi Izrael iz ropstva (3:122; obratite
panju da je u Bibliji u prijevodu Josepha Smitha izraz aneo...Jahvin
u Izlasku 3:2 promijenjen u nazonost Gospodnju).
b) Izlazak 56. Mojsije i Aron trae od faraona da oslobodi Izrael, no faraon
odbija i dodatno optereuje ljude (5:123). Gospodin obeava ispuniti
savez koji je sklopio s Abrahamom (6:18). (Napomena: Poglavlja 710
govore o tome kako Mojsije prilazi faraonu jo mnogo puta traei od
njega da oslobodi Izrael. Unato mnogim znakovima, udima i poastima,
faraon odbija. Prijevod Josepha Smitha ovih poglavlja objanjava da je
faraon otvrdnuo svoje srce.)
c) Izlazak 1113. Gospod obeava da e poslati jo jednu poast na Egipat u
kojoj e umrijeti prvoroenac u svakom domu (11:110). Gospodin poduava Mojsija da se pripremi za pashu, koja e zatiti Izrael od poasti
(12:120). Prvoroeni u Egiptu su ubijeni (12:2930). Faraon govori Mojsiju
da odvede svoje ljude iz Egipta, i Izraelci odlaze (12:3142). Mojsije govori
Izraelu da od tada obdrava gozbu beskvasnih hljebova u sjeanje na njegovo izbavljenje (13:116). Gospodin ide pred Izraelom u oblaku po danu i
u stupu svjetlosti po noi (13:1722). (Imajte na umu da se nazivi blagdan
Pashe i blagdan beskvasnih hljebova esto koriste kao sinonimi; pasha je
prvi dan blagdana beskvasnih hljebova.)
d) Izlazak 14. Faraon i njegova vojska idu u potjeru za Izraelcima (14:19).
Ljudi se boje, i Mojsije vapi Gospodinu za pomo (14:1018). Izraelci su
izbavljeni od vojske i prelaze Crveno more po suhom tlu; faraonovi ljudi
idu za njima i utapljaju se (14:1931).
2. Dodatna itanja: Izlazak 4; 710; 15.
3. Zamolite polaznika da se pripremi ukratko saeti Izlazak 1 i 2.
4. Pripremite papirie s rijeima Pasha i Sakrament.
5. Ako su vam na raspolaganju sljedei audiovizualni sadraji, neke od njih moete
iskoristiti kao dio lekcije:
55
a) Animal Sacrifice and the Atonement, devetominutni segment iz Old

Testament Video Presentations (53224).
b) Slike Isus Krist (62572; Umjetnike slike iz evanelja 240); Mojsije u papirusovoj trstici (62063; Umjetnike slike iz evanelja 106); Mojsije i plamtei grm (62239; Umjetnike slike iz evanelja 107); i Prelazak preko
Crvenog mora (62100).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Zamolite polaznike da ispriaju jesu li ikada bili spaeni iz opasne situacije.
Pozovite nekoliko polaznika da ukratko iznesu svoja iskustva, ili ispriajte vlastito. Upitajte polaznike to su osjeali prema osobama koje su ih spasile.
Objasnite da ova lekcija govori o jednom od najdramatinijih spaavanja koje
se ikad dogodilo izbavljenje Izraela od poasti smrti i egipatskog ropstva.
Objasnite da na mnogo naina ovo spaavanje simbolizira jo vee spaavanje
nae izbavljenje od grijeha i smrti kroz Spasiteljevu pomirbenu rtvu.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

Nakon to su se Jakov i njegova obitelj preselili u Egipat, Izraelci su tamo ivjeli
430 godina. Tijekom tog vremena, doao je faraon koji ih je porobio i nametnuo im teko breme. Kao to je Josip prorekao, Gospodin je uzdigao Mojsija da
izbavi djecu Izraelovu (2. Nefi 3:10).
1. Gospodin poziva Mojsija da izbavi Izrael iz ropstva.
Neka zadueni polaznik iznese kratak pregled Izlaska 1 i 2; zatim poduite i
raspravite o Izlasku 3.
Kako je Gospodin pozvao Mojsija da izbavi Izrael iz ropstva? (Vidi Izlazak
3:14.) to je Gospodin rekao Mojsiju kad ga je pozvao? (Vidi Izlazak 3:510.)
to moemo nauiti o Gospodinu iz njegovog poziva Mojsiju? (Odgovori
mogu ukljuiti da Gospodin poznaje svoj narod, da je milostiv prema njima,
eli ih blagosloviti i obdrava svoja obeanja prema njima.)
Pozovite polaznike da zamisle da su djeca Izraelova koja ive u Egiptu.
Naratajima su bili poduavani da su Boji narod saveza i da e on ispuniti
obeanja koja je dao Abrahamu. No sada su bili robovi koji ive pod opresijom
i u ropstvu. to moemo nauiti iz ove situacije a to nam moe pomoi kad
se suoimo s nevoljama? (Bog nas ne zaboravlja u naim nevoljama, kao to je
prikazano pozivanjem Mojsija i naposljetku izbavljenjem Izraela.) No obino
nas ne izbavlja iz naih kunji odmah. Bez obzira koliko je dugaka naa
kunja, trebamo se nastaviti moliti, vjerujui da nas voli i da emo imati sve
to e djelovati za nae dobro ako ga posluamo. Vidi NiS 90:24; 98:3; Mosija
24:1415.) Kako ste primili utjehu i pomo od Gospodina za vrijeme nevolja?
to je Mojsije rekao kad ga je Gospodin pozvao da izbavi Izrael? (Vidi Izlazak
3:11; 4:1, 10.) Zbog ega se Mojsije osjeao neadekvatnim? Koja mu je uvjere-
56
13. lekcija
nja Gospodin dao? (Vidi Izlazak 3:12; 4:1112.) Kako se osjeate kad primite
poziv od Gospodina? Zato e neki osjeaji neadekvatnosti biti dobri? Kako
vam je Gospodin pomogao u vaem pozivu kad ste se osjeali neadekvatni?
to je Mojsije rtvovao prihvaanjem poziva da vodi svoj narod? (Vidi
Hebrejima 11:2426.) to mi rtvujemo prihvaanjem poziva da sluimo
Gospodinu? Zato je vano da budemo voljni rtvovati za Gospodina?
2. Gospodin alje poasti na Egipat.
Poduite i raspravite o Izlasku 56. Takoer moete navesti kratak pregled Izlaska
710, objanjavajui da je Mojsije pristupio faraonu mnogo puta i zatraio od
njega da oslobodi Izrael. Unato znakovima, udima i poastima, faraon je odbio.
Ne biste trebali koristiti vrijeme iz lekcije da proete kroz pojedine znakove, uda
i poasti.
Kako je faraon odgovorio prvi put kad su Mojsije i Aron zatraili od njega da
pusti djecu Izraelovu? (Vidi Izlazak 5:19.) Kako su djeca Izraelova odgovorila
na ovu kunju? (Vidi Izlazak 5:1521.) Kako je Mojsije reagirao? (Vidi Izlazak
5:2223.) to moemo nauiti iz ovog zapisa? ( Jedna stvar koju moemo nauiti
je potreba za strpljenjem u nevolji. Gospodin e ispuniti svoja obeanja, iako to
moda nee moi uiniti u vrijeme ili na nain na koji mi to oekujemo.)
Nakon to je faraon poveao teret Izraelaca, Gospodin je ponovio svoja obeanja Mojsiju. Koja su to obeanja? (Vidi Izlazak 6:48.) Kako su djeca
Izraelova odgovorila kad ih je Mojsije podsjetio na ta obeanja? (Vidi Izlazak
6:9.) Zato neki od nas prestaju sluati proroke i vjerovati u Boja obeanja u
vrijeme nevolje? Kako moemo zadrati vjeru u Boga tijekom nevolje?
Kako je Mojsije odgovorio kad ga je Gospodin zamolio da ide pred faraonom
po drugi put kako bi zatraio slobodu Izraela? (Vidi Izlazak 6:1012.) Istaknite
da ponekad moemo osjeati nevoljkost da uinimo to Gospodin trai zbog
straha ili zbog toga to smatramo da to nije mogue. Kako je Gospodin
pomogao vama kad ste osjetili sumnju ili strah?
3. Gospodin poduava Mojsija u pripremi za pashu.
Poduite i raspravite o Izlasku 1113.
to je bila svrha prve Pashe? (Vidi Izlazak 12:1213, 2223.) Zato je
Gospodin elio da Izrael nastavi obdravati blagdan Pashe u budunosti?
(Vidi Izlazak 12:2427, 42; 13:110.)
Objasnite da osim to Pasha podsjea Izrael da ih je Bog zatitio od smrti i
izbavio od Egipana, Pasha takoer simbolizira vaan dogaaj u budunosti.
Koji je to dogaaj? (Pomirbena rtva Isusa Krista, Jaganjca Bojeg, koja nas
izbavlja od grijeha i smrti. Vidi 1. Korinanima 5:7.) Kako Pasha simbolizira
pomirenje?
Moete pokazati sljedee slinosti izmeu Pashe i pomirbene rtve Isusa Krista:
a) Djeca Izraelova trebala su koristiti prvoroeno muko janje bez ljage za Pashu
(Izlazak 12:5). Spasitelj je prvoroeni Boji Sin, Jaganjac Boji bez mrlje ili
ljage (1. Petrova 1:19).
b) Djeca Izraelova trebala su poprskati janjeu krv na dovratnike kako bi sauvali svojeg prvoroenca od smrti (Izlazak 12:7; 2223). Spasiteljeva krv, koja
57
je prolivena u Getsemaniju i na kriu, isti vjerne i spaava ih od duhovne

smrti (Mosija 4:2).
c) Izrael je trebao jesti beskvasni kruh (Izlazak 12:8, 1520). Kvasac se u drevna vremena smatrao simbolom pokvarljivosti jer bi se lako pokvario ili bi
opljesnivio... Za Izraelce, uzimanje beskvasnog kruha simbolizira da su jeli
kruh koji nije kvaran ili neist, odnosno, kruh ivota, koji je Isus Krist (vidi
Ivan 6:35) (Old Testament Student Manual: Genesis2. Samuel [Prirunik za
polaznike iz Starog zavjeta: Postanak2. Samuel] [1981.], 119). Izdvajanje
kvasca takoer predstavlja pokajanje, ili izdvajanje grijeha iz ivota osobe.
d) Izraelci su trebali jesti hranu od Pashe u urbi (Izlazak 12:11). Poput Izraelaca,
trebamo revno i trenutno reagirati na izbavljenje koje nam Spasitelj prua.
Na posljednjoj veeri Spasitelj je uspostavio sakrament umjesto Pashe (Matej
26:19, 2628). Pokaite sliku Spasitelja, stavljajui papiri s rijei Pasha s
lijeve strane i papiri s rijei Sakrament s desne. Koje su slinosti izmeu
pashe i sakramenta? (Vidi Izlazak 12:14; 13:910; NiS 20:7579.)
Starjeina Howard W. Hunter je poduavao da su tijekom veere na Pashu
poznatije kao posljednja veera, kruh i vino, umjesto ivotinja i biljaka,
[postali] simboli tijela i krvi velikog Jaganjca, simboli koje treba jesti i piti s
potivanjem i u sjeanje na njega zauvijek.
Na taj jednostavan, no impresivan nain Spasitelj je uveo uredbu koju danas
poznajemo kao sakrament Gospodnje veere. Patnjom u Getsemaniju, rtvom
na Kalvariji i uskrsnuem iz grobnice u vrtu, Isus je ispunio drevni zakon i uveo
novu rasporedbu utemeljenu na viem, svetijem razumijevanju zakona rtve.
Vie se od ljudi nee traiti da rtvuju prvoroeno janje iz njihovog stada, jer je
Prvoroenac Boji morao doi ponuditi sebe kao konanu i vjenu rtvu
Starjeina Howard W. Hunter je rekao da kao to je pasha bila savez zatite
za drevni Izrael, sakrament je novi savez sigurnosti za nas (Conference
Report, travanj 1974., 24; ili Ensign, svibanj 1974., 18). Kako je sakrament
savez sigurnosti za nas? (Sakrament nas podsjea na Spasiteljevu pomirbenu
rtvu, koja donosi vjenu sigurnost oslobaajui nas iz uza grijeha i smrti.
Savezi koje obnavljamo dok blagujemo od sakramenta takoer nam daju
vjenu sigurnost.)
Starjeina Jeffrey R. Holland je upitao:
Da li vidimo [sakrament] kao nau pashu, sjeanje na nau sigurnost, izbavljenje i otkupljenje?
S toliko toga to moemo izgubiti, ovu uredbu koja odaje poast naem
bijegu od anela tame treba shvatiti ozbiljnije nego to to ponekad inimo.
To treba biti snaan, miran, smislen trenutak. On treba potaknuti duhovne
osjeaje i dojmove (Conference Report, listopad 1995., 89; ili Ensign, studeni
1995., 68).
U njegovoj lekciji o pashi, Gospodin je naglasio potrebu da roditelji poduavaju svoju djecu o vanosti pashe (Izlazak 12:2627; 13:8, 14). Zato je vano
da roditelji u Izraelu to uine? Kako se to odnosi na nae doba? (Poput drevnog
Izraela, trebamo poduavati nau djecu o vanosti sakramenta i drugih uredbi
koje nas podsjeaju na Gospodnju ruku u izbavljenju od grijeha i smrti.)
58
13. lekcija
4. Djeca Izraelova prelaze Crveno more.

Nakon to je faraon pustio djecu Izraelovu da napuste Egipat, okrenuo se
protiv njih i poslao svoju vojsku za njima (Izlazak 14:59). to su djeca
Izraelova uinila kad su vidjela vojsku koja dolazi? (Vidi Izlazak 14:1012.)
to je Mojsije rekao djeci Izraelovoj kad je njihova vjera posustala? (Vidi
Izlazak 14:1314.) Kako moemo razviti vjeru koja je dovoljno snana da
nas podri kad smo ispunjeni strahom?
Kako je Gospodin spasio djecu Izraelovu od nadolazee egipatske vojske?
(Vidi Izlazak 14:2131.) Kako vam ova pria pomae u vrijeme kunji?
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Posvjedoite da kao to je Gospodin ispunio svoje obeanje da izbavi Izraelce iz

ropstva, on e ispuniti svoja obeanja nama. Potaknite polaznike da poveaju
svoju zahvalnost za Spasiteljevu pomirbenu rtvu i blaguju sakrament dostojno
i uz razmiljanje, obdravajui savez da e ga se uvijek sjeati (NiS 20:77).

1. Sotona patvori Boju mo
to je faraon uinio kad su mu Mojsije i Aron pokazali znakove Boje moi?
(Vidi Izlazak 7:812, 1722.) to moemo nauiti o Sotoni iz tih stihova?
Koji su neki od naina na koje Sotona patvori Boju mo i blagoslove u
dananje doba? Koje nam je darove Gospodin dao da nam pomognu razluiti izmeu dobra i zla? Kako moemo poveati nau sposobnost da razluimo izmeu dobra i zla?
2. Poasti
Zato je Gospod poslao poasti na Egipat? (Vidi Izlazak 7:5, 17; 8:10; 9:14, 29;
10:2; 14:4.) Koja je bila faraonova reakcija na poasti? (Vidi, na primjer, Izlazak
8:8, 15, 25, 28, 32.) Zato poasti nisu nakodile djeci Izraelovoj? ( Vidi Izlazak
9:46, 2326; 10:2223; 11:47.)
3. Pasha
Dok poduavate kako je pasha simbol pomirenja Isusa Krista, moete nabaviti
sljedee predmete kako biste ilustrirali simbole pashe:
a) Slike janjeta i vrata.
b) Tortilje, krekere ili matzoth (da prikau sputen, beskvasni kruh).
c) Hren ili glavicu salate (za gorke biljke).
d) Par cipela ili sandala (Izraelci su jeli obrok obuveni, simbolizirajui urbu
kojom su napustili Egipat).
4. Svi [su] krteni u oblaku i u moru (1. Korinanima 10:2)
Moete proitati 1. Korinanima 10:14, gdje Pavao poduava da su djeca
Izraelova krtena u oblaku i u moru. Objanjavajui vanost toga, starjeina
59
Bruce R. McConkie je rekao: [Pavao] govori da kao to su Izraelci, kad su prolazili kroz Crveno more, bjeali od svjetovnosti Egipta, tako su se i kranski potomci, kroz krtenje, trebali okaniti pouda tijela i ivjeti boanskim ivotom
(Doctrinal New Testament Commentary [Doktrinarni komentari o Novom zavjetu],
3. svezak [1966.73.], 2:355).
60
Vi ete mi biti
predraga svojina
14.
lekcija
Izlazak 1520; 3234

Svrha
Potaknuti polaznike da blaguju od Gospodinove duhovne vode i kruha, podupru njegove odabrane voe i sluaju njegove zapovijedi kako bi on od njih
mogao uiniti narod svet (Izlazak 19:6).
Priprema

a) Izlazak 15:2227; 16:131; 17:17. Djeca Izraelova mrmljaju jer su edna i
gladna, a Gospod daje vodu, manu i prepelice.
b) Izlazak 17:813; 18:1326. Amalek dolazi kako bi se borio s Izraelom. Izrael
pobjeuje dok Mojsije dri uzdignute ruke, no Amalek pobjeuje kad se
Mojsije umori i spusti svoje ruke. Aron i Hur dre Mojsijeve ruke, a Izrael
pobjeuje u bici (17:813). Mojsije slijedi Jitrov savjet da dodijeli suce i
delegira im vlast (18:1326).
c) Izlazak 1920. Gospodin se nalazi s Mojsijem na planini Sinaj i daje Izraelu
deset zapovijedi.
d) Izlazak 3234. Mojsije je primio kamene ploe koje sadre upute od
Gospodina, no slomio ih je kad se vratio sa Sinaja i vidio ljude kako
tuju zlatno tele (31:18; 32:124). Gospodin oduzima Izraelu uredbe
Melkisedekovog sveenitva i daje im nii zakon, zakon Mojsijev
(Prijevod Josepha Smitha, Izlazak 34:12). Mojsije je isklesao nove
kamene ploe kako bi zamijenio one koje je razbio, no nove ploe ne
ukljuuju rijei vjenog saveza svetog sveenitva (Izlazak 34:15; prijevod Josepha Smitha, Ponovljeni zakon 10:2). Ljudi sklapaju savez da
e potivati zakon Mojsijev (34:10 35).
2. Dodatno itanje: Psalmi 78; 1. Korinanima 10:111; Nauk i savezi 84:1927.
3. Donesite u razred nekoliko knjiga ili drugih tekih predmeta ako koristite
primjer na stranicama 6465.
4. Ako je na raspolaganju Old Testament Video Presentations (53224), moete
pokazati Modern Idolatry [Suvremeno idolopoklonstvo], sedmominutni
segment, kao dio lekcije.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Zamislite da se morate uputiti na dugaak put u pustinju gdje nikada niste
bili i da za nju ne postoji karta. Kako biste se pripremili za to putovanje?
(Odgovori mogu varirati, no dobra priprema bila bi nai vodia.)
Koje biste osobine vi eljeli u vodiu koji vas vodi u pustinju? (Odgovori
mogu varirati, no vodi bi trebao poznavati podruje i ulijevati povjerenje.)
61
Tko je bio vodi Mojsiju i djeci Izraelovoj nakon to su pobjegli iz Egipta i

otili u pustinju? (Gospodin.)
Istaknite da nas iskustva Izraelaca dok su putovali pustinjom mogu poduiti
vane lekcije dok putujemo kroz smrtnost. Jedna vana lekcija je da moemo
vjerovati Bogu da e nas voditi i brinuti se za nas kao za Izraelce.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

odnose na naela iz Svetih pisama. Budui da e biti teko postaviti svako pitanje ili pokriti svaku toku lekcije, uz molitvu odaberite one koje e najbolje
zadovoljiti potrebe razreda.
1. Gospodin daje vodu, manu i prepelice djeci Izraelovoj.
Poduite i raspravite o Izlasku 15:2227; 16:131; i 17:17.
Nakon to su Izraelci proli kroz Crveno more, Gospodin je uputio Mojsija da ih
vodi u obeanu zemlju. No Gospodin je prvo ispitao vjeru Izraelaca u pustinji.
Mnogim ljudima nedostajalo je vjere, i alili su se Gospodinu umjesto da se
okrenu prema njemu. Meutim, Gospodin im je dao vodu da utae e te manu
i prepelice da utae glad.
S kojim su se problemom Izraelci suoili u Izlasku 15:2224 i 17:13? Kako je
Mojsije reagirao kad su ljudi mrmljali protiv njega? (Vidi Izlazak 15:25; 17:4.
Okrenuo se Gospodinu za pomo.) to moemo nauiti iz Mojsijeve reakcije?
Kako je Gospodin odgovorio na Mojsijevu molitvu za pomo? (Vidi Izlazak
15:2526; 17:57.)
Gospodin je dao fiziku i duhovnu vodu djeci Izraelovoj. Fizika voda dola
je iz stijene koju je Mojsije udario; duhovno pie dolo je iz duhovne stijene koja je Krist (1. Korinanima 10:4). to je duhovna voda koja istjee iz
Krista? (Vidi 1. Nefi 11:25.) Kako mi moemo piti od te vode? to je obeano
onima koji piju tu vodu? (Vidi Ivan 4:14; NiS 63:23.)
S kojim su se problemom Izraelci suoili u Izlasku 16:23? Kako je Gospodin
odgovorio? (Vidi Izlazak 16:4, 1115.) Osim utaivanja gladi ljudi, koje su
neke od svrha davanja mane?
a) To e pokazati Gospodinu hoe li ga njegov narod sluati (Izlazak 16:4,
1631).
b) Bit e ljudima dnevni podsjetnik Gospodinove moi i ljubavi (Izlazak 16:12).
c) Poduit e ljude da ne ive samo o kruhu, nego... o svemu to izlazi iz
usta Jahvinih (Ponovljeni zakon 8:3).
d) Ponizit e ljude i pomoi im primiti spasenje (Ponovljeni zakon 8:16).
to mislite kako slanje mane pomae ostvariti ove svrhe? Kako Gospodin
postie svaku od ovih svrha u naim ivotima?
Kako mana predstavlja Krista? (Vidi Ivan 6:35.) Po emu se Kristov kruh
ivota razlikuje od mane? (Vidi Ivan 6:4851.) Kako mi moemo svakodnevno blagovati Kristov kruh ivota?
Izraelci trebaju sakupljati manu svaki dan kako bi odrali fiziku snagu. Kako
se to moe usporediti s onime to mi moramo uiniti kako bismo odrali
62
14. lekcija
duhovnu snagu? (Kao to trebamo svakodnevnu njegu kako bismo odrali

fiziku snagu, takoer trebamo svakodnevnu njegu kako bismo odrali duhovnu snagu. Ne moemo oekivati da emo biti duhovno njegovani ako samo
povremeno prouavamo Sveta pisma i molimo se.)
to bi se obino dogodilo kad bi Izraelci uvali manu tijekom noi? (Vidi
Izlazak 16:1920.) to bi se dogodilo kad bi uvali manu tijekom noi u pripremi za abat? (Vidi Izlazak 16:2225.) Kako mi moemo primijeniti ovo
naelo na nau tjednu pripremu za abat?
to bi se dogodilo Izraelcima da su pokuali putovati kroz pustinju bez
Gospodinove pomoi? to e se dogoditi nama ako pokuamo putovati
kroz smrtnost bez Gospodinove pomoi?
2. Aron i Hur dre Mojsijeve ruke pa Izrael pobjeuje u bici protiv Amaleka.
Mojsije slijedi Jitrov savjet da imenuje suce i delegira im vlast.
Poduite i raspravite o Izlasku 17:813 i 18:1326. Istaknite da oba zapisa poduavaju vanost podupiranja i podravanja crkvenih voa.
Amaleani su ratovali s djecom Izraelovom mnogo godina, zapoevi u
Mojsijevo vrijeme. Kako su Izraelci mogli poraziti Amalekove ljude u bici
opisanoj u Izlasku 17:813? (Kad su Aron i Hur podrali Mojsija drei njegove ruke, Izrael je prevladao u bici.) Kakve duhovne bitke mi vodimo
danas? Kako nam podravanje proroka pomae prevladati u tim bitkama?
Predsjednik Ezra Taft Benson je rekao: Prisjeam se kako je Mojsije na brdu
podigao svoje ruke za pobjedu vojske Izraela. Dokle god su njegove ruke bile
uzdignute, Izrael je prevladao, no kad su ruke spale zbog iscrpljenosti, tada
je neprijatelj prevladao. I tako mu Aron i Hur jedan s jedne, drugi s druge
strane, drahu ruke i Izrael je pobijedio (Izlazak 17:12). Tako emo i mi biti
pobjednici dok drimo ruke Gospodinovih pomazanih slugu (Conference
to je zabrinulo Jitra kad je vidio da ljudi dolaze Mojsiju cijeli dan i no?
(Vidi Izlazak 18:1318.) to je Jitro savjetovao Mojsiju da uini? (Vidi Izlazak
18:1923.)
Koje su odgovornosti proroka spomenute u Izlasku 18:1620?
Moete traiti od polaznika da potrae odgovornosti u ovim stihovima, a
zatim ispisati odgovore na plou. Takoer moete upotrijebiti sljedei primjer: Pozovite polaznika da isprui svoje ruke. Kad se utvrdi prva odgovornost, stavite knjigu ili drugi teak predmet u ruke polaznika. Dodajte drugu
knjigu ili teak predmet kako se utvrde ostale odgovornosti.
a) Biti sudac u Izraelu (Izlazak 18:16).
b) Predstavljati ljude pred Bogom (Izlazak 18:9).
c) Pouavaj ih o zakonima i odredbama (Izlazak 18:20).
d) [Pokai im] put kojim moraju ii (Izlazak 18:20).
e) [Pokai im] djela koja moraju initi (Izlazak 18:20).
Kako moemo podrati ruke i olakati teret naih proroka i apostola danas?
(Vidi NiS 21:45; 107:22. Kako polaznici ponude prijedloge, uklonite neke
knjige ili druge predmete s ruku polaznika koji ih dri.)
63
Kako moemo podrati nae lokalne crkvene voe? (Odgovori mogu ukljuiti
tako da govorimo dobro o njima, da sluimo predano u naim pozivima i
budemo dobri kuni uitelji i kune posjetiteljice.)
Kako ste vi bili blagoslovljeni dok ste podrali crkvene voe? (Moete upotrijebiti NiS 21:6 u ovoj raspravi.)
3. Gospodin se sastaje s Mojsijem na planini Sinaj i daje Izraelcima deset
zapovijedi.
U roku od tri mjeseca od kad su Izraelci uli u pustinju, Gospodin je htio uspostaviti svoj savez s njima (Izlazak 19:56). Kao dio ovog saveza objavio je
Mojsiju deset zapovijedi.
Dok su djeca Izraelova logorovala na planini Sinaj, to im je Gospodin obeao budu li posluni? (Vidi Izlazak 19:36. On e od njih napraviti predragu
svojinukraljevstvo sveenika, narod svet.) to znae ta obeanja? Kako se
ova obeanja odnose na nas danas?
Ova obeanja znae da e Izrael postati Gospodinov narod saveza, omiljen
nad drugima i odabran da pronese sveenitvo i evanelje svim ljudima (vidi
i Ponovljeni zakon 7:6; 14:12; 1. Petrova 2:9).
Koje je iskustvo Gospodin elio za njegove ljude na planini Sinaj? (Vidi
Izlazak 19:9, 11, 1617; NiS 84:23.) to je Gospodin traio od svog naroda
da uini prije nego to su se mogli susresti s njim? (Vidi Izlazak 19:10, 14.)
Planina Sinaj bila je sveto mjesto gdje je Gospodin elio govoriti sa svojim
ljudima i pokazati im se. Koja je sveta mjesta pripremio na kojima moemo
primiti te iste blagoslove? (Hramovi; vidi NiS 97:1516; 109:1213.) Pozovite
polaznike da ispriaju kako su im hramovi pomogli uti Gospodinov glas i
osjetiti njegovu nazonost.
Prve etiri zapovijedi u Izlasku 20 poduavaju ispravan odnos izmeu nas i
Boga (Izlazak 20:311). Kako je zapovijed da tujemo Gospodina te da
nemamo drugih bogova osim njega vana danas? Koje lane bogove neki
ljudi tuju danas? (vidi 1. Samuel 15:23; Efeanima 5:5; NiS 1:1516.)
Idolopoklonstvo je jedan od najozbiljnijih grijeha... Suvremeni idoli ili lani
bogovi mogu imati oblik odjee, domova, posla, ureaja, automobila, plovila
za razonodu i brojnih drugih materijalnih stvari koje nas odvode s puta
prema boanskom...
Neopipljive stvari takoer su stvarni bogovi. Diplome, uvjerenja i poloaji
takoer mogu postati idoli...
Mnogi ljudi prvo grade i ureuju dom te kupe automobil a onda ne mogu
priutiti plaanje desetine. Koga oni tuju? Zasigurno ne Gospodina neba i
zemlje...
Mnogi tuju lov, ribarenje, odmor, piknike vikendom i izlaske. Drugi imaju
idole poput sporta, baseballa, nogometa, borbe bikova ili golfa...
64
14. lekcija
Drugi idol kojeg ljudi oboavaju je mo i presti.... Ti bogovi moi, bogatstva

i utjecaja su najtraeniji i esto jednako stvarni kao zlatno tele djece Izraelove
u pustinji (The Miracle of Forgiveness [udo oprosta] [1969.], 4042).
Koji su neki od naina na koje ljudi koriste Boje ime uzalud? Zato je vano
da ne koristimo njegovo ime uzalud?
Zato je vano da obdravamo abat svetim? (Vidi Izlazak 20:8; 31:1617;
Izaija 58:1314; NiS 59:910.) Kako trebamo odluiti koje su aktivnosti primjerene na abat? Kako ste vi bili blagoslovljeni dok ste obdravali taj sveti dan?
Pregledajte est zapovijedi koje se odnose na nae odnose s drugim ljudima
(Izlazak 20:1217). Kako poslunost tim zapovijedima poboljava nae odnose
s drugima? (Moete se fokusirati na pojedinane zapovijedi, definirajui ono
to one znae i raspravljajui o njima prema situaciji.)
4. Gospodin predstavlja zakon Mojsijev.
Kad je Gospodin razgovarao s Mojsijem na planini Sinaj, objavio je zakon koji
je ukljuio uredbe Melkisedekovog sveenitva (NiS 84:1923). Meutim, idolopokloniko ponaanje Izraelaca pokazalo je da nisu spremni ivjeti puninu
evanelja (Izlazak 32:19; NiS 84:24). Budui da su tako brzo zaboravili
Gospodina, on je povukao Melkisedekovo sveenitvo od njih i objavio nii
zakon zakon Mojsijev (prijevod Josepha Smitha, Izlazak 34:12; NiS 84:2527).
Zakon Mojsijev nije zamijenio zapovijedi, saveze ili naela evanelja. Umjesto
toga, dao im je zakon propisa i uredbi, zakon to ga imahu opsluivati strogo
iz dana u dan, da ih dri u sjeanju Boga, i dunosti njihove prema njemu
(Mosija 13:30). Zakon Mojsijev poduio je ljude da priznaju svoje grijehe i
izvre nadoknadu, da slijede stroga pravila rtvovanja ivotinja, da odravaju
zdravlje tijela, da podupiru Gospodnje djelo, da budu zahvalni i da se pomire s
Bogom.
Zato je Gospodin dao Izraelcima zakon Mojsijev? (Vidi Galaanima 3:2324;
Mosija 13:29; Alma 25:1516; NiS 84:1927.) Kako bi ovaj zakon pomogao
posvetiti Izrael i dovesti ga Kristu? (Vidi Mosija 13:30; Alma 34:1415.)
Kad je zakon Mojsijev ispunjen? (Vidi 3. Nefi 15:410.) Sada kad Gospodin
vie ne trai ivotinjske rtve, koje su bile vaan dio zakona Mojsijeva, koju
rtvu trai od nas? (Vidi 3. Nefi 9:1922.) to znai prinijeti skreno srce i
raskajan duh?
Starjeina M. Russell Ballard je poduio:
Iako je zakon Mojsijev ispunjen, naela zakona rtve nastavljaju biti dio
nauka Crkve.
Iako je primarna svrha zakona rtve bila i dalje da nas iskua i pomogne nam
doi Kristu, dvije su prilagodbe napravljene nakon konane Kristove rtve.
Prvo, uredba sakramenta zamijenila je uredbu [ivotinjske] rtve; i drugo, ova
izmjena je pomaknula fokus rtve sa ivotinje na samu osobu. Na neki nain,
rtva se promijenila sa ponuenog na ponuditelja...
Nakon svog smrtnog slubenitva Krist je uzdigao zakon rtve na novu
razinu... Umjesto da Gospodin trai ivotinju ili itarice osobe, sada je
65
Gospodin traio od nas da se odreknemo bezbonosti. To je via praksa

zakona rtve; posee u unutarnju duu osobe (The Law of Sacrifice [Zakon
rtve], govor iznesen na simpoziju Crkvenog obrazovnog sustava, 13. kolovoza 1996., 5).
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Posvjedoite polaznicima da ako blaguju od Gospodinove duhovne vode i kruha,

podupru njegove odabrane voe i sluaju njegove zapovijedi, on e ih pozvati
na svoju svetu planinu u hram. Tamo se mogu sastati s njim, primiti njegove
zakone, vidjeti njegovu slavu i ii naprijed nadahnuti da budu vie poput njega.

1. Deset zapovijedi
Obratite panju da se deset zapovijedi ponavlja u Ponovljenom zakonu 5:521,
Mosiji 12:3336 i 13:1224, i NiS 42:1827 i 59:516. Pregledajte ove odlomke
za dublji uvid u deset zapovijedi.
2. Zlatno tele
Moete razgovarati o prii o izgradnji i tovanju zlatnog teleta kako je zabiljeeno u Izlasku 32. Brojna naela mogu se izvui iz ove prie, ukljuujui i dva
navedena ispod:
a) Stare navike i obrasce vjerovanja ili ponaanja teko je prekinuti. Iako su
Izraelci fiziki napustili Egipat, duhovno jo nisu bili osloboeni njegovih
utjecaja. Nakon to su Izraelci uli glas Boji kako proglaava deset zapovijedi
sa Sinaja, ubrzo su prekrili prve dvije.
b) Vano je oduprijeti se negativnim pritiscima okoline. Aron je podlegao nepravednim eljama Izraelaca. S vremena na vrijeme, voe i roditelji moraju rei
ne, ak i ako riskiraju da e uvrijediti ili udaljiti one za koje su odgovorni.
66
Na Boga [se] osvrtati i ivjeti
15.
lekcija
Brojevi 1114; 21:19

Svrha
Potaknuti polaznike da prevladaju svjetovne elje i strahove te da se ugledaju

na Spasitelja i njegove proroke za vodstvo.
Priprema

a) Brojevi 11. Izraelci se ale na manu i ele jesti meso (11:19). Mojsije trai
od Gospodina vodstvo i pomo u noenju svog bremena (11:1015). Prema
Gospodinovoj uputi, Mojsije okuplja 70 starjeina da mu pomognu
(11:1617, 2430). Gospodin odgovara na elju Izraelaca za mesom tako
to im alje obilje prepelica te ih kanjava pomorom zbog njihove pohlepe
i lakomosti (11:1823, 3135).
b) Brojevi 12. Mirjam i Aron govore protiv Mojsija, alei se na njegov brak s
Etiopljankom i dovodei u pitanje njegovu predsjedavajuu vlast (12:13).
Gospodin kara i kanjava Mirjam i Arona zbog njihovog mrmljanja
(12:416).
c) Brojevi 1314. Mojsije upuuje 12 mukaraca da pretrae Kanaan (13:120;
imajte na umu da je Hoea u 16. stihu oblik imena Joua). Vraaju se s
povoljnim vijestima o resursima zemlje, no svi se osim Joue i Kaleba plae
starosjedioca i ele se vratiti u Egipat (13:2114:10). Gospod kazuje Mojsiju
da e Izraelci zbog nevjere i mrmljanja lutati pustinjom 40 godina, dok
cijeli zreli narataj ne izumre osim Joue i Kaleba (14:1139).
d) Brojevi 21:19. Izraelci unitavaju Kanaance koji im se suprotstave
(21:13). Gospodin alje zmije ljute kao kaznu za stalno mrmljanje
Izraelaca (21:46). Mojsije izrauje zmiju od mjedi, privruje je na tap
i govori ljudima da e ivjeti ako je pogledaju (21:79).
2. Dodatno itanje: Ivan 3:1416; 1. Nefi 17:41; Alma 33:1822; 37:4647;
Helaman 8:1315.
3. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, napravite plakat s rijeima
Obeana zemlja.
4. Ako je slika Mojsije i mjedena zmija dostupna, moete je koristiti tijekom
lekcije (62202).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje
Moete upotrijebiti sljedeu aktivnost (ili jednu od vlastitih) za poetak lekcije.

Napiite rije Egipat na plou. Stavite natpis s rijeima Obeana zemlja u suprotni dio prostorije. Pozovite polaznika da hoda od ploe do natpisa dok preko
svog ramena gleda u rije Egipat.
Ako polaznik ima problema doi do natpisa, postavite sljedee pitanje:
67
Zato je teko ii naprijed dok se osvre?

Ako polaznik jednostavno stigne do natpisa, postavite sljedea pitanja:
Dokle misli da bi mogao ii a da ne skrene s prave linije? Zato je teko ii
ravno naprijed dok se osvre?
Objasnite da se ovaj prikaz moe usporediti s putovanjem Izraelaca iz Egipta.
Unato blagoslovima koje su Izraelci primili od Gospodina, njihov strah i
pomanjkanje vjere esto su uzrokovali da poele da nisu napustili Egipat.
Njihovo aljenje za Egiptom oduilo je i zakompliciralo njihovo putovanje u
obeanu zemlju.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

zadovoljiti potrebe razreda. Moda ete trebati prilagoditi neka pitanja kako
biste ih prilagodili okolnostima polaznika.
1. Gospodin odgovara na elju Izraelaca za mesom tako to im alje
prepelice i pohaa ih pomorom
Poduite i raspravite o Brojevima 11.
Iako je mana bila veliki blagoslov od Gospodina, Izraelci su poeli mrmljati
zbog nje (Brojevi 11:6). to je potaknulo njihovo mrmljanje? (Vidi Brojevi
11:45; poeli su misliti o tome i eljeti meso i drugu hranu koju su jeli u
Egiptu.) Koje su opasnosti kad elimo vie nego to imamo?
Izraelci su postali tako pohlepni za mesom da su izgubili usmjerenje na obeanu zemlju i poeli su aliti to su napustili Egipat (Brojevi 11:46). Koji su
neki suvremeni primjeri ljudi koji se odriu velikih blagoslova kako bi udovoljili trenutnim eljama? Zato ljudi to rade? Kako moemo prevladati takva
iskuenja?
Kako je Gospodin odgovorio na elju Izraelaca za mesom? (Vidi Brojevi
11:1820; 3133.)
Mojsije je bio toliko optereen grijesima Izraelaca da je traio od Gospodina
da mu oduzme ivot (Brojevi 11:1415). Kako ga je Gospodin utjeio? (Vidi
Brojevi 11:1617. Sedamdesetorica ljudi pozvana su da pomognu Mojsiju.)
Koje su velike blagoslove ti ljudi primili? (Vidi Brojevi 11:2429.)
2. Gospodin kori Mirjam i Arona jer su govorili protiv Mojsija.
Mirjam i Aron govorili su protiv Mojsija kao njihovog predsjedavajueg autoriteta, istiui da su i oni imali objavu (Brojevi 12:2). Kako je Gospodin odgovorio na njihovo mrmljanje? (Vidi Brojevi 12:59.) Koja su ogranienja u
naem pravu da primimo objavu?
Starjeina James E. Faust je rekao: Proroci, vidioci i objavitelji su imali i jo
uvijek imaju odgovornost i povlasticu primiti i objaviti rije Boju svijetu.
Pojedini lanovi, roditelji i voe imaju pravo primiti objavu za njihove odgo-
68
15. lekcija
vornosti, no nemaju dunost ili pravo objaviti rije Boju izvan granica njihove vlastite odgovornosti (Conference Report, listopad 1989., 9; ili Ensign,
studeni 1989., 8).
Gospodin kori i kanjava Mirjam i Arona jer su prigovarali Mojsijevom braku s
Etiopljankom (Brojevi 12:1, 910). Kako na nas utjee kad kritiziramo crkvene
voe? Kako naa kritika crkvenih voa utjee na nau obitelj i prijatelje?
Brojevi 12:3 navodi da je Mojsije... bio skroman. to znai biti skroman?
Predsjednik Gordon B. Hinckley je rekao: Skromnost ukazuje na duh zahvalnosti u suprotnosti prema stavu samodostatnosti, priznavanje vee moi od
osobne, priznavanje Boga i prihvaanje njegovih zapovijedi (With All Thy
Getting Get Understanding [Svim svojim imanjem steci razboritost], Ensign,
kolovoz 1988., 34).
Kako je Mojsije pokazao svoju skromnost kad je Mirjam bila kanjena jer se
pobunila protiv njega? (Vidi Brojevi 12:1315. Umjesto to je bio zadovoljan
svojom vlau da predsjedava nad svojom sestrom, molio je Gospodina da je
iscijeli. On i njegovi ljudi odgodili su svoje putovanje dok ona nije ozdravila.) Kako moemo biti skromni ak i kad nas ljudi kritiziraju ili nam se protive? Kako nam to pomae da na kritiku reagiramo skromno?
3. Mojsije zapovijeda dvanaestorici da istrae zemlju Kanaan.
Kad su Izraelci doli do granice Kanaana, Mojsije je poslao dvanaestoricu
mukaraca da istrae zemlju, njezine resurse i itelje (Brojevi 13:1720).
Kakve su informacije donijeli o resursima zemlje? (Vidi Brojevi 13:2327.)
to je desetorica ljudi, osim Kaleba i Joue, reklo o ljudima koji su ivjeli u
Kanaanu? (Vidi Brojevi 13:2833.) Kako neki od nas ine istu greku kao ta
desetorica?
Predsjednik Gordon B. Hinckley je rekao:
Deset pijuna bili su rtve vlastitih sumnji i strahova. Iznijeli su negativno
izvjee o broju i izgledu Kanaanaca... Usporedili su sebe sa skakavcima pored
divova koje su vidjeli u zemlji...
Vidimo neke oko nas koji su indiferentni glede budunosti ovog djela, koji su
apatini, koji govore o ogranienjima, koji iskazuju strah, koji troe svoje vrijeme iskapajui i piui o onome to smatraju slabostima koje i nisu od nekog
znaenja. Sa sumnjom glede njegove prolosti, oni nemaju viziju o njegovoj
budunosti (Conference Report, listopad 1995., 9394; ili Ensign, studeni
1995., 71).
Po emu se izvjee Kaleba i Joue razlikovalo od izvjea ostalih deset mukaraca? (Vidi Brojevi 13:30; 14:69.) Zato se Kaleb i Joua nisu bojali stanovnika Kanaana? (Vidi Brojevi 14:9.) Koji su neki od naina kako moemo
slijediti primjer Kaleba i Joue kad se suoimo s tekim situacijama?
U ovom djelu nema mjesta za one koji vjeruju samo u evanelje propasti i
jada. Evanelje je dobra vijest. Ono je poruka pobjede. Ono je djelo kojeg
treba obgrliti s entuzijazmom.
69
Gospod nikada nije rekao da nee biti tekoa. Nai ljudi poznaju nevolje
svake vrste poto su ih oni koji se protive ovom djelu progonili. No vjera se
pojavila kroz sve njihove patnje. Ovo je djelo stalno napredovalo i nikada
nije ilo unatrag od njegove zaetka...
Ovo je doba pesimizma. Naa je misija vjere. Svojoj brai i sestrama posvuda,
pozivam vas da uvrstite svoju vjeru, da pronesete ovo djelo irom svijeta.
Moete ga ojaati nainom na koji ivite (Conference Report, listopad 1995.,
Kako su ljudi reagirali na rijei Kaleba i Joue? (Vidi Brojevi 14:10.) Kako je
Gospodin kaznio Izraelce zbog njihovog stalnog mrmljanja i njihove elje da
se vrate u Egipat? (Vidi Brojevi 14:2223, 2635.) Kako je kaznio deset mukaraca koji su iznijeli negativno izvjee o Kanaanu? (Vidi Brojevi 14:3637.)
Kako je blagoslovio Kaleba i Jouu za njihovu vjernost? (Brojevi 14:24, 38.)
4. Mojsije je izradio mjedenu zmiju i rekao ljudima da e biti iscijeljeni ako
je pogledaju.
Poduite i raspravite o Brojevima 21:19.
Iako je Gospodin pomogao Izraelcima da pobijede Kanaance, Izraelci su
nastavili mrmljati. Kako ih je Gospodin kaznio? (Vidi Brojevi 21:6.) Kako su
Izraelci reagirali na tu kaznu? (Vidi Brojevi 21:7.)
to je Gospodin rekao Mojsiju da uini kad ga je Mojsije zamolio da odagna
zmije ljutice? (Vidi Brojevi 21:89.) to je svaka osoba trebala uiniti da bi
bila spaena od ugriza zmija ljutica?
Nefi i Alma, dvojica proroka iz Mormonove knjige, poduavali su da su
mnogi Izraelci umrli jer nisu htjeli pogledati mjedenu zmiju. Zato nisu
pogledali? (Vidi 1. Nefi 17:41; Alma 33:1820.)
Koga je mjedena zmija simbolizirala? (Vidi Ivan 3:1416; Helaman 8:1314.)
Kao to su Izraelci trebali pogledati u mjedenu zmiju da poive, mi trebamo
gledati u Isusa Krista kako bismo primili vjeni ivot (Alma 37:4647; Helaman
8:15). to znai gledati u Krista? Na koji nain danas mnogi ljudi ine istu greku kao Izraelci koji nisu htjeli pogledati u mjedenu zmiju? (Vidi Alma 33:20.
Oni ne gledaju u Isusa Krista jer ne vjeruju da mogu biti spaeni ako to ine.)
Starjeina Carlos E. Asay je rekao: Mi, poput drevnog Izraela, moramo prikovati na pogled i umove na... Krista ako se nadamo da emo stei vjeni
ivot... Ne smijemo dopustiti naem pogledu da odluta ili da se usmjeri
na prolazne stvari svijeta. Oko... se mora istrenirati da gleda prema gore.
Moramo gledati prema Bogu i ivjeti! (Conference Report, listopad 1978.,
Alma je poduavao da kao to je nain za iscjeljenje od ljutih zmija bio jednostavan, tako je i put prema vjenom ivotu jednostavan (Alma 37:46). U
kojem je smislu put u vjeni ivot jednostavan? Kako neki ljudi pokuavaju
zakomplicirati put u vjeni ivot? (Vidi Jakov 4:14. Oni gledaju dalje od jednostavnih, spasonosnih naela vjere u Isusa Krista, pokajanja i poslunosti.)
Kako moemo zadrati na fokus na vjeru u Krista?
70
15. lekcija
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Potaknite polaznike da gledaju dalje od svjetovnih stvari i da se ne plae

divova koji nam odvlae panju od najvanijih stvari. Posvjedoite da ako
pogledaju s vjerom u Sina Bojega (Helaman 8:15) i slijede njegove proroke,
bit e blagoslovljeni u ovom ivotu i ivotu koji dolazi.

1. Vratimo se u Egipat (Brojevi 14:4)
Kakav je bio odgovor Izraelaca kad su:
a) Bili zarobljeni izmeu Egipana i Crvenog mora? (Vidi Izlazak 14:1012.)
b) Primili za jelo samo manu? (Vidi Brojevi 11:46, 1820.)
c) Bili pred zadatkom da pokore Kanaan? (Vidi Brojevi 14:14.)
d) Bili obeshrabreni tekim putovanjem u pustinju? (Vidi Brojevi 21:45.)
Zato mislite da je Izraelcima bilo toliko teko zaboraviti Egipat? Koje su neke
od stvari koje je nama danas teko zaboraviti? Kako moemo ojaati jedan drugoga dok teimo okaniti se starih navika ili svjetovnih stavova?
2. Kamo gledati za vodstvo
Knjiga Brojeva poduava nas kamo trebamo gledati za vodstvo. Moete naglasiti
ta uenja tako da na plou ispiete sljedea naela dok poduavate zapise iz Svetih
pisama:
a) Gledajte ka proroku (Brojevi 12).
b) Gledajte u obeanu zemlju za nas, celestijalno kraljevstvo (Brojevi 1314).
c) Gledajte ka Spasitelju (Brojevi 21:49).
71
16.
lekcija
Ne bih mogao prestupiti

zapovijedi Jahve
Brojevi 2224; 31:116
Svrha
Potaknuti polaznike da se podloe Bojoj volji bez oklijevanja.
Priprema

a) Brojevi 22:121. Balak, kralj Moaba, uasnut je dolaskom Izraelaca. On
nudi nagradu Bileamu ako doe u Moab i prokune Izraelce. Bog zapovijeda
Bileamu da odbije, a Bileam slua (22:114). Balak nudi Bileamu dodatnu
slavu i bogatstvo ako doe u Moab i prokune Izrael. Bog kazuje Bileamu
da moe ii ako eli, no da mora govoriti samo one rijei koje mu Bog da
(22:1521). Bileam odluuje ii. (Obratite panju da Brojevi 20:22 u prijevodu Josepha Smitha navode da Bileam moe ii s njima ako eli.)
b) Brojevi 22:2235. Bog je srdit na Bileama to odlazi u Moab, znajui da se
nada nagradi od Balaka. Dok je bio na svom putu, Bileam saznaje za opasnost Bojeg negodovanja kad mu se obrate njegov magarac i aneo.
c) Brojevi 22:3624:25. Bileam se susree s Balakom (22:3623:2). Balak ga tri
puta trai da prokune Izrael, no Bileam slua Boga i svaki put blagoslivlja
Izrael (23:324:9). On zatim prokune Moab i prorie o Isusu Kristu
(24:1025).
d) Brojevi 31:116. Izraelci unitavaju Midjance i ubijaju Bileama. Mojsije
objanjava da je Bileam savjetovao Midjance da potaknu Izraelce na grijeh.
(Posljedice Bileamovog savjeta opisane su u Brojevima 25:13. Iako Bileam
nije htio izravno prokleti Izrael, oito je dovoljno elio nagradu od Balaka
da je predloio poticanje Izraela na grijeh, to bi prouzroilo da izgube
Boju zatitu.)
2. Dodatno itanje: 2. Petrova 2:1516; Judina 1:11; Otkrivenje 2:14.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Pozovite polaznike da dobro posluaju sljedee izjave i razmisle o tome kakva bi
ih osoba izrekla:
Da mi [kralj] dadne svoju kuu punu srebra i zlata, ne bih mogao prestupiti
zapovijedi Boje (Brojevi 22:18).
Sve to Jahve kae, to u initi (Brojevi 23:26).
Ne bih mogao prestupiti zapovijed Jahvinu i po svojoj volji initi bilo dobro,
bilo zlo; ono to Jahve kae, to u i ja rei (Brojevi 24:13).
Koje su karakteristike osobe koja bi rekla te stvari? (Takve izjave navode da je
osoba posluna, vjerna i ponizna.)
72
Objasnite da je te izjave izrekao ovjek imenom Bileam, koji je propovijedao

strogu poslunost, no u svom je srcu elio zemaljske nagrade i slavu. Ova lekcija
pokazuje posljedice tvrdoglavog inzistiranja na naoj volji da ispunimo te elje.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Bileam odbija Balakovu nagradu u zamjenu za prokletstvo nad Izraelom.
Prestraen prilaskom Izraelaca, Balak, kralj Moaba, poslao je glasnike da
Bileamu ponude nagradu ako doe u Moab i prokune Izrael (Brojevi 22:57).
Kako je Bileam odgovorio na tu ponudu? (Vidi Brojevi 22:814.) Kakve nam
se takozvane nagrade ponekad nude u zamjenu za neposluh Bogu?
Nakon to je Bileam odbio doi u Moab, Balak je poslao drugu skupinu
mukaraca, uvjerljiviju nego prvu, kako bi ga pokuali pridobiti. to je Balak
ponudio Bileamu? (Vidi Brojevi 22:1517.) Kako je Bileam odgovorio? (Vidi
Brojevi 22:1819.) to mislite zato je elio ponovo upitati Gospoda? (Bileam
se moda nadao da e Gospod promijeniti svoj naum i dopustiti mu da primi
nagradu koju mu je Balak ponudio.) Koje su opasnosti traenja iznimaka u
Bojim zapovijedima i savjetima?
Gospodin je dao Bileamu dozvolu da ode s Balakovim glasnicima ako to eli.
No zatim je Gospodin bio srdit na Bileama to je iao (Brojevi 22:2022). to
Gospodinova srdba govori o onome to je bilo u Bileamovom srcu? (Vidi
2. Petrova 2:15; Izaija 29:13.)
2. Gospodin je pokazao opasnost Bileamovog tvrdoglavog inzistiranja na
vlastitoj volji.
Na putu u Moab Bileam je pokuao tri puta natjerati svog magarca da
krene (Brojevi 22:2230). Na koji je nain to slino Bileamovom odnosu
s Gospodinom? (Bileam je elio nametnuti svoju volju magarcu i
Gospodinu. Moete istaknuti da je magarac vidio anela, ali Bileam nije.
Na slian nain Gospodin je vidio mnogo stvari koje Bileam nije vidio.)
Koje su neke suvremene usporedbe pojedinaca i skupina koji su tvrdoglavo
pokuavali uiniti ono to oni ele umjesto da se podloe Bojoj volji ili pravednom savjetu roditelja ili voa?
Moete raspraviti neke od sljedeih primjera:
a) Dijete, nezadovoljno odgovorom jednog roditelja, odlazi drugom roditelju,
nadajui se drugaijem odgovoru.
b) lan Crkve, nezadovoljan savjetom sveenikog voe, odlazi drugom sveenikom voi.
c) lan Crkve racionalizira da se zapovijed ne odnosi na njega ili nju kao na
ostale lanove.
73
Gospodin je ukorio Bileama kroz anela i magarca. Kako je Bileam odgovorio

na rijei anela kojima ga je ukorio? (Vidi Brojevi 22:3135.) Zato Bog kori
svoju djecu? (Vidi NiS 95:1.) Kako Boji ukor moe biti blagoslov za nas?
3. Bileam odbija prokleti Izrael.
Poduite i raspravite o Brojevima 22:3624:25.
Nakon to je Bileam stigao u Moab, Balak je tri puta traio od njega da prokune Izrael. Gospodin je svaki put rekao Bileamu da blagoslovi Izrael, a
Bileam je posluao. Koje je jakosti Bileam prikazao u ovom zapisu? (Vidi
Brojevi 22:38; 23:8, 1920; 24:1, 1213.) Koja je slabost jo uvijek oita u
Bileamu? (Vidi Brojevi 22:41; 23:13, 1315, 2730. Iako je Bileam odbio
Balakov zahtjev da prokune Izrael, bio je voljan slijediti Balaka od mjesta
do mjesta i sluati njegove molbe iako je znao da su pogrene.) Koje su opasnosti sluanja nepravednih prijedloga (na primjer, od prijatelja ili iz medija)
kad znamo da su pogreni?
4. Izraelci su unitili Midjance i ubili Bileama.
Zato su Izraelci ili u rat protiv Midjanaca? (Vidi Brojevi 31:13; Gospodin je
bio srdit na Midjance jer su poticali Izralece ne grijeh, kako je zabiljeeno u
Brojevima 25:13.) Tko je savjetovao Midjance da izazovu djecu Izraelovu da
sudjeluju u idolopoklonstvu i nemoralu? (Vidi Brojevi 31:16.) Zato je Bileam
dao taj savjet? (Iako je Bileam posluao Gospodinove zapovijedi da blagoslovi
Izrael, umjesto da ga prokune, u svom je srcu elio svjetovnu slavu i nagrade.
Kako bi primio te nagrade, predloio je poticanje Izraela na grijeh, uzrokujui
da izgube Boju zatitu.) to se dogodilo Bileamu tijekom borbe Izraelaca s
Midjancima? (Vidi Brojevi 31:8.)
Tri pisca u Novom zavjetu spomenuli su Bileama (2. Petrova 2:1516; Judina
1:11; Otkrivenje 2:14). Koja su njihova razmiljanja o njemu?
Koje lekcije moemo nauiti iz te prie? (lanovi Crkve koji trae svjetovne
nagrade i slavu, koji trae iznimke Bojem savjetu i zapovijedima, ili koju
pokuavaju predstaviti svjetovne ideje, prakse ili mjerila u Crkvu slijede
Bileamov nepravedan primjer. To se naziva nauk Balama u Otkrivenju
2:14.)
Starjeina Bruce R. McConkie je rekao:
Kakva je to samo pria! Tu je prorok Boji koji je vrsto predan objaviti
samo ono to govori Gospodin nebesa. ini se da nema ni najmanje sumnje
u njegovom umu o pravcu kojim treba ii. On predstavlja Gospodina, a ak
ni kua puna zlata i srebra niti velika slava koje je ponudio kralj ne mogu ga
odvratiti s njegovog odreenog pravca...
No pohlepa za bogatstvom i astohleplje su ga pozivali. Kako bi udesno bilo
[za njega] da je bogat i moan... Moda e mu Gospodin dopustiti da kompromitira njegova mjerila i ima neto od svjetovnog bogatstva i moi... Pitam se
kako esto neki od nas dobiju vodstvo od Crkve, a zatim, poput Bileama, ele
svjetovne nagrade...
74
16. lekcija
Bileam,... nadahnut i moan kao to je nekad bio, izgubio je duu na kraju jer
je stavio svoje srce na stvari od ovoga svijeta umjesto na bogatstva vjenosti
(The Story of a Prophets Madness [Pria o prorokovoj ludost], New Era, travanj 1972., 7).
Upotrijebite izjave u aktivnosti za privlaenje panje. Istaknite da iako se
inilo da je Bileam strogo posluan, elje njegovog srca bile su da primi zemaljske nagrade i slavu. to ova pria poduava o vanosti uvanja elja naeg
srca istima? Kako moemo odrati elje naih srca istima?
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Posvjedoite da bi se izbjeglo mnogo grijeha i patnje za njega i za Izrael da se

Bileam ponizno podloio Bojoj volji. Potaknite polaznike da budu postojani
umjesto tvrdoglavi da trae i slijede Gospodinovu volju ne pokuavajui je
zaobii ili promijeniti.

