Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Mape Uma - Toni Buzan
Mape Uma - Toni Buzan
Biblioteka UM
TONTBUZAN
RARTBUZAN
MAPE UMA
Briljan tn o razm iljanje
Beograd, 1999.
Naslov originala
Autorskaprava za Jugoslaviju
Branislav Marii
lzdava
FINESA, Rada Konara la, Beograd
tel./fax 011/437-127; 011M28-536
Ztf izdavaa
Branislav Marii
Urednik
aslav Mani
Prevodilac
Mr Jasmina Krpo-etkovi
Recenzija
Prof. dr Miodrag Pani
Lektura
Nevcna Mani
Korektura
Zorica Marii
Priprema za tampu
Studio SKRIPTA
tampa
Kua tampe
tira: 500 primeraka
ISBN 86-82683-03-2
Sadraj
Re u n a p red ......................................................................................
VII
P red g o vo r............................................................................................... X I
Uvod, Ova knjiga i kako je upotrebiti..............................................
Zadivljujui m ozak........................................................... 11
Veliki u m o v i...................................................................... 24
Mozgovi u d ilem i............................................................. 28
IV
V
Brejnstorming rei.............................................................
Brejnstorming slika...........................................................
Od brejnstorminga do mapiranja uma.............................
Mapiranje u m a ..................................................................
52
58
64
67
84
Vodea naela.................................................................... 85
XI
Donoenje odluka...........................................................
Organizovanje sopstvenih id e ja ....................................
Organizovanje tuih ideja...............................................
Pamenje..........................................................................
Kreativno razm iljanje...................................................
Grupna mapa um a...........................................................
121
122
129
134
140
145
161
169
206
213
222
230
243
250
268
D o d a t a k ..........................................................................................
293
RE UNAPRED
Svet se, hteli mi to ili ne, kree od
linearnosti ka ikoninosti. Budunost je u nelinearnoj komunikaciji.
U konnmikaciji koja se grana kao
to to ine nae misli pre no to ih
zarobimo rejit ilifiksacijom na hartiju, gde moraju suzbiti svoju prirodu i sabiti se u redjednog linearnog sistema.
Milorad Pavi
Sudei po ovim reima Milorada Pavia, budunost je poela! Pred
itaocima je knjiga koja na upravo na ovaj nain otvara vrata novog
veka, ukazujui na mogunost razvijanjajedne pragmatine vetine, uz
pomo koje se jednostavno i sa uivanjem moe ostvariti efikasna i
razgranata komunikacija sa okolinom, jednako kao i sa nepreglednim
svetom sopstvenih misli i oseanja.
Iako glavni koncept u ovom iskoraenju u budunost - briljantno
razmiljanje, i njegovo ostvarenje kroz asocijativne dijagrame, koje
autori ove knjige nazivaju mapama uma, na prvi pogled izgleda kao
sasvim novi sistem, re je zapravo o jednoj nama sasvim bliskoj, ali
sistematski zaboravljanoj vetini koja kroz mehanizam spontanog asociranja funkcionie u dejim glavama irom planete. Ono to je zaista
novo u mapiranju uma, je jasan metod kojim se ovaj mehanizam dejeg
sanjarenja, briljivo skrivan u mentalnom ivotu odraslih, oslobaa i
usmerava ka praktinim potrebama.
Citalac ima priliku da primenom metoda i tehnika opisanih u ovoj
knjizi postigne zavidne rezultate u poslu, kreativnom razmiljanju,
pripremanju predavanja i prezentacija, hvatanju i pravljenju beleaka,
planiranju, donoenju odluka, reavanju problema, i naroito - u pamenju i uenju na svim nivoima.
Urednik
VII
Zahvalnica
eleli bismo da izrazimo svoje veliko potovanje i ogromnu zahvalnost sledeim osobama: naim roditeljima, Gordonu i Din Buzan
(Gordon, Jean Buzan), koji su nas otisnuli na ovo neverovatno putovanje, a naroito mami za dubinu brige i za dane rada kojima je
doprincla pripremi ovog rukopisa; Vandi Nort (Vanda North), naem
spoljnom uredniku, koja je uloila toliko truda pomaui nam u sastavljanju ove knjige kao to bi neki pisac uloio u pisanje sopstvenog
dela; Loreni Gil (Lorraine Gill), umetnici, za njeno duboko pronicanje
u znaaj prirodc posmatranja, slika i odnosa umetnosti i mozga, pamenja i kreativnosti; Debori Buzan (Deborah Buzan) za neprckidno
ohrabrivanje i podrku tokom mnogih godina trajanja ovog projekta;
Majklu D. Gelbu (Michael J. Gelb) za njegovu upornu i pasioniranu
podrku nama, ovoj knjizi i svetu mapiranja uma\ naim prijateljima
koji su proveli toliko vremena itajui razliite verzije i pomaui nam
- Polu i Lin Kolins (Paul, Lynn Collins), koji su nam pored mnogih
drugih stvari pomogli da uvidimo i to da je kvantni skok zaista jedan
mali skok!; Dudi Koldvel (Judy Caldvvell), koja je davala kritike u
pravom smislu te rei, raspaljujui u namaentuzijazam; Donu Hamblu
(John Humble), ija je podrka konceptu mapiranja uma tokom niza
godina davala trajnu emocionalnu snagu; onu Adamu (Sean Adam),
za njegovu ogromnu linu podrku, njcgovo 10-godinje anagaovanje
naprojektu i njegov dosledan prijateljski pritisak na Tonija da izda ve
jednom tu knjigu; Dordu Hjuzu (George Ilughes), koji je prvi
uspeno primenio tehniku mapa uma uenja u kruguporodice; Edvardu
Hjuzu (Edvvard Ilughes), koji je primenio briljantno razmiljanje i
mapiranje uma da bi ,,briljirao na Univerzitetu Kembrid; dr Endrjuu
Strajneru (Andrew Strigncr), koji je pomogao da briljantni um nastavi
da briljira; Piteru Raselu (Pctcr Russcll), ovcku knjigc mozga, za
njegovu neprekidnu podrku; Deraldini vorc (Geraldine Schwartz),
koja je pruila toliko pomoi u gajenju ovog koncepta; Filidi Vilson
(Phyllida \Vilson) koja je uvek pronalazila put kroz najsloenije lavirinte
rvui se sa prekucavanjem ove knjigc; Tonijcvom kancelarijskom osoblju
- Keroli Kouker (Carol Coaker), Kejti Morel (Kate Morrell) i Lesliju
Zahvalnica
Predgovor
Toni: Na svojoj dmgoj godini fakulteta, zakoraivi krupnim koracima
odluno u biblioteku, upitao sam bibliotckarku gdc mogu pronai
knjigu o svom mozgu i njegovoj upotrebi. Ona me je smcsta uputila u
deo biblioteke posveen medicini!
Kad samjoj objasnio da nisam imao nameru da svoj mozak podvrgnem
opcraciji ve da ga upotrebim, utivo sam obaveten da nema takvih
knjiga.
Napustio sam biblioteku zaprepaen.
Kao i drugi oko mene, prolazio sam tada kroz tipino studentsko
hodoasniko napredovanje - sporo saznavanje da koliina akademskog rada sve vie raste i da mozak poinje da se ugiba pod teretom sveg
tog neophodnog razmiljanja, kreativnosti, pamenja, reavanja problema, analize i pisanja. Takoe, kao i ostali, iskusio sam ne samo
umanjcnje rezultata ve i ubrzano gomilanje negativnih rezultata. Sto
sam vie hvatao beleke i uio, imao sarn, paradoksalno, manje uspeha!
Logina progresija ovih okolnosti mc je dovela do katastrole. Ukoliko
bih smanjio uenje ne bih mogao da upijem neohodne informacije, to bi
progresivno uveavalo loe posledice; ukoliko bih poveao uenje, pravei
vie beleaka, ulaui vie vremena, opet bih srljao u propast.
Odgovor je, kako sam pretpostavljao, morao biti negde u nainu
korienja sopstvene inteligencije i vetine razmiljanja - zbog toga je
dolo do moje napred pomcnutc posetc biblioteci.
Udaljavajui se od biblioteke toga dana, shvatio sam da je moj
neuspeh u pronalaenju potrebne knjige za mene u stvari bio prerueni
blagoslov. Jer ako takvih knjiga nije bilo, onda morabiti da sam dospeo
na sasvim nctaknutu teritoriju od zapanjujueg znaaja.
Poeo sam da prouavam sve oblasti znanja za koje sam mislio da
e biti od pomoi u rasvetljavanju osnovnih pitanja:
Kako da nauim kako da uim?
Kakva je priroda mog razmiljanja?
XI
Predgovor
on puta snaniji od bilo kog poznatog kompjutcra - gde su nai prirunici za upotrebu?
Tada sam odluio da napiem seriju knjiga zasnovanih na svojim
istraivanjima: Enciklopedija mozga i njegove upotrebe. Poeo sam
1971. godine, i dok sam pisao, slikanahorizontuje postajalasvejasnija
- razvijao se koncept briljantnog razmiljanja i mapiranja uma.
Na ranim stupnjevima razvoja mapiranja uma, predvideo sam njegovu upotrcbu prc svcga za potrcbc pamcnja. Meutim, posle vie
meseci diskusije, moj brat Bari me je ubedio da kreativno razmiljanje
predstavlja jednako vanu primenu ove tehnike.
Bari jeradionateoriji mapiranjaumaizsasvim razliite perspektive,
i njegov doprinos je u ogromnoj meri ubrzao moj razvitak mapiranja
uma. Njegova lina pria je vrlo intrigantna, i najbolje je da je ispria
on sam.
Bari: Susreo sam se sa Tonijevom idejom mapiranja uma 1970. godine,
ubrzo poto sam se i sam doselio u London. U to vreme, ideja je bila u
fazi formiranja, i tek je poela da dobija svoj sopstveni identitet,
razlikujui se od pukog hvatanja beleaka pomou kljunih rei. To je
bio samo jedan deo Tonijevog ireg programa rada na metodama uenja
i na razumevanju ljudskog mozga. Kao povremeni uesnik u Tonijevom
radu, bio sam na rubovima ovog razvojnog procesa. Moje lino ozbiljno
angaovanje na ovoj tehnici poinje onda kada sam poeo da je primenjujem u procesu pisanja doktorske teze.
Ono to me je privuklo mapiranju uma nije bila njegova primena u
hvatanju beleaka koja je oarala Tonija, ve u stvaranju beleaka. Bilo
mi je potrebno ne samo da organizujem rastuu masu istraivakih
podataka, ve i da razbistrim svoje misli o uvijenom politikom pitanju
zato mirovni pokreti skoro nikada ne uspevaju da postignu zadate
ciljeve. Moje iskustvo mi je pokazalo da su mape umabile vrlo mono
sredstvo za razmiljanje, jer su mi omoguile da skiciram glavne ideje
i da brzo i jasno sagledam u kakvoj su one meusobnoj vezi. Snabdele
su me izvanredno korisnim prelaznim stadijumom izmeu procesa
razmiljanja i zavrne realizacije teksta.
Uskoro sam shvatio da je problem premoivanja jaza izmeu
razmiljanja i pisanja predstavljao glavni odluujui faktor uspeha ili
propasti za moje kolege studente post-diplomce. Mnogi nisu uspeli da
premoste taj jaz. Postajali su sve vei poznavaoci svog predmeta
X III
Predgovor
Predgovor
Predgovor
smo pojedinane brejnstorming* mape uma, a zatim sastavljali i meusobno povezivali nasa dva skupa ideja. Posle duboke diskusije,
inkubirali bismo, a onda i generisali sledei skup ideja, provodili vreme
posmatrajui prirodne fenomene, pojedinano pravili rnape uma svojih
koncepcija sledee etape i jo jcdanput ih spajali u svrhu poredenja i
napredovanja.
Mapa uma komplctne knjige je generisala pojcdinane mape uma
za svako poglavlje, a svaka mapa uma je stvarala osnovu za tekst datog
poglavlja. Proces je dao novo znaenje reima ,,brat i, naroito,
,,bratstvo\ Jo dok smo pisali o torne, shvatili smo da smo i mi sami
stvorili grupni um koji je sadravao sve elemente naih pojedinanih
umova kao i eksplozivne sinergistike rczultate njihovog susreta.
Nadamo se da e vam ova knjiga dati isto uzbuenje otkrivanja,
uzbuenje istraivanja, i isto uivanje u kreativnom generisanju ideja i
komunikaciji sauniverzumom drugog ljudskog bia kojc smo i mi iskusili.
Pogovor predgovora - dvadesetprvi roendan mapa uma
Mape uma su po prvi put zvanino uvedene u svet u prolee 1974.
godine, objavljivanjem rodonaelne knjige u oblasti mapiranja uma Koristite obe hemisfere mozga. U okviru proslave, ovo specijalno
izdanje predstavlja spomcn na roendansku zabavu veka, proslavljenu
u londonskom Rojal Albert Holu 21. aprila 1995. godine.
Kako su godine prolazile, broj ljudi koji su poeli da koriste briljantno razmiljanje i mapiranje uma rastao je skoro logaritamskom
progresijom. Procenjuje se da sada postoji vie od 100 miliona mapera
uma irom sveta koji koriste metod u svim dravama sveta.
U cilju uspostavljanja podrke i komunikacije izmeu briljantnih
mislilaca - mapera uma, kao i da bi se dala podrka dobrotvornim
ustanovama koje podravaju koncept razmiljanja kao neizostavni deo
nastavnog plana svake kole, nedavno je osnovano Drutvo mapera uma.
Cilj Drutva je da se do 2000. godine najmanje deset procenata
svetske populacije upozna sa briljantnim razmiljanjem, mapiranjem
uma i mentalnom pismenou.
Pridruite nam se!
*
XVI
Uvod
Uvod
Da vam omogui praktino iskustvo briljantnog razmiljanja, istovremeno znaajno poveavajui standard mnogih vaih intelektualnih sposobnosti i inteligencije.
Da vam priuti oseanje uzbuenja i otkrivanja dok budete istraivali ovaj novi univerzum.
ORGANIZACI.JA SEGMENATA
Temelji
Struktura
Uvod
Upotreba
Ovaj segment sadri pregled oblasti primene mapa uma. Podeljen
je na sledei nain:
Lina upotreba
5
Porodina upotreba
Obrazovna upotreba
Poslovna i profesionalna upotreba
Budunost
Ovi naslovi predstavljaju oblasti u kojima se najee koriste mape
uma. U svakoj oblasti cte nauiti itav nizposebnih i praktinih vetina
mapiranja uma. One su osmiljene tako da vam obezbede sveobuhvatni
komplet alatki neophodnih za va intelektualni ivot i rad. Specijalna
primena ukljuuje samo-analizu, reavanje problema, pamenje, pisanje eseja, bavljenje menadmentom i uestvovanje na sastancima.
Segment se zavrava prvim ikad napisanim uvodom u kompjuterske
mape uma i kratkim osvrtom na budunost mentalno opismenjenih
Ijudi.
6 Dodatak
Ovaj segment je uveden kao podrka za ono to je prolo u prethodnim segmcntima, a takoe i za vau razonodu i zabavu. Stoga ete tu
nai informacije o slikama prirodne arhitektonike i belekama velikih
itmova predstavljene u vidu neposrednih podataka ili, altemativno, u
vidu testova.
Uvod
UvocJ
2 lstaknuti tekst
Kroz itavu knjigu Mape uma nailaziete na okvirom ili drugim
tipom slova istaknute delove teksta. Oni predstavljaju odlomke za koje
su nai studenti traili da budu posebno naglaeni, poto se pokazalo da
su bili od izuzetne pomoi pri uenju.
Istraivanje
Znak
koji se javlja na poetku paragrafa ukazuje na poetak dela
teksta potkrepljenog istraivakim priama koje pokazuju zato je
toliko vano pratiti preporuke date u knjizi Mape uma.
VEBANJA
Osvojiete novu dimenziju razumevanja i sposobnosti ukoliko budete uradili vebe ponuene u ovoj knjizi. Vebe su u vidu testova,
izazova i istraivanja. Najbolje je da se upotrebi podloak za mapu uma
(prazan beli list A3 formata), komplet od 12 ili vie kvalitetnih flomastera, etiri ili vie fluorescentnih flomastera za markiranje teksta, razliitih svetlih boja, kao i jedna standardna olovka za pisanje.
Gotovu opremu za mape uma je mogue naruiti i potom od
izdavaa.*
Ovaj materijal e vam omoguiti da u potpunosti upotrebite svoje
briljantno razmiljanje i vetine mapiranja uma, kao i da ove nove
tehnike nauite sa lakoom, brzo i uivajui. Druga prednost prcporuenih vebi je u tome to e va podloak za mapu uma postati
vizuelni zapis vaeg napretka.
NTVOI U PRIMENIMAPA UMA
Bez obzira na nivo znanja koji posedujete o mapama uma, va
inicijalni pristup treba da se sastoji u prilino brzom prelistavanju cele
knjige, skeniranju njene strukture, posmatranju onih delova koji bi
mogli biti od posebnog znaaja za vas, kao i u formulisanju sopstvenih
poetnih ciljeva.
Posle toga, va pristup e biti razliit u zavisnosti od nivoa znanja i
iskustva:
Uvod
1 Poetnici
Ukoliko ste poetnik, to znai da nemate uopte ili imate vrlo malo
iskustva sa mapama uma, nastavite da itate ovu knjigu kao da je
udbenik. Jezgrovit sadraj o tome kako da pristupite itanju naiete
u etrnaestom poglavlju, strana 136. (Detaljnije objanjenje tehnike
uenja naiete u knjizi Koristite obe hemisfere mozga* izdanje iz
1989. godine, poglavlje IX.)
2 Korisnici na srednjem nivou
Svi naslovi na koje tekst upuuje navedeni su na srpskom jeziku, bez obzira da li
je knjiga prevedena ili ne. (prim. ur.)
Uvod
Istraivanju
Dodaci
Velbe/Igre
Ukoliko ste sami osmislili, ili pak poznajete druge osobe koje su
osmislile neku vebu ili igru koja moe da ubrza razvoj tehnika mapiranja uma, molimo vas da nam dostavite skicu, sa kompletnim podacima o autoru.
6 Mape uma
Slino tome, ukoliko imate izvanredne primere mapa uma koje bi
mogle biti ukljuenc u budua izdanja, molimo vas da nam poaljete
originale ili fotokopije u boji na razmatranje.