1. Poslunost Gospodinu
Moemo uiti od Bileama vanost poslunosti Gospodinu. Takoer moemo
nauiti iz dobrog primjera mnogih drugih mukaraca i ena u Svetim pismima.
Moete upotrijebiti neke od sljedeih primjera:
a) Spasitelj, svjestan agonije koja ga eka u Getsemanskom vrtu i na kriu,
klee na koljena te poe moliti: Oe! Ako hoe, otkloni ovaj kale od
mene! Ali neka ne bude moja, nego tvoja volja! (Luka 22:4142).
b) Kad je Abraham primio zapovijed da rtvuje svog sina Izaka, ujutro...
podrani da krene na put prema planini Morija (Postanak 22:3).
c) Kad je Mariji reeno da e biti majka Sina Bojeg, odgovorila je: Evo slubenice Gospodnje, neka mi bude po rijei tvojoj! (Luka 1:38).
d) Kad je Nefi primio zapovijed da se vrati u Jeruzalem da donese mjedene ploe
od Labana, odmah je odgovorio: Poi u ja i uiniti ono to mi Gospod
zapovijedi (1. Nefi 3:7).
e) Sinovi Helamanovi bili su uspjeni u borbi jer nastojahu izvriti svaku rije
zapovijedi najtonije (Alma 57:21).
2. Jahve te lii asti (Brojevi 24:11)
Kad je Bileam odbio prokleti Izrael i primiti Balakove nagrade i slavu, Balak mu
je rekao: Jahve te lii asti (Brojevi 24:11). Kako nas slijeenje Gospodnjih
zapovijedi liava zemaljskih nagrada i slave? to je Gospod obeao umjesto zemaljskih nagrada? (Vidi NiS 81:6.)
75
17.
Pazi da ne zaboravi
lekcija
Ponovljeni zakon 6; 8; 11; 32

Svrha
Potaknuti polaznike da (1) se sjete Gospodina i saveza koje su sklopili s njim i

(2) stvore okolinu koja e im pomoi da to uine.
Priprema

a) Ponovljeni zakon 6:19; 11:1821. Mojsije daje upute Izraelcima da im
pomogne upamtiti njihove saveze. Poduava roditelje da poduavaju svoju
djecu njegovim rijeima.
b) Ponovljeni zakon 6:1012; 8:120. Mojsije podsjea Izraelce na Boje blagoslove za njih. Upozorava ih da e ieznuti ako ne sluaju Boje zapovijedi i ako ga se ne sjeaju.
c) Ponovljeni zakon 32:14, 1518, 3040, 4547. Mojsije savjetuje Izraelce
da budu svjesni Stijene svojeg spasenja (Isus Krist).
2. Dodatno itanje: Ponovljeni zakon 4; 7:14; 13:18; 34.
3. Ako koristite prvu aktivnost za privlaenje panje, donesite od kue predmete
koji su navedeni pod Aktivnost za privlaenje panje.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

1. Postavite predmete iz svog doma koji vas podsjeaju na Gospodina i saveze
koje ste sklopili s njim. (Ti predmeti mogu ukljuiti Sveta pisma, slike, knjige
i glazbu.) Kaite polaznicima zato su ti predmeti vama vani. Objasnite da se
dio ove lekcije odnosi na fizike predmete koje su drevni Izraelci koristili da
se podsjete na Gospodina i njihove saveze s njim. Istaknite da fiziki predmeti mogu biti snani podsjetnici i za nas danas.
2. Zapiite sljedee rijei na plou:
Nasamariti, obmanuti, uhvatiti, prevariti, prodirati, zavoditi, iskuavati, uljuljati, srdba, slijep, lagati, laskati, unititi
to je zajedniko ovim rijeima? ( Jedna zajednika karakteristika je da
sve opisuju Sotonine taktike u njegovim nastojanjima da nas udalji od
Gospodina.)
Neka polaznici proitaju NiS 76:2829. Objasnite da su ti stihovi iz vizije
dane Josephu Smithu i Sidneyju Rigdonu. to moemo uiniti kako bismo
bili zatieni od Sotoninog utjecaja? (Moete upotrijebiti sljedei dijagram
da prikaete neke od stvari koje moemo uiniti kako bismo se obranili od
Sotoninih kunji.)
76
ANEDJELJN
ITV
A
OL
A KU
PISM
N
TA
A
E
V
LJSKA VEER
ITE
M
OB
O
ZAP VIJEDI
LA
S
KO
Objasnite da u Ponovljenom zakonu Mojsije poduava Izraelce kako stvoriti

okolinu koja e im pomoi da se odupru Sotoninim kunjama. Ova lekcija
analizira Mojsijev savjet i raspravlja kako ga mi moemo primijeniti danas.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

Nakon ispita, ukora i poduke Izraelcima u pustinji u trajanju od 40 godina,
Gospodin je rekao da su spremni ui u obeanu zemlju. No prije toga imao je
vane upute za njih. Mojsije je iznio te upute u tri govora koji su zapisani u
Ponovljenom zakonu.
U tim govorima Mojsije je ponovio etrdesetogodinje putovanje Izraela u pustinji, navodei Boju ruku u njihovom izbavljenju. Mojsije je takoer razgovarao o
odgovornostima Izraela kao odabranog Bojeg naroda. Naglasio je da moraju sluati Boje zapovijedi, naroito zapovijedi da ga se sjeaju i da se klonu idolopoklonstva. Mojsije je upozorio da, iako su djeca Izraelova bila spremna ui u
obeanu zemlju, ako se vrate opaini izgubit e svoje nasljee i biti ratrkana.
1. Mojsije daje upute Izraelcima da im pomogne upamtiti njihove saveze.
Poduite i raspravite o Ponovljenom zakonu 6:19 i 11:1821.
Ponovljeni zakon sadri Mojsijeve zadnje rijei Izraelcima. Kada biste trebali
dati posljednju poruku svojoj obitelji i prijateljima, koja bi to poruka bila?
to je Gospodin zapovjedio Izraelcima da uine u Ponovljenom zakonu
6:57? Kako moemo unijeti rijei iz Svetih pisama u naa srca? Kako roditelji
mogu uinkovito poduavati svoju djecu u evanelju i pomoi im da naue
voljeti Sveta pisma?
to je Gospodin savjetovao Izraelcima da uine u Ponovljenom zakonu 6:89
i 11:1820? (Imajte na umu da su eone vrpce bile trake pergamenata na
kojima je bilo ispisano etiri odlomka iz Svetih pisama... i koje su bile smotane i uvezane u kou koja se nosila... oko ela ili oko ruke [Bible Dictionary
[Biblijski rjenik], Frontlets, 676]).
to mislite zato je Mojsije rekao ljudima da stave odlomke Svetih pisama
izmeu svojih oiju, na njihove ruke, na okvir vrata i na vrata ograde? Kako
77
bi takav stalan podsjetnik utjecao na naa djela? to mi moemo uiniti u

naim domovima da nas podsjeti na Gospodina, njegove rijei i nae saveze s
njim? Da li nas slike na naim zidovima, knjige koje itamo, filmovi i televizijske emisije koje gledamo podsjeaju na Gospodina, ili predstavljaju enju
za svijetom?
Predsjednik Ezra Taft Benson je rekao da ljudi koje je obuhvatio Krist bit e
obuzeti u Kristu... Uimo u njihove domove, a slike na njihovim zidovima,
knjige na njihovim policama, glazba u zraku, njihove rijei i djela otkrivat
e ih kao krane (Conference Report, listopad 1985., 6; ili Ensign, studeni
1985., 67).
2. Mojsije savjetuje Izraelce da sluaju Boje zapovijedi i da ga se sjeaju.
Poduite i raspravite o Ponovljenom zakonu 6:1012 i 8:120.
Koje su glavne Mojsijeve poruke u Ponovljenom zakonu 6:1012 i 8:120?
to znai zaboraviti Gospoda? (Vidi Ponovljeni zakon 8:11.) Koje su posljedice zaboravljanja Boga? (Vidi Ponovljeni zakon 8:19.) Kako se moemo osigurati da ne zaboravimo Boga?
Koje je uvjete ili izazove Mojsije spomenuo zbog kojih ljudi mogu zaboraviti
Boga? (Vidi Ponovljeni zakon 6:1012; 8:1020.) Zato neki ljudi zaboravljaju
Gospodina nakon to ih on obilno blagoslovi? (Vidi Ponovljeni zakon 8:17.)
Predsjednik Brigham Young je rekao: Najvei strah koji imam za [lanove
ove Crkve] je da e se obogatiti u ovoj zemlji, zaboraviti Boga i njegov
narod, udebljati se i izbaciti sami sebe iz Crkve i otii u pakao. Ovi e ljudi
podnijeti rulje, pljaku, siromatvo i svakakve progone, i biti odani. No moja
vea bojazan za njih je da ne mogu podnijeti bogatstvo. Ipak, moraju proi
kunju bogatstva, jer e postati najbogatiji ljudi na ovoj zemlji (Preston
Nibley, Brigham Young: The Man and His Work [Brigham Young: ovjek i njegovo djelo] [1936.], 128).
Tko je izvor bilo kojeg bogatstva koje moemo imati? (Vidi Ponovljeni zakon
8:18.) Kako moemo koristiti nae bogatstvo kako bismo unaprijedili
Gospodnje djelo? (Vidi Ponovljeni zakon 8:18; Jakov 2:1819.)
3. Mojsije savjetuje Izraelce da budu svjesni Stijene svojeg spasenja (Isus Krist).
Poduite i raspravite o Ponovljenom zakonu 32:14, 1518, 3040, 4547.
Tko je Stijena o kojoj se govori u Ponovljenom zakonu 32:34? (Isus Krist;
vidi takoer stihove 15, 18 i 3031.) to mislite zato se Isus Krist ponekad
naziva Stijena? (Vidi Helaman 5:12.)
Mojsije je izjavio da stijena im (lani bogovi opakih) nije poput nae
Stijene (Brojevi 32:31). Po emu se njihova stijena razlikuje od nae
Stijene? (Vidi Ponovljeni zakon 32:3740.)
to znai graditi na Stijeni? (Vidi Ponovljeni zakon 32:4647; Matej 7:2427;
NiS 50:44.) Kako mi to moemo uiniti? (Vidi Ponovljeni zakon 18:1819,
koji, u proricanju Kristova dolaska, govori o potrebi da sluamo njegove
rijei.)
78
17. lekcija
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Posvjedoite o Spasitelju i iznesite svoju zahvalnost za saveze koje ste sklopili

s njim. Naglasite vanost sjeanja Boga i obdravanja saveza koje s njim sklapamo. Posvjedoite da stvari koje stavljamo oko nas poput slika, knjiga i glazbe mogu biti snani podsjetnici na Gospodina i saveze koje smo s njim
sklopili. Istaknite da je naa svrha u okruivanju s tim stvarima ista kao i svrha
drevnih Izraelaca u noenju frontlets: da nam pomogne graditi na Stijeni da
nam pomogne sjetiti se i slijediti Gospodina.

1. Ispii ih na dovratnicima kue svoje (Ponovljeni zakon 6:9)
Pozovite polaznike da naprave popis slika, postera, glazbe i drugih predmeta u
svojim domovima. Neka svaki predmet oznae sa simbolom + (ukazujui na
predmete koji e ih vjerojatno voditi ka sjeanju Gospodina) ili simbolom -
(ukazujui da e to vjerojatno odvui njihova srca od Gospodina). Moete predloiti da polaznici to uine sa svojim obiteljima tijekom kune obiteljske veeri.
2. Nee te on zapustiti (Ponovljeni zakon 4:31)
Nakon to je prorekao da e se Izraelci vratiti oboavanju drugih bogova i biti
ratrkani (Ponovljeni zakon 4:2528), Mojsije je izrekao rijei nade. to je obeao onima koji tee Gospodinu svim svojim srcima? (Vidi Ponovljeni zakon
4:2931; Izaija 49:1416.) Kako je to obeanje ispunjeno u vaem ivotu? to
moramo uiniti kako bismo teili ka Gospodinu svim svojim srcem i duom?
3. Odupiranje negativnim utjecajima drugih
Na koju je opasnost Mojsije upozorio u Ponovljenom zakonu 13:68? Kako
moemo prepoznati kad nas netko pokuava odvui od Gospodina? Kako trebamo odgovoriti takvoj osobi?
4. Ali neka nitko ne doe pred Jahvu praznih ruku (Ponovljeni zakon 16:16)
Mjesto spomenuto u Ponovljenom zakonu 16:2, 11 i 16 je ator, koji je bio
prijenosni hram za Izraelce. U pripremi za gozbu u atoru, Mojsije je poduio
ljude da ne dou pred Jahvu praznih ruku (Ponovljeni zakon 16:16). Kako
se to moe primijeniti na na odlazak u hram? Kako se moemo pripremiti za
odlazak u hram kako ne bismo uli prazni u hram? Kako bi nam takva priprema pomogla da se proveseli[mo]... tada u nazonosti Jahve u hramu?
(Ponovljeni zakon 16:11).
Predsjednik Howard W. Hunter je savjetovao: Budimo ljudi koji odlaze u
hram. Pohaajte hram onoliko esto koliko vam osobne okolnosti doputaju.
Drite sliku hrama u vaem domu kako bi je vaa djeca vidjela (Conference
Report, listopad 1994., 8; ili Ensign, studeni 1994., 8). Zato je vano za nas
da idemo u hram to je ee mogue? Zato je vano da drimo sliku hrama
u naem domu?
79
5. Nitko nije doznao za njegov grob (Ponovljeni zakon 34:6)

Pisac koji je zavrio Ponovljeni zakon znao je samo da je Mojsije otiao i stoga
pretpostavio da je preminuo, da ga je Gospodin zakopao i da nitko nije znao
gdje se nalazi njegov grob. Meutim, mi znamo da je Mojsije prenesen. (Za
objanjenje stanja prenesenih bia vidi 3. Nefi 28:79, 3740.) Bible Dictionary
[Biblijski rjenik] navodi sljedee objanjenje Mojsijevog prijenosa:
Kao to je bio sluaj s mnogim drevnim prorocima, Mojsijevo slubenitvo
produljilo se preko granica njegovog smrtnog ivota. U drutvu Ilije, doao je
na planinu Preobraenja i predao kljueve sveenitva Petru, Jakovu i Ivanu
(Matej 17:34; Marko 9:49; Luka 9:30; NiS 63:21; History of the Church [Povijest
Crkve], 3:387). Iz tog dogaaja, koji se dogodio prije Isusova uskrsnua, razumijemo da je Mojsije bio preneseno bie te da nije umro kako je zapisano u
Ponovljenom zakonu 34 (Alma 45:19). Bilo je potrebno da bude prenesen kako
bi imao tijelo od mesa i kostiju u vrijeme preobraenja, obzirom da uskrsnua
jo nije bilo. Da je bio samo duh, ne bi mogao na planini obaviti djelo davanja
kljueva Petru, Jakovu i Ivanu (usp. NiS 129) (Bible Dictionary, Moses, 735).
80
Budi odvaan i hrabar
18.
lekcija
Joua 16; 2324

Svrha
Potaknuti polaznike da budu odvani i hrabri u ivljenju evanelja Isusa Krista.
Priprema

a) Joua 1. Gospodin poziva Jouu da naslijedi Mojsija i zapovijeda mu da
bude odvaan, hrabar, prouava Sveta pisma i obdrava zapovijedi. Joua
priprema Izraelce da zaposjednu zemlju koju im je Gospodin obeao.
b) Joua 34; 6. Izraelci prelaze rijeku Jordan po suhom i postavljaju 12 kamenova kao spomen na njihov prelazak. Po vjeri Izraelaca uniten je Jerihon.
c) Joua 23; 24:1431. Joua i njegov narod sklapaju savez da e sluiti
Gospodinu.
2. Dodatno itanje: Joua 7; 14.
3. Zamolite polaznika da se pripremi prepriati zapis o bitci kod Jerihona kao
da su on ili ona prisustvovali kao oevidac ( Joua 6). Zamolite jednog ili dva
druga polaznika da se pripreme iznijeti iskustvo koje ih podsjea na Boju
mo i ljubav.
4. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, nabavite list papira, ljepljivu
traku ili gumicu, i knjigu. Ako koristite pitanja o zamkama i stupicama,
moete ponijeti malu zamku, poput miolovke, kako biste vizualno doarali
raspravu.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Objasnite da ova lekcija govori o Joui, proroku koji je vodio djecu Izraelovu
u njihovom osvajanju obeane zemlje. Kad je pozvao Jouu da bude prorok,
Gospodin ga je savjetovao da bude odvaan i hrabar ( Joua 1:6). Zapiite tu
reenicu na plou. Pokaite list papira i knjigu. Zamolite polaznika da postavi
papir na rub i pokua izbalansirati knjigu na vrhu.
Nakon to polaznik to pokua, objasnite da postoji nain da se papir dovoljno
uvrsti kako bi izdrao knjigu. Sloite papir tako da tvori valjak i uvrstite ga
gumicom ili ljepljivom trakom. Postavite valjak na jedan kraj na ravnu
podlogu. Paljivo postavite knjigu na vrh. (Moete to isprobati prije poetka
lekcije.)
Objasnite da je Joua postao snaan jer je dopustio Bogu da oblikuje njegovu
osobnost. Slino tome, kako mi doputamo Bogu da oblikuje nau osobnost,
moemo postati snani i ostvariti ono to Gospodin eli da uinimo.
81
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

Tijekom etrdesetogodinjeg putovanja Izraelaca kroz pustinju, Mojsije im je
dao Boji zakon, djelovao kao Boji glasnogovornik i sluio kao njihov vodi.
On je jedini voa kojeg je poznavao cijeli narataj Izraelaca. No Gospodin ga
je uzeo pred kraj njihovog putovanja u trenutku kad su se nali pred velikim
ispitom. Sjeajui se svojih obeanja Izraelu, Gospodin je podigao novog vou,
Jouu, koji je spremno vodio osvajanje i naseljavanje obeane zemlje.
1. Gospodin poziva Jouu.
Poduite i raspravite o Joui 1.
to mislite s kojim se izazovima Joua suoio kad ga je Gospodin pozvao da
naslijedi Mojsija u voenju Izraelaca? (Trebao je povesti Izrael u osvajanje i
naseljavanje Kanaana, to je bio veliki pothvat. Takoer je preuzeo mjesto
velikog voe.) Kakvu je sigurnost Gospodin dao Joui dok se on pripremo ui
u obeanu zemlju? (Vidi Joua 1:5.) Kako nam ta sigurnost moe pomoi u
novim pozivima ili izazovima? Kako je Gospodin pomogao vama u takvim
okolnostima?
Koju je zapovijed Gospodin ponovio tri puta u Joui 1:69? to je Gospodin
rekao za to e Joui trebati hrabrosti i snage? (Vidi Joua 1:7. Istaknite da
iako e Joui trebati snage da se bori u mnogim vojnim bitkama, takoer e
mu trebati moralne snage snage da uini ispravno.) S kojim se izazovima
suoavamo danas koji zahtijevaju snagu i moralnu hrabrost? Koje ste primjere moralne hrabrosti vi primijetili?
to je Gospodin rekao Joui da uini kako bi usp[io] u pothvatima? (Vidi
Joua 1:8. Objasnite da se knjiga zakona odnosi na Sveta pisma.) to mislite
zato je prouavanje Svetih pisama vano za Jouu da uspije u svom pozivu?
Kako nam redovito prouavanje Svetih pisama pomae?
2. Izraelci prelaze rijeku Jordan po suhom; po njihovoj vjeri uniten je
Jerihon.
Poduite i raspravite o Joui 34 i 6.
Kad su Izraelci trebali prijei rijeku Jordan, njezine obale bile su preplavljene.
Kako je Gospodin pokazao Izraelcima da je uz Jouu kao to je bio uz Mojsija?
(Vidi Joua 3:78, 1417; 4:14. Ukoliko je potrebno, objasnite da je koveg
saveza bio prenosivi oltar koji je sadravao svete zapise, ukljuujui Mojsijeve
zapise i ploe koje sadre deset zapovijedi.) Kako nam Gospodin pokazuje da
vodi i nadahnjuje ivueg proroka kao u vrijeme prolih proroka?
to su sveenici koji su nosili koveg morali uiniti prije nego to je rijeka
Jordan prestala tei? (Vidi Joua 3:1317. Morali su ui u preplavljenu vodu
dok su nosili koveg.) Kako Gospodin ponekad trai slino od nas?
Starjeina Boyd K. Packer je rekao:
Ubrzo nakon to sam pozvan za Vrhovnog autoriteta, otiao sam starjeini
Haroldu B. Leeju po savjet. Paljivo je sasluao moj problem i predloio da se
obratim predsjedniku Davidu O. McKayu. Predsjednik McKay me je savjeto-
82
18. lekcija
vao u kojem smjeru trebam ii. Bio sam voljan posluati, no nisam vidio
naina da uinim kako me je savjetovao.
Vratio sam se starjeini Leeju i rekao mu da ne vidim naina da idem u
smjeru prema savjetu. Rekao je: Problem s tobom je to pokuava vidjeti
zavretak prije samog poetka. Odgovorio sam da bih volio vidjeti barem
jedan ili dva koraka unaprijed. Tada je dola ivotna lekcija: Mora nauiti
hodati na rubu svjetlosti, a zatim zakoraiti nekoliko koraka u tamu. Tada
e se ukazati svjetlo i pokazati put pred tobom (The Edge of the Light
[Rub svjetlosti], BYU Today, oujak 1991., 2223).
Zato je Izrael postavio spomenik od 12 kamenova nakon prelaska rijeke
Jordan? (Vidi Joua 4:19. To je trebalo biti svjedoanstvo Gospodnje moi
za budue narataje, podsjeajui ih da e ih Gospodin blagosloviti kao to je
blagoslovio njihove oeve.) Koji osobni spomenici podsjeaju vas na Boju
mo u vaem ivotu? (Odgovori ukljuuju sakrament; slike Krista, hramova i
proroka; Sveta pisma; duhovna iskustva zabiljeena u dnevnicima.) Kako ti
spomenici mogu blagosloviti ivote drugih? (Vidi Joua 4:2124.)
Posvjedoite da e Gospodin odgovoriti na molitve, dati blagoslove, dati
objavu i izvesti udesna djela za svaki novi narataj. Zamolite prethodno zaduene polaznike da iznesu iskustva koja ih podsjeaju na Boju mo i ljubav.
Zamolite prethodno zaduene polaznike da opiu pad Jerihona kao da su on
ili ona bili oevici ( Joua 6). to je prouzroilo pad zidina Jerihona? (Vidi
Hebrejima 11:30.) Zato je ponaanje Izraelaca bilo in vjere?
Tko su bili jedini stanovnici Jerihona koji su bili spaeni? (Vidi Joua 6:17,
2225; vidi i Joua 2:115.) to moemo nauiti iz spaavanja Rahabe i njezine obitelji?
3. Joua i njegov narod sklapaju savez da e sluiti Gospodinu.
Poduite i raspravite o Joui 23 i 24:1431.
Pred kraj njegovog ivota, Joua je podsjetio Izraelce na ono to je Bog uinio
za njih. Joua ih je takoer savjetovao da izbjegavaju zamke i stupice. Ako ste
donijeli malu zamku, pokaite kako radi. Ako niste donijeli zamku, opiite
kako neka od njih radi. Koje su neke stvari koje moramo uiniti kako bismo
izbjegli da budemo uhvaeni u zamku? Prvo moramo prepoznati da je to
zamka, a zatim je se kloniti.)
U njegovom posljednjem savjetu, Joua je potaknuo Izrael drite se Jahve
umjesto da prionete uz ostatak [kanaanskih] naroda ( Joua 23:8, 12.
Obratite panju da u ovoj sluaju rije drati znai prilijepiti ili spojiti). Kako
se moemo drati Jahve umjesto da se drimo svijeta? Kako bi dranje uz
Kanaance bilo zamka i stupica Izraelcima? Koje su neke od zamki i stupica u
svijetu s kojim se danas suoavamo?
Koji je vaan savjet Joua dao na kraju svog ivota? (Vidi Joua 24:1415.)
S kim su Joua i Izrael sklopili savez da e mu sluiti? (Vidi Joua 24:1518,
2125, 31.) Zato osoba ne moe sluiti pravome Bogu i svjetovnim bogovima u isto vrijeme?
Zato je vano danas odluiti da sluimo Gospodinu? Kako moemo pokazati
da smo odabrali sluiti njemu?
83
Starjeina Marvin J. Ashton je rekao: Joua nas podsjea na vanost brzog

donoenja odluka: danas izaberite kome ete sluiti;... Ja i moj dom sluit
emo Jahvi ( Joua 24:15). Ne sutra, ne kad budemo spremni, ne kad nam
bude zgodno ve danas, upravo sad, odaberite kome ete sluiti. Onaj koji
nas poziva da slijedimo uvijek e biti ispred nas sa svojim Duhom i utjecajem
da diktira ritam. On je napravio mapu i oznaio smjer, otvorio vrata i pokazao put. Pozvao nas je da doemo k njemu, a najbolje vrijeme da uivamo u
njegovom drutvu je upravo sada. Mi najbolje moemo doi na put i ostati
na putu inei ono to je Isus inio potpuno se obvezati da inimo volju
njegovog Oca (Conference Report, travanj 1983., 41; ili Ensign, svibanj
1983., 3031).
Zakljuak
Jouin posljednji savjet Izraelcima ukljuuje isti nalog kojeg je Gospodin iznio
kad je pozvao njega da bude prorok da bude snaan i odvaan ( Joua 23:16).
Nalog se primjenjuje danas kao i tada budui da smo svi ukljueni u vanu
duhovnu bitku izmeu dobra i zla.
Starjeina Ezra Taft Benson je rekao da su dva naela temeljna za sigurnost i mir:
Prvo, povjerenje u Boga; i drugo, odlunost da obdravamo zapovijedi, da sluimo Gospodinu, da uinimo to je ispravno... Gospodin je to vrlo dobro razjasnio
u objavama da iako vremena postanu opasna, iako budemo okrueni iskuenjima i
grijehom, iako se javi osjeaj nesigurnosti, iako njihova srca izdaju ljude i tjeskoba
ispuni njihove due, ako samo vjerujemo u Boga i obdravamo njegove zapovijedi
ne moramo strahovati (Conference Report, listopad 1950., 146).
Dodatne ideje za
poduavanje

1. Preuzimanje mjesta uspjenog voe
Mnogi ljudi, poput Joue i Brighama Younga, bili su pozvani da zauzmu mjesto velikih voa. Kakve su izazove oni mogli imati? to mislite da im je pomoglo da budu uspjeni? to mi moemo uiniti da nam pomogne da budemo
uspjeni kad doemo nakon nekoga tko je bio odlian, bilo da se radi o poslu,
crkvi, koli ili kod kue?
2. Posljedice grijeha pojedinaca na druge ljude
Poduite zapis i Akanu u Joui 7. Zbog Akanovog neposluha, Izraelce su porazili ljudi iz Aja ( Joua 7:15). to je Akan uinio da to prouzroi? (Vidi Joua
7:2021. Prouzroio je Gospodnje negodovanje na Izrael jer ga nije posluao
i uzeo je odjeu i novac iz Jerihona.)
to posljedice Akanovih grijeha govore o tome kako grijesi pojedinaca mogu
utjecati na druge ljude? Koja je zabluda u razmiljanju da je ono to inimo
naa stvar i da nee nakoditi nikome drugome? (Moete upotrijebiti primjere
kako djela jedne osobe utjeu na druge: Nesrea koju prouzroi pijani voza
moe utjecati na ivote nevinih ljudi koji su ozlijeeni. Osoba koja poremeti
razred Nedjeljne kole oteava drugima da se koncentriraju i osjete Duha.
Osoba koja ini seksualne grijehe ili ne ivi Rije mudrosti donosi bol i patnju
drugima. Nevjeran suprunik moe razoriti obitelj i donijeti patnju nevinim
84
18. lekcija
lanovima obitelji. Pojedini lanovi Crkve koji ne slijede Gospodina mogu

usporiti Crkvu kao cjelinu da primi Gospodnje blagoslove.)
Starjeina James E. Faust je rekao: Privatne stvari nisu privatne; sve imaju
javne posljedice... Nae drutvo je zbroj onoga to milijuni pojedinaca ine
u svojim privatnim ivotima. Zbroj osobnog ponaanja ima globalne javne
posljedice ogromnih razmjera. Ne postoje apsolutno privatne odluke
3. Kaleb prima zemlju Hebron
Joua 14 govori kako je Kaleb primio Hebron od Joue. Zato je Kaleb dobio
zemlju Hebron? (Vidi Joua 14:614. Obratite panju kako se izraz vrio
volju Jahve ponavlja u stihovima 8, 9 i 14.)
Predsjednik Spencer W. Kimball je iznio svoje divljenje prema Kalebu i naveo
neke lekcije koje je nauio od njega:
Iz Kalebova primjera uimo vrlo vane lekcije. Kao to se Kaleb morao boriti
i ostati odan i vjeran kako bi stekao batinu, i mi moramo upamtiti da, iako
nam je Gospodin obeao mjesto u njegovom kraljevstvu, mi se moramo truditi stalno i vjerno kako bismo bili dostojni primi nagradu.
Kaleb je zakljuio svoju dirljivu izjavu s molbom i izazovom koji su u mom
srcu pronali svo suosjeanje. Anakovci, divovi, jo su uvijek naseljavali obeanu zemlju, i morali su biti poraeni. Kaleb je u 85. godini rekao: Daj mi
sada ovo gorje ( Joua 14:12).
To su moji osjeaji za djelo u ovom trenutku. Postoje veliki izazovi pred
nama, divovske prilike s kojima emo se suoiti. Iskazujem dobrodolicu toj
uzbudljivoj prilici i elim ponizno rei Gospodinu: Daj mi sada ovo gorje,
daj mi te izazove (Conference Report, listopad 1979., 115; ili Ensign, studeni
1979., 79).
4. Danas izaberite kome ete sluiti
Ako imate na raspolaganju Old Testament Video Presentations (53224), moete
pokazati Choose You This Day Whom Ye Will Serve [Odaberi danas kome e
sluiti], estominutni segment o ispitivanju poslunosti arapskog konja u vrijeme gladi i ei.
85
19.
Vladavina sudaca
lekcija
Suci 2; 4; 67; 1316

Svrha
Potaknuti polaznike da tee utjecajima koji e ih osnaiti u ivljenju evanelja

u svijetu izazova.
Priprema

a) Suci 2:623. Ciklus otpada zapoinje kako nadolazei narataj djece
Izraelove zaboravlja Gospodina kako bi sluio bogovima ljudi oko sebe.
b) Suci 4:116. Barak je dobio zapovijed da oslobodi Izrael od Jabina, kralja
Kanaana (4:17). Slae se da poe ako e Debora ii s njim (4:89). Debora
i Barak izbavljuju Izrael od Kanaanaca (4:1016).
c) Suci 67. Gideon je dobio zapovijed da izbavi Izrael od Midjanaca (6:124).
On i 10 drugih mukaraca u noi unitavaju Baalov oltar (6:2535).
Gospodin uvjerava Gideona da e mu pomoi dajui mu dva znaka
(6:3640). Gideon i 300 drugih mukaraca izbavljuju Izrael od Midjanaca
(7:125).
d) Suci 1316. Aneo poduava Samsonove roditelje da ga odgoje kao
Nazareanina (13:125). Samson vri velike podvige snagom, no kri
mnoge od svojih nazareanskih zavjeta (1415). Samson podlijee
Dalilinim kunjama; njegova je kosa odrezana, on postaje slab, uhite
ga Filistejci, a on pogiba ruei njihov hram (16:131).
2. Moete zamoliti polaznike da se pripreme ukratko prepriati jedan ili vie
zapisa iz Svetih pisama u ovoj lekciji.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Predsjednik Gordon B. Hinckley je ispriao o tome kad je u svoj vrt zasadio
mladicu no zaboravio je postaviti potporni kolac kako bi joj pomogao rasti.
S vremenom je vjetar prouzroio da se drvo jako nakrivilo na jednu stranu.
Predsjednik Hinckley je shvatio da bi drvo imalo podrku dok ne bi bilo dovoljno snano da se samo odupre vjetru, da je zavezao drvo za kolac. (Conference
Report, listopad 1993., 7778; ili Ensign, studeni 1993., 59.)
Objasnite da mi ponekad moemo biti poput tog mladog drveta, nemoni da se
suprotstavimo vjetru (Sotoninim kunjama) sami od sebe. U knjizi Sudaca uimo
o nekim od tih kolia koji nas mogu podrati. Nacrtajte na plou mlado drvo
koje je povezano s etiri potporna kolia. Kako prolazite kroz etiri zapisa iz
Svetih pisama u lekciji, oznaite svaki koli kako slijedi:
86
Pravedni
roditelji
Vjera u Boga
Rasprava o Svetim
pismima i primjena
Pravedni
prijatelji
Savezi

Pod Jouinim vodstvom, Izraelci su osvojili veliki dio obeane zemlje. Nakon
Jouine smrti, Izrael nije bio ujedinjen pod jednim voom do proroka Samuela i
kralja aula. Tijekom tog vremena, 12 sudaca sluili su kao vladari Izraela i vojni
voe. Veina njihove vladavine bila je tragina budui da je Izrael mnogo puta
proao kroz ciklus otpada, ropstva, pokajanja i izbavljenja.
Dodatak traginim dijelovima ove povijesti su prie ljudi koji su ostali vjerni,
postavljajui snane primjere o tome kako koristiti vjeru i hrabrost u svijetu
otpada. Debora i Gideon bili su pravedni suci koje je Gospodin podigao da
izbave Izrael. Deborina vjera je uvelike zasluna za izbavljenje Izraela od
kanaanske vojske. Gideonovo oslanjanje na Gospodina omoguilo je njegovoj
vojsci od 300 osoba da na udesan nain poraze Midjance.
1. Snaga pravednih roditelja i posljedice odstupanja od njihovih puteva
Poduite i raspravite o Sucima 2:623.
U knjizi sudaca, djeca Izraelova iskusila su nekoliko ciklusa pravednosti i
otpada (vidi dijagram Krug otpada u Sucima na 89. stranici). Kako je nadolazei narataj Izraelaca zapoeo krug otpada? (Vidi posebno Suci 2:10, 12, 17,
20 i 22. Navedite da polaznici oznae kljune rijei u tim stihovima. Istaknite
da su djeca Izraelova napustila Boga te obiaje i saveze njihovih roditelja.)
Zato djeca ponekad naputaju pravedna uenja i obiaje njihovih roditelja?
Kako roditelji mogu pomoi svojoj djeci da budu vjerna? Kako su vai roditelji ili drugi lanovi obitelji osnaili vas u pravednom ivljenju?
Kako moemo prepoznati prve znakove otpada? Kako pojedinac moe prekinuti krug otpada? Kako moemo prikladno pomoi lanu obitelji ili prijatelju
za kojeg se ini da otpada od istine?
87
SLOBODA
IZBAVLJENJE
KRUG
OTPAD
OTPADA U
SUCIMA
PONIZNOST I
POKAJANJE
ROPSTVO
2. Debora snaga pravednog prijatelja

Ukratko ponovite priu o Debori i Baraku iz Sudaca 4:116, ili zaduite polaznika da to uini.
to je Gospodin zapovjedio Baraku da uini? (Vidi Suci 4:67.) to je Barak
mislio o tom zaduenju? Pod kojim je uvjetima Barak bio spreman ii u boj
protiv Sisere i njegovih 900 koija? (Vidi Suci 4:8.) to mislite zato je Barak
bio spreman suoiti se sa Siserom ako Debora poe s njim?
to vas je dojmilo kod Debore? Koje je kvalitete ona imala, a koje Barak
moda nije imao? (Vidi Suci 4:49, 14.)
to moemo nauiti od Debore o iskrenom prijateljstvu? ( Jedna stvar koju
moemo nauiti je da nas iskreno prijateljstvo nadahnjuje da sluamo
Gospodina i daje nam snagu da uinimo ono to je ispravno.) Kako su vam
vai prijatelji pomogli da se suoite s tekim izazovima ili posluate Gospodnje
zapovijedi? Kako moemo biti bolji prijatelji drugima?
Predloite polaznicima da zapiu imena svojih prijatelja i upitaju se (1) jesu li
poput Debore tim prijateljima i (2) jesu li ti prijatelji poput Debore.
3. Gideon snaga vjere u Boga
Ukratko ponovite priu o Gideonu iz Sudaca 67, ili zaduite polaznika da to
uini.
to je Gospodin zapovjedio Gideonu da uini? (Vidi Suci 6:14.) Kakva je bila
Gideonova prva reakcija? (Vidi Suci 6:15.)
Kako je Gospodin uvjerio Gideona da mu je on zapovjedio da izbavi Izrael i
da e biti s njim i pomoi mu? (Vidi Suci 6:1623, 3640; 7:915.)
Kad je Gideon povjerovao da mu je uistinu Gospodin zapovjedio da izbavi
Izrael, krenuo je naprijed s vjerom. Zato je Gospodin elio da se Gideonova
vojska od 32 000 smanji na 300 kako bi se borili protiv Midjanaca? (Vidi Suci
7:2. Gospodin je elio da mu Izraelci vjeruju i prepoznaju njegovu mo, a ne
njihovu mo.) Kako nas Gospodin ui da mu vjerujemo i priznajemo njegovu
mo danas?
88
19. lekcija
to se dogodilo kad se Gideon i njegovih 300 mukaraca suoilo s Midjancima?

(Vidi Suci 7:1623.) to mislite zato je Gideon htio da njegovi ljudi uzvikuju
Za Jahvu i Gideona? (Vidi Suci 7:20. Gideon je znao i htio je da njegovi
ljudi znaju da je Gospodin s njima.)
to moemo nauiti od Gideona? Kako je Gospodin pomogao vama da uinite neto to je od vas traio, a to je bilo teko? (Kako polaznici iznose iskustva, posvjedoite da kad nam Gospodin zapovijedi da neto uinimo,
pomoi e nam da to ostvarimo.)
4. Samson snaga saveza i posljedice njihova krenja
Ukratko ponovite priu o Samsonu iz Sudaca 1316, ili zaduite polaznika da to
uini.
Kako je Samsonova majka, koja nije mogla imati djece, saznala da e imati
sina? (Vidi Suci 13:23.) to je aneo rekao Samsonovoj majci o sinu kojeg
e roditi? (Vidi Suci 13:45. Objasnite da su Nazareani sklopili savez s
Gospodinom da se izdvoje od svijeta i postanu njegova svetinja. Nazareanski
zavjeti navedeni su u Brojevima 6:26, 8.)
Koje je blagoslove Gospodin dao Samsonu da mu pomogne ispuniti njegovu
misiju da izbavi Izrael od Filistejaca? (Vidi Suci 13:2425; 14:56, 19;
15:1415. Gospodin mu je dao duhovnu i fiziku snagu.)
Kao Nazareanin i dio doma Izraelova, Samson je sklopio saveze s Gospodinom.
Meutim, uskoro je prekrio svoj nazareanski zavjet i svoje saveze kao dio
doma Izraelova. Koje je zavjete i saveze prekrio? (Neki od saveza koje je Samson
prekrio navedeni su ispod.)
a) Oenio se izvan doma saveza Izraela (Suci 14:13).
b) Bio je neudoredan s bludnicom (Suci 16:1).
c) Dopustio je da mu odreu kosu (Suci 16:420).
Koje su posljedice Samsonovog krenja njegovih saveza? (Vidi Suci 16:1721.
Izgubio je duhovnu i fiziku snagu, a Filistejci su ga oslijepili i zarobili. Ako
je potrebno, objasnite da Samsonova kosa nije izvor njegove fizike snage.
Njegova kosa bila je znak njegovog saveza s Gospodinom, i kad je njegova
kosa odrezana, Gospodin je oduzeo njegovu fiziku snagu jer je prekren
savez.) to se dogaa kad prekrimo nae saveze? Koje znakove naeg saveza
s Gospodinom mi imamo?
Savezi koje sklapamo s Gospodinom trebaju biti izvor snage, vodstva i predanosti. Koje saveze mi sklapamo s Gospodinom? Kako su vas ti savezi osnaili?
( Jedan nain na koji nas savezi jaaju je da nam pomau oduprijeti se
Sotoninim nastojanjima da nas oslijepi ili svee.)
Samson je imao ogroman potencijal. Aneo je objavio njegovo roenje i
rekao da e poeti oslobaati Izrael od Filistejaca. Gospodin ga je blagoslovio
mnogim darovima, ukljuujui veliku fiziku snagu. Koje su unutarnje slabosti prouzroile njegov pad? (Vidi Suci 15:7; 16:1; NiS 3:4. Odgovori mogu
ukljuiti samoudovoljavanje, nemoral, elju za osvetom i krenje saveza.)
Kako moemo prevladati slabosti koje nas mogu onemoguiti da ispunimo
na potencijal?
89
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Objasnite da su se u knjizi o Joui Izraelci borili i pobijedili u mnogim bitkama

protiv Kanaanaca. Meutim, u knjizi o Sucima Izraelci su zapoeli gubiti duhovne bitke, doputajui da padnu pod utjecaj kanaanskih svjetovnih obiaja i
lanih bogova. Mi se suoavamo sa slinim duhovnim bitkama. Posvjedoite da
moemo uspjeti u tim bitkama dok (1) slijedimo obiaje pravednih roditelja i
predaka, (2) stjeemo dobre prijatelje, (3) poveavamo nau vjeru u Gospodina i
(4) obdravamo saveze.

1. Roditeljski doprinos svjetovnosti njihove djece (Suci 1:28)
Neuspjeh nadolazeeg narataja Izraelaca da ostanu vjerni nije u potpunosti
njihova greka. Prema Sucima 1:21, 2733 i 2:14, kako je postavljen temelj
za neuspjeh djece? (Postavio ga je neuspjeh roditelja da istjeraju Kanaance.
Iako su roditelji bili dovoljno snani da se odupru utjecaju svijeta oko njih,
njihova djeca nisu bila.)
Kako neki roditelji danas izlau svoju djecu svjetovnim utjecajima, inei istu
greku kao roditelji nadolazeeg narataja Izraelaca? (Potaknite odreene
odgovore.)
2. uda u nae doba
Zato neki ljudi, poput Gideona, osjeaju da je Gospodin izveo vie uda u
prethodnim naratajima nego u njihovom narataju? (Vidi Suci 6:13.) Koja
je naa uloga u stvaranju uda? (Vidi Moroni 7:3538.) Kako znate da Bog
nastavlja izvoditi uda danas? Kako moemo bolje prepoznati tiha uda u
naim ivotima?
3. Izrael bi se mogao pohvaliti (Suci 7:2)
Zato je Gospodin zapovjedio Gideonu da poalje veinu svojih trupa kui
prije suoavanja s Midjancima? (Vidi Suci 7:2.) Kako se danas neki od nas
hvale? (Umjesto da prepoznamo da nai blagoslovi i snaga dolaze od
Gospodina, neki od nas tvrde da smo zaradili sve to imamo kroz nae
vlastite napore.) Kako moemo prevladati taj problem?
4. Odupiranje kunji
Zato je, nakon to je Samson znao da ga je Delila tri puta pokuala izdati,
ipak rekao koja je tajna njegove snage? (Vidi Suci 16:1517.) Suprotnost
Samsonovom odgovoru Delili je Josipov odgovor Potifarovoj eni (Postanak
39:712). Kako se moemo oduprijeti ili prevladati stalnu kunju?
90
Jer sva vrata...

znaju da si estita ena
20.
lekcija
Ruta; 1. Samuel 1
Svrha
Potaknuti polaznike da zrae pravednim osobinama Rute, Noemi i Ane.
Priprema

a) Ruta 12. Nakon to joj je umro mu, Ruta naputa svoj dom da bi otila u
Betlehem sa svojom svekrvom, Noemi. U Betlehemu, Ruta radi u Boazovim
poljima, koji se prema njoj dobro odnosi.
b) Ruta 34. Ruta lijee pod Boazove noge, a on je obeava eniti. Vjenaju se
i imaju dijete. Njihovo potomstvo ukljuuje kralja Davida i Isusa Krista.
c) 1. Samuel 1; 2:12, 2021. Ana je blagoslovljena sinom, kojeg daje
Gospodinu kako je obeala. Kasnije je blagoslovljena s jo djece.
2. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, donesite list papira i olovku za
svakog polaznika.
3. Ako je na raspolaganju Old Testament Video Presentations (53224), moete
pokazati Hannahs Faith [Anina vjera], trominutni segment, kao dio lekcije.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Dajte svakom polazniku list papira i olovku.
Objasnite da iako je knjiga o Ruti kratka, jasno pokazuje da je Ruta bila pravedna ena. Zatim postavite sljedea pitanja i neka svaki polaznik odgovori na
svom papiru:
Kada bi se vae osobine opisale u samo nekoliko rijei, koje biste rijei eljeli
da budu napisane? to je jedna stvar koju moete uiniti ovaj tjedan da se
pribliite eljenom opisu?
Objasnite da e ova lekcija govoriti o pravednim osobinama Rute i jo dvije
ene, Noemi i Ane.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Ruta naputa dom i odlazi u Betlehem s Noemi.
Poduite i raspravite o Ruti 12.
Zato su Noemi i njezina obitelj otili ivjeti u Moab? (Vidi Ruta 1:12.) Zato
se Noemi vratila u Betlehem nakon smrti njezinog mua i sinova? (Vidi Ruta
1:6. Betlehem je bio njezin dom, a vrijeme neimatine je prolo.)
91
Dok je ivjela u Moabu, Noemini sinovi su oenili Orpu i Rutu, koje su bile
Moapkinje (Ruta 1:4). Kako je Noemi pokazala ljubav i brigu za svoje snahe
kad su se ponudile vratiti u Betlehem s njom? (Vidi Ruta 1:713.) to
moemo nauiti iz Noemine brige za njezine snahe, to nam moe pomoi
u naim obiteljskim odnosima?
Jedna od Noeminih snaha, Orpa, vratila se svojoj obitelji, no druga, Ruta,
inzistirala je da ode u Betlehem s Noemi. to moemo nauiti o Ruti iz njezinog obeanja Noemi u Ruti 1:1617? (Imala je ljubavi, bila je odana i spremna rtvovati se.) Kako mi moemo pokazati vie odanosti u naoj obitelji?
Kako moemo pokazati vie nesebinosti, kao i Ruta?
ega se Ruta odrekla odlaskom u Betlehem s Noemi? (Odgovori mogu ukljuiti svoju domovinu, obitelj, prijatelje i vjeru.) to je Ruta stekla odlaskom
s Noemi? (Evanelje Isusa Krista; vidi prvu dodatnu ideju za poduavanje.)
to moemo nauiti od Rute o rtvovanju za evanelje?
Nakon odlaska u Betlehem, to je Ruta uinila kako bi nabavila hranu za sebe
i Noemi? (Vidi Ruta 2:2. Moete objasniti da je pabirar osoba kojoj je doputeno da sakuplja i sauva itarice koje su ostale u poljima nakon etve.)
Po ijim je poljima Ruta pabirila? (Vidi Ruta 2:1, 3.) Zato je Ruta ostavila
dojam na Boaza? (Vidi Ruta 2:57, 11. Boaz je vidio da je Ruta vrijedna
radnica. Takoer je znao za sve to je Ruta uinila za Noemi.) Kako je Boaz
pokazao Ruti svoju dobrotu? (Vidi Ruta 2:89, 1416.)
Kako je Ruta pokazala svoju nesebinost kad se vratila s pabirenja? (Vidi
Ruta 2:14, 1718. Ruta je Noemi donijela itarice koje je pabirila, a takoer
je donijela Noemi neto hrane koju je sauvala od svog ruka.) Kako ste vi
bili blagoslovljeni nesebinim djelima drugih ljudi?
2. Ruta i Boaz su se vjenali i imali dijete.
Poduite i raspravite o Ruti 34.
Noemi je savjetovala Rutu da obavi ritual za kojeg se nadala da e rezultirati
vjenanjem Rute i Boaza (Ruta 3:15). Lijeui podno Boazovih nogu, Ruta
e ga zapravo zaprositi. to je Rutina poslunost Noeminom savjetu otkrila o
njezinim osjeajima prema Noemi?
Kako je Boaz odgovorio kad se probudio i pronaao Rutu podno svojih nogu?
(Vidi Ruta 3:815. Imajte na umu da kad je Ruta rekla: Rairi skut svoje
haljine na slukinju svoju, mislila je rei uvaj me, zatiti me, skrbi za
mene.) Pod kojim je uvjetom Boaz pristao oeniti Rutu? (Vidi Ruta 3:1113.
Objasnite da kad je Rutin mu umro, njegov najblii muki roak trebao je
oeniti Rutu. Boaz nije bio najblii muki rod, no pristao je oeniti Rutu ako
to najblii muki roak ne eli.)
Kakav je bio Rutin ugled meu ljudima u Betlehemu? (Vidi Ruta 3:11.) Kako
joj je taj ugled pomogao u odnosu s Boazom? Zato je vano da lanovi nae
obitelji, prijatelji i susjedi znaju to vjerujemo i kakve vrijednosti pokuavamo obdravati?
to je Boaz uinio nakon to je obeao oeniti Rutu? (Vidi Ruta 3:15; 4:18.)
Kako je Boaz pokazao da je karakteran ovjek? (Vidi Ruta 4:910, 13. Odrao
je svoje obeanje Ruti i ispotovao svoju drutvenu obvezu prema njezinom
pokojnom muu.)
92
20. lekcija
Koji je poznati kralj Izraela bio potomak Rute i Boaza? (Kralj David bio je
jedan od njihovih praunuka; vidi Ruta 4:17, 2122.) Tko je jo bio potomak
Rute i Boaza? (Isus Krist; vidi Matej 1:516; Ivan 7:42.)
Starjeina Thomas S. Monson nazvao je Rutu heroinom (Conference Report,
listopad 1974., 156; ili Ensign, studeni 1974., 108). to mislite na koji je nain
Ruta heroina? (Starjeina Monson je rekao da je Ruta primjer vjernosti i odanosti. Polaznici mogu navesti dodatne naine na koje je Ruta heroina.)
3. Ana je blagoslovljena sinom, kojeg daje Gospodinu kako je obeala.
Poduite i raspravite o 1. Samuelu 1.
Ana, Elkanina ena, bila je bez djece. Svake je godine u hramu plakala i molila
za sina (1. Samuel 1:17). Koje je obeanje Ana dala Gospodinu u 1. Samuelu
1:11? to moemo nauiti o Ani iz tog obeanja? (Bila je ena velike vjere;
polaznici mogu navesti dodatne odgovore.)
Tko je bio prisutan za vrijeme Anine molitve u hramu? (Vidi 1. Samuel 1:912.)
to je Eli rekao Ani o njezinom obeanju Gospodinu? (Vidi 1. Samuel 1:17.) to
je Ana osjeala nakon to je ula Elijeve rijei? (Vidi 1. Samuel 1:18.) Kako nam
voe Crkve mogu pomoi kad imamo problema?
Ana je rekla Eliju da izlijeva duu svoju pred Jahvom (1. Samuel 1:15). Kako
moemo postii da nae osobne molitve budu iskrenije i znaajnije?
to se dogodilo u odgovoru na Anino obeanje Gospodinu? (Vidi 1. Samuel
1:1920.) Kako je Ana odrala svoje obeanje nakon Samuelova roenja?
(Vidi 1. Samuel 1:2128.) Koja obeanja mi dajemo Gospodinu? (Odgovori
mogu ukljuiti saveze koje sklapamo s njim pri krtenju i u hramu.) to
moemo nauiti od Ane da nam pomogne da budemo ustrajni u obdravanju tih obeanja?
to mislite da je Ana osjeala o davanju Samuela u slubu Gospodinu? to
Gospodin trai od nas da mu damo? Kakav bi trebao biti na stav prema
davanju Gospodinu? (Trebamo dati voljno, sjeajui se da sve to imamo
dolazi od Gospodina.)
Kad je Ana donijela Samuela u hram, prinijela je rtve i pjevala hvalospjeve
Gospodinu (1. Samuel 1:2425, 28; 2:12). Zato je vano upamtiti da zahvalimo Gospodinu za blagoslove koje nam daje?
Ana je ekala mnogo godina prije nego to je bila blagoslovljena djecom
(1. Samuel 1:2; 2:21). Koji su drugi biblijski likovi bili blagoslovljeni jer su
strpljivo ekali Gospodina? to svijet govori o tome kad bismo trebali primiti stvari koje elimo? to Gospodin kae? Kamo moemo nauiti strpljivo
ekati na blagoslove koji e doi u Gospodinovo vrijeme?
Zakljuak
Koje su pravedne osobine veliale Ruta, Noemi i Ana? (Napiite te osobine na

plou.)
Potaknite polaznike da zrae pravednim osobinama koje su prikazale Ruta,
Noemi i Ana. Posvjedoite da e nas razvoj tih osobina pribliiti naem
Spasitelju, Isusu Kristu.
93
Dodatne ideje za
poduavanje

1. Prihvaanje obraenih pogana u Abrahamov savez
Objasnite da Ruta nije bila Izraelka po roenju. Kad je napustila Moab kako bi
dola u Betlehem s Noemi, takoer je napustila svoju vjeru i slijedila izraelskog
Boga, govorei Noemi: Tvoj Bog moj je Bog (Ruta 1:16). Udajom za Boaza
Ruta je postala dio kraljevske izraelske linije, predak kralju Davidu i Isusu Kristu.
Kako Rutino obraenje i prihvaanje u dom Izraelov odraava Kristov stav
prema onima koji se ele prikljuiti Crkvi? (Vidi 2. Nefi 26:33; Alma 19:36;
3. Nefi 21:6.) Kako mi moemo pomoi novim obraenicima da se osjeaju
dobrodoli u Crkvi?
2. Pravilno donoenje suda
Kad je sveenik Eli vidio Anu kako se moli u hramu, pogreno ju je procijenio,
mislei da je pijana (1. Samuel 1:13). Kakva je opasnost da sudimo o ljudima
iskljuivo na temelju izgleda? Kako moemo izbjei takvo donoenje suda?
Predsjednik Hugh B. Brown je rekao: Ako pogrijeim [u prosuivanju ljudi,]
elim da budu na strani milosti (Eugene E. Campbell i Richard D. Poll, Hugh
B. Brown: His Life and Thought [Hugh B. Brown: njegov ivot i misli] [1975.],
225). Kako moemo primijeniti to naelo?
3. Rjeavanje briga i problema odlaskom u hram
Gdje je Ana dala obeanje Gospodinu? (Vidi 1. Samuel 1:911.) Kako nam
odlazak u hram moe pomoi s naim brigama i problemima?
Starjeina John A. Widtsoe je rekao: Vjerujem da zauzeta osoba... koja ima
briga i problema, moe rijeiti svoje probleme bolje i bre u domu Gospodnjem
nego bilo gdje drugdje. Ako e [uiniti] hramsko djelo za sebe i svoje mrtve,
ona e spustiti veliki blagoslov na one koji su otili prije, i... blagoslov e joj
doi, u najneoekivanijim trenucima, doi e u ili izvan hrama, kao objava, rjeenje za probleme koji optereuju njezin ivot. To je dar koji dolazi onima koji
ispravno dou u hram (citirao David B. Haight, Conference Report, listopad
94
Bog e veliati one koji

veliaju njega
21.
lekcija
1. Samuel 23; 8
Svrha
Pomoi polaznicima razumjeti blagoslove slavljenja i udovoljavanja Gospodinu

iznad sebe, drugih ili svijeta.
Priprema

a) 1. Samuel 2:1217, 2225. Elijevi sinovi su poinili prijestup i primaju
savjet od svog oca.
b) 1. Samuel 2:2736; 3:1214. Boji ovjek upozorava Elija na posljedice opaine u njegovoj obitelji.
c) 1. Samuel 3. Gospodin poziva Samuela, a on odgovara.
d) 1. Samuel 8. Izraelci ele kralja kako bi bili kao kod svih drugih naroda.
Samuel ih upozorava na opasnosti takve odluke.
2. Moete zamoliti jednog polaznika da se pripremi ukratko prepriati zapis o
pozivanju Samuela (1. Samuel 3) i drugog polaznika da se pripremi ukratko
prepriati zapis o Izraelu koji eli kralja (1. Samuel 8).
3. Ako odluite razgovarati o brouri Za snagu mladih (34285) u ovoj lekciji,
donesite primjerak broure u razred.
4. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, donesite sliku Spasitelja (62572;
Umjetnike slike iz evanelja 240). Ako ne elite skicirati na ploi, donesite
ogledalo, predmet koji e predstavljati druge ljude, te kartu, globus ili drugi
predmet koji e predstavljati svijet.
5. Ako je na raspolaganju slika Gospodin poziva djeaka Samuela, moete je
upotrijebiti tijekom lekcije (62498; Umjetnike slike iz evanelja 111).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Prije sata, postavite i prekrijte Spasiteljevu sliku. Nacrtajte tri lika s 97. stranice na plou i prekrijte ih (ili postavite i prekrijte tri predmeta navedene
pod Priprema). Objasnite da svaki prekriveni predmet ima veze s onime
koga veliamo i onime kojemu pokuavamo udovoljiti.
Prema 1. Samuelu 2:30, koga e Gospodin veliati?
Kaite polaznicima da e ova lekcija govoriti o blagoslovima koji dolaze iz velianja Gospodina. Objasnite da ete otkriti skrivene predmete u prikladno vrijeme tijekom lekcije.
95
JA
Rasprava o Svetim
pismima i primjena
DRUGI
SVIJET

1. Elijevi se sinovi veliaju iznad Gospodina.
Poduite i raspravite o 1. Samuelu 2:1217, 2225.
Hofni i Pinhas bili su sinovi velikog sveenika Elija, a i sami su bili sveenici.
Meutim, bili su opaki. Kad su Izraelci doli prinositi rtve u svetite, Hofni i
Pinhas su na silu uzimali meso ivotinja za rtvovanje prije nego to su dobri
dijelovi spaljeni na oltaru. Takoer su uzeli neto mesa koje je osoba koja prinosi pripremila za rtveni obrok (1. Samuel 2:1217). To su bili ozbiljni prijestupi Bojih zakona, identino pljakanju Boga. Elijevi sinovi takoer su
poinili izuzetno ozbiljan grijeh zavoenja ena koje su se okupile pred vratima
svetita (1. Samuel 2:22).
Kakav su uinak djela Elijevih sinova imala na druge ljude u Izraelu? (Vidi
1. Samuel 2:17, 24.)
to djela Elijevih sinova govore o tome koga su odabrali veliati? (Otkrijte prvi
crte ili ogledalo.) U kojim podrujima naih ivota ponekad tujemo i udovoljavamo sebi umjesto Gospodinu? Polaznici mogu navesti podruja kao:
a) Zabava
b) Svetkovanje abata
c) Izlasci i moralnost
d) Post
e) Crkveni pozivi
to mislite zato ponekad odabiremo udovoljiti sebi umjesto Bogu? Koje su
posljedice kada sebe stavimo ispred Boga?
2. Eli stavlja svoje sinove iznad Gospodina.
Poduite i raspravite o 1. Samuelu 2:2736; 3:1214.
Koju je odgovornost Eli imao kad je saznao za opainu svojih sinova? to
je uinio? (Vidi 1. Samuel 2:2225.) Kakav je bio njihov odgovor? (Vidi
1. Samuel 2:25.)
96
21. lekcija
Nakon prijekora njegovim sinovima, Eli nije uinio nita kako bi ispravio
strane grijehe u svojoj obitelji i u svetitu. Kao rezultat, doao je Boji ovjek
i ukorio ga, govorei mu da je stavio svoje sinove ispred Boga (1. Samuel
2:2729). Na koji je nain Eli stavio svoje sinove ispred Boga? to je Boji
ovjek rekao da e se dogoditi domu Elijevom? (Vidi 1. Samuel 2:3035.)
Na koje naine ponekad stavljamo druge ljude ispred Boga? (Otkrijte drugi
crte ili predmet koji predstavlja druge ljude.) Polaznici mogu navesti stvari
poput:
a) Doputamo naim vrnjacima da nas uvjere da uinimo neto za to
znamo da je pogreno.
b) Ponaamo se neetino jer se plaimo to e drugi ljudi misliti o nama.
c) Ne uspijevamo ispraviti lanove obitelji ili prijatelje u njihovim loim djelima jer elimo odrati dobre odnose s njima.
Predsjednik Joseph F. Smith je poduavao: Nitko od nas ne bi smio biti nerazumno sklon uicima, tako neobazriv i plitak u ljubavi prema naoj djeci da
se ne usudimo zaustaviti ih pred krivim putevima, u injenju loega i u njihovoj bezumnoj tenji za svjetovnim stvarima vie nego za pravednosti, zbog
straha da ih uvrijedimo (Gospel Doctrine [Evaneoski nauk], 5. izdanje
[1939.], 286).
Kako roditelji mogu ispuniti svoju odgovornost u duhu ljubavi prema djeci
koja zastrane? Koja je odgovornost djece dok ih njihovi roditelji tee voditi
u pravednosti?
3. Samuel slavi Gospodina.
Poduite i raspravite o 1. Samuelu 3. Moete zaduiti polaznika da ukratko prepria to poglavlje. Podsjetite polaznike da je djeak Samuel sluio u svetitu
nakon to ga je njegova majka, Ana, dala Gospodinu u slubu, kao to je obeala (1. Samuel 1).
Tko se obratio Samuelu u noi? (Vidi 1. Samuel 3:4.) Za koga je Samuel ispoetka mislio da ga zove? (Vidi 1. Samuel 3:56, 8). Kako je Samuel spoznao da
ga zove Gospodin? (Vidi 1. Samuel 3:89.)
Kako Gospodin komunicira s nama? (On najee komunicira kroz apate
Svetog Duha. Polaznici mogu navesti dodatne naine na koje on komunicira
s nama.) Kako se moemo pripremiti da primimo i razumijemo komunikaciju
od Gospodina?
Na koje je naine Samuel astio Gospodina? (Otkrijte sliku Gospodina.)
Moete razmotriti sljedee odlomke u vaoj raspravi:
Ja u sebi podii vjerna sveenika, koji e raditi po mom srcu i po mojoj elji
(1. Samuel 2:35).
I Jahve zovnu... A on odgovori: Evo me! (1. Samuel 3:4).
A Samuel odgovori: Govori, sluga tvoj slua (1. Samuel 3:10).
Gospodin je obeao ast onima koji ga aste (1. Samuel 2:30). Kako je Gospodin
veliao Samuela? (Vidi 1. Samuel 3:19.) to mislite kako e nas Gospodin veliati
ako mi astimo njega poput Samuela?
97
4. Izraelci aste svijet

Poduite i raspravite o 1. Samuelu 8. Moete zaduiti polaznika da ukratko prepria to poglavlje.
Kakvu je vrstu uprave Izrael imao tijekom Samuelova slubenitva? (Vidi
1. Samuel 8:1. Izraelcima su vladali suci.) Koga je Izrael trebao smatrati svojim kraljem? (Vidi 1. Samuel 12:12.)
Zato su djeca Izraelova eljela kralja? (Vidi 1. Samuel 8:5, 20.) U traenju kralja kao to je to kod svih naroda, koga je Izrael odbacio? (Vidi 1. Samuel
8:7.) to je Gospodin poduio Samuela da kae o problemu imanja kralja?
(Vidi 1. Samuel 8:918.) Koji je bio odgovor Izraelaca na Samuelova upozorenja? (Vidi 1. Samuel 8:1922.)
Traei kralja, koga su Izraelci astili? (Otkrijte trei crte ili predmet koji
predstavlja svijet.)
Na koje naine ponekad elimo biti kao to je to kod svih naroda? (Vidi
1. Samuel 8:5.)
Moete upotrijebiti brouru Za snagu mladih (34285) za raspravu o mjerilima
koje je Gospodin postavio za nas kako ne bismo sudjelovali u opaini svijeta.
Objasnite da se ova mjerila odnose na odrasle kao i na mlade.
Gospodin Isus Krist je na pravi kralj, kao to je bio pravi kralj Izraelcima
(Psalmi 47:7; 89:18; 149:2). Kako bi ta spoznaja trebala utjecati na na stav
prema svijetu? Kako mi ponekad odbacujemo Gospodina kao naeg kralja?
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Naglasite etiri predmeta koji su postavljeni tijekom sata. Objasnite da svatko

od nas mora svakodnevno odabrati koga e astiti. Posvjedoite o blagoslovima
i radosti koje ste primili dok ste astili Gospodina. Pozovite polaznike da iznesu
svoja osobna iskustva ili svjedoanstva.

1. Vrijednost stvari koje odabiremo
Ponekad mijenjamo stvari od vee vrijednosti za stvari manje vrijednosti. ega
su se Eli i njegovi sinovi odrekli zbog njihovih odluka? ega je Samuel rekao
Izraelcima da e se odrei ako ele kralja? (Vidi 1. Samuel 8:1117.) Kojih se
stvari od velike vrijednosti ponekad odriemo za stvari manje vrijednosti?
2. Koga Gospod pozove, Gospod ga i pripremi
Predsjednik Thomas S. Monson je iznio sljedeu izjavu kako bi pokazao kako
Gospodin asti one koji aste njega:
Neki su od vas moda srameljive naravi ili se smatraju nepodobnima da
potvrdno odgovore na poziv. Upamtite da ovoj djelo nije samo vae ili moje.
Ovo je Gospodnje djelo, a kad smo na Gospodnjoj dunosti, imamo pravo na
Gospodnju pomo. Upamtite da koga Gospod pozove, Gospod ga i pripremi
(Conference Report , travanj 1996., 62; ili Ensign, svibanj 1996., 44).
98
21. lekcija
Predsjednik Monson je ispriao sljedeu priu:

Osjeamo li da je zaduenje preteko ili oduzima previe vremena, dopustite
da vam iznesem iskustvo vjernog kunog uitelja i njegovog suradnika u nekadanjoj Istonoj Njemakoj.
Brat Johann Denndorfer bio je obraenik u Crkvi u Njemakoj, i nakon II. svjetskog rata doslovno je bio zatoenik u svojoj vlastitoj domovini u Maarskoj u
Debrecenu. Koliko li je samo elio posjetiti hram! Koliko li je samo elio primiti
svoje duhovne blagoslove! Molba za molbom za putovanje u hram u vicarskoj
bile su odbijene, a on je gotovo oajavao. Zatim su ga posjetili njegovi kuni
uitelji. Brat Walter Krause doao je iz sjeveroistonog dijela Njemake skroz do
Maarske. Svom suradniku u kunom uiteljstvu je rekao: Bi li ovaj tjedan
poao sa mnom u kuno uiteljstvo?
Njegov je suradnik rekao: Kad emo krenuti?
Sutra, odgovorio je brat Krause.
Kad emo se vratiti natrag?, pitao je suradnik.
O, za jedno tjedan dana ako se tada uspijemo vratiti!
I tako su otili posjetiti brata Denndorfera. On nije imao kune uitelje jo od
prije rata. Sada, kad je vidio Gospodnje sluge, bio je preplavljen osjeajima. On
se nije rukovao s njima. Umjesto toga, otiao je u svoju spavau sobu i iz skrovitog mjesta uzeo svoju desetinu koju je uvao od dana kad je postao lan Crkve
i vratio se u Maarsku. Dao je desetinu svojim kunim uiteljima i rekao: Sad
sam ispravan pred Gospodinom. Sada se osjeam dostojnim rukovati sa slugama
Gospodnjim!
Brat Krause ga je upitao o njegovoj elji da ode u hram u vicarskoj. Brat
Denndorfer je rekao: Nema koristi. Pokuavao sam i pokuavao. Vlada je ak
zaplijenila moje crkvene knjige, moje najvee blago.
Brat Krause, patrijarh, dao je bratu Denndorferu patrijarhalni blagoslov. Na kraju
blagoslova, rekao je bratu Denndorferu: Pristupi ponovo vladi po pitanju odlaska
u vicarsku. Brat Denndorfer je jo jednom predao molbu vlastima. Ovaj put je
odobrenje dolo, a brat Denndorfer je s radou otiao u hram u vicarskoj i ostao
mjesec dana. Primio je osobno podarivanje, njegova preminula supruga je zapeaena za njega, a on je mogao odraditi djelo za stotine svojih predaka. Vratio se u
svoj dom obnovljenog tijela i duha (Conference Report, travanj 1996., 6465; ili
Ensign, svibanj 1996., 4546).
99
22.
Jahve gleda to je u srcu
lekcija
1. Samuel 911; 13; 1517

Svrha
Potaknuti polaznike da se pouzdaju u Gospodina umjesto u vlastito razumijevanje.
Priprema

a) 1. Samuel 911. aul trai vodstvo od proroka Samuela (9:114, 1824).
Gospodin objavljuje Samuelu da aul treba biti kraljem (9:1517). Samuel
savjetuje aula i pomazuje ga za prvog izraelskog kralja (9:2527; 10:18).
aul je duhovno roen, i proricao je (10:913). Samuel predstavlja aula
pred ljudima (10:1727). aul vodi Izraelce u pobjedu nad Amoncima
(11:111). On odbija kazniti ljude koji su sumnjali u njegovu sposobnost
da vodi ljude (11:1215).
b) 1. Samuel 13:114. aul prinosi rtvu paljenicu bez prave ovlasti.
c) 1. Samuel 15. aul je primio zapovijed da uniti Amaleane i svo njihovo
vlasnitvo, no sauvao je dio njihovih ivotinja za rtvovanje (15:19).
Gospodin odbija aula kao kralja, a Samuel kazuje aulu da je poslunost
bolja od rtve (15:1035).
d) 1. Samuel 16. Gospodin odabire Davida, mladog pastira, da naslijedi aula
kao kralj (16:113). Sveti Duh se povlai od aula, a obuzima ga zao duh
(16:1416; obratite panju da prijevod Josepha Smitha ispravlja ove stihove
kako bi se vidjelo da zao duh nije od Boga). aul odabire Davida da mu svira
harfu i da mu nosi oklop (16:1723).
e) 1. Samuel 17. David ubija Golijata snagom Gospodnjom.
2. Dodatno itanje: 1. Samuel 12; 14.
3. Moete zamoliti jednog polaznika da se pripremi ukratko prepriati kako
Gospodin odabire Davida za kralja (1. Samuel 16:113) i drugog polaznika da
se pripremi ukratko prepriati kako David ubija Golijata (1. Samuel 17:154).
4. Ako koristite bilo koju od aktivnosti za privlaenje panje, zapiite sljedee
stihove na plou ili papir: Uzdaj se u Jahvu svim srcem i ne oslanjaj se na
vlastiti razbor. Misli na nj na svim svojim putovima, i on e ispraviti tvoje
staze (Mudre izreke 3:56). Ako koristite prvu aktivnost za privlaenje
panje, odaberite rijei iz rjenika koje su moda nepoznate polaznicima.
Zapiite tu rije na plou ili na papir.
5. Ako su vam na raspolaganju sljedei audiovizualni sadraji, moete ih iskoristiti kao dio lekcije:
a) The Lord Will Deliver Me [Gospod... e me izbaviti], etverominutni
segment o Davidu iz Old Testament Video Presentations (53224).
b) Slika David ubija Golijata (62073; Umjetnike slike iz evanelja 112).
100
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

1. Usmjerite panju polaznika prema nepoznatoj rijei koju ste zapisali na plou
ili na papir (vidi Priprema iznad). Zamolite polaznike da pogode definiciju
rijei. Nakon nekoliko pogodaka, neka polaznici potrae ispravnu definiciju
u rjeniku.
Objasnite da je pogaanje definicije nepoznate rijei poput donoenja odluka
prema naem vlastitom razumijevanju. Pokaite stihove iz Mudrih izreka 3:56.
Naglasite da kao to smo se okrenuli povjerljivom izvoru da nauimo ispravnu
definiciju rijei, trebamo vjerovati Gospodinu i traiti njegovu volju da donesemo ispravne odluke u naim ivotima. Ova lekcija usporeuje iskustva dvojice mukaraca, aula i Davida, za poduku o vanosti vjerovanja Gospodinu i
traenja njegovog vodstva kad donosimo odluke.
2. Zamolite polaznike da ispriaju o nekim vanim odlukama koje su nedavno
donijeli. Pitajte ih to im je pomoglo da donesu te odluke.
Pokaite stihove iz Mudrih izreka 3:56 (moete traiti od polaznika da
zapamte te stihove). Objasnite da ova lekcija usporeuje iskustva dvojice
mukaraca, aula i Davida, za poduku o vanosti vjerovanja Gospodinu i
traenja njegovog vodstva kad donosimo odluke.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

zadovoljiti potrebe razreda. Ako se na primjer elite usredotoiti na Davida i
Golijata, moete provesti manje vremena govorei o aulovom ivotu.
1. aul trai vodstvo od Samuela i pomazan je za kralja.
Izraelci su eljeli kralja poput drugih naroda oko njih. Poputajui elji
Izraelaca, Gospodin je rekao Samuelu da pomae aula kao prvog izraelskog
kralja. aul je bio mlad i lijep... Meu sinovima Izraelovim nije bilo ljepega
ovjeka od njega (1. Samuel 9:2). to je aul uinio prije nego to je pomazan za kralja i odmah nakon toga, to je prikazalo njegove dobre osobine?
a) Bio je predan u potrazi za magarcima njegovog oca (1. Samuel 9:34).
b) Bio je voljan sluati i slijediti mudar savjet oeva sluge (1. Samuel 9:510).
c) Vjerovao je proroku Samuelu i razgovarao je s njime (1. Samuel 9:1825).
d) Bio je ponizan (1. Samuel 9:2021).
e) Bio je duhovno roen i proricao je (1. Samuel 10:610).
f) Oprostio je svojim kritiarima (1. Samuel 11:1113).
g) Prepoznao je pomo od Gospodina u pobjedi Izraela nad Amoncima
(1. Samuel 11:13).
101
2. aul prinosi rtvu paljenicu bez prave ovlasti.

Poduite i raspravite o 1. Samuelu 13:114.
Dvije godine nakon to je aul bio pomazan za kralja, Filistejci su okupili
monu vojsku da se bori protiv Izraela. aulovi ljudi bili su toliko uplaeni da
su se mnogi od njih sakrili i ratrkali. Zato je aul elio da mu prorok Samuel
doe u tom trenutku? (Vidi 1. Samuel 13:78. aul je elio da Samuel prinese
rtve Gospodinu za njegove ljude.) to je aul uinio kad Samuel nije doao
u odreeno vrijeme? (Vidi 1. Samuel 13:9. aul je sam prinio rtve iako nije
imao sveeniku ovlast da to uini.)
Starjeina James E. Talmage je napisao: aul je sam pripremio rtvu paljenicu, zaboravljajui da iako je bio na tronu, nosio krunu i ezlo, [nije] imao
ovlast da slui... u Bojem sveenitvu. Zbog toga i drugih sluajeva njegovih
nepravednih pretpostavki odbaen je od Boga i drugi je umjesto njega postavljen za kralja (The Articles of Faith [lanci vjere], 12. izdanje [1924.], 185).
Koji je bio Samuelov odgovor na aulovo neovlateno prinoenje rtve? (Vidi
1. Samuel 13:1014.)
to je aulovo neovlateno prinoenje rtve otkrilo o njemu? (Vie nije bio
ovjek po [ Jahvinu] srcu [1. Samuel 13:14]. Postao je nestrpljiv, prestao vjerovati Gospodinu i bio je neposluan. Osim toga, njegova pretpostavka da
ima ovlast prinijeti rtvu govori da je pretjerao u shvaanju svoje vlastite
moi i vanosti.) Na koje smo naine mi ponekad nestrpljivi prema
Gospodinu ili njegovim slugama? to moe biti posljedica takvog nestrpljenja? Kako mi moemo u potpunosti vjerovati Gospodinu?
3. aul je neposluan Gospodinu u bici s Amaleanima i odbaen je kao kralj.
to je Gospodin zapovjedio aulu da uini Amaleanima? (Vidi 1. Samuel
15:13.) to je aul uinio umjesto toga? (Vidi 1. Samuel 15:49.) to su
aulova djela otkrila o njemu? (Vidi 1. Samuel 15:11. Slijedio je vlastitu
prosudbu umjesto da ini Gospodnju volju.)
Kako je aul pokuao opravdati neposluh u spaavanju najboljih ivotinja
Amaleana? (Vidi 1 Samuel 15:1315, 2021, 24. Optuio je svoje ljude to su
eljeli sauvati ivotinje.) Prema aulu, zato su njegovi ljudi htjeli sauvati
najbolje ivotinje Amaleana? (Vidi 1. Samuel 15:15, 21.) Na koje naine
ponekad pokuavamo opravdati neposluh Gospodinu? (Moemo si rei: To je
samo mali grijeh, Ja sluam duh zakona umjesto rije zakona, To nee
nikome nakoditi, Probat u to samo jednom, I drugi to ine ili Ta se
zapovijed ne odnosi na mene). Kako moemo prevladati sklonost da napravimo izliku ili pravdamo grijeh?
Kako je Samuel odgovorio na aulovo objanjenje da spasi ivotinje Amaleana?
(Vidi 1. Samuel 15:22.) Kako se Samuelove rijei mogu odnositi na nas?
Kad je ukorio aula zbog tvrdoglavosti i odbacivanja rijei Gospodnje, Samuel
mu je rekao: Samovolja je kao zloin s idolima (1. Samuel 15:23). Na koji je
nain samovolja poput idolopoklonstva? to je bilo posljedica aulove samovolje i buntovnosti? (Vidi 1. Samuel 15:23, 26, 28.) Kako smo mi ponekad
102
22. lekcija
samovoljni i buntovni? Koje su posljedice nae samovolje i buntovnosti?

Kako moemo prepoznati i prevladati takve stavove?
4. Gospodin odabire Davida za kralja.
Poduite i raspravite o 1. Samuelu 16. Moete zaduiti polaznika da ukratko prepria taj zapis. Objasnite da iako je Samuel pomazao Davida za kralja, David
nije postao kralj do aulove smrti mnogo godina kasnije.
to je Samuel nauio dok je pokuavao utvrditi koji e od Jiajevih sinova biti
sljedei kralj? (Vidi 1. Samuel 16:67.) Kako se Gospodinova metoda odabira
Davida moe usporediti s nainom na koji Gospodin danas bira svoje voe?
to 1. Samuel 16:7 poduava o tome kako nas Gospodin procjenjuje? to
Gospodin trai u naim srcima?
Starjeina Marvin J. Ashton je rekao:
Mi... pokuavamo procijeniti druge na temelju fizikog, vanjskog izgleda:
njihov izgled, drutveni status, obiteljsko porijeklo, diplome ili ekonomsku
situaciju.
Gospodin, meutim, ima drugaija mjerila po kojima mjeri osobu... On ne
uzima mjernu vrpcu oko glave osobe da utvrdi mentalni kapacitet, niti oko
grudi da utvrdi mukost, ve mjeri srce kao pokazatelj sposobnosti osobe i
potencijala da blagoslovi druge (Conference Report, listopad 1988., 17; ili
Ensign, studeni 1988, 15).
Zato je vano da u naem odnosu s drugima vidimo dalje od vanjskog
izgleda te gledamo u srce? Kako moemo poboljati nau sposobnost i obvezu
da to uinimo?
Budui da je aul bio neposluan, Duh Gospodnji ga je napustio (1. Samuel
16:14). Kako je aul traio pomo protiv zlog duha koji ga je obuzeo? (Vidi
1. Samuel 16:1523.) Kojim se vanjskim izvorima ljudi danas okreu dok
pokuavaju pronai pomo kod svojih grijeha? Koji je Gospodinov nain za
nas da pronaemo pomo kod naih grijeha? (Vidi Matej 11:2830; NiS
58:42.)
Koje je osobine David imao koje su ga kvalificirale da bude voa? (Vidi
1. Samuel 16:18.)
5. David ubija Golijata snagom Gospodnjom.
Poduite i raspravite o 1. Samuelu 17. Moete zaduiti polaznika da ukratko
prepria taj zapis.
to su Izraelci mogli dobiti ili izgubiti u borbi s Golijatom? (Vidi 1. Samuel
17:89.) Zato su se aul i njegova vojska bojali boriti s Golijatom? (Vidi
1. Samuel 17:411. Oni nisu mislili da mogu pobijediti Golijata zbog njegove
veliine, snage, oklopa i oruja.)
Kako je David imao hrabrosti boriti se s Golijatom? (Vidi 1. Samuel 17:3237,
4547. David je prepoznao da ga je Gospodin izbavio od lava i medvjeda dok
je uvao oeve ovce, i vjerovao je da e mu Gospodin pomoi u borbi s
Golijatom.)
103
to je Golijat rekao kad je vidio Davida kako se dolazi boriti s njim? (Vidi
1. Samuel 17:4244.) to je David rekao u svom odgovoru? (Vidi 1. Samuel
17:4547.) Kako nam sjeanje na Davidov odgovor pomae kad nam se ljudi
izruguju ili nam prijete?
Dok je bio djeak, Davidove pobjede nad lavom i medvjedom pomogle su
mu suoiti se s veim izazovom pred Golijatom. S kojim se izazovima mi suoavamo sada koji nas pripremaju za vee izazove? Kako nai odgovori na te
izazove utjeu na nau sposobnost da se borimo s Golijatima koji mogu doi
kasnije? Posvjedoite da kad porazimo lavove i medvjede u naim ivotima,
razvit emo samopouzdanje, osobine i vjeru da porazimo nae Golijate.
S kojim se Golijatima suoavamo danas? to moemo nauiti od Davida o
tome kako da ih prevladamo? (Vidi 1. Samuel 17:45; Efeanima 6:1118.)
Kako je Gospodin pomogao vama prevladati Golijate s kojima ste se suoili?
Ima Golijata posvuda oko vas, ogromnih divova s opakom namjerom da vas
unite. To nisu trometrai, ve ljudi i institucije koje kontroliraju privlane,
no opake stvari koje mogu biti izazov, koje vas mogu oslabiti i unititi. U to
spada pivo i druga alkoholna pia te duhan. Oni koji promiu te proizvode
ele vas zarobiti da ih koristite. Postoje droge raznih vrsta koje je, kako mi je
reeno, jednostavno dobiti u mnogim kolama. Za one koji se time bave, to
je multimilijunsko trite, ogromna mrea zla. Tu je i pornografija, zavodljiva, zanimljiva i provokativna. To je postalo ogromno trite, proizvodei
asopise, filmove i druge materijale osmiljene da uzmu va novac i vode vas
prema aktivnostima koje e vas unititi.
Divovi koji su iza tih napora zastraujui su i vjeti. Oni su stekli ogromno
iskustvo u ratu kojeg pronose. Oni vas ele uhvatiti u zamku.
Gotovo je nemogue potpuno izbjei izloenost njihovim proizvodima. Te
materijale vidite posvuda. No ne trebate se plaiti ako imate praku istine u
svojim rukama. Vi ste dobili savjete i poduku. Vi imate kamenje vrlina, asti i
integriteta koje moete koristiti protiv tih neprijatelja koji bi vas eljeli pokoriti. to se vas tie, simboliki govorei, moete ih pogoditi meu oi. Moete
ih pobijediti disciplinirajui se da ih izbjegavate. Moete im svima rei kao
to je David rekao Golijatu: Ti ide na me s maem, s kopljem i sa sulicom,
a ja idem na te u ime Jahve Sebaota, Boga Izraelovih eta koje si ti izazvao.
Pobjeda e biti vaa... Vi imate njegovu mo u sebi da vas podri. Imate pravo
posluivanja anela da vas zatite. Nemojte dopustiti Golijatu da vas uplai.
uvajte svoj teritorij i drite svoj prostor, i pobijedit ete (Conference
Report, travanj 1983., 66; ili Ensign, svibanj 1983., 46, 51).
Zakljuak
104
Potaknite polaznike da vjeruju Gospodinu i sluaju ga. Obeajte da e inei to

biti snaniji i imati Gospodinovo uvjerenje da e im pomoi prevladati osobne
Golijate. Podsjetite polaznike da Gospodin gleda u naa srca, a ne nae bogatstvo, poloaj ili usklaenost s popularnim mjerilima.
22. lekcija
Dodatne ideje za
poduavanje

1. Racionaliziranje grijeha
Sljedei citat starjeine Spencera W. Kimballa moe biti od pomoi dok raspravljate o aulovoj neposlunosti glede Amaleana:
aul je racionalizirao. Za njega je bilo jednostavno posluati sa stajalita kraljeva, jer od kakve su koristi pokoreni kraljevi? No zato ne zadrati dobre ovce i
stoku? Nije li njegov kraljevski sud iznad suda poniznog Samuela? ...
U Izraelu je danas mnogo ljudi poput aula. ivjet e prema dijelu Gospodinove
objave o zdravlju osim to povremeno mora popiti svoju alicu kave; ona nee
koristiti duhan ili alkohol jer za time ionako nema elju, ali mora popiti utjenu
alicu aja.
On e sluiti u Crkvi zbog aktivnosti koju voli i asti za kojom tei,... no lako
je racionalizirati plaanje desetine koje mu tako teko pada. On si to ne moe
priutiti... On nije siguran da se uvijek raspodjeljuje onako kako bi on to elio,
a tko e ionako saznati za to?
Drugi e pohaati neke sastanke, no poput aula e racionalizirati ostatak dana.
Zato ne bi mogao pogledati utakmicu, predstavu, obaviti potreban posao u
vrtu ili obaviti posao kao i obino?
Drugi e religiozno obavljati svoje Crkvene dunosti, no odbijat e prijedloge
koji se odnose na obiteljske razmirice u njegovom domu ili obiteljsku molitvu
kad je tako teko okupiti obitelj.
aul je bio poput toga. On je mogao obaviti praktine stvari, no mogao je
pronai alibije za stvari koje su bile suprotne njegovim vlastitim eljama
(Conference Report, listopad 1954., 51).
2. Pobjeda nad naim Golijatima
Izreite vrpcu dugaku 3 metra, koja je otprilike Golijatove visine. Donesite u
razred vrpcu, neto ljepljive trake, nekoliko listova papira i marker. Privrstite
vrpcu okomito na zid s ljepljivom trakom na vrhu i dnu (ukoliko zid nije dovoljno visok, zadnji dio vrpce ostavite na podu). Recite polaznicima da vrpca
predstavlja Golijata. Zamolite polaznike da navedu stvari koje mogu predstavljati
opasnost za njih (odgovori mogu ukljuiti ponos, pornografiju, ljubomoru i
droge). Zapiite svaku opasnost na komad papira i zalijepite svaki papir na zid
i vrpcu, pokrivajui vrpcu od vrha do dna.
Objasnite da nam treba oruje kojim emo poraziti Golijata. Zamolite polaznike
da navedu oruja koja mogu poraziti Golijata (odgovori mogu ukljuiti vjeru u
Gospodina, molitvu, prouavanje Svetih pisama, uenje istine, moralnu istou
i biranje dobrih prijatelja). Kako polaznici spominju pojedino oruje, uklonite
papir. Zaponite s vrha vrpce, uklanjajui papir i traku koja dri vrpcu na zidu.
Napravite tako da vrpca padne na sljedei papir. Nakon to se uklone svi papiri
i ljepljive trake, vrpca e pasti na pod i Golijat e biti poraen.
105
23.
lekcija
Neka je Jahve svjedok izmeu

mene i tebe dovijeka
1. Samuel 1820; 2324
Svrha
Potaknuti polaznike da budu odani svojim prijateljima, kao to su bili Jonatan

i David, te da izbjegavaju da ih obuzme ljubomora i mrnja, kao aula.
Priprema

a) 1. Samuel 18:116. Jonatan i David sklapaju savez prijateljstva (18:14).
David je primio slavu od Izraelaca za njegov uspjeh u borbi (18:57). aul
postaje ljubomoran na Davida i pokuava ga ubiti kopljem (18:816;
imajte na umu da 1. Samuel 18:10 u prijevodu Josepha Smitha ukazuje
na to da zao duh koji je obuzeo aula nije od Boga).
b) 1. Samuel 18:1730; 19:118. David se bori protiv Filistejaca u zamjenu za
pravo na enidbu sa aulovom kerkom, nesvjestan da se aul nada da e
David poginuti na bojnom polju (18:1725). David pobjeuje Filistejce i
eni aulovu ker Mikalu (18:2628). Jonatan govori Davidu da se sakrije i
pokua uvjeriti aula da ga ne ubije (19:17). aul ne uspijeva u drugom
pokuaju da ubije Davida kopljem (19:910). Mikala spaava Davida od
drugog aulovog pokuaja da oduzme njegov ivot (19:1118).
c) 1. Samuel 20. Jonatan i David obnavljaju svoj savez prijateljstva i mira
(imajte na umu da ovaj savez nije samo izmeu Jonatana i Davida, nego i
izmeu njihovih obitelji). Kad aul pokua ponovo ubiti Davida, Jonatan
upozorava Davida da pobjegne.
d) 1. Samuel 2324. David se nastavlja boriti protiv Filistejaca i bjei od aula.
David pronalazi aula i poteuje mu ivot.
2. Dodatno itanje: 1. Samuel 14:116; 2. Samuel 1.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Postavite polaznicima sljedee pitanje:
Koje su neke od kvaliteta koje traite u prijatelju? (Moete napisati odgovore
polaznika na plou. Odgovori mogu ukljuiti odanost, integritet, nesebinost,
dobrotu i dobrohotnost.)
Objasnite da dio ove lekcije poduava vanost toga da budemo iskreni prijatelji.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena
106

1. Jonatan i David sklapaju savez prijateljstva. aul postaje ljubomoran na

Davida i pokuava ga ubiti.
David brzo postaje heroj nakon to je ubio Golijata. Kralj aul i cijelo kraljevstvo odaju mu poast. Meutim, nitko nije bio odan Davidu poput Jonatana,
aulova sina.
to su Jonatan i David osjeali jedan za drugoga? (1. Samuel 18:1, 3.) Zato bi
Jonatanu bilo jednostavno da bude ljubomoran na Davida?
a) Kao aulov sin, Jonatan je bio sljedei u liniji da bude kralj. Meutim, prorok Samuel je pomazao Davida da postane sljedei kralj (1. Samuel
16:613).
b) Iako je David primio veliku ast od ljudi za njegov uspjeh u borbi, Jonatan
je primio slabu panju za svoj uspjeh na bojnom polju (1. Samuel
14:116).
to mislite zato Jonatan nije bio ljubomoran na Davida ili osjeao prijetnju
od njega? (1. Samuel 18:1, 3.) Kako je Jonatan pokazao svoju potporu za
Davida? (Vidi 1. Samuel 18:4. Dao je svoju kraljevsku odoru i oruje Davidu.)
to je kralj aul mislio o Davidu nakon to je ubio Golijata? (Vidi 1. Samuel
18:2, 5. aul je prihvatio Davida u svoj dom i postavio ga voom nad njegovom vojskom.) Kako je David pokazao svoju odanost kralju aulu? (Vidi
1. Samuel 18:5.) to je potaknulo aula da se okrene protiv Davida? (Vidi
1. Samuel 18:69.) Zato je ponekad teko biti sretan zbog uspjeha drugih?
Kako ljubomora i ponos utjeu na nau duhovnu dobrobit?
Predsjednik Ezra Taft Benson je rekao:
aul je postao neprijatelj Davidu zbog ponosa. Bio je ljubomoran jer su
Izraelke pjevale pobi aul svoje tisue, David na desetke tisua (1. Samuel
18:7; vidi i 18:6, 8).
Ponosni se vie plae ljudskog suda od Bojeg... to e ljudi misliti o meni?
tee je od to e Bog misliti o meni?...
Strah od ljudskog suda manifestira se u natjecanju za odobrenje ljudi. Ponosni
vie vole slavu ljudsku nego slavu Boju (vidi Ivan 12:4243). Nai motivi za
stvari koje inimo tamo su gdje se manifestira grijeh. Isus je rekao: uvijek
inim to je Bogu ugodno (Ivan 8:29). Zar ne bismo inili dobro kad bismo za
motiv imali ono to je ugodno Bogu umjesto da se pokuavamo izdii iznad
nae brae i nadii druge?
Neki oholi ljudi ne brinu se da li njihova plaa zadovoljava njihove potrebe
ve jesu li njihove plae vee od neije druge. Njihova je nagrada da bude
malo bolja od drugih...
Kad ponos obuzme naa srca, gubimo nau nezavisnost od svijeta i predajemo nau slobodu u ropstvo ljudskog suda. Svijet vie glasnije od apata
Svetog Duha. Ljudski razum prelazi preko objava Bojih, a ponosni putaju
eljeznu palicu (Conference Report, travanj 1989., 45; ili Ensign, svibanj
1989., 5).
107
Kako je David reagirao nakon to ga je Gospodin blagoslovio uspjehom na

bojnom polju? (Vidi 1. Samuel 18:5, 1416.) to moemo nauiti iz njegovog
primjera? to mislite da znai da se ponaamo mudro kad smo uspjeni?
2. aul neuspjean u jo tri pokuaja da oduzme Davidov ivot.
Poduite i raspravite o 1. Samuelu 18:1730; 19:118.
aul je ponudio da e dopustiti Davidu da oeni jednu od njegovih keri ako
e se boriti protiv Filistejaca. Koji je bio aulov motiv za to? (Vidi 1. Samuel
18:2025. Nadao se da e Filistejci ubiti Davida.)
Kako je Jonatan bio odan prijatelj kad je aul htio ubiti Davida? (Vidi
1. Samuel 19:17.) to znai biti odan prijatelj? Na koji su nain vai prijatelji odani vama? Kako ste vi odani svojim prijateljima?
Unato Jonatanovim naporima da promijeni aulove osjeaje prema Davidu,
aul je nastavio s namjerom da oduzme Davidov ivot (1. Samuel 19:910).
Kako je Mikala, Davidova ena, pokazala da je odana svom muu? (Vidi
1. Samuel 19:1118.)
3. David i Jonatan su obnovili svoj savez prijateljstva, a Jonatan spaava
Davidov ivot.
Koja je bila Davidova reakcija na aulovu mrnju i trud da ga ubije? (Vidi
1. Samuel 20:1.) Kako je Jonatan nastavio pokazivati svoje prijateljstvo dok je
aul namjeravao oduzeti Davidov ivot? (Vidi 1. Samuel 20:24, 1317, 23;
vidi i 1. Samuel 20:2442, o emu se govori ispod.)
Kako je vjera u Boga utjecala na prijateljstvo Jonatana i Davida? (Vidi
1. Samuel 20:23.) Kako naa ljubav za Boga utjee na nau ljubav za druge?
Ako smo u naim ivotima prvo odani Bogu, to emo uiniti ako nai prijatelji uine stvari koje su pogrene? (S ljubavlju emo pomoi naim prijateljima da se promijene.) to emo uiniti ako nai prijatelji zatrae od nas da
uinimo stvari koje su pogrene? (Neemo initi nepravedne stvari koje nai
prijatelji trae od nas, bez obzira na drutvene posljedice, a mi emo pokuati
utjecati na nae prijatelje da odlue pravedno.)
Kako je Jonatan trebao javiti Davidu da je za njega sigurno da se vrati na
aulov dvor? (Vidi 1. Samuel 20:57, 1822.) Kako je kralj aul reagirao na
Davidovu odsutnost i Jonatanovu obranu svog prijatelja? (Vidi 1. Samuel
20:2433.) Kako je Jonatan upozorio Davida da pobjegne od aula? (Vidi
1. Samuel 20:3542.)
4. aul je obuzet mrnjom prema Davidu. David poteuje aulov ivot.
David je bio blagoslovljen stalnim uspjehom na bojitu (1. Samuel 23:15).
Zato je David morao napustiti Keilu nakon to je spasio stanovnike od
Filistejaca? (Vidi 1. Samuel 23:713.)
Kad je aul saznao da je David u Keili, pripremio je svoju vojsku da uniti
cijeli grad (1. Samuel 23:10). to je promijenilo aula iz pravednog kralja u
nekoga tko je spreman unititi cijeli grad kako bi ubio jednu osobu? Zato su
108
23. lekcija
ljubomora i mrnja tako unitavajui? Kako se moemo osloboditi ljubomore

ili mrnje?
Dok se David skrivao od aula, Jonatan ga je posjetio i ohrabri ga u ime
Boje (1. Samuel 23:16). to mislite da to znai? Kako mi moemo ohrabriti
nae prijatelje u ime Boje?
Tijekom jo jednog pokuaja da pronae i ubije Davida, aul se zaustavio
da se odmori u peini (1. Samuel 24:13). to su Davidovi ljudi rekli kad su
pronali aula? (Vidi 1. Samuel 24:4.) to je David uinio? (Vidi 1. Samuel
24:45. Fusnota 4. stiha u engleskoj verziji objanjava da je David odrezao
skut aulova plata dio plata koji simbolizira ovlast.)
Zato je Davio odbio nauditi aulu? (Vidi 1. Samuel 24:612.) emu nas
Davidov primjer poduava o osveti i o reakciji prema onima koji nam uine
zlo? (Vidi 1. Samuel 24:1215; vidi i Mormon 8:20.) to je aul rekao kad je
David potedio njegov ivot? (Vidi 1. Samuel 24:1619.)
Zakljuak
Dodatna ideja za
poduavanje
Istaknite da nas pria o Jonatanu i Davidu podsjea da nas pravo prijateljstvo

i ljubav pribliava naim prijateljima i Bogu. Pria o aulu nas podsjea da nas
ljubomora i mrnja mogu obuzeti i udaljiti nas od naih prijatelja i od Boga.
Potaknite polaznike da budu odani svojim prijateljima kako bi im mogli rei:
Neka je Jahve svjedok izmeu mene i tebe dovijeka (1. Samuel 20:23).
Procjena prijateljstva
Upotrijebite sljedeu aktivnost ako elite naglasiti vanost odanosti u prijateljstvu.
Dajte svakom polazniku komad papira i olovku. Objasnite da ete im postaviti
nekoliko pitanja kako biste im pomogli utvrditi jesu li odani prijatelji. Neka
polaznici zapiu svoje odgovore i navedite da nee morati iznositi svoje odgovore. Zatim postavite sljedea pitanja:
1. Koja je zadnja dobra stvar koju ste uinili za nekoga?
2. to inite kad ujete nekoga da govori loe stvari o drugoj osobi?
3. to ste uinili kako biste pomogli svojim prijateljima da budu bolji ljudi?
109
24.
isto srce stvori mi
lekcija
2. Samuel 1112; Psalam 51

Svrha
Potaknuti polaznike da budu udoredni u misli i djelima i da se pokaju za svoje

grijehe.
Priprema

a) 2. Samuel 11. David izvrava preljub s Bat-ebom, Urijinom enom
(11:15). David nije uspio u pokuaju da sakrije svoj grijeh (11:613).
Sreuje da Urija pogine u boju (11:1417). David eni Bat-ebu i imaju
sina (11:2627).
b) 2. Samuel 12:123. Prorok Natan poduava ozbiljnost Davidovih grijeha
ispriavi mu usporedbu (12:16). Davidu je reeno da e biti kanjen za
svoje grijehe (12:714; obratite panju da u prijevodu Josepha Smitha 13.
stiha, Natan izjavljuje: Jahve ti nije oprostio tvoj grijeh da nee umrijeti).
Prvi sin Davida i Bat-ebe umire u ranom djetinjstvu (12:1523).
c) Psalam 51. Raskajani David trai oprost.
2. Dodatno itanje: 2. Samuel 210.
3. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, donesite namotaj konca i kare.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Neka dobrovoljac stane pred razred s rukama ispruenim prema naprijed. Lagano
zaveite konac oko zglobova polaznika. Objasnite da taj konac predstavlja neistu misao. Zatim neka polaznik prekine konac tako da snano rairi ruke.
to bismo trebali uiniti kad neista misao ue u na um? (Trebamo je
odmah odbaciti.)
Zamolite polaznika da ponovo isprui svoje ruke. Umotajte zglobove polaznika
s nekoliko niti konca dovoljno da bude teko prekinuti ih. Zatim zamolite
polaznika da pokua potrgati konac. Ponovite taj proces koristei dovoljno niti
konca kako biste onemoguili oslobaanje.
to se dogaa kad dopustimo neistim mislima da ostanu u naem umu?
Oslobodite ruke polaznika tako da odreete niti konca sa karama. Objasnite da
dio ove lekcije govori o posljedicama zadravanja na neistim mislima. Lekcija
takoer govori o nainima kako se osloboditi od neistih misli.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena
110

odnose na naela iz Svetih pisama. Budui da e biti teko postaviti svako pita-
nje ili pokriti svaku toku lekcije, uz molitvu odaberite one koje e najbolje
zadovoljiti potrebe razreda. Neka pitanja moete izmijeniti kako biste ih prilagodili okolnostima polaznika.
1. Samuel 25 do 2. Samuel 10 pruaju vane informacije o povijesnoj pozadini
za ovu lekciju. Budui da se ta poglavlja ne obrauju u ovom priruniku,
moete ih saeti kako slijedi:
Ubrzo nakon to je David potedio aulov ivot, aul je jo jednom htio ubiti
Davida. David je ponovo imao priliku ubiti kralja, no odbio je to uiniti. Bitke
izmeu Jude i okolnih naroda su se nastavile, a aul i Jonatan su ubijeni u
jednoj od tih bitaka. David je naslijedio aula kao kralj i postao jedan od najveih kraljeva u povijesti Izraela. Ujedinio je plemena u jedan narod, osigurao
vlasnitvo nad zemljom koja je bila obeana ljudima i postavio vladavinu utemeljenu na Bojim zakonima. Meutim, posljednjih 20 godina njegovog ivota
pokvarile su grene odluke o kojima se govori u ovoj lekciji.
1. David izvrava preljub s Batebom i sreuje smrt Urije, Batebinog
supruga.
David je hodao po svom krovu kad je ugledao Batebu i doao u kunju da s
njom poini preljub (2. Samuel 11:2). to je David trebao uiniti kad je vidio
Batebu? to je David uinio to ga dovelo da sagrijei s njom? (Vidi 2. Samuel
11:24.) to moe navesti ljude da dou u kunju da poine seksualne grijehe?
to moemo uiniti kako bismo izbjegli kunju da poinimo seksualne grijehe?
Moete napisati odgovore polaznika na plou koristei tabelu poput one
ispod. Odgovori mogu ukljuiti sljedee:
Stvari koje treba izbjei
Kako ih moemo izbjei
Neiste ili nemoralne misli
Ispunite svoje misli uzdiuim

mislima.
Televizijske emisije, filmove, asopise, Odaberite medije koji e vas

knjige i glazbu koji su pornografski ili nadahnuti da inite dobro.
sugestivni na bilo koji nain
Opasne aktivnosti na spojevima
Slijedite mjerila za izlaske koja

poduavaju proroci posljednjih dana
i koji su navedeni u brouri Za snagu
mladih.
Koketiranje nakon braka
Volite svog suprunika svim svojim

srcem. Nastavite udvarati (razvijati
svoj odnos) svom supruniku.
Mjesta ili aktivnosti koje vam nee

omoguiti da imate stalno
suradnitvo Svetog Duha
Osigurajte da mjesta i aktivnosti u

kojima sudjelujete omogue da imate
stalno suradnitvo Svetog Duha
Moete koristiti prvu dodatnu ideju za poduavanje kako biste raspravili o

nainima da uklonite neiste misli.
111
to je David pokuao uiniti kad je saznao da je Bateba trudna? (Vidi

2. Samuel 11:613. Pokuao je nagovoriti Uriju, Batebinog mua, da joj
se vrati. Tada bi se inilo da je neroeno dijete Urijino.) Zato Davidov
plan nije uspio? (Vidi 2. Samuel 11:11. Urija se tada nije vratio kui jer je
bio odan svojim suborcima i smatrao je da treba ostati s njima.)
Koji je jo ozbiljniji grijeh David poinio u pokuaju da sakrije svoj nemoral?
(Vidi 2. Samuel 11:1417.) to mislite od koga je David mislio da moe sakriti
svoj grijeh? Kako ljudi danas pokuavaju sakriti svoje grijehe? to se dogaa
kad pokuamo sakriti nae grijehe?
Starjeina Richard G. Scott je rekao:
Nemojte se tjeiti u injenici da drugi ne znaju za vae grijehe. To je poput
noja s glavom zakopanom u pijesku. On vidi samo tamu i osjea se ugodno
sakriven. U stvarnosti je smijeno upadljiv. Na isti nain svako nae djelo
vide na Otac na nebu i njegov ljubljeni Sin. Oni znaju sve o nama...
Ako ste ozbiljno sagrijeili, neete pronai trajno zadovoljstvo ili mir u
onome to ste uinili. Ispriavanje grijeha zatakavanjem moe naizgled rijeiti problem, no nije tako. Napasnikova namjera je da objavi vaa najneugodnija djela u najneugodnije vrijeme. Lai istkaju predloak koji ograniava i
postaje zamka koju e Sotona iskoristiti na vau tetu (Conference Report,
travanj 1995., 103; ili Ensign, svibanj 1995., 77).
Moete upotrijebiti drugu dodatnu ideju za poduavanje kako biste prikazali
opasnost pokuaja da sakrijemo nae grijehe.
2. Davidu je reeno da e biti kanjen zbog svojih grijeha.
Koju je usporedbu ispriao prorok Natan kako bi objasnio koliko je Gospodin
bio razoaran s Davidom? (Vidi 2. Samuel 12:14.) to je David mislio o djelima bogataa prema siromahu u usporedbi? (Vidi 2. Samuel 12:56.) Na koji
su nain Davidova djela bila poput onih bogataa? (Vidi 2. Samuel 12:79.)
Kako je David reagirao na Gospodinov prijekor? (Vidi 2. Samuel 12:13.)
to mislite zato David nije uspio prepoznati da je bogata iz usporedbe predstavljao njega? Zato ponekad ne moemo prepoznati nau osobnu grenost?
Koje su posljedice Davidovih grijeha? (Vidi 2. Samuel 12:1014. Ispunjenje
ovih proroanstava moe se pronai u stihovima 1523 te u sljedeim poglavljima 2. Samuela i 1. Kraljeva; vidi i NiS 132:39. Imajte na umu da je
preljub ozbiljan grijeh, no David je izgubio svoje uzvienje jer ga je Gospod
drao odgovornim za Urijino ubojstvo.)
Predsjednik Marion G. Romney je rekao: David iako je bio Gospodinov
miljenik (za njega je zapravo reeno da je ovjek po volji Bogu), podlegao
je kunji. Njegov nemoral doveo je do ubojstva, a kao posljedica izgubio je
svoju obitelj i uzvienje (Conference Report, travanj 1979., 60; ili Ensign,
svibanj 1979., 42).
Koje su neke od trenutnih posljedica nemorala danas? Koje su neke od dugoronih posljedica za neraskajane?
112
24. lekcija
3. Raskajani David trai oprost.

Poduite i raspravite o Psalmu 51.
U psalmu Gospodinu, David iskazuje elju da pomogne drugima da se pokaju,
govorei: Uit u bezakonike tvojim stazama, i grenici tebi e se obraati
(Psalam 51:15). Iako je David izgubio svoje uzvienje jer je uzrokovao Urijinu
smrt, moemo uiti iz njegovog raskajanog stava dok je traio oprost za preljub.
Njegove rijei u Psalmu 51 poduavaju mnoge aspekte iskrenog pokajanja. Dok
prouavate psalam s polaznicima, raspravite kako moemo primijeniti Davidov
raskajani primjer u naim ivotima.
U Psalmu 51, David je prvo priznao Boga i njegovu milost (Psalam 51:3).
David je takoer priznao svoju osobnu grenost (Psalmi 51:35). Zato je
vano da prepoznamo Boju veliinu i nau grenost kad se kajemo zbog
naih grijeha?
to moramo rtvovati kako bismo primili oprost od naih grijeha? (Vidi
Psalam 51:1819.) to mislite da znai imati srce raskajano, ponizno?
Kako su nai grijesi svagda pred [nama] prije oprosta? (Psalmi 51:5). Kako
se to mijenja nakon to primimo oprost? (Vidi Psalam 51:12; Alma 36:1719.)
Kako Gospod gleda na nae prole grijehe nakon to nam je oprostio? (Vidi
Psalam 51:9; Izaija 43:25; NiS 58:42.)
David opisuje oprost kao ienje (Psalam 51:34, 9, 1112), obnovu (Psalam
51:14), i osloboenje (Psalam 51:16). Zato su to primjereni opisi blagoslova
Bojeg oprosta?
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Objasnite da bez obzira koliko smo uspjeni ili snani, nismo iznad iskuenja.
Potaknite polaznike da naprave bilo koje promjene u njihovim ivotima koje e
im pomoi da budu edni u misli i djelu. Izjavite svoju ljubav za Isusa Krista i
svoju zahvalnost za njegovo pomirenje. Posvjedoite da zbog pomirenja
moemo primiti oprost za nae grijehe.

1. Odbacivanje neistih misli iz naih umova
Vlastitim rijeima prepriajte sljedeu izjavu starjeine Boyda K. Packera o tome
kako odbaciti neiste misli koje su ule nepozvane u na um:
Um je poput pozornice. Zastor je uvijek podignut osim kad spavamo. Uvijek se
neto odvija na toj pozornici. Moe biti komedija, tragedija, zanimljivo ili dosadno, dobro ili loe. No uvijek se neto odvija na pozornici uma.
Jeste li primijetili kako se bez neke namjere s vae strane, usred gotovo svake
priredbe, nejasne misli mogu uvui sa strane i privui vau panju? Loe e
misli pokuati zasjeniti svakoga. Ako im dozvolite da nastave, sve valjane misli
napustit e pozornicu. Bit ete ostavljeni, budui da ste pristali na to, utjecaju
nepravednih misli.
113
Ako im podlegnete, one e na pozornici vaeg uma odrediti za vas prag vaoj
toleranciji. One mogu postaviti temu gorine, ljubomore ili mrnje. To moe
biti vulgarno, nemoralno, pa ak i izopaeno. Kad one zauzmu pozornicu, ako
im dozvolite, one e osmisliti najpametnije argumente kako bi obuzele vau
panju. One to mogu uiniti zanimljivim, ak vas i uvjeriti da je to nevino jer
ipak su to samo misli.
to uiniti tada, kad pozornicom vaeg uma zapovijedaju vragolani neistih
misli, bez obzira jesu li to one sive koje se ine gotovo iste ili prljave koje ne
ostavljaju prostora za sumnju? Ako moete kontrolirati svoje misli, moete prevladati navike, ak i poniavajue osobne navike. Ako ih nauite kontrolirati,
imat ete sretan ivot.
Tome bih vas ja nauio. Odaberite meu svetom crkvenom glazbom najdrau
pjesmu, s rijeima koje uzdiu i glazbom koja je ispunjena potovanjem, onu
za koju osjeate da je srodna nadahnuu. Razmislite o njoj paljivo u svojem
umu. Upamtite je. Iako [moda] niste glazbeno obrazovani, moete razmiljati
o pjesmi.
Upotrijebite tu pjesmu kao mjesto na koje e ii vae misli. Neka ona bude va
kanal za hitne sluajeve. Kad god primijetite da su sjenoviti glumci preli izvan
granica vaeg razmiljanja na pozornicu vaeg uma, pokrenite tu pjesmu. Kad
glazba zapone i kad se rijei oblikuju u vaim mislima, nedostojne misli e
posramljeno otii. To e promijeniti cjelokupno raspoloenje na pozornici vaeg
uma. Budui da su nadahnjujue i iste, neiste misli e nestati. Dok vrlina po
izboru ne eli biti uz prljavtinu, zlo ne moe podnijeti prisutnost svjetla.
S vremenom ete se povremeno uloviti kako pjevuite pjesmu u sebi. Kad pratite svoj tok misli, otkrit ete da je neki utjecaj iz svijeta oko vas potaknuo
nedostojnu misao da doe na pozornicu vaeg uma, a glazba je zapoela gotovo
automatski.
Kad nauite istiti pozornicu vaeg uma od nedostojnih misli, zaposlite ga uenjem bitnih stvari. Promijenite svoju okolinu tako da oko sebe imate stvari koje
e nadahnjivati dobre i uzdiue misli. Zaposlite ga pravednim stvarima
2. Opasnost pokuaja da sakrijemo nae grijehe
Pokuavajui sakriti grijeh preljuba, David je poinio jo vei grijeh. Kako biste
raspravili o opasnosti pokuaja da sakrijemo nae grijehe, usporedite grijeh s
hrpicom praine. Prikaite taj koncept na ploi kako je prikazano na sljedeem
crteu.
114
24. lekcija
to e se dogoditi ako pokuamo prekriti malu hrpicu praine? (Hrpica e

postati vea i vidljivija. Prikaite taj koncept kako je prikazano na drugom
crteu iznad.)
Na koji je nain skrivanje naih grijeha poput pokrivanja praine? (Naa grenost postaje vea i ozbiljnija kad pokuamo sakriti nae grijehe.)
Ako ne elimo da ljudi vide hrpicu praine, to trebamo uiniti? (Trebamo
ukloniti hrpicu umjesto da je pokrijemo.) Kako moemo ukloniti grijeh iz
naeg ivota?
3. Nato je odmah [Amnon] zamrzi silnom mrnjom (2. Samuel 13:15)
2. Samuel 13 sadri priu o Davidovom sinu Amnonu i Davidovoj kerki
Tamari. Amnonu se sviala Tamara i prisilio ju je da s njim poini blud.
2. Samuel 13:1 navodi da je Amnon volio Tamaru. Kako su se Amnonovi
osjeaji prema Tamari promijenili nakon to je sagrijeio protiv nje? (Vidi
2. Samuel 13:15.) Zato je mrnja, za razliku od ljubavi, esto rezultat izmeu
ljudi koji prekre naela udorea?
Predsjednik Gordon B. Hinckley je rekao: uo sam starjeinu Johna A.
Widstoea... kako govori: Primijetio sam da mladi i djevojka koji prekre
naela udorea uskoro ponu mrziti jedno drugo. Ja sam primijetio isto. Na
poetku mogu biti rijei ljubavi, no kasnije e se javiti rijei ljutnje i gorine
(True to the Faith [Odani vjeri], Ensign, lipanj 1996., 5).
4. Nada za raskajane
Ako naglasite da nikada nije kasno za pokajanje, moete iznijeti sljedeu izjavu
starjeine Boyda K. Packera:
Obeshrabrujua ideja da pogreka (ili niz pogreaka) ini to vjeno prekasno,
ne dolazi od Gospodina. On je rekao da ako se pokajemo, ne samo da e nam
oprostiti nae prijestupe, nego ih zaboraviti i vie se nee sjeati naih grijeha...
Pokajanje je poput sapuna; moe isprati grijehe. Za debele mrlje potreban je
snaan deterdent discipline kako bi se one isprale, no isprat e se (Conference
115
25.
lekcija
Sve to god die,

Jahvu neka slavi
Psalmi
Svrha
Pomoi polaznicima pokazati njihovu zahvalnost za Spasitelja te za mnoge blagoslove koje su nam on i njegov Nebeski Otac dali.
Priprema
1. Uz molitvu prouite Sveta pisma o kojima se raspravlja u lekciji i to je vie

Psalama mogue.
2. Prouite lekciju i uz molitvu odaberite Sveta pisma, teme i pitanja koja najbolje udovoljavaju potrebama polaznika. Ova lekcija ne obrauje cijelu knjigu
Psalama. Umjesto toga, ona se bavi s nekoliko vanih tema koje su iskazane
u cijeloj knjizi.
3. Ako koristite prvu aktivnost za privlaenje panje, donesite sliku Spasitelja i
etiri ili pet stvari koje predstavljaju ono za to ste zahvalni, poput Svetih
pisama, slike voljene osobe, predmeta koji predstavlja jedan od vaih talenata,
ili hrane. Ako koristite drugu aktivnost za privlaenje panje, zamolite jednog
ili dva polaznika da se pripreme iznijeti omiljeni Psalam i kau zato im je
vaan.
4. Donesite jednu ili vie slika hramova.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

1. Pokaite sliku Spasitelja i iskaite svoju zahvalnost za njegov ivot i misiju.
Pokaite predmete koji predstavljaju druge stvari za koje ste zahvalni. Iskaite
svoju zahvalnost za svaku stvar. Zatim postavite sljedea pitanja:
Na kojim ste darovima i mogunostima od Gospodina naroito zahvalni?
Kako bi va ivot bio drugaiji bez tih blagoslova?
Objasnite da mnogi psalmi iskazuju zahvalnost za blagoslove koje je dao
Gospodin. Dio ove lekcije usredotouje se na te blagoslove i na ono to mi
moemo uiniti kako bismo pokazali zahvalnost za njih.
2. Zamolite polaznika da naglas proita Psalam 23. Zatim postavite sljedea
pitanja:
Koji su osjeaji iskazani u ovom psalmu? Koji su vai osjeaji dok itate ili
sluate ovaj psalam?
Zamolite jednog ili dva zaduena polaznika da iznesu omiljeni Psalam i kau
zato im je vaan.
116
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

Objasnite da je knjiga Psalama zbirka pjesama koje su izvorno opjevane kao
zahvale ili molbe Bogu. Mnoge je napisao David. Ova je knjiga poput pjesmarice iz drevnog Izraela. Njezini stihovi spadaju meu najbolju nadahnjujuu
svjetsku literaturu, koja iskazuje vjeru u Gospodina i iskrenu elju za pravednim
ivljenjem.
1. Proroanstva o ivotu i misiji Isusa Krista
Mnogi psalmi proriu o Kristovoj misiji kao Mesije. Uskrsli Spasitelj je izjavio:
Trebalo je da se ispuni sve to je o meni pisano u Mojsijevu zakonu, u
Prorocima i Psalmima (Luka 24:44). Raspravite o ispunjenju nekoliko sljedeih
proroanstava o Kristu koja su napisana u Psalmima:
Proroanstvo
Ispunjenje
Psalam
107:2330
Psalam 69:8
Psalam 41:9;
55:1214
Psalam 69:20
Psalam 22:78
Psalam 22:16
Psalam 22:18
Psalam 22:1
Psalam 69:21
Psalam 34:20
Psalam 31:5
Psalam 16:10
Matej 8:2327. Isus je umirio vjetrove i valove.