7
Bibliografija
Uvod
kao standardi koji se moraju dostii, ve kao svetionici koji e vas voditi
ka vaem cilju.
Kad budete stigli do kraja ove knjige preporuujemo vam da je
proitate jo jedanput - brzo. Ovo itanje posle zavretka itanja
izgledae kao da se susreete sa starim prijateljem, pruajui vam
proirenu perspektivu svakog segmenta u razvoju kakvu poseduje dobro
obaveteni italac.
Prvi segsm n t i
Ko god da ste, gde god da ste, vi da biste proitali ove rei koristite najlepi, najsloeniji, najkompleksniji, najmisteriozmji i najsnaniji objekat poznatog univerzuma - Ijudski mozak.
Mi smo, kao evolutivni model, stari pukih 45.000 godina, i sada
stojimo na rubu revolucije koja e promeniti kurs Ijudskog razvoja. Po prvi put u tri i po miliona godina staroj istoriji Ijudske
inteligencije, ta inteligencija je shvatila da moe razumeti, analizirati i gajiti samu sebe. Primenjujui sebe na sebi ona moe razviti
nove naine razmiljanja koji su mnogo fleksibilniji i moniji od
tradicionalnih naina miljenja koji su danas u upotrebi irom
sveta.
Koje suto tehnike koje koriste inae obini ljudi, a posebni po svojoj
sposobnosti pamenja?
10 Koj i jc prirodni
10
Zadivljujui mozak
Pregled
Uvod
Savremena istraivanja mozga
Fiziologija uenja i pamenja
Getalt (celovitost)
Mozak kao asocijativna maina briljantnog razmiljanja
Istorijski razvoj ljudske inteligencije
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
Ovo poglavlje e vas provesti brzinom leta konkorda kroz najnovija* biofizioloka i neurofizioloka istraivanja tog zadivljujueg
bio-kompjutcra - ljudskog mozga.
Otkriete koliko modanih elija posedujete i kako one uzajamno
deluju na zaudujue kompleksan i prefinjen nain. Takoe ete otkriti
pravu prirodu informaciono-procesionih sistema vaeg mozga i upoznaete se sa najnovijim saznanjima u oblasti istraivanja leve i desne
hemisfere.
Dok budete itali o prirodi i funkcionisanju vaeg pamenja, kao i
odrugim vanijim funkcijamavaegmozga, shvatieteizvanreni obim
njegovih potencijala i kapaciteta.
Prvo englesko izdanje ove knjige iza5lo je 1993. godine. (prim. ur.)
11
Zadivljujui mozak
13
Zadivljajui mozak
Zadivljujui mozak
skog univerziteta je obj avio svoj najnovij i javni iskaz o rezultatima svog
60-godinjeg istraivanja prirode modanih elija. Njegov zakljuak,
objavljen u radu Formiranje prirodne i vetake inteligencije, je bio
sledei:
Moemo pokazati da svaki od 10 milijardi neurona u Ijudskom
mozgu ima mogunost povezivanja ravan broju zopisanom kao
jedan sa dvadeset osam nula iza! Ukoliko samo jedan neuron
ima ovakav kvalitet potencijala, teko moemo da zamislimo ta
moe da uradi itav mozak. To znai da bi ukupni broj moguih
kom binacija/perm utacija u mozgu, kad se napie, izgledao kao
jedinica praena nizom nula dugakim 10.5 miliona kilometara!
Jo ne postoji Ijudsko bie koje bi moglo da iskoristi sav
potencijal svog mozga. Zbog toga ne prihvatajmo nikakve pesimistike procene o granicama Ijudskog mozga. On nema granica!"
15
Zadivljujui mozak
Kako se sve ovo postie? Najveim spojem u poznatom univerzumu - meusobnim spojem vaih modanih elija. Svaka pojeinana
modana clija sposobna je da uspostavi kontakt i spoj sa ak 10.000
ili vie susednih modanih elija u istom trenutku.
Upravo se u ovim svetlucavim i neprestanim spojevima beskrajni
oblici, beskrajne mape vaeg uma, stvaraju, gaje i rastu. Briljantno
razmiljanje odraava vau unutranju strukturu i procese. Mapa uma
je vae spoljanje ogledalo vaeg sopstvenog briljantnog razmiljanja i
omoguava vam pristup ovoj ogromnoj misaonoj clektrani.
ritam
prostorno poimanje
rei
logika
brojevi
nizovi
linearnost
analiza
liste
16
Zadivljujui mozak
Broj
Logika
Niz
Liste
Linearnost
17
Zadivljujui mozak
Analiza
Vreme
Asocijacija
4
Ritam
Boja
Slikovno izraavanje
Sanjarenje
Vizuelizacija
Prostorno poimanje
Trodimenzionalnost
Getalt (celovitost)
Zadivljujui mozak
\3
\
19
Zadivljujui mozak
GETALT (CELOVITOST)
Nai mozgovi tee stvaranju obrazaca i zaokruivanju celine. Na
primer, mnogi ljudi e, itajui rei Jedan, dva, tri..., morati da se
izbore protiv impulsa da dodaju re ,,etiri. Slino, ako neko kae
Imam jednu fascinantnu priu da vam ispriam...Uh! Izvinite, upravo
sam se setio da o tome ne bih smeo nikome da priam, va um e
zapomagati za upotpunjenjem informacije! Ova uroena tendencija
mozga da trai upotpunjenje je zadovoljena strukturom mape uma.
Mapa uma vam doputa beskrajni niz asocijativnih ,,sondaa koje
sveobuhvatno istrauju svaku ideju ili pitanje koje vas zanima.
MOZAK KAO ASOCIJATIVNA MAINA
Ta zauujua maina, va mozak, ima pct osnovnih funkcija primanje, skladitenje, analiziranje, izraavanje i kontrolisanje - objanjenih na sledei nain:
1 Primanjc
Utisci primljeni od bilo kog vaeg ula.
2 Skladitcnje
Vae pamenje, kojc ukljuuje i skladitenje (sposobnost skladitenja informacije) i priscanje (sposobnost pristupa toj inl'ormaciji).
3
Analiziranje
Prepoznavanje obrazaca i obrada informacija.
4 Izraavanje
Svaki oblik komunikacije ili kreativni in, ukljuujui i razmiljanje.
5
Kontrolisanjc
Odnosi se na sve mentalne i fizike funkcijc.
20
Zadivljtijtii mozak
21
Zadivljujubi niozak
22
Zadivljujui inozak
23
II
Veliki umovi
Pregled
Uvod
Veliki umovi
Upotreba kompletnog spektra mentalnih sposobnosti
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
Svi oni koji su smatrani velikim umovima u oblastima umetnosti,
nauke, politike, knjievnosti, vojnih disciplina, biznisa i obrazovanja
koristili su belekc koje su im pomagale da razmiljaju. U svetlu
informacija datih u prvom poglavlju o radu mozga, ovo poglavlje
istraujc do kog stepena su neke velike istorijske linosti koristile svoju
ogromnu misaonu mo. Ovo je vaa prilika da ih analiziratc i kopirate!
VELIKI UMOVI
Za one od vas koji su bili kritikovani da prave neuredne beleke
ili ,,krabotine, ovo to sledi e pruiti utehu i oslobaanje od optube!
Za vremc mojih predavanja u proteklih 25 godina, esto sam pokazivao beleke jednog nepoznatog mislioca koji je generalno smatran
,,velikim. Zatim sam pozivao uesnike kursa da identifikuju autora
beleaka. U svakoj grupi, uesnici su pominjali - obino pogreno
pogaajui - imena da Vinija, Ajntajna, Pikasa, Darvina, i bar jo
nckog drugog velikog muziara, naunika ili politiara.
Ovaj eksperiment je pokazao da mi pretpostavljamo da su osobc kao
da Vini ili Ajntajn morale dostii svoju veliinu koristei iri spektar
mentalnih sposobnosti od ostalih. Primer koji sledi podrava ovu pret24
Veliki umovi
Getalt (nem. - lik, oblik) - struktura ili konfiguraeija nekog fizikog, biolokog
ili fiziolokog fenomena intcgrisanog tako da predstavlja funkcionalnu cclinu
(jedinicu) ija se svojstva ne mogu izvesti sumiranjem njenih delova. (prim. prev.)
** Inherentan (lat.), nerazdvojiv, pripadajui, svojstven. (prini. prev.)
25
Veliki t/movi
//
t,
f*j
r
%* f f
\\
S/ J
-^mrrr.tSir ,
j'f
'
>
.A'
/
f y *&>&
'*1? *..,<,<S* **44ii /
t
____
f> V *
'i
- ,:.. f L
. r.*A>
:'*'&*' * + * + * * *
/*&*
V ap *
#**
^
^
m /<
1.
^ ** * * * *
*>
jr
i u n i t t r
</
4 4 v4 / * " 4 * V
fe..*!*,,?,,*
*h.r
!**!*
*<
'*->.
*>/
,/r*f
Jt-
<
,
4s,4***ii0' J/ff
**.
* ^
A t*
'
'l f
t i 4 4 . f
26
II
Veliki uniovi
27
111
Mozgovi u dilemi
Pregfed
Uvod
Standardne linearne beleke
UVOD
Ovo poglavlje otkriva inherentnu slabost sistcma pravljenja/hvatanja beleaka koji se danas koriste po itavom svetu. Analizirajui
efektivnost razliilih stilova pravljcnja/hvatanja beleaka, moemo poeti sa razvijanjem sistema koji e raditi sa naim mozgovima umesto
protiv naih mozgova.
STANDARDNE LINEARNE BELEKE
Vano je, na poctku, napraviti jasnu razliku izmeu pravljenja
beleaka i hvatanja beleaka. Pravljenje bcleaka znai organizovanje
sopstvenih misli, esto na kreativan, nov nain. Hvatanje beleaka znai
rezimiranje neijih tuih misli, izraenih u nekoj knjizi, lanku ili
predavanju.
Tokom protckle dve dekade, moje kolege i ja smo istraivali stilove
pravljenja/hvatanja beleaka pojedinaca na svim nivoima, u kolama,
28
Mozgovi n dilemi
STIL
[
------------------
"
---------------
3'J
pam enje
kom unikacija
kreativnost
p la n ira n je
analiza
odluivanje
i t d .
SREDSTVA
rei
brojevi
nizovi
linije
liste
logika
analiza
jedna boja
c
H * ^ "
TTT
----
c
29
Mozgovi u dilemi
///
Stil numerike ili abecedne skice koji se sastoji u pravljenju beleaka u hijerarhijskom nizu sastavljenom od glavnih kategorija i
podkatcgorija.
Mnogi Ijudi kombinuju razliite elemente ovatri glavnastila. Meutim, postoji takoe i etvrti, znatno rei stil, esto opisan kao neorganizovan ili ,,neuredan. Ovaj etvrti stil, kao to emo videti, moe biti
vrlo srodan mapiranju uma.
irom sveta, dananji standardni sistemi pravljenja/hvatanja beleaka su identini. Dok beleke sa Bliskog istoka ili iz Azije mogu
izgledati razliito od zapadnjakih bcleaka, one u stvamosti sadre iste
elemente. lako se jezici kao to su kineski, japanski i arapski piu
vertikalno ili zdesna na levo, a ne sleva na desno (videti stranu 32),
prezentacija je jo uvek linearna.
U svim kolama, univerzitetima ili preduzeima koje smo posetili,
tri glavna stila skicirana u gornjem tekstu je koristilo vie od 95
procenata ispitanika.
SREDSTVA KORIENA ZA STANDARDNO
PRAVLJENJE/HVATANJE BELEAKA
U okviru svakog od tri glavna opisana stila, osnovna sredstva su bila
sledea:
1 Linearni obrazac
Beleke su obino pisane u pravim linijama. Potovani su gramatika,
hronoloki i hijerarhijski niz.
30
Alozgovi u dilemi
///
2 Simboli
Analiza
31
Mozgovi u dilemi
///
A metod deluje. Treba samo da pogledamo po kolskim, univerzitetskim, mesnim i gradskim bibliotekama irom sveta. ta polovina ljudi
radi u tim bibliotekama? Spava! Naa mesta za uenje su postala velike
javne spavaonice!
fS v
\x o f s
~*
\
i )i
/
v/>*
t> W |
*>
.i) I
''
*
'
r'v^
\ r+J \ j \J |
32
G rafiki prikaz jedne je d in ice " iniorm acije u m ozgu (v. str. 45)
38
Mozgovi u dilemi
///
Oteiavanje pamenja
Rasipanje vremena
41
Mozgovi u clilemi
III
42
///
Mozgovi u diletni
43
Mozgovi u dilemi
Ul
44
IV
Briljantno razmiljanje
Preglcd
Uvod
Briljantno razmiljanje
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
Ovo poglavlje objedinjuje informaeije iz prethodna tri poglavlja i
uvodi vas u briljantno razmiljanje, znaajni korak u evoluciji razumevanja i negovanja Ijudskog mozga, onosno raspolaganja ljudskim
mozgom.
BRILJANTNO RAZMILJANJE
Informacija - sistem obrade u vaem mozgu
ta se deava u vaem mozgu kada okusite zrelu kruku, pomiriete
cvee, sluate muziku, posmatrate potok, dodirujete dragu osobu ili
jednostavno evocirate uspomene?
Odgovorje istovremeno i jednostavan i zauujue sloen.
Svaki deli informacije koji ulazi u va mozak - svako oseanje,
seanje ili misao (ukljuujui svaku re, broj, kod, hranu, miris, liniju,
boju, sliku, otkucaj, notu i strukturu) mogu biti predstavljeni kao
centralna sfera iz koje zrakasto polaze desetine, stotine, hiljade, milioni
,,kukica (v. stranu 38).
Svaka kukica predstavlja jednu asocijaciju, a svaka asocijacija ima
svoj beskrajni red karika i spojeva. Sve asocijacije koje ste ve upotrebili moete smatrati svojim seanjem, svojom bazom podataka ili
Prvi segment: Prirodna arhitektonika
45
Briljantno razniiljanje
IV
svojom bibliotekom. Dok itate ove rei moete biti sigurni da se u umu
koji ih ita nalazi sistem za obradu podataka koji znatno nadmauje
kombinovane analitike kapacitete i mogunosti skladitenja najsavremenijih svetskih kompjutera (v. nie).
Kao rezultat koricnja ovog multi-ordinatnog sistema za obradu i
skladitenje podataka sa mnotvom kukica, va mozak ve sadri mape
informacija koje bi i najvee svetske kartografe ostavilc bez daha u
ncvcrici, kad bi samo mogli da ih vide.
Obrazac razmiljanja vaeg mozga se, dakle, moe posmatrati
kao gigantska asocijativna mainerija - jedan super bio-kom pjuter sa linijama misli koje se granaju iz praktino beskrajnog
broja jezgara podataka. Ova struktura odslikava neuronsku
mreu koja ini fiziku arhitekturu vaeg mozga.
IV
Briljantno razmiljanje
Radiant thinking, od engl. glagola ,,to radiate" - iriti se ili kretati u raznim
pravcim a, ili iz datog sredita. (prim. prev.)
47
UVOD
Ovo poglavljc definie prirodni izraz briljantnog razmiljanja mapu uma, sledeu evoluciju Ijudske misli.
MAPA UMA - DEFINICIJA
M apaum ajc izraz briljantnog razmiljanja i prema tome predstavlja
prirodnu funkciju Ijudskog uma. To je mono grafiko sredstvo koje
obezbeuje univerzalni klju za oslobaanje potencijala mozga. Mapa
uma moe biti upotrebljena u svakom aspektu ivota u kom e poboljano uenje i jasnije razmiljanje poveati ovekov uinak. Mapa
uma poseduje etiri osnovne karakteristike:
1 Predmet panje je kristalizovan u centralnoj slici.
2
48
U originalu a Neme M achine, od gr. prefiksa nerti-, nenw-, nemo- ili sufiksa
-nemct, -nem.ata- konac, konast, isprcden, vrtloast, rotirajui. (prim. prev.)
** Epitom a, gr. - saet prikaz, kratak pregled, olienje. (prim. prev.)
49
50
Prpffl segment:
Temelfi
51
VI
Brejnstorming rei
Pregled
Uvod
Veba izgradnje mini-mape uma od rei
Implikacije
Aplikacije
Uvod u sledee poglavljc
UVOD
52
VI
Brejnstorming rei
V E B A T Z G R A D N J E M T N T -M A P E U M A O D R E I
53
Brejmtorming rei
VI
Ipak, posle vie hiljada pokuaja, otkrili smo da je prava retkost nai
ak i samo jednu zajcdniku re u grupi od etiri lana.
Kada je ova ,,zajcdnika re stavljena u centar sledee mini-mape
uma, i kad je istih etvoro ljudi upitano da ponovi vebu sa tom
,,zajednikom reju, rezultat je bio isti, pokazujui da ak i taj zajedniki imcnitelj ima fundamentalno razliit koren!
Sto je vie ljudi u grupi sve je manje anse da bilo koja rc bude
zajednika svim lanovima grupe (videti grafikon na sledeoj strani).
54
VI
Brejmtormmg rei
broj Ijudi
55
Brejnstorming rei
VI
U prosenom ljudskom mozgu postoji vie kvadriliona upotrebljenih asocijacija. Ova ogromna mrea se moe smatrati ne samo
vaom memorijom ili vaom linom rcferentnom bibliotekom, ve i
vaim celokupnim svesnim iparasvesnim ja (v. Tony Buzan, Uprezanje
para-mozga).
Jedinstvenost svakog pojedinca
Cinjenica da pojedinci dele tako mali broj zajednikih asocijacija
na zadatu re, sliku ili ideju znai da se mi na magian i tajanstven
nain razlikujemo jedni od drugih. Drugim reima, svako Ijudsko
bie je mnogo individualnije i jedinstvenije nego to se to do sada
pretpostavljalo. Vi koji sada itate ovu reenicu, posedujete u
svom mozgu trilione asocijacija koje ne delite ni sa kim, ni u
prolosti, ni u sadanjosti, ni u budunosti.
Kada pronaemo kakav jedinstveni mineral nazivamo ga: dragi
kamen", neprocenjiv", dragulj", neocenjive vrednosti", dragocen", blago", ,,redak",lep", nezamenjiv".
U pogledu onoga to su istraivanja otkrila o nama samima,
trebalo bi da ponemo da primenjujemo ove termine i na sebi
kao i na drugim Ijudskim biima.