Ivan 1:11; 7:5. Isusa nije prihvatio njegov narod.
Ivan 13:18, 21. Isusa je izdao prijatelj.
Marko 14:3241. Isus je patio sam u Getsemanskom vrtu.
Matej 27:3943. Isus je izrugivan.
Marko 15:25. Isus je bio razapet.
Matej 27:35. Vojnici se kockaju za Kristovu odjeu.
Matej 27:46. Isus je pita Oca zato ga je ostavio.
Ivan 19:2830. Isusu je dan ocat za njegovu e.
Ivan 19:3336. Nijedna Isusova kost nije slomljena.
Luka 23:46. Isus je predao svoj duh Ocu i umro.
Djela 2:3132; 13:3435. Spasiteljevo tijelo nije propalo,
budui da je ustao u uskrsnuu.
Isus Krist je jedina osoba ije je roenje, ivot, smrt i uskrsnue prorokovano
prije njegovog roenja. to mislite zato su dana tako detaljna proroanstva
o Spasiteljevom ivotu? (Iz ovih proroanstava jasno je da je Isus bio obeani
Mesija, Spasitelj svijeta. Kako su ta proroanstva blagoslov onima koji ih
prime? (Proroanstva su pomogla ljudima uiti o Spasitelju i stei svjedoanstvo o njemu prije nego to je bio roen [vidi Mosija 3:13]. Proroanstva su
takoer pomogla nekim ljudima da ga prepoznaju kad je doao.)
2. Jahve je dobrotvor tvoj (Psalam 116:7).
Osim proricanja o Spasiteljevom ivotu i misiji, mnogi psalmi iskazuju zahvalnost za blagoslove poput stvaranja neba i zemlje, Spasiteljeve milosti, oprosta i
ljubavi, Svetih pisama, i hrama.
Stvaranje neba i zemlje
Raspravite o sljedeim psalmima koji iskazuju zahvalnost Gospodinu za stvaranje
neba i zemlje:
117
Psalam 19:1
Psalam 104:57, 14, 24
Psalam 136:39
Kako stvaranje neba i zemlje svjedoi o Bojoj moi i ljubavi? (Vidi Alma
30:44; Mojsije 6:63.) Kako moemo pokazati zahvalnost za dar stvaranja?
Spasiteljeva milost, oprost i ljubav
Raspravite o nekim od sljedeih psalama koji iskazuju zahvalnost za Spasiteljevu
milost, oprost i ljubav:
Psalam 23 (nije potrebno raspravljati o ovom psalmu ako ste ga koristili u
aktivnosti za privlaenje panje)
Psalam 51 (nije potrebno raspravljati o ovom psalmu ako ste ga koristili u 24.
lekciji)
Psalam 59:16
Psalam 78:38
Psalam 86:5, 13
Psalam 100:45
Psalam 103:24, 811, 1718
to moemo nauiti o Gospodinu iz ovih psalama? Pozovite polaznike da
ispriaju kako su oni spoznali Gospodinou milost, oprost i ljubav.
to vas se dojmilo iz Davidove molbe za oprost u Psalmu 51? to nas taj psalam poduava o pokajanju i oprostu? (Obratite panju na rijei u stihovima
2, 7 i 12. Te rijei opisuju vane aspekte pokajanja. Takoer obratite panju
na 17. stih, koji opisuje stanje srca koje moramo imati kako bismo se iskreno
pokajali.)
Sveta pisma
Raspravite o sljedeim psalmima koji iskazuju zahvalnost Gospodinu za Sveta
pisma:
Psalam 19:711
Psalam 119
Koje je rijei David upotrijebio u Psalmu 19:710 kako bi opisao Sveta pisma?
(Sinonimi za Sveta pisma ukljuuju zakon, svjedoanstvo, ustav, zapovijed i sud.
Pridjevi koji opisuju Sveta pisma ukljuuju savren, siguran, ispravan, ist, istinit i pravedan. Sveta pisma takoer se opisuju kao poeljnija od zlata i slaa
od meda.)
Koje blagoslove Sveta pisma mogu donijeti u nae ivote, kako je zapisano u
Psalmima 19:812? Moete ispisati te blagoslove na plou:
a) Obraaju nau duu (stih 8).
b) Od jednostavnih stvaraju mudre (stih 8).
c) Uzrokuju da se naa srca raduju (stih 9).
d) Prosvjetljuju nae oi (stih 9).
e) Upozoravaju nas (stih 12).
Kako su Sveta pisma blagoslovila va ivot na ovaj nain ili na druge naine?
118
25. lekcija
Psalmist je uskliknuo Gospodinu: O, kako ljubim Zakon tvoj, po cio dan o

njemu razmiljam (Psalmi 119:97; vidi i stihove 1516, 3335, 40, 4750,
72, 92, 104, 174). Kako mi moemo razviti takvu ljubav za Sveta pisma?
Kako su Sveta pisma kao [naoj] nozi svjetiljka i svjetlo [naoj] stazi?
(Psalmi 119:105).
Hram
Raspravite o nekima od sljedeih psalama o hramu. Moete prikazati jednu ili
vie slika hramova dok polaznici itaju te psalme:
Psalmi 5:7
Psalmi 15:13
Psalmi 24
Psalmi 27:4
Psalmi 65:4
Psalmi 84:12, 4, 1012
Psalmi 122
Psalmi 134
to moemo nauiti o hramu iz tih psalama? to moemo nauiti o pripremanju sebe za odlazak u hram?
3. to da uzvratim Jahvi za sve to mi je uinio? (Psalmi 116:12)
U Psalmima 116:12, David je upitao: to da uzvratim Jahvi za sve to mi je
uinio? Kako je David odgovorio na to pitanje? Moete napraviti popis svih
Davidovih izjava kako slijedi:
a) Uzet u au spasenja (116:13).
b) Zazvat u ime Jahvino (116:13).
c) Jahve, tvoj sam sluga (116:16).
d) Tebi u prinijeti rtve zahvalne (116:17).
e) Izvrit u Jahvi zavjete svoje pred svim pukom njegovim, u predvorjima
Doma Jahvina (116:1819).
Kako moemo primijeniti Davidove odgovore u iskazivanju zahvalnosti
Gospodinu?
4. U Jahvu se uzdajte (Psalmi 4:5)
U Jahvu se uzdajte jedna je od najeih molbi u knjizi Psalama (Psalmi 4:5;
5:11; 9:10; 18:2; 56:11; 62:8; 118:89). Kako se mi moemo uzdati u Gospodina?
Kako ste bili blagoslovljeni kad ste se uzdali u njega?
Zakljuak
Psalmi daju snano svjedoanstvo o boanskom poslanju Isusa Krista. Takoer

nas podsjeaju na velike blagoslove koje su nam on i na Nebeski Otac dali.
I navode naine na koje moemo iskazati zahvalnost za te blagoslove.
Moete pozvati polaznike da proitaju zadnji psalam (Psalmi 150) kako bi saeli
poruku knjige Psalama. Dodajte svoje svjedoanstvo hvalospjeva i zahvalnosti.
119
Dodatne ideje za
poduavanje

1. Pjesme posljednjih dana nadahnute psalmima iz Starog zavjeta
Objasnite da se pjesmarica moe smatrati jednakom psalmima posljednjih
dana. Moete zaduiti polaznika da otpjeva pjesmu posljednjih dana koja je
nadahnuta psalmom iz Starog zavjeta. Neke od tih pjesama su Gospod je moj
pastir (Crkvena pjesmarica, br. 19; Psalmi 23), i Kad gledam ja nebesa Tvoja
(Crkvena pjesmarica, br. 15; Psalmi 8:39; 9:12) i Kliite, radujte se (Crkvena
pjesmarica, broj. 12; Psalmi 23:6; 150).
2. Blagoslovi pjevanja crkvenih pjesama
Koje su neke od glavnih tema u naim pjesmama posljednjih dana? (Odgovori
mogu ukljuiti Spasitelja, nae dunosti kao lanova Crkve, ustrajnost do
kraja, vjeru, dom i obitelj, ljubav, misionarski rad, molitvu, sveenitvo, proroke, obnovu evanelja, sakrament, sluenje, ustrajnost kroz kunje i Sion.)
Kako nas pjevanje pjesama blagoslivlja? (Vidi NiS 25:12.)
Raspravite neke od sljedeih naina na koje nas pjevanje pjesama moe
blagosloviti:
a) Pjesme
b) Pjesme
c) Pjesme
d) Pjesme
e) Pjesme
f) Pjesme
g) Pjesme
h) Pjesme
i) Pjesme
uzdiu na duh.
nas nadahnjuju da pravednije ivimo.
nas podsjeaju na nae blagoslove.
nam daju priliku da pjevamo hvalospjeve Gospodinu.
nam omoguavaju da iznesemo svjedoanstvo.
nam pomau da se iznova obveemo Gospodinu.
nam pomau da osjetimo Duha.
nam pomau da budemo vie u skladu s naim Nebeskim Ocem.
nam pomau da uimo i poduavamo evanelje.
Prvo predsjednitvo je reklo:

Nadahnjujua glazba je temeljni dio naih crkvenih sastanaka. Pjesme pozivaju Duha Gospodnjeg, stvaraju osjeaj pobonosti, ujedinjuju nas kao lanove
i pruaju nain za nas da pjevamo hvalospjeve Gospodinu.
Neka od najveih bogosluja propovijedana su pjevajui pjesme. Pjesme nas
potiu na pokajanje i dobra djela, izgrauju svjedoanstvo i vjeru, tjee umorne i oaloene i nadahnjuju nas da ustrajemo do kraja (Hymns [Engleska
pjesmarica], ix).
Nekoliko psalama govori o pjevanju kao kli[canju] Jahvi (Psalmi 98:4;
100:1; vidi i 66:1; 95:12). Kako moemo bolje iskoristiti pjevanje na naim
crkvenim sastancima i u naim domovima, osiguravajui da je radosno i
znaajno?
Na posljednjoj veeri Isus i njegovi apostoli pjevali su pjesmu (Matej 26:30).
to mislite kako je pjevanje pomoglo Isusu i njegovim apostolima da se pripreme ispuniti djelo koje je bilo pred njima?
120
25. lekcija
Neposredno prije nego to je prorok Joseph Smith ubijen u zatvoru Carthage,

zamolio je Johna Taylora da otpjeva Siromah, putnik ucviljen (Crkvena
pjesmarica, br. 6; vidi i B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church
[Sveobuhvatna povijest Crkve], 2:28284). to mislite kako je pjevanje ove
pjesme pomoglo proroku?
3. Pjesniki paralelizam u psalmima
Vae prouavanje psalama moe se obogatiti razumijevanjem pjesnikih tehnika
koje su David i ostali idovski pjesnici koristili. Jedna od tih tehnika je paralelizam. Jedna od estih karakteristika paralelizma je ponavljanje misli drugim rijeima. Takvo ponavljanje proiruje ili pojaava znaenje ideje. Jedan primjer
toga je paralelizam u Psalmima 102:12, u kojem je ista misao izreena razliitim rijeima pet puta (uslii molitvu moju, vapaj moj k tebi da doe,
nemoj sakrivati lice od mene, prigni meni uho svoje i kad te prizovem,
brzo me uslii). Istaknite kako ponavljanje pojaava poruku.
121
26.
lekcija
Kralj Salomon: ovjek

mudrosti, ovjek ludosti
1. Kraljevi 3; 511
Svrha
Potaknuti polaznike da mudro iskoriste svoje blagoslove i dostojno uu u hram.
Priprema

a) 1. Kraljevima 3:528. Salomon nasljeuje svog oca, Davida, kao kralj i slijedi Gospodina. Gospodin se ukazuje Salomonu, koji ga moli da ga blagoslovi razumnim srcem (3:59). Gospodin blagoslivlja Salomona s
mudrou, bogatstvom i au (3:1015). Dvije ene donose dijete
Salomonu, koji mudro utvruje koja je ena djetetova majka (3:1628).
b) 1. Kraljevima 56; 7:112. Kralj Salomon vodi izgradnju velikog hrama
(56). Za sebe gradi palau (7:112).
c) 1. Kraljevima 8:2266; 9:19. Salomon posveuje hram i trai od Gospodina
da blagoslovi Izraelce s duhovnim i vremenitim obiljem (8:2253). Ljudi svetkuju 14 dana (8:5466). Gospodin se ponovo ukazuje Salomonu, s obeanjem da e blagosloviti Izraelce ako mu budu sluili te da e ih prokleti ako
se okrenu drugim bogovima (9:19).
d) 1. Kraljevima 1011. Salomonova slava nadilazi njegovo bogatstvo i
mudrost (10:113, 2425). On postaje pretjerano bogat (10:1423, 26).
Oenio je mnoge ene koje nisu Izraelke koje ga uvjeravaju da oboava
lane bogove (11:110). Gospodin potie neprijatelje protiv Salomona
(11:1125). Prorok prorie da e izraelsko kraljevstvo biti podijeljeno zbog
Salomonove opaine (11:2640).
2. Dodatno itanje: 1. Kraljevi 2:112; 4:2934; 7:1351; 1. Ljetopisi 29; Nauk i
savezi 46.
3. Ako je slika Hram u drevna vremena na raspolaganju, moete je koristiti
tijekom lekcije (62300, Umjetnike slike iz evanelja 118).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Proitajte ili neka jedan od polaznika proita sljedeu izjavu starjeine Dallina
H. Oaksa:
Obino mislimo da nas Sotona napada u naoj najslabijoj toki... No slabost
nije naa jedina ranjiva strana. Sotona nas takoer moe napasti tamo gdje
mislimo da smo snani u podrujima u kojima se ponosimo na nau snagu.
On e nam prii kroz najvee talente i duhovne darove koje posjedujemo. Ako
nismo obazrivi, Sotona moe prouzroiti na duhovni pad kvarei nas kroz nae
snage kao i iskoritavanjem naih slabosti (Our Strengths Can Become Our
Downfall [Naa snaga moe postati naa propast], Ensign, listopad 1994., 12).
Koje su neke jakosti koje mogu postati naa propast?
122
26. lekcija
Objasnite da ova lekcija govori o kralju Salomonu, ovjeku koji je primio velike
darove od Boga, no na kraju je nepravedno koristio te darove. Predloite da
polaznici istrae sluajeve koji pokazuju postupan Salomonov pad. Naglasite da
trebamo traiti njegove mane ne da ga osuujemo, nego kako bismo nauili iz
njihovih greaka.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena
Dok poduavate sljedee stihove iz Svetih pisama, raspravite kako se oni odnose
na svakodnevni ivot. Potaknite polaznike da iznesu iskustva koja se odnose na
naela iz Svetih pisama.
Neposredno prije Davidove smrti, sveenik Zadok i prorok Natan pomazali su
Salomona za novog kralja. Salomon, koji je bio sin Davida i Bat-ebe, primio je
sljedei savjet od svog oca: Ti budi hrabar i pokai se ovjekom! Sluaj naredbe
Jahve, Boga svoga, idi njegovim stazama, dri se njegovih zakona, zapovijedi,
naredaba i njegovih pouka... da bi uspio u svemu to poduzme (1. Kraljevima
2:23).
1. Gospodin blagoslivlja Salomona s mudrou, bogatstvom i asti.
Poduite i raspravite o 1. Kraljevima 3:528.
Ubrzo nakon to je Salomon postao kralj, Gospodin mu se ukazao u snu i
rekao: Trai to da ti dadnem (1. Kraljevima 3:5). to je Salomon traio?
(Vidi 1. Kraljevi 3:9.) to znai imati pronicavo srce? (Vidi 1. Kraljevima
3:28; 4:29.) Zato je Salomon osjeao posebnu potrebu za tim blagoslovom?
(Vidi 1. Kraljevima 3:78.) Kako nam posjedovanje mudrosti Boje pomae u
naim odgovornostima kod kue, na poslu, u koli i u Crkvi?? Kako moemo
primiti tu mudrost?
Zato je Gospodin bio zadovoljan sa Salomonovim zahtjevom za pronicavim
srcem? (Vidi 1. Kraljevima 3:1112. Salomon je zatraio dar koji e mu
pomoi da slui drugima za razliku od dara sa sebinom namjerom.) Koji su
neki od duhovnih blagoslova kojima moemo teiti? (Vidi NiS 46:1326.) Pod
kojim uvjetima Gospodin daje darove Duha? (Vidi 1. Kraljevima 3:14; NiS
46:812.) Kako moemo koristiti te darove da sluimo drugima?
Koje je dodatne blagoslove Gospodin udijelio Salomonu? (Vidi 1. Kraljevima
3:1314.) Kako se ti blagoslovi mogu iskoristiti za sluenje drugima?
Koja je bila prva situacija u kojoj je bio potreban sud kralja Salomona? (Vidi
1. Kraljevi 3:1622.) Kako je Salomon rijeio problem? (Vidi 1. Kraljevi
3:2328.) Kako je Salomonovo rjeenje pokazalo da ga je Gospodin blagoslovio s mudrou?
2. Kralj Salomon upravlja izgradnjom velikog hrama i gradi palau za sebe.
Poduite i raspravite o 1. Kraljevima 56; 7:112.
Kao to mu je zapovjedio Gospodin, Salomon je naredio da se izgradi hram.
(Moete ukratko ponoviti 1. Kraljevi 5:16, 1718; 6:1536 kako biste naglasili sloenu prirodu hrama.) to mislite zato je Salomon koristio najbolje
materijale za izgradnju hrama?
Kako su graditelji pokazali potovanje za hram tijekom izgradnje? (Vidi
1. Kraljevima 6:7.)
123
Kako je Salomon koristio svoju mudrost, bogatstvo i ast da bi osigurao pravilnu izgradnju hrama? (Vidi 1. Kraljevima 5:112. Zbog svojih prednosti on
je mogao nabaviti materijale za gradnju i unovaiti pomo vjetih majstora u
izgradnji hrama.)
Koje je obeanje Gospodin dao Salomonu glede hrama? (Vidi 1. Kraljevi
6:1113.) Koje je slino obeanje Gospodin dao nama danas? (Vidi NiS
97:1517.)
Salomon je takoer dao da se izgradi kua za njega. Kakva je bila veliina njegove kue u usporedbi s domom Gospodnjim? (Vidi 1. Kraljevi 6:23; 7:2,
67.) Kako je ovo koritenje bogatstva pokazalo postupan pad Salomona?
3. Salomon posveuje hram.
Poduite i raspravite o 1. Kraljevima 8:2266; 9:19.
Hram je posveen nakon sedam godina izgradnje. Koje su neke od stvari za
koje se Salomon molio u molitvi posveenja? (Vidi 1. Kraljevi 8:2253.)
Odgovore polaznika moete ispisati na plou. Odgovori mogu ukljuiti sljedee:
a) Odgovori na molitve (1. Kraljevi 8:2830, 4952)
b) Oprost (1. Kraljevi 8:3339)
c) Kia (1. Kraljevi 8:3536)
d) Pomo tijekom gladi i bolesti (1. Kraljevi 8:37)
e) Pomo u ratu (1. Kraljevi 8:4445)
U svojoj molitvi posveenja Salomon je molio Gospodina da pomogne njegovom narodu kroz mnoge teke probleme. Kako nam odlasci u hram pomau
kad smo optereeni problemima?
Predsjednik Ezra Taft Benson je rekao: U miru ovih prekrasnih hramova,
ponekad pronalazimo rjeenja za ozbiljne ivotne probleme. Pod utjecajem
Duha, tamo ponekad u nas utjee ista spoznaja. Hramovi su mjesta osobne
objave. Kad sam bio optereen s problemom ili tekoom, otiao sam u dom
Gospodnji s molitvom u srcu za odgovor. Ti odgovori doli su na jasan i
nepogrjeiv nain (What I Hope You Will Teach Your Children about the
Temple [Ono to se nadam da ete svoju djecu nauiti o hramu], Ensign,
kolovoz 1985., 8).
Salomon je molio da hram pomogne dovesti nevjernike Gospodinu (1. Kraljevi
8:4143). Kako hram moe pomoi u tome? (Pozovite polaznike da iznesu iskustva kako su oni i drugi postali zainteresirani za Crkvu zbog njihovog interesa
za hramove.)
Nakon to je Salomon izmolio molitvu posveenja, savjetovao je narod: A
vae srce neka bude potpuno odano Jahvi (1. Kraljevi 8:61). to mislite da
znai imati srce koje je potpuno odano Jahvi? Kako nam odlazak u hram
moe pomoi usavriti naa srca?
to moemo uiniti kako bismo zadrali utjecaj hrama jakim u naim ivotima? (Odgovori mogu ukljuiti: Pohaati esto gdje je to mogue, imati
vaeu preporuku, postaviti slike hramova u naim domovima.)
to su ljudi uinili nakon posveenja hrama? (Vidi 1. Kraljevima 8:6266.)
Kakav je bio stav ljudi kad su se vratili svojim domovima nakon posveenja
124
26. lekcija
hrama i 14 dana bogotovlja? (Vidi 1. Kraljevi 8:66.) Kako se osjeate kad se

vratite kui iz hrama?
Koja bila Gospodinova poruka kad je posjetio Salomona nakon posveenja
hrama? (Vidi 1. Kraljevi 9:39. Vidi i 1. Kraljevi 6:1113. Imajte na umu da
je Gospodin iznio slinu izjavu tijekom izgradnje hrama.) to mislite zato
je bilo potrebno podsjetiti Salomona na njegove saveze? Kako nas Gospodin
podsjea na nae saveze?
4. Salomon je postao pretjerano bogat i oenio je mnoge ene koje nisu
Izraelke koje su ga uvjerile da tuje idole.
Poduite i raspravite o 1. Kraljevima 1011.
Kako su se Salomonovo bogatstvo i ast poveali nakon izgradnje hrama?
(Vidi 1. Kraljevi 10:115, 2425.) Kako je Salomon zloupotrijebio te blagoslove? (Vidi 1. Kraljevi 10:1623, 2629. Istaknite da ih je koristio kako bi
izgradio svoje osobno kraljevstvo umjesto Boje kraljevstvo.) Kako bi trebalo
koristiti mudrost, bogatstvo i slavu? (Vidi Jakov 2:1819.)
Kako je Solomonov odabir ena pokazao da se okrenuo od Boga? (Vidi
1. Kraljevi 11:12. Oenio se izvan saveza.) Na to su Salomonove ene koje
nisu Izraelke utjecale da on uini? (Vidi 1. Kraljevi 11:38. Imajte na umu
da stih 4 u prijevodu Josepha Smitha kae da je Salomonovo srce postalo
poput srca njegovog oca, Davida, a stih 6 kae da je Salomon poinio zlo
u oima Gospodinovim, poput njegovog oca Davida.)
to je Gospodin uinio kad je Salomon prekrio svoje saveze i otpao? (Vidi
1. Kraljevi 11:914, 2325, 3336.)
to mislite kako su blagoslovi mudrosti, bogatstva i slave doprinijeli
Salomonovu padu? Na koji su nain te jakosti doprinijele padu ljudi danas?
Kako moemo osigurati da te jakosti ne uzrokuju na pad? (Vidi 1. Kraljevi
8:61; NiS 88:67.)
Starjeina Dallin H. Oaks je rekao:
Kako... sprijeiti nae jakosti da uzrokuju na pad? Osobina koju trebamo
njegovati je poniznost. Poniznost je najvei zatitnik. Poniznost je protulijek
ponosu. Poniznost je katalizator za svo uenje, naroito za duhovne stvari.
Kroz proroka Moronija, Gospodin nam je dao veliki uvid u ulogu poniznosti:
Slabou dajem ljudima da bi bili ponizni. A milost je moja dostatna za sve
koji se preda mnom ponize, jer ako se preda mnom ponize i imaju vjere u
me, tad u uiniti da ono to je slabo, bude njima jako (Eter 12:27).
Takoer moemo rei da ako se mukarci i ene ponize pred Bogom, on e
sprijeiti da njihove jakosti postanu slabosti koje neprijatelj moe iskoristiti
za njihovo unitenje...
Ako smo ponizni i spremni uiti, ako sluamo zapovijedi Boje, savjet njegovih voa i poticaje njegovog Duha, moemo biti voeni u tome kako koristiti
nae duhovne darove, naa ostvarenja i sve druge nae jakosti za pravednost.
A moemo biti voeni i u tome kako da izbjegnemo Sotonine napore da iskoristi nae jakosti za na pad.
125
U svemu tome trebamo se sjetiti i pouzdati u Gospodinov putokaz i obeanje:

Ponizan budi, a Gospod e, Bog tvoj, voditi tebe za ruku i usliati molitve
tvoje (NiS 112:10) (Our Strengths Can Become Our Downfall [Naa snaga
moe postati naa propast], Ensign, listopad 1994., 19).
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Izrazite svoju zahvalnost za duhovne i materijalne blagoslove koje vam je Gospodin

dao i za hram. Potaknite polaznike da budu ponizni pred Gospodinom kako bi
mogli mudro koristiti svoje blagoslove i dostojno ui u hram.

1. Da se svojim srcem ne uzdigne iznad svoje brae (Ponovljeni zakon 17:20)
Neka polaznik naglas proita Ponovljeni zakon 17:1420. Kako bi primjena
ovih stihova promijenila Salomonov ivot i ivote ljudi u njegovom kraljevstvu?
2. Molitve posveenja za hramove
Ako je bilo koji polaznik prisustvovao posveenju hrama, zamolite jednoga ili
dvoje da ispriaju o svom iskustvu. Moete zamoliti polaznika da se pripremi
iznijeti dva do tri uvida iz molitve posveenja hrama u posljednje dane. (Nauk
i savezi 109 sadri molitvu s posveenja hrama u Kirtlandu. Molitve posveenja
novo posveenih hramova ponekad se tiskaju u Ensignu.)
Kako bi molitve posveenja trebale utjecati na nae osobne ivote?
Predsjednik Joseph Fielding Smith je rekao: Kad posvetimo Dom Gospodnji,
zapravo posveujemo sebe na slubu Gospodinu, sa savezom da emo koristiti
dom na nain na koji On eli da se koristi (Church News [Crkvene novosti],
22. sijenja 1972., 3).
126
Utjecaj opakih
i pravednih voa
27.
lekcija
1. Kraljevi 1214; 2. Ljetopisi 17; 20

Svrha
Potaknuti polaznike da razviju dobre osobine voe kako bi mogli utjecati na

druge da ive pravedno.
Priprema

a) 1. Kraljevi 12:120. Roboam nasljeuje svog oca, Salomona, kao kralj dvanaest plemena Izraela. Odbija savjet mudraca da slui svom narodu, a umjesto toga im namee vee breme (12:115). Kraljevstvo je podijeljeno kad se
deset plemena pobuni (12:1619; deset plemena zadravaju naziv kraljevstvo Izraela, dok Judino i Benjaminovo pleme ostaju pod Roboamovom
vladavinom i nazivaju se kraljevstvo Judino). Kraljevstvo Izraela odabire
Jeroboama, biveg slubenika u Solomonovom kraljevstvu, za kralja (12:20).
b) 1. Kraljevi 12:2533; 13:3334; 14:1416, 2124. Jeroboam vodi svoj narod
prema idolopoklonstvu i smjenjuje sveenika s ljudima koji nisu Leviti
(12:2533; 13:3334; za objanjenje uzviica, vidi drugu dodatnu ideju za
poduavanje). Prorok prorie unitenje Jeroboamove obitelji i ratrkavanje
Izraela (14:1416). Roboam vodi kraljevstvo Judeju prema idolopoklonstvu
(14:2124).
c) 2. Ljetopisi 17:110; 20:130. Joafat, Roboamov praunuk, vlada pravedno
u kraljevstvu Judeji, unitavajui uzviice i aljui Levite irom Judeje da
poduavaju iz knjige zakona Gospodnjeg (17:110). Kako neprijatelji Judeje
dolaze protiv njih, Joafat i njegov narod poste i mole se. Gospodin im
kazuje da to nije njihova bitka, ve njegova. Njihovi napadai ratuju meusobno i unitavaju jedni druge (20:130).
2. Dodatno itanje: 1. Kraljevi 11:2640; 2. Kraljevi 17:2023.
3. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, nabavite stari komad odjee
koji se moe poderati na komade ili vei papir koji je izrezan u obliku
komada odjee.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Uzmite stari komad odjee ili papir koji je izrezan u obliku komada odjee i
poderite ga na 12 dijelova. Objasnite da je pred kraj Salomonova ivota prorok
Ahija prorekao da e Jeroboam, jedan od 12 Salomonovih nadglednika nad
porezima i radom, preuzeti vei dio izraelskog naroda. Kako bi to prikazao,
Ahija je uzeo vlastitu odjeu, poderao je na 12 komada, te 10 komada dao
Jeroboamu (1. Kraljevi 11:2932; fusnota u Bibliji u izdanju svetaca posljednjih
dana za stih 32 istie da e prema Septuagintu, grkom prijevodu Starog zavjeta,
dva plemena, ne jedan, ostati u kraljevstvu kojim e vladati Davidovi potomci).
127
Spasitelj je poduavao da ako je u sebi neslono, svako e kraljevstvo propasti

(Matej 12:25). Objasnite da se to dogodilo kraljevstvu Izraela nakon Salomonove
smrti. Ovo je lekcija o utjecaju opakih i pravednih voa na podijeljeno kraljevstvo Izraela.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Kraljevstvo Izraela je podijeljeno, prvenstveno zbog Roboamove stroge
vladavine.
Moete na plou zapisati sljedeu izjavu;
Dobar voa:
1. Slui.
Nakon to je Salomon umro, njegov sin Roboam postao je kralj Izraela. Koje
su promjene Izraelci eljeli da Roboam napravi od naina na koji je vladao
njegov otac? (Vidi 1. Kraljevi 12:34.) Koji su savjet stariji mukarci dali
Roboamu o uspjenom vladanju? (Vidi 1. Kraljevi 12:67; 2. Ljetopisi 10:7.)
Zato je vjerojatnije da e na nas pozitivno utjecati voa koji je dobar i koji
nam slui? Kako taj savjet moemo primijeniti kod kue, u Crkvi, u koli i
na poslu? (Vidi NiS 121:4146.) Koji su neki od primjera koje ste vidjeli od
svojih roditelja ili drugih voa o uspjenoj primjeni ovog savjeta?
Nakon to je odbacio savjet starijih, Roboam se okrenuo mladim mukarcima
koje je poznavao u svojoj mladosti. Koji je bio njihov savjet? (Vidi 1. Kraljevi
12:811.) Kakvi su bili rezultati Roboamove odluke da slijedi njihov savjet?
(Vidi 1. Kraljevi 12:1217. Objasnite da se izraz U atore, Izraele! odnosi na
deset plemena koji se izdvajaju iz Roboamovog kraljevstva.) Kako su ti rezultati mogli biti drugaiji da je Roboam slijedio savjet starijih mukaraca? (Vidi
1. Kraljevi 12:7.)
Jeroboam je bio jedan od dvanaest Salomonovih nadglednika nad porezima
i radom. Pred kraj Salomonove vladavine, prorok Ahija je prorekao da e
Jeroboam postati kralj nad mnogim izraelskim plemenima (1. Kraljevi
11:2931; vidi aktivnost za privlaenje panje). Kako je ispunjeno ovo
prorotvo? (Vidi 1. Kraljevi 12:20, ukljuujui fusnotu u engleskoj verziji
Biblije u izdanju svetaca posljednjih dana koja navodi da Septuagint, grki
prijevod Starog zavjeta, ukljuuje Benjamina kao i Judu na kraju tog stiha.
Plemena Jude i Benjamina ostala su s Roboamom u junom kraljevstvu, ili
kraljevstvu Judeje. Ostalih deset plemena slijedilo je Jeroboama u sjeverno
kraljevstvo, ili kraljevstvo Izraela.)
2. Jeroboam i Roboam vode svoja kraljevstva u idolopoklonstvo.
Poduite i raspravite o 1. Kraljevima 12:2533; 13:3334; 14:1416, 2124.
Moete dodati izjavi koju ste napisali na ploi:
Dobar voa:
1. Slui.
2. Vjeruje Gospodinu i slua ga.
128
27. lekcija
Kroz proroka Ahiju Gospodin obeava Jeroboamu da e mu dati trajan dom

(sigurno kraljevstvo) ako e slijediti Gospodnje putove (1. Kraljevi 11:38). Kako
je Jeroboam proigrao blagoslove tog obeanja? (Vidi 1. Kraljevi 12:2533.) Zato
je Jeroboam izradio zlatnu telad, napravio uzviice i zaredio lane sveenike?
(Vidi 1. Kraljevi 12:2633; 13:3334.)
Objasnite da se Jeroboam plaio da bi se njegov narod, ako ode tovati u
Jeruzalem, mogao vratiti Roboamu. U naporu da kontrolira svoj narod i
zadri njihovu lojalnost, napravio je zlatnu telad u Betelu i Danu, dvama
gradovima sjevernog kraljevstva, i pozvao ljude da tuju u tim gradovima.
inei to, dopustio je da njegov strah od poraza prevlada njegovo povjerenje u Gospodnja obeanja. Istaknite da mudar voa vjeruje Gospodu i ne
temelji odluke na strahu ili osobnom sudu.
Kad je njegov sin obolio, Jeroboam je traio pomo proroka Ahije. to je
Ahija prorekao o Jeroboamovoj kui (obitelji) i kraljevstvu? (Vidi 1. Kraljevi
14:1416. Ispunjenje ovog prorotva nalazi se u 2. Kraljevima 17:2023.)
Poput Jeroboama, Roboam je takoer bio neposluan Bogu vodei ljude u
idolopoklonstvo (1. Kraljevi 14:2124). Opako vodstvo ove dvojice kraljeva
imalo je dugotrajne posljedice. Oba kraljevstva bila su ratrkana ili odvedena
u ropstvo mnogo godina kasnije (Izrael su odveli Asirci, Judeju Babilonci)
zbog njihove ustrajnosti u opakim obiajima. Kako jedan opaki voa moe
imati tako dubok utjecaj na toliko ljudi?
Moete istaknuti da ne trebamo odraavati djela opakih voa kao to su tu
inili ljudi u Izraelu i Judi. Bog nam je dao slobodu, a mi moemo iskoristiti
tu mo da odaberemo dobro, ak i ako voe odaberu zlo (Helaman
14:3031).
3. Joafat vodi kraljevstvo Judeje da slijedi Gospodina i njegove proroke
Poduite i raspravite o 2. Ljetopisima 17:110; 20:130.
Moete ponovo nadopuniti popis na ploi:
Dobar voa:
1. Slui.
2. Vjeruje Gospodinu i slua ga.
3. Ima vjere u Boga.
4. Poduava iz Svetih pisama.
5. Slijedi proroke.
Tri narataja nakon Roboama, njegov praunuk Joafat vladao je kraljevstvom
Judeje. Kako je Joafat pokazao svoju osobnu pravednost? (Vidi 2. Ljetopisi
17:34, 6.) Kako naa osobna odanost utjee na nau sposobnost da vodimo
druge?
Joafat je uklonio... uzviice i aere iz Judeje (2. Ljetopisi 17:6). to mislite
da su ljudi nauili iz toga? (Vidi 2. Ljetopisi 20:1213, obraajui panju da
su svi... Judejci stajali pred Jahvom, s malom djecom, sa enama i sinovima.) to moemo ukloniti iz naih domova i naih osobnih ivota kako
bismo mogli tovati Boga s veom odanosti?
Joafat alje Levite po kraljevstvu da poduavaju ljude iz Knjige Zakona
Jahvina (2. Ljetopisi 17:9). to mislite kako je poduavanje iz Svetih pisama
129
utjecalo na ljude u Judeji? Kako je osobno i obiteljsko prouavanje Svetih

pisama pomoglo vama? Kako prouavanje Svetih pisama u domu utjee na
nae obitelji i Crkvu u cjelini?
Predsjednik Ezra Taft Benson je poduavao: esto ulaemo velike napore
pokuavajui poveati razinu aktivnosti u naim okolima. Radimo ustrajno
kako bismo poveali postotak onih koji dolaze na sakramentalne sastanke.
Radimo kako bismo postigli vei postotak naih mladia na misijama. Teimo
poboljati brojeve onih koji se vjenaju u hramu. Sve su to vrijedni napori i
vani za rast kraljevstva. No kad se pojedini lanovi i obitelji prepuste Svetim
pismima redovno i stalno, ostala podruja aktivnosti automatski e doi.
Svjedoanstva e se poveati. Predanost e se osnaiti. Obitelji e biti ojaane.
Osobna objava e utjecati (The Teachings of Ezra Taft Benson [Uenja Ezre
Tafta Bensona] [1988.], 44).
2. Ljetopisi 20 govore o razdoblju stranog straha za Judeju, kad su im tri
nacije objavile rat. Ishod se inio nepovoljnim za kralja Joafata i njegov
narod, koji je bio uvelike brojano nadjaan. to je Joafat uinio kako bi primio pomo? (Vidi 2. Ljetopisi 20:313.) Kakav je bio Gospodinov odgovor
na tu molbu? (Vidi 2. Ljetopisi 20:1417. Obratite panju da je taj odgovor
stigao kroz proroka Jahaziela.) Koji je savjet Joafat dao svom narodu? (Vidi
2. Ljetopisi 20:20.) Kao sveci posljednjih dana, kako smo mi brojano nadjaani danas kao ljudi u Judeji u drevna vremena? Kako se Joafatov savjet
odnosi na nas?
Sjeajui se uvjerenja proroka Jahaziela da je bitka Boja, Joafat je postavio
pjevae da hvale Gospodina umjesto da se bore. Kad su poeli pjevati,
Gospodin ih je zatitio tako to je prouzroio da njihovi neprijatelji meusobno zarate i unite jedni druge (2. Ljetopisi 20:2124). Kako smo mi zatieni kad se sjeamo i sluamo rijei ivueg proroka?
Za razliku od Jeroboama i Roboama, koji su poveli svoj narod u idolopoklonstvo, Joafat je utjecao na ljude u Judeji da se ponize pred Gospodinom
(2. Ljetopisi 20:34). Koje ste primjere utjecaja pravednih voa vi vidjeli?
to mi moemo uiniti kako bismo pomogli onima kojima sluimo da pravedno ive?
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Posvjedoite o moi koju voe imaju kako bi vodili ljude u opainu ili u pravednost. Podsjetite polaznike na nau odgovornost da vodimo u naim crkvenim
pozivima, u naim zajednicama, na poslu, i kod kue. Potaknite polaznike da
budu dobri voe tako da slue, vjeruju i sluaju Gospodina, imaju vjere u njega,
poduavaju iz Svetih pisama, i slijede proroke.

1. Prevladavanje negativnog pritiska okolice
Kraljevstvo Izraela bilo je podijeljeno uvelike zbog Roboamove odluke da
slijedi loe savjete svojih vrnjaka (1. Kraljevi 12:916). Kako se moemo
oduprijeti kunji da slijedimo lo savjet naih prijatelja?
130
27. lekcija
Starjeina Malcolm S. Jeppsen je rekao:

Mnogima od vas... jednom e prii jedan ili vie vaih prijatelja koji e vas
potaknuti da uinite neto za to znate da ne biste trebali initi...
Nitko nee saznati, rei e vam takozvani prijatelji. Osim toga, zar je uope
bitno?
... Me morate odbaciti svoje prijatelje koji su na pogrenoj stazi, ne morate ih
se neophodno ni odrei. Moete biti njihov brian prijatelj, spremni da im
pomognete kad budu spremni da prime pomo. Moete razgovarati s njima,
nadahnuti ih i posvjedoiti im. Vodite ih primjerom.
No nemojte nikada biti navedeni da razoarate svojeg Oca na nebu nagovorom prijatelja koji mogu traiti da kao uvjet vaeg prijateljstva morate odabrati izmeu njihovih i Bojih puteva.
Ako se to dogodi, odaberite Boji put i traite nove prijatelje (Conference
2. Znaenje uzviica i aera
Sljedee definicije pomoi e vam objasniti lano bogotovlje koje su uveli
Jeroboam i Roboam.
Uzviice (1. Kraljevi 12:31): oltari koji su izgraeni na vrhovima breuljaka. Kad
su ljudi zapali u idolopoklonstvo, oskvrnuli su te oltare i koristili ih za idolopoklonstvo.
Aeri (1. Kraljevi 8:3339): mjesta poganskog tovanja gdje su se ljudi ponekad
prakticirali nemoralno ponaanje.
3. Klanjat [ete se] bogovima to ih ljudske ruke izradie (Ponovljeni
zakon 4:28)
Kad je Jeroboam postavio zlatnu telad i kad su ljudi tovali na uzviicima i
u aerima, on i njegov narod ignorirali su Mojsijeva upozorenja koja je on
dao 500 godina ranije (Ponovljeni zakon 4:2528). Kakvu su nevolju postavili sebi? to je obeano ako se vrate Gospodinu umjesto lanim idolima?
(Vidi Ponovljeni zakon 4:2931.)
4. Ogledni primjer vodstva
Donesite na sat dva istovjetna paketa kockica (ili drugih predmeta). Pozovite
dva polaznika da sudjeluju u sljedeem prikazu. Svakom sudioniku dajte jedan
paket. Zaduite jednog polaznika da bude voa, a drugi neka bude sljedbenik.
Neka jedan drugome okrenu lea kako ne bi mogli vidjeti kockice jedan drugome. Neka voa na brzinu izgradi neto od kockica i dade upute sljedbeniku
kako da izgradi identinu konstrukciju. Sljedbenik ne bi trebao postavljati pitanja sve dok on ili ona slijedi upute. Nijedan od sudionika ne smije vidjeti
kockice drugoga dok se projekt ne zavri.
Kad sljedbenik zavri izgradnju, raspravite zato je vano za voe da daju jasne
upute i za sljedbenike da paljivo sluaju. Ako je sljedbenik izgradio konstrukciju identinu onoj od voe, pohvalite obojicu sudionika i pozovite ostale
polaznike da komentiraju zato su bili uspjeni. Ako je prikaz rezultirao razliitim konstrukcijama, postavite sljedea pitanja:
131
Je li voa mogao jasnije dati upute? Je li sljedbenik mogao paljivije sluati?

Kako bi pomoglo da je sljedbeniku dozvoljeno da vidi kako je voa izgradio
konstrukciju?
Kako moemo primijeniti ono to smo nauili iz ovog prikaza u naim crkvenim pozivima i u naim domovima?
132
Poslije ognja apat
28.
lekcija
1. Kraljevi 1719
Svrha
Potaknuti polaznike da stave Boga na prvo mjesto u svojim ivotima i pronau

vodstvo i utjehu u rijeima ivueg proroka i apatima Svetog Duha.
Priprema

a) 1. Kraljevi 17. Ilija je zapeatio nebo da ne bude kie, bjei pred Ahabom
i Izebelom, i udom je preivio u pustinji (17:16). Gospodin alje Iliju
udovici koja mu daje hrane i vode (17:716). Ilija je oivio udoviino
dijete (17:1724).
b) 1. Kraljevi 18. Nakon vie od dvije godine gladi, Ilija se susreo s Ahabom
i izazvao Baalovog sveenika da zazove vatru s neba da spali njihovu rtvu
(18:12, 1724). Baalovi sveenici neuspjeni su u njihovim pokuajima,
no Ilija se moli i Gospodin alje vatru da spali rtvu koju je pripremio
(18:2540). Ilija se moli za kraj gladi, a Gospodin alje kiu (18:4146).
c) 1. Kraljevi 19. Izebela pokuava ubiti Iliju (19:12). Ilija bjei u pustinju i
hrani ga aneo (19:38). Ilija odlazi u Horeb, gdje ga tjei Sveti Duh i
prima uputu da nastavi Boje djelo (19:919).
2. Zamolite polaznika da se pripremi ukratko ispriati o Ilijinom nadmetanju s
Baalovim sveenicima (1. Kraljevima 18:1740).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Iznesite sljedeu priu koju je ispriao starjeina Thomas S. Monson:
Roen u siromatvu, no odgojen u vjeri, [ Jos Garca] pripremao se za poziv na
misiju. Bio sam prisutan na dan kad je primljena njegova preporuka. U njoj je
bila izjava: Brat Garcia e sluiti na veliku rtvu svojoj obitelji, jer od njega
dolazi mnogo podrke za obitelj. On ima jedan imetak dragocjenu kolekciju
markica koju je spreman prodati, ukoliko je potrebno, kako bi financirao
svoju misiju.
Predsjednik [Spencer W.] Kimball je pozorno sluao tu izjavu koja mu je proitana, a zatim je odgovorio: Neka proda svoju kolekciju markica. Ta rtva bit e
veliki blagoslov za njega.
Pozovite polaznike da razmisle o tome kako bi reagirali ako bi se od njih trailo
da se odreknu cijelog imetka kako bi sluili Gospodinu. Zatim nastavite priu:
Zatim je, s odsjajem u oku i osmjehom na licu, ovaj voljeni prorok rekao:
Svaki mjesec u sjeditu Crkve primamo tisue pisama iz svih dijelova svijeta.
Pobrinimo se da sauvamo te markice i damo ih Josu na kraju njegove misije.
133
On e imati, besplatno, najbolju kolekciju markica od bilo kojeg mladia u

Meksiku (Conference Report, listopad 1978., 83; ili Ensign, studeni 1978., 56).
Objasnite da kad Boje stvari stavimo na prvo mjesto u naim ivotima,
nagrade koje primamo daleko su vee od bilo ega to bismo mogli rtvovati na
tom putu. Ova lekcija govori o dvoje ljudi Iliji i udovici iz Sarfate koji su primili velike blagoslove jer su bili voljni slijediti Boga, ak i kad je bilo teko to
uiniti.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

Nakon to je Jeroboam odveo kraljevstvo Izraela u idolopoklonstvo, on i njegovi
potomci bili su uniteni. Nakon njih uslijedio je niz idolopoklonikih kraljeva.
Meu tim vladarima, Ahab je bio kralj koji je razljutio Jahvu, Boga Izraelova,
vie od svih kraljeva izraelskih koji bijahu prije njega (1. Kraljevi 16:33). Oenio
je Izebelu, prihvatio njezino tovanje Baala i potaknuo svoj narod da mu se pridrui u tovanju tog lanog boga. Prorok Ilija je uputio rijei upozorenja Ahabu
i njegovom kraljevstvu.
1. Ilija peati nebo, udesno je preivio i oivljava udoviinog sina.
Zbog opaine Ahaba i njegovog naroda, Ilija je izjavio: Nee ovih godina biti
ni rose ni kie, osim na moju zapovijed (1. Kraljevima 17:1; naglasak dodan).
Zato je Ilija mogao iznijeti takvu izjavu? (Moete usporediti Iliju s Nefijem,
Helamanovim sinom, kojem je dana slina mo. Gospodinovi razlozi da se
omogui sve prema Nefijevim rijeima nalaze se u Helamanu 10:45.)
Nakon to je Ilija izjavio da na kraljevstvo nee pasti kie, Gospodin mu je
zapovjedio da pobjegne. Kako je Ilija odgovorio na Gospodinovu zapovijed?
(Vidi 1. Kraljevi 17:25.) to moemo nauiti iz Ilijinog odgovora?
Starjeina Gordon B. Hinckley je rekao:
Crpim snagu iz jednostavne izjave glede proroka Ilija, koji je upozorio kralja
Ahaba da e sua i glad zavladati zemljom. No Ahab se izrugivao. A Gospodin
je rekao Iliji da poe i sakrije se pored potoka Kerita, da pije iz potoka i da e
ga hraniti gavrani. A Sveto pismo navodi jednostavnu i prekrasnu izjavu: Ode
on i uini po rijei Jahvinoj. (1. Kraljevi 17:5).
Nije bilo prigovora. Nije bilo izmotavanja. Nije bilo dvosmislenosti. Ilija jednostavno ode... i uini po rijei Jahvinoj. I bio je spaen od strane nevolje koja
je zadesila one koji su se rugali, prigovarali i dovodili u pitanje (Conference
Report, listopad 1971., 159; ili Ensign, prosinac 1971., 12324).
Kako je Ilija preivio u pustinji nakon to je zapoela sua? (Vidi 1. Kraljevi
17:4, 6.) Koja ste iskustva imali kad vas je Gospodin podrao fiziki ili
duhovno?
Koga je Gospodin pripremio da pomogne Iliji nakon to je potok u pustinji
presuio? (Vidi 1. Kraljevi 17:713.) to nas to moe poduiti o tome kako
Gospodin pomae onima u potrebi? (Objasnite da Gospodin esto pomae
134
28. lekcija
onima u potrebi kroz sluenje drugih ljudi.) Na koji ste nain vi vidjeli da
Gospodin pomae onima u potrebi kroz sluenje drugih ljudi? to mi
moemo uiniti kako bismo pomogli drugima koji su u potrebi?
Starjeina Jeffrey R. Holland je rekao: Znam da svatko od nas moe uiniti
neto, koliko god da je to djelo malo. Moemo plaati potenu desetinu i
davati nae posne i dobrovoljne prinose... I moemo traiti druge naine kako
bismo pomogli. Za prave ciljeve i potrebite ljude moemo dati nae vrijeme
ako nemamo novaca, i moemo dati ljubav kad istekne nae vrijeme. Moemo
podijeliti kruh koji imamo i vjerovati u Boga da se vr s uljem nee isprazniti
Kako je udovica odgovorila na Ilijin zahtjev za malo vode za pie? (Vidi
1. Kraljevi 17:1011. Otila je bez oklijevanja.) to je udovica rekla kad
je Ilija zatraio hrane od nje? (Vidi 1. Kraljevi 17:1112.) to joj je Ilija
obeao? (Vidi 1. Kraljevi 17:1314.) to je udovica tada uinila? (Vidi
1. Kraljevi 17:15.) to moemo nauiti iz udoviina odgovora?
Starjeina Holland je rekao da je udoviin odgovor nakon to je Ilija od nje
zatraio malo hrane bio izraz vjere velik, pod tim okolnostima kao bilo
koji drugi kojeg znam u Svetim pismima... Moda nesigurna kakva e biti
cijena njezine vjere... ona je prvo odnijela kolai Iliji, oito vjerujui da e,
ako ne ostane dovoljno kruha, ona i njezin sin umrijeti u inu iste dobrohotnosti (Conference Report, travanj 1996., 39; ili Ensign, svibanj 1996., 29).
to mislite zato je Bog zapovjedio udovici da nahrani Iliju kad je imala toliko
malo? Koji je blagoslov udovica primila za njezinu poslunost? (Vidi 1. Kraljevi
17:16.) Koje su neke od stvari koje Bog trai od nas koje bi mogle biti teke? Na
koji smo nain blagoslovljeni kad na prvo mjesto stavimo Boga, inei ono to
on od nas trai ak i kada je teko?
Predsjednik Ezra Taft Benson je poduavao:
Kad na prvo mjesto stavimo Boga, sve druge stvari nau svoje mjesto ili
nestanu iz naeg ivota. Naa ljubav za Gospodina odreivat e na to e biti
usmjerena naa ljubav, na to emo troiti vrijeme, koja emo zanimanja slijediti i redoslijed naih prioriteta...
Neka nas Bog blagoslovi da [ga] stavimo na prvo mjesto i da, kao rezultat,
anjemo mir u ovom ivotu i vjeni ivot s puninom radosti u nadolazeem
ivotu (Conference Report, travanj 1988., 3, 6; ili Ensign, svibanj 1988.,
4, 6).
to je Ilija uinio kad je udoviin sin postao bolestan i umro? (Vidi 1. Kraljevi
17:1722.) Po kojoj je moi Ilija mogao oivjeti udoviinog sina? Kako je va
ivot bio blagoslovljen kroz mo sveenitva?
2. Ilija izaziva Baalove sveenike i otvara nebo za kiu.
U treoj godini gladi Gospodin je zapovjedio Iliji: Idi, pokai se Ahabu, jer
elim pustiti kiu na lice zemlje (1. Kraljevi 18:1). Kako je Ahab reagirao kad
je vidio Iliju? (Vidi 1. Kraljevi 18:17. Istaknite da je Ahab krivio Iliju za glad.)
Koji je bio pravi uzrok gladi? (vidi 1. Kraljevi 18:18.)
135
Kao to je Ilija traio, Ahab je okupio cijeli Izrael i 850 lanih sveenika na
planini Karmel (1. Kraljevi 18:1920). Kad su se ljudi okupili da uju Ilijin
govor, upitao ih je: Dokle ete hramati na obje strane? (1. Kraljevi 18:21).
to mislite da znai hramati na obje strane? Kako mi ponekad hramamo na
obje strane? (Vidi Matej 6:24. Istaknite da se rije bogatstvo odnosi na svjetovnost.)
Starjeina Neal A. Maxwell je rekao: Poticajne rijei raznih proroka... potiu
nas da odaberemo, da odluimo i da ne hramamo... Ilijina poruka ima izuzetnu vanost danas, jer svi se na poetku moraju odluiti izmeu bogova
ovog svijeta i Boga vjenosti (That My Family Should Partake [Da moja obitelj
treba blagovati] [1974.], 22).
Neka zadueni polaznik ukratko ispria o Ilijinom nadmetanju s Baalovim sveenicima (1. Kraljevima 18:1740).
Koja je bila Ilijina namjera u izazivanju Baalovih sveenika? (Vidi 1. Kraljevi
18:3637.) Kako su ljudi reagirali na Gospodinovo pokazivanje moi? (Vidi
1. Kraljevi 18:3839.) Kako su bili blagoslovljeni jer su priznali Gospodina
i njegovu mo? (Vidi 1. Kraljevima 18:45.) Kako moemo bolje priznati
Gospodina i njegovu mo? (Vidi 1. Solunjanima 5:1618; Alma 34:38;
Moroni 7:3339.)
3. Iliju je utjeio Sveti Duh i on prima uputu da nastavi Boje djelo.
Ljutita zbog Ilijine pobjede nad Baalovim sveenicima, Izebela ga eli ubiti. Ilija
je pobjegao u pustinju i zavapio Gospodinu, govorei: Ve mi je svega dosta,
Jahve! Uzmi duu moju (1. Kraljevi 19:4). Gospodin blagoslivlja Iliju aljui
anela s hranom i vodom. Moete istaknuti da ak i proroci mogu iskusiti oaj
i trebati utjehu i vodstvo koje samo Bog moe dati.
Zato je Ilija bio obeshrabren? (Vidi 1. Kraljevi 19:10, 14. Unato odgovoru
ljudi na spektakularno prikazivanje Boje moi, Ilija je osjeao da je on jedini
Izraelac koji je tovao pravog Boga.) to je uinio kako bi stekao mir? (vidi
1. Kraljevi 19:4, 8. Molio je i postio.) to moemo nauiti iz Ilijinog iskustva
da nam pomogne ako smo obeshrabreni, u depresiji ili oajni?
Kako je Bog utjeio Iliju na planini Horeb? (Vidi 1. Kraljevi 19:913.) to
moemo nauiti iz toga o tome kako Bog komunicira s nama? to mislite
zato Bog komunicira ee kroz apat Svetog Duha umjesto kroz glasno
i spektakularno pokazivanje moi? Kako moemo razluiti apate Svetog
Duha?
Kad je novinski izvjestitelj upitao predsjednika Hinckleya kako on komunicira s Bogom, prorok je odgovorio: Mislim da je najbolji nain na koji bih
mogao opisati proces je da ga usporedim s iskustvom Ilije kako je opisano
u knjizi 1. Kraljeva. Ilija je govorio s Gospodinom, i doao je vjetar, snaan
vjetar, no Gospodin nije bio u vjetru. I doao je potres, no Gospodin nije bio
u potresu. I doao je oganj, no Gospodin nije bio u ognju. A nakon ognja
apat, kojeg opisujem kao apat Duha (Conference Report, listopad 1996., 71;
136
28. lekcija
Predsjednik Ezra Taft Benson je poduavao: Odvajate li vrijeme kako biste

posluali poticaje Duha? Odgovori na molitve esto dolaze apatom i razluuju se naim najdubljim, najunutarnjijim osjeajima. Kaem vam da moete
znati volju Boju za sebe ako odvojite vremena da se molite i sluate
(Conference Report, listopad 1977., 46; ili Ensign, studeni 1977., 32).
Osim to je Tjeitelj, Sveti Duh je takoer i uitelj (Ivan 14:26; 2. Nefi 32:5).
to je Gospodin, kroz Svetog Duha, rekao Iliji da uini? (Vidi 1. Kraljevi
19:1516.) Kako nam sluenje Gospodinu pomae kad smo obeshrabreni?
Jedan nain na koji je Gospodin utjeio Iliju je taj da mu je rekao da jo uvijek ima mnogo Izraelaca koji nisu usvojili tovanje Baala (1. Kraljevi 19:18).
Kako nam druenje s drugim vjernim svecima posljednjih dana prua utjehu?
Koje utjecaje imate oko sebe koji vam pomau da znate da niste sami? to
moete uiniti kako biste pomogli drugima kad se osjeaju usamljeni?
Zakljuak
Dodatna ideja za
poduavanje
Posvjedoite da emo primiti utjehu i vodstvo kad stavimo Boga na prvo mjesto
i sluamo apate Svetog Duha.
Sljedei sadraj nadopunjava predloeni pregled lekcije. Moete je upotrijebiti

kao dio svoje lekcije.
Ilijin duh
Sveci posljednjih dana esto govor o Ilijinom duhu. Ovaj izraz odnosi se na
djelo koje inimo da obrati[mo] srca otaca k sinovima i srca sinova k ocima
(NiS 110:15). To djelo ukljuuje istraivanje obiteljskog rodoslovlja i hramsko
djelo za ive i za mrtve. Nazivamo ga Ilijinim duhom jer je Ilija obnovio kljueve sveenitva za peaenje Josephu Smithu (NiS 110:1316). Kroz tu mo
mogu se obaviti uredbe peaenja koje ujedinjuju obitelji za vjenost.
Joseph Smith je rekao:
Duh, mo i poziv Ilije je da imate mo obdravati kljueve objava, uredbi, prorotva, moi i podarivanja punine Melkisedekovog sveenitva i kraljevstva Bojeg
na zemlji; te da primite, steknete i obavite sve uredbe koje pripadaju Bojem kraljevstvu, ak i do okretanja srca otaca k sinovima, i srca sinova k ocima, ak i onih
koji su na nebu...
elim da razumijete ovu temu, jer ona je vana; i ako je primite, to je Ilijin duh,
da otkupimo nae mrtve, i poveemo se s naim ocima koji su na nebu, i zapeatimo nae mrtve da ustanu za prvog uskrsnua; i ovdje elimo da Ilijina mo
zapeati one koji ive na zemlji i koji ive na nebu. To je Ilijina mo i kljuevi
Jahvina kraljevstva (Teachings of the Prophet Joseph Smith, [Uenja proroka
Josepha Smitha] od. Joseph Fielding Smith [1976.], 33738).
137
29.
I podie Ilijin plat
lekcija
2. Kraljevi 2; 56
Svrha
Pomoi polaznicima da razumiju kako vlast (plat) prelazi s jednog proroka na

drugog, potaknuti ih da sluaju rijei proroka, i uvjeriti ih da je Boja mo vea
od bilo koje druge moi.
Priprema

a) 2. Kraljevi 2:118. Ilija priprema Elizeja da postane novi prorok (2:110).
Ilija je uznesen na nebo. Elizej uzima Ilijin plat i postaje prorok (2:1115).
Pedeset ljudi trai Iliju tri dana unato Elizejevom savjetu da to ne ine
(2:1618).
b) 2. Kraljevi 5. Elizej iscjeljuje Naamana od gubavosti (5:114). Naaman slavi
Boga i nudi nagradu Elizeju, to Elizej odbija (5:1519).
c) 2. Kraljevi 6:818. Elizej vodi izraelskog kralja u rat protiv Aramejaca
(6:810). Kralj Aramejaca zapovijeda svojim ljudima da uhvate Elizeja,
a vojska opkoljava grad Dotan (6:1114). Bez straha, Elizej se moli, a
Gospodin otkriva planinu punu vatrenih konja i koija, a zatim pogaa
aramejsku vojsku sljepilom (6:1518).
2. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, donesite komad tkanine za plat.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Postavite komad tkanine oko svojih ramena (ili ramena polaznika teaja).
Objasnite da je prorok Ilija nosio plat. Ne znamo tono kako je plat izgledao,
no oito je plat bio napravljen od tkanine. Predavanje plata od Ilije do Elizeja
simboliziralo je predavanje proroke ovlasti Elizeju.
U suvremeno doba ponekad govorimo o platu ovlasti koji prorok prima kad
je zareen i odijeljen. Iako prorok danas ne nosi plat ili komad tkanine, Bog na
njega polae kljueve sveenitva. Ti mu kljuevi daju mo da djeluje u Boje
ime kao voa Crkve na zemlji. Kad prorok umre, taj plat ovlasti daje se novom
proroku.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Elizej nasljeuje Iliju kao prorok.
Kakav je bio odnos izmeu Ilije i Elizeja? (Vidi 2. Kraljevi 2:210.) to mislite
zato je Elizej toliko inzistirao da ostane s Ilijom? to je Elizej uinio nakon
138
29. lekcija
to je Ilija uznesen na nebo? (Vidi 2. Kraljevi 2:1113. Ako niste iskoristili

aktivnost za privlaenje panje, iskoristite je kako biste objasnili to je Ilijin
plat i to predstavlja.)
Tko ima proroki plat danas? (Sadanji predsjednik Crkve.) Kako se taj plat
prenosi kad prorok umre?
Predsjednik Joseph Fielding Smith je objasnio:
Nije tajna kako se odabire nasljednik predsjednika Crkve. Gospodin je to
davno odredio, i najstariji apostol automatski postaje predsjedavajui slubenik
Crkve, i u tome ga podrava Vijee dvanaestorice koje postaje predsjedavajue
tijelo Crkve kad nema Prvog predsjednitva. Predsjednik se ne odabire, ve
mora biti podran od svoje brae u Vijeu i od lanova Crkve (Doctrines of
Salvation [Nauk spasenja], usp. Bruce R. McConkie, 3 sv. [1954.1956.], 3:156).
Predsjednik Gordon B. Hinckley je objasnio kako se ta procedura slijedila kad
je on bio zareen i odijeljen kao prorok i predsjednik Crkve nakon smrti predsjednika Howarda W. Huntera:
Nakon smrti predsjednika Huntera, Prvo predsjednitvo se raspustilo. Brat
Monson i ja, koji smo sluili kao njegovi savjetnici, zauzeli smo nae mjesto
u Zboru dvanaestorice, koji je postao predsjedavajua vlast u Crkvi.
[Nekoliko dana kasnije] svi ivi zareeni apostoli okupili su se u duhu posta
i molitve u gornjoj prostoriji hrama. Tamo smo pjevali svetu pjesmu i molili
se zajedno. Blagovali smo od sakramenta Gospodnje veere, obnavljajui tim
svetim, simbolikim testamentom nae saveze i na odnos s njime koji je na
boanski Otkupitelj. Tada je reorganizirano predsjednitvo, slijedei presedan
koji je ustanovljen kroz narataje u prolosti [taj presedan objanjen je u prethodnoj izjavi predsjednika Josepha Fieldinga Smitha]. Nije bilo kampanje,
natjecanja, ambicije za taj poloaj. Bilo je tiho, mirno, jednostavno i sveto.
To je uinjeno prema uzorku kojeg je sam Gospodin stavio na to mjesto
Moete istaknuti da kao to je to uinio u drevno doba, Spasitelj je dao kljueve sveenitva svakome o apostola posljednjih dana. Meutim, jedino predsjednik Crkve, koji je najstariji ivui apostol, moe koristiti te kljueve (ili
ovlastiti druge da ih koriste) u ime cijele Crkve (vidi NiS 132:7).
Kako su ljudi reagirali kad su vidjeli da je Elizej ponovio Ilijino udo razdijelivi vode Jordana? (Vidi 2. Kraljevi 2:1415.) Zato je vano da odmah prihvatimo i podrimo novo zareenog predsjednika Crkve? (Vidi NiS 43:23, 7.)
Ubrzo nakon to je Ilija uznesen na nebo, ljudi su htjeli poslati 50 snanih
mukaraca da ga potrae. to je Elizej rekao ljudima? (Vidi 2. Kraljevi 2:16.)
Kako su ljudi reagirali na Elizejev odgovor? (Vidi 2. Kraljevi 2:17. Molili su
Elizeja dok im nije dopustio da odu.)
to je Elizej rekao ljudima kad se 50 mukaraca vratilo ne pronaavi Iliju? (Vidi
2. Kraljevi 2:18.) to moemo nauiti iz iskustva 50 mukaraca? (Trebamo slijediti savjet proroka im ga ujemo.) Zato ponekad ekamo da proroci ponove
savjet prije nego ga slijedimo? Koji su nam savjet crkveni voe davali posljednjih godina? Kako ste bili blagoslovljeni kad ste slijedili taj savjet?
139
2. Elizej iscjeljuje Naamana od gube.

Tko je bio Naaman i od ega je bolovao? (Vidi 2. Kraljevi 5:1.) Zato je otiao
do Elizeja? (Vidi 2. Kraljevi 5:29.) to je Elizejev glasnik rekao Naamanu da
uini kako bi bio iscijeljen? (Vidi 2. Kraljevi 5:10.) Zato je ispoetka Naaman
odbio slijediti Elizejeve upute? (Vidi 2. Kraljevi 5:1112.)
Kako su njegovi sluge uvjerili Naamana da uini ono to mu je Elizej rekao
da uini? (Vidi 2. Kraljevi 5:13.) to se dogodilo nakon to se Naaman oprao
sedam puta u rijeci Jordan? (Vidi 2. Kraljevi 5:14.)
to nas pria o Naamanu moe poduiti o slijeenju savjeta proroka ak i
kad nam se ne svia ili ga ne razumijemo, ili kad se radi o malim i jednostavnim stvarima? Koje su neke od malih, jednostavnih stvari koje je od nas
traio prorok ili ostali crkveni voe da uinimo? Zato je ponekad te stvari
teko initi? Kako moemo poveati nau voljnost da slijedimo savjet
Crkvenih voa?
Starjeina Rex D. Pinegar je upitao: Nismo li ponekad poput Naamana, traei da uinimo velike ili vane stvari a zaobilazimo jednostavne stvari koje
bi mogle promijeniti nae ivote i iscijeliti nas od naih bolesti? (Conference
Nakon to je prepriao priu o Naamanu, starjeina Gordon B. Hinckley je
rekao: Evaneoski put je jednostavan put. Neki uvjeti mogu vam se initi
kao osnovni i nepotrebni. Nemojte ih odbaciti. Ponizite se i kroite u poniznosti. Obeavam vam da e rezultati koji e uslijediti biti udesni za oko i
udovoljavajui za iskusiti (Conference Report , listopad 1976., 143; ili
Ensign, studeni 1976., 96).
to je Naaman nauio iz svog iscjeljenja? (Vidi 2. Kraljevi 5:15.) Kako je
poslunost u jednostavnim stvarima osnaila vae svjedoanstvo?
to je Naaman pokuao dati Elizeju nakon to ga je on iscijelio? (Vidi
2. Kraljevi 5:15.) to mislite zato je Elizej odbio Naamanovu ponudu?
Zato je vano sluiti bez razmiljanja o zemaljskim nagradama?
3. Elizej vodi Izrael u rat protiv Aramejaca.
Kako je Elizej pomogao kralju Izraela u ratu protiv Aramejaca? (Vidi
2. Kraljevi 6:810.) to je kralj Aramejaca uinio kad je saznao to Elizej
ini? (Vidi 2. Kraljevi 6:1114.)
Kako je Elizejev sluga reagirao kad je vidio aramejske konje i koije kako okruuju grad? (Vidi 2. Kraljevi 6:15.) Kako je Elizej reagirao? (Vidi 2. Kraljevi 6:16.)
to je Elizej mislio kad je rekao svom sluzi: Ima ih vie s nama nego s njima?
(2. Kraljevi 6:16). Kako ste vidjeli da je Elizejeva izjava istinita i danas?
Koje nas okolnosti u suvremeno doba mogu dovesti do toga da povjerujemo
da smo bespomoni protiv zala svijeta? Kako nam uvjerenje da ih ima vie
s nama nego s njima pomae dok se borimo protiv tih zala?
140
29. lekcija
Starjeina Dallin H. Oaks je rekao: Kad sam kao djeak proitao ovu predivnu priu, uvijek sam se identificirao s mladim Elizejevim slugom. Pomislio
sam: Ako me ikad okrue sile zla dok sam u Gospodnjoj slubi, nadam se da
e Gospodin otvoriti moje oi i dati mi vjere da razumijem kako su, kad smo
u djelu Gospodnjem, oni s nama su uvijek moniji od onih koji nam se odupiru (Conference Report, listopad 1992., 54; ili Ensign, studeni 1992., 39).
Kako nam uvjerenje da ih ima vie s nama nego s njima pomae dok pronosimo evanelje svim ljudima? (Vidi NiS 84:8788.)
Predsjednik Gordon B. Hinckley je rekao: Mi jo uvijek nismo pronijeli evanelje svakoj naciji, plemenu, jeziku i narodu. No uinili smo velike korake. Otili
smo gdje god nam je doputeno otii. Bog je za kormilom, a vrata e se otvoriti
njegovom moi prema njegovoj boanskoj volji. U to sam uvjeren. U to sam
siguran (Conference Report, listopad 1995., 93; ili Ensign, studeni 1995.,
7071).
Za to se Elizej molio u ime svog sluge? (Vidi 2. Kraljevi 6:17.) Zato ispoetka
sluga nije vidio planinu punu ognjenih konja i koija koje je Bog poslao? to
moemo uiniti kako bismo vie otvorili oi moi Bojoj u naim ivotima i u
svijetu?
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Posvjedoite da je predsjednik Crkve Boji prorok. Potaknite polaznike da podre

nove voe Crkve i slijede savjet proroka. Posvjedoite da je Boja mo vea od
bilo koje druge moi.

1. Elizejeva uda
Elizej je izveo mnoga velika uda, pokazujui suosjeanje za ljude i dajui daljnji
dokaz da je on Ilijin ovlateni nasljednik. Razdijelio je vode Jordana, oistio
Jerihonske vode, umnoio udoviino ulje, oivio djeaka, iscijelio otrovane ljude,
nahranio gladne, iscijelio Naamanovu gubu, uinio da sjekira pluta i vodio kraljeve
u rat. Moete ponoviti neka od uda iz 2. Kraljeva 26.
Smatrate li da se danas uda dogaaju u istoj mjeri kao to su se dogaala u
Elizejevo doba? Koje se opasnosti traganja za spektakularnim udima? Koja
se naizgled mala uda dogaaju u naim ivotima?
2. Mlada Izraelka govori Naamanu o Elizeju
Kako je Naaman saznao za Elizeja i njegovu mo iscjeljenja? (Vidi 2. Kraljevi
5:24. Mlada Izraelka koju su Aramejci zarobili rekla je Naamanovoj eni da
se u Izraelu nalazi prorok koji bi mogao iscijeliti Naamana.) Kako je ta mlada
Izraelka primjer za nas? (Bez obzira na nau dob, okolnost ili crkveni poziv,
moemo uiniti mnogo dobra upuujui ljude na proroke i Gospodina.)
141
30.
[Doite] u Jahvin dom
lekcija
2. Ljetopisi 2930; 32; 34

Svrha
Nadahnuti svakog polaznika da primi obeane blagoslove koji dolaze iz hramskog djela i prouavanja Svetih pisama.
Priprema

a) 2. Ljetopisi 2930. Ezekija, kralj judejski, otvara vrata hrama i daje upute
sveenicima i Levitima da ga oiste i posvete za bogotovlje (29:119).
Nakon to je hram oien, Ezekija i njegov narod tuju i aste Gospodina
(29:2036). Ezekija poziva cijeli Izrael da dou u Jahvin dom u Jeruzalemu
(30:19). Neki ismijavaju i izruguju poziv, no vjerni u Izraelu tuju
Gospodina u Jeruzalemu (30:1027).
b) 2. Ljetopisi 32:123. Sanherib, asirski kralj, napada Judeju i govori bogohulno protiv Gospodina (32:119). Izaija i Ezekija mole se za pomo,
a aneo Gospodnji unitava veinu asirske vojske (32:2023).
c) 2. Ljetopisi 34. Nakon to Ezekijin sin i unuk vladaju u opaini, Ezekijin
praunuk Joija postaje kralj Judeje. Joija unitava idole i popravlja hram
(34:113). Knjiga zakona pronaena je u hramu i proitana je Joiji, koji
plae kad je spoznao koliko su ljudi odlutali od zakona (34:1421). Hulda
proroica govori o nadolazeem unitenju Judeje, no prorie da Joija to
nee vidjeti (34:2228). Joija i njegov narod sklapaju savez da e sluiti
Gospodinu (34:2933).
2. Dodatno itanje: 2. Ljetopisi 31; 33; 2. Kraljevi 1819; 2223; Izaija 37:1020,
3338.
3. Ako su vam na raspolaganju sljedee slike, moete ih iskoristiti tijekom
lekcije: Temple Used Anciently [Koritenje hrama u drevna vremena] (62300)
i slika hrama u posljednje dane.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Objasnite da kako bi pomogao obraniti Jeruzalem od napada Asiraca, kralj
Ezekija je promijenio vodeni tok izvora Gihon u Silou, unutar gradskih zidina
(2. Ljetopisi 32:24, 30). To je uinjeno kopanjem tunela za vodu kroz 540
metara vapnenca. Ezekija je zatim naredio da se bunari izvan grada zatrpaju
kako bi Asircima onemoguio pristup vodi. Bez te vode unutar gradskih zidina,
stanovnici Jeruzalema ne bi preivjeli opsadu Asiraca.
Istaknite da kao to je voda iz izvora Gihon bila presudna za fiziko preivljavanje Ezekijinog naroda za vrijeme rata s Asircima, ivua voda je presudna za
nae duhovno preivljavanje u naim bitkama sa Sotonom.
to je ivua voda? (Vidi Ivan 4:1014.)
142
Starjeina Bruce R. McConkie je objasnio da se ivua voda odnosi na rijei

vjenog ivota, poruku spasenja, istine o Bogu i njegovom kraljevstvu; ona
je nauk evanelja (Doctrinal New Testament Commentary [Komentar o nauku
Novog zavjeta], 3 sv. [1966.1973.], 1:151).
Kako moemo otvoriti tunel Gospodinu kako bi ivua voda mogla utjecati
u nae ivote?
Objasnite da je jedan nain da primimo ivu vodu da odemo u hram, dom
Gospodnji, gdje moemo biti podareni s mou i razumijevanjem, biti podueni
od Gospodina, te osjetiti mir i radost.
Istaknite da je tovanje u hramu bilo vana zatita za Izraelce u Ezekijino doba,
a ono takoer moe biti vana zatita za nas danas.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Ezekija nareuje da se oisti dom Gospodnji.
Poduite i raspravite o 2. Ljetopisima 2930.
Ezekijin otac, Ahaz, bio je opak kralj koji je oskvrnuo hram Gospodnji i
zatvorio [njegova] vrata (2. Ljetopisi 28:24). Kad je Ezekija postao judejski
kralj (juno kraljevstvo) 715. g. pr. Kr., jedna od prvih stvari koju je napravio
je da je otvorio vrata hrama i naredio sveenicima i Levitima da ga oiste i
posvete (2. Ljetopisi 29:35). Zato je, prema Ezekiji, hram trebalo posvetiti?
(Vidi 2. Ljetopisi 29:67.) Na koje naine mi takoer moemo biti krivi za
odvra[anje] lic[a] od prebivalita Jahvina? to se dogodilo Judejcima jer
su zanemarili hram? (Vidi 2. Ljetopisi 29:89.)
to se Ezekija nadao da e postii istei hram i pripremajui ga za ponovno
bogotovlje? (Vidi 2. Ljetopisi 29:10.) Zato je vano da drimo neistou izvan
hrama? (Vidi NiS 97:1517.) Koja je naa odgovornost u tome da se pobrinemo
da nijedna neista stvar ne ue u hram? (Vidi NiS 109:2021. Moramo se
pobrinuti da smo isti kad idemo u hram.)
to su Ezekija i stanovnici Jeruzalema uinili nakon to je hram oien?
(Vidi 2. Ljetopisi 29:2021, 2931, 36.) Koga je Ezekija pozvao da doe u dom
Gospodnji za proslavu Pashe? (Vidi 2. Ljetopisi 30:1, 6.) Kako je taj poziv prihvaen? (Vidi 2. Ljetopisi 30:1011.)
Koji su blagoslov Izraelci odbacili odbijajui da dou u hram? (Vidi 2. Ljetopisi
30:69. Objasnite da su do vremena Ezekijine vladavine veinu kraljevstva
Izraela [sjeverno kraljevstvo] Asirci odveli u ropstvo. Ezekija je obeao preostalim
Izraelcima da e, ako se obrate... Jahvi, zarobljeni biti puteni. Umjesto toga,
mnogi su Izraelci odbili Ezekijin poziv. Zbog opaine ljudi, ostatak izraelskog
kraljevstva odveden je u ropstvo nekoliko godina kasnije [2. Kraljevi 18:1012].
Zarobljeni Izraelci postali su deset izgubljenih plemena.)
2. Asirci su napali kraljevstvo Judeju. Izaija i Ezekija mole se za pomo, a aneo
Gospodnji unitava veinu asirske vojske.
Poduite i raspravite o 2. Ljetopisima 32:123.
143
Nakon to je kraljevstvo Izrael odvedeno u ropstvo, Asirci su zapoeli napadati kraljevstvo Judeju (2. Ljetopisi 32:1). to je Ezekija uinio kad je vidio
da je Sanheribova vojska planirala napad na Jeruzalem? (Vidi 2. Ljetopisi
32:25.) Nakon to se Ezekija pripremio za rat, to je rekao svom narodu
o nadolazeem napadu? (Vidi 2. Ljetopisi 32:68.) to moemo nauiti od
Ezekije o pravilnom odnosu izmeu vjerovanja u nae osobne napore i vjerovanja u Gospodina?
Sanherib je poslao svoje sluge da razgovaraju s ljudima u Jeruzalemu. to
su sluge rekli? (Vidi. 2. Ljetopisi 32:917.) Zato su rekli te stvari? (Vidi
2. Ljetopisi 32:18.) Na koje nas naine Sotona pokuava uvjeriti da nam
Bog ne moe ili nee pomoi?
Kako su Ezekija i prorok Izaija reagirali na rijei Sanheribovih slugu? (Vidi
2. Ljetopisi 32:20; Izaija 37:1420.) Kako je Gospodin odgovorio na molitve
Ezekije i Izaije? (Vidi 2. Ljetopisi 32:2122; Izaija 37:3338.)
Ezekija i njegov narod primili su Gospodinovu zatitu zbog njihove pravednosti, koja je prikazana njihovim tovanjem u hramu. Kako posjeivanje hrama
moe biti zatita za nas? (Vidi NiS 109:2428.) to mi moemo uiniti kako
bismo hramsku dostojnost i odlaske uinili prioritetom u naim ivotima?
Predsjednik Howard W. Hunter potie:
Budimo ljudi koji odlaze u hram. Posjeujte hram onoliko esto koliko vam
to osobne okolnosti omoguavaju. Drite sliku hrama u svom domu da je
vaa djeca mogu vidjeti. Poduavajte ih o svrhama doma Gospodnjeg. Neka
od najranije dobi planiraju da odu tamo i da ostanu dostojni tog blagoslova.
Ako udaljenost hrama ne omoguava este odlaske, sakupite povijest vae
obitelji i pripremite imena za svete uredbe koje se obavljaju jedino u hramu.
To obiteljsko istraivanje presudno je za hramski rad, a blagoslovi e zacijelo
doi onima koji ine to djelo (Conference Report, listopad 1994., 8; ili
Ensign, studeni 1994., 8).
3. Joija i njegov narod sklapaju savez da e sluiti Gospodinu.
Poduite i raspravite o 2. Ljetopisima 34.
Ezekiju su kao kralja naslijedili njegov sin Manae i njegov unuk Amon
(2. Ljetopisi 33). Manae je vladao Judejom u opaini, stavljajui idole u hram
i vodei ljude prema grijehu. Meutim, Manae se naposljetku ponizio i pokajao prije svoje smrti. Manaeov sin Amon takoer je vladao u opaini, tujui
idole koje je napravio njegov otac. Amon se nije pokajao i ubili su ga njegovi
sluge. Amonov sin Joija bio je postavljen za kralja Judeje kad je imao osam
godina. Postao je pravedan kralj koji je odbacio opake puteve svog oca i djeda.
Kakva je osoba bio kralj Joija? (Vidi 2. Ljetopisi 34:12; 2. Kraljevi 23:25.
Imajte na umu da je David koji se spominje u 2. Ljetopisima 34:2 kralj David,
koji je bio Joijin predak, a ne doslovno njegov otac.)
Koje je dobre stvari Joija uinio na poetku svoje vladavine kao kralj? (vidi
2. Ljetopisi 34:38. Traio je pravog Boga, unitio idolopoklonstvo u kraljevstvu i poslao ljude da poprave hram. Istaknite da je Joija imao svega 15 ili
16 godina kad je poeo te vane promjene.)
144
30. lekcija
Do kojeg je vanog otkria doao Hilkija, veliki sveenik, za vrijeme obnove

hrama? (Vidi 2. Ljetopisi 34:14. Pronaao je knjigu zakona Gospodnjeg, ili
Sveta pisma. Imajte na umu da je u ovo vrijeme povijesti Judeje pisani zakon
oito bio izgubljen i bio je doslovno nepoznat.) Kako je Joija reagirao kad
mu je proitana knjiga zakona? (Vidi 2. Ljetopisi 34:19. Obratite panju da je
u drevnom Izraelu bio obiaj poderati odjeu kako bi se pokazalo aljenje ili
velika tuga.) Zato je Joija bio toliko potresen kad je uo to je knjiga zakona
sadravala? (Vidi 2. Ljetopisi 34:21.)
to je proroica Hulda rekla da e se dogoditi Judeji zbog toga to ljudi nisu
uspjeli uvati rije Gospodnju i uiniti ono to poduavaju Sveta pisma? (Vidi
2. Ljetopisi 34:2225.) to e se dogoditi nama ako zanemarimo itati Sveta
pisma i primijeniti njihova uenja?
Predsjednik Ezra Taft Benson opisao je opasnosti zanemarivanja jedne od
naih knjiga Svetih pisama, Mormonove knjige:
Godine 1829. Gospodin je upozorio svece da se ne poigravaju sa svetinjama
(vidi NiS 6:12). Mormonova knjiga je zacijelo svetinja, no ipak se mnogi s
njome poigravaju, ili drugim rijeima, uzimaju je olako, ponaaju se kao da je
od male vanosti.
Godine 1832., kad su se neki od prvih misionara vratili iz svog slubenitva,
Gospodin ih je ukorio jer su olako tretirali Mormonovu knjigu. Kao posljedica njihovog stava, rekao je da su njihovi umovi pomraeni. Ne samo da je
olako shvaanje te svete knjige donijelo gubitak svjetla za njih, ve je dovelo
cijelu Crkvu pod osudu, svu djecu Siona. A zatim je Gospodin rekao: I ostat
e oni pod tom osudom sve dok se ne obrate i ne spomenu novoga saveza,
to jest Mormonove knjige (NiS 84:5457)...
Ako su prvi sveci bili ukoreni jer su olako shvaali Mormonovu knjigu, jesmo
li mi pod manjom osudom ako uinimo isto? (Conference Report, listopad
to je Hulda rekla da e se dogoditi Joiji? (Vidi 2. Ljetopisi 34:26, 28. Ispunjenje
tog obeanja opisano je u 2. Ljetopisima 35:2024.) Zato je Gospodin dao to
obeanje Joiji? (Vidi 2. Ljetopisi 34:27.)
Nakon to je Joija otkrio da e njegov narod biti pod osudom jer nisu uinili
kako kau Sveta pisma, pozvao je sve ljude u hram i itao im Sveta pisma
(2. Ljetopisi 34:2930). to mislite zato je to uinio? (Ljudi nisu mogli slijediti Boje zakone ako ih ne poznaju.) Kako roditelji mogu slijediti Joijin primjer i poduavati svoju djecu zakonima evanelja? (Vidi NiS 68:25, 28.)
Kako moemo pokazati koliko cijenimo Sveta pisma? Istaknite da nam je na
raspolaganju vie Svetih pisama nego to su imali Izraelci, i da su nam Sveta
pisma lake dostupna. Koju odgovornost imamo zbog tih blagoslova?
Predsjednik Spencer W. Kimball je rekao: Gospodin se na poigrava s nama
kad nam daje te stvari, jer komu je mnogo dano, od njega e se mnogo traiti. (Luka 12:48.) Pristup tome znai odgovornost za to. Moramo prouavati
Sveta pisma prema Gospodnjoj zapovijedi (vidi 3. Nefi 23:15); i moramo
im dopustiti da upravljaju naim ivotima (How Rare a Possessionthe
Scriptures! [Kako rijetko bogatstvo Sveta pisma!] Ensign, rujan 1976., 5).
145
Dok su Joija i njegov narod bili u hramu, sklopili su savez s Gospodinom. Za

to su sklopili savez? (Vidi 2. Ljetopisi 34:3133.) Objasnite da u hramu sklapamo svete saveze s Gospodinom, ije e nam ispunjenje donijeti zemaljske
blagoslove i vjeno uzvienje. Kako se moemo pripremiti za sklapanje svetih
hramskih saveza? Kad jednom sklopimo te saveze, zato je vano da se vratimo u hram to je ee mogue?
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Objasnite da su ljudi u kraljevstvu Judeji naposljetku postali tako opaki da je

Gospodin dozvolio da budu odvedeni u ropstvo (2. Ljetopisi 36:1421). Meutim,
tijekom njihove vladavine, Ezekija i Joija teili su osnaiti narod okreui njihovu panju prema hramu i Svetim pismima. Posvjedoite da dok fokusiramo
nau panju na poslunost Gospodnjim zapovijedima i dostojnost ulaska u hram,
bit emo blagoslovljeni duhovnom snagom i radou. Potaknite polaznike da uivaju blagoslove hrama ivei dostojno i pohaajui hram to je ee mogue.

1. Kreditna kartica kod Gospodina
Tjedan dana prije poduavanja ove lekcije, zaduite polaznika da se upozna sa
sljedeim izvatkom iz govora predsjednika Gordona B. Hinckleya i da se pripremi iznijeti ga pred razredom:
Pred vama drim dvije kreditne kartice. Veina vas je upoznata s karticama
poput ovih.
Ova prva je bankovna kreditna kartica. Omoguava mi da kupim robu na kredit, a zatim da platim za svoju kupnju kasnije. To je vrijedna stvar i neto to
treba uvati. Ako bude ukradena i nepoteno iskoritena, moe mi prouzroiti
velike gubitke i vjerojatno veliku neugodu. Prihvaajui je od banke, sklopio
sam ugovor i postao vezan obvezama i sporazumima. Prihvaanjem kartice,
sloio sam se zadovoljiti uvjete pod kojima je izdana.
Izdaje se samo na godinu dana i mora se obnoviti svake godine ako elim uivati
povlastice koje mi ona daje. Ona zapravo nije moja. Banka zadrava vlasnitvo.
Ako ne uspijem u onome to se trai od mene, tada e banka ukinuti kredit i
zaplijeniti karticu.
Druga kartica koju imam je ono to nazivamo hramska preporuka. Predstavlja
kreditnu karticu pred Gospodinom, omoguavajui mi mnoge od njegovih prekrasnih darova. Bankovna kartica se odnosi na svjetovne stvari, preporuka na
Boje stvari.
Kako bi osigurao hramsku preporuku, primatelj takoer mora pokazati svoju
spremnost, a ta spremnost se temelji na osobnoj dostojnosti. Kad se jednom
dobije, ne vrijedi zauvijek ve se mora obnoviti svake godine. Osim toga,
podlona je gubitku ako nositelj uini bilo to, to bi mu moglo onemoguiti
njezine povlastice.
Spremnost za hramsku preporuku ne temelji se na financijskoj vrijednosti. To
nema apsolutno nikakve veze s njom. Temelji se na dosljednom osobnom pona-
146
30. lekcija
anju, na dobroti ivota osobe. Ne bavi se novanim pitanjima, ve pitanjima

vjenosti.
Bankovna kreditna kartica otvara vrata financijskom kreditu. Hramska preporuka otvara vrata doma Gospodnjeg. Odnosi se na ulazak u svete odaje za obavljanje svetog i boanskog djela...
Ova preporuka koju ja imam, i koju toliko mnogo vas ima, dragocjena je i prekrasna stvar. Omoguava osobi ekskluzivnu i udesnu povlasticu povlasticu
ulaska u onu kuu na ijem zidu pie: Svetinja Gospodu dom Gospodnji.
ivite dostojno kako biste sluili u tom domu. uvajte ga svetim. Uinite svoj
dio kako biste sauvali Gospodnji dom od bilo kakvo neistog ili oskvrnjujueg
utjecaja ili osobe. Uivajte u njegovoj ljepoti. Uivajte u udesima stvari o
kojima se tamo govori, ljepoti i blagoslovima uredbi koje se tamo obavljaju.
[Onima] koji jo nisu bili u hramu, dopustite da vam predloim da iskoristite
prednost mogunosti krtenja za mrtve. Zatim dopustite da to sveto iskustvo
postane sidro u vaim ivotima, da se ponaate u svakom trenutku i u svakoj
situaciji kako biste, u odgovarajue vrijeme, mogli osigurati posebnu i uvjetovanu kreditnu karticu kod Gospodina, preporuku za njegov sveti dom, gdje ete
uivati sve njegove blagoslove i povlastice (Conference Report, travanj 1990.,
65, 69; ili Ensign, svibanj 1990., 49, 52).
2. Svrhe hrama
Donesite slike nekoliko hramova posljednjih dana (ako je mogue u nekoliko
arhitektonskih izvedbi). Istaknite da iako se ti hramovi mogu initi razliitima
izvana, uredbe koje se obavljaju unutra i savezi koji se sklapaju unutra su isti.
Objasnite da iako su neke prakse u hramu drevnog Izraela bile drugaije od
onoga to mi radimo u hramovima posljednjih dana (na primjer, mi ne rtvujemo ivotinje ili palimo svijee i tamjan u hramovima posljednjih dana), svrhe
drevnih hramova i hramova posljednjih dana su iste: da nas pripremi za dolazak u nazonost Boju i za to da budemo poput njega.
Moete pokazati Ancient Temples [Drevni hramovi], devetominutni segment iz
Old Testament Video Presentations (53224), koji opisuje Mojsijev tabernakul i
neke aktivnosti koje su se tamo obavljale.
3. Prouavanje Svetih pisama
Zato ponekad imamo potekoa prouavati Sveta pisma?
Zapiite popis odgovora polaznika u stupac na plou. Zatim raspravite o tome
kako moemo prevladati te tekoe. Na primjer, ako ne razumijemo to itamo,
moemo se moliti za razumijevanje i prouavati to su proroci i apostoli rekli o
Svetim pismima koje itamo; ako smo previe pospani da bismo itali Sveta
pisma naveer, moemo pronai drugo vrijeme u danu kako bismo ih itali.
Zapiite popis tih rjeenja u drugi stupac na plou.
Postavite izazov polaznicima da budu posveeniji u njihovom prouavanju
Svetih pisama.
147
31.
lekcija
Blago ovjeku koji je

stekao mudrost
Mudre izreke i Propovjednik
Svrha
Nadahnuti polaznike da budu vie poput Krista primjenom mudrih savjeta u

knjigama Mudrih izreka i Propovjednika.
Priprema
1. Uz molitvu prouite Sveta pisma o kojima se govori u planu lekcije i to vie

moete od knjiga Mudrih izreka i Propovjednika.
2. Ako koristite prvu aktivnost za privlaenje panje, zapiite sljedee reenice
na papir ili plou prije poetka lekcije:
a) Pred slomom ide
.
b) Upuuj
prema njegovu putu.
c) Sve ima svoje
, i svaki posao pod nebom svoje
d)
se u Jahvu svim srcem.
e)
ublaava jarost.
f) Jer on je onakav kako u sebi
.
Ako koristite drugu aktivnost za privlaenje panje, zamolite jednog ili dva
polaznika da se pripreme iznijeti omiljeni odlomak iz Mudrih izreka ili
Propovjednika i navesti zato im je znaajan.
3. Ako je Old Testament Video Presentations (53224) na raspolaganju, moete
pokazati Trusting in the Lord [Uzdanje u Gospodina], petominutni segment,
kao dio lekcije.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

1. Usmjerite panju polaznika prema reenicama koje ste zapisali na papir ili
plou (vidi Priprema iznad). Objasnite da su to poznate izjave iz Mudrih
izreka i Propovjednika, te zamolite polaznike da ispune praznine. Ukoliko je
potrebno, navedite sljedee reference kako bi polaznici mogli pogledati Sveta
pisma te kako bi pronali rijei koje ne poznaju.
a) Mudre izreke 16:18 (oholost)
b) Mudre izreke 22:6 (dijete)
c) Propovjednik 3:1 (doba, vrijeme)
d) Mudre izreke 3:5 (Uzdaj)
e) Mudre izreke 15:1 (Blag odgovor)
f) Mudre izreke 23:7 (misli)
2. Zamolite jednog ili dva zaduena polaznika da iznesu omiljeni odlomak iz
Mudrih izreka ili Propovjednika i navedu zato im je znaajan.
148
Rasprava o Svetim
pismima i primjena
Dok poduavate sljedee odlomke iz Svetih pisama, raspravite kako se oni odnose
naela iz Svetih pisama. Budui da bi bilo teko postaviti svako pitanje ili pokriti
svaku toku u lekciji, uz molitvu odaberite one koje e najbolje zadovoljiti potrebe
razreda. Moda ete trebati prilagoditi neka pitanja kako bi odgovarala okolnostima polaznika.
Mudre izreke su kratke izjave koje obino daju savjet o pravednom ivljenju.
Stari zavjeti navode da je Salomon izrekao... tri tisue izreka (1 Kraljevi 5:12).
Neke od tih mudrih izreka ukljuene su u knjigu Mudrih izreka. Iako Salomon
i drugi autori ove knjige nisu bili proroci, mnogo onoga to je napisano bilo je
nadahnuto od Gospodina. Njihovi zapisi openito govore o vjerovanju da prava
mudrost dolazi od Boga.
Knjiga Propovjednika takoer sadri mudre izreke, a neki ljudi vjeruju da je
Salomon njezin autor. Poruka Propovjednika je da je ivot znaajan jedino
kroz Boga.
Ova lekcija podijeljena je u sedam odsjeka koji se fokusiraju na vane teme u
Mudrim izrekama i Propovjedniku. U vaem osobnom prouavanju moete pronai druge teme o kojima biste eljeli raspraviti u razredu.
1. Mudrost
Poduite i raspravite o sljedeim odlomcima iz Mudrih izreka i Propovjednika.
Mudre izreke i Propovjednik naglaavaju vanost mudrosti. U emu je razlika
izmeu biti uen i biti mudar? (Vidi Mudre izreke 1:7; 9:910; 2. Nefi 9:2829.
Istaknite da na biblijskom jeziku strah Gospodnji znai da ga potujemo i sluamo. Objasnite da je mudrost vie od znanja. Ona je pravilna primjena znanja. Izraelcima je mudrost znaila poslunost Bojim zakonima.)
to moemo nauiti iz Mudrih izreka 2:26 o tome kako stei znanje o Bogu?
to mislite zato je potrebna predanost za stjecanje tog znanja?
Kako se vrijednost mudrosti usporeuje s vrijednosti zemaljskih blaga? (Vidi
Mudre izreke 3:1318; Propovjednik 7:12. Imajte na umu da se rije ona u
Mudrim izrekama 3:1518 odnosi na mudrost.) Kako mudrost donosi sreu
i mir?
Mudre izreke 3:18 kau da je mudrost ivotno... drvo onima koji je imaju.
to nas taj simbol moe poduiti o vrijednosti mudrosti? (Vidi 1. Nefi 11:811,
2125, imajui na umu da je stablo ivota simbol Boje ljubavi.)
Koje su osobine mudrih ljudi navedene u Mudrim izrekama 9:910 i 15:3133?
Zato su te osobine potrebne za stjecanje mudrosti?
2. Uzdati se u Gospodina
Poduite i raspravite o Mudrim izrekama 3:57.
Koji je savjet dan u Mudrim izrekama 3:57? Kako Gospodin ispravlja nae
staze? Koja su vas iskustva nauila da se uzdate u Gospodina?
to znai misliti na Boga? (Vidi Mudre izreke 3:6; Alma 34:38; NiS 59:21.)
Kako smo blagoslovljeni dok mislimo na njega?
149
3. Rijei koje govorimo

Poduite i raspravite o sljedeim odlomcima iz Mudrih izreka.
Mudre izreke 6:1619 navode sedam stvari koje Gospodin mrzi. Tri od tih
stvari laganje, lano svjedoenje i zametanje svae odnose se na rijei
koje govorimo. Zato se Gospodin toliko brine oko rijei koje govorimo?
(Vidi Mudre izreke 16:2728; 18:8; 25:18; Matej 12:3637.) Kako moemo
prevladati probleme laganja, ogovaranja ili negativnog govorenja o drugima?
Mudre izreke 16:24 kau: Sae meda rijei su ljupke. Kako je to istinito?
Koje su posljedice ljubaznih rijei? (Vidi Mudre izreke 12:25; 15:1; 16:24.)
Kako su ljubazne rijei o drugima pomogle vama?
Koje dobro dolazi od blagog govora kad doe do nesporazuma? (Vidi Mudre
izreke 15:1.)
Starjeina Gordon B. Hinckley je rekao: Rijetko upadamo u nevolje kad
blago govorimo. Jedino kad podignemo na glas frcaju iskre i male izboine
postaju velike planine zavade (Conference Report, travanj 1971., 82; ili
Ensign, lipanj 1971., 72).
4. Oholost
Poduite i raspravite o Mudrim izrekama 8:13; 13:10; 16:1819.
Mudre izreke 8:13 navode da Gospodin mrzi oholost. Zato je oholost tako
ozbiljan grijeh?
Sredinja crta oholosti je neprijateljstvo neprijateljstvo prema Bogu i
prema naim blinjima. Neprijateljstvo znai mrnju prema, neprijateljstvo
prema, ili stanje oprenosti. Ono je mo po kojoj Sotona eli vladati nama.
Oholost je u sutini natjecateljske naravi. Suprotstavljamo nau volju Bojoj.
Kad okrenemo oholost prema Bogu, ona je u duhu neka bude moja volja, a
ne tvoja. Kao to je Pavao rekao: Trae svoju korist, a ne korist Krista Isusa
(Filipljanima 2:21).
Naa volja u suprotstavljanju Bojoj volji omoguava da elje, apetiti i strasti
budu neobuzdani (vidi Alma 38:12; 3. Nefi 12:30).
Oholi ne mogu prihvatiti da Boja vlast daje smjernice u njihovim ivotima
(vidi Helaman 12:6). Oni suprotstavljaju svoje poimanje istine velikom
Bojem znanju, svoje sposobnosti Bojoj sveenikoj moi, svoja postignua
monim Bojim djelima.
Nae neprijateljstvo prema Bogu ima mnogo oznaka, poput buntovnosti, tvrdoe srca, tvrdoglavosti, neraskajanosti, uzdignutosti, uvredljivosti i traenja
znakova. Oholi ele da se Bog sloi s njima. Oni nisu zainteresirani za to da
promijene svoja miljenja kako bi se sloila s Bojima...
Oholost je proklinjui grijeh u pravom smislu te rijei. Ona ograniava ili
zaustavlja na napredak (vidi Alma 12:1011). Oholi ne ue lagano (vidi
1. Nefi 15:3, 711). Oni ne ele promijeniti svoje miljenje kako bi prihvatili
istinu, jer bi to znailo da nisu bili u pravu (Conference Report, travanj
1989., 35; ili Ensign, svibanj 1989., 4, 6).
150
31. lekcija
Mudre izreke 13:10 i 16:18 poduavaju da oholost vodi ka zavadi i unitenju.

Kako oholost moe to uiniti? Kako oholost utjee na nae obitelji?
Drugo lice oholosti je sukob. Svae, tunjave, nepravedno vladanje, generacijski jazovi, razvodi, zlostavljanje suprunika, pobune i kaos spadaju u tu
kategoriju oholosti.
Sukob u naoj obitelji istjeruje Duha Gospodnjeg. Takoer tjera mnoge od
naih lanova obitelji...
Oholost nepovoljno utjee na sve nae odnose na odnos s Bogom i njegovim slugama, izmeu mua i ene, roditelja i djeteta (Conference Report,
Kako moemo prevladati oholost? (Vidi Mudre izreke 16:19.) to moemo
uiniti kako bismo bili ponizniji u naim odnosima prema lanovima obitelji
i Bogu?
5. Prijateljstvo
Poduite i raspravite o sljedeim odlomcima iz Mudrih izreka i Propovjednika.
Zato smo upozoreni na nepravedne prijatelje? (Vidi Mudre izreke 13:20;
22:2425.)
Koje su neke od osobina dobrih prijatelja? (Vidi Mudre izreke 17:17; 27:9.)
Kako su vam dobri prijatelji pomogli kroz teka razdoblja?
to moemo uiniti kako bismo stekli prave prijatelje? (Vidi Mudre izreke
18:24. Istaknite da kako bismo imali dobre prijatelje, mi moramo biti dobri
prijatelji.)
Kako dobri prijatelji reagiraju kad donesemo loe odluke? (Vidi Propovjednik
4:910.)
Starjeina Marvin J. Ashton je rekao:
Netko je rekao: Prijatelj je osoba koja me prihvaa onakvim kakav jesam.
Prihvaajui ovo kao jednu definiciju rijei, dopustite da kaem da smo mi
manje od pravog prijatelja ako pustimo osobu da bude onakva kakvu smo je
upoznali...
Vea nagrada ne moe doi nikome od nas dok sluimo od iskrenog: Hvala
to si mi prijatelj. Kad oni kojima je potrebna pomo pronau put natrag
kroz nas i s nama, to je prijateljstvo na djelu. Kad slabi postanu jaki, a jaki jo
jai kroz nae ivote, prijateljstvo je stvarno. Ako se ovjeka moe suditi po
njegovim prijateljima, takoer ga se moe mjeriti po njihovoj veliini...
Da, prijatelj je osoba koja me prihvaa onakvim kakav jesam, no koja je voljna i
sposobna uiniti me boljim od onoga kakvog me upoznala (Conference Report,
listopad 1972., 32, 35; ili Ensign, sijeanj 1973., 41, 43).
Kako moemo osnaiti prijateljstva meu lanovima obitelji?
Isus Krist je esto svoje sljedbenika nazivao svojim prijateljima (NiS 88:62;
93:45). Kako je on pokazao da je na prijatelj? (Vidi Ivan 15:13.) Kako mi
151
pokazujemo da smo njegovi prijatelji? (Vidi Ivan 15:14.) Kako ste vi osjetili
njegovo prijateljstvo?
6. Odgoj djece
Poduite i raspravite o sljedeim odlomcima iz Mudrih izreka.
Mudre izreke 22:6 kau: Upuuj dijete prema njegovom putu. to bi roditelji trebali uiniti da bi slijedili ovaj savjet? (Vidi NiS 68:2528.) Kako moemo
bolje poduavati djecu naelima evanelja i njegovati njihova svjedoanstva?
Starjeina Richard G. Scott je rekao: Morate biti voljni zanemariti osobna
zadovoljstva i interese za aktivnosti koje su usredotoene na obitelj, i ne prepustiti crkvi, koli ili drutvu glavnu ulogu u sveopem razvitku djeteta. Potrebno
je vrijeme, veliki trud i znaajna osobna rtva da se upu[ti] dijete prema njegovom putu. No gdje moete pronai veu nagradu nakon dobro obavljenog
posla? (Conference Report, travanj 1993., 43; ili Ensign, svibanj 1993., 34).
Zato su djeci potrebna pravila, granice i kazna u ljubavi? (Vidi Mudre izreke
19:18; 29:17.) Kako djeca trebaju odgovoriti na pravedan savjet svojih roditelja? (Vidi Mudre izreke 6:2023.) Kako roditelji trebaju kanjavati? (Vidi NiS
121:4144.)
7. Srea i dobar humor
Poduite i raspravite o Mudrim izrekama 15:13 i 17:22.
Zato je vano razviti pozitivan stav i dobar smisao za humor? (Vidi Mudre
izreke 15:13; 17:22.)
Predsjednik Hugh B. Brown je rekao: Volio bih da se smijeite jer nakon
svega moramo zadrati smisao za humor bez obzira na sve. Mislim da bismo
od svih ljudi na svijetu mi morali biti najsretniji. Imamo najveu i najradosniju poruku na svijetu. Mislim da kad odemo na drugu stranu, netko e nas
doekati sa smijekom (osim ako ne odemo na pogreno mjesto, tada e se
netko cerekati), stoga budimo sretni. No neka naa srea bude iskrena neka
doe iznutra (The Abundant Life [Obilan ivot] [1965.], 83).
to moemo uiniti kako bismo potaknuli zdrav humor u naim obiteljima?
(Moete zamoliti polaznike da ispriaju o trenucima kad je humor pomogao
njihovim obiteljima da rijee probleme i razviju ljubav jedni za druge.)
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Iznesite svoja razmiljanja o temama o kojima ste raspravljali. Potaknite polaznike da upamte i slijede savjete iz Mudrih izreka i Propovjednika. Takoer
moete potaknuti polaznike da upamte omiljeni odlomak iz jedne od tih knjiga.

1. Aktivnost za Mudre izreke
Napiite nekoliko referenci iz Mudrih izreka na odvojene papirie i stavite ih
u posudu. Neka polaznici redom odaberu papiri iz posude, proitaju odlomak
koji je citiran na papiriu i objasne kako se taj odlomak odnosi na na ivot.
152
31. lekcija
2. Primjena Svetih pisama

Na plou nacrtajte oblik tijela. Neka polaznici pronau sljedee stihove i napiu
reference pored svakog odgovarajueg dijela tijela. Proitajte stihove zajedno i
raspravite o tome kako se oni odnose na nae ivote.
a) Mudre
b) Mudre
c) Mudre
d) Mudre
e) Mudre
f) Mudre
g) Mudre
h) Mudre
izreke
izreke
izreke
izreke
izreke
izreke
izreke
izreke
2:2 (uho i srce)

3:5 (srce)
3:16 (ruka)
3:21 (oi)
3:26 (noga)
8:7 (usne)
10:4 (ruka)
12:24 (ruka)
3. ena vrsna (Mudre izreke 31:10)

Neka polaznici pogledaju Mudre izreke 31:1031 i naprave popis osobina vrsne
ene. Istaknite da su to kvalitete koje bi svatko od nas, i muko i ensko, trebao
teiti da razvije. Moete napisati odgovore polaznika na plou. Odgovori mogu
ukljuiti sljedee:
Stih
11
13
20
25
26
28
30
Osobina
Pouzdana je
Voljno radi
Ima suuti
Snana je i dostojanstvena
Govori mudro i pobono
Predana je ena i majka
Posluna je Gospodinu
Pozovite neke polaznike da razgovaraju o ljudima koje poznaju koji su primjer

tih osobina.
153
32.
lekcija
Ja znadem dobro:
moj Izbavitelj ivi
Job 12; 13; 19; 27; 42
Svrha
Pomoi polaznicima razviti snagu da se suoe s tekoama uzdajui se u

Gospodina, gradei svoja svjedoanstva o njemu i zadravajui osobni integritet.
Priprema

a) Job 12. Job, pravedan i vjeran ovjek, prolazi kroz ozbiljna iskuenja.
Ostaje vjeran Gospodinu unato gubitku svog imetka, djece i zdravlja.
b) Job 13:1316; 19:2327. Job pronalazi snagu u vjerovanju Gospodinu
i svojem svjedoanstvu o Spasitelju.
c) Job 27:26. Job pronalazi snagu u osobnoj pravednosti i integritetu.
d) Job 42:1017. Nakon to je Job vjerno izdrao svoja iskuenja, Gospodin
ga blagoslivlja.
2. Dodatno itanje: Ostala poglavlja u Jobu; Nauk i savezi 121:110.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Iznesite sljedeu analogiju pred polaznicima (ili zamolite polaznika da se pripremi
iznijeti je):
Starjeina Joseph B. Wirthlin jednom je rekao farmerima u vruoj pustinji sjeverozapadnog Meksika koji uzgajaju razliite vrste kukuruza i graha koje su neobino
izdrljive i otporne na suu. Te vrste preivljavaju i obiluju u tekim klimatskim
uvjetima gdje bi druge vrste uvenule i uginule. Jedna od tih biljaka je i posebna
vrsta bijelog graha. Njegovo e sjeme klijati i biljka e rasti ak i kad padne vrlo
malo kie. On puta korijenje do dubine od 2 metra u kamenitu, pjeanu zemlju
kako bi pronaao vlagu koja mu je potrebna. Moe cvjetati i raati na 45 C pustinjske temperature samo s jednom kiom godinje. Njegovo lie ostaje udesno
zeleno, s malo navodnjavanja, ak i na vruinama usred srpnja.
to moemo nauiti iz ove analogije to nam moe pomoi izdrati tekoe?
Starjeina Wirthlin je naveo: Moda bi lanovi Crkve mogli odraavati primjer tih
izdrljivih, otpornih biljaka. Trebamo pustiti nae korijenje duboko u tlo evanelja.
Trebamo uzgajati, njegovati, cvjetati i raati dobrim plodom u izobilju unato zlu,
kunji ili kritici s kojima se moemo suoiti. Trebamo nauiti rasti u vrelini
tekoa (Conference Report, travanj 1989., 7; ili Ensign, svibanj 1989., 7).
Objasnite da je ovo lekcija o Jobu, ovjeku ija su mu vjera i pravednost pomogli izdrati ozbiljne tekoe.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena
154

1. Job je pod bolnim ispitom.

Poduite i raspravite o Jobu 12.
Kakav je Job bio ovjek? Moete napraviti popis nekih od sljedeih osobina
na ploi. Mnoge od odgovarajuih referenci nisu u zaduenju za itanje,
stoga moete zamoliti pojedine polaznike da ih potrae i kau koje su osobine opisane.
a) Bio je dobar ovjek koji se bojao Boga i klonio zla ( Job 1:1).
b) Bio je bogat, no nije bio obuzet bogatstvom ( Job 1:3, 21).
c) Imao je integritet ( Job 2:3).
d) Jaao je slabe ( Job 4:34).
e) Iao je Gospodnjim putem i sluao njegove rijei ( Job 23:1012).
f) Imao je suuti za udovicu, siromaha, bogalja i slijepca ( Job 29:1216).
g) Brinuo se za svoje neprijatelje i oprostio im ( Job 31:2930).
Koja je iskuenja Job iskusio? Moete popisati ta iskuenja na plou. Mnoge
od odgovarajuih referenci nisu u zaduenju za itanje, stoga moete zamoliti
pojedine polaznike da ih potrae i kau koja su iskuenja opisana.
a) Gubitak sluga, imetka i prihoda ( Job 1:1317).
b) Gubitak djece ( Job 1:1819).
c) Fizika bolest i bol ( Job 2:7; 7:5; 16:16).
d) Nemiran san s nonim morama ( Job 7:4, 1314).
e) Okrutne optube i gubitak podrke od prijatelja i obitelji ( Job 2:9; 4:1, 78;
11:16; 19:1322).
f) Nejasnoa oko toga zbog ega je proao kroz ta iskuenja ( Job 10:15).
g) Izrugivanje od onih koji su uivali u njegovom padu ( Job 16:1011; 30:1,
810).
h) Osjeaj da ga je Bog zaboravio ili nije sluao ( Job 19:68; 23:34; obratite
panju da se rijei ga i njim u Jobu 23:34 odnose na Boga).
Kako se Jobove kunje mogu usporediti s kunjama kroz koje ljudi prolaze u
nae doba? (Kunje su sline: gubitak imetka, gubitak djece, gubitak zdravlja
i gubitak ljubavi i drutva prijatelja i obitelji.)
to je Sotona tvrdio da je razlog za Jobovu pravednost? (Vidi Job 1:910.) to
je Sotona predvidio kako e Job reagirati kad se oduzmu njegovo bogatstvo i
drugi blagoslovi? (Vidi Job 1:11; 2:45.) Kako je Job reagirao kad se to dogodilo? (Vidi Job 1:2022; 2:10.) to moemo nauiti iz tih odgovora?
Unato svojoj nevolji, nije sagrijeio Job niti je kakvu ludost protiv Boga
izustio ( Job 1:22). Kako neki ljudi izuste ludost protiv Boga kad doe tuga,
nesrea ili tragedija? (Oni mogu kriviti Boga ili dovoditi u pitanje njegovu
mudrost ili providnost, smatrajui da ih on ne razumije ili ne voli. Neki ak
mogu dovesti u pitanje njegovo postojanje.)
2. Job pronalazi snagu u Gospodinu.
Poduite i raspravite o Jobu 13:1316; 19:2327.
Jobovo uzdanje u Gospodina bilo je veliki izvor duhovne snage za njega ( Job
13:1316). to znai uzdati se u Gospodina? Kako moemo razviti uzdanje u
Gospodina koje e nas podrati kroz iskuenja? (Vidi Rimljanima 8:28; 2. Nefi
2:2, 11, 24; NiS 58:24; 122:59.) Posvjedoite da zbog toga to nas Gospodin
155
voli, on nas uvjerava da dok smo mi vjerni, sve e biti za nae dobro i
pomoi nam rasti.
U 19. poglavlju Job je opisao iskuenja koja su ga zadesila, a zatim je posvjedoio o Spasitelju. Kako je Jobovo svjedoanstvo o Spasitelju pomoglo njemu
da izdri svoja iskuenja? (Vidi Job 19:2527.) Kako nam svjedoanstvo o
Spasitelju moe dati snagu tijekom nevolje?
Moete zamoliti polaznika da otpjeva Otkupitelj moj ivi, znam (Crkvena
pjesmarica, br. 25), ili moete pustiti snimku ove pjesme.
3. Job pronalazi snagu u svojoj osobnoj pravednosti i integritetu.
Poduite i raspravite o Jobu 27:26.
Jobov integritet bio je jo jedan izvor duhovne snage za vrijeme njegovih
nevolja ( Job 27:26). to je integritet? Kako je osobni integritet ojaao Joba
tijekom njegovih iskuenja? Kako nam osobni integritet moe pomoi u vrijeme iskuenja? (Dok zadravamo svoj integritet, moemo stei snagu iz spoznaje da je Gospodin zadovoljan tokom kojim ide na ivot.)
Starjeina Joseph B. Wirthlin definirao je integritet kao uvijek initi ono to
je ispravno i dobro, bez obzira na trenutne posljedice. To znai biti pravedan
iz dubine sue, ne samo u naim djelima ve, jo vanije, u naim mislima i u
naim srcima. Osobni integritet ukazuje na takvo povjerenje i nepokvarljivost
da ne moemo pronevjeriti povjerenje ili savez (Conference Report, travanj
1990., 38; ili Ensign, svibanj 1990., 30).
4. Nakon to je Job vjerno izdrao svoja iskuenja, Gospodin ga blagoslivlja.
Poduite i raspravite o Jobu 42:1017.
Nakon to je Job vjerno izdrao svoja iskuenja, kako ga je Gospodin blagoslovio? (Vidi Job 42:1015; Jakovljeva 5:11.) Kako nas Gospodin blagoslivlja
kad vjerno izdrimo iskuenja? (Vidi Job 23:10; 3. Nefi 15:9. Potaknite polaznike da iznesu osobna iskustva. Moete istaknuti da su, iako je Gospodin
blagoslovio Joba tako da mu udvostrui ono to je posjedovao, duhovni
blagoslovi koje nam Gospodin daje kada vjerno ustrajemo jo vei od vremenitih blagoslova.)
Starjeina Orson F. Whitney je rekao: Nijedna patnja koju proemo, nijedna
kunja koju iskusimo nije uzaludna. One slue za nau naobrazbu, za razvoj
osobina poput strpljivosti, vjere, hrabrosti i poniznosti. Sve to propatimo
i sve kroz to ustrajemo, naroito kad ustrajemo strpljivo, izgrauje nae karaktere, proiava naa srca, proiruje nae due i ini nas osjeajnijima i dobrohotnijima, dostojnijima da se zovemo Bojom djecom... te kroz tugu i patnju,
teak rad i nevolju, stjeemo obrazovanje za koje smo doli ovdje kako bismo
ga stekli i koje e nas uiniti slinijima naem Ocu i Majci na nebu (citirano
u Spencer W. Kimball, Faith Precedes the Miracle [Vjera prethodi udu], 98).
Prorok Joseph Smith je rekao: Ja sam poput velikog, grubog kamena koji se
kotrlja s visoke planine. Jedino obraivanje koje dobijem je ako se neki od
rubova otkine pri kontaktu s neim drugim... otkidajui rubove malo ovdje,
malo ondje. Tako u postati glatka i otra strijela u tobolcu Svemoguega
(Teachings of the Prophet Joseph Smith, od. Joseph Fielding Smith [1976.], 304).
156
32. lekcija
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Samite svoju raspravu o knjizi Jobovoj, naglasivi da moemo primiti snagu da

izdrimo naa iskuenja uzdajui se u Gospodina, izgradnjom naeg svjedoanstva
o njemu i odravajui na integritet kako bismo mogli znati da je on zadovoljan
naim ivotom. Moete rei polaznicima o trenutku kad ste vi primili snagu tijekom nevolje. Predloite polaznicima da razmisle kako oni mogu primijeniti
naela o kojima se govori u ovoj lekciji kako bi im pomogla izdrati nevolje.

1. Jobovi prijatelji
Kako su Elifaz i Bildad, dva Jobova prijatelja, objasnili njegovu patnju? (Vidi
Job 4:78; 8:6. Mislili su da je Jobova patnja kazna od Boga za grijehe koje je
Job poinio.) Koje su opasnosti vjerovanja da sva patnja dolazi kao Boja
kazna za nae grijehe?
to nas greke Jobovih prijatelja mogu nauiti o pomaganju ljudima koji su
u nevolji?
2. Pitanja koja treba postaviti u vrijeme nevolje
Starjeina Richard G. Scott je rekao: Kad se suoite s nevoljom, moete se upitati
mnoga pitanja. Neka su korisna; druga nisu. Upitati: Zato se ovo dogaa meni?
Zato moram proi kroz ovo sada? to sam uinio da sam to prouzroio?, odvest e
vas u slijepu ulicu. Zaista se ne postie nita dobro postavljanjem pitanja koja odraavaju oprenost Bojoj volji. Radije pitajte: to trebam uiniti? to trebam nauiti
iz ovog iskustva? to trebam promijeniti? Kome trebam pomoi? Kako se mogu
prisjetiti mojih mnogih blagoslova u vrijeme iskuenja? (Conference Report, listopad 1995., 18; ili Ensign, studeni 1995., 17).
3. uvanje prave perspektive tijekom nevolje
Kad bismo gledali na smrtnost kao na cijelo postojanje, tada bi bol, tuga, neuspjeh i kratak ivot bili katastrofa. No ako gledamo na ivot kao na vjenu stvar
koja se protee daleko u predsmrtniku povijest i dalje prema vjenoj budunosti poslije smrti, tada se svi dogaaji mogu staviti u pravu perspektivu...
Nismo li izloeni iskuenjima kako bi se ispitala naa snaga, bolesti kako bismo se
mogli nauiti strpljenju, smrti kako bismo mogli postati besmrtni i proslavljeni?
Kada bi svi bolesni za koje molimo bili iscijeljeni, kada bi svi pravedni bili zatieni i opaki uniteni, cijeli Oev program bio bi poniten i temeljno bi naelo
evanelja, sloboda izbora, zavrilo. Nijedan ovjek ne bi morao ivjeti po vjeri
(Faith Precedes the Miracle [Vjera prethodi udu] [1975.], 97).
4. Blagostanje opakih je kratkog vijeka
Ponekad se ini da opaki obiluju dok pravedni pate. to nas knjiga o Jobu
poduava o prividnom blagostanju opakih? (Vidi Job 21; 24.)
157
33.
Iznoenje evanelja svijetu
lekcija
Jona 14; Mihej 2; 47

Svrha
Potaknuti polaznike da ispune svoje odgovornosti kao Izrael posljednjih dana

kako bi voljeli sve ljude svijeta i dijelili blagoslove evanelja s njima.
Priprema
Uz molitvu prouite sljedea Sveta pisma:

a) Jona 12. Gospodin poziva Jonu da propovijeda pokajanje stanovnicima
Ninive. Jona pokuava pobjei od Gospodina na brod, proguta ga velika
riba, moli se i izbavljen je iz riblje utrobe.
b) Jona 34. Jona prorie o padu Ninive te je ljutit kad se stanovnici Ninive
pokaju i Gospodin sauva grad (prijevod Josepha Smitha Jone 3:910 objanjava da su se pokajali ljudi, a ne Bog). Gospodin koristi brljan i crva
da podui Jonu da treba voljeti sve ljude.
c) Mihej 2:1213; 4:17, 1113; 5:24, 78; 6:68; 7:1820. Mihej prorie o
misiji Izraela u posljednje dane.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Koliko mladia u Crkvi Gospodin eli da slue cjelodnevnu misiju? (Svi
dostojni, sposobni mladii.) Zato je vano da svaki od tih mladia odgovori
na ovaj poziv? Tko jo moe sluiti cjelodnevnu misiju? (Dostojne neudane
sestre od 21 godinu ili starije i stariji parovi kad njihove okolnosti to omoguavaju.)
Godine 1979. predsjednik Spencer W. Kimbal govorio je o potrebi za vie misionara
koji bi mogli propovjedati evanelje ljudima u svim dijelovima svijeta. On je izjavio:
Vjerujem da Gospodin moe uiniti sve to naumi. No ne mogu vidjeti razlog zato
bi Gospodin otvorio vrata na koja mi nismo spremni ui (The Uttermost Parts of
the Earth [Najdalji dijelovi zemlje], Ensign, lipanj 1979., 9).
Ova lekcija e raspravljati kako nam ivoti i zapisi Jone i Miheja mogu pomoi
razumjeti nau odgovornost da volimo sve ljude i dijelimo blagoslove evanelja
s njima.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Jona je pozvan propovijedati u Ninivi, no pobjegao je.
Poduite i raspravite o Joni 12.
Zato je Gospodin elio da Jona ode u Ninivu? (Vidi Jona 1:2.) Zbog ega se
Jona mogao opirati prihvaanju pozivu na misiju u Ninivu? (Vidi Nahum
158
3:15, gdje su opisane opaina i nasilje u Ninivi. Stanovnici Ninive, glavnog

grada Asirije, bili su neprijatelji Izraelu.)
Zato je Jona otiao u Tari? (Vidi Jona 1:3.) Na koje naine mi ponekad
pokuavamo pobjei od nazonosti Gospodnje ili od poziva kojeg nam uruuju njegovi predstavnici? Koji su rezultati takvih napora?
Kako je Gospodin pokazao milost i pomogao Joni da se pokaje? (Vidi Jona
1:42:10.) to je Jona nauio dok je bio u velikoj ribi? (Vidi Jona 2:19.) Kako
nam Gospodin pomae da se pokajemo i vratimo na njegove putove?
Za vrijeme njegovog zemaljskog slubenitva, Spasitelj je govorio o znak[u]...
proroka Jone (Matej 12:39). to je taj znak znaio? (Vidi Matej 12:3941.
Jona je proveo tri dana i tri noi u utrobi velike ribe i zatim je izaao iv.
Spasitelj e provesti tri dana i noi zakopan u zemlju, a zatim e uskrsnuti.)
Kroz svoje proroke Gospodin je opetovano zapovijedao svakom dostojnom,
sposobnom mladiu da slui cjelodnevnu misiju. Takoer je potaknuo starije
parove da slue kao cjelodnevni misionari ako su u mogunosti. (Vidi dodatne ideje za poduavanje.) Koji su neki od razloga zato neki sposobni mladii
i stariji parovi odlue ne sluiti misiju? (Pomanjkanje predanosti i vjere,
nedostojnost, pomanjkanje volje da se napusti udobnost doma i obitelj, strah
od onoga to se moe oekivati od njih.) to moemo nauiti iz prie o Joni,
a to nam moe pomoi da budemo odvaniji u sluanju Gospodina i dijeljenju evanelja?
2. Stanovnici Ninive odgovorili su na Joninu poruku i pokajali se.
Poduite i raspravite o Joni 34.
Nakon to se Jona pokajao, Gospodin ga je ponovo pozvao da propovijeda
pokajanje stanovnicima Ninive. Kako su stanovnici Ninive odgovorili na
Joninu poruku? (Vidi Jona 3:59.) U drevna vremena ljudi su se oblaili u
grubu tkaninu, zvanu kostrijet, i sjedali u pepeo kako bi pokazali da su ponizni i raskajani.) Kako je Bog odgovorio na promjenu u ljudima? (Vidi Jona
3:10.)
Jona je proricao o propasti Ninive ( Jona 3:4). Kako je Jona reagirao kad je
Gospodin oprostio stanovnicima Ninive? (Vidi Jona 4:13. Bio je ljut jer je
Gospodin bio milostiv prema ljudima.)
to je Gospodin poduio Jonu pomou rasta brljana koji je pruio hlad i
ugodu, a zatim uginuo? (Vidi Jona 4:411. Bog voli svu svoju djecu. Kao to
je pokazao milost prema Joni, elio je biti milostiv prema raskajanim stanovnicima Ninive.) to nas Jonino iskustvo moe poduiti o ljubavi prema drugim ljudima?
3. Mihej prorie o misiji Izraela u posljednje dane.
Poduite i raspravite o sljedeim odlomcima iz Miheja.
Prorok Mihej pozvao je Izraelce da se pokaju od svoje opaine i vrate se
Gospodinu. Prorekao je unitenje Jakova (Izraela) i Judeje. Takoer je prorekao
da e Izrael posljednjih dana (Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana) ostvariti Gospodnje svrhe s velikom moi.
159
Koja je obeanja Gospodin dao u Miheju 2:1213? (Obeao je da e sakupiti

ostatak Izraela, da e oni postati veliko mnotvo i da e ih voditi.) Kako se ta
obeanja ispunjavaju danas?
Neka od velikih Mihejevih prorotava o posljednjim danima zapisana su u
Miheju 4:17. to je Mihej proricao o hramu posljednjih dana? (Vidi stihove
12.) to je proricao o tisuljetnici? (Vidi stihove 37.) Zato su ta proroanstva vana za nas?
to moemo nauiti iz Miheja 4:1113 o sudbini Izraela u posljednje dane?
(U drevnom svijetu, za vrenje ita koristili su se volovi. Oni bi hodali po
itu, razdvajajui mekinje od zrna. Mekinje bi se razbacale, a zrno sauvalo.
Narodi koji se opiru Sionu bit e okupljeni kao snopovi, a zatim e ih Izrael
satrti.) Kako se to odvajanje mekinja od zrna moe usporediti s odgovornosti Izraela posljednjih dana da vri misionarski rad irom svijeta? (Vidi NiS
29:7; 33:57.)
O kome je Mihej proricao u Miheju 5:24? (Usporedi ovo proroanstvo sa
zapisom o njegovom ispunjenju u Mateju 2:46.)
S ime se Gospodinov narod usporeuje u Miheju 5:6? Kako se slika rose ili
kapljica kie na travi moe usporediti s uinkom lanova Crkve na ljude u svijetu? to mislite da je Mihej mislio govorei da te kapljice nee iek[ivati]
sina ovjejeg? (Kao to smrtnici ne mogu zaustaviti stvaranje rose ili padanje
kie, nita ne moe zaustaviti Gospodinovo djelo od napretka irom svijeta.)
S ime se Gospodinov narod usporeuje u Miheju 5:7? to ta slika govori o
snazi i moi Gospodinovog djela? (Kao to ovja stada nemaju snagu da zaustave lavia, nijedna mo na zemlji nee moi zaustaviti djelo Gospodnje.)
Godine 1842. prorok Joseph Smith je izjavio: Nijedna neposveena ruka ne
moe zaustaviti napredovanje djela; progoni mogu bjesnjeti, rulje se mogu
udruiti, vojske se mogu sakupiti, klevetanja se mogu iriti, ali istina e Boja
ii naprijed odvano, plemenito i ovisno, sve dok ne ue na svaki kontinent,
posjeti svaku klimu, proe svakom zemljom i odjekne u svakom uhu, sve dok
se svrhe Boje ne ispune i veliki Jahve ne ree: djelo je dovreno (History of
the Church [Povijest Crkve], 4:540).
Kako nam Mihej 6:57 moe pomoi kad osjeamo da smo preplavljeni svime
to se oekuje od nas?
Nakon to je proricao o Gospodinovom djelu u posljednje dane, do kakvog
je zakljuka Mihej doao o naravi Boga? (Vidi Mihej 7:1820.) Koji se izrazi
u ovim stihovima mogu primijeniti na Gospodinov odnos prema stanovnicima Ninive? Koji se od tih izraza mogu primijeniti na Gospodinov odnos
prema nama?
Zakljuak
160
Posvjedoite da Gospodin voli svu svoju djecu i da mi, kao Izrael posljednjih
dana, imamo veliku odgovornost da podijelimo njegovu ljubav i evaneoske
istine sa svim ljudima. Zamolite polaznike da iznesu ono to su nauili od
Jone i Miheja.
33. lekcija
Dodatne ideje za
poduavanje