APLIKACIJE
Naa izvanredna jedinstvenost ima mnoge prednosti. Na primer, u
svakoj situaciji kada pribegncmo brejnstormingu ili kada treba da
reimo problem, to je vea raznolikost ieja tim bolje. Svaka jedinka
tako postaje izuzetno znaajan deo proccsa.
U irem drutvenom kontekstu, takozvano ,,delinkventno, abnormalno ili ,,ekscentrino ponaanje se sada esto moe prihvatiti u
novom svetlu kao odreeno razilaenje od postavljenih normi, koje
vodi pojaanoj kreativnosti. Na ovaj nain se mnogi oigledni drutveni problemi mogu u stvari preokrenuti u reenja.
Rezultati ovih vebi takoe istiu opasnost koja se javlja kada ljude
posmatramo kao grupu, a ne kao pojedinca. Cenei nau jedinstvenost,
moemo lake reavati nesporazume i konflikte, bilo line ili drutvene.
Vebe asocijacija otkrivaju neogranienu snagu mozga svakog ovcka, bilo da spada u one ,,nadarene ili u one prethodno okarakterisane
kao ,,prosene. Ove vebe, prema tome, mogu osloboditi milijarde
56
VI
Brejnstorming rei
Ukoliko se sposobnost briljantnog razmiljanja mozga moe primeniti na rei, koje predstavljaju predmet leve kortikalne vetine, da li
se ista snaga moe primeniti i na imaginaciju i slike kao desnu
kortikalnu vetinu? Sledce poglavlje se bavi ovim pitanjem.
57
V II
Brejnstorming slika
Pregled
Uvod
Mo slika
Veba izgradnje mini-mape uma od slika
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
Ovo poglavlje razmatra savremena istraivanja mozga koja su zaprepastila eksperte irom sveta. Zajedno sa priloenim praktinim
vebama, ovo znanje e vam omoguiti pristup ogromnom skladitu
imaginativnih vetina koje uspavane lee kod 95 proccnata populacije.
M O S L IK A
Godine 1970. asopis Scientific American je objavio rezultate fascinantnog eksperimenta kojeg je sproveo Ralf Heber
(Ralph Haber). Heber je pokazao svojim ispitanicima seriju od
2560 fotografskih slajdova, predstavljajui im jednu sliku svakih
10 sekundi. Ispitanicima je trebalo oko 7 sati da pogledaju sve
slajdove, ali je vreme gledanja bilo podeljeno u odvojene seanse
tokom perioda od nekoliko dana. Sat nakon to bi poslednji slajd
bio prikazan, ispitanici su bili podvrgnuti testu prepoznavanja.
58
VII
Brejnstorming slikn
59
Brejnstorming slika
VII
T&Mf-
Tokom prethodnih 30 godina smo, zajedno sa jo nekima, ukljuujui i umetnice dr Beti Edvards (Betty Edwards) i Lorenu Gil, istraivali
60
Vll
Brejnstorrning shka
Dva iroko rasprostranjena i tetna verovanja su dovela do savremenog odbacivanja naih vizeulnih sposobnosti:
1 Da su slike i boje nekako primitivne, detinjaste, nezrele i nevane.
2
61
Brejnstorming slika
VII
62
VII
Brejnstorming slika
63
VIII
Od brejnstorminga do mapiranja
uma
Pregled
Uvod
Poveajte svoju mo povezivanja
Vebanje
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
64
VIII
Pamenje radi kao aktivacioni proces, koji se iri odrei do asocirane rei putem ovakvih lanaca"
V E B A N JE
65
66
VIII
IX
Mapiranje uma
Pregled
Uvod
Uprezanje kompletnog spektra vaih kortikalnih sposobnosti
Uvod u hijerarhije i kategorije
Putovanje kroz um jednog mapera uma (I)
Implikacije
Putovanje kroz um jednog mapera uma (II)
Jo o hijcrarhijama i kategorijama
Prednosti hijerarhije, kategorizacije i PDP
Prednosti mapiranja uma nad linearnim pravljenjem/hvatanjem
beleaka
UVOD
Ovo poglavlje vas uvodi u tehnike stvaranja reda i strukture u vaem
razmiljanju; a deo Putovanje kroz um jednog mapera uma e vam
omoguiti da vidite proces mapiranja uma ,,iznutra. Sem toga, predstaviemo vam dalje dokaze o beskrajnom kapacitetu povezivanja i
kreativnosti vaeg mozga.
U P R E Z A N J E K O M P L E T N O G S P E K T R A V A IH
K O R T IK A L N IH S P O S O B N O S T I
67
Mapiranje uma
IX
IX
Mapiranje uma
69
Mapiranje unia
IX
sve tehnike mapiranja uma koje ste do sada nauili, kao i nekoliko
novih.
Maper uma zapoinje od centralnog lika koji izraava pojam sree.
Slika treba da sadri iluziju trodimenzionalnosti i barem tri boje.
Prvi pojam direktne povezanosti koji je naem maperu pao na um
je re
Ova re je napisana krupno velikim slovima na
podebljanoj, zakrivljenoj liniji koja polazi iz centra, liniji koja je iste
duine kao i sama re.
, , A
T I V
S T l u .
K T I V
S T I
U mozgu naeg mapera uma je sada sevnuo novi PDP Ova re je postavljena na levoj strani mape uma, takoe krupno napisana i prikaena za centralni lik podebljanom linijom. Razne boje
kojom je re ispisana ukazuju na raznobojnost razliitih rasa, ukljuujui i Marsovce!
, , L J U
Sledei skup pojmova - ,,porodica, ,,prijatelji, ,,izvoai, ,,staratelji, ,,ivotinje, granaju se iz ove kljune rei.
Neki od ovih pojmova takoe indukuju nove. ,,Brat, ,,majka,
,,otac, dodati su uz re ,,porodica. Uz re ,,izvoai, reaju se
,,maioniari, ,,glumci, ,,klovnovi. Pojam ,,staratelji indukuje rei
,,nastavnici, ,,svetenici, ,,psiholozi i ,,treneri.
Svaki od sledea tri terminapredstavljaju P D P i
- i kao takve dobijaju svoj odgovarajui status
na mapi uma.
H
l N
J E
, , O
S E
J A
Re
indukovala je dva pojma. Na domain brzo
dodaje sliku planine i re ,,seosko. U ovom trenutku emo zastati da
bismo razmotrili implikacije ovoga to je do sada uraeno.
, , O
l J E N
J E
IM P L IK A C IJE
IX
Mapiranje uma
Ovo je takoe sasvim kontradiktorno iroko rasprostranjenom shvatanju da je stvaranje ideja mnogo tee od njihovog ureivanja i organizovanja. Ukoliko je naa sposobnost mapiranja uma beskrajna, onda se
jedina tekoa sastoji u tome da odredimo kada da se zaustavimo; a
mapa uma nam moe pomoi ak i u donoenju ove odluke.
Nasuprot tome, linearne beleke u formi spiskova su u direktnoj
suprotnosti sa radom uma, jer one pokreu ideju, a zatim joj namerno
presecaju vezu sa prethodnim idejama i idejama koje slede. Kontinuirano odvajajui svaku ideju od njenog konteksta, linearne beleke
blokiraju prirodni proces razmiljanja, sagorevajui ga.
Spiskovi zauzdavaju slobodu pokreta u mozgu i konano dovode do
zastoja uspostavljajui uskc ncuralne staze misli koje sve vie smanjuju
verovatnou kreativnosti i priseanja.
Razlog zbog koga spiskovi imaju ovakve posledice lei u
tome to oni deluju direktno suprotno asocijativnoj prirodi mozga. Cim se neka ideja pojavi sa njom je zavreno", i raskida se
njena veza sa prethodnim idejama i idejama koje slede. Ovo
neprekidno giljotiniranje novih misli predstavlja jedan od glavnih
faktora koji stoje iza zastraujue medunarodne statistike pokretanja kreativnih ideja. U testovima koje je vrio E. Pol Torens (Paul
Torrance), na primer, kada je od ispitanika traeno da smisle to
je mogue vie primera za korienje (asocijacija) odreene
ideje, prosean broj je bio - a ispitaniku je pri tom bilo dato
vremena koliko eli - beznaajnih 26. Cinjenica je da bi ispitanik,
da je poznavao briljantno razmiljanje, uspeo da skupi vie
miliona poena pre nego to bi odustao od daljeg razmiljanja, i
to zbog istog zamora.
P U T O V A N JE K R O Z U M JE D N O G
M A P E R A U M A (II)
Vrativi se naem maperu uma, nali smo naeg domaina kako pod trenutnim uticajem prethodnog obrazovanja-preivljavamentalnu
blokadu.
71
Mapiranje uma
IX
Usle nedostatka znanja o naim umovima, ovakve mentalne blokade dre pojedine ljude ,,nemima - tokom nekoliko sekundi ili
minuta, satima, godinama... ponekad i tokom itavog ivota. Meutim,
kad jednom razumete beskrajnu asocijativnu prirodu svoga mozga,
biete u stanju da mu pomognete da pomogne sam sebi.
Upreui tendenciju mozga da funkcionie kroz getalt, odnosno
celovito, na domain jednostavno dodaje prazne linije kljunim reima
na mapi uma, namamljujui tako mozak da ,,popuni delove koji ga
dozivaju.
U trenutku kada Ijudski mozak shvati da moe da povezuje bilo
ta sa bilo im, bie u stanju da gotovo trenutno pronalazi
asocijacije, posebno kada je izazvan dodatnim stimulusom.
Od sada moemo sa uivanjem posmatrati kako na domain kompletira asocijativnu mreu: dodaje vie slika; pojmove drugog, treeg i
etvrtog nivoa; povezuje delove; koristi kodove; sumira glavne teze
kada smatra da je neka vana grana dovrena.
U ovoj fazi, jo jedan vaan aspekt briljantnog razmiljanja/mapiranja uma postaje oigledan: to da je mapa uma zasnovana na logici
asocijacija, a ne na logici vremena. Mapa uma se prua u bilo kom
smeru i hvata bilo koju misao iz bilo kog ugla.
Poto je pokrenuo dovoljno ideja da bi zadovoljio zahteve svog
govora, prezentacije, rada ili istraivanja, na domain odluuje da jo
vie sredi svoje ideje dajui svakoj od njih broj, postavljajui na taj
nain mapu uma u hronoloki niz, ukoliko bi to bilo neophodno.
J O O H IJ E R A R H IJA M A I K A T E G O R IJA M A
72
< < < < Prirodna arhitektonika, slike 9, 10, 1 1 i 12; slika 13 A
78
79
tf> ~y
, *'i
Ki w
#*
A4opa umo so jedinstvenom slikom , aufora Ulfa Ekberga (v. str. 1 12)
fTEM
Pr o b l e m s
F tr tu p r
LOCAL
co sr
STA FF
SPAT*
lS))U
APf
"TOTALS
M
-9 5
8S
-lo
LS
I0
-* >
25
fc?
-SO
7S
-lo
-3 0
Zo
15
50
ts
-15
M apa urna ac/fora Vande Noi1 koja joj je p om og la pri donoenju odluke o
fome da li da preseli svoju firmu ili nc (v. str. J24-126)
IX
Mapiranje uma
Jednostavan nain da otkrijete primarne pojmove direktne povezanosti je da postavite sledea pitanja:
Kakvo znanje se trai?
Kad bi ovo bila knjiga, kakvi bi bili naslovi poglavlja?
Koji su moji specifini eiljevi?
Kojih su sedam najvanijih kategorija u delu koji se razmatra?
Koja su moja osnovna pitanja? ,,Zato?\ ,,ta?\ Gde? , ,,Ko?\
,,Kako?\ ,,Koji? esto mogu odlino da poslue kao glavne
grane na mapi uma.
Koja je to ira ili sveobuhvatnija kategorija u koju se ove uklapaju?
Vrlo esto e, samo postavljanje ovih pitanja otkriti eljene pojmove
direktne povezanosti. Ukoliko to ne uspe, ponite od centralnog lika ili
pojma i povucite etiri do sedam linija koje se granaju od njega. Sada
ponovo postavite gornja pitanja.
Alternativno, moete se ponovo vratiti tehnici mini-mapa uma,
zabeleiti prvih deset rei ili slika koje vam padnu na pamet, i onda se
zapitati koje se od njih mogu kombinovati pod nekim optijim naslovom.
P R E D N O S T I H IJ E R A R H IJ E , K A T E G O R IZ A C IJE 1
P O JM O V A D IR E K T N E P O V E Z A N O S T I
Veibanje
Koristei sve tehnike mapiranja uma koje ste do sada nauili, napravite
svoju sopstvenu kompletnu mapu uma o pojmu ,,srea, i uporedite je
sa mapom na strani 66.
81
Mapiranje uma
iX
P R E D N O S T I M A P IR A N JA U M A N A D L IN E A R N IM
P R A V L J E N J E M /H V A T A N J E M B E L E A K A
Vizuelnadopadljivostipreglednostkojaomoguujemozgudalake
pamti.
82
IX
Mapiranje uma
UVOD U SLED EI SEG M EN T
83
Tre segment:
84
Vodea naela
Pregled
Uvod
Poglcd jednog vanzemaljca na ljudsku inteligenciju
Tri osnovne instrukcije (tri ,,P) za mapiranje uma
Zakoni i preporuke u mapiranju uma
Pregled zakona mapiranja uma
Obrazloenje zakona mapiranja uma
Pregled preporuka za mapiranje uma
Obrazloenje preporuka za mapiranje uma
etiri opasna podruja
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
85
Vodea naela
X
P O G L E D JE D N O G V A N Z E M A L JC A
NA L JU D S K U T N T E L IG E N C IJU
Vodea naehi
Z A K O N II P R E P O R U K E U M A P IR A N JU U M A
Zakoni
Zakoni mapiranja uma su namenjeni poveavanju, a ne ograniavanju
vae mentalne slobode. U ovom kontekstu, vanoje dase red ne pomea
sa krutou ili sloboda sa haosom. Suvie esto se red prihvata sa
negativnom konotacijom kao rigidan i ograniavajui. Slino, sloboda
se grekom zamenjuje haosom i nedostatkom strukturiranosti. U stvar*
87
Vodea naela
Koristite asociranje
Buditejasni
Plan
1 Koristite hijerarhiju
2
Preporuke
1 Razbijte mentalne blokade
2
Popravite
Pripremite
P R E G L E D Z A K O N A M A P IR A N JA U M A
Tehnike
1
Koristite isticanje
Uvek koristite centralni lik.
Koristite slike po itavoj mapi uma.
Koristite tri ili vie boja po jednom centralnom liku.
Koristite iluziju trodimenzionalnosti slika i rei.
Koristite sinesteziju.*
Koristite varijacije veliine slova, linija i slika.
88
Vodea naela
Koristite asociranje
Povezujte strelicama pojmove na mapi, bilo da su na istoj ili na
razliitim ,,granama
Koristite boje.
Koristite kodove ili skraenice.
Buditejasni
Koristite samo jednu kljunu re na svakoj liniji.
Sve rei piite tampanim slovima.
Piite kljune rei tampanim slovima na linijama.
Povlaite linije iste duine kao to je i duina rei na njima.
Povezujte ,,grane sa centralnom slikom.
Povezujte linije jedne sa drugima.
Podebljajte centralne linije.
Uokvirite pojmove koji se granaju iz istog pojma.
Uinite svoje slike to je mogue jasnijima.
Postavite svoj papir vodoravno isprcd sebe.
Piite slova to vertikalnije.
Plan
1
Koristite hijerarhiju
Tehnike
Koristite isticanje
89
Vodea naelci
91
Vodea naela
Vodea naela
2 Koristite asociranje
93
Vodea naela
drugoga. Ovi kodovi ili skraenice mogu biti u obliku kukica ili krstova,
krugova, trouglova, podvuenih delova, a takoe mogu biti i neto
sloenije kao one na mapi uma na strani 78 (gore).
Kodiranje moe utedeti i dosta vremena. Na primer, moete koristiti itav spektar jednostavnih ifri u svim svojim belekama da biste
predstavili ljude, projekte, elemente ili procese koji se esto ponavljaju.
Kodiranje osnauje i istie kategorizaciju i hijerarhijujednostavnim
primenjivanjem boja, simbola, oblika i slika. One se takoe mogu
primeniti za povezivanje polaznog materijala (kao to su biografske
referencc) sa vaom mapom uma.
Budite jasni
Nejasnost oteava percepciju. Ukoliko budete krabali svoje beleke, to e omesti pre ncgo potpomoi vae pamenje; to c takoe
omesti i asocijativnu prirodu i jasnost vaeg razmiljanja.
Koristitc samo jedm i kljunu re na svakoj liniji
Svaka pojedinana re ima hiljade moguih asocijacija. Stavljanjem
samo jedne rei na jednu liniju e vam omoguiti slobodu asociranja,
kao kad sejednoj grani dodajo lanaka. Znaajne fraze nisu izgubljene
i sve vae opcije se ostavljaju otvorenima. (Za proirenu diskusiju o
ovom pravilu v. str. 107-105.)
Sve rei piite tampanim slovima
tampana slova imaju bolje definisan oblik pa je, prema tome, vaem
umu lake da ih ,,fotografie. Gubitak vremena se vie nego nadoknadi
koristei prednosti brzog kreativnog asociranja i priseanja. Pisanje
tampanih slova takoe podstie kratkou izraavanja, a velika i mala
tampana slova podjednako mogu da poslue za pokazivanje relativnog
znaaja rei na vaoj mapi uma.
94
Vodea naela
95
Vodea naela
96
Vodea naela
Koristite hijerarhiju
97
Vodea naela
Postavljajte pitanja.
Dodajte slike.
Popravite
1 Ponovo pregledajte svoje mape uma.
2
Pripremite
I
98
Vodeci mela
Postavljajte pitanja
Pitanja predstavljaju glavno sredstvo pomou kojeg mozak akumulira mreu znanja. Kad god izazovete svoj mozak odgovarajuim
pitanjima vi stimuliete odgovore koji razbijaju blokadu.
Dodajte slike
Dodavanje slika mapi uma potpomae verovatnou pokretanja daljih asocijacija i verovatnou priseanja.
99
Vodea naela
Vebanjc
Bie vam od koristi ako u ovoj fazi uradite sledee dve vebe.