1. Svaki dostojan, sposoban mladi trebao bi se pripremiti za sluenje misije
Raspravite o sljedeoj izjavi predsjednika Spencera W. Kimballa:
Kad traim vie misionara, ne traim vie misionara bez svjedoanstva ili nedostojnih misionara. Traim da ponemo ranije i obuavamo nae misionare bolje
u svakom ogranku i svakom odjelu u svijetu. To je drugi izazov da e mladi
ljudi razumjeti da je velika povlastica ii na misiju i da moraju biti sposobni tjelesno, mentalno i duhovno, te da Gospod, naime, ne moe promatrati grijeh
popustljivo ni u najmanjoj mjeri...
Pitanje koje se esto postavlja glasi: Treba li svaki mladi odsluiti misiju? A
odgovor je dao Gospodin. On glasi: Da. Svaki mladi treba odsluiti misiju
(When the World Will Be Converted [Kada e svijet biti obraen], Ensign,
listopad 1974., 78).
2. Potreba za misionarskim parovima
Raspravite o sljedeoj izjavi starjeine Davida B. Haighta:
U ime brae, ovo je poziv umirovljenim parovima da ozbiljno razmisle o sluenju misije. Oajniki trebamo vie parova da nam pomognu zadovoljiti nae
potrebe... Manje od 50% zahtjeva za misionarskim parovima od [naih] predsjednika misija se podmiruje...
Braa se nadaju da e se mnogo, mnogo vie parova dati na raspolaganje za cjelodnevno sluenje za Crkvu. Potreba je velika! Stotine tisua novih lanova pridruuje se Crkvi svake godine, i njima je potrebno da uju prijateljski glas podrke i
utjehe od iskusnih lanova.
Refren: Ii u gdje eli da idem, dragi Gospodine (Hymns [Engleska pjesmarica],
1985., br. 270), treba biti vie od pjesme koju pjevamo u nedjelju. To treba biti
naa osobna molitva vjere dok sluimo gdje god nas Gospodin treba (Couple
Missionaries: A Wonderful Resource [Misionarski parovi: prekrasan izvor vjere],
Ensign, veljaa 1996., 7, 12).
161
34.
Zaruit u te sebi u vjernosti
lekcija
Hoea 13; 11; 1314

Svrha
Pomoi polaznicima razumjeti da je Gospodin pun ljubavi i milostiv te da e

nam oprostiti kad se pokajemo i vratimo se njemu.
Priprema

a) Hoea 13. Koristei primjer vjernog mua i ene preljubnice, Hoea opisuje
odnos izmeu Gospodina i Izraela.
b) Hoea 11; 1314. Zbog njegove ljubavi za sve ljude, Gospodin nastavlja
pozivati Izrael da se pokaje i vrati mu se.
2. Dodatno itanje: Ostatak Hoee.
3. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, napiite svaki od sljedeih izraza
na odvojeni komadi papira pred razredom. Ako je va razred mali, pripremite po jedan komad papira za svakog polaznika.
A djece Izraelove bit e brojem ko pijeska u moru (Hoea 2:1)
Na njih u ko vodu gnjev svoj izliti (Hoea 5:10)
[ Jahve] e nam doi poput dada jesenskog (Hoea 6:3)
Poput straara na domu Jahvinu (Hoea 8:1)
Bujna je loza bio Izrael (Hoea 10:1)
Pravo cvate ko otrovno bilje u brazdama polja (Hoea 10:4)
Bit e oni... kao dim to kroz otvor izlazi (Hoea 13:3)
Kao medvjedica kojoj ugrabie mlade, ja u se na njih baciti (Hoea 13:8)
Ja sam poput zelena empresa (Hoea 14:9)
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Podijelite polaznicima papirie koje ste pripremili (vidi Priprema iznad).
Objasnite da je svaki od ovih izraza usporedba iz Hoeine knjige. Neka svaki
polaznik koji je primio papiri naglas proita izraz i navede jedno mogue znaenje za tu usporedbu. Na primjer, rei da je netko poput lava moe ukazivati
na snagu ili estinu.
to mislite zato su Hoea i drugi proroci koristili usporedbe? (Usporeivanje
zamrene ili nepoznate ideje s jednostavnijom ili poznatijom idejom ini je
razumljivijom ljudima koji se poduavaju. Usporedbe takoer pruaju mnotvo detalja u samo nekoliko rijei.)
Objasnite da kao dodatak tim manjim usporedbama, Hoea je takoer koristio
proirene usporedbe, koje se nazivaju metafore ili prispodobe (prispodoba je rije
koja se koristi u Svetim pismima). Hoea sadri nekoliko usporedbi kako bi nam
pomogle razumjeti odnos izmeu Isusa Krista i njegovog naroda.
162
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Koritenjem prispodobe vjernog mua i ene nevjernice Hoea opisuje
odnos izmeu Gospodina i Izraela.
Poduite i raspravite o Hoei 13. Ako ne koristite aktivnost za privlaenje panje,
objasnite to je prispodoba prije nego to zaponete raspravu.
Jedna od najee koritenih prispodobi u Svetim pismima opisuje Gospodina
kao mladoenju (ili mua), a njegov narod saveza kao njegovu mladu (ili enu).
Hoea 13 snano koristi ovu prispodobu, usporeujui idolopoklonstvo Izraela
s preljubom. U ovim poglavljima prorok Hoea predstavlja Gospodina kao
mua, a Gomera predstavlja Izraela kao enu.
U Hoei, Gospodinov odnos s Izraelom (i danas sa Crkvom) usporeuje se s
odnosom izmeu mua i ene. to nas ova usporedba poduava o razini predanosti i odanosti koju Gospodin oekuje od nas?
Na koji se nain drevni Izrael moe usporediti s Gomerom, koja je opisana
kao bludnica? (Vidi Hoea 1:23; 2:5, 13. Gomera je napustila svog mua
radi svojih milosnika; Izrael je zaboravio Gospodina i postao opak.)
Tko su ili to Izraelovi milosnici stvari koje su prouzroile da se ljudi
okrenu od Gospodina? (Drugi bogovi, materijalne stvari, svjetovne prakse.)
Koje nas stvari mogu odvratiti od nae predanosti da slijedimo Spasitelja?
Kome je preljubnica davala zasluge za svoju hranu i odjeu? (Vidi Hoea 2:7.)
Kome su Izraelci davali zasluge za plodnu zemlju u kojoj su ivjeli? (Vidi Hoea
2:7, 14; njihovim lanim bogovima ili idolima.) Kako ljudi danas daju zasluge
lanim bogovima za blagoslove koje su primili?
Kako je mu podsjetio svoju enu da joj je on, a ne njezini milosnici, davao
hranu, vodu i ostale stvari? (Vidi Hoea 2:1112.) Na koji je nain Gospodin
pruio vama materijalne i duhovne blagoslove? Kako moemo pokazati svoju
zahvalnost Gospodinu za blagoslove koje nam daje?
Kakav je bio stav mua prema njegovoj nevjernoj eni u Hoei 2:815? Kako
se taj stavi razlikuje od onoga u stihovima 1625? (Istaknite da iako je ena
bila nevjerna, mu ju je ipak volio i elio je da mu se vrati. Na isti nain,
Gospodin jo uvijek voli svoj narod koji je zalutao, i eli da mu se ponovo
vrate.)
Starjeina Henry B. Eyring je objasnio: To je bila ljubavna pria. To je bila
pria o branom savezu povezanom s ljubavi, vrstom ljubavi... Gospodin,
s kojim sam blagoslovljen da sam sklopio saveze, voli me, i vas... sa snagom
koja me stalno opinjava i s kojom elim da zrai moje srce (Covenants and
Sacrifice [Nauk i rtva] [govor iznesen na simpoziju Crkvenog obrazovnog
sustava, 15. kolovoza 1995.], 2).
to je mu obeao svojoj eni ako mu se vrati? (Vidi Hoea 2:21.) to Gospodin
obeava svom narodu ako se pokaje i vrati mu se? (Vidi Hoea 2:22, 25.) Zato
je to obeanje vano?
163
U Hoei 3:12, mu je otkupio svoju enu od njezinog ljubavnika (moete

objasniti da su u starozavjetno vrijeme ene esto bile smatrane vlasnitvom
i mogle su se kupiti ili prodati). to je mu traio od svoje ene nakon to ju je
kupio? (Vidi Hoea 3:3.) to joj je obeao? Na koji je nain Isus Krist kupio
svakoga od nas? (Vidi 1. Petrova 1:1819.) to Krist zauzvrat trai od nas?
2. Zbog toga to voli svoj narod, Gospodin nastavlja pozivati Izrael da se
pokaje i vrati mu se.
Poduite i raspravite o Hoei 11; 1314.
Kroz Hoeinu knjigu, Gospodin kori Izraelce zbog njihovih velikih grijeha. Nakon
to je Gospodin, kroz Hoeu, opisao ropstvo i unitenje koje e nastupiti kao
posljedica opaine Izraela, ponovo je pozvao svoj narod da se pokaje i vrati mu se.
Druga prispodoba koja se esto koristi u Svetim pismima kako bi se opisao
odnos izmeu Gospodina i njegovog naroda je odnos gospodara i ivotinje.
Ova se usporedba ukratko koristi u Hoei 11:4. to uimo o Gospodinovim
osjeajima za njegov narod kroz tu usporedbu? (Vidi i Hoea 11:79.)
Nekoliko puta Gospodin je podsjetio Izraelce kako su njihovi preci izbavljeni
iz ropstva u Egiptu (Hoea 11:1; 12:10, 14; 13:45). to taj dogaaj moe predstavljati? (Vidi Hoea 13:14. Kao to je Gospodin izbavio djecu Izraela iz ropstva u Egiptu, izbavit e ih, i sve ljude koji mu dou, od grijeha i smrti.)
to su Izraelci trebali uiniti kako bi se vratili Gospodinu i primili izbavljenje?
(Vidi Hoea 12:7; 14:23. Trebali su se pokajati za svoje grijehe i odrei se
drugih bogova koje su tovali.) to je Gospodin obeao uiniti ako se pokaju?
(Vidi Hoea 14:58.) to Gospodin obeava da e uiniti ako se pokajemo od
naih grijeha?
Kako vam prispodobe u Hoei pomau razumjeti to Spasitelj osjea za vas?
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Posvjedoite da iako su Gospodinovi blagoslovi rezervirani za one koji obdravaju njegove zapovijedi, njegova je ljubav stalna i obuhvaa sve. ak i kad se
okrenemo od njega kroz grijeh, Gospodin nas voli i eli da se pokajemo i vratimo mu se. Potaknite polaznike da budu vjerni Gospodinu.

1. Jer ljubav mi je mila, ne rtve (Hoea 6:6)
U Hoei 6:6, Gospodin govori Izraelu: Jer ljubav mi je mila, ne rtve,
poznavanje Boga, ne paljenice. Tijekom njegovog zemaljskog slubenitva,
Krist je dvaput upozorio na ovaj stih kako bi odgovorio na kritiku Farizeja
(Matej 9:13; 12:7). Nakon prouavanja sadraja te dvije reference (Matej
9:10 13; 12:18), raspravite to taj stih znai.
2. Unitit u te, Izraele (Hoea 13:9)
Tijekom Hoeinog slubenitva, sjeverno kraljevstvo (Izrael) napali su Asirci,
koji e naposljetku unititi kraljevstvo i zarobiti ljude. Asirci su doslovno bili
164
34. lekcija
odgovorni za unitenje Izraela. No Gospodin je rekao: Unitit u te, Izraele

(Hoea 13:9).
Na koji e nain Gospodin unititi Izrael? Koja je bila jedina nada Izraela za
spasenje nakon unitenja njihovog naroda? (Vidi Hoea 13:910; 14:1.) Kako
nas slijeenje Isusa Krista moe zatititi od vremenitog i duhovnog unitenja?
3. Pokajanje
Ako je na raspolaganju, moete pokazati estominutni segment Repentance:
Its Never Too Late [Pokajanje: nikada nije kasno], iz video kazete Family Home
Evening Video Supplement (International) [Video dodatak za kunu obiteljsku
veer (meunarodni)] (5X736).
165
35.
lekcija
Bog otkriva svoje tajne

svojim prorocima
Amos 3; 79; Joel 23
Svrha
Poduiti polaznike da u posljednje dane Gospodin objavljuje svoje osnove svojim prorocima i izlijeva svoj Duh na sve ljude.
Priprema

a) Amos 3:67. Amos poduava da Gospodin objavljuje svoje osnove svojim
slugama prorocima.
b) Amos 7:1017; 8:1113; 9:815. Amos je pozvan od Boga da bude prorok
(7:1015). On prorie o ropstvu i izgnanstvu Izraela (7:1617; 9:810).
Prorie da e biti glad sluanja rijei Gospodnje (8:1113). Prorie da e u
posljednje dane Izrael biti podignut kao veliki i plodan narod (9:1115).
c) Joel 2; 4:1617. Joel prorie o ratovima i nevoljama u posljednje dane
(2:111). Poziva ljude na pokajanje (2:1214). Joel prorie da e Bog blagosloviti njegov narod u posljednje dane i izliti svoga Duha na njih
(2:153:5; 4:1617).
2. Dodatno itanje: Josip Smith 2:41; Nauk i savezi 1:1428, 3738.
3. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, moda ete htjeti organizirati
glazbenu pratnju za pjesmu. Moete pozvati polaznika da ukratko prepria
jedan od nedavnih savjeta od proroka.
4. Ako je mogue, nabavite sliku ivueg proroka.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

1. Ispriajte sljedeu priu polaznicima:
Kad sam bila mlada supruga i majka, moj mu je proveo dvije godine u zrakoplovnim snagama. ivjeli smo u vojnom smjetaju na Long Islandu, New
York. Dok sam odgajala nau malu djecu, esto sam se nalazila sa susjedima
koji su bili iz cijele zemlje. Jednog dana, kad smo susjeda i ja razgovarale o
naim vjerovanjima, postala je znatieljna to je drugaije u Crkvi Isusa Krista
svetaca posljednjih dana.
Ukratko sam joj ispriala o Obnovi i objasnila da obnovljena Crkva Isusa
Krista ima ivueg proroka danas. inilo se da ju je to zainteresiralo i htjela je
znati to prorok kae. Kad sam joj poela govoriti o Nauku i savezima i suvremenoj objavi, rekla je: Ali to je rekao u zadnje vrijeme? Ispriala sam joj o
opem saboru te da Crkva ima mjesena izdanja s porukom od proroka. Tada
je postala vrlo zainteresirana. Bilo mi je neugodno priznati da nisam proitala
tadanju poruku. Zavrila je na razgovor govorei: Hoe rei da ima ivog
166
35. lekcija
proroka i da ne zna to je rekao? ( Janette Hales Beckham, Sustaining the

Living Prophets [Podravanje ivuih proroka], Ensign, svibanj 1996., 84).
Kad bi vas netko pitao to je ivui prorok rekao nedavno, biste li mogli
odgovoriti na pitanje?
Objasnite da ova lekcija naglaava vanost sluanja i slijeenja ivueg proroka.
2. Zamolite polaznike da otpjevaju pjesmu Hvala ti Boe na proroku (Crkvena
pjesmarica, br. 4). Objasnite da je za nas vano prouavati savjet naeg ivueg
proroka. Pozovite polaznike da ispriaju neki savjet kojeg je nedavno dao. Ili
moete pozvati zaduenog polaznika da ukratko prepria jedan od nedavnih
savjeta od proroka.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

Amos je bio pastir iz Tekoe, malog grada juno od Jeruzalema. Posluivao je ljudima u kraljevstvu Izrael od otprilike 800 do 750 g. pr. Kr. Veina tih ljudi bila
je u otpadu. Voljeli su bogatstvo i ugnjetavali siromane, i bili su toliko okorjeli
da ih ni glad ni poast nisu ponizili. Kad je Amos suoio narod s njihovim grijesima, prorekao je jo stranije kazne. Ipak, naglasio je da je Bog eljan oistiti
svakoga tko se pokaje, potiui: Traite Jahvu, i ivjet ete (Amos 5:6). Amos
je takoer proricao o posljednjim danima.
Prorok Joel posluivao je ljudima u kraljevstvu Judeji. Ne znamo tono kad je
ivio, no njegova su proroanstva od naroite vanosti za nas jer se mnoga od
njih odnose na posljednje dane. Joel je koristio snanu sliku prodrljivog jata
skakavaca kako bi simbolizirao pustoenje koje e vojske i Boji sudovi donijeti
u posljednje dane. Joel je takoer prorekao velike blagoslove u posljednje dane,
predviajui da e Gospodin izlit... Duha [njegovog] na svako tijelo ( Joel 3:1).
1. Amos poduava da Gospodin objavljuje svoje osnove svojim slugama
prorocima.
Poduite i raspravite o Amosu 3:67.
Kako ujemo rije Gospodnju u nae doba? to je prorok Amos poduavao o
vanosti proroka? (Vidi Amos 3:7.)
to Nauk i savezi 1:3738 poduavaju o potovanju koje bismo trebali imati
za poruke od proroka? (Postavite sliku ivueg proroka.) Kako je zapisano u
Nauku i savezima 21:45, koji je savjet i zapovijed Gospodin dao svecima na
dan kad je Crkva organizirana? Koje je blagoslove obeao ako sveci to uine?
(Vidi NiS 21:6.) Kako ste vidjeli ispunjenje ovog obeanja u vaem osobnom
ivotu dok ste sluali savjet proroka?
2. Amos prorie o drevnom Izraelu i Izraelu posljednjih dana.
Poduite i raspravite o Amosu 7:1017; 8:1113; 9:815.
Zato je Amasja, sveenik u kraljevstvu Izrael, zamolio Amosa da napusti
zemlju? (Vidi Amos 7:1017. Amos je prorekao da e zlo doi na narod i njihovog kralja. Amasja i njegov narod nisu eljeli uti istinu o njihovim opai167
nama.) to nas stihovi 1417 poduavaju o proroku Amosu? (Imao je integriteta i hrabrosti. Nije htio promijeniti to mu je Gospodin rekao da kae ve je
nastavio proricati da e zlo doi ljudima ako se na pokaju.)
U svakom vremenu, zato je toliko ljudi odbacilo ili ignoriralo poruku proroka? to je Amos prorekao da e se dogoditi ako Izrael odbaci savjet proroka?
(Vidi Amos 8:1113. Dogodit e se duhovna glad, ili otpad.) Koje su posljedice za nas osobno ako odbacimo savjet proroka?
Amosovo proroanstvo duhovne gladi bilo je ispunjeno meu djecom
Izraelovom nakon Malahije, posljednjeg starozavjetnog proroka. To razdoblje
zavrilo je oko 400 godina kasnije kad je Ivan Krstitelj pozvan pripremiti put
za Isusa Krista. Amosovo proroanstvo takoer se odnosi na Veliki otpad, stoljea duhovne tame koja su uslijedila nakon smrti Spasiteljevih apostola i
zavrila su s obnovom evanelja kroz proroka Josepha Smitha.
Na koje se naine odsustvo Gospodnje rijei moe usporediti s glau? Koji
dokaz vi vidite da ljudi danas tumaraju od mora do mora traei rije
Gospodnju? Kako se posjedovanje blagoslova obnovljenog evanelja moe
usporediti s gozbom?
S kojom porukom nade zavrava knjiga Amosova? (Vidi Amos 9:815. Djeca
Izraelova nee biti potpuno unitena, bit e ratrkani meu svim narodima,
a u posljednje dane e biti ponovno podignuti kao veliki i plodan narod.
Obratite panju da na kraju 9. stiha, Gospodin razjanjava da se brine za
svakog lana doma Izraelova.)
3. Joel prorie da e Bog blagosloviti njegov narod u posljednje dane i izliti
svoj Duh na njih.
Poduite i raspravite o Joelu 2; 3:1617.
Prorok Joel opisao je neke dogaaje u posljednjim danima koji e prethoditi
Drugom dolasku. Opisao je kretanje velike vojske koja e prouzroiti veliko
unitenje zbog opaine ljudi ( Joel 2:111). Pozvao je Izrael da se pokaje i vrati
Gospodinu, obeao je da e Bog biti meu njima i opisao je krajnji trijumf i
otkupljenje Izraela ( Joel 2:123:5).
Zapiite Joel 2:123:5 i Joel 3:1617 na plou. Zamolite polaznike da ponove
te odlomke i potrae odgovore na sljedea pitanja: Koje je pozive Gospodin
dao onima koji ive u posljednje dane?
Zapiite rije Pozivi na plou. Kako polaznici izgovaraju izraze, zapiite kljune rijei iz svakog poziva na plou. Potaknite polaznike da oznae te izraze
u svojim Svetim pismima. Slijede neki pozivi koji se mogu spomenuti:
Pozivi
a) Vratite se k meni svim srcem svojim ( Joel 2:12).
b) Razderite srca ( Joel 2:13, znai skriti svoje srce ili biti ponizan).
c) Vratite se Jahvi, Bogu svome ( Joel 2:13).
d) Posvetite zbor ( Joel 2:16).
e) O zemljo, ne boj se! Budi sretna, raduj se ( Joel 2:21).
168
35. lekcija
to ovi pozivi govore o vanosti vraanja Gospodinu svim svojim srcem?

to moemo uiniti kako bismo se posvetili da budemo dostojni obeanih
Gospodnjih blagoslova?
Zamolite polaznike da ponovo pogledaju Joel 2:123:5 i Joel 4:1617, traei
odgovore na sljedea pitanja: Koje je blagoslove Gospodin obeao onima koji
ga slijede u posljednje dane?
Zapiite rije Blagoslovi na plou. Kako polaznici izgovaraju izraze, zapiite
kljune rijei iz svakog blagoslova na plou. Polaznici takoer mogu oznaiti
te izraze u svojim Svetim pismima. Slijede neki blagoslovi koji se mogu spomenuti:
Blagoslovi
a) On je njenost sama i milosre, spor na ljutnju, a bogat dobrotom,
[i odvratit e zlo od vas] (vidi prijevod Josepha Smitha u engleskom
izdanju Biblije, Joel 2:13).
b) Gospodin e se smilova[ti]... svom narodu ( Joel 2:18).
c) Gospodin e otjerati sjevernu vojsku (opisano u stihovima 111) u suhu
zemlju ( Joel 2:20).
d) Jest ete izobila, jest ete do sita ( Joel 2:26).
e) [ Ja] sam posred Izraela... Moj se narod nee postidjeti nikad vie ( Joel 2:27).
f) Izlit u Duha svoga na svako tijelo ( Joel 3:1; vidi i stih 2).
g) Mladi i stari e proricati, sanjati snove i vidjeti vizije ( Joel 2:28).
h) Svi to prizivaju ime Jahvino spaeni e biti ( Joel 3:5).
i) Jahve grmi sa Siona, glas die iz Jeruzalema ( Joel 4:16).
j) Jahve [e biti] utoite svom narodu ( Joel 4:16).
k) Jahve [e biti]... zatita sinovima Izraela ( Joel 4:16).
l) Znat ete da sam ja Jahve va Bog ( Joel 4:17).
to ovi blagoslovi poduavaju o Gospodinovoj predanosti svom narodu saveza,
o njegovoj moi u ime njegovih svetaca, o njegovoj milosti i ljubavi, o naim
mogunostima u posljednje dane?
Joelova izjava da e Gospodin izliti svoga Duha na sve ljude u posljednje dane
( Joel 3:12) je potpuno suprotnost gladi koju je Amos opisao (Amos 8:1112).
Aneo Moroni citirao je Joelovo proroanstvo Josephu Smithu i rekao mu da
ono jo nije ispunjeno, no da e uskoro biti ( Josip Smith 2:41). Koje ste primjere ovog izlijevanja vi vidjeli u ivotu mladih i odraslih danas?
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Naglasite da je veliki blagoslov ivjeti u posljednje dane, kad se ispunjavaju

mnoga prorotva i kad imamo vodstvo ivueg proroka. Potaknite polaznike
da uz molitvu prouavaju rijei ivog proroka i primjene njegov savjet u svojim ivotima.

169
1. Postati bezbrian u Sionu

Amos je upozorio ljude o postajanju bezbrinima u Sionu (Amos 6:1). to
znai postati bezbrian u Sionu? (Vidi 2. Nefi 28:1924, 27, 2930.) Na koje
naine moemo postati bezbrini u Sionu danas? Kako se moemo obraniti
od toga?
2. Izlit u Duha svoga na svako tijelo (Joel 3:1).
Svi suvremeni izumi za putovanje i komunikaciju nastali su nakon obnove
evanelja. Kako ti izumi pomau ispunjenju Joelova proroanstva u Joelu
3:12? Kako ti izumi pomau unaprijediti Gospodnje djelo u nae doba?
Moete proitati sljedeu izjavu starjeine Josepha Fieldinga Smitha kako
biste pomogli polaznicima razumjeti velike pogodnosti tih izuma u obavljanju Gospodnjeg djela:
Smatram da nije bilo obnove evanelja, i da nije bilo organizacije Crkve Isusa
Krista svetaca posljednjih dana, ne bi bilo radija; tada ne bi bilo zrakoplova, i
ne bi bilo predivnih otkria u medicini, kemiji, struji i mnogih drugih stvari
od kojih je svijet imao koristi zbog njihovih otkria. Pod tim uvjetima ovi bi
blagoslovi bili zadrani, jer oni pripadaju rasporedbi punine vremena u kojoj
su obnova evanelja i uspostava Crkve sredinja toka, iz kojih zrai Duh
Gospodnji irom svijeta. Nadahnue od Gospodina je izalo i obuzima umove
ljudi, iako to ne znaju, i Gospodin ih vodi. Na taj nain on ih stavlja u svoju
slubu kako bi njegove svrhe i njegova pravednost, u pravo vrijeme, mogli
zavladati zemljom...
Ne vjerujem ni na trenutak da su ta otkria dola sluajno, ili da su dola
zbog superiorne inteligencije koju ljudi danas posjeduju u odnosu na one
koji su ivjeli u prola vremena. Ona su dola i dolaze jer je dolo vrijeme,
jer je takva Gospodinova volja, i jer je izlio svog Duha na svako tijelo
170
Slava Siona bit e zaklon
36.
lekcija
Izaija 16
Svrha
Potaknuti polaznike da izbjegavaju zla svijeta stojei na svetim mjestima i pomoi

im da crpe snagu iz Izaijine voljnosti da slui.
Priprema
1. Uz molitvu prouite odlomke iz Izaije 16 o kojima se raspravlja u ovoj lekciji.

2. Dodatno itanje: 2. Nefi 11.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Objasnite da Gospodin esto ponavlja istu ideju mnogo puta kroz Sveta pisma.
Zapiite sljedee reference na plou i zamolite polaznike da otkriju koji nam je
savjet Gospodin dao kako bi nam pomogao izdrati iskuenja posljednjih dana:
Nauk i savezi 45:32
Nauk i savezi 87:8
Nauk i savezi 101:22
Napiite na plou: Stojte, dakle, na svetim mjestima, i ne miite se.
to mislite da taj izraz znai? (Odgovori mogu ukljuiti biti dostojan u svakom trenutku, eljeti esto biti na svetim mjestima, odluiti ne ii na nesveta
mjesta, imati uzdanje da e vas Bog voditi, zauzimati se za istinu i svetost.)
Objasnite da e u ovoj lekciji polaznici otkriti zato nam je Gospodin zapovjedio da stojimo na svetim mjestima i to su ta sveta mjesta.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

Velebne su rijei Izaijine, izjavio je Spasitelj kad je zapovjedio Nefijcima da
prouavaju Izaijina proroanstva (3. Nefi 23:1). Izaijina proroanstva citiraju se
ee u Novom zavjetu, Mormonovoj knjizi i Naucima i savezima od rijei bilo
kojeg drugog proroka. Proricao je mnoge stvari o zemaljskom poslanju Spasitelja,
o unitenju koje e uslijediti nakon opaine Izraela, te o misiji i sudbini Izraela
posljednjih dana.
1. Izaija opisuje stanje svijeta u posljednje dane.
Mnoga Izaijina upozorenja i proroanstva odnose se i na njegovo vrijeme,
koje je bilo doba velike opaine, i na nae vrijeme. Kako je stanje opisano
u sljedeim stihovima oito u dananjem svijetu? (Moete zapisati reference
na plou i dati polaznicima da ih pronau.)
171
a) Izaija 1:35 (Pobuna protiv Gospodina)

b) Izaija 1:1115 (Vjerske ceremonije bez znaenja ili vjere)
c) Izaija 2:78 (tovanje svjetovnih stvari i vojne sigurnosti umjesto
Gospodina; obratite panju da su konji i koije upotrebljavani kao ratna
sredstva u drevna vremena)
d) Izaija 2:1112 (Oholost)
e) Izaija 3:5 (Ugnjetavanje drugih i propust u potivanju starijih ljudi)
f) Izaija 3:9 (Bez srama za grijeh)
g) Izaija 3:1415 (Iskoritavanje siromanih i propust da se skrbi za njih)
h) Izaija 3:1624 (Naglasak na izvanjsku fiziku ljepotu pod cijenu pravednosti
i dobrog karaktera)
i) Izaija 5:8 (Pohlepa za posjedovanjem sve vie i vie materijalnih stvari)
j) Izaija 5:1112 (Stalno traenje svjetovnih zadovoljstava umjesto traenja
Gospodina i njegovog djela)
k) Izaija 5:20 (Govorenje da su zle stvari dobre, a dobre stvari zle)
l) Izaija 5:21 (Vjerovanje u sebe umjesto u Boga)
m) Izaija 5:24 (Prezir za zapovijedi i rije Boju)
Kako se ova proroanstva ispunjavaju danas? (Vidi dodatnu ideju za poduavanje za daljnju raspravu o nekima od ovih proroanstava.)
2. Izaija savjetuje vjerne da stoje na svetim mjestima.
Koja mjesta pruaju sigurnost od svjetovnih uvjeta to ih navodi Izaija? Koja
su tri sveta mjesta spomenuta u Izaiji 4:56?
a) Svako mjesto na planini Sion (domovi)
b) Zborovi (okoli, odjeli i ogranci; vidi i NiS 115:56)
c) ator (hramovi)
Kako dom moe biti sveto mjesto koje prua utoite od opaine svijeta? Kako
okoli, odjeli i ogranci mogu biti sveta mjesta i utoita? Kako hram moe biti
sveto mjesto i utoite? Kako su ta tri sveta mjesta pomogla omoguiti obranu
za vas proziv zala svijeta?
Moete napisati Stajati na svetim mjestima na plou, a zatim ispod napisati
1. Domovi; 2. Okoli, odjeli i ogranci; i 3. Hramovi. Napiite komentare polaznika
ispod svakog naslova.
Koji se izrazi koriste u Izaiji 4:56 kao opis kako e nas ta sveta mjesta zatiti?
a) Oblak s dimom danju
b) tit
c) Utoite [skrovito mjesto ili sklonite] od pljuska i oluje
Mnogi od Izaijinih zapisa takoer se nalaze u Mormonovoj knjizi. Neka
polaznici proitaju 2. Nefi 14:5 kako bi otkrili koja je rije dodana Izaiji 4:5.
(Dodana je rije Sion.) to ta rije dodaje naem razumijevanju tog stiha?
Koje je proroanstvo o hramovima u posljednje dane ukljueno u Izaiju 2:23?
(Mnogi e ljudi doi u dom Boji, koji je hram, i eljeti uiti Boje zapovjedi i
ii njegovim stazama.) to mislite zato je Izaija opisao hram kao Gora Doma
Javina? (Drevni proroci esto su ili u goru kako bi razgovarali s Gospodinom i
primili savjet od njega. Tamo im je davao objave. Mi moemo imati slina iskustva u hramu danas.)
172
36. lekcija
3. Izaija opisuje sakupljanje Izraela u posljednje dane.

U Izaiji 5:2629, Izaija opisuje sakupljanje Izraela u posljednje dane. Stijeg koji
je podignut je Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana. Rije zazvidi znai
okupiti, to predstavlja poziv narodima zemlje da se sakupe u Crkvi. To sakupljanje bit e brzo i snano.
Kako se proroanstvo da e narodi biti okupljeni u Crkvu ispunjava danas?
(Misionari odlaze irom svijeta poduavati evanelje i sakupljati ljude u istini.)
to svatko od nas moe uiniti da pomogne ispuniti ovo proroanstvo?
4. Izaija je voljno odgovorio na svoj poziv da bude prorok.
Gospodin je pozvao Izaiju da bude prorok kroz viziju u kojoj je Izaija vidio
Gospodina u njegovoj slavi. Vizija je zabiljeena u Izaiji 6.
Kako je Izaija opisao slavu Gospodnju? (Vidi Izaija 6:14.) Kakav je bio Izaijin
odgovor kad je vidio Gospodina? (Vidi Izaija 6:5. Izaija se osjeao nedostojnim biti u nazonosti Gospodnjoj.) Kako je Gospodin simboliki pokazao da
je Izaija ist pred njim? (Vidi Izaija 6:67.) Kako je Izaija odgovorio kad ga je
Gospodin pozvao da bude prorok? (Vidi Izaija 6:8.)
U prihvaanju svog poziva, Izaija je upotrijebio iste rijei kao Spasitelj kad
je prihvatio odgovornost da izvri naum Oca na nebu za spasenje njegove
djece (Abraham 3:27). Koje su neke situacije u kojima mi takoer trebamo
odgovoriti Gospodinu slinim rijeima? (Odgovori mogu ukljuiti kad smo
pozvani sluiti misiju, kad se od nas trai da sluimo u Crkvi i da izdrimo
teka iskuenja.)
Mnoga poglavlja Izaije zapisana su u Mormonovoj knjizi, ukljuujui poglavlja 2 do 6. Koje je razloge prorok Nefi naveo za uvoenje Izaijinih zapisa u
svoj zapis? (Vidi 2. Nefi 11:8.)
Koje vas poruke iz tih poglavlja Izaije raduju? Koje poruke iz tih poglavlja
smatrate da su najvanije za vas da ih primijenite na sebe?
Zakljuak
Dodatna ideja za
poduavanje
Izaijine nas rijei poduavaju mnogo o posljednjim danima. Prouavanjem

Izaijinog savjeta, moemo nauiti kako stajati na svetim mjestima i izbjei zla
svijeta. Slijedei njegov primjer, moemo biti spremniji sluge naeg Oca na nebu.
Sljedei sadraj nadopunjava predloeni pregled lekcije. Moete ga upotrijebiti

kao dio svoje lekcije.
Daljnja rasprava o Izaijinim proroanstvima u Izaiji 16.
Uiniti nae vjerske prakse prihvatljivima Gospodinu.
Prema Izaiji 1:11, 1617, zato su neke rtve Izraelaca bile neprihvatljive
Gospodinu? (Iako su Izraelci pokuali biti religiozni izvana, njihova su srca
bila daleko od Boga. Vidi i Matej 5:2324; Moroni 7:69.) Zato neki ljudi
pokuavaju biti religiozni izvana iako su u svojim srcima daleko od Boga?
Zato takvo licemjerje vrijea Boga?
173
Blagoslovi oprosta
Izaija je naveo dvije prekrasne slike koje nam pomau razumjeti kako e
Gospodin potpuno oprostiti onima koji se pokaju. Rekao je: Budu l vam grijesi kao grimiz, pobijeljet e poput snijega; kao purpur budu li crveni, postat
e kao vuna (Izaija 1:18). Kako nam te slike pomau kad sagrijeimo i osjeamo se daleko od Gospodina? (Vidi i NiS 58:42.)
Izbjegavanje svjetovnosti u izgledu
Starjeina Joseph Fielding Smith rekao je da se proroanstvo u Izaiji 3:1624
odnosi na dananje lanove Crkve i da se odnosi na mukarce kao i na ene
(Answers to Gospel Questions [Odgovori na pitanja o evanelju], usp. Joseph
Fielding Smith Jr., 5 sv. [1957.1966.], 5:174). Kako na stil odijevanja moe
odraavati ili utjecati na nau duhovnu dobrobit? to znai odijevati se skromno? Koje su opasnosti postajanja preokupiranima s naim odijevanjem i
osobnim izgledom? (Vidi Alma 31:2728.) Kako moemo poduiti djecu da
izbjegavanju svjetovnost u izgledu?
Nazivanje zla dobrim i dobra zlim
Zato je Izraelova sposobnost da razlikuje dobro od zla naruena? (Vidi Izaija
5:20.) Na koje naine ljudi danas zlo nazivaju dobrim, a dobro zlim? to
moemo uiniti kako bismo osigurali da prepoznajemo razliku izmeu dobra
i zla? (Vidi 2. Nefi 32:5; NiS 45:57.)
Mudri u svojim oima
to je Izaija mislio kad je upozorio ljude da ne budu mudri u svojim oima
i pametni sami pred sobom? (Izaija 5:21). to uzrokuje taj problem? Zato
je to opasno? Kako se moemo obraniti od toga?
Ruka mu je sveer podignuta
Koju je poruku Izaija naglasio u Izaiji 5:25, 9:12, 9:17, 9:21 i 10:4? Zato je
ta poruka vana? Kako ste vi spoznali istinitost ove poruke?
174
Jer si proveo udesan naum
37.
lekcija
Izaija 22; 2426; 2830

Svrha
Pomoi polaznicima da dou Kristu prepoznajui neke udesne stvari koje je on

uinio.
Priprema
Uz molitvu prouite sljedea Sveta pisma:

a) Izaija
b) Izaija
c) Izaija
d) Izaija
e) Izaija
f) Izaija
g) Izaija
h) Izaija
i) Izaija
22:22. Spasitelj otvara vrata u nazonost Nebeskog Oca.

24:2122. Spasitelj pokazuje milosre onima u duhovnom zatvoru.
25:14; 32:12. Spasitelj je snaga i utoite.
25:69. Spasitelj e pripremiti gozbu i unititi zastor.
25:8. Spasitelj brie nae suze.
26:19. Spasitelj e donijeti uskrsnue.
28:16. Spasitelj je na siguran temelj.
29:4, 914, 18, 24. Spasitelj e obnoviti evanelje na zemlju.
30:1921. Spasitelj poznaje naa iskuenja i vodi nae staze.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

Ispriajte polaznicima o lanu obitelji ili prijatelju koji je za vas uinio udesne
stvari. Pozovite polaznike da razgovaraju o ljudima koji su uinili udesne stvari
za njih. Zamolite ih da ukratko opiu svoje osjeaje prema tim ljudima. Objasnite
da e ova lekcija naglasiti neke od udesnih stvari koje je uinio Spasitelj.
Objasnite da je prorok Izaija veinu svog poduavanja napravio jezikom simbola.

Taj jezik ne poduava izravno, ve moramo prouavati i razmiljati o Izaijinim
rijeima kako bismo otkrili istine koje poduavaju.
Neke od Izaijinih najljepih i najdubljih simbola govore o Spasitelju, koji je u
sreditu ove lekcije. Na plou moete napisati Ime mu je... divni (Izaija 9:5).
Dok raspravljate o sljedeim proroanstvima o Spasitelju, samite svaki od njih
na plou.
1. Spasitelj otvara vrata u nazonost Nebeskog Oca.
Raspravite o Izaiji 22:22.
Izaija 22:22 kae da je Mesija klju od Davidove kue. To je simbolian
nain da se kae da Spasitelj ima mo prihvatiti ili iskljuiti bilo koju osobu
iz nazonosti Nebeskog Oca. (Vidi i Otkrivenje 3:78; 2. Nefi 9:41.) to je
175
Spasitelj uinio kako bi otvorio ta vrata za nas? to mi moramo uiniti kako

bismo mogli ui? (Vidi 2. Nefi 9:45.)
2. Spasitelj pokazuje milosre onima u duhovnom zatvoru.
to je tamnica o kojoj se govori u Izaiji 24:2122? (Duhovni zatvor, mjesto na
koje e duhovi nekih preminulih smrtnika otii dok ekaju uskrsnue.) Zato
su duhovi nekih preminulih smrtnika u duhovnom zatvoru? (Vidi NiS 137:32.
Neki od njih nisu primili evanelje na zemlji, a drugi nisu bili ustrajni u svojim svjedoanstvima.)
to je Spasitelj uinio za duhove u zatvoru? (Vidi Izaija 42:57; NiS 137:2937.
Organizirao je pravedne duhove da ih poduavaju evanelju.) Kako je to prikazalo Spasiteljevu ljubav i milosre? (Vidi Izaija 49:910.)
3. Spasitelj je snaga i utoite.
Raspravite o Izaiji 25:14; 32:12.
Izaija je pisao o tome kako nas Spasitelj osnauje tijekom oluja, nevremena,
pustinja i ega u naim ivotima. to sljedee slike poduavaju od tome kako
nam Spasitelj pomae kad se suoimo s takvim izazovima?
a) On
b) On
c) On
d) On
e) On
f) On
je
je
je
je
je
je
skrovite od pljuska (Izaija 25:4).

zaklon od ege (Izaija 25:4).
zavjetrina (Izaija 32:2).
utoite od nevremena (Izaija 32:2).
potok u suhoj zemlji (Izaija 32:2).
sjena u ednoj pustari (Izaija 32:2).
4. Spasitelj e pripremiti gozbu i unititi zastor.

Jedna interpretacija Izaije 25:67 je da je planina simbol za hram (vidi i Izaija
2:2; NiS 58:89). to je gozba spomenuta u Izaiji 25:6? (Gozba rijei i uenja
Kristovih.) Kako odlasci u hram mogu biti gozba?
Zastor (veo) je tanko pokrivalo. Simboliki esto predstavlja nevjeru koja
spreava ljude da istinski dou Kristu (Mojsije 7:26). Kako e zastor koji
prekriva zemlju biti uniten? (Vidi Izaija 25:79.)
5. Spasitelj brie nae suze.
to uinite kad netko koga volite plae? Kako Spasitelj brie suzu... sa [naeg]
lica? (Predloite polaznicima da zamisle roditelja koji brie suze s lica svog
djeteta. U tom inu osjea se intimnost. To je njena gesta koja se dijeli samo
meu ljudima koji duboko vole i vjeruju jedni drugima.)
Koji su imbenici spomenuti u Otkrivenju 21:4 koji uzrokuju suze? Kako e
Spasitelj obrisati suze koje su uzrokovane tim imbenicima?
6. Spasitelj e donijeti uskrsnue.
176
37. lekcija
Izaija je proricao da e, kad Mesija doe, on umrijeti i uskrsnuti (Izaija 25:8).

Tko e jo uskrsnuti? (Vidi Izaija 26:19; 1. Korinanima 15:2022; Alma
11:4344. Sva Boja djeca koja su ivjela na zemlji e uskrsnuti.) to Izaija
26:19 govori o tome kako emo se osjeati kad uskrsnemo? (Vidi i NiS
137:1216, 50.)
Prorok Joseph Smith je rekao: Kad glas pozove mrtve da ustanu... to e biti
prva radost mog srca? Da sretnem mog oca, moju majku, mog brata, moju
sestru, i kad su oni pored mene, ja ih zagrlim i oni mene (Teachings of the
Prophet Joseph Smith, od. Joseph Fielding Smith [1976.], 295296).
7. Spasitelj je na siguran temelj.
to nam Izaija govori o Spasitelju nazivajui ga stijena nebeska? (Vidi
Mojsije 7:53.) Kako je Isus Krist na temelj pouzdan? (Vidi Helaman 5:12.)
to mi moemo initi kako bismo gradili na tom temelju? to Gospodin
obeava ako gradimo na tom temelju? (Vidi NiS 50:44.)
8. Spasitelj e obnoviti evanelje na zemlju.
Raspravite o Izaiji 29:4, 914, 18, 24.
to je Izaija predvidio o obnovi evanelja u posljednje dane? (Vidi Izaija 29:4,
914. Predvidio je da e doi u vrijeme duhovne tame. Takoer je predvidio
dolazak Mormonove knjige.)
Usporedite sljedee stihove u Izaiji 29 s odgovarajuim odlomcima u
Mormonovoj knjizi, Dragocjenom biseru i Nauku i savezima da vidite kako
su ispunjena neka od Izaijinih proroanstava:
a) Izaija
b) Izaija
c) Izaija
d) Izaija
29:4
29:910, 13
29:1112
29:14
Moroni 10:27
Josip Smith 2:1819.
Josip Smith 2:6365.
Nauk i savezi 4:1; 6:1
Izaija je govorio o ljudima koji pristupaju Gospodinu ustima dok su njihova

srca daleko od njega (Izaija 29:13). Kako se moemo pobrinuti da smo blizu
Gospodinu u naim mislima i djelima, kao i naim rijeima?
Izaija je rekao da e Mormonova knjiga pomoi duhovno gluhima i slijepima
da uju i vide (Izaija 29:18, 24). Kako je to proroanstvo ispunjeno? Kako je
Mormonova knjiga pomogla vama da bolje duhovno vidite i ujete?
9. Spasitelj poznaje naa iskuenja i vodi nae staze.
to Izaija 30:1921 poduava o nevolji? to ti stihovi poduavaju o tome to
e Spasitelj uiniti za nas kad doe nevolja? (Vidi i Alma 37:37.)
Zakljuak
Iznesite svoje svjedoanstvo o Spasitelju, iskazujui zahvalnost za predivne

stvari koje je uinio za nas. Pozovite polaznike da pregledaju popis na ploi i
iskau kako su se osjeali kad su razmiljali o tim stvarima. Raspravite to mi
moemo uiniti zauzvrat. (Vidi Izaija 35:34 za neke prijedloge.) Takoer
moete dati polaznicima da otpjevaju Divno je (Crkvena pjesmarica, br. 35).
177
Dodatne ideje za
poduavanje

1. Predmeti koji predstavljaju neke od Izaijinih simbola
Izloite razliite predmete ili slike koji predstavljaju neke od Izaijinih simbola,
poput kljua, stijene ili slike hlada u pustinji, dok raspravljate o tim simbolima.
2. Glazba iz Hndelovog Mesije
Pustite snimku Jer, dijete nam se rodilo, glazbenu obradu Izaije 9:6 iz Mesije
Georgea Friderica Hndela.
3. Dodir Gospodinove ruke
Ako vam je na raspolaganju Family Home Evening Video Supplement (International)
[Video dodatak kunoj obiteljskoj veeri (meunarodni)] (5X736), moete pokazati 18-minutni segment The Touch of the Masters Hand [Dodir Gospodinove
ruke], kao dio lekcije.
178
Osim mene nema Spasitelja
38.
lekcija
Izaija 4049
Svrha
Pomoi polaznicima razumjeti da se nita ne moe usporediti s odanou Isusa

Krista njegovom narodu i da on za njih ima veliko djelo koje trebaju obaviti.
Priprema
1. Uz molitvu prouite odlomke iz Izaije 4049 o kojima se raspravlja u ovoj

lekciji.
2. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, zapiite sljedee citate na papir
ili na plou prije lekcije:
a) to mislite o Kristu? (Matej 22:42).
b) Kakvi... ljudi morate biti? (3. Nefi 27:27).
c) Za koga dre ljudi Sina ovjejega?... A vi... za koga me drite? (Matej
16:13, 15).
d) Tko je za Jahvu? (Izlazak 32:26).
e) Primiste li sliku njegovu na obliju svojemu? (Alma 5:14).
3. Ako vam je na raspolaganju Family Home Evening Video Supplement
(International) [Video dodatak kunoj obiteljskoj veeri (meunarodni)]
(5X736), moete pokazati petominutni segment What Think Ye of Christ
[to mislite o Kristu], kao dio lekcije.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Usmjerite panju polaznika prema citatima koje ste zapisali na papir ili na
plou (vidi Priprema iznad). Zatim postavite sljedea pitanja:
to ti citati imaju zajedniko? (Svi su pitanja iz Svetih pisama koja nam
pomau procijeniti nae svjedoanstvo o Spasitelju i nau predanost da
budemo njegovi sljedbenici.) to mislite zato ima toliko puno pitanja poput
tih u Svetim pismima?
Objasnite da je dio lekcije usmjeren na pitanja iz Svetih pisama koja naglaavaju
Spasiteljevu veliinu.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

odnose na svakodnevni ivot. Potaknite polaznike da iznesu osobna iskustva
koja se odnose na naela iz Svetih pisama.
1. Izaija poduava da je Spasitelj neusporediv.
Kroz Izaiju, Gospodin uestalo postavlja odreeno pitanje na razliite naine.
Koje se pitanje postavlja u svakom od sljedeih stihova?
179
a) Izaija 40:18 (S kime ete prispodobit Boga?)

b) Izaija 44:8 (Ima li Boga osim mene?)
c) Izaija 46:5 (S kime biste me usporedili i izjednaili, s kime prispodobili?)
to je slino u prethodnim pitanjima? (Sva pitanja poduavaju da je Spasitelj
vei od bilo koje osobe ili stvari s kojima bismo ga mogli usporediti.) Kako
biste vi odgovorili na ta pitanja? Kako je na njih odgovoreno u Izaiji? (Vidi
stihove popisane ispod, imajui na umu da je u svakom sluaju Gospodin
govorio idolopoklonikom narodu koji je proizveo svoje vlastite lane
bogove od srebra i zlata.)
a) Izaija
b) Izaija
c) Izaija
d) Izaija
43:11 (Osim mene nema spasitelja.)

44:6 (Osim mene Boga nema.)
45:5 (Osim mene Boga nema; vidi i stihove 6, 14, 18, 2122.)
46:9 (Ja sam Bog, i nema drugoga.)
to mislite zato se ta pitanja i odgovori ponavljaju toliko puta u Izaiji? Kako

su ta pitanja i odgovori vani za nae doba?
2. Izaija opisuje neusporedive Spasiteljeve osobine.
Prorok Joseph Smith je poduavao da nam je potrebna ispravna ideja [Bojeg]
karaktera, savrenstva i osobina kako bismo mogli imati vjere u njega (Lectures
on Faith [Predavanja o vjeri] [1985.], 38). Izaija daje mnogo prekrasnih opisa
Spasiteljevog karaktera i osobina. Neka polaznici proitaju neke od odlomaka
napisanih ispod i rasprave o sljedeim pitanjima: Koja se Spasiteljeva osobina
spominje u odlomku? Kako spoznaja o toj osobini pomae poveati nau vjeru
u Spasitelja? Moete popisati te osobine na plou.
a) Izaija 40:1314 (Nitko ga ne savjetuje ili poduava.)
b) Izaija 40:2831 (On nikad nije umoran; on nas osnaava.)
c) Izaija 40:12, 2122, 26; 45:12, 18 (On je isplanirao i stvorio svemir te
poznaje svaki njegov dio.)
d) Izaija 41:1718 (On nas uje kad smo u nevolji i obilno nas blagoslivlja.)
e) Izaija 42:1, 4 (On nee posustati ili biti obeshrabren dok se njegovi naumi
ne ostvare.)
f) Izaija 42:16 (On osvjetljava i ispravlja put za njegove ljude koji su izgubljeni.)
g) Izaija 43:14 (Pomoi e svojim ljudima kroz njihova iskuenja.)
h) Izaija 43:2526; 44:2123 (Brie nae grijehe i vie ih se ne sjea.)
i) Izaija 44:24 (On izlijeva svog Duha na nae obitelji poput vode po suhom
tlu.)
j) Izaija 46:34 (On se brine o svojim ljudima od roenja do starosti.)
k) Izaija 49:1416 (On nas nikad nee zaboraviti. Mi smo ureza[ni] u njegove dlanove.)
Pozovite polaznike da ispriaju iskustva koja su osnaila njihova svjedoanstva
o bilo kojoj od tih Spasiteljevih osobina.
3. Svijet (Babilon) natjee se sa Spasiteljem za nau odanost.
Na koga je usmjeren Izaija 47? (Vidi stih 1. Babilon je bio moan grad u
drevnom svijetu koji je uniten zbog njegove opaine. U Svetim pismima
Babilon se esto spominje kao simbol za opainu svijeta.)
180
38. lekcija
U 47. poglavlju Izaija je upozorio da e Babilon biti uniten zbog svoje opaine. Ta se upozorenja takoer mogu primijeniti na krajnje unitenje svijeta i
njegove opaine. to sljedei odlomci poduavaju o posljedicama tenje za
opakim putovima svijeta?
a) Izaija 47:1, 5 (Svijet e biti pretvoren u prah i postati tih i mraan.)
b) Izaija 47:79 (Unato miljenju svijeta da je nepobjediv, bit e uniten i
izgubiti stvari od najvee vrijednosti, simbolizirano gubitkom mua i djece.)
c) Izaija 47:1011 (Zbog toga to svijet izjavljuje da je vei od Boga, bit e
opustoen.)
U Izaiji 47:8, 10 koju tvrdnju Babilon (svijet) iznosi koja je slina Spasiteljevoj
izjavi o njemu samome? (Ja i nitko drugi.) to svijet moe ponuditi u usporedbi s onim to Spasitelj nudi? Zato toliko ljudi daje svoju odanost svijetu
umjesto Spasitelju? Kako moemo pomoi drugima vidjeti to Spasitelj nudi?
U Izaiji 48:1718, Gospodin je obeao velike blagoslove onima koji trae
njega umjesto svijet. Kako se zbog tih obeanja osjeate glede slijeena
Spasitelja sa svim svojim srcem?
4. Izaija opisuje misiju Izraela u posljednje dane.
Izaija 49 sadri mnoga proroanstva o misiji Izraela posljednjih dana. Ta nam
proroanstva mogu pomoi razumjeti vano djelo koje Gospodin ima za
svakoga od nas. Neka polaznici proitaju neke odlomke navedene ispod i
rasprave o sljedeim pitanjima: to nas taj odlomak poduava o naoj odgovornosti u posljednje dane? (Imajte na umu da se mnoga proroanstva
odnose i na rad Spasitelja i na rad njegovih slugu, doma Izraelova [Izaija
49:3].)
a) Izaija 49:1, 5. Jahve me pozvao... od utrobe majke moje. (Od roenja smo
pozvani ispuniti Gospodnje djelo u posljednje dane; vidi i Jeremija 1:5.)
b) Izaija 49:2. Od usta mojih britak ma je nainio. (Ova slika predstavlja
govorenje snanih rijei istine, rijei Gospodnjih; vidi i NiS 6:2.)
c) Izaija 49:2. Sakrio me u sjeni ruke svoje. (Gospodin nas je zatitio i pripremio za nae velike odgovornosti; vidi i NiS 86:9.)
d) Izaija 49:2. Od mene je otru nainio strijelu. (Strijele sa zailjenom otricom letjet e ravno i u istini. Mi smo zailjeni i pripremljeni od Gospodina
da letimo ravno i u istini gdje god nas on poalje.)
e) Izaija 49:6. Da spas moj do nakraj zemlje donese. (Gospodin je zamolio
njegove sluge da podignu i obnove ostatak Izraela i da budu svjetlost poganima. Na taj nain moemo pomoi donijeti spasenje na krajeve zemlje;
vidi i NiS 86:811.)
Zakljuak
Posvjedoite da nam Izaijini zapisi mogu pomoi razviti veu ljubav za Spasitelja
i vee razumijevanje djela koje eli da mi uinimo. Moete pozvati polaznike ili
manju skupinu da otpjevaju Kad gledam ja nebesa tvoja (Crkvena pjesmarica,
br. 15) ili Ba vrst nama vjere (Crkvena pjesmarica, br. 14).
181
Dodatne ideje za
poduavanje

jednu ili vie tih ideja kao dio svoje lekcije.
1. Simboli koje koristi Izaija
Izaija opetovano koristi sljepou kao simbol opaine i duhovnog neznanja
(Izaija 29:10, 18; 32:3; 42:67, 1618; 43:8; 44:9). Dok razmiljate o tim stihovima, upamtite da je Spasitelj esto izjavljivao da je on Svjetlo svijeta (Ivan
8:12). Kako moemo potpunije otvoriti nae duhovne oi Svjetlu svijeta?
Izaija opetovano koristi sliku vode (Izaija 12:3; 32:2; 41:1718; 43:1920;
44:34; 48:18, 21; 49:10). Kako nam Spasiteljevo uenje da je on izvor vode
ivota pomae razumjeti te odlomke? (Vidi Ivan 4:714.)
2. Uzdati se u Gospodina
to znai u Jahvu [se] uzda[ti]? (Izaija 40:31). Na koje naine Gospodin
obnavlja snagu onima koji se uzdaju u njega? (Vidi Izaija 41:10.) Pozovite
polaznike da iznesu iskustva o tome kako Gospodin obnavlja duhovnu ili
tjelesnu snagu osobe.
3. Ali ti me... nisi zazvao
Zato neki od nas povremeno osjeaju da nas je Gospodin zaboravio? Ako
osjeamo da se Gospodin povukao od nas, to je obino uzrok? (Vidi Izaija
43:2226; Mosija 5:13.) to moemo uiniti kako bismo se ponovo osjeali
bliski njemu?
Predsjednik Spencer W. Kimball je rekao: Primijetio sam da kad se opustim
u mom odnosu s boanskim i kada mi se ini da me boansko uho ne uje i
da boanski glas ne govori, da sam prilino daleko. Ako se uronim u Sveta
pisma, udaljenost se suava i duhovnost vraa (The Teachings of Spencer W.
Kimball [Uenja Spencera W. Kimballa], od. Edward L. Kimball [1982.], 135).
182
Kako su ljupke po gorama
39.
lekcija
Izaija 5053
Svrha
Osnaiti svjedoanstvo svakog polaznika o pomirenju Isusa Krista.
Priprema
1. Uz molitvu prouite odlomke iz Izaije 5053 o kojima se raspravlja u ovoj

lekciji. Oni su usredotoeni na Spasiteljevu pomirbenu rtvu.
2. Dodatno itanje: Mosija 1415.
3. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, zaduite dva ili tri polaznika da
odaberu omiljenu pjesmu o Spasiteljevoj ljubavi i rtvi te se pripreme ispriati razredu o poruci pjesme i kako je utjecala na njih. Moete im govoriti o
jednoj od vaih omiljenih pjesmi o Spasitelju.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Objasnite da nam mnoge crkvene pjesme pomau razumjeti ljubav koju je
Spasitelj pokazao za nas kroz svoju pomirbenu rtvu. Pozovite svakog od
zaduenih polaznika da govore o omiljenoj pjesmi o Spasiteljevoj ljubavi i
rtvi. Budui da glazba moe pomoi pozvati Duha Gospodnjeg u razred,
moete zamoliti polaznike da otpjevaju jednu od pjesama o kojima se govori.
Objasnite da e ova lekcija govoriti o nekim Izaijinim proroanstvima o ivotu
i misiji Spasitelja:
Rasprava o Svetim
pismima i primjena
Dok poduavate sljedee odlomke iz Svetih pisama, raspravite kako se oni odnose
naela iz Svetih pisama.
1. Izaija govori o glasonoama koji donose poruku radosti.
U Izaiji 52:7 Izaija poetino opisuje ljude koji pronose veliku poruku. to
mislite zato Izaija govori o nogama glasonoa? (U drevnom svijetu, prije
nego to je elektronska komunikacija postojala, vane poruke esto su prenosili trkai.) Izaija koristi noge glasonoa kako bi simbolizirao same glasonoe.)
to je Izaija osjeao za te glasonoe?
Kako je Izaija opisao poruku koja se pronosi? (To je poruka radosti, poruka mira
i spasenja.) Prorok iz Mormonove knjige, Abinadi, objasnio je da glasonoe koje
opisuje Izaija ukljuuju proroke, kao i samog Gospodina (Mosija 15:1318). Koju
su veliku poruku mira i spasenja ti glasonoe donijeli? (Vidi 2. Nefi 2:68.)
Tko jo donosi poruku evanelja svijetu? Moete zamoliti polaznike da
ispriaju o iskustvima koja su imali s dijeljenjem poruke evanelja. Takoer
moete zamoliti polaznike da ispriaju to osjeaju za one koji su donijeli
poruku njima.
183
2. Izaija prorie o Spasiteljevoj pomirbenoj rtvi.

Raspravite o sljedeim proroanstvima o Spasiteljevoj pomirbenoj rtvi i blagoslovima koje ona prua.
Izaija 50:57. to ovaj odlomak poduava o Spasiteljevom stavu prema velikoj
rtvi koju je trebao uiniti za nas? to Matej 26:39 i Filipljanima 2:8 poduavaju o Spasiteljevom stavu kad se suoio s velikom patnjom?
Izaija 51:6. Koja je usporedba napravljena u tom stihu? Koliko e trajati uinci
pomirenja? (Vidi i Mosija 16:9; Alma 34:10, 14.)
Izaija 51:22. Za koga se Spasitelj moli? Kako mu pomirenje omoguava da
bude na branitelj? (Vidi NiS 45:35.) to je gork[a] aa koju je Isus ispio
za nas? (Vidi NiS 19:1520.) to mi moramo uiniti kako bismo primili
puninu blagoslova koji se nude kroz pomirenje?
Izaija 52:3. to znai biti otkupljeni bez novaca? (Vidi 2. Nefi 26:2728;
Izaija 55:13.)
Izaija 53:24. to nam ti stihovi govore o Spasiteljevom ivotu? Zato on
moe razumjeti nau patnju i nae boli? (Vidi Alma 7:1113; Hebrejima
2:1618; 4:15.) Kako ste vi osjetili da on razumije vau patnju i boli?
Izaija 53:5. Zato je Spasitelj voljan patiti boli ranjavanja, udaranja i bievanja?
(Vidi 1. Nefi 19:9.)
Izaija 53:67. Koje je kvalitete karaktera Spasitelj pokazao kad je bio ugnjetavan, zlostavljan i prisiljen nositi naa bezakonja? Kako mi ponekad svojim
putem... hodi[mo] umjesto da se podloimo volji Nebeskog Oca? Kako nam
Spasiteljev primjer moe pomoi da se podloimo volji Nebeskog Oca?
Izaija 53:10. to je Izaija mislio kad je rekao da se Jahvi svidje da [Spasitelja]
pritisne bolima? to uimo iz ovog odlomka o ljubavi Nebeskog Oca za nas?
(Vidi i Ivan 3:1617.)
Izaija 53:811. Objasnite da je prorok Abinadi iz Mormonove knjige dao
snaan komentar na te stihove kad je govorio opakim sveenicima kralja
Noe (Mosija 15:1013). Prema Abinadiju, tko e biti potomstvo Spasiteljevo?
(Vidi i Mosija 5:78.)
Izaija 53:12. Objasnite da na kraju bitke, voa pobjednike vojske dijeli plodove pobjede meu svojim sljedbenicima. Koji su plodovi Kristove pobjede
nad grijehom i smrti koje je voljan podijeliti s nama? (Vidi Rimljanima
8:1617; 2. Timoteju 4:78.)
3. Izaija opisuje neke od naih odgovornosti.
Kao to je zabiljeeno u Izaiji 51 i 52, koje odgovornosti mi imamo kao oni
koji su prihvatili Spasiteljevo pomirenje?
a) Izaija 51:1, 4, 7. uti i sluati Gospodina; ne plaiti se poruge ljudske.
b) Izaija 51:1213. Sjetiti se Gospodina, koji je Stvoritelj. Ne plaiti se Sotone.
c) Izaija 52:12. Probuditi se i odjenuti snagu sveenitva (vidi NiS 113:78).
Obui predivnu odjeu pravednosti (vidi Otkrivenje 19:78). Skin[uti]
oklop sa svoga vrata (vidi NiS 113:910).
d) Izaija 52:11. Odstupiti od opaine svijeta. Ne dirati neiste stvari; biti ist.
Kako moemo bolje ispuniti svaku od tih odgovornosti?
184
39. lekcija
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Ponovite Mosiju 15:8, u kojem prorok Abinadi opisuje Spasitelja kao glasonou
ije su noge ljupke po gorama. Objasnite da je jedan razlog zbog kojeg su njegove noge ljupke taj to nose otiske avala, znamenja njegove pomirbene ljubavi. Posvjedoite kako su Izaijina uenja osnaila vau ljubav za Spasitelja i
vau elju da budete dostojni blagoslova njegove pomirbene rtve. Zamolite
polaznike da iznesu kako su njihova svjedoanstva takoer bila osnaena.

ili vie tih ideja kao dio svoje lekcije.
1. Hoditi u svjetlu
Pogledajte Izaiju 50:1011 i istaknite izbor koji Izaija daje u tim stihovima. Ako
odaberemo bojati se Gospodina, sluati glas njegovih slugu i vjerovati mu, imat
emo njegovo svjetlo da nas vodi i neemo hodati u mraku (Ivan 8:12; 12:46).
Ako odaberemo hodati u vlastitom svjetlu, to se usporeuje sa svjetlou
iskrica, Gospodin nas upozorava: Leat ete u mukama.
2. Misionarski rad
Ako je na raspolaganju Family Home Evening Video Supplement (International)
[Video dodatak za kunu obiteljsku veer (meunarodni)] (5X736), moete
pokazati petominutni segment Missionary Work: Our Greatest Duty,
[Misionarsko djelo: naa najvea dunost] kao dio lekcije.
185
40.
Rairi prostor svog atora
lekcija
Izaija 5456; 6365

Svrha
Potaknuti polaznike da osnae okole Siona i pripreme se za Drugi dolazak i

Tisuljetnicu.
Priprema
1. Uz molitvu prouite odlomke iz Izaije 5456 i 6365 o kojima se raspravlja u

ovoj lekciji.
2. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, donesite koli za ator.
3. Ako je na raspolaganju slika Uskrsli Isus Krist, moete je upotrijebiti tijekom
lekcije (62187; Umjetnike slike iz evanelja 239).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Na plou nacrtajte sliku atora poput onog prikazanog ispod. Zatim izloite
koli atora i postavite sljedea pitanja.
Zato su atoru potrebni kolii? to bi se dogodilo kad ator ne bi drali kolii?

to ator spomenut u Izaiji 54:2 predstavlja? (Crkvu Isusa Krista.) to kolii
atora predstavljaju?
Izraz okol je simbolian izraz. Zamislite u svom umu veliki ator kojeg dri
uad privrena za mnoge kolie koji su vrsto uvreni u zemlju.
Proroci su usporedili Sion u posljednje dane s velikim atorom koji obuhvaa
zemlju. Taj je ator podravala uad privrena za kolie. Ti su kolii, naravno, razne zemljopisne organizacije rairene irom zemlje. U sadanje vrijeme Izrael se sakuplja u raznim okolima Siona (Strengthen Thy Stakes
[Osnai svoje okole], Ensign, sijeanj 1991., 2).
186
Recite razredu da su prvi okoli Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana bili
organizirani u Kirtlandu, Ohio i u okrugu Clay, Missouri, 1834. godine. Kako je
Crkva rasla, dodano je vie okola kako je zapovjedio Gospodin (NiS 101:2021).
Danas stotine okola postoji irom svijeta.
Objasnite da e ova lekcija govoriti o tome kako moemo osnaiti okole Siona.
Takoer e raspravljati o snanim Izaijinim uenjima o Drugom dolasku i
Tisuljetnici.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Produi mu ueta, kolie uvrsti (Izaija 54:2).
to mislite koje je znaenje izraza rairi prostor svog atora? (Izaija 54:2).
(Gospodin eli da lanovi Crkve dijele evanelje sa to vie ljudi kako bi ono
prekrilo zemlju. Izaija je prorekao da e u posljednje dane Crkva brzo narasti
i mnogi ljudi irom svijeta bit e obraeni ka istini [Izaija 54:3]).
Koji je jo savjet dan u Izaiji 54:3 glede atora, odnosno Crkve? Kako moemo
slijediti taj savjet? Moete saeti raspravu na ploi, kako je prikazano ispod.
Izaijin savjet
to mi moemo uiniti
Razastrijeti platna atora i

produiti uad.
Sluiti kao cjelodnevni

misionari; dijeliti evanelje
s prijateljima i blinjima.
Uvrstiti kolie atora.
Osnaiti nae lokalne

okole.
to moemo uiniti kako bismo osnaili okole u kojima ivimo? (Odgovori

mogu ukljuiti sljedee: Razviti osobnu duhovnu snagu, utjecati na nae obitelji i prijatelje da uine isto, sluiti naim blinjima koji su lanovi Crkve i koji
nisu, i prihvatiti pozive od sveenikih voa da sluimo u Crkvi.)
Kako okoli blagoslivljaju ivote ljudi? (Vidi NiS 115:56.) Kako su okoli Siona
mjesta obrane i utoita za nas?
2. U suuti velikoj opet u te prihvatiti (Izaija 54:7).
Iako je Izrael bio ratrkan mnogo godina, Gospodin je obeao da e ga sakupiti u istinitu Crkvu u posljednje dane (Izaija 54:410). to moemo nauiti
o Gospodinu u Izaiji 54:410? Koje odreene blagoslove Gospodin obeava
svojim pravednim slugama? (Vidi Izaija 54:1314, 17.) Zato su ta obeanja
vana?
Tko je pozvan pronai utoite okupljanjem sa svecima? (Sva djeca Nebeskog
Oca.) Pogledajte sljedee odlomke iz Izaije koji opisuju skupine ljudi za koje
Gospodin eli da dou k njemu i pronau sigurnost u evanelju:
187
a) Izaija 55:13. (Svi koji su edni.) O kakvoj se ei govori u tim stihovima?

to se dogaa kad pokuamo zadovoljiti duhovnu e troei novac i trud
na vremenite stvari? Kako naa duhovna e moe biti uistinu zadovoljena? (Vidi 2. Nefi 9:5051; 3. Nefi 20:8.)
b) Izaija 55:67. (Opaki koji e se pokajati.) Koje je obeanje dano onima koji
se pokaju?
c) Izaija 56:3, 58. (Tuinci koji ne poznaju Gospodina.) to tuinac mora
uiniti kako bi ga Gospodin prihvatio?
to ti odlomci poduavaju o Gospodinovom milosru? to poduavaju o tome
kako trebamo gledati svu djecu Nebeskog Oca?
Izaija je napisao da Boja rije moe njegovati nae due kao to kia i snijeg njeguju sjeme (Izaija 55:1013). Kako Boja rije njeguje nae due?
(Vidi Alma 32:28, 41.)
3. Tisuljetnica e biti vrijeme mira i radosti.
Kroz svoje zapise Izaija je posvjedoio da iako e biti tekoa, kunji i patnje
u ovom svijetu, dobro e na kraju prevladati zlo, a za pravedne, budunost e
biti puna radosti. Izaija je ustro molio za Drugi dolazak Spasitelja, koji e
donijeti osvetu opakima i veliku radost pravednima (Izaija 64). Koja se
poruka nade i radosti nalazi u Izaiji 64:14? Kako ova poruka poveava vau
elju da ustrajete do kraja u sluenju Gospodinu?
Zavrna poglavlja Izaijinog zapisa predstavljaju prekrasnu sliku Tisuljetnice,
razdoblja mira od tisuu godine koje e zapoeti Drugim dolaskom Spasitelja.
Kao to je zapisano u Izaiji 65:1725, koji e uvjeti postojati tijekom
Tisuljetnice? (Moete popisati te uvjete na plou; vidi i Izaija 11:69.)
a) Gospodin e stvoriti nova nebesa i novu zemlju (Izaija 65:17).
b) Bit e velika radost i Gospodinov narod vie nee plakati (Izaija 65:1819).
c) Ljudi nee umirati mladi; ivjet e 100 godina (Izaija 65:20).
d) Ljudi e uivati u plodovima svog rada (Izaija 65:2123).
e) Molitve e odmah biti usliane (Izaija 65:24).
f) Nee biti neprijateljstva meu zvijerima (Izaija 65:25).
to Izaija 63:79 poduava o beskrajnoj dobroti i ljubavi Gospodinovoj?
(Zamolite polaznike da predloe rijei i izraze iz tih stihova koji pokazuju
Spasiteljevu ljubav za nas. Moete ih zapisati na plou.) Na koje je naine
Spasitelj vama pokazao veliku dobrotu?
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
188
Posvjedoite da kako jaamo okole Siona i dijelimo evanelje sa svijetom, ekat

e nas bogatstva vjenosti. Moemo se radovati Drugom dolasku Spasitelja te
miru i radosti koji e postojati tijekom Tisuljetnice. Izaijina nas proroanstva
potiu da upamtimo da je povlastica sluiti Gospodinu i da on blagoslivlja svoje
sljedbenike.

40. lekcija
1. Pravi zakon posta (Izaija 58:312)

to moemo nauiti iz Izaije 58 o postu? Koji su elementi pravog posta? (Vidi
Izaija 58:37.)
Jedan element pravog posta je davanje velikodunog posnog prinosa.
Predsjednik Spencer W. Kimball je rekao: Smatram da kad obilujemo, kao
mnogi od nas, moramo biti vrlo, vrlo velikoduni... i davati, umjesto iznos
koji utedimo za dva obroka posta, moda puno, puno vie deset puta vie
kad smo u mogunosti to uiniti (Conference Report, travanj 1974., 184).
Koji su blagoslovi za ivljenje zakona posta obeani u Izaiji 58?
a) Postajemo snaniji u odupiranju iskuenju (Izaija 58:6).
b) Nai su tereti olakani (Izaija 58:6).
c) Poboljava se nae fiziko i duhovno zdravlje (Izaija 58:8).
d) Postajemo ponizni i spremni da komuniciramo s Gospodinom (Izaija 58:9).
e) Pomaemo siromanima i potrebitima (Izaija 58:10).
f) Primamo stalno vodstvo od Gospodina (Izaija 58:11).
g) Nae e due biti zadovoljene u sui i postati kao studenac kojem voda
nikad ne presui (Izaija 58:11).
Pozovite polaznike da navedu primjere iz Svetih pisama, povijesti Crkve ili
osobnog iskustva koji pokazuju blagoslove ivljenja zakona posta.
Kako moemo postati predaniji u ivljenju zakona posta?
2. Opis Spasiteljeva slubenitva
Izaija 61:13 je izjava o Spasiteljevom pozivu i slubenitvu. Na poetku svog
sluenja u Nazaretu, Spasitelj je citirao te stihove i ljudima rekao: Danas se
ovo Pismo, koje ste uli svojim uima, ispunilo (Luka 4:1421). to ti stihovi
poduavaju o osobinama i misiji Isusa Krista?
3. Kristov Drugi dolazak (Izaija 63:16)
Spasiteljev Drugi dolazak opisan je u Izaiji 63:16. Koje e boje biti Spasiteljeva
haljina kad on doe u svojoj slavi? (Vidi Izaija 63:2; Otkrivenje 19:1113; NiS
133:4648.) to crvena bolja simbolizira? (Krv koja je prolivena kad je patio za
nae grijehe u Getsemaniju i na kriu.)
189
41.
lekcija
Danas te... postavljam...

kao stup eljezni
Jeremija 12; 15; 20; 26; 3638
Svrha
Potaknuti polaznike da ostanu vjerni u trenucima protivljenja i nevolje.
Priprema
1. Uz molitvu prouite odlomke iz Jeremije o kojima se raspravlja u ovoj lekciji.

Ova je lekcija usredotoena na Jeremijinu hrabrost i predanost dok se suoavao s protivljenjem svih oko njega.
2. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, donesite metalnu ipku u razred.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Izloite metalnu ipku i pozovite polaznike da je pokuaju slomiti. Zatim postavite sljedea pitanja:
Kad bi ovaj predmet predstavljao karakter osobe, to bi to moglo rei o
njemu ili njoj?
Zamolite polaznike da proitaju Jeremija 1:1719. Koji je izraz Gospodin upotrijebio u 18. stihu kako bi opisao Jeremiju? to ti izrazi govore o tome kakva
je osoba bio Jeremija? Kako biste se vi osjeali kad bi se ove rijei upotrijebile
da opiu vas dok odlazite ispuniti poziv ili zaduenje od Gospodina?
Objasnite da su se kraljevi, kneevi, sveenici i svi ljudi u zemlji protivili Jeremiji
u njegovoj misiji, no on je odvano inio ono to je Gospodin zapovjedio.
Spomenite metalnu ipku i objasnite da je Jeremija bio stup eljezni koji je
imao veliku snagu u trenucima nevolje i nije se svinuo niti slomio.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

Jeremija je sluio tijekom vladavine petorice kraljeva, od Joije do Sidkije (od 626.
do 586. pr. Kr.). S Joijom je pokuao odvratiti ljude od idolopoklonstva i nemorala. No kraljevi nakon Joije vladali su u opaini, a ljudi su bili u potpunom
otpadu. Jeremijina misija bila je podii glas upozorenja tim ljudima, i njegove
optube o njihovim opainama meu najotrijima su u svim Svetim pismima.
Njegov je bio jedan od posljednjih glasova upozorenja prije nego to su Judejce
pokorili Babilonci.
Jeremijin ivot bio je pun patnje, no njegova reakcija na iskuenja moe nas
poduiti i nadahnuti. Tukli su ga i zatoili zbog proricanja protiv Judejskog
kraljevstva. Njegov je ivot stalno bio u opasnosti. No kroz sve nevolje i protivljenje, Jeremija je bio kao stup eljezni ( Jeremija 1:18). Jeremijina knjiga
190
daje osobni zapis koji potie vjeru o prorokovoj reakciji na njegove ivotne
patnje i probleme.
1. Jeremija je pozvan od Boga da bude prorok.
Ponovite zapis o Jeremijinom pozivu da bude prorok kako je zabiljeeno u
Jeremiji 1:410.
to nas Jeremijin poziv poduava o nauku predodreenja? (Vidi Jeremija 1:5.)
to mislite kako je Jeremiji pomoglo saznanje da je u predzemaljskom ivotu
bio predodreen da bude prorok?
Prorok Joseph Smith je rekao: Svaki ovjek koji ima poziv posluivati stanovnicima svijeta bio je predodreen za tu svrhu na velikom vijeu na nebu prije
ovog svijeta (History of the Church [Povijest Crkve], 6:364).
to je Gospodin uinio kad je Jeremija osjeao da nije sposoban ispuniti
poziv? (Vidi Jeremija 1:610.) Kako je vas uvjerio Gospodin kad ste smatrali
da niste sposobni?
2. Mnogi su se ljudi suprotstavljali Jeremiji i pokuali su ga sprijeiti da ispuni
svoju misiju.
Upotrijebite sljedee stihove kako biste raspravili o protivljenju s kojom se
Jeremija suoio dok je ispunjavao svoju misiju koju mu je dao Gospodin:
a) Jeremija 20:16. Nezadovoljan Jeremijinim proroanstvima, Pahur, glavni
hramski upravitelj, dao je pretui Jeremiju i staviti ga u klade. Jeremija je prorekao da e Pahura, njegovu obitelj i njegove prijatelje zarobiti Babilonci i da
e on umrijeti u Babilonu.
b) Jeremija 26:715. Veina ljudi u zemlji, ukljuujui sveenike, suprotstavila su
se Jeremiji i njegovoj poruci (26:711). Meutim, Jeremija je odvano prenio
poruku koju mu je Gospodin zapovjedio da prenese (26:1215). Jeremiji su se
ak protivili i mrzili ga njegovi blinji i rodbina (11:1921; 12:6. Obratite panju da je Jeremija bio iz grada Anatota).
c) Jeremija 36:16, 2032. Rijei Jeremijinih proroanstava zapisane su i proitane ljudima (36:16). Kralj je spalio te rijei, a Gospodin je zapovjedio
Jeremiji za ih ponovo zapie (36:2032).
d) Jeremija 37:1215; 38:413. Jeremija je nepravedno optuen i zatvoren
(37:1215). Kasnije je baen u tamnicu, gdje je propao u glib (38:46). Po
naredbi kralja Sidkije, Jeremija je puten iz tamnice i vraen u zatvor
(38:713).
to Jeremija 20:1418 otkriva o njegovim osjeajima dok je prolazio kroz
tako veliko protivljenje? to moemo nauiti iz Jeremijinog iskustva da nam
pomogne kad iskusimo nevolje? (Odgovori mogu ukljuiti da je Jeremija
nastavio sluati Gospodina i ispunjavati svoj poziv ak i kad je bio progonjen
i obeshrabren; vidi Jeremija 26:1215.)
U Jeremiji 2:13, to je Gospodin rekao koje je dvije opaine poinio njegov
narod? (Oni su odbacili njega, izvor ivue vode. I sebi su napravili ispucane
kladence koji nisu mogle drati Gospodinovu ivuu vodu, to znai da su
traili ispunjenje i sigurnost u svjetovnim stvarima.) Zato bi ljudi s tim osobinama imali potekoe prihvatiti Jeremijine rijei? Zato bi oni bili nemoni
191
reagirati na nevolje poput Jeremije? Kako mi ponekad stvaramo ispucane

kladence koji ne mogu drati Spasiteljevu ivu vodu?
Starjeina Marion D. Hanks je rekao:
Materijalni ciljevi obuhvaaju previe nae panje. Borba za ono to trebamo
ili za vie nego to trebamo troi nae vrijeme i energiju. Trimo za zadovoljstvom ili zabavom, ili postajemo preokupirani u udrugama ili graanskim
stvarima. Naravno, ljudi trebaju rekreaciju, trebaju biti uspjeni, trebaju
doprinijeti; no ako to ostvarimo pod cijenu prijateljstva s Kristom, cijena je
previsoka.
Jer dva zla narod moj uini:, rekao je Gospodin Izraelu; ostavi mene, Izvor
vode ive, te iskopa sebi kladence, kladence ispucane to vode drati ne
mogu. ( Jeremija 2:13.)
Zamjene koje prihvaamo umjesto Boga u naim ivotima uistinu ne dre
vodu. Do mjere u kojoj odbijamo ivu vodu, mi proputamo radost koju
smo mogli imati (Conference Report, travanj 1972., 127; ili Ensign, srpanj
1972., 105).
Jeremijina su proroanstva da e Babilonci unititi Jeruzalem bila ispunjena, kako
je zapisano u Jeremiji 3940. Jeremija je bio u zatvoru tijekom opsade, no kasnije
su ga Babilonci oslobodili i dopustili njemu i ostatku idova da ostanu u Judeji.
Johanan, voa onih koji su ostali, zamolio je Jeremiju da sazna Gospodinovu
volju za njih i obeao je posluati ( Jeremija 42:16). Kroz Jeremiju Gospodin je
rekao ljudima da ostanu u Judeji i obeao im da e ih blagosloviti ako to uine
( Jeremija 42:922). No Johanan je odveo ljude u Egipat, gdje je veina njih nastavila u svojoj opaini ( Jeremija 4344).
3. Jeremija je bio osnaen u nevolji svojom ljubavlju prema rijei Bojoj.
Raspravite o sljedeim Svetim pismima, koja pokazuju kako je rije Boja pomogla
Jeremiji da ostane snaan u vrijeme nevolje.
Kako je zapisano u Jeremiji 1:9, to je Gospodin stavio u Jeremijina usta? Kako
je zapisano u Jeremiji 15:16, to je Jeremija uinio s rijeima Gospodnjim?
(Progutao ih je, to u jeziku poezije znai da je rije Boja postala dio njega.)
to je Jeremija osjeao za rijei Gospodnje?
Kako moemo gutati rijei Gospodnje poput Jeremije? (Prouavanjem Svetih
pisama i savjeta proroka posljednjih dana.) Prorok Nefi iz Mormonove knjige
je rekao gostite se rijeima Kristovim (2. Nefi 32:3). Kako nas goenje rijeima Gospodnjim moe osnaiti?
U Jeremiji 20:9, kako je Jeremija opisao rije Gospodnju u sebi? to mislite
da znai da je rije Gospodnja rasplamtjeli oganj u vaim kostima? to
mislite zato Jeremija nije mogao ne poduavati rije Gospodnju?
Zakljuak
192
Iznesite svoja razmiljanja o Jeremijinom primjeru i potrebi da budemo vjerni u

vrijeme nevolje. Potaknite polaznike da istrauju i prebiru rijei Gospodnje dok te
rijei ne postanu oganj u njihovim kostima, dajui im snagu dok ine Gospodnje
djelo. Ako ste koristili aktivnost za privlaenje panje, izloite metalnu ipku i
pozovite polaznike da postanu, poput Jeremije, stup eljezni za Gospodina.
41. lekcija
Dodatne ideje
za poduavanje

1. Ilovaa u ruci lonarovoj (Jeremija 18:6)
Ponovite zapis o Jeremijinom posjetu lonaru, zapisan u Jeremiji 18:14. to je
Gospodin poduio svoj narod kroz Jeremijino iskustvo? (Vidi Jeremija 18:510.
Gospodin im je pokazao da e ih, ako se pokaju, on oblikovati u neto bolje,
kao to je lonar oblikovao oteenu posudu. Takoer ih je posjetio da ima mo
unititi ih ako se ne pokaju.)
Kako se ta usporedba odnosi na nas danas? Kako moemo postati bolja ilovaa
u Gospodnjim rukama? (Tako da budemo ponizni da sluamo, kajemo se,
vjerujemo Gospodinu i traimo njegovu volju. Pozovite polaznike da iznesu
iskustva koja pokazuju kako je Gospodin oblikovao i pripremio ljude da
ispune njegove svrhe.) to se dogaa kad se odupiremo oblikovanju
Gospodnjem?
Predsjednik Heber C. Kimball je dao sljedee uvide u usporedbu u Jeremiji
18:110:
Svi [koji] su savitljivi u rukama Bojim i posluni njegovim zapovijedima,
posude su slave, i Bog e ih primiti (History of the Church [Povijest Crkve],
4:478).
Ima mnogo posuda koje su unitene nakon to su bile oblikovane. Zato? Jer
nisu zadovoljne oblikom koje im je lonar dao, ve su se odmah oblikovale
kako bi udovoljile sebi; stoga su daleko od razumijevanja Bojih nauma, te
unitavaju sebe mou svojeg osobnog opredjeljivanja. [Ti ljudi] moraju proi
kroz mnogo modela i oblika, zatim... moraju biti izglaeni i peeni; a ak i
tijekom peenja, neke posude napuknu (u Stanley B. Kimball, Heber C.
Kimball: Mormon Patriarch and Pioneer [Heber C. Kimball: Mormonski patrijarh i pionir] [1981.], 270).
2. Jeremija je propovijedao u isto vrijeme kad i prorok Lehi iz Mormonove
knjige
Prorok Jeremija je poduavao i upozoravao ljude u Judeji u vrijeme kad je Lehi
napustio Jeruzalem. I Jeremija i Lehi su proricali da e Jeruzalem biti uniten.
Gdje je Jeremija bio kad su Lehi i njegova obitelj napustili Jeruzalem? (Vidi
Jeremija 37:1516; 1. Nefi 7:14.)
Jeremija je proveo mnogo vremena savjetujui se sa Sidkijom, kraljem
Judejskim, no Sidkija je odbio posluati rije Gospodnju koja je dola po
Jeremiji. to se dogodilo Sidkiji kao posljedica njegovog neposluha? (Vidi
Jeremija 39:47.)
Iz Mormonove knjige saznajemo da jednog od Sidkijinih sinova Babilonci
nisu ubili. Kako se on zvao? (Vidi Helaman 8:2021.) Kamo je otiao? (Vidi
Omni 1:15.)
193
42.
Upisati ga u njihovo srce
lekcija
Jeremija 16; 23; 29; 31

Svrha
Potaknuti polaznike da sudjeluju u velikom Bojem djelu u posljednje dane i

imaju njegov zakon upisan u svoja srca.
Priprema
1. Uz molitvu prouite Jeremiju 16; 23; 29 i 31.

2. Dodatno itanje: Jeremija 39; 13; 30; 32:3742; 33; 35.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Kad biste mogli vidjeti ili sudjelovati u bilo kojoj prii ili dogaaju u Starom
zavjetu, to biste odabrali? (Moete zapisati odgovore polaznika na plou.)
Zato biste voljeli vidjeti ili sudjelovati u tom dogaaju?
to se dogaa danas u Crkvi to bi se moglo usporediti s nekim od dogaaja
koje ste odabrali?
Objasnite da iako je Jeremija iznio nekoliko poruka nade ljudima u njegovo doba,
on je predvidio vrijeme nade tijekom sakupljanja Izraela u posljednje dane. Ova
lekcija govori o Jeremijinim proroanstvima o velikom sakupljanju u posljednje
dane u kojem mi danas sudjelujemo.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Jeremija je predvidio sakupljanje Izraela u posljednje dane.
Ako pria o izlasku Izraela iz Egipta nije spomenuta u aktivnosti za privlaenje
panje, objasnite da je to jedan od najudesnijih dogaaja u Starom zavjetu.
O njemu se govori u Jeremijinoj knjizi i ostalim knjigama u Starom zavjetu,
kao i u Mormonovoj knjizi.
to je Mojsije osjeao o vanosti Izlaska? (Vidi Ponovljeni zakon 4:3235.)
to mislite kako bi bilo sudjelovati u izlasku Izraela iz Egipta?
Mnogo narataja kasnije, Jeremija je vidio vizije dogaaja u posljednje dane
za koji je Gospodin rekao da e biti velik poput Izlaska ( Jeremija 16:1416;
23:38). Koji je dogaaj opisan u Jeremiji 16:15 i 23:3? (Sakupljanje Izraela i
rast Crkve.) Tko su pastiri o kojima se govori u Jeremiji 23:4? (Sveeniki
voe i ostali crkveni voe.) Tko je Kralj o kojem se govori u Jeremiji 23:56?
(Isus Krist.) to mislite zato su ti dogaaji veliki kao Izlazak?
194
Starjeina LeGrand Richards je rekao da su ribari i lovci opisani u Jeremiji

16:16 misionari Crkve (Conference Report, travanj 1971., 143; ili Ensign,
lipanj 1971., 9899). to ribari i lovci imaju zajedniko s misionarima? (Vidi
Matej 4:1819.) Kako mi moemo biti uinkovitiji misionari?
2. Bog e zapisati svoj zakon u srca svojeg naroda.
Djeca Izraela uzdala su se u Mojsija da primi objavu za njih tijekom njihovog
putovanja u divljini. Koju je veliku enju Mojsije izrekao u Brojevima 11:29?
(elio je da ljudi naue Boji zakon i naue za sebe sluati Duha.)
Kako je zapisano u Jeremiji 31:3134, to je Gospodin obeao uiniti u posljednje dane? (Vidi takoer Ezekiel 11:1720; 36:2428; 2. Korinanima 3:23.)
to znai imati Boji zakon zapisan u naa srca? to moramo uiniti kako
bismo imali Boji zakon upisan u naa srca?
Kako se nae ponaanje mijenja kad imamo Boji zakon upisan u naa srca?
Moete raspraviti o tome kako nam to pomae da sluamo zapovjedi poput
ovih:
a) Voljeti nae blinje.
b) Potivati nae roditelje.
c) Biti moralno isti.
d) Svetkovati abat.
e) Odabirati primjerene filmove, televizijske programe, knjige i asopise.
f) Nositi skromnu odjeu.
g) Odabirati primjerenu glazbu.
Jednom su Josepha Smitha upitali kako uspjeno vodi toliko ljudi. On je
rekao: Ja poduavam ljude pravilnim naelima, a oni vode sami sebe (citirao John Taylor, u Journal of Discourses [Dnevnik rasprava], 10:5758). Kako
se ta izjava odnosi na Boji zakon zapisan u naa srca?
Jeremija je prorekao da e se narod Judeje, 70 godina nakon to bude odveden u ropstvo u Babilon, vratiti u svoju domovinu i ponovo ivjeti u skladu
s Bogom ( Jeremija 29:1014; o ispunjenju ovog prorotva govori se u 47.
lekciji). Prema Jeremiji 29:1214, to moemo uiniti kako bismo se pribliili
Bogu? to rijei poziv, molitva, teiti i traiti govore o stavu koji bismo trebali
imati dok se teimo pribliiti Bogu? Pozovite polaznike da iznesu iskustva
koja su imali dok su se teili pribliiti Bogu.
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Posvjedoite da ivimo u vrijeme koje su Jeremija i mnogi drugi proroci iekivali s radou. Potaknite polaznike da sudjeluju u sakupljanju Izraela i da imaju
zakon Boji zapisan u svoja srca.

1. Sada je vrijeme za pokajanje
Gospodinova milost uvijek se prua onima koji se pokaju. Meutim, ljudima koji
odgaaju pokajanje moe biti sve tee da se pokaju.
195
Predsjednik Joseph F. Smith je poduio: ovjek s akumuliranim i neoprotenim grijesima iza sebe moe misliti da nema utoita i da je njegova situacija u
svijetu beznadna; a onaj koji vrtoglavo odbija svaku priliku da se odmakne od
zanemarenih grijeha prolosti ima najveu nesreu. Svakodnevno prakticiranje
traenja boanske milosti i oprosta dok idemo naprijed daje nam mo da izbjegnemo zlo (Gospel Doctrine [Nauk evanelja], 5. izdanje [1939.], 374).
to sljedei odlomci poduavaju o vanosti sluanja rijei Gospodnje i brzog
pokajanja?
Jeremija
Jeremija
Jeremija
Jeremija
Jeremija
Jeremija
5:15, 2125
6:1017
7:2328
8:612, 20
13:11, 23
17:23
2. Sluanje rijei proroka

Jeremija je esto zapisivao da ljudi nisu sluali njegove rijei ( Jeremija 7:13;
25:34; 26:25; 32:33). Koje bismo rijei proroka posljednjih dana trebali predanije slijediti?
3. Ponavljanje grijeha prethodnih narataja
Jeremija je upozorio idove u svoje doba da su grijesi koje su poinili isti kao
i grijesi za koje su proli narataji bili ozbiljno kanjeni ( Jeremija 11:112).
to mislite zato Jeremijin narataj nije nauio od grijeha svojih predaka,
naroito kad je kazna za te grijehe toliko jasno zapisana? Kako mi moemo
imati vie koristi od lekcija koje su nauili prethodni narataji Bojeg naroda
saveza?
4. Vanost povjerenja u Boga
U Jeremiji 17:58, koje su usporedbe napravljene izmeu ljudi koji vjeruju
ovjeku i koji vjeruju Bogu? Kako ste vidjeli da su ove usporedbe ispravne?
Kako moemo pokazati nae povjerenje u Boga?
5. Lani proroci
Sidkija je bio kralj koji je htio da mu proroci kau ono to je htio uti.
Naposljetku, mnogi su lani proroci obeali da Jeruzalem nee pasti
( Jeremija 28:14; 37:19). Danas mnogi lani proroci dolaze u ovjem
ruhu (Matej 7:15). Koji dokaz imamo da meu nama danas ima lanih
proroka? Koje su neke od poruka dananjih lanih proroka? Kako moemo
izbjei da nas zavedu lani proroci?
196
Pastiri Izraelovi
43.
lekcija
Ezekiel 18; 34; 37

Svrha
Potaknuti polaznike da ispune svoje odgovornosti kao pastiri Izraelovi

(Ezekiel 34:2).
Priprema
1. Uz molitvu prouite sljedee odlomke iz Svetih pisama:

a) Ezekiel 34. Gospodin je ukorio one pastire koji ne hrane svoje stado. On e
potraiti sve izgubljene ovce i biti njihov Pastir.
b) Ezekiel 18:2132. Ezekiel poduava da e opaki koji se pokaju biti spaeni i
da e pravedni koji se okrenu ka opaini biti izbaeni.
c) Ezekiel 37:114. Ezekiel je vidio viziju u kojoj su mnoge suhe kosti oivjele.
d) Ezekiel 37:1528. Ezekiel prorie da e drvo Judino i drvo Josipovo postati
jedno u Gospodinovoj ruci.
2. Dodatno itanje: Ezekiel 2.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Proitajte (ili zapiite na plou) sljedea pitanja:
Po emu se pastir razlikuje od najamnika?
Zamolite polaznike da posluaju odgovore na ovo pitanje u sljedeem citatu od
predsjednika Ezre Tafta Bensona (moete dati polazniku da proita citat):
U Isusovo vrijeme, palestinski pastir bio je poznat po svojoj zatiti ovaca. Za
razliku od modernih najamnika, pastir je uvijek iao ispred svog stada. On ga
je vodio. Pastir je poznavao svaku ovcu i obino je imao ime za svaku. Ovce su
poznavale njegov glas, vjerovale mu i ne bi slijedile stranca. Stoga, kad ih
pozove, ovce bi dole k njemu. (Vidi Ivan 10:14, 16.)
Nou bi pastir uveo svoje ovce u obor. Obor su okruivali visoki zidovi, a trnje
je bilo postavljeno na vrh tih zidova kako bi sprijeilo divlje ivotinje i lopove
da prijeu preko.
Meutim, ponekad bi divlja ivotinja tjerana glau preskoila preko zidova
meu ovce, i uplaila bi ih. Takva je situacija odvajala pravog pastira, onoga koji
je volio svoje ovce, od plaenika, onoga koji je radio samo za plau i dunost.
Pravi pastir bio je voljan dati svoj ivot za ovce. On bi uao meu ovce i borio
se za njih. Plaenik je, s druge strane, brinuo za svoju sigurnost vie nego za
ovce i obino bi pobjegao od opasnosti (Conference Report, travanj 1983., 61;
197
Nakon itanja citata, zamolite polaznike da ukratko prepriaju razlike izmeu

pastira i najamnika (ili plaenika). Upotrijebite sljedea pitanja ukoliko je potrebno, i zapiite odgovore na plou:
Gdje se pastir nalazi u odnosu na ovce? Gdje najamnik hoda? (Pastir hoda
ispred svojih ovaca i vodi ih; citat daje naslutiti da najamnik hoda iza svojih
ovaca i tjera ih.)
Kakav je pastirov odnos sa svakom ovcom? Kakav je najamnikov odnos sa
svakom ovcom?
Kako pastir reagira kad su ovce u opasnosti? Kako reagira najamnik?
Objasnite da dio ove lekcije govori o naim odgovornostima kao duhovni pastiri.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

odnose na svakodnevni ivot. Potaknite polaznike da iznesu osobna iskustva
koja se odnose na naela iz Svetih pisama.
Godine 597. pr. Kr., kralj Nabukodonozor iz Babilona u ropstvo je odveo mnogo
ljudi iz Judeje. Meu zatoenima bio je i Ezekiel, kojega je Gospodin pozvao za
proroka pet godina kasnije. Godine 587. pr. Kr. Babilonci su unitili Jeruzalem i
odveli mnogo vie zarobljenika. Ezekiel je posluivao svom prognanom narodu
do 570 g. pr. Kr.
Ezekielovi zapisi ukljuuju stroge ukore i velianstvena obeanja koja se odnose
ne samo na drevno kraljevstvo Judeju, ve na cijeli Izrael, ukljuujui i lanove
Crkve danas. Iako je Jeruzalem bio uniten, Ezekiel je predvidio dan kad e se
Izrael sabrati i obnoviti. Taj je dogaaj simboliziran u njegovoj viziji doline
suhih kostiju i u njegovom proroanstvu o tapovima Jude i Josipa.
1. Pastiri Izraelovi
Poduite i raspravite o Ezekielu 34. U ovom poglavlju Gospodin je prekorio
pastire Izraela koji su radili za sebe i nisu hranili stada. Zatim je opisao sebe kao
dobrog Pastira koji e sabrati svoje stado u posljednje dane i voditi ga tijekom
Tisuljetnice.
Tko su pastiri Izraelovi o kojima govori Ezekiel 34? (Vjerski voe u Ezekielovo
doba.) Zato je Gospodin bio nezadovoljan s njima? (Vidi Ezekiel 34:24.) to se
dogodilo ovcama kad su ih pastiri zanemarili? (Vidi Ezekiel 34:56.)
Na koje se naine svatko od nas moe smatrati Izraelovim pastirom? (Mi trebamo paziti i jaati jedan drugoga kao lanovi obitelji, lanovi Crkve, blinji,
kuni uitelji i kune posjetiteljice, te lanovi zborova i razreda.)
Starjeina Bruce R. McConkie je rekao: Svatko tko slui na bilo kojem poloaju u Crkvi, na kojem je odgovoran za duhovnu ili vremenitu dobrobit bilo
kojeg od Gospodinove djece pastir je tim ovcama. Gospodin smatra svoje
pastire odgovornima za sigurnost (spasenje) njegovih ovaca (Mormon
Doctrine [Mormonski nauk], 2. izdanje [1966.], 710).
Gospodin je bio nezadovoljan nekim pastirima jer su hranili sebe umjesto
svojih stada (Ezekiel 34:23, 8). Kako neki od nas ine tu istu pogreku
danas?
198
43. lekcija
Prema Ezekielu 34:1116, to pravi pastiri ine za svoje ovce? (Obratite panju
na rijei potraiti, izvesti, skupiti, pasti, poviti i okrijepiti.) Kako moemo pomoi
sprijeiti druge da odlutaju ili da se raspre? Kako moemo pomoi sakupiti one
koji su odlutali? Kako moemo nahraniti i osnaiti Gospodinova stada? Kako su
vas blagoslovili pravi pastiri koji su inili te stvari?
Predsjednik Ezra Taft Benson je rekao: Pozivamo vas da se potrudite s obnovljenom predanou... elimo da pazite, da hranite, da dvorite i brinete za
stado te vas pozivamo da ih, u sluaju da se neki privremeno izgube, naete
Kako je Spasitelj poput naeg pastira? (Vidi Ezekiel 34:1116; Psalmi 23; Izaija
40:11; Ivan 10:1115.) Moete raspraviti o tome kako je Spasitelj uinio svaku
od stvari opisanih u ovim stihovima. Posvjedoite o Spasitelju kad osjetite
poticaj Duha.
2. Pokajanje i oprost
Poduite i raspravite o Ezekielu 18:2132.
to nas ovaj odlomak poduava o pokajanju i oprostu? (Vidi Ezekiel 18:2122,
2728.) to znai nainite... novo srce i nov duh? (Ezekiel 18:31). Zato je
vano razumjeti da pokajanje ukljuuje i obraanje od grijeha i promjenu srca?
Kako moemo iskusiti tu promjenu srca? (Vidi Alma 5:714.)
to ovaj odlomak poduava o ljudima koji se okrenu od pravednosti i ne
pokaju se? (Vidi Ezekiel 18:24, 26.)
to ovaj odlomak poduava o Gospodinovim osjeajima kad kanjava opake?
(Vidi Ezekiel 18:23, 32.)
to ovaj odlomak poduava o Gospodinovoj pravdi i milosru? (Vidi Ezekiel
18:25, 2932.) Zato je vano znati da je Gospodin pravedan i milosrdan?
3. Ezekielova vizija doline kostiju
Poduite i raspravite o Ezekielu 37:114. Objasnite da Ezekielova vizija doline
kostiju simbolizira i uskrsnue i obnovu djece Izraelove u njihovoj obeanoj
zemlji.
Kako Ezekielova vizija simbolizira uskrsnue? (Kosti su se sastavile, pokrivene
su mesom i koom, i udahnut im je ivot; vidi Ezekiel 37:110; vidi i Alma
11:4244; 40:23.)
Kako Ezekielova vizija simbolizira obnovu djece Izraelove u njihovu obeanu
zemlju? (Vidi Ezekiel 37:1114. Uskrsnue se koristi kako bi simboliziralo tu
obnovu.)
Ezekielova vizija takoer se moe itati kao usporedba koja opisuje obnovu
nade Izraelu (Ezekiel 37:11). Iako nada Izraela moe biti mrtva kao vojska... velika kostiju koje je Ezekiel vidio, Spasitelj e joj vratiti vitalnost i
ivot. Kako je Spasitelj obnovio vau nadu? (Moete proitati Moroni 7:41
dok raspravljate o tom pitanju.)
Kosti u Ezekielovoj viziji poele su oivljavati nakon to im je Ezekiel rekao
ujte rijei Jahvine (Ezekiel 37:4). Kako nam Gospodinova rije daje ivot?
199
4. Drvo Judino i drvo Josipovo

Poduite i raspravite o Ezekielu 37:1528. Objasnite da Ezekielovo proroanstvo
o drvu Judinom i drvu Josipovom ima dvostruko znaenje. Odnosi se na spajanje zapisa Jude i Josipa (Izraela) iz Svetih pisama u posljednje dane. Takoer se
odnosi na ujedinjenje kraljevstva Jude i Josipa (Izraela) u posljednje dane.
Kako je proroanstvo u Ezekielu 37:1520 ispunjeno? (Vidi 1. Nefi 5:14;
2. Nefi 3:12; NiS 27:5. Objasnite da se rije drvo u tim stihovima odnosi na
vrstu drvenog zapisa koji se uobiajeno koristio u Ezekielovo vrijeme. Drvo
Judino simbolizira Bibliju, a drvo Josipovo simbolizira Mormonovu knjigu.)
Starjeina Boyd K. Packer je rekao: Drvo ili zapis Judin, Stari i Novi zavjet,
te drvo ili zapis Efrajimov, Mormonova knjiga, koja je jo jedan zavjet Isusa
Krista, sada su spojeni na nain da dok razmiljate o jednom, privueni ste
drugom; dok uite iz jednog, prosvijetljeni ste iz drugog. Oni su uistinu jedno
u naim rukama. Ezekielovo proroanstvo sada je ispunjeno (Conference
Koji su blagoslovi doli kroz Mormonovu knjigu kao dodatak Bibliji? (Vidi
1. Nefi 13:3940; 2. Nefi 3:12.) Kako je Mormonova knjiga pomogla vama
bolje razumjeti Bibliju? Kako je ona u vama osnaila svjedoanstvo Biblije
o Gospodinu Isusu Kristu?
to je Ezekiel rekao da e se dogoditi nakon to se dva drveta spoje?
a) Djeca e se Izraelova sabrati i ujediniti u jedno kraljevstvo sa Spasiteljem
kao Kraljem (Ezekiel 37:2122).
b) Ljudi e biti oieni (Ezekiel 37:23).
c) Ljudi e ivjeti prema Gospodinovim zakonima (Ezekiel 37:24).
d) Ljudi e ivjeti u obeanoj zemlji (Ezekiel 37:25).
Koje je druge blagoslove Gospodin obeao u Ezekielu 37:2628? ( Jedan vaan
blagoslov je obnova Gospodnjeg svetita ili atora, odnosno hrama. Sljedea
lekcija detaljnije govori o blagoslovima hrama.)
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Ezekielovo poduavanje pomae nam shvatiti koliko Spasitelj voli i brine se za

svakog od nas. On je na Pastir. On eli oprostiti. On nam je omoguio da uskrsnemo. On vodi sakupljanje Izraela u posljednje dane. I donio je Mormonovu
knjigu kao jo jedno svjedoanstvo za njega. Pozovite polaznike da iznesu svoja
svjedoanstva o tim istinama.

jednu ili vie tih ideja kao dio svoje lekcije.
1. Uiti kako biti dobar pastir
Dok raspravljate o naim odgovornostima kao pastira, moete proitati ili prepriati sljedeu priu od predsjednika Jamesa E. Fausta:
Kad sam bio vrlo mali, moj otac je pronaao osamljeno janje u pustinji. Stado
ovaca iz kojeg je bila njegova majka davno je otilo, a janje se nekako odvojilo
od svoje majke, a pastir vjerojatno nije znao da se janje izgubilo. Budui da nije
200
43. lekcija
moglo samo preivjeti u pustinji, moj ga je otac podigao i donio kui. Ostaviti
janje znailo je sigurnu smrt, ili tako da postane plijen kojotima ili da umre od
gladi jer je bilo toliko malo da je jo uvijek trebalo mlijeko... Moj je otac janje
dao meni, a ja sam postao njegov pastir.
Sljedeih nekoliko tjedana grijao sam kravlje mlijeko u boici za bebe i hranio
janje. Postali smo prijatelji... Janje je poelo rasti. Moje janje i ja bismo se igrali
na livadi. Ponekad bismo legli na travu i ja bih stavio svoju glavu na njegov
mekani, vuneni bok i gledao u plavo nebo i bijele kotrljajue oblake. Nisam
vezao janje tijekom dana. Ono nije pobjeglo. Ubrzo je nauilo pasti travu.
Pozvao bih svoje janje iz bilo kojeg dijela dvorita imitirajui blejanje ovaca najbolje to sam mogao...
Jedne noi dola je strana oluja. Zaboravio sam zatvoriti janje u talu te noi
kao to sam trebao. Otiao sam u krevet. Moj se maleni prijatelj uplaio oluje
i uo sam ga kako bleji. Znao sam da trebam pomoi svom ljubimcu, no elio
sam ostati siguran, ugrijan i suh u svom krevetu. Nisam ustao kao to sam trebao. Sljedee jutro pronaao sam svoje uginulo janje. Pas je takoer uo njegov
vapaj i ubio ga je. Moje srce bilo je slomljeno. Nisam bio dobar pastir ili upravitelj nad onime to mi je moj otac povjerio. Moj je otac rekao: Sine, zar ti ne
mogu povjeriti skrb samo nad jednim janjetom? Primjedba mog oca povrijedila
me je vie nego gubitak mog vunenog prijatelja. Tog sam dana odluio, kao djeak, da nikada vie neu ni pokuati zanemariti svoje upravnitvo kao pastir ako
ikada opet budem postavljen na taj poloaj.
Ne mnogo godina nakon toga, bio sam pozvan kao mlai suradnik kunom uitelju. Bilo je trenutaka kad je bilo toliko hladno ili olujno vrijeme i elio sam
ostati doma i osjeati se ugodno, no u uhu mog uma mogao sam uti blejanje
mog malog janjeta, i znao sam da trebam biti dobar pastir i ii s mojim starijim
suradnikom. Svih tih mnogih godina, kad god sam bio sklon zanemariti svoje
dunosti, u sjeanje bi mi dolo koliko mi je bilo ao one noi prije mnogo
godina kad nisam bio dobar pastir (Conference Report, travanj 1995., 6263;
2. uvari e podii glas upozorenja
Kad je pozvao Ezekiela za proroka, Gospodin je rekao: Postavljam te za uvara
doma Izraelova (Ezekiel 3:17). Kako su Ezekielove dunosti kao proroka poput
onih kod uvara? (Vidi Ezekiel 3:1721; 33:19. U Ezekielovo doba, uvari na
kuli upozoravali su ljude na prijeteu opasnost od neprijateljskih vojski. Ezekiel
je upozorio svoj narod na neprijatelje koji e ih duhovno ugroziti.)
Tko su nai uvari u posljednje dane? Zato je vano imati te uvare? Koja je
naa odgovornost u tome da budemo uvari? (Vidi NiS 88:81. Dio nae odgovornosti je poduavati evanelje onima koji ga nisu primili.)
Kako bi poduio vanost pridavanja panje upozorenjima proroka, i upozoravanja
naih blinjih poduavanjem evanelja, starjeina Boyd K. Packer je ispriao o
razarajuoj poplavi koju je prouzroilo pucanje brane Teton u Idahu 1976. godine.
Na pravcu kretanja brze poplave bilo je 7800 ljudi. Kako se poplava obruila niz
dolinu, unitila je 790 domova i teko otetila preostalih 800 domova, crkvi, kola i
kompanija. Imajui na umu koliinu vode, njezinu brzinu i stanovnitvo podruja,
jedan je strunjak procijenio da je trebalo poginuti 5300 ljudi. Zaudo, utopilo se
svega 6 ljudi.
201
Starjeina Packer je rekao:

Kako je dolo do tako stranog unitenja s tako malim gubitkom ivota? Zato
to su bili upozoreni! Nisu imali puno vremena, no bili su upozoreni; i svaki
ovjek koji je bio upozoren, upozorio je svog blinjeg...
to je sa est koji su se utopili? Jedan od njih bio je ispod brane i nije imao
izbora. Dvoje nisu vjerovali upozorenju dok nije bilo prekasno. Kasnije su ih
oboje nali u njihovom automobilu, no oni nisu obraali panju na upozorenje.
Troje ih se vratilo da uzmu neku materijalnu imovinu i izgubili su svoje ivote.
No to je bilo udo ogromnih razmjera. Kao sveci posljednjih dana mi uimo
obraati panju na upozorenja...
Ja sada vidim veliku slinost s onime to se dogaa u svijetu, velikim plimnim
valom zla i opaine u svijetu. Polako kapa oko nas i postaje sve dublji i dublji.
Nai su ivoti u opasnosti. Naa je imovina u opasnosti. Nae su slobode u opasnosti, no mi i dalje leerno obavljamo svoj posao nesposobni razumjeti da je
dunost svakog ovjeka koji je upozoren da upozori svog blinjeg...
[Nas je] upozorio prorok. Hoemo li [mi] obratiti panju na upozorenje, ili emo
biti kao onih estero u Idahu koji su mislili da se upozorenje ne odnosi na njih?
(That All May Be Edified [Da svi mogu biti podueni], [1982.], 220221, 223).
202
Sve ozdravi i oivi kuda god

protjee ovaj potok
44.
lekcija
Ezekiel 4344; 47
Svrha
Potaknuti polaznike da blaguju od iscjeliteljskih moi koje daju ivot, koje su

dostupne u hramu.
Priprema

a) Ezekiel 43:112; 44:69, 23. Ezekielu je pokazana vizija hrama u
Jeruzalemu.
b) Ezekiel 47:1, 612. Ezekiel vidi rijeku koja tee od hrama, koja daje ivot
pustinji i iscjeljuje Mrtvo more.
c) Ezekiel 47:25. Ezekiel mjeri dubinu rijeke i otkriva da je voda sve dublja
svaki put kad je on ue u nju.
2. Nacrtajte kartu s 205. stranice na plakat ili plou prije poetka lekcije.
3. Dodatno itanje: Ezekiel 4042; Joel 3:18; Zaharija 14:8; Otkrivenje 22:13;
1. Nefi 8:1011; 11:25; Nauk i savezi 97:820.
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Polaznicima postavite pitanja poput sljedeih:
Jeste li se ikad ushitili dok ste gledali sportski dogaaj ili neku drugu slinu
zabavu?
Jeste li ikada bili toliko ushieni na takvom dogaaju da ste ustali, vikali i
navijali?
Moete li se sjetiti svetih dogaaja koji su bili ili e biti popraeni entuzijastinim izrazima radosti i zahvalnosti? Neki od tih dogaaja ukljuuju:
a) Stvaranje zemlje ( Job 38:47).
b) Pobjedonosni ulazak Isusa u Jeruzalem (Ivan 12:1216).
c) Drugi Kristov dolazak i uskrsnue (1. Solunjanima 4:16).
Kako se ushit na sportskim dogaajima ili drugom obliku zabave moe usporediti s tim svetim dogaajima? (Dok je ushit na sportskim dogaanjima ili
drugim oblicima zabave privremen, radost koja je povezana s tim svetim dogaajima je vjena.)
to je sveti dogaaj u Crkvi u kojem sudionici pokazuju svoju radost i zahvalnost tako da ustanu, kliu i mau? (Tijekom posveenja hrama, skup sudjeluje
u velikoj izjavi radosti koji se naziva Hosana uzvik.)
Hosana uzvik dolazi iz dubine due, ide do granica snage pojedinca.
Okupljeni ustaju i ujedinjeni kliu rijei: Hosana, hosana, hosana Bogu
i Jaganjcu. Amen, amen i amen, ponavljajui ih tri puta. To obino prati
203
ritmiko mahanje bijelim rupiima s uzdignutim rukama. Epitet Jaganjac

odnosi se na poniznost i pomirenje Isusa Krista (Daniel H. Ludlow, uredio, Encyclopedia of Mormonism [Enciklopedija mormonstva], 5 svezaka
[1992.], 2:659).
Objasnite da e ova lekcija pomoi polaznicima razumjeti neke od mnogih naina
na koje hram donosi radost.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

odnosi na svakodnevni ivot. Potaknite polaznike da iznesu iskustva koja se
1. Ezekielu je u viziji pokazan hram u Jeruzalemu.
Poduite i raspravite o Ezekielu 43:112; 44:69, 23.
Neka polaznici proitaju Ezekiel 43:112 i 44:69, 23. to moemo nauiti o
hramu iz tih stihova?
Odgovore polaznika moete zapisati na plou i raspraviti o njihovom znaenju. Odgovori mogu ukljuiti sljedee:
a) Slava Gospodnja ispunjava hram (Ezekiel 43:2, 45).
b) Hram je mjesto [Gospodinova] prijestolja na zemlji (Ezekiel 43:7).
c) Gospodin hoda u hramu, nazivajui ga mjesto stopa mojih (Ezekiel
43:7).
d) Hram je mjesto gdje Gospodin moe posred svog naroda prebivati
(Ezekiel 43:7).
e) Mi uimo o zakonima Gospodnjim u hramu (Ezekiel 43:11).
f) Postoje uredbe koje Gospodin eli da obavimo u hramu (Ezekiel 43:11).
g) ak e i prostor oko hrama biti najsvetija svetinja (Ezekiel 43:12).
h) Samo oni koji su dostojni trebaju ui u hram (Ezekiel 44:69).
i) U hramu uimo razliku izmeu svetog i profanog, izmeu istog i neistog
(Ezekiel 44:23).
2. Ezekiel vidi rijeku kako tee iz hrama koja daje ivot pustinji i ozdravlja
Mrtvo more.
Poduite i raspravite o Ezekielu 47:1, 612.
to je Ezekiel vidio dolazei od istonih vrata hrama u Jeruzalemu? (Vidi
Ezekiel 47:1.) Kamo je voda ila? (Vidi Ezekiel 47:8. Pokaite na karti divljinu
u Judeji i Mrtvo more istono od Jeruzalema.)
204
44. lekcija
Jeruzalem
Mrtvo more
Divljina u Judeji
Divljina u Judeji je neplodna pustinja, a Mrtvo more je preslano da se odri

ivotinjski svijet. Prema Ezekielovoj viziji, koje e se promjene dogoditi u divljini u Judeji i u Mrtvom moru zbog rijeke koja tee iz hrama? (Vidi Ezekiel
47:612.)
U viziji slinoj Ezekielovoj viziji hrama, Ivanu Ljubljenom je pokazano prijestolje Boje (Otkrivenje 22:13. Obratite panju da u Ezekielu 43:7 Gospodin
naziva hram mjesto mojega prijestolja). to je istjecalo s Bojeg prijestolja u
Ivanovoj viziji? (Vidi Otkrivenje 22:1.) to je rijeka ivota? (Nauci evanelja;
vidi aktivnost za privlaenje panje u 30. lekciji.) Kako smo mi poput divljine
u Judeji i Mrtvog mora ako ne blagujemo od vode ivota?
Kako voda ivota koja je dostupna u hramu iscjeljuje i daje ivot brakovima?
Obiteljima? Naim precima? Crkvi? to jo istjee iz hrama to daje duhovni
ivot i iscjeljenje? (Odgovori mogu ukljuiti istinu, mudrost, objavu i saveze.)
Ezekiel 47:12 opisuje stabla koja rastu uz obalu rijeke u Ezekielovoj viziji.
to stabla imaju zajedniko s vodama rijeke? (Imaju mo iscjeljenja i davanja ivota.)
to je raslo uz obalu rijeke u Ivanovoj viziji? (Vidi Otkrivenje 22:2.) Gdje je jo
u Svetim pismima prorocima pokazano stablo ivota? (Vidi 1. Nefi 8:1011;
11:25.) U snu danom Lehiju i Nefiju, to je stablo ivota predstavljalo? (Vidi
1. Nefi 11:25.)
Kako ljubav Boja iscjeljuje i daje ivot? Koje e duhovne i tjelesne ozljede
iscijeliti Boja ljubav?
3. Ezekiel mjeri dubinu rijeke.
Poduite i raspravite o Ezekielu 47:25.
Koliko je rijeka bila duboka prvi put kad je Ezekeil pregazio preko nje? (Vidi
Ezekiel 47:23.) Koliko je bila duboka drugi, trei i etvrti put kad je preao?
(Vidi Ezekiel 47:45.) Koje istine ti stihovi govore o hramu? (Mo hrama se
poveava u naim ivotima to ga ee posjeujemo.)
Predivne istine poduavaju se u hramu, mnoge kroz simbole. Ako je ispoetka
nae razumijevanje tih istina ili hramskih uredbi duboko samo do gleanja,
to trebamo uiniti? (Vidi Ezekiel 47:25. Trebamo ii u vodu uvijek iznova,
ili drugim rijeima, ii u hram to je ee mogue.)
205
Zakljuak
Dodatne ideje za
poduavanje
Recite polaznicima da je Gospodin nazvao hram mjesto iskazivanja hvale (NiS

97:13). Iskaite svoju zahvalnost za blagoslove koji dolaze zbog hrama, i pozovite polaznike da iznesu svoje osjeaje zahvalnosti za hram. Posvjedoite da kao
to su vode iz hrama iscijelile judejsku divljinu i Mrtvo more u Ezekielovoj
viziji, evanelje Isusa Krista iscijelit e i oistiti nas ako blagujemo od njega.