Prvo, odaberite bilo koji podatak iz svoje memorije i poveite ga, uz
pomo logike ili mate, sa bilo kojim sluajno izabranim objektom.
Drugo, izdvojitebilokoji pojam sa m apeumanakome ste se ,,zaglavili
i postavite ga u sredite nove mini-mape uma. Da biste pokrenuli
mentalni tok, brzo ispiite desetak asocijacija koje vam prve dou na
um.
Popravite
1 Ponovo pregledcijte svoje mape nma
Istraivanja su pokazala da se pamenje nakon ponovnog pregledanja
menja po odgovarajuoj vremenskoj krivulji (v. knjigu Tonija Buzana,
Savrenopamenje, strana 82). Ukoliko vam je potrebno aktivno (a ne
pasivno) pamenje vae mape uma, moda za neki ispit ili specifini
projekat, treba da planirate ponovni pregled te mape posle odreenog
vremena. Ovo e vam omoguiti da preradite ili ispravite pojedine
delove, popunite delove koji nedostaju i ojaate naroito znaajne
asocijacije.
Nakon perioda uenja od jednog sata idealno bi bilo da ponovo
pregledate svoju mapu uma:
Posle 10-30 minuta
Posle mesec dana
Posle jednog dana
Posle tri meseca
Posle nedelju dana
Posle est meseci
Mapa uma e tako postati deo vae tckue dugorone memorije.
2
Vodea naela
101
Vodea naela
Na parasvesnom nivou mi teimo da se ukljuimo u ili iskljuimo iz bilo kog ulnog unosa, u zavisnosti od njegove privlanosti.
Vai papiri, olovke, flomasteri i ormarii za dranje pisaeg pribora
treba, prema tome, da budu najbolji koje moete nabaviti, da bi vas
privlaili i da biste imali elju da ih upotrebite.
3
Vodea nae/a
103
Vodea naela
X
X
104
Vociea naela
Recimo daje neko imao vrlo tuno popodne i daeli da naini mapu
uma dnevnikog zapisa kao to je prikazano na primeru 1.
^ V E O M A TIINO POPODNE
Primer 1: Standardno beleenje fraze koje je na prvi pogled u redu, ali u
scbi sadri opasne netanosti.
Primer 3: Beleka koja, pratei sva naela mapiranja uma, doz\-oljava svom
autom da sagleda obuhvatniju, taniju i uravnoteeniju sliku realnosti.
105
Vodea naela
Voclea naela
Vehanje
Po itavoj knjizi ete nai mape uma koje su odabrane ili priprcmljene
da bi ilustrovale to je vie mogue zakona i primena. U ovom trenutku
vam moe biti od koristi da bacite pogled na sve mape uma koje su date
u ovoj knjizi, proveravajui da li se pridravaju zakona i kritikujui ih
kada mislite da treba. Poto ste to uradili, trebalo bi da kopirate elemente
iz najboljih, sa ciljem da i sami napravite svoje, jo sjajnije, lepe i
nezaboravnije mape uma!
U V O D U S L E D E E P O G L A V L JE
107
XI
UVOD
108
XI
Uivanje.
Komercijalna korist. (Na primer, jedan petogodinji Englez je postao zanesen mapama uma i poeo je da stvara najmanje po dve
dnevno, a svaku je prodavao za petostruki iznos svog nedeljnog
deparca!)
P R I A O V E L I K O M U M E T N IK U M A P IR A N J A U M A
Godine 1984. U lf Ekberg, pomorski kapetan i ekspert za kompjuterske sisteme iz vedske, pohaao je kurs mapiranja uma. Od njega su
se oekivale velike stvari, s obzirom da je redovno prilagao karikature
109
XI
XI
U ovoj fazi se moda oseate kao dete kome je upravo dat komplet
neverovatno sloenih i prelepih igraaka sa kojima ne zna ba sasvim
ta da radi. Sleei segment istrauje ogromni spektar moguih primena
vetina i tehnika mapiranja uma koje ste nauili.
111
XI
fREEDOM
ExPl0rATi0n
m
M apa uma autorke Keti De Stefano koja izraava njenu ideju
o idealnom radnom mestu (v. str 109)
112
114
115
116
Mapo uma koju je uradio jedan otac (on Adam ) u elji da p om og ne svojoj
kerki da poloi ispit iz knjievnosti - u emu je i uspela! (v. str. 138)
117
jT
SE-NS u a i.
4 /r C A ^
^TSM uZZi
T,PfC^
M apa uma poznatog filmskog i video producenta Deni Herisa (Denny Harris), u
kojoj autor sumira celokupni program posveen pamenju (v. str. 142)
118
119
120
efvrli segment:
Siiiteza
Ovaj segment istranje mnogobrojne razliite zadatke koji se nspeno mogu reiti korienjem mapa uma. Ti zadaci ukljuuju sledee
glavne oblasti intelektualne aktivnosti:
donoenje odluka;
organizovanje sopstvenih ideja kao i ideja drugih Ijudi;
kreativno razmiljanje i brejnstorming;
stvaranje grupnog uma ili meta-uma.
121
X II
Donoenje odluka
Pregled
Uvod
Uobiajcno donoenje odluka
(III )
UVOD
xn
Donoenje odluka
123
Donoenje odhika
XII
U mnogim sluajevima i sam proces mapiranja uma generie odluku. Poto mozak izvri pregled svih prikupljenih podataka, javlja se
iznenadno ,,aha! koje na efikasan nain zavrava proces odluivanja.
2
Ponderisanje*
Intuicija (superlogika)
Donoenje odluka
XII
,,superlogika. Mozak koristi superlogiku da bi pretraivao svoju ogromnu banku podataka (koja se sastoji od milijardi injenica prikupljenih iz prethodnog iskustva) kada god treba da donese neku odluku.
Mozak kao kroz bljesak zavrava zaprepaujue matematike proraune koji obuhvataju trilione mogunosti i permutacija, da bi doao
do matematiki precizne procene verovatnoe uspeha, to se u podsvesti
moe izraziti na sledei nain:
Poto sam razmotrio praktino beskrajnu bazu podataka vaeg
prethodnog ivota i integrisao ih sa trilionima injeninih podataka
koje ste mipredstavili u vezi sa tekuom situacijom donoenja odluke,
moja trenutna procena verovatnoe uspeha je 83,7862 procenta.
Rezultat ovih mnogobrojnih prorauna se registruje u mozgu, prevodi u bioloku reakciju i jedinka ih interpretira kao jednostavni ,,unutranji oseaj.
lstraivanja sprovedena na Harvardskoj poslovnoj koli (Harvard
Business School) su pokazala da menaderi i predsednici nacionalnih i
multi-nacionalnih organizacija pripisuju 80 procenata svog uspeha
delovanju intuicije ili unutranjeg oseaja.
Mapa uma je naroito korisna za ovaj vid super-razmiljanja, zato
to mozgu prua iri spektar informacija na kojima moe bazirati svoje
proraune.
4
Inkuhacija
125
XII
Donoenje odluka
se u prirodi ili bili u nekim drugim trenucima mira, odmora i osamIjenosti. Preporuljivo je da koristite ovu tehniku jer upravo u ovakvim
situacijama va mozak harmonizuje i integrie utiske i, kao rezultat
toga, donosi svoje najznaajnije i najispravnije odluke.
5
Pismo-g/ava
Ne.
XII
Donoenje odluka
V E Z B E ZA D O N O S E N JE O D L U K A
127
XII
Donoenje odluka
K O R I S T I O D M A P A U M A U B IN A R N O M O D L U IV A N J U
1 Binarne mape uma omoguavaju vaem mozgu da trenutno asimilira itav spektar sloenih i meusobno povezanih informacija,
dovodei sve probleme ujasan fokus. One takoe daju vaem mozgu
unapred strukturirani okvir za stvaranje asocijacija, osiguravajui
na taj nain da e svi relevantni elementi biti uzeti u obzir.
2
Takoe koriste boje i slike za ukljuivanje vitalnih emotivnih odgovora u odluivanje i pomau isticanje glavnih taaka koje treba
porediti.
Ovakve mape generiu vei broj posebnih pojmova nego bilo koji
drugi metod, osiguravajui na taj nain tanije donoenje finalne
odluke, naroito ako se koristi metod numerikog odmeravanja.
Jasno odslikavajui unutranji proces donoenja odluke, one omoguavaju osobi da zadri fokus na elementima koji su relevantni pri
odreenom odluivanju.
U V O D U S L E D E E P O G L A V L JE
128
X III
Pregled
Uvod
Pravljenje beleaka
Sloeno mapiranje uma
Putovanje kroz um jednog mapera uma (IV)
Vebe za razvijanje misli
Korist od viekategorijskih mapa
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
129
XIII
Dok binarne mape uma imaju samo dve glavne grane koje polaze iz
centra, sloene ili viekategorijske mape uma mogu imati bilo koji broj
glavnih grana. U praksi, prosean broj pojmova direktne povezanosti
(PDP) je izmeu tri i sedam.
Ovo se deava zbog toga to proscan mozak, kao to smo videli u
desetom poglavlju (Obrazloenje zakona mapiranja uma, str. 89), ne
moe zadrati vie od sedam vanih informacija u svojoj kratkoronoj
memoriji. Trebalo bi stoga da va cilj bude da odaberete najmanji broj
PDP koje istinski obuhvataju predmet vaeg interesovanja, koristei ih
da informacije razbijete na delove kojima je lako baratati, poput poglavlja u knjizi.
Sedee grupe PDP su se pokazale veoma korisnim pri razvijanju
viekategorijskih mapa uma:
Osnovna pitanja - kako/kada/gde/zato/ta/ko/koje?
Segmenti - poglavlja/lekcije/teme
Svojstva - karakteristike objekata
Istorija - hronoloki sled ogaaja
Struktura - vidovi objekata
Funkcija - ta objekti rade
Proces - kako objekti rade
Procena- koliko su objekti dobri/vredni/korisni
Klasifikacija - u kakvom su objekti meusobnom odnosu
Definicija - ta objekti znae
Linosti - kakve uloge/karaktere imaju ljudi
Uei kako da razvijate i manipuliete viekategorijskim mapama
uma izuzetno ete poboljati sposobnosti vaeg mozga da opisuje,
analizira, procenjuje i sintetie informacije. To to su vrlo sofisticirani
hijerarhijski sistemi klasifikacije korieni tokom prolog veka u biologiji i astronomiji (v. str. 116) poeli sve vie i vie da lie na sloene
viekategorijske mape uma - zanimljiv je sluaj ogledanja prirode u
mapama uma i obratno!
130
xw
Kupite...
Nauite...
Promenite...
131
XIII
Poverujete...
Povuete se iz...
Zaponete...
Napravite...
Zavrite...
132
Pomau vam da razvijete svoje mentalne sposobnosti za klasifikovanje, kategorizaciju, britkost i jasnou.
XIII
133
XIV
UVOD
134
XIV
E T IR I O S N O V N E F U N K C IJE B E L E A K A
1 Mnemonika
2
Analitika
Kreativna
Konverzaeijska.
Mnemonika
Na alost, veina studenata po kolama i na univerzitetima irom sveta
smatra da beleke nisu nita vie do pomono sredstvo za memorisanje.
Njihova jedina briga je da im beleke omogue da zapamte ono to su
itali dovoljno dugo da bi proli na ispitu, posle ega se informacije
mogu sreno zaboraviti. Kao to smo videli, pamenje zaista jeste
znaajan inilac, ali nikako i jedini. Druge funkcije, kao to su analiza
i kreativnost, podjednako su znaajne.
Mapa uma predstavlja naroito efikasno mnemoniko sredstvo zbog
svih razloga navedenih u sledeem poglavlju (str. 140). Kao tehnika za
hvatanje beleaka nema ni jednu negativnu osobinu kakve nalazimo
kod standardnog lineamog hvatanja beleaka, kao to je opisano u
poglavlju III (Mane standardnih beleaka, str. 41). Umesto toga, mapa
uma nam nudi sve prednosti metoda koji radi u harmoniji sa vaim
mozgom, koristei i oslobaajui kompletan spektar njegovih sposobnosti.
Anafitika
Pri hvatanju beleaka na predavanju ili iz nekog pisanog materijala, od
sutinskog znaaja je da se pre svega identifikuje osnovna struktura
prezentiranih informacija. Mapiranje uma vam moe pomoi da iz
lineamih informacija izvuete pojmove direktne povezanosti i organizujete hijerarhiju.
Kreativna
Najbolje beleke e vam pomoi ne samo da zapamtite i analizirate
informacije, ve e posluiti i kao odskona daska za kreativno razmiljanje.
135
XIV
Konverzacijska
Kada hvatatc beleke u vidu mape uma sa nekog predavanja ili iz knj ige,
one bi trebalo da obuhvate sve relevantne informacije iz datog izvora.
U idealnom sluaju, te beleke bi takoe trebalo da ukljue i spontane
misli koje se javljaju u vaem umu dok sluate predavanje ili itate
knjigu. Drugim reima, mapa uma bi trebalo da odslika konverzaciju
izmeu vaeg intelekta i govornika, odnosno pisca. Posebne boje ili
ifrovani simboli se mogu koristiti da biste istakli va lini doprinos
razmeni ideja.
Ukoliko se desi da su predavanje ili knjiga loe organizovani ili
loe predstavljeni, vaa mapa uma e odslikati taj nedostatak
jasnoe. Ovo moe imati kao rezultat mapu uma neurednog
izgleda, ali e istovremeno otkriti i izvor konfuzije, Zbog toga ete
imati mnogo bolji pregled situacije od vaih kolega koji hvataju
linearne beleke, u kojima je njihova konfuzija prikrivena u
mnogobrojnim stranicama uredno ispisanih, ali funkcionalno
beskorisnih redova i spiskova.
136
U originalu Mind Map Organic Study Technique (MMOST); u knjizi Brzo itanje
istog autora (izdanje Finesa, 1998) ova tehnika se navodi pod skraenim nazivom
tehnika tnapa uma (TMU). (prini. prev.)
enrti segment: Sinteza
XIV
Uradite opte osmatranje itavog teksta, prouavajui sadraj, glavne naslove, rezultate, zakijuke, rezimea, glavne ilustracije ili grafikone, kao i sve ostale znaajne elemente koji su vam zapali za oko.
Ovaj proces e vam obezbediti centralni lik i glavne grane (pojmove
direktne povezanosti) vae nove viekategorijske mape uma teksta.
Mnogi studenti tvrde da su esto zavravali 90 procenata svog
zadatka za vreme same faze osmatranja. Usredsreujui se na celokupnu strukturu i glavne elemente teksta, autorova sutinska vodea
pokretaka snaga ubrzo postaje jasna i lako se moe mapirati.
137
XIV
138
XIV
K O R I S T O D V I E K A T E G O R IJ S K O G
M A P I R A N J A U M A Z A H V A T A N JE B E L E A K A
139
XV
Pamenje
Pregled
Uvod
Grki mit
Mapa uma kao multidimenzionalno sredstvo za pamenje
Mnemonika mapa uma kao ogledalo kreativnosti
Primena mnemonikih mapa uma
Korist od mnemonikih mapa uma
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
Zevs, kralj bogova, bio je dobro poznat kao ljubavnik. Najvei deo
svog vremena je provodio zavodei - bilo direktno ili na prevaru - sve
najlepe ene i na nebesima i na zemlji.
Nasuprot uobiajenom verovanju, svoja oseanja nije delio podjednako - postojala je jedna boginja sa kojom je provodio mnogo vie
vremena nego sa bilo kojom drugom. Njeno ime je bilo Mnemosina,
boginja pamenja. Jedanput je sa njom proveo itavih devet dana i noi
strasno vodei Ijubav, a iz ovog spajanja rodilo se devet muza.
140
XV
Pamenje
141
XV
Pamenje
Kao i pamenje, tako se i kreativno razmiljanje zasniva na imaginaciji i asociranju. Cilj je da se povee pojam A sa pojmom B, proizvodei tako jednu novu, inovativnu ideju, daleku od svake norme, koju
oznaavamo atributom ,,kreativna. Proces mnemonikog i kreativnog
razmiljanja imaju u sutini identinu stmkturu - jedina razlika je u
nameri.
Mnemoniko sredstvo povezuje dva pojma da bi omoguilo mozgu
da prizove (ponovo stvori) treu sliku u budunosti.
Kreativno sredstvo, slino tome, kombinuje dva elementa da bi ih
u budunosti projektovalo u trei, ali cilj kreativnosti je da se budunost
promeni ili da se na nju utie na neki nain, dok je cilj mnemonike
jednostavno da se neeg setimo.
Tako, pravei mnemonike mape uma, vi istovremeno vebate i
svoje kreativne sposobnosti za razmiljanje. Ove pak, za uzvrat, poveavaju kapacitet memorije i tako se stvara uzajamno ojaanauzlazna
spirala.
Ilustracija na strani 118 (dole) daje primer mape uma koja je
istovremeno i mnemoniko sredstvo i sredstvo za kreativno razmiljanje. Ovu mapu je nacrtao vodci ameriki video producent, po
imenu Deni Heris (Denny Harris), a napravljena je da bi ga podseala
na ono to je eleo da ukljui u video program koji se bavi pamenjem.
Njegova mapa uma sumira sadraj programa, ukljuujui i pregled i
detaljno objanjenje mnemonikog sistema sa brojevima/oblicima, primenu jednogjednostavnog mnemonikog sistema, kao i optu diskusiju
0 praksi i teoriji koje su predstavljene u programu. U ovom sluaju,
razvijanje mnemonike mape uma postaje istinski kreativni proces koji
1 sam proizvodi nove ideje o strukturi i sadraju programa - pamenje
koje se hrani kreativnou koja se hrani pamenjem.
P R IM E N A M N E M O N I K III M A P A U M A
Pamenje
XV
143
Patnenje
Ove mape odslikavaju proces kreativnog razmiljanja, to istovremeno poveava i samu sposobnost za kreativno razmiljanje.
144
XVI
Kreativno razmiljanje
Pregled
Uvod
Ciljevi kreativnog mapiranja uma
Mapa uma kao mehanizam kreativnog razmiljanja
Faze procesa kreativnog razmiljanja
Mapiranje urha kao sredstvo za ostvarivanje novih paradigmi
Korist od mapa uma kreativnog razmiljanja
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
145
Kreativno razmiljanje
XVI
Da se kreativno planira.
M A PA UM A K A O
M E H A N IZ A M K R E A T IV N O G R A Z M I L J A N J A
Mapa um aje idealno prilagoena kreativnom razmiljanju jer koristi sve sposobnosti koje se uobiajeno vezuju za kreativnost, pre svega
imaginaciju, asociranje ideja i fleksibilnost.
U psiholokoj literaturi, naroito u prirunicima sa testovima o
krcativnom razmiljanju E. Pola Torensa, fleksibilnost se identifikuje
kao vitalni element kreativnog razmiljanja. Drugi znaajni faktori
ukljuuju i mogunost da se:
povcu nove i jedinstvene ideje sa ve postojeim;
koriste razliite boje;
koristc razliiti oblici;
kombinuju neobini oblici;
uveliava slika i koristi iluzija trodimenzionalnosti;
podesi konccpcijska pozicija;
preurede i poveu ve postojei koncepti;
obmu ve postojei koncepti;
odgovori na estetski privlaan objekat;
odgovori na emotivno privlaan objekat;
odgovori na objekat koji privlai ulo vida, dodira, sluha, mirisa
i ukusa;
koriste oblici i oznake koji se mogu meusobno zamenjivati.
Posmatrajui zakone mapiranja uma i optu teoriju da je mapa
uma u stvari prefinjena i elegantna spoljna manifestacija svih
146
Krealivno razmiljanje
XVI
147
Kreativno razmiljanje
XVI
148
Kreativno razmiljanje
XVI
Da
teinu,
nekom
pojave
Inkubacija
149
XV!
Kreativno razmiljanje
Zavrnafaza
150
Kreativno raziniljanje
Generiu mentalnu energiju koja sve vie raste kako se maper uma
kree ka svom cilju.
Dozvoljavaju maperu uma da sagleda mnogo elemenata istovremeno, poveavajui na taj nain verovatnou kreativnog asociranja
i integrisanja.
Omoguavaju ovekovom mozgu da lovi ideje koje se inae skrivaju u mranim delovima periferije njegovog razmiljanja.
151
Kreativno razmiljanje
XVI
U V O D U S L E D E E P O G L A V L JE
Poto ste oslobodili svoju linu kreativnost putem mapa uma, moete
ostvariti neizmernu dodatnu pokretaku snagu radei sa drugima u cilju
stvaranja grupnog uma. To je upravo i predmet sledeeg poglavlja.
152
T^iKTIM G
[N P IV lD U A t-'S in t EPPRETATio H
C R E A T IN
V
<J
\ /
Of?<SAM|C ( ( \ \
STR U C TU R e Vy
ATOMIC
------155
156
157
M apa uma o razvoju tim skog rada koju su uradili adm inistratori firm e D igital.
D r Stenli sa 7,5 m dugom m apom uma aviona Boing (v. str. 165 i 2 51)
158
M ap a umo koju je nopravila jedna ena, vii adm inistrator, ispitujui svoj
sistem verovanja, svoju linost i odabrane sm ernice za budunost (v. str. 1 74)
159
160
XVII
XVII
UVOD
Prednosti okupljanja pojedinaca u grupe za mapiranje uma je sumirao Majkl Bloh iz laboratorije Speri (Sperry) u jednom svom radu:
Usvom svakodnevnom ivotu nauimo bezbroj informacija koje su
jedinstvene za svakog od nas. Zbog tog jedinstva, svaki pojedinac
poseduje znanje i ugao posmatranja koji su svojstveni iskljuivo njemu.
Stoga je od velike koristi kada sa drugima radimo na reavanju problema. Kombinujui svoje poznavanje mapa uma sa znanjem drugih
osoba, prosleujemo asocijacije koje stvaramo i mi, a i ti drugi.
161
XVII
XVII
163
XVI/
Inkubacija
164
XVII
Mapa uma na strani 158 (gore) je grupna mapa uma koju je napravio
tim od osam administratora korporacije Digital: Metju Pak, upravnik
odeljenja mikrosistema, Tomas Spinola, upravnik odeljenja druge smene, Tomas Saliven, upravnik odeljenja glavnog raunovodstva, Kris
labeh, upravnik terenske slube, Lorita Vilijams, upravnik odeljenja,
Riard Koler, upravnik odeljenja specijalista, Toni Bigonia, upravnik
odeljenja terenske slube i Don Ragsdejl, upravnik terenske slube.
Proveli su pet dana radei na razvoju timskog rada. Njihovi zakljuci
su bili trajno pozitivni!
7
165
XVII
XVII
stimulisanje konverzacije na mogobrojnim sastancima kakve ovaj projekat zahteva. Takoe vam omoguavaju sprovoenje procesa tokom
dueg vremena i tokom mnogobrojnih seansi, u kontinuitctu i sa zamahom.
K O R IS T O D G R U P N O G M A P IR A N JA U M A
Grupno mapiranje uma automatski stvara pojavu konsenzusa, gradei na taj nain timski duh i fokusirajui sve umove na grupnc
ciljeve i namere.
Grupna mapa uma slui kao tampani otisak grupne memorije. Ona
takoe garantuje da e na kraju sastanka svaki lan grupe imati
slino i sveobuhvatno razumevanje onoga to je postignuto. (Ovo
se ponovo bitno razlikuje od tradicionalnih pristupa u kojima lanovi grupe odlaze sa tobonjim razumevanjem za koje se tek kasnije
ispostavi da se veoma razlikuje od miljenja drugih lanova.)
167
XVI!
Grupna mapa uma predstavlja mono sredstvo za razvijanje sopstvene linosti svakog pojedinca, a takode slui i kao relativno
objektivna referenca na osnovu koje osoba moe testirati i istraivati
srodne ideje.
168
Peti seginenh
Upofrebci
169
Odeljcik A:
Lkhci upofrebcs
X V I II
Samoanaliza
Pregled
Uvod
Samoanaliza uz pomo mapa uma
Osvrt na prole i postavljanje buduih ciljeva
Pomaganje drugima u samoanalizi
Primeri mapa uma u samoanalizi
Korist od mapa uma u samoanalizi
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
XVIII
Samoanaliza
Rekonstrukcija i revizija
Sada odaberite ta e biti vae glavne grane ili pojmovi direktne
povezanosti. Korisni PDP ukljuuju:
Linu istoriju (prolu, sadanju, buduu)
Prijatelje
Vae jae strane
Dostignua
Slabosti
Hobije
Ono to volite
Odgovornosti
Ono to ne volite
Rad
Dugorone ciljeve
Kuu
Porodicu
Emocije
Poslednja stavka, vaa emotivna priroda, ima veliki znaaj, mada
vrlo esto biva iskljuena. Boje, oblici, simboli i slike bie vam od
171
Samoanaliza
Donoenje odluka
Godinji lini pregled prethodnih dostignua i projektovanje buduih ciljeva je od velike koristi za potrebe planiranja vaeg ivota, a
mapa uma predstavlja idealno sredstvo za izvrenje ovih zadataka.
Poto ste dali ocenu svojih prologodinjih dostignua u obliku
mape uma, tu istu mapu moete koristiti kao osnovu za drugu mapu uma
u kojoj ete opisati svoj plan akcija za sledeu godinu. Na taj nain,
moete iskoristiti sledeu godinu da razradite svoje jac strane i prioritete, i da moda odluite da potroite manje vremena i energije na
172
XVII!
Samocinaliza
173
Samoanaliza
XVII!
174
Samoanaliza
XVIII
U V O D U S L E D E E P O G L A V L JE
Poto ste iskusili korienje mapa uma za optu samoanalizu, sledee poglavlje razmatra kako ih moete upotrebiti u reavanju specifinih linih problema.
175
X IX
Reavanje problem a
Pregled
Uvod
Reavanje linih problema uz pomo mapa uma
Reavanje problema u meusobnim odnosima uz pomo mapa
uma
Faze reavanja meusobnih problema
Korist od reavanja meusobnih problema uz pomo rnapa uma
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
176
Reavanje prohlenta
XIX
Bliski odnosi esto imaju alostan kraj zbog toga to ni jedna osoba
ne razume u potpunosti onu drugo, niti potuje njene stavove. ak i ako
su emocije dovoljno jake, a nema prave komunikacije, osobe se mogu
nai usred destruktivne spirale negativnih asocijacija.
Ukoliko, na primer, osoba A osea da je povreena od strane osobe
B, onda je verovatno da e osoba A imati negativne misli o osobi B. Te
negativne misli poveavaju nivo povreenosti osobe A, to izaziva
daljne negativne misli o osobi B. Destruktivna spirala dobija zamaha
sve dok, da upotrebimo popularan izraz, problem ne bude naduvan
preko svake mere.
Na kraju se ak i pozitivni dogaaji iz prolosti uvuku u destruktivni
vir i poinju da se posmatraju iz negativnog ugla. Recimo, roendanski
poklon koji je jedan partner dobio od drugoga vie ne predstavlja znak
ljubavi. Umesto toga, oznaava se kao ,,podmiivanje ili odvlaenje
panje od neijih zlih namera.
177
XIX
Reavanje problema
178
Reavanje problema
XIX
Formalna diskusija
179
XIX
Recivanje problema
Kratka pauza.
Kratka pauza.
Kratka pauza.
Kratka pauza.
10 Kratka pauza.
Reavanje problema
XIX
Najbolje je da se prvo razmene negativni aspekti, poto oni oigledno predstavljaju srce problema. Cilj nije svakako sakupljanje poena
za sebe ili meusobno vreanje, ve da se u to veoj meri objasne
uzroci koji izazivaju bol svakom od partnera, tako dabi rane mogle biti
zaleene. Svakako, sam in izbacivanja svih negativnih aspekata na
otvoreno, u atmosferi objektivnosti i potovanja, esto moe u manjoj
ili veoj meri reiti problem koji je uglavnom prouzrokovan nerazumevanjem tueg gledita.
Iznoenje pozitivnih aspekata nakon negativnih vrlo esto dovodi
do mnogih pozitivnih iznenaenja, na isti nain kao to je prethodna
veba dovela do negativnih okova. Pozitivni aspekti odnosa daju
dodatni pokretaki impuls za traenje reenja, usmeravajui energiju
partnera u mini-grupni um koji se instinktivno kree ka konsenzusu.
Neposredno nakon razmene predioga reenja trebalo bi identifikovati
podruja uzajamnog slaganja i dogovoriti planove za akciju.
K O R I S T O D R E A V A N JA M E U S O B N IH
P R O B L E M A U Z P O M O M A PA UM A
181
Reavanje problema
XIX
182
XX
UVOD
183
XX
Pored kortikalnih vetina koje se koriste i u tradicionalnim dnevnicima (rei, brojevi, liste, nizovi, hijerarhija), rokovnik mapa uma
ukljuuje i boju, ilustracije, simbole, kodove, duhovitost, sanjarenje,
getalt, iluziju trodimenzionalnosti, asocijacijativnost i vizuelni ritam.
Pruajui vam istinski i potpuni odraz vaeg uma, rokovnik mapa
uma vam omoguava da radite u sve tri prostorne dimenzije, kao i u
dimenzijama boja i vremena. Rokovnik mapa uma tako postaje ne samo
sistem za organizaciju vremena, ve i sistem za organizaciju sopstvene
linosti i sopstvenog ivota.
G O D I N Jl PL A N
185
XX
sveobuhvatno ili pak vrlo detaljno. Letimini pregled nas moe vrlo
slikovito podsetiti na celu nedelju, mesec ili godinu.
S E G M E N T I P L A N I R A N J A IV O T A
Kao i drugi lini planeri, tako vam i rokovnik mapa uma moe
pomoi u praenju razliitih aspekata vaeg ivota. Jo jednom, da ne
biste pretrpali svoj um, najbolje e biti da upotrebite svega nekoliko
pojmova direktnepovezanosti. Najkorisnije su:
Zdravlje i dobro raspoloenje
Porodica i prijatelji
Kreativnost
Zarada i posao
U svakom od ovih segmenata moete planirati i mapirati telefonske
pozive, sastanke, praznike, itd. i pribeleiti kreativne ideje i stvari kojc
treba da zapamtite.
K O R IS T O D R O K O V N IK A M A P A U M A
Dnevniki sistem sam po sebi predstavlja multidimenzionalnu mnemoniku multidimenzionalnih mnemonika! Na taj nain omoguava
praktino potpunu ekstemalizaciju memorijskog jezgra vaeg ivota.
186
XX
Sistem, po svom sklopu, podstie samorazvoj. To se postie omoguavajui mozgu da efikasnije koristi nedavno otkriveni TEFCAS*
model uenja. TEFCAS model se zasniva na injenici da mozak
funkcionie putem pokuaja, posle koga sledi odreeni dogaaj kao
i povratna reakcija, koju zatim mozak proverava i kojoj se prilagoava da bi ostvario svoj trajni i konani cilj, a to je uspeh.
injenica da je rokovnik mapa uma vizuelno stimulativan i atraktivan podstie vas da ga koristite. Ovo se u znatnoj meri razlikuje od
standardnih dnevnika koje mnogi ljudi podsvesno odbacuju - ,,zaboravljajui da unesu stvari u svoje dnevnike, stavljajui ih na
pogreno mesto, ili pak oseajui krivicu to ih nc koriste uopte.
10 Pregledanje
187
Odeljak B:
Porodilna upGtrekti
XXI
UVOD
188
XXI
1 Razmisljanje o ideji
Svaki lan porodice treba da uradi individualni brejnstorming sa
idejama o superkreativnoj bajci. Ideje mogu biti u vidu predloenih
naslova (to je mogue fantastinijih...) ili pak u vidu centralnih likova
(ivotinja, povre, vanzemaljac ili ak ljudsko bie!).
Poto svaka osoba proita svoje ideje, glasa se o tome koji e se
naslovi ili koji likovi koristiti za dananju zajedniku priu. Moda e
vam biti teko da se odluite, ali ostale ideje moete uvek sauvati i
iskoristiti za neko sledee prianje pria.
2 Jndividualni brejnstorming
Uzimajui nov list papira, svako crta odabranu centralnu sliku ili lik
i provodi oko 20 minuta radei ,,rafalnu mapu uma sa prvim idejama
koje padaju na um, da bi pria bila originalna i izvanredna, i da bi
privlaila panju.
3
Rekonstrukcija i revizija
Svaki lan porodice sada bira pojmove direktne povezanosti, po
mogustvu ukljuujui i neke od sledeih:
Zaplete
Linosti
Teme
Okolinu
Jeziki nivo
Boje
Slike
Moralnost
Oseanja
Rezultate
Ovi pojmovi bi trebalo da formiraju glavne grane na rekonstruisanoj
i revidiranoj mapi uma. Mlaim lanovima e moda trebati mala
pomo roditelja...Samo im objasnite da su linosti ljudi u prii, zapleti
su ono to se deava u prii, i tako dalje. Ove mape uma treba da budu
pune slika i boja, i trebalo bi da njihovo crtanje bude zavreno za vreme
od trideset do etrdeset minuta.
Peti segment: Porodina upotreba
189
XXI
4 Inkubacija
Do sada bi ve trebalo da ste spremni za jednu pauzu! Igrajte neku
igru, odmorite se, popijte pie, eventualno neto pojedite, i zatim
posvetite oko 30 minuta razgledajui jedni drugima mape uma i diskutujui o njima. Ovo e verovatno biti veoma zabavno, ali i iznenaujue
- ljudi obino shvate da su lanovi njihove porodice mnogo matovitiji
nego to su to ikad zamiljali! Ali zapamtite da morate imati sasvim
pozitivno miljenje o idejama ostalih. Svako kritizerstvo i obeshrabrivanje u ovoj fazi e ozbiljno smanjiti poverenje u sebe i uivanje u
mapiranju.
5 Stvaranje prve grupne mape uma
Odaberite ,,zapisniara ili, alternativno, neka svi lanovi na smenu
crtaju deo gigantske mape uma. Ponite sa raznobojnim, viedimenzionalnim centralnim likom, zatim odaberite i kombinujte najbolje pojmove direktnepovezanosti da biste kompletirali okvir prie. Napravite
koliko god elite razliitih koncepata koji polaze od glavnih grana.
6 Prianje prie
Sedei u krugu oko gotove mape uma, svaki lan porodice redom
pria po jedan deo prie. Svaki uesnik moe prekinuti svoj deo prie
u bilo kom trenutku, ali bi idealno bilo da ostavi neku neizvesnost ,,u
vazduhu, tako da sledea osoba mora da smisli matovit, fantastian
ili duhovit nastavak.
Svaki lan mora da se potrudi da pria posle svake promene bude
sve bizarnija i matovitija. Ovo e dati podsticaj grupnom umu dakoristi
mapu uma kao osnovu na kojoj se moe sazidati jedna zaista inventivna
kula fantazije.
Dobra ideja bi bila da se ova faza prianja prie zabelei na traci.
7 Stvaranje druge grupne mape uma
Posle jo jedne kratke pauze, moete posluati traku sa snimljenom
priom ili je pak jo jednom ispriati, stvarajui pri tome fmalnu i
mnogo lepu mapu uma. Finalna mapa uma se moe uraditi ili kao
grupna veba ili individualno. Da biste dobili to bolju priu, poeljno
je da se kompletan tekst prekuca, koristei vrlo krupna slova i ne
prelazei vie od deset linija po strani. Nasuprot svake kucane strane
190
XXI
191
XXI
192
I *
M ATUI
S^ttCMftSSL
-----------
&9
%***
194
2S2*2S*
M ap a uma iz linog dnevnika Toni/'a Buzana koja pokazu/e m apu uma dana
u kom e je form alno zapoeo pisanje knjige M ap e uma, i koja sim bolizuje
duh proistekao iz ideja razm atranih tokom diksusija (v. str. 185)
195
M apa uma ba/ke koju je uradila Dona Kim sa svojom decom (v. str. 788)
196
U4ZCN
Jozo:
M o p a uma jed no g kom pletnog dana posveenog uenju koju su uradile dve
m ajke, Lin Kolins i Karo Ejr (v. str. 203)
197
198
Mopo uma koju je za jedan kolski pro je ka t uradio Tomas Enskog (v. str. 208)
J9 9
XXI
201
XXI
istaknutijim problemima i pitanjima i popunjavajui zavrne detalje na svojoj mapi uma (30
minuta).
XXI
prezentatora. Koristei naknano uvianje i prezentatorovu organizaciju i izlaganje, moi ete da popravite i poboljate kako svoju mapu
uma, tako i mape uma ostalih, u najveoj moguoj meri. Mapa uma na
strani 197 predstavlja rezultat jednog prolenog dana posveenog uenju u jednoj bati u Somersetu u Engleskoj. Dve porodice, Ejr i Kolins,
prouavale su knjige i informacije o tome kako razvijati porodini duh,
primenjujui na taj nain ono to ue - na to to ue! Zavrnu mapu
uma tog dana uenja su zavrile majke, Lin Kolins i Karo Ejr. Centralni
lik predstavlja etiri etvrtine njihovog predmeta uenja, a svaka grana
je lukavo obeleena, tako da broj ujedno predstavlja i sliku sadraja te
grane. Na primer, broj tri je stilizovan u obliku jedne od hemisfera
mozga, jer se ova grana odnosi na funkcije leve i desne hemisfere mozga
(videti prvo poglavlje, Savremena istraivanja mozga, str. 16), dok je
broj est predstavljen u obliku jednoroga - predstavljajui jedinstvenost! Mapa uma je puna i mnogih drugih duhovitih slika u ijem
pretraivanju bi italac mogao da uiva!
15 Proslava -
1 Porodino mapiranje uma vam nudi sve prednosti grupnog mapiranja uma navedene u poglavlju XVII (strane 167-168).
203
XXI
XX!
Ovim poglavljem smo pokrili najvei deo porodine primene mapiranja uma, a ujedno smo videli i kako se to moe prelivati i na podmje
obrazovanja.
Sledei odeljak se proimje na obrazovne prednosti mapa uma pri
reavanju specifinih zadataka, kakvi su pisanje radova, priprema za
ispite, poduavanje, kao i hvatanje beleaka iz knjiga, odnosno predavanja ili filmova.
205
Odeliok C:
Obrozovno ppofreio
X X II
Razmiljanje
Pregled
Uvod
Mapiranje uma za radove
Mapiranje uma za ispitc
Mapiranje uma za projekte i izvetaje
Primeri mapa uma projekata
Korist od mapa uma za potrebe prezentacije i pisanja
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
Ovo poglavlje pokriva tri najvanija aspekta primene mapa uma pri
razmiljanju i pisanju beleaka - pripremu i pisanje radova, odnosno
projekata ili izvetaja i pripremu ispita.
K O R I E N J E M A P A U M A U P IS A N J U R A D O V A
20 6
XXII
Razmiljanje
207
Razmiljanje
XXII
stvorila nesposobnost vaeg mozga, ve prikriveni strah od neuspeha i nerazumevanje naina na koji mozak funkcionie.
Konano, pregledajte mapu uma i unesite zavrne detalje u rad,
vie povezujui i dajui podrku svojim argumentima uz vie
injenica ili citata, ujedno modifikujui ili proirujui svoje zakIjuke tamo gde je to potrebno.
Vano je napomenuti da je namena mapa uma o kojima govorimo
da zamene obimne lineame beleke koje veina studenata pie pre nego
to pree na pisanje samog rada. Metod mapiranja uma koristi samo
jednu mapu uma i jednu kratku prvu skicu umesto standardnih dvadeset
stranica beleaka i dvc ili tri prve verzije. Takoe treba spomenuti da je
kompjuterski tekst-procesor odlian dodatak mapi uma jer omoguava
veu fleksibilnost pisanja. Slino tome, kompjuterski program pod
nazivom Mind Map Plus (poglavlje XXVIII, str. 268) predstavlja odlinog saradnika za pisanje rada.
Uenicima ili studentima, koji stalno polau ispite, bie od velike
koristi to to svaki rad trcba da napiu za odreeno ogranieno vreme,
kao daje u pitanju pravi ispit. Ovaj pristup je posebno koristan u vrlo
dinaminim akademskim situacijama, kada je vaem mozgu neophodan
stalni trening da bi napredovao u uslovima ,,kuvanja, pod pritiskom
kakvi vladaju za vreme ispita (videti priu o Edvardu Hjuzu u knjizi
Tonija Buzana, Upotrebite obe hemisfere mozga, poglavlje I).
Tri mape uma na stranama 198 i 199 su uradila dcca iz jedne kole
u Svedskoj, Karen Smit, Katarina Najman i Tomas Enskog, i to za
pisanje radova o sportu, vedskoj i kompjuterima.
Kao to je Katarina rekla dok je radila svoju mapu uma:
Sto vie piem i ertam, to mi vie stvari pada na um to vie ideja
dobijam, to su one bolje i originalnije. Shvatila sam da je mapa uma
beskrajna.
Samo bi neka osoba koju veoma potujem, ili stomak koji kri od
gladi, ili velikae mogli da mezaustave u izgradnji mojih mapa uma!u
Ove tri mape uma, od kojih su dve na vedskom, pokazuju univerzalnost jezika mapa uma.
208
XXII
Razmiljanje
K O R I E N JE M A P A U M A ZA IS P IT E
Poto ste koristili mape uma beleaka tokom itavog uenja i poto
ste ponovo pregledali svoje mape uma u prepomenim intervalima,
trebalo bi da ste vie nego spremni za polaganje ispita. Sve to vam je
potrebno da svoje izvrsno znanje pretoite u izvanredno izlaganje je
odgovarajui pristup.
Prvi korak je da proitate paljivo ispitna pitanja u celini, birajui
na koja ete pitanja prvo odgovarati i pravei mini-mape uma svih
misli koje vam trenutno padnu na pamet dok itate pitanja.
Dalje, treba da odluite kojim ete redom odgovarati na pitanja i
koliko vremena ete posvetiti svakom od njih.
Odolevajui porivu da odmah ponete sa detaljnim odgovaranjem
na prvo pitanje, uradite ,,rafalne mape uma za sva pitanja. Pratei
ovu proceduru, omoguiete svom mozgu da istrauje, tokom
itavog ispita, razgranavanje svakog pitanja, bez obzira na to na
kom pitanju radite u odreenom trenutku.
A sada se vratite na prvo pitanje i uradite mapu uma koja e
posluiti kao okvir za odgovor. Centralni lik odgovara vaim
uvodnim komentarima, dok svaka od glavnih grana pokriva podnaslov ili segment literature. Za svaki nastavak vaih glavnih
grana trebalo bi da ste u mogunosti da napiete jedan do dva
pasusa.
Dok budete razraivali svoj odgovor videete da ste u stanju da
poveete itavu stmktum svog znanja, i da moete donositi zakljuke upotrebom sopstvenih misli, asocijacija i interpretacija.
Ovakav odgovor e ispitivau pokazati vae sveobuhvatno znanje,
sposobnost analiziranja, organizovanja, integrisanja i povezivanja, a
naroito sposobnost da date sopstveno, kreativno i originalno,
miljenje o temi. Dmgim reima, dobiete odlinu ocenu!
Mapa uma na strani 199 (dole) je jedna od vie stotina mapa uma
koju je uradio student Dejms Li. On je pripremio ove mape uma kao
pomo pri polaganju ispita u viim razredima srednje kole i za prijemni
ispit na univerzitet. Kada je imao 15 godina, Dejms je propustio est
meseci nastave zbog bolesti, i preporueno mu je da ponovi razred zbog
toga to su ispiti bili ve na vidiku. Dejms je ubedio svoje nastavnike
da ga puste da se ,,oproba i poeo je da pravi mape uma za sve to mu
Peti segment: Obrazovna upotreba
209
XXII
Razmiljanje
21 0
XXII
Razmiljanje
211
Razmiljanje
XXII
212
X X II I
Poduavanje
Pregled
Uvod
Mozak u razvoju
Primena mapa uma u poduavanju
Specijalno obrazovanje
Korist od poduavanja pomou mapa uma
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
Ovo poglavlje baca novu svetlost na ulogu nastavnika i istrauje
mnogobrojne naine na koje se mape uma mogu primeniti da bi i
poduavanje i uenje postali stimulativniji, prijatniji i efikasniji.
Uloga nastavnika
Poduavanje je neosporno jedna od najznaajnijih profesija u naem
drutvu, jer su nastavnici odgovomi za najcenjeniji od svih resursa,
ljudski intelekt. Poto mozak radi sinergistiki, gradei gigantske strukture na osnovu znanja koje ve poseduje, uloga nastavnika postaje jo
znaajnija. Ukoliko je osnova znanja lana ili slaba to znai da, to
student bude vie gradio na takvoj osnovi, izvesnije je da e se itava
stmktura na kraju smiti. alosno je to u ovakvim sluajevima povean
napor kao rezultat ima sve loiji uspeh.
Prema tome, od sutinskog je znaaja da svi nastavnici shvate da
je pn/a lekcija koju treba da odre svojim studentima osnova
mentalne pismenosti - nouiti kako da se ui - iako studenti ve
poseduju odreena znanja.
Peti segment: Ohrazovna upotreba
213
Podaavanje
XXIII
214
XXIII
Poduavanje
215
Podnavanje
XXIII
Godinji plan
Semestralni plan
Dnevni plan
Dnevni plan ima slinu formu kao i dnevna stranica rokovnika mapa
uma opisana u poglavlju XX (str. 185), i treba da sadri posebne detalje
o predavanjima, kao to su vreme poetka i zavretka, broj uionice,
naslov predavanja, i tako dalje.
5
Lekcije i prezentacije
xxm
Poduavanje
Sema bodovanja
a) Sadriaj:
Sirina (pokrivanje spektra teorija/koncepata)
5
Dubina (pokrivanje detalja)
5
b) Sopstvene ideje
4
c) Korienje strategija mapiranja uma:
Boje
2
Simboli
2
Strelice
_______2
U K UPNO
20
217
Poduavanje
XXII/
XXIII
Poduavanje
gramatike francuskog jezika na samo jednoj strani. U jednom vizuelnom poimanju, mapa uma prua one elemente koje mnogi smatraju
tekim, ako ne i nemoguim, i ini ih jasnim i lako dostupnim.
S P E C IJA L N O O B R A Z O V A N JE
Mape uma su naroito korisne kao pomo osobama koje imaju neke
tekoe pri uenju. Mapu uma na strani 238 je uradio autor ove knjige
u saradnji sa 9-godinjim deakom koga emo nazvati Timi. Deko pati
od vrlo teke cercbralne paralize, to znai da su njegove funkcije
kretanja znatno oslabljcne. Mnogi su smatrali da mu je nemogue
pruiti ikakvo obrazovanje i da je neinteligentan.
U toku popodneva koje su proveli zajedno, okrueni bojicama i
praznim blokovima, Toni ga je prvo zapitao da kae ko je njegova
porodica. Timi je vrlo pomno pratio pravljenje beleaka, i ak je
ispravio prilino sloeno ime svoje sestre koje nije bilo dobro napisano.
Potom je Timi zapitan koja su njegova glavna interesovanja, na ta
je on bez oklevanja odgovorio kosmos i dinosaurusi, tako da su ta dva
pojma uneta kao glavne grane na mapi uma. Upitan je ta mu se svia
u kosmosu. Rekao je ,,planete. Timi je zatim koncizno naveo imena
planeta i njihov pravilan raspored, to je pokazalo da on ne samo da
bolje poznaje na lokalni solami sistem od 90 procenata populacije, ve
i da je njegova slika o tome vrlo jasna. Kad je stigao do planete Saturn,
zastao je, pogledao pravo u Tonijeve oi i rekao: Divno...
Kada su na red doli dinosaumsi, Timi je zatraio olovku i poeo
brzo da ara. Znajui da takvo aranje nikad nije bez znaaja, Toni ga
je zapitao da kae ta to znai. Timi je objasnio da su to, sasvim
oigledno, diplodokus i tiranosaums reks: tata, mama i beba. Timijev
um je bio bistar i jasan kao kod bilo kog univerzitetskog studenta, a
njegova jedina potekoa je bila u povezivanju svojih misli i njihove
fizike ekspresije.
Zatraio je da sam uradi jednu mapu uma. Napravio je jo jednu
,,krabotinu i objasnio je na sledei nain: narandasto je predstavljalo
njegovo telo, koje ga je inilo vrlo srenim. Crna vrljotina u gornjem
delu je predstavljala njegov mozak, koji ga je inio vrlo srenim. uta
vrljotina je predstavljala delove njegovog tela koji ne rade, koji su ga
inili nesrenim. Zastao je za trenutak i na kraju dodao jednu tamnu
vrljotinu koja je pokrivala donji deo mape uma, za koju je rekao da
Peti segment: Ohrazovnu upotreba
2/9
Poduavanje
XXIII
Za razliku od linearnog teksta, mape uma pokazuju ne samo injenice nego i odnose izmeu tih injenicci, to studentu omoguava
bolje razumevanje subjekta.
XXIII
Poduavanje
221
X X IV
UVOD
Ve smo se, u poglavlju III (str. 28), susreli sauasnom intelektualnom movarom koju su svorili tradicionalni lineami metodi pisanja
beleaka, kao i sa mnogim prednostima koje pmaju mape uma beleaka. U ovom poglavlju se tehnika mapiranja uma specijalno povezuje
saitanjem knjiga,poseivanjem predavanjai sticanjem velikekoliine
integrisanog znanja.
M A PA U M A K N JIG E
222
XXIV
Priprcma
1 Prelistavanje - osmislite centralni lik mape uma (10 minuta)
2 Planiranje predvienog vremena i koliine materije (5 minuta)
3
P R IP R E M A
223
X X IV
koje ete posvetiti itavom projektu, kao i koliinu materije koju ete
prei tokom svakog perioda uenja.
3 Mapiranje postojeeg znanja o subjektu ( l 0 minuta)
A sada se ,,okrenite od vae knjige i prethodne mape uma, uzmite
novi list papira i toje bre mogue uradite ,,rafalnu mapu uma o svemu
to do sada znate o datoj temi. Ovo treba da ukljui i sve informacije
koje ste stekli poetnim prelistavanjem knjige, kao i bilo kakvo opte
znanje ili specifine informacije koje ste pokupili tokom itavog svog
ivota, a koje su na bilo koji nain povezane sa predmetom uenja.
Mnogi ljudi su ushieni i iznenaeni kada otkriju da poseduju
mnogo vee znanje o temi nego to su to prethodno mislili. Ova veba
je takoe veoma vredna zbog toga to izaziva odgovarajue asocijacije
ili ,,kuke na povrini vaeg mozga i usmerava njegovo kretanje u
pravcu predmeta uenja. Takoe vam omoguava da uvidite koja sujaa
i slabija podruja vaeg znanja, ukazujui vam ujedno i na aspekte koje
morate dopuniti.
4 Definisanje i mapiranje ciljeva (5 minuta)
U ovoj fazi moete ili dodati svom ve postojeem znanju mapu
uma koju ste upravo napravili, koristei raznobojne olovke, ili pak
moete uzeti novi prazan list i uraditi jo jednu ,,rafalnu mapu uma
ciljeva zbog kojih itate knjigu. Ovi ciljevi mogu biti specifina pitanja
na koja elite da pronaete odgovor, podruja znanja o kojima elite
neto vie da saznate ili moda sposobnosti koje elite da steknete.
Mapiranje ciljeva na ovakav nain znatno poveava verovatnou da
e va sistem ,,oko/mozak registrovati svaku informaciju na koju
naie, a koja je relevantna za zadate ciljeve. U stvari, mapa uma vaih
ciljeva predstavlja ,,apetit koji prirodno motivie vae istraivanje. Na
isti nain na koji osoba koja nije jela nekoliko dana postaje opsednuta
hranom, tako i dobre pripremne mape uma poveavaju vau ,,glad za
znanjem.
PRIMENA (vreme zavisi od koliine matcrije koju uite)
XXIV
225
X X IV
226
XXIV
Ukoliko sluate neki dui kurs predavanja, dobra je ideja da napravite jednu gigantsku mapu uma koja e sadrati sve sub-segmente,
teme, teorije, linosti i dogaaje koji su u vezi sa datim subjektom. Svaki
put kada itate knjigu ili sluate predavanje, moete zabeleiti sva
znaajnija nova gledita na svojoj rekapitulacionoj mapi uma, stvarajui na taj nain spoljni odraz rastue mree svog unutarnjeg znanja. Na
strani 283, nai ete rekapitulacionu mapu uma koja prikazuje njihovu
upotrebu u bavljenju vanrednim okolnostima u menadmentu!
Mapa uma na strani 259, koja prikazuje klasifikaciju ptica i njihovih
redova autora Brajana Helera (Brian Heller), strasnog omitologa amatera i vieg administratora u IBM-u, predstavlja izvanredan primer
Peti segment: Obrazovna upotrcba
227
XX IV
228
XXIV
229
Oeljsk D:
XXV
Sastanci
Pregled
Uvod
Individualno mapiranje uma
Grupno mapiranje uma
Voenje sastanka pomou mape uma
Korist od mapa uma za sastanke
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
Na sastancima bi idealno bilo kada bi svako bio ujedno i govomik
i lan publike. Upotreba mapa uma rezultira aktivnim ueem, kako
na individualnom tako i na gmpnom nivou, a aktivno uee upravo
predstavlja klju za zaista stimulativan i produktivan sastanak.
INDIVIDUALNO MAPIRANJE UMA
230
Sastanci
XXV
231
Scistanci
XXV
igranju dame, Svetski ampionat u pamenju, razliiti ahovski ampionati, promocije knjiga i masovne Mentalne olimpijske igre.
Lokacija, finansije i marketing su razmatrani do detalja. Kao rezultat
sastanka uspostavljeno je est novih manifestacija umnih sportova.
Posebna prednost korienja mapa uma na sastancima je u tome to
mapa uma daje jasniju i uravnoteeniju sliku stvamog sadraja sastanka. Istraivanje je pokazalo da se na traicionalnim sastancima
prednost daje ili onima koji govore prvi ili poslednji, ili onima koji su
najglasniji, sa neobinim akcentima, sa bogatijim renikom, ili govore
sa pozicijc veeg autoriteta. Mapauma se probija kroz ovakve informacijske predrasude, daje objektivniji i integrisaniji pogled koji svima
doputa da budu sasluani i podstie uravnotecno uee i vei timski
rad.
VOENJE SASTANKA POMOU MAPE UMA
232
235
M ap a uma o hem ijskoj kinetici autora G rejem a Vilera, koja pokriva itav
jedan segm ent kursa hem ije (v. str. 215)
236
237
AvK'H rtl
JA
tUu.
[jgLuiS
ASVlB
EtJp
&Jil&ZM&iSg.
L^YAl.PAgi,E
gpw
M
a jp ^
CokPiM?
c<?MAttwr?
&oap ?
<auoiT
Ou z
Qvet?
Oiut 7
av'fcSf'CfcOOG-!
P4KClQ&
TOUPOUOI ?
vaZ^ti5BLB4#A
'OvSA^-t.fcJ. PAPiR
J O I/f Vf-VbOfi^
'oo
W y i> if t
^e-TTfet
r. A y ^
(v'oujr-t e a
Mapa uma Larsa Soderberga sa pregledom francuske gramatike (v. str. 218)
Mapa uma koju je uradio Timi uz pomo Tonija Buzana, koja pokazuje
sposobnosti i nivo znanja osobe koja ima tekoe pri uenju" (v. str. 219)
238
239
XXV
Sastcmci
Nekoliko knjiga u njegovoj kancelariji, naslovi kao to su Prirunikza korisnike mozga / Koristite obe hemisfere mozga \ pokazuju
cia je to ovek koji je odluio da izvue najvie iz svog uma. Jedan od
plodova njegovih prouavanja je i mapa uma, dijagram sa belekama
koji koncentrie kljune rei i ideje na jednoj stranici. Na dvonedeljnim
sastancima zaposlenih, sa priblino trideset analitiara i fondovnih
menadera na raspolaganju, Donston sedi sajedne strane konferencijskog
stola i sastavlja dijagram diskusije, dokPiter Lin (Peter Lvnch), glavni
um ogranka Fidelity Magellan, najboljeg nacionalnog razvojnog fonda, dodeljuje svakom govorniku do tri minuta uzpomopeanogsatia
kojim se meri vreme kuvanja jaja. Na jednom sastanku prolog novembra, na primer, Donston je nacrtao zelenu granu na kojoj je napisao
AT&T - moda - osloboditi dravne kontroIe. Granajui se dalje,
Ijubiastom bojom obeleena, bila je druga linija na kojoj je pisalo
fleksibilnost poveati - stope i jo jedna na kojoj je pisalo ,,B
prevod: kupiti AT&T!. Posle sastanka Donston je naruio 20000
deonica po 25 dolara. Za dve nedelje njihova cena je otila na 27
dolara!
KORIST OD MAPA UMA ZA SASTANKE
241
Sas/anci
Kao to smo videli, veina sastanaka ukljuuje i neki vid prezentacije. Slcdee poglavlje se bavi upotrebom mapa uma da biste poboljali svoje sposobnosti predstavljanja idcja i informacija na poslovnom planu.
242
XXVI
Prezentacije
Pregled
Uvod
UVOD
243
Prezentacije
XXVI
A svaki in komunikacije ukljuuje saoptavanje i primanje informacija; drugim reima, poduavanje i uenje.
Zbog toga je priprema poslovne prezentacije skoro identina pripremi ispita ili scminarskog rada pomou mapa uma (videti poglavlje
XXII, str. 206). Ima takoe i dosta slinosti sa mapiranjem uma za
potrebe samoanalize ili reavanja problema (videti poglavlje XVIII, str.
170, i poglavlje XIX, str. 176).
Poto ste nacrtali centralni lik, prvi korak predstavlja pravljenje
,,rafalne mape uma svih ideja koje vam padnu na pamet, a koje
su na bilo koji nain povezane sa odabranim naslovom.
Pregledajte jo jednom ,,rafalnu mapu uma, organizujte primarne
i sekundame grane i popunite sve ostale kljune rei koje vam
padnu na pamet. Poto e svaka kljuna re uzeti bar 1 minut vae
prezentacije, dobra je ideja da ograniite svoju mapu uma na
maksimum od 50 kljunih rei i slika za jednosatni govor.
Pregledajte ponovo mapu uma i redukujte je jo vie, oslobaajui
se irelevantnog materijala. U ovoj fazi bi terbalo da unesete i
oznake koje e vam pokazati mesta na kojima elite da dodate
slajdove, video-trake, posebna poreenja, primere, i tako dalje.
Sada razmotrite redosled kojim elite da predstavljate glavne
grane i obeleite ih brojevima na odgovarajui nain.
Na kraju, odredite odgovarajue vreme trajanja za svaku granu, i
potom samo pratite svoje sopstvene instrukcije!
MAPIRANJE UMA NASUPROT LINEARNOJ PRIPREMI
244
XXVI
Prezentcicije
Ranije pripremljen govor je uvek ,,zastareo. Takav govor ne dozvoJjava govomiku da se prilagodi trenutnim zahtevima publike ili
da ga promeni u skladu sa stavovima ostalih govornika.
Posle oko 20 minuta, panja publike iz prvih 30 redova je usredsreena nc na sadraj govora, ve na to koliko je jo strana
preostalo!
245
Prezentacije
XXVI
Mapa uma na strani 262 predstavlja osnovu prezentacije predvianja futuristc Dona Nejzbita (John Naisbit). Centralni lik je slika
samog Nejzbita, a strelica koja polazi od vrha njegove glave predstavlja
njegovu viziju budunosti, od 1990. godine do 2000. godine. Deset
numerisanih grana predstavlja deset glavnih podruja promene koja jc
Nejzbit predvideo za ovaj vremenski period.
246
XXVI
Prezentacije
Ukralko, Nejzbit previa da e se ekonomija bazirati na informacijama i da e postati globalna; da e svet doiveti jo jednu renesansu
umetnosti, knjievnosti i duhovnosti; da e veliki gradovi izgubiti svoju
ulogu trgovakih centara; da e socijalizam u obliku dravne socijalne
pomoi nestati; da e engleski postati globalni jezik; da e mediji postati
elektronski, meusobno povezani i globalni; da e se glavno trgovinsko
podruje premestiti sa atlantske na pacifiku obalu; da e politika
postati individualna i preduzetnika; da e se rast u svim sferama
smatrati beskonanim; i da e trgovina biti slobodna. Kao rezultat ovih
promena, opti trend e ii ka smanjenju ratova i konflikata. Sve ove
promene se mogu posmatrati u kontekstu Nejzbilove prve serije megatrendova, prikazanc u kuici u gornjem levom uglu mape uma.
Mapa uma formira osnovu za diskusiju o budunosti planete, koja
moe trajati od jednog dana do nedelju dana. Sainioju je Toni Buzan,
koristei tehnike opisane u poglavljima XIV (str. 134), XVI (str. 145) i
XXIV (str. 222), tokom dvodnevnog seminara odranog u Stokholmu,
1987. godine. Naovom seminaruje DonNejzbit predstavio svoje ideje
skupu koji su sainjavali rukovodei Ijudi iz vlade, iz sveta biznisa,
raznih profesija i obrazovanja.
Drugu mapu uma (strana 263, gore) je takoe pripremio Toni Buzan,
dekan fakulteta organizacije Young President's Organisation, kao govor
dobrodolice za meunarodni skup profesora i uglednih zvaninika.
Mapa uma je posluila i kao osnova za uvodni govor i kao pregled za
uesnike.
Treu mapu uma (strana 263, dole) je uradio Rejmond Kin, nosilac
ordena Britanske imperije, ahovski velemajstor, ahovski komentator
za asopise The Times i Spectator, i najplodniji autor o ahu i razmiljanju u istoriji aha. Mapa uma predstavlja pripremu za predavanje
koje je Rejmond Kin odrao na panskom jeziku za pansku televiziju
(Telcvision Espana za program En Jaque). Mapa uma je bila o velikom
panskom ahovskom igrau i piscu iz esnaestog veka po iinenu Ruj
Lopes (Ruy Lopez) i o intelektualnim i politikim uticajima u njegovo
vrerne. Kao to Kin kae:
Vrednost mape uma u pripremi govora ili pisanju lanka je dvostruka: pisac je konstantno stimulisan razgranatim drveem ideja da
donosi nove i sve smelije ideje: dok istovremeno kljune rei i slike
247
Prezentacije
XXVI
XXVI
Prezentacije
249
X X V II
Menadment
Pregled
Uvod
Korienje mapa uma u menadmentu
Primeri mapa uma u menadmentu
Korist od mapa uma u menadmentu
Uvod u sledee poglavlje
UVOD
Mape uma moe koristiti svaki pojedinac u poslovnoj ili profesionalnoj organizaciji u bilo kojoj situaciji u kojoj bi inae bilo neophodno
pisanje beleaka.
Za poetak, dan se moe isplanirati korienjem rokovnika mapa
uma (videti poglavlje XX, str. 185). Potom, telefonski pozivi, sastanci,
sednice saveta i intervjui se takoe mogu mapirati, da bi se omoguilo
svim uesnicima da imaju potpun i precizan uvid u sadraj diskusije i
dogovora.
Koristei mape uma na svojim kursevima obuke, kompanije kao to
su Electronic Data Systems (EDS), Digital Computers i British Petro-
250
XXVII
Menadment
leum su ve otkrile da mogu ostvariti znatne utede - u nekim sluajevima ak do 80 procenata! injenica je da je dr Majk Stenli (Mike
Stanley), voa projekta u korporaciji Boeing Aircraft Corporation u
Sijetlu, redukovao prirunik vazduhoplovnog dizajna na 7,5 metara
dugu mapu uma zbog ega je dobio nagradu svoje kompanije (videti
poglavlje XVII, Primeri grupnih mapa uma u akcij i, strane 165-166).
Stenli kae:
Korienje mapa umapredstavlja integralni deo mogprograma za
poboljanje kvaliteta (Quality Improvement) u korporaciji Boeing. Ovaj
program je mojoj organizaciji ove godine omoguio utedu odpreko 10
miliona dolara (desetputa vie od onoga to je bio na cilj). Razvili smo
jedinstvenu primenu tehnika mapiranja uma da bismo ustanovili projekte za poboljanje kvaliteta u korporaciji Boeing. Za vreme od mesec
dana ustanovljeno je preko 500 projekata, to predstavlja milione
dolara potencijalne utede.
Osim to uveavaju brzinu i efikasnost uenja, mape uma uspevaju
i da savladaju uobiajenu krivu gubitka seanja, koja pokazuje da se 80
procenata nauenog zaboravlja u toku sledea 24 asa. Ponovni pregled
mape uma u intervalima preporuenim u poglavlju XXIV (Pregldanje
mapa uma beleaka, str. 227) osigurava da e ono to je naueno biti
ujedno i ,,zadrano u mozgu i korieno. Uopteno govorei, sve
sposobnosti koje smo prethodno razmatrali - donoenje odluka; organizovanje sopstvenih i tuih ideja; individualna i grupna kreativnost;
analiza; definisanje i reavanje problema; postavljanje vremenskih
rokova i odreivanje koliine materije za uenje; a pre svega pamenje
i komunikacija - od esencijalnog su znaaja za uspeno bavljenje
menadmentom.
PRIMERI MAPA UMA U MENADMENTU
1 Struktura menadzmenta
Mape uma mogu biti koriene za potrebe strukturiranja jedne
organizacije, mogu delovati kao stabilizirajua vizija te organizacije i
ujedno sluiti za njeno predstavljanje drugima. Mapu uma na strani 264
(gore) je uradio g. Jan Piter H. Siks (Jan Pieter H. Six), potpredsednik
holandske osiguravajue kompanije Interpolis. Pri strukturiranju i objanjavanju svoje organizacije, razmotrio je sledee: organizaciju, korene, kooperaciju, prikljuenja, prodaju i reorganizaciju.
Peti segment: Postovna i profesionalna upotreba
251
Menadment
XXVII
Organizacija
Interpolis je zasnovan na katolikim poljoprivrednim kooperativama. Farmeri su organizovani u etiri katolike farmerske unije, po
jedna u svakoj biskupiji. Ove unije su stvorile sopstvene kooperativne
institucije kao to su banke, penzioni fond i osiguravajue kompanije,
koje su prvobitno predstavljale zajednike protivpoame osiguravajue
kompanije.
Kooperacija
252
XXVII
Menadment
Reorganizacija
253
Menadment
XXVII
Upravljanje vremenom
254
Menadment
XXVII
Ne samo to nam je potreban razvoj, potrebna nam je i konsolidacija. Nema svrhe pridobijati nove klijente ukoliko se istovremeno
255
Menadment
XXVII
259
261
Mapa uma koju je uradio Tonr Buzan za svoj govor dobrodolice (v. sfr. 247)
263
A/lapa uma koju je uradio Jan Piter Siks iz firme Interpolis (V. stc 25 I )
[TtoNA^
Mapa uma koju je uradio Najdel Templ, osniva Temple Marketing-a, koja
se koristi kao osnova za otkrivanje marketinkih potreba klijenata (v. str. 253)
264
XXVIl
Menadment
265
Menadment
XXVII
Struklura
Struktura obuke j e osmiljena korienjem mape uma kao putne
kavte. Svaka grana je predstavljala jedan od glavnih naslova, a za
svaku granu sam razvio detaljnu mapu uma koja je bila reprodukovana
na panou. Svakog drugog sata smo pravili veu pauzu.
Kurs
Na samom poetku kursa svim polaznicima je reeno da ostave sav
svoj lini pribor za pisanje van uionice. Dobili su samo table sa
praznim listovimapapira A 3formata i veliki izbor raznobojnih olovaka.
Polaznici su zatim upoznati sa mapama uma. Zatraeno im je da
tokom ova 4 dana kopiraju sa panoa sve beleke sa mape uma koje bi
nastavnik sainio.
Kurs je organizovan po sekcijama od 40 minuta, sa pauzama od 10
minuta. Tokom ovih pauza polaznicima je omoguen pristup kompjuterski regulisanim aparatima kojisu simulirali elektrokardiogram pacijenata (EKG). Tako su mogli da testiraju svoje znanje tokom kursa.
Kadajejedna odgrana na rekapitulacionoj mapi uma bilazavrena,
odpolaznika j e zatraeno da naprave svoje sopstvene rekapitulacione
mape uma. U tu svrhu je jedan ogroman list papira bio privren za
zid i itava grupa je potom zajedno uestvovala u stvaranju rekapitulacione mape uma (v. str. 283).
Na kraju dana, od polaznika je zatraeno da prekopiraju rekapitulacionu mapu uma za sebe, kao i da pregledaju i sloe dnevni materijal.
Sledeegjutrajejedan odpolaznika uradio pregled rekapitulacione
mape uma odprethodnog dana sa itavom grupom. Potom bi poinjale
ostale aktivnosti.
Na kraju kursa, a pre poetka zavrnog testa, grupa je ponovo
pregledala rekapitulacionu mapu uma i analizirala je do detalja.
Posle toga su polagali zavrni 2-asovni test (koji je bio obavezan
za dobijanje diplome).
Rezultati
Odrali smo kurs zasnovan na objanjenoj emi. (Prisustvovalo je
dvanaest polaznika, iz Engleske, Francuske, Nemake, Italije i Irske.)
Svih dvanaest je dobilo 18 od moguih 20poena na testu - najbolji ikad
postignuti zbir.
2 66
XXVII
Menadment
Komjuterske mape uma su realizovane tek nedavno. Sledee poglavlje objanjava kako kompjuterska tehnologija stupa u interakciju sa
ljudskom tehnologijom.
267
XXVIII
UVOD
XXVIII
269
XXVIII
270
XXVIII
Crtem apeum ase moe odtampati ujednoj ili vie bojana irokom
spektru postojeih tampaa ili plotera. Osim toga, tekst se moe
direktno tampati, a uraeni fajlovi mogu potpomoi prenoenjc podataka do nekog drugog softvera za daljnje editovanje ili za koricnje
u drugim dokumentima. Posebni PCX fajlovi mapauma se moguuraditi
radi ukljuivanja u prirunike.
BUDUNOST KOMPJUTERSKOG MAPIRANJA UMA
Kompjutersko mapiranje um aje jo u povoju, a sa lakom dostupnou veoma monih kompjutera i inovativnog softvera u sledeih
nekoliko godina e uslediti ogromni napredak. Neke od mogunosti
koje e biti dostupne u blioj budunosti ukljuuju i sledee:
271
XXVIII
1 Viebojne slike koje mogu igrati ulogu centralnog lika mape uma
ili pak mogu biti prikaene na bilo koji deo bilo koje grane.
2 Dodatni, raznobojni i organizovani prirodni oblici grana.
3
272
Gcleljok E:
Budunost
XXIX
UVOD
Poslednje poglavlje ove knjige baca pogled na iznenaujue ohrabrujue savremene trendove u oblasti razmiljanja i prouavanja
mozga, kao i na uspon novih heroja i heroina - umnih zvezda.
Tu se takoe razmatraju i implikacije briljantnog razmiljanja i
mapiranja uma na nau budunost, kao i mogunosti mentalno opismenjenog sveta iz perspektive pojedinaca, porodica, organizacija, drutava
i globalne civilizacije.
Peti segment: Budunost
273
XXIX
R E V O L U C IJA IN T E L IG E N C IJE
Dok ova knjiga ide u tampu, svet stoji na pragu nove revolucije:
otkria da inteligencija moe razumeti svoju sopstvenu prirodu, i da,
inei to, moe uveavati i hraniti samu sebe. U isto vreme, shvatamo
da na intelektualni kapitai upravo predstavlja nae glavno preimustvo.
Nacionalni olimpijski timovi trenutno posveuju ak 50 procenata
vremena treninga razvoju mentalne snagc i izdrljivosti, dok samo
vodee amcrike kompanije informativne tehnologije troe stotine miliona dolara na razvoj vetina mentalne pismenosti svojih slubenika.
Eksplozija informacija o mozgu
U 1992. godini je zanimanjc za mogunosti mozga eksplodiralo u
domen populamog, poto je sve vci broj nacionalnih i internacionalnih
novina i magazinapoelo da posveuje svoje glavne lanke fiinkcijama
mozga.
Magazin Fortune je na naslovnoj strani objavio natpis Snaga
uma, tvrdei da je intelekualni kapital najvrednije primustvo
dmtva.
Magazin Ommje, u dva navrata, objavljivao lanke iz ove oblasti:
Mozak i starenje i Dijeta za mozak.
Nemaki Stern je pisao o razvoju mentalne kondicije.
Magazin Synapsia je objavio lanak Razvoj globalnog mozga.
Newsweek je uradio istraivanje o tome kako nauka otvara nove
prozore uma i pisao o mentalnoj pismenosti u lanku koji je
proizveo rekordnu reakciju italaca.
Magazin Time je objavio diskusiju o drogama i mozgu.
US News je objavio specijalno dvostmko izdanje o kreativnom
razmiljanju i jo jedno izdanje o odnosima uma i tela.
News Scientist je objavio naslovnu stranu na kojoj je bilo dvadeset
mozgova!
Novine The Times su u Engleskoj objavile lanak o revoluciji
neuro-nauka.
The Wal Street Journal je popularizovao istraivanja modane
elije.
274
XXIX
Septembarsko izdanje asopisa Scientific American iz 1992. godine je bilo u potpunosti posveeno temi ,,Um i mozak, sa
analizom pamenja i uenja.
U koincidenciji sa ovim uestalim medijskim reportaama, svedoci
smo pojave novog soja ,,superstarova na meunarodnoj sceni - umnih
zvezda.
Umne zvezde
Dvadeseti vek je poeo sa filmskim zvezdama, a ubrzo su poele da se
pojavljuju i muzike, rok i pop zvezde, i sportske zvezde. Vek se
zavrava, a novi poinje sa amnim zvezdama, koje dcmonstriraju princip
zdravog uma u zdravom telu. Milioni dece irom sveta ve kae na
zidove svojih soba postere sa likom Garija Kasparova, atletskog i
dinaminog svetskog ahovskog ampiona, sanjajui kako e i sami
postati meunarodni ahovski velemajstori i ampioni.
Slinotome, armantnamladaMaarica JuditPolgar, najmlai ikad
poznati ahovski velemajstor, postaje kultna figura. Dominik O'Brajen
(Dominic O'Brian), prvi svetski ampion u pamenju, koji koristi
memorijske mape uma kao pomo pri priseanju rekordnih koliina
informacija, redovno se pojavljuje na meunarodnoj televiziji. A tu je
i Rejmond Kin, majstor umnih igara i nosilac svetskog rekorda u broju
napisanih knjiga o igrama i razmiljanju (vie od 90!). Svojim mapama
uma, lancima, knjigama i televizijskim prezentacijama (v. str. 247 i
263) zadobio je 180.000 pristalica koji ostaju budni do jedan sat posle
ponoi da bi gledali njegove emisije.
Ova rastua brigada jurinika bistrine ukljuuje i Karla Segana,
poznatog astronoma i rukovodioca istraivanja ekstraterestrijalne* inteligencije koje vredi vie milijardi dolara; Omara arifa, ija briljatnost
u bridu nadmauje sjajem njegovu karijeru glumca; Edvarda de Bonoa,
koji putuje po svetu drei govore irokoj publici o lateralnom razmiljanju; Bobija Fiera, amerikog ahovskog genija koji je ovu igru
vaskrsnuo u javnosti, i koji se nedavno, posle viegodinje pauze,
privremeno vratio na ahovsku scenu i pobedio Borisa Spaskog; i
Stivena Hokinga, fiziara sa Kembrida, ijaje knjiga Kratka istorija
vremena do sada na listi bestselera bila due od bilo koje druge knjige
u istoriji izdavatva.
*
275
XXIX
Svi ovi trendovi odslikavaju rastui meunarodni poriv prema mentalnoj pismenosti, koja se definie na sledei nain:
Standardna i numerika pismenost ukljuuju razumevanje azbuke
slova i brojeva i njihovih beskrajnih permutacija i kombinacija.
276
XXIX
277
XXIX
Uveliavanje spoznaje
Mentalno opismenjen ovek je u stanju da ukljui briljantne sinergistike maine za razmiljanje, kao i da osmisli pojmovne okvire i nove
paradigme beskrajnih mogunosti. Prethodna ilustracija pokazuje ,,mentalne ekrane nepismenog, linernog i briljantno razmiljajueg uma.
Moe se videti da ovaj poslednji ekran, po prirodi intelektualne mainerije koja ga pokree, nastavlja da raste sa beskrajnim mogunostima
veliina i dimenzija. Ono to omoguava veliku intelektualnu slobodu
je petlja automatske samopoboljavajue povratne sprege briljantnog
mislioca, koja odraava inherentnu sposobnost mozga svakog pojedinca - jedne zadivljujue energane, kompaktne, efikasne i prelepe, sa
potencijalno beskrajnim horizontima.
Primena principa briljantnog razmiljanja na mozak vam omoguava da se slobodnije kreetc kroz glavne intelektualne aktivnosti
odluivanja, pamenja i kreativnog razmiljanja. Poznavanje arhitekture sopstvenog razmiljanja e vam omoguiti da birate i odluujete
koristei ne samo svesne mentalne procese, ve i parasvesne - te
ogromne kontinente, planete, galaksije i mentalne svemire koji ekaju
da budu istraeni od strane onih koji su mentalno opismenjeni.
Mentalno opismenjeni pojedinac je takoe sposoban da vidi vitalnc
energane memorije i kreativnog razmiljanja onakvim kakve stvarno
jesu: potpuno identini mentalni procesi koji jednostavno zauzimaju
razliito mesto u vremenu. Pamenje je ponovno stvaranje prolosti u
sadanjosti. Kreativnost je projekcija sline mcntalne sinteze iz prolosti u budunost. Svesni razvoj memorijc ili kreativnosti pomou
mapa uma automatski osnauje oba procesa.
Najefikasniji nain nakoji pojedinacmoerazviti sposobnosti mentalne
pismenosti i povcati mentalni ekran je da prati uputstva za briljantno
razmiljanje prikazana u poglavlju X (str. 85). Ova uputstva predstavljaju tercn za vebu za razvijanje mentalnih sposobnosti kakve su
koristili veliki umovi (v. poglavlje II, str. 24; i dodatak Beleke velikih
umova - test, str. 293). Upravo je Leonardo da Vini, svakako najvei
svestrani korisnik mentalnih vetina, osmislio etvorodelnu formulu za
razvoj potpuno funkcionalnog, mentalno pismenog mozga, koja savreno odraava data uputstva.
278
XXIX
279
XXIX
280
Kompletna mapa uma Uloga voe" firme EDS (v. str. 253-254)
M
' R O
l N
0 ?
A1 A P
C H A M P IO H
281
Mopo uma koju je uradio an-Lik Kastnerza 4-dnevni kurs obuke (v. str. 266)
Peti segment: Budunost
283
284
285
286
287
288
XXIX
289
XXIX
biznisa u savremenim drutvima. Na levoj strani mape je grana obrazovanje, koja pokazuje dva oka sa kapama koja se meusobno posmatraju.
Kao to eik Talib kae:
Ovo je snaan opis potrebe za edukacijom edukatora. Taj zadatak
je bio zapostavljen u mnogim zemljama koje su previdele njegov ogromni znaaj. Dobar plan se moe smatrati uspenim jedino ukoliko se
moe menjati u bilo kojoj fazi. Prema tome, plan mora biti fleksibilan i
dinamian; mora biti iv.
Jedna od interesantnih stvari u vezi sa ovom mapom uma je to to
je, tokom ranih faza, jedna mlada konobarica bacilapogled na nju i, na
pitanje ta misli da je videla, odgovorila: ,,To je slikao stvaranju boljeg
sveta. Ona nije poznavala arapski jezik, niti je unapred znala o emu
se radi. Ovo predstavlja jasan i ivopisan primer uspenosti mape uma
kao osnovnog sredstva komunikacije, kao i znaaja primene istraivanja funkcija Ijudskog mozga.
5 Mentalno opismenjena civilizacija
Od razvitka opismenjenog drutva samo je jedan korak do razvitka
mentalno opismenjene civilizacije. Sa eksplozijom briljantnog razmiljanja posredstvom kompjutera, satelita i medijskih mrea, preduzeli smo prve korake prema globalnoj informacijskoj strukturi, koja
poinje da nalikuje srukturi embrionalnog mozga. Na taj nain vizija
planete, na kojoj e komunikacija i razumevanje postati bri i sloeniji,
aujedno i pristupaniji i razumljiviji, postaje sve verovatnija. Poinjemo da se kreemo ka realizaciji vizije filozofa Olafa Stepldona (Olaf
Stapledon), koju je dao u Tvorcu zvezda, o globalnom mozgu kroz nekih
etiri miliona godina:
U istinskom rasnom iskustvu razgranati sistem koji obuhvata
itavu planetu i ukljuuje milione miliona mozgova rase, postaje fizika
osnova rasne linosti. Jedinka otkriva da je otelovorena u svim telima
rase. U samo jednom opaanju naslauje se svim telesnim kontaktima,
uljuujuu i uzajamne zagrljaje svih Ijubavnika. Kroz mirijadu* stopala
svih mukaraca i ena obuhvata svoj svet jednim potezom. Vidi svim
oima i obuhvata jednim pogledom sva vidna polja. Tako opaa u trenu
i u kontinuumu, tu arenu sferu, itavu povrinu planete.
*
290
XXIX
291
Dodatak
293
Dodatak
7L
Ox ~*
ea++ U
* // d~^
H*+ f X ^ { ^ A O U ^ .
* 2.
Deleke ve liko g u m o " (B)
294
1*0%*^ *iw
Dodatak
t*
W* a
Wo,,>'u'4* A
u !->$>>i\
. .u .,T
Dodatak
iu
L;
'
r
4 BC
Z*4-
7 '
Jfil
f(..
*-.*
'e i* f t * * f . JK H *'*8
i4r
Jl C $
wfr
f f f y t jUujptjr' 'm*1 * .
kjfav* **y*f *'*% ** U'A
^
/<*r**f&**&
u -Slm. . *%*&
f*r t r f t-Crfi'** %j.***Jfy
t ? / <v^ *;'* J '
P1*?"
r J if* J f i ' $ *4 *h
tu .t t .jL tf
fs
i'A . * * I * A r
& *m*>v~pr
jL
fw
}<?***> *
X r ,h f; h
k
& * '?. / **
^ ^ 9 y W 6r
**? *"*?** ^ u
*
v p~/>**/'f'0j }
f '%<>** a mJ *
(H ^ ' * 7
*< ^ J ~
r+ * f o t * ?
Lttr
' +*'
V < V ^
;- y
S T '* *
. |i + / $ > * '"
fN|f|
*^ V
/p
r i '* h tt* .
< & ** r
f0 M
f *
*f
tr*.
S i / t u r *
t j
f * *
'f t i
/ < * /
J C
**+/
/i5 n
A # > iV
& / y
"
fffi-M f-
v i-
/* y ^
.-j *\
& -
* L j!l t y '
* f~
p O ^ P v t * ,/'
&,,
A / t J & r ~
JK & J* JV
* . *<*!
/*-.
j b
* n
& *j j* /N*
j *
' J*Ut.
* r >
*>t /-*-+ :
b
^ L *
' ^
'
v -
# j4
*VJ
7*
* f
l'f ~/rf.+&
l &
/ w .- A
&
* *
t f jf v * . t * * f
/ 9
f ~
* * / & - -
Dodatak
297
<
D u stss ,
Dodatak
U a \ ju m A
lnt-*rUA*-A
'lfi"
\ %/***
. te trn .jt'f* . J
tlJ
- f M .
<w**
l*, I*vj
Dodatak
WtfAst
t/trt
299
Dodatak
"
Mn ,-; ,-.
,*% .
. *
k-.'-t
* Jf~
* >+-*
%&>*
V<
, 'f
;'
.*
j,, j
v-, . ',.:-, *
- ' f
--
' "' .-
VKA.
;M t
- -
7!*-."..:.-';
3 Vf
f - '
? / <
, -*'
'i
-'-X i_
, .
11
'
; ji . J|P%|
A &
4.
4,1
:fc-
<jhri^M5^
dUHgi -4U4**4
:
,.*. . ._.
'.
K ^O ,
fimiMf-Pf
-f
. _->
|.,mA.- 4 - G ,
;A-#_J
____
1
- -
- -
-,
&-*- *.
' _
<1*
...
jfe'l
-v :/gi
t jrml*|>*a * W w ,
Sittfsi-Ts.
"'
'
* *' * *-
, . c'
iiffl
,,,..
, t/, J
.!., -^
JtSJf!**
-,.
Dodatcik
Dodatak
t~ %
* >
a . * * s L
c ^ %
t
t^ Z C L
fh jL
L /u O
302
. r z z
*
Dodatak
str.
*
33
Nebula
34
35
Munja
36
Molekul insulina
37
38
39
40
74
Koral gorgonija
75
76
prirodna arhitektonika, slika 11: Sedmokrila ptica (kompjuterska grafika: atraktant haosa dobijen iteracijom taaka na ravni.
Take haotino lutaju na ovoj
figuri; samo vrlo veliki broj taaka nam dozvoljava da raspoznajemo ureene strukture)
77
78
Dodatak
A. M. Turing (1912-1954.), engleski matematiar; Turingova maina - hipotetina raunska m aina koja ima beskrajnu m ogunost skladitenja inf'ormacija.
(prim. prev.)
304
Dodatak
O D G O V O R I NA T E ST
B E L E K E V E L IK IH U M O V A
Dodatak
306
Bibliografija
Aiken, E.G., Thomas, G.S., Shennum, VV.A. Memory for a lecture: Effects
of notes, lecture rate, and information density. Journal of Educational PsychoIogy 67 (3), 439-44, 1975.
Anderson, J.R. Cognitive Psychology and Its Implications. Second edition.
New York: W.H. Freeman & Co., 1985.
Anderson, J.R. Retrieval of propositional information from long-term memory. Cognitive Psychology 6, 451-74, 1974.
Anokhin, P.K. The Forming of natural and artificial intelligence. Impact of
Science on Society, Vol. XXIII3, 1973.
Ashcraft, M.H. Human memory and cognition. Glenvievv, Illinois: Scott,
Foresman & Co., 1989.
Atkinson, Riehard C., i Shiffrin, Richard M. The Control of Short-term
Memory Scientific American, August, 1971.
Baddeley, Alan D. The PsychoIogy of Memory. New York: Harper & Row.
1976.
Bever, T. i Chiarello, R. Cerebral dominance in musicians and non-musicians. Science 185, 137-9, 1974.
Bloch, Michael. lmproving Mental Performance biographical notes. Los
Angeles: Tel/Syn 1990.
Borges, Jorge Luis. Fictions (especially Funes, the Memorious). London:
Weindenfeld &Nicolson, 1962.
Bourne, L.E., Jr., Dominowski, R.L., Loftus, E.F., i Healy, A.F. Cognitive
Processes. Eng!ewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall Inc., 1986.
Bower, G.H., i Hilgard, E.R. Theories o f Learning. Englewood Cliffs, NJ:
Prentice-Hall Inc., 1981.
Bower, G.H., Clark, M.C., Lesgold, A.M., Winyeny, D. Hierarchical retrieval schemes inrecall ofcategoriyedword lists. JournalofVerbalLearning
and Verbal Behavior 8, 322-43, 1969.
Breznity, Z. Reducingthe gap in reading performance between Israeli lowerand middle-class first-grade pupils, Journal ofPsychology 121 (5), 491-501,
1988.
Brown, Mark. Memory Matters. Newton Abbot: David & Charles, 1977.
Brown, R., i McNeil, D. The Tip-of-the-Tongue Phenomenon. Journal of
Verbal Learning and Verbal Behavior 5, 325-37.
Bugelski, B.R., Kidd, E., Segmen, J. lmage as a mediator in one-trial
paired-associate learning, Journal o f Experimental Psychology 76, 69-73,
1968.
Buzan, Tony. Harnessing the ParaBrain. London: Wyvem Business Books,
1988.
307
Buzan, Tony. Make the Most o/Your Mind. Cambridge; Colt Books, 1977.
London: Pan, 1981.
Buzan, Tony. Speed and Range Reading. Nevvton Abbot: David & Charles,
1989.
Buzan, Tony. Use Your Head. London: BBC, 1974. Also published as Use
Both Sides ofYour Brain. New York: E.P. Dutton, Viking Penguin NAL, 1990.
Buzan, Tony. Usevour Memory. London: BBC, 1986. Also published as Use
Your Perfect Memorv. New York: E.P. Dutton, 1984. Viking Penguin NAL,
1990.
Buzan, Tony. The Brain User's Guide. New York: E.P. Dutton, 1983. Viking
PenguinNAL, 1990.
Carew, T.J., Hawkins, R.D., i Kandel, E.R. Differential classical conditioning of a defensive withdrawal reflex in Aplysia Califomica, Science 219,
397-400,1983.
Catron, R.M., i Wingenbach, N. Developing the potential of the gifted
reader. Theory into practice, 25 (2), 134-140, 1986.
Cooper, L.A., i Shepard, R.N. Chronometric studies ofthe rotation of mental
images. In Chase, W.G. (Ed.) Visual Information Processing. New York:
Academic Press, 1973.
Daehler, M.W., i Bukatko, D. Cognitive Development. New York: Alfred A.
Knopf, 1985.
Domjan, M. i Burkhard, B. The Principles o f Learning and Behavior.
Monterey, Cal.: Brooks/Cole Publishing Co., 1982
Dryden, Gordon i Vos, Jeanette (Ed.). The Learning Revolution. Califomia;
Jalmar Press, 1993.
Edwards, B. Drawing on the Right Side o f the Brain. Los Angeles: J. P.
Tarcher, 1979.
Eich, J., VVeingartner, H., Stillman, R.C., i Gillin, J.C. State-dependent
accessibility of retrieval cues in the retention of a categorized list. Journal of
Verbal Learning and Verbal Behaviour 14, 408-17, 1975.
Erickson, T.C. Spread of epileptic discharge, Archives of Neurology and
Psychiatry 43, 429-452, 1940.
Fantino, E., i Logan, C.A. The Experimental Analysis of Behavior: A Biological Perspective. San Francisco; W.H. Freeman &Co., 1979.
Frase, L.T., i Schwartz, B.J. EfTect of question production and answering on
prose recall, Journal o f Educational Psychology 67 (5), 628-35, 1975.
Freidman, A., i Polson, M. Hemispheres as independent resource systems:
Limited-capacity processing and cerebral specialisation, Journal o f Experimental Psychology: Human Perception andPerformance 7, 1031 -58, 1981.
Gawain, S. Creative Visualization. Toronto: Bantam Books, 1978.
Gazzaniga, M. Right hemisphere language following brain bisection: A
20-year perspective. American Psychologist 38 (5), 525-37, 1983.
Gazzaniga, M. MindMatters. Boston: Houghton Mitflin Co., 1988.
3 08
Gazzaniga, M. The Social Brain. New