1. Ljubim dom u kojem prebiva (Psalmi 26:28)
Mnogi psalmi spominju blagoslove koje primamo odlaskom u hram i iskazuju
predivne osjeaje ljubavi i zahvalnosti za hram. Moete pitati neke polaznike da
iznesu svoje osjeaje zahvalnosti za hram dok raspravljate o sljedeim psalmima:
Psalmi
Psalmi
Psalmi
Psalmi
Psalmi
Psalmi
Psalmi
24:34
26:68
27:1, 46
65:4
84
122
134
2. Veliki simbol [naeg] lanstva

Predsjednik Howard W. Hunter je rekao: Pozivam svece posljednjih dana da
gledaju na hram Gospodnji kao na veliki simbol vaeg lanstva. Najdublja elja
mog srca je da svaki lan Crkve bude dostojan ulaska u hram. Gospodinu bi
bilo po volji kad bi svaki odrasli lan bio dostojan i nosio vaeu hramsku preporuku. Stvari koje moramo initi i ne initi kako bismo bili dostojni hramske
preporuke upravo su one stvari koje e nam omoguiti da budemo sretni kao
pojedinci i obitelji (Conference Report, listopad 1994., 8; ili Ensign, studeni
1994., 8).
Kako moemo uiniti hram velikim simbolom [naeg] lanstva u Crkvi?
Kako bi promatranje hrama na ovaj nain djelovalo na na pogled na ivot i
nau predanost Gospodnjem djelu?
206
Treba li da poginem,
poginut u
45.
lekcija
Daniel 1; 3; 6; Estera 35; 78

Svrha
Pomoi polaznicima da imaju hrabrosti ivjeti prema evaneoskim mjerilima.
Priprema

a) Daniel 1. Daniel i njegovi prijatelji odbijaju se obeastiti jedui
Nabukodonozorovu hranu (1:116). Gospodin blagoslivlja Daniela i
njegove prijatelje s dobrim zdravljem i mudrou (1:1721).
b) Daniel 3. adrak, Meak i Abed Nego odbijaju tovati idole kralja
Nabukodonozora (3:112). Kralj Nabukodonozor ih baca u vatrenu pe,
a Gospodin ih spaava od smrti (3:1330).
c) Daniel 6. Ljudi kralja Darija uvjeravaju kralja da potpie naredbu da se 30
dana sve molbe upute njemu umjesto drugom ovjeku ili Bogu (6:19).
Unato kraljevoj naredbi, Daniel se moli Bogu (6:1013). Kao kazna za
nepotivanje naredbe, Daniel je baen u lavlju jazbinu (6:1417).
Gospodin alje anela da zatiti Daniela (6:1823).
d) Estera 35; 78. Mordokaj se odbija pokloniti pred Hamanom (3:14).
Haman uvjerava kralja Ahasvera da naredi smrt svih idova u kraljevstvu
(3:514). Estera je saznala za Hamanov plan da pobije njezin narod i riskira
svoj ivot odlazei kralju po pomo (4:117). Kralj prima Esteru i udovoljava njezinom zahtjevu da doe na gozbu s Hamanom (5:18). Na kraju
gozbe Estera razotkriva Hamanovu zavjeru da pobije idove (7:16). Kralj
je objesio Hamana (7:710). Kralj uvaava Mordokaja i prihvaa Esterinu
molbu da promijeni Hamanovu naredbu (8:117).
2. Dodatno itanje: Daniel 5; Estera 12; 6; 910.
3. Ukoliko koristite aktivnost za privlaenje panje, zamolite dva polaznika da
se pripreme ukratko prepriati kad su oni ili netko koga poznaju morali pokazati hrabrost da bi posluali Gospodina.
4. Ako su sljedee slike na raspolaganju, moete ih iskoristiti tijekom lekcije:
Daniel odbija jesti meso i piti vino s kraljeva stola (62094; Umjetnike slike
iz evanelja 114); Tri mladia u uarenoj pei (62093; Umjetnike slike iz evanelja 116); i Daniel u lavljoj jami (62096; Umjetnike slike iz evanelja 117).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje
Moete iskoristiti sljedeu aktivnost (ili vlastitu) za poetak lekcije.

Zamolite zaduene polaznike da ukratko prepriaju kad su oni ili netko koga
poznaju morali pokazati hrabrost da bi posluali Gospodina.
Nakon to polaznici iznesu svoja iskustva, objasnite da lekcija govori o est ljudi
u Starom zavjetu koji su pokazali veliku hrabrost u sluanju Gospodina.
207
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Daniel i njegovi prijatelji odbijaju jesti hranu kralja Nabukodonozora;
blagoslovljeni su dobrim zdravljem i mudrou.
Poduite i raspravite o Danielu 1.
Danijel je bio odveden u ropstvo iz Jeruzalema u Babilon dok je bio djeak. On
i druga obeavajua hebrejska mlade, ukljuujui njegove prijatelje adraka,
Meaka i Abed Nega, kolovali su se na dvoru kralja Nabukodonozora.
to su Daniel i njegovi prijatelji predloili kad im je dano kraljevo meso i vino?
(Vidi Daniel 1:814.) Koje su blagoslove primili za poslunost Gospodinovom
zakonu zdravlja? (Vidi Daniel 1:15, 17, 20.) Kako su blagoslovi koje su primili
slini Gospodinovim obeanjima nama ako sluamo Rije mudrosti? (Vidi NiS
89:1820.)
Starjeina Boyd K. Packer je poduavao: Doao sam do spoznaje... da osnovna
svrha Rijei mudrosti ima veze s objavom. Od vae rane mladosti poduavamo
vas da izbjegavate aj, kavu, alkoholna pia, duhan, narkotike i sve to teti
vaem zdravlju... Ako netko pod utjecajem jedva moe sluati normalan
govor, kako moe odgovoriti na duhovne porive koji dodiruju njihove najdublje osjeaje? Koliko god je Rije mudrosti vana kao zakon zdravlja, ona moe
biti puno vanija za vas duhovno nego tjelesno (Conference Report, listopad
to nas ova pria moe nauiti o tome kako odgovoriti kad osjeamo pritisak
da uinimo neto to ne bi trebali uiniti? (Vidi Daniel 1:5, 8.) Koje situacije
danas zahtijevaju od nas hrabrost da sluamo Gospodinove zapovjedi? Kako
moemo razviti hrabrost potrebnu da budemo posluni u takvim situacijama?
2. Gospodin spaava adraka, Meaka i Abed Nega od smrti u vatrenoj pei.
Kralj Nabukodonozor je naredio da svi koji ne tuju njegovog idola budu
baeni u vatrenu pe (Daniel 3:16). Kako su adrak, Meak i Abed Nego reagirali na naredbu? (Vidi Daniel 3:12.) to je Nabukodonozor uinio kad je
saznao da oni nee tovati njegovog idola? (Vidi Daniel 3:1315, 1920.)
to su adrak, Meak i Abed Nego rekli kad im je kralj zaprijetio da e ih baciti
u pe? (Vidi Daniel 3:1618.)
Starjeina Neal A. Maxwell je rekao: Mi [neemo] uvijek biti spaeni od
neposrednih problema, no bit emo spaeni od vjene smrti! U meuvremenu, konana nada omoguava da kaemo istih est rijei koje su trojica
odvanih ljudi izgovorila prije mnogo stoljea. Oni su znali da e ih Bog spasiti od vatrene pei ako tako odlui. No ako toga i ne uini, rekli su da e
mu i dalje sluiti! (Conference Report, listopad 1994., 45; ili Ensign, studeni
1994., 35).
to nas odgovor adraka, Meaka i Abed Nega poduava o poslunosti
Gospodnjim zapovijedima? (adrak, Meak i Abed Nego bili su spremni sluati Gospodina bez obzira hoe li ih on zatiti ili ne. Naa poslunost ne bi
208
45. lekcija
trebala biti uvjetovana time hoe li nam Gospodin zauzvrat dati ili nee dati
oekivane blagoslove u oekivano vrijeme.) U emu je opasnost poslunosti
Gospodinu samo zato to oekujemo da e nam zauzvrat dati odreene blagoslove?
to se dogodilo kad su adrak, Meak i Abed Nego baeni u pe? (Vidi Daniel
3:2127.) Tko je bio s njima u pei? (Vidi Daniel 3:25.) Kako nam Spasitelj
pomae kad mu se obratimo tijekom naih iskuenja?
Kakav je utjecaj hrabrost adraka, Meaka i Abed Nega imala na
Nabukodonozora? (Vidi Daniel 3:2830.) Kako naa djela utjeu na stav naih
blinjih prema Crkvi?
3. Daniel se moli unato kraljevoj naredbi i baen je u lavlju jazbinu.
Gospodin alje anela da zatiti Daniela.
Kralja Nabukodonozora naslijedio je njegov sin Baltazar. Kad je Baltazar ubijen,
Darije Medijac preuze kraljevstvo (Daniel 6:1), a Daniel je dobio veoma istaknut poloaj. (Napomena: Darije Medijac nije isti kralj Darije koji je vladao perzijskim carstvom nakon Kira i kojem su se idovi obratili dok su obnavljali
hram. Vidi Ezra 46; lekcija 47; i Bible Dictionary [Biblijski rjenik], Darius,
stranica 653.)
Zato su kraljevi proelnici i satrapi eljeli pronai greku kod Daniela? (Vidi
Daniel 6:15. Bili su ljubomorni jer je kralj davao prednost Danielu i bili su
zabrinuti da bi mu kralj mogao dati vie moi.) to je kralj potpisao nakon
to su ga ti ljudi uvjerili? (Vidi Daniel 6:69. Znajui da se Daniel redovito
moli, uvjerili su kralja Darija da potpie naredbu da se 30 dana sve molbe
moraju uputiti njemu i nijednom drugom ovjeku ili Bogu. Oni koji ne
posluaju bit e baeni u lavlju jazbinu.)
Kako je Daniel odgovorio na kraljevu naredbu? (Vidi Daniel 6:10.) to
moemo nauiti od Daniela o vanosti molitve? (Molitva je Danielu toliko
vana da je nastavio moliti ak i kad mu je zbog toga ivot bio u opasnosti.)
Pozovite polaznike da razmisle o vanosti koju pridajemo povlastici da se
molimo naem Nebeskom Ocu.
Kako se kralj Darije osjeao kad su mu njegovi ljudi rekli da su vidjeli Daniela
kako se moli? (Vidi Daniel 6:1215.) Kako je kralj pokazao svoju vjeru u Boga?
(Vidi Daniel 6:16, 18.)
Kako je Gospodin blagoslovio Daniela u lavljoj jazbini? (Vidi Daniel 6:1923.)
Koji je utjecaj Danielova vjera i hrabrost imala na kralja Darija i ljude u kraljevstvu? (Vidi Daniel 6:2428.)
Starjeina L. Tom Perry je rekao: Ne samo da je Danielova sluba koristila kralju, ve je zbog vjere koju je Daniel imao u Gospodina, ostavila uinak na cijelu
zemlju. Kralj je poslao proglas cijelom narodu u kraljevstvu da trebaju tovati
pravog i ivog Boga, Boga kojeg je tovao Daniel. Kolika je bila mo sluenja
jednog pravednog ovjeka, ostavljajui uinak na mnoge, dok je on sluio u
svijetu u kojem je ivio! Kakav e biti uinak naeg sluenja ako emo nastaviti
sluiti na na osobiti nain u svijetu u kojem mi ivimo! (Conference Report,
209
4. Estera riskira svoj ivot kako bi spasila svoj narod.

Poduite i raspravite o Esteri 35; 78.
Estera je bila idovka koja je ivjela malo nakon Danielova doba. Nakon to su
joj umrli roditelji, odgojio ju je njezin roak Mordokaj. Estera je bila vrlo lijepa,
a Ahasver, kralj Perzije i Medije, bio je toliko zadivljen njezinom ljepotom da ju
je uinio svojom kraljicom.
Kralj Ahasver unaprijedio je Hamana za svog najvieg dostojanstvenika (Ester
3:1). Kako je Mordokaj pokazao hrabrost kad je kralj zapovjedio njemu i drugim slugama da se poklone Hamanu? (Vidi Estera 3:24.) Kako je Haman reagirao? (Vidi Estera 3:514. Bio je srdit i uvjerio je kralja da izda nareenje da
se uniti jedan narod sve idove u kraljevstvu.)
Kad je Estera saznala za strah meu idovima, poslala je glasnika da pita
Mordokaja to nije u redu (Estera 4:16). to je Mordokaj traio od Estere?
(Vidi Estera 4:79.) Zato je za Esteru bilo opasno otii do kralja i razgovarati
s njime? (Vidi Estera 4:1011. Zakon je dozvoljavao kralju da ubije svakog tko
mu se nepozvano priblii.)
Koju je poruku Mordokaj odaslao Esteri kad je saznao za njezinu zabrinutost
zbog prilaska kralju? (Vidi Estera 4:1314.) to mislite kako se Estera osjeala
dok je razmiljala o mogunosti da bi se popela do kraljevske asti zbog asa
kao to je ovaj? (Estera 4:14). Kako moemo dobiti uvjerenje da nai ivoti
imaju svrhu? Kako nam to uvjerenje moe pomoi?
to je Estera traila od svojih slukinja i mjesnih idova dok se pripremala
prii kralju? (Vidi Estera 4:16.) Kako zajedniki post i molitve mnogih ljudi
mogu pomoi nama?
Navodei svoju namjeru da pristupi kralju, Estera je rekla: Treba li da poginem, poginut u (Estera 4:16). Na koji je nain ova izjava poput one adraka,
Meaka i Abed Nega prije nego to su baeni u pe? (Vidi Daniel 3:1718.)
Kako je ta izjava pokazala Esterinu predanost njezinom narodu i Bogu?
Kad je Estera pristupila kralju, primio ju je i rekao da e udovoljiti svakom
njezinom zahtjevu (Estera 5:13). Traila je da kralj i Haman dou na gozbu
(Estera 5:48). Drugog dana gozbe, to je Estera traila od kralja? (Vidi Estera
7:34.) to je kralj uinio kad je saznao da su ljudi koje Haman smilja unititi idovi? (Vidi Estera 7:510.)
Haman je objeen, no nalog za unitenje svih idova ve je bio odaslan irom
kraljevstva. to je Estera molila kralja da uini? (Vidi Estera 8:56.) Koje su blagoslove idovi primili zbog Esterine hrabrosti i vjere? (Vidi Estera 8:1617.)
Koje ste blagoslove vi primili zbog hrabrosti i vjere drugih?
S kojim se izazovima suoavamo danas koji trae hrabrost poput Esterine?
Koje emo blagoslove primiti dok teimo uiniti ono to je ispravno ak i
kad se suoimo s tekim posljedicama?
Zakljuak
210
Posvjedoite da e nas Gospodin blagosloviti ako imamo hrabrost zauzeti se za

istinu. Potaknite polaznike da slijede primjere Daniela, adraka, Meaka, Abed
Nega, Estere i Mordokaja.
45. lekcija
Dodatne ideje za
poduavanje

1. Konani blagoslovi hrabre poslunosti
to su Daniel, adrak, Meak, Abed Nego, Estera i Mordokaj imali zajedniko?
(Svi su imali hrabrost uiniti ispravno, ak i kad su pri tome riskirali svoje
ivote.) S kakvim ste se situacijama suoili u kojima ste morali odluiti hoete
li se ili neete zauzeti za ono to znate da je ispravno?
Posvjedoite da e nas Gospodin blagosloviti dok teimo obdravati zapovijedi.
Meutim, blagoslovi koje primamo nisu uvijek odmah oiti. Kako bi to prikazali, moete razgovarati o kunjama koje su sljedei ljudi izdrali:
a) Sara nije mogla imati djece dok nije navrila 90 godina (Postanak 17:1517;
21:12).
b) Josipa su prodala njegova braa i kasnije je zatvoren zbog zloina kojeg nije
poinio (Postanak 37:2728; 39:720).
c) Spasitelja je izdao prijatelj, nezakonito je osuen i razapet (Ivan 1819).
d) Nefija su tukla, a kasnije i vezala uetom njegova braa (1. Nefi 3:28;
18:1011).
e) Alma i Amulek bili su prisiljeni gledati spaljivanje ena i djece zbog njihovih
uvjerenja (Alma 14:811).
f) Joseph Smith je zatoen i ubijen (NiS 135).
to mislite zato je Gospodin dozvolio da ti ljudi prou kroz takve kunje?
to mislite zato su uspjeli izdrati ta iskuenja? to moemo nauiti iz njihovih primjera?
2. Zauzimanje za istinu
Neka polaznici razreda odigraju razne situacije u kojima se trebaju zauzeti za
ono to znaju da je ispravno. Smislite situacije koje se odnose na polaznike.
Sljedei prijedlozi mogu biti od pomoi:
a) Prijatelj omalovaava nekoga i potie vas da uinite isto.
b) Netko predlae da sluate glazbu za koju znate da nije primjerena.
c) Netko vas pozove u restoran u nedjelju nakon Crkve.
d) Netko vam ponudi alkohol ili drugu tvar koja je u oprenosti s Rjeju mudrosti.
211
46.
Kraljevstvo koje nee

nikada propasti
lekcija
Daniel 2
Svrha
Osnaiti svjedoanstva polaznika o obnovljenoj Crkvi Isusa Krista i potaknuti ih

da pomognu izgraditi kraljevstvo Boje na zemlji.
Priprema

a) Daniel 2:123. Kralj Nabukodonozor imao je san i zapovijeda svojim savjetnicima da ga opiu i interpretiraju (2:113). Daniel se moli sa svojim prijateljima i Bog mu objavljuje san i njegovo tumaenje (2:1423).
b) Daniel 2:2449. Daniel otkriva da san kralja Nabukodonozora predvia
uspon i pad velikih kraljevstava zemlje i pobjedu kraljevstva Bojeg nad
svim drugim kraljevstvima u posljednje dane.
2. Dodatno itanje: Nauk i savezi 65.
3. Pozovite dva ili tri polaznika da se pripreme iznijeti kratka svjedoanstva o
istinitosti Crkve.
4. Ukoliko koristite aktivnost za privlaenje panje, nacrtajte graf s dna ove stranice na plakat ili na plou prije poetka lekcije.
5. Ako koristite dijagram Nabukodonozorov san (vidi stranicu 214), nacrtajte
ga na plakat ili na plou prije lekcije. Nemojte pisati imena pojedinih kraljevstava dok ne budete raspravljali o dijagramu u razredu.
6. Ako je dostupna slika Daniel tumai san kralja Nabukodonozora, moete je
pokazati tijekom lekcije (62531; Umjetnike slike iz evanelja 115).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje
212
Moete iskoristiti sljedeu aktivnost (ili vlastitu) za poetak lekcije.

Usmjerite panju polaznika na tabelu koju ste nacrtali na plakatu ili na ploi:
6. travnja
1830.
1880.
1930.
1980.
1995.
2000.
133.628
670.017
4.639.822
9.340.898
Preko
11.000.000
10
16
44
88
100
23
104
1,218
2,150
2,581
10
30
188
307
334
19
47
102
to mislite da ovi brojevi predstavljaju?

Dajte polaznicima nekoliko minuta da navedu odgovore na to pitanje. Zatim
ispunite tabelu kako je prikazano ispod:
6. travnja
1830.
1880.
1930.
1980.
1995.
2000.
lanova
crkve
133.628
670.017
4.639.822
9.340.898
Preko
11.000.000
Jezici na
kojima je
objavljena
Mormonova
knjiga
10
16
44
88 (39 potpunih
i 49 djelominih
prijevoda)
100 (61 potpun

i 39 djelominih
prijevoda)
Okoli
23
104
1,218
2,150
2,581
Misije
10
30
188
307
334
Operativni
hramovi
19
47
102
(Trenutane statistike mogu se pronai u novim crkvenim publikacijama.

Moete dodati stupac u tabelu kako biste ukljuili te statistike.)
Pozovite polaznike da komentiraju brz rast Crkve. Objasnite da ova lekcija
govori o Danielu, drevnom proroku, koji je predvidio pobjedu Bojeg kraljevstva na zemlji Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Daniel prima objavu u kojoj mu je pokazan san kralja Nabukodonozora i
njegovo tumaenje.
Poduite i raspravite o Danielu 2:123.
Kralj Nabukodonozor imao je uznemirujui san jedne noi. Stavio je svoje savjetnike na ispit govorei im da je zaboravio san i zapovjedio im da ga otkriju i
da otkriju njegovo tumaenje (Daniel 2:25). Kad su rekli da nisu mogli opisati
san, Nabukodonozor je naredio smrt svih mudraca u Babilonu, ukljuujui
Daniela i njegove prijatelje (Daniel 2:1013). Kad je kraljev kapetan doao po
Daniela za smaknue, Daniel je otiao kralju i zatraio vrijeme da protumai san
(Daniel 2:1416).
Kako se Daniel pripremio protumaiti kraljev san? (Vidi Daniel 2:1718.
Zamolio je svoje prijatelje da mole s njim.) Kako su molitve lanova obitelji i
prijatelja pomogle vama?
Kako su molitve Daniela i njegovih prijatelja odgovorene? (Vidi Daniel 2:19,
2728.) to je Daniel uinio odmah nakon to je primio viziju kraljevog sna?
(Vidi Daniel 2:2023.) to su njegove rijei otkrile o njegovim osjeajima
prema Bogu? Zato je vano pokazati zahvalnost Gospodinu? Kako mu
moemo pokazati nau zahvalnost?
213
Usporedite izvore kojima su se Daniel i Nabukodonozor okrenuli kad su traili

odgovore na pitanja. (Vidi Daniel 2:2, 1923, 28.) Kojim se upitnim izvorima
ljudi danas okreu kad im je potrebna pomo da odgovore na teka pitanja ili
donesu odluke? Zbog ega mnogi ljudi ne trae Boje vodstvo u takvim situacijama?
2. Danijel opisuje i tumai Nabukodonozorov san.
Poduite i raspravite o Danielu 2:2449.
Kako je Daniel opisao veliki lik kojeg je kralj vidio u svom snu? (Vidi Daniel
2:3133. Iskoristite sliku Daniel tumai san kralja Nabukodonozora ili crte
dijagrama prikazanog ispod.)
Nabukodonozorov san (Daniel 2:3145)
Crkva Isusa Krista svetaca

posljednjih dana
Nabukodonozor
Babilon
Kir Veliki
Medija i Perzija
Filip i Aleksandar Veliki
Grka
Odval[jen] kamen a da ga ne
dodirnu ruka (Daniel 2:34)
Rimsko carstvo
Skupina europskih nacija
to razliiti dijelovi kipa predstavljaju? (Vidi Daniel 2:3643. Dijelovi predstavljaju razliita kraljevstva koja e se meusobno nasljeivati kao svjetske
sile.)
Napiite imena kraljevstava na dijagram dok prouavate sljedee tumaenje
predsjednika Spencera W. Kimballa:
a) Zlatna glava predstavlja Nabukodonozora i njegovo babilonsko kraljevstvo.
b) Prsa i ruke od srebra predstavljaju Kira i njegovo kraljevstvo Mediju i Perziju.
c) Trbuh i bedra od mjedi predstavljaju Filipa i Aleksandra Velikog te grko i
makedonsko kraljevstvo.
d) Noge od eljeza predstavljaju rimsko carstvo.
e) Stopala od eljeza i gline predstavljaju skupinu europskih nacija.
(Conference Report, travanj 1976., 10; ili Ensign, svibanj 1976., 8.)
U Nabukodonozorovom snu, to je unitilo kip koji predstavlja zemaljska kraljevstva? (Vidi Daniel 2:3435.) to predstavlja odval[jen] kamen a da ga ne
dodirnu ruka? (Vidi Daniel 2:4445; NiS 65:2.)
214
46. lekcija
Predsjednik Kimball je poduio: Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana

obnovljena je 1830. ... To je kraljevstvo, koje je uspostavio Bog nebesa, koje
nikad nee biti uniteno niti nadjaano, i kamen odvaljen a da ga ruka ne
dodirnu postat e veliko brdo i ispuniti cijelu zemlju (Conference Report,
to je Daniel prorekao o Crkvi u posljednje dane? (Vidi Daniel 2:3435, 44.)
Moete popisati sljedea proroanstva na plou. Daniel prorie da e Crkva:
a) Biti Odval[jena] a da [je] ne dodirnu ruka (Daniel 2:34).
b) Postati veliko brdi te napuni[ti] svu zemlju (Daniel 2:35).
c) Nikada nee propasti (Daniel 2:44).
d) Nee prijei na neki drugi narod (Daniel 2:44).
e) Unititi sva [druga] kraljevstva (Daniel 2:44).
f) Stajati dovijeka (Daniel 2:44).
to znai da e kamen biti odval[jen]... a da ga ne dodirnu ruka? (Vidi
Daniel 2:34. Nee ga napraviti ovjek.) Kako je Crkva Isusa Krista poput
kamena odvaljenog a da ga nije dodirnula ruka?
Starjeina Joseph B. Wirthlin je rekao: Na Gospodin i Spasitelj nalazi se na
elu ove Crkve i vodi je pomou svojih slugu. Ovo je Gospodinova Crkva;
nije crkva ovjeja (Conference Report, listopad 1993., 4; ili Ensign, studeni
1993., 5).
Kako se Danielovo proroanstvo da e Crkva ispuni[ti] svu zemlju i nee
nikada propasti ispunjava danas? (Moete upotrijebiti drugu tabelu u aktivnosti za privlaenje panje.)
Predsjednik Gordon B. Hinckely je svjedoio: Ova Crkva je istinita. Oduprijet e
se svakoj oluji koja je udari. Trajat e dulje od svakog kritiara koji joj se izruguje.
Uspostavio ju je Bog, na vjeni Otac, za blagoslov svojim sinovima i kerima
svih narataja. Nosi ime onoga koji se nalazi na elu, Gospodina Isusa Krista,
Spasitelja svijeta. Upravlja je i pokree mo sveenitva. Ona alje svijetu jo
jedno svjedoanstvo o boanskom porijeklu Gospodina. Budite vjerni, moji prijatelji. Budite odani. Budite predani velikim stvarima Bojim koje su objavljene u
ovoj rasporedbi (Keep the Faith [Sauvaj vjeru], Ensign, rujan 1985., 6).
to moemo uiniti kako bismo sudjelovali u izgradnji kraljevstva Bojeg u
naim domovima, u naim zajednicama i irom svijeta?
Pozovite zaduene polaznike da iznesu kratka svjedoanstva o istinitosti Crkve.
Zakljuak
Posvjedoite da je Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana kraljevstvo Boje

na zemlji i da je vodi Isus Krist. Potaknite polaznike da sudjeluju u izgradnji
Bojeg kraljevstva na zemlji.
215
47.
Ustanimo... i gradimo
lekcija
Ezra 18; Nehemija 12; 4; 6; 8

Svrha
Potaknuti polaznike da pomognu graditi Sion i pokau Kristovu ljubav onima

koji se protive djelu Gospodnjem.
Priprema

a) Ezra 16. Kralj Kir ita svoje ime u Izaijinim proroanstvima i ispunjen je
eljom da vri Gospodinovu volju. On oslobaa idove koji su bili zatoeni
u Babilonu i poziva ih da se vrate u Jeruzalem i obnove hram (Ezra 1).
Zerubabel i Jeua vode oko 50.000 ljude natrag u Jeruzalem, i oni zapoinju
obnavljati hram (Ezra 23). Samarijanci nude pomo u radu na hramu,
nisu prihvaeni i pokuavaju zaustaviti rad. Obnova se prekida (Ezra 4).
Nekoliko godina kasnije, proroci Hagaj i Zaharija potiu idove da dovre
hram; Samarijanci se i dalje protive (Ezra 5; vidi i Hagaj 1). Kralj Darije
obnavlja Kirovu naredbu za obnovu hrama, koji je dovren i posveen oko
515 g. pr. Kr. (Ezra 6).
b) Ezra 78. Vie od 50 godina nakon posveenja hrama, Ezra je primio odobrenje od kralja Artakserksa iz Perzije da odvede jo jednu skupinu idova
natrag u Jeruzalem. Ezra i njegov narod su postili i molili se, a Gospodin
ih je zatitio na njihovom putu.
c) Nehemija 12; 4; 6. Saznavi da su idovi koji su se vratili u Jeruzalem
u velikoj... nevolji i sramoti, Nehemija je dobio odobrenje od kralja
Artakserksa da ode u Jeruzalem obnoviti gradske zidine (Nehemija 12).
Neprijatelji idova nastojali su ih sprijeiti u obnovi zidina. Nehemija
oboruava radnike i pokree rad do zavretka zidina (Nehemija 4; 6).
d) Nehemija 8. Nakon to su zidine oko Jeruzalema obnovljene, Ezra ita
Sveta pisma ljudima. Kad su uli rijei zakona, ljudi su zaplakali i poeljeli ga slijediti.
2. Dodatno itanje: Hagaj 1.
3. Moete pozvati polaznike da se pripreme iznijeti kratak saetak povijesne
pozadine navedene na poetku prvog zapisa iz Svetih pisama.
4. Ako je na raspolaganju slika Hram u drevna vremena, moete je upotrijebiti
tijekom lekcije (62300; Umjetnike slike iz evanelja 118).
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Neka polaznik proita sljedei citat starjeine Dallina H. Oaksa:
Mi moemo... otkriti da nam odreeni stih u Svetim pismima koji je izgovoren u potpuno drugaiju svrhu u potpuno drugo vrijeme, pod utjecajem
tumaenja Svetog Duha, daje vrlo osobnu poruku prilagoenu naim osobnim
216
47. lekcija
potrebama danas... Ako teimo primijeniti Sveta pisma na nae osobe okolnosti, da bi nam bila na korist i poduku (1. Nefi 19:23), ljubljeni Otac na nebu
moe ih upotrijebiti da nas blagoslovi na individualne naine (Studying the
Scriptures [Prouavanje Svetih pisama], govor odran u Tabernakulu u Salt Lake
Cityju, 24. studenog 1985.).
Jeste li ikada itali Sveta pisma i osjetili da odreeni odlomak govori vama
izravno? (Pozovite polaznike da iznesu svoja iskustva.) Kako su vam Sveta
pisma pomogla primiti smjernice prvenstveno za va ivot?
Objasnite da je dogaaje o kojima se govori u ovoj lekciji pokrenuo ovjek koji
je otkrio da odlomak iz Svetih pisama, napisan 150 godina prije njegovog roenja, govori njemu osobno zapravo, spominje ga imenom.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

1. Kralj Kir doputa idovima vratiti se u Jeruzalem kako bi obnovili hram.
Poduite i raspravite o Ezri 16.
Predstavite (ili zaduite polaznika da predstavi) kratak saetak sljedeih povijesnih
informacija:
Godine 721. pr. Kr., kad je Asirija odvela kraljevstvo Izrael (sjeverno kraljevstvo ili deset plemena) u ropstvo, Asirsko carstvo bilo je najvee na svijetu.
Meutim, do 612. pr. Kr., Babilonci su unitili Asirsko carstvo. Za vladavine
kralja Nabukodonozora, Babilon je vladao veinom zemalja koje su pokorili
Asirci. Babilonsko osvajanje kraljevstva Judeje (junog kraljevstva) trajalo je
otprilike od 605. g. pr. Kr., kad su oni zarobili mnoge idove, do 587. g. pr.
Kr., kad su unitili Jeruzalem.
Nakon to je Nabukodonozor umro 562. g. pr. Kr., Babilonu je brzo padala mo.
Godine 539. pr. Kr., Babilon su porazili Medijci i Perzijci, ujedinjeni pod vodstvom Kira. Za razliku od Nabukodonozora, koji se s okrutnou ophodio s
onima koje je pokorio, Kir je bio dobronamjeran vladar. Ophodei se s pokorenim narodima dobro i potujui njihove religije, Kir je osvojio lojalnost onih
kojima je vladao.
Ubrzo nakon to je pokorio Babilon, Kir je odredio da se hram u Jeruzalemu treba
obnoviti. Pozvao je idove u svom carstvu da se vrate u Jeruzalem i obnove hram,
te je vratio posude od zlata i srebra koje su Nabukodonozorovi vojnici ukrali iz
hrama. (Vidi 2. Ljetopisi 36:2223; Ezra 1:13, 7. Jeremijino proroanstvo o kojem
se govori u ovim stihovima kae da e se idovi vratiti u Jeruzalem nakon 70
godina babilonskog zatoenitva; vidi Jeremija 25:1112; 29:10.)
Zato je Kir naredio da hram u Jeruzalemu treba obnoviti? (Vidi Ezra 1:12.)
Kako je Kir znao da Gospodin eli da on to uini? Kirove rijei koje su zapisane u Ezri 1:2 govore o proroanstvu u Izaiji 44:28 koje spominje Kira imenom (vidi i Izaija 45:15; objasnite da iako pria o Kiru dolazi prije Izaijine
knjige u Starom zavjetu, Izaija je ivio oko 150 godina prije Kirova roenja).
Stari idovski povjesniar Flavius Josephus zapisao je da je Kir proitao svoje
ime u Izaijinim proroanstvima, dotaknuo ga je Duh Gospodnji i poelio je
217
ispuniti to je zapisano (The Works of Flavius Josephus, Antiquities of the Jews

[Djela Flaviusa Josephusa, drevni idovi] prev. William Whiston [n.d.], bk. 11,
glava 1, odlomci 12).
Kako biste se vi osjeali kad biste itali Sveta pisma i proitali proroanstvo
koje navodi vae ime i opisuje odreene stvari koje trebate initi?
Kad su Zerubabel i Jeua odveli prvu skupinu idova natrag u Jeruzalem, tamo
su pronali Samarijance. Moete objasniti da su Samarijanci bili potomci
Izraelaca koji su pobjegli u vrijeme zatoenitva i pomijeali se s naseljenicima
koji su bili Asirci i Babilonci, koje su kraljevi poslali da okupiraju zemlju.
to su Samarijanci traili od idova koji su se vratili? (Vidi Ezra 4:12.) Kako
su idovi odgovorili na molbu Samarijanaca? (Vidi Ezra 4:3. idovi su odbili
dopustiti Samarijancima da pomognu obnoviti hram jer su smatrali da
Samarijanci nisu pravi Izraelci.) to su Samarijanci uinili kad su idovi odbili
njihovu pomo? (Vidi Ezra 4:47, 1124. Pokuali su zaustaviti obnovu
hrama podnosei albu kraljevima koji su naslijedili Kira.)
Rad na hramu je naposljetku prekinut. to je potaknulo idove da nastave
svoj rad nekoliko godina kasnije? (Vidi Ezra 5:12; Hagaj 1. Proroci Hagaj i
Zaharija dali su nadahnjujue upute.) to je Gospodin, kroz Hagaja, rekao
idovima u Jeruzalemu o hramu? (Vidi Hagaj 1:34, 78.) Kakav je stav meu
idovima prijeio obnovu hrama? (Vidi Hagaj 1:2.) Kakvi nas stavovi spreavaju da redovito tujemo i sluimo u hramu?
Samarijanci su pokuali zaustaviti obnovu hrama kad su radovi ponovo
poeli. No idovi su objasnili naredbu kralja Kira, a kralj Darije je dopustio
nastavak radova (Ezra 56). to su idovi uinili kad su dovrili hram? (Vidi
Ezra 6:1522.)
2. Ezra vodi jo jednu skupinu idova natrag u Jeruzalem.
Poduite i raspravite o Ezri 78.
Kao to je Gospodin ranije potaknuo srce kralja Kira da oslobodi idove,
potaknuo je i srce kralja Artakserksa da dopusti Ezrinoj grupi idova vratiti se
u Jeruzalem (Ezra 7:2728; vidi i stihove 1126). Koji su neki od primjera gdje
Gospodin omekava srca onih koji vladaju prema Crkvi u posljednje dane?
(Vidi, na primjer, Thomas S. Monson, Conference Report, travanj 1989.,
6569; ili Ensign, svibanj 1989., 5053.) to moemo uiniti kako bismo potaknuli srca lanova vlade da budu meka prema Crkvi? (Odgovori mogu
ukljuiti poslunost zakonima zemlje, injenje dobra, pripremu za poduavanje evanelja svijetu, molitvu da Gospodin omeka srca voa. Vidi NiS 58:21,
27; 98:46.)
to je Ezra uinio kako bi se pobrinuo da skupina idova koju je vodio u
Jeruzalem bude zatiena? (Vidi Ezra 8:2123, 31.) Kako ste vi, vaa obitelj
ili drugi koje poznajete bili blagoslovljeni postom?
3. Nehemija odlazi u Jeruzalem i vodi ljude u obnovi zidova za zatitu grada.
Poduite i raspravite o Nehemiji 12; 4; 6. Moete istaknuti da je Nehemija bio
peharnik za kralja Artakserksa iz Perzije. To je bio poloaj velikog povjerenja i
odgovornosti, koji je traio od Nehemije da se pobrine za sigurnost kraljeve
218
47. lekcija
hrane i pia. Iako je Nehemija bio na vanom poloaju u Perziji, brinuo se za

svoje ljude u Jeruzalemu i teio je pomoi im kad je uo za njihove nevolje.
to je Nehemija uinio kad je uo za tekoe svog naroda u Jeruzalemu? (Vidi
Nehemija 1:411; 2:15.) Kako je kralj Artakserkso odgovorio na Nehemijin
zahtjev? (Vidi Nehemija 2:68. Kralj je odobrio Nehemiji da ode, dajui mu
strau i pratnju za sigurnost, i odobrio mu je koritenje stabala iz ume za
obnovu gradskih zidina.) to moemo nauiti od Nehemije to nam moe
dati vodstvo kad smo uznemireni zbog patnje drugih?
Kako je Nehemija potaknuo svoj narod na obnovu zidina oko grada? (Vidi
Nehemija 2:1718.) to mislite zato svjedoenje o istini i iznoenje duhovnih iskustava imaju takvu mo nadahnuti druge da ine dobro? Kako su
svjedoanstva i duhovna iskustva drugih nadahnula vas?
Sanbalat je bio upravitelj Samarije, a on i njegov narod bili su neprijatelji
idovima koji su se vratili sa Zerubabelom. Kako je Sanbalat reagirao na planove za izgradnju gradskih zidina? (Vidi Nehemija 2:10, 19; 4:13, 78, 11.)
Kako su idovi odgovorili na te napore da se zaustavi izgradnja zidina? (Vidi
Nehemija 4:9, 1315.)
to je Nehemija uinio kad je Sanbalat zatraio od njega da prestane s radovima i sastane se s njim? (Vidi Nehemija 6:14.) Kako neki ljudi pokuavaju
omesti lanove Crkve u Gospodnjem djelu danas? Kako trebamo odgovoriti
na takva ometanja?
Starjeina Marvin J. Ashton je savjetovao: Neki ljudi i organizacije pokuavaju nas isprovocirati na zavadu ogovaranjem, insinuacijama ili neprimjerenim svrstavanjem. Koliko nam nedostaje mudrosti u dananjem drutvu kad
si doputamo postati ljutiti, potiteni li uvrijeeni jer drugi kao da uivaju u
ulozi pogrenog interpretiranja naeg poloaja ili djelovanja. Naa naela ili
mjerila nee biti manja od njihovih zbog izjava onih koji ele sukob. Naa je
dunost objasniti na poloaj razumom, prijateljskim uvjeravanjem i ispravnim injenicama. Naa je dunost zauzeti vrst i nepokolebljiv stav o moralnim pitanjima dananjice i vjenim naelima evanelja, i ne prepirati se s
nijednim ovjekom ili organizacijom... Naa je dunost da nas uju i da
poduavamo. Naa je dunost ne samo izbjegavati prijepor, ve se potruditi
da toga nema (Conference Report, travanj 1978., 10; ili Ensign, svibanj
1978., 8).
4. Ljudi se raduju dok im Ezra ita Sveta pisma.
Poduite i raspravite o Nehemiji 8.
Nakon to su ljudi zavrili izgradnju gradskih zidina, to su traili od Ezre?
(Vidi Nehemija 8:12. Imajte na umu da je veina idova bila toliko dugo u
zarobljenitvu da nisu nikada uli ili itali Sveta pisma.)
Koliko je dugo Ezra itao ljudima? (Vidi Nehemija 8:3, 1718.) Kako su ljudi
odgovorili? (Vidi Nehemija 8:3, 6, 9, 12.) Kako moemo biti usredotoeniji
dok itamo Sveta pisma? (Raspravite o tome kako biti usredotoeniji na Sveta
pisma i aputanja Duha koja dolaze s itanjem Svetih pisama.) Kako moemo
razviti ushit za Sveta pisma kakav su imali ti ljudi?
219
to je Ezra uinio kako bi pomogao svom narodu razumjeti Sveta pisma?

(Vidi Nehemija 8:8.) to je pomoglo vama u vaim pokuajima da razumijete
Sveta pisma i pomognete svojoj obitelj razumjeti ih? (Moete pozvati polaznike da iznesu odreene stvari koje su uinili kako bi poboljali svoje osobno i obiteljsko prouavanje Svetih pisama.)
to su Ezra i drugi voe rekli kad su ljudi poeli plakati kad su uli Sveta pisma?
(Vidi Nehemija 8:911.) Kako su Sveta pisma pomogla vama da se radujete?
Zakljuak
Nehemijina energija, sposobnost, nesebini patriotizam i osobni integritet doveli

su jo jednom do nastanka nove, bogate Judeje. Obnova Jeruzalema, koji je stoljee i pol leao na ruevinama, bila je zapoela. Ezra, pravedan i predan sveenik,
pridruio se Nehemiji u njegovom djelu, i zajedno su jo jednom uspjeli u obnovi
idovske zajednice u Jeruzalemu (Old Testament Student Manual: 1 KingsMalachi
[Prirunik za studente iz Starog zavjeta: 1. KraljeviMalahija] [1982.], 314).
Objasnite da, kao to su idovi imali odgovornost obnoviti Jeruzalem, sveci
posljednjih dana imaju odgovornost izgraditi Sion irom svijeta. Kako bismo to
uinili, trebamo slijediti uenja iz Svetih pisama i sudjelovati u hramskom
djelu. Posvjedoite o istinitosti Svetih pisama i vanosti hramskog djela.
Podsjetite polaznike da e neki ljudi pokuati zaustaviti djelo Gospodnje. Trebamo
pokazati Kristovu ljubav za njih, no ne dopustiti im da nas ometu u naim naporima za izgradnju kraljevstva Bojeg.
Dodatne ideje za
poduavanje

1. Posao je velik i zamaan, a mi se rasuli (Nehemija 4:13)
Dok su obnavljali zidine oko Jeruzalema, idovi su se razdvojili kako bi istovremeno mogli raditi na razliitim dijelovima zidina (Nehemija 3; 4:13).
Povremeno su bili vrlo udaljeni, no svi su radili ka istom cilju, i radei zajedno
mogli su dovriti zidine. Podsjetite polaznike da je Crkva podijeljena u razliite
jedinice (poput obitelji, odjela, ogranaka, okola, okruga i zborova) irom svijeta.
Ponekad se jedinica moe initi udaljenom od drugih jedinica. No svi sveci rade
prema istim ciljevima, i ako svaki pojedinac ili svaka jedinica radi revno, cijela
e Crkva nastaviti rasti.
2. Hramovi su za vjene saveze
Ako imate na raspolaganju Family Home Evening Video Supplement 2 [Video dodatak za obiteljsku veer 2] (53277), moete pokazati segment u trajanju od est
minuta Temples Are for Eternal Covenants [Hramovi su za vjene saveze], kao
dio rasprave o vanosti hramova.
220
Dan Jahvin,
dan velik i straan
48.
lekcija
Zaharija 1014; Malahija

Svrha
Potaknuti polaznike da (1) se pripreme za Drugi dolazak Gospodina Isusa Krista,

(2) plaaju punu desetinu i dareljive prinose i (3) iskuse blagoslove koji dolaze
zbog moi peaenja u sveenitvu.
Priprema
1. Uz molitvu prouite odlomke iz Zaharije 1014 i Malahije o kojima se govori

u ovoj lekciji.
2. Dodatno itanje: Nauk i savezi 45.
3. Moete zapisati neke od referenci iz prvog dijela lekcije na odvojene komade
papira i podijeliti ih polaznicima.
4. Ako koristite aktivnost za privlaenje panje, pribavite sliku Drugi dolazak
(62562; Umjetnike slike iz evanelja 238).
5. Pribavite primjerak prirunika New Testament Class Member Study Guide
[Prirunik za polaznike iz Novog zavjeta] (31392) za svakog polaznika u
vaem razredu. (Odjel treba naruiti te prirunike kao dio godinje narudbe za nastavni plan i program; lan biskupstva treba ih dati predsjednitvu Nedjeljne kole.)
Predloeni razvoj
lekcije
Aktivnost za
privlaenje panje

Pokaite sliku Drugi dolazak. Zatim postavite sljedea pitanja:
to osjeate kad ujete rijei poput Drugi dolazak, posljednji dani ili znaci
vremena? Sveta pisma govore o Drugom dolasku kao o danu velikom i
stranom (Malahija 4:5). Kako moe biti oboje?
Predsjednik Ezra Taft Benson je rekao: [Spasiteljev] dolazak bit e i velianstven
i straan, ovisno o duhovnom stanju onih koji ostanu (Prepare Yourself for
the Great Day of the Lord [Pripremite se za veliki dan Gospodnji], New Era,
svibanj 1982., 49).
Objasnite da ova lekcija ukljuuje raspravu o (1) proroanstvima koje su izrekli
Zaharija i Malahija o posljednjim danima i (2) naoj pripremi za Drugi dolazak.
Rasprava o Svetim
pismima i primjena

221
1. Zaharija i Malahija proriu o mnogim dogaajima u posljednje dane.

Raspravite o nekima od sljedeih proroanstava Zaharije i Malahije koja opisuju
dogaaje u posljednje dane. Ukoliko ste pripremili komadie papira sa zapisanim referencama iz Svetih pisama, podijelite ih polaznicima. Neka polaznici
proitaju svaki odlomak i navedu to poduava. Ukoliko odlomak navodi informacije koje nam mogu pomoi pripremiti se za Drugi dolazak, raspravite o
tome kako ih moemo primijeniti.
Proroanstva koja su ispunjena u pripremi za Drugi dolazak.
a) Malahija 3:1. Malahija je prorekao da e glasonoa pripremiti put za dolazak
Gospodnji. Ivan Krstitelj pripremio je put za Gospodinovo smrtno slubenitvo, a Joseph Smith je glasonoa koji je pripremio put za Drugi dolazak (vidi
Matej 11:10; Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation [Nauk spasenja],
sabrao Bruce R. McConkie, 3 sv. [1954.1956.], 1:19395, 3:1014).
b) Malahija 4:56. Malahija je prorekao da e se prorok Ilija vratiti prije Drugog
dolaska da okrene srca oeva sinovima i srca sinova njihovim oevima. Ovo
proroanstvo ispunilo se kad se Ilija ukazao Josephu Smithu u hramu Kirtland,
obnavljajui kljueve moi peaenja (NiS 110:136). Mogua primjena:
Trebamo istraiti imena naih predaka i izvriti uredbe za njih u hramu
(o ovome se vie govori kasnije u lekciji).
Zato je vano znati da su neka proroanstva o Drugom dolasku ve ispunjena?
Proroanstva koja jo trebaju biti ispunjena prije dolaska Spasitelja
a) Zaharija 10:68. Narod Judin i Josipov e se sakupiti, a narod Efrajimov
postat e moan. Gospodin e zazvidati, ili pozvati svoj narod i sakupiti
ga. Mogua primjena: Moemo pomou u tom sakupljanju irei evanelje
meu drugima.
b) Zaharija 12:23, 89. Veliki e se rat voditi u Jeruzalemu i oko njega, no
Gospodin e se uplesti i spasiti stanovnike Jeruzalema od unitenja. Mogua
primjena: Trebamo vjerovati da e Bog braniti svoj narod tijekom tekoa
posljednjih dana.
c) Zaharija 14:8. iva voda e tei iz hrama u Jeruzalemu te e iscijeliti Mrtvo
more i judejsku pusto (vidi i Ezekiel 47:1, 89).
Mnoga proroanstva u posljednje dane sastoje se od tragedija poput ratova,
elementarnih nepogoda i rairene opaine. Kako moemo zadrati nadu kad
ujemo ta proroanstva i svjedoimo njihovom ispunjenju? (Vidi NiS
38:2830.)
Proroanstva koja e se ispuniti kad doe Spasitelj
a) Zaharija 14:34. Spasitelj e stajati na Maslinskoj gori i gora e biti razdijeljena
napola (vidi i NiS 45:48).
b) Zaharija 12:10; 13:6. idovi koji e ivjeti u vrijeme izbavljenja Jeruzalema
vidjet e Isusa Krista i aliti jer su ga kao narod odbacili kao Mesiju (vidi i NiS
45:5153).
c) Zaharija 13:2. Lani idoli, neisti duhovi i lani proroci bit e uniteni.
d) Zaharija 14:5. Pravednici koji ive na zemlji bit e poneseni u susret Spasitelju.
Pravednici koji su umrli e uskrsnuti i takoer biti poneseni u susret njemu
(vidi i NiS 88:9698).
222
48. lekcija
e) Zaharija 14:9. Gospodin e biti kralj nad cijelom zemljom i vladat e tijekom
Tisuljetnice.
f) Zaharija 14:1213; Malahija 3:1318; 4:13. Opaki e biti uniteni, a pravedni
e biti poteeni (vidi i 1. Nefi 22:1517, 19).
Zato je Gospodin objavio ta proroanstva o posljednjim danima, Drugom
dolasku i Tisuljetnici? (Vidi NiS 45:3444.) Kako se moemo pripremiti za
Spasiteljev Drugi dolazak? (Vidi NiS 45:5657.)
Predsjednik Ezra Taft Benson je rekao: Dok ivimo zapovijedi Boje, moemo
se nadati s radosnim iekivanjem Drugom dolasku Gospodina Isusa Krista i
znati da smo kroz nae napore dostojni prebivati u njegovoj nazonosti cijelu
vjenost s naim voljenima. Doista, nita nije preteko kako bi se ostvario
ovako veliki cilj. Ne moemo se opustiti na trenutak. Moramo se dokazivati,
svaki dan naeg ivota, da smo voljni initi volju Gospodnju iriti obnovljeno evanelje, svjedoiti svijetu, dijeliti evanelje s drugima (The
Teachings of Ezra Taft Benson [Uenja Ezre Tafta Bensona] [1988.], 341).
Kako vam pomae znati da e pravednost naposljetku pobijediti zlou?
2. Malahija poduava o blagoslovima koji dolaze onima koji plaaju
desetinu i prinose.
Poduite i raspravite o Malahiji 3:812.
Kako ljudi prikra[uju] Boga ne plaajui desetinu i prinose?
to znai plaati punu desetinu?
Prvo predsjednitvo je izjavilo: Najjednostavnija izjava koju znamo je izjava
samoga Gospodina, da lanovi Crkve trebaju platiti godinje desetinu svih
prihoda svojih, to se odnosi na primanja. Nitko nema pravo izjaviti neto
drugo osim ovoga (pismo Prvog predsjednitva, 19. oujka 1970.; vidi i NiS
119:14).
Koje nam je blagoslove Gospodin obeao ako platimo desetinu? (Vidi Malahija
3:1012.) Kako je Gospodin blagoslovio vas dok ste plaali desetinu i prinose?
to bi trebala biti naa motivacija za plaanje desetine i prinosa?
Nakon to je govorio o blagoslovima kojima Gospodin blagoslivlja one koji
plaaju desetinu, predsjednik Gordon B. Hinckley je rekao:
Nemojte me pogreno shvatiti. Nisam ovdje kako bih vam rekao da ete, ako
platite punu desetinu, ostvariti svoj san za predivnom kuom, Rolls Royceom
ili apartmanom na Havajima. Gospodin e otvoriti ustave nebeske prema naim
potrebama, a ne prema naoj pohlepi. Ako plaamo desetinu da bismo se obogatili, inimo to iz pogrenog razloga. Osnovna svrha desetine je dati Crkvi
sredstva potrebna za izvrenje njegovog djela (Conference Report, travanj
1982., 60; ili Ensign, svibanj 1982., 40).
Zato je ponekad izazov obdravati zakon desetine? to se moe uiniti kako
bi se prevladao taj izazov?
3. Malahija prorie o Ilijinom povratku na zemlju kako bi obnovio kljueve
moi peaenja.
Poduite i raspravite o Malahiji 3:2324.
223
Malahija je prorekao da e prorok Ilija doi na zemlju prije Gospodinovog

Drugog dolaska (Malahija 3:24). Kako je ovo proroanstvo ispunjeno? (Vidi
NiS 110:1316. Ilija se ukazao u hramu Kirtland i obnovio kljueve moi
peaenja Josephu Smithu.) to znai obratiti srce otaca k sinovima, a srce
sinova k ocima? (To znai biti zapeaen svim naim precima naim
ocima i naem potomstvu naoj djeci zauvijek. Zbog sveenike
moi peaenja i hramskih uredbi za ive i mrtve, obitelji mogu biti vezane
zajedno za vjenost.)
Na koji ste nain osjetili da se vae srce obraa vaim precima dok ste za njih
istraivali obiteljsko rodoslovlje i obavljali hramsko djelo? Kako obeanja
hramskih saveza obraaju vae srce vaim roditeljima, suprunicima i djeci?
Poruka u Malahiji 3:2324 poduava se u svakom od standardnih djela (Luka
1:17; 3. Nefi 25:56; NiS 2:13; Josip Smith 2:3739). to mislite zato se ova
poruka ponavlja tako esto?
Zakljuak
Posvjedoite o stvarima koje ste odabrali za raspravu u ovoj lekciji. Kao zakljuak ovogodinjeg teaja, moete izraziti svoju zahvalnost za uenja u Starom
zavjetu.
Svakom polazniku dajte primjerak prirunika New Testament Class Member Study
Guide [Prirunik za polaznike iz Novog zavjeta] (31392; vidi Preparation
[Priprema], stranica 225). Objasnite je da e se sljedee godine prouavati Novi
zavjet. Potaknite polaznike da zaponu koristiti prirunik kako bi se pripremili za
sljedeu lekciju i da prouavaju Novi zavjet sa svojim obiteljima.
Dodatne ideje za
poduavanje

jednu ili vie ovih ideja kao dio svoje lekcije.
1. Nagovijetena Spasiteljeva ukazanja
Najmanje sedam Spasiteljevih ukazanja u posljednje dane nagovijeteno je u
Svetim pismima. Koliko ih vi moete utvrditi?
Sljedee informacije pomoi e odgovoriti na ovo pitanje:
a) Proroku Josephu Smithu u Prvom vienju (Djela apostolska 3:1921; Josip
Smith 2:1517).
b) U njegovim hramovima posljednjih dana (Malahija 3:1; NiS 133:12).
c) U dolini Adam-ondi-Ahman (NiS 116; Daniel 7:1314, 22; vidi i NiS 107:5356,
ovi stihovi opisuju proli sastanak u Adam-ondi-Ahmanu koji je slian sastanku
koji e se tamo odrati).
d) U Jeruzalemu za vrijeme svjetskog sukoba poznatog kao Armagedon (Ezekiel
3839; Zaharija 1214; Otkrivenje 11; NiS 45:4753).
e) U Novom Jeruzalemu, u Independenceu, Missouri (3. Nefi 21:2426).
f) Pravednima u vrijeme njegovog Drugog dolaska (Zaharija 14:5; 1. Solunjanima
4:1617; NiS 88:9698).
g) Opakima (NiS 133:4251).
224
48. lekcija
2. Kad e se dogoditi Drugi dolazak?

Gospodin je jasno obznanio da iako e on zasigurno ponovo doi, nijedna
osoba ne zna tono vrijeme (NiS 39:2021; 49:7).
Starjeina Richard L. Evans je rekao: Neka braa... pristupila su [predsjedniku
Wilfordu Woodruffu] i... upitala ga to on misli kada e doi kraj kada e doi
Uitelj? Mislim da ovo nisu prave rijei, no one prenose duh njegovog odgovora: ivio bih kao da e to biti sutra no jo uvijek sadim trenje! Mislim da
bismo mogli uzeti ovo kao stranicu za nau vlastitu knjigu i ivjeti kao da e
kraj biti sutra i jo uvijek saditi trenje! Brinui se za stvari koje su izvan naeg
dosega, ne bismo trebali zanemariti nae mogunosti s naom obitelji i prijateljima; brinui se o moguim dogaajima ne bismo trebali zanemariti stvari koje
treba napraviti ovdje i sada, a koje su u naem dosegu (Conference Report, travanj 1950., 1056).
225

Biblija HRV

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Biblija HRV

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Stari zavjet

Prirunik iz evaneoskog nauka za uitelje

Broj lekcije i naslov

1 To je djelo moje i slava moja (Mojsije 1)

2 Ti bijae odabran prije nego se rodi

3 Stvaranje (Mojsije 1:2742; 23)

4 Zbog prijestupa mojega oi [se] moje otvorie

5 Ako pravo radi, [bit e prihvaen] (Mojsije 57)

6 Noa... sagradi lau da spasi svoju obitelj

7 Abrahamov savez (Abraham 1:14; 2:111; Postanak 12:18; 17:19)

8 ivjeti pravedno u opakom svijetu (Postanak 1314; 1819)

9 Bog e ve providjeti janje

10 Blagoslovi prvorodstva; Brak u savezu (Postanak 2429)

11 Kako bih ja mogao uiniti tako veliku opainu?

12 Rodnim u zemlji moje nevolje (Postanak 4045)

13 Ropstvo, pasha i izlazak (Izlazak 13; 56; 1114)

14 Vi ete mi biti predraga svojina (Izlazak 1520; 3234)

15 Na Boga [se] osvrtati i ivjeti (Brojevi 1114; 21:19)

16 Ne bih mogao prestupiti zapovijedi Jahve (Brojevi 2224; 31:116)

17 Pazi da ne zaboravi (Ponovljeni zakonik 6; 8; 11; 32)

18 Budi odvaan i hrabar ( Joua 16; 2324)

19 Vladavina sudaca (Suci 2; 4; 67; 1316)

20 Jer sva vrata... znaju da si estita ena (Ruta; 1. Samuel 1)

21 Bog e veliati one koji veliaju njega (1. Samuel 23; 8)

22 Jahve gleda to je u srcu (1. Samuel 911; 13; 1517)

23 Neka je Jahve svjedok izmeu mene i tebe dovijeka

24 isto srce stvori mi (2. Samuel 1112; Psalmi 51)

25 Sve to god die, Jahvu neka slavi (Psalmi)

26 Kralj Salomon: ovjek mudrosti, ovjek ludosti

27 Utjecaj opakih i pravednih voa

28 Poslije ognja apat (1. Kraljevima 1719)

29 I podie Ilijin plat (2. Kraljevima 2; 56)

30 [Doite] u Jahvin dom (2. Ljetopisi 2930; 32; 34)

31 Blago ovjeku koji je stekao mudrost (Mudre izreke i Propovjednik)

33 Iznoenje evanelja svijetu ( Jona 14; Mihej 2; 47)

34 Zaruit u te sebi u vjernosti (Hoea 13; 11; 1314)

36 Slava Siona bit e zaklon (Izaija 16)

37 Jer si proveo udesan naum (Izaija 22; 2426; 2830)

38 Osim mene nema spasitelja (Izaija 4049)

39 Kako su ljupke po gorama (Izaija 5053)

40 Rairi prostor svog atora (Izaija 5456; 6365)

41 Danas te... postavljam... kao stup eljezni

42 Upisati ga u njihovo srce ( Jeremija 16; 23; 29; 31)

43 Pastiri Izraelovi (Ezekiel 18; 34; 37)

44 Sve ozdravi i oivi kuda god protjee ovaj potok

45 Treba li da poginem, poginut u (Daniel 1; 3; 6; Estera 35; 78)

46 Kraljevstvo koje nee nikada propasti (Daniel 2)

47 Ustanimo... i gradimo (Ezra 18; Nehemija 12; 4; 6; 8)

48 Dan Jahvin, dan velik i straan (Zaharija 1014; Malahija)

Kad se pripremate za razred evaneoskog nauka, vano je da traite nadahnue

Ispod se nalaze neki prijedlozi kako pozvati Duha u va razred:

Priprema za razred evaneoskog nauka zahtijeva predano prouavanje Svetih

Ovaj prirunik je napisan za razrede evaneoskog nauka za mlade i odrasle i

3. Aktivnost za privlaenje panje. Ovaj dio sastoji se od jednostavne aktivnosti,

Koristite sljedee prijedloge za uinkovitije poduavanje zapisa iz Svetih pisama

enom (Postanak 39:713); ili proroka Iliju s opakim kraljem Ahabom

Obino neete odravati predavanja, ve trebate pokuati pomoi polaznicima

To je djelo moje i slava moja

1. Uz molitvu prouite sljedee odlomke iz Dragocjenog bisera:

Stari zavjet je zapis o djelovanju Boga s njegovim narodom saveza od vremena

Moete upotrijebiti jednu od sljedeih aktivnosti (ili vlastitu) za poetak lekcije.

1. Zamolite polaznike da proitaju Mojsije 1:6, 2022 i 39 kako bi utvrdili vane

Dok poduavate sljedee odlomke iz Svetih pisama, raspravite o tome kako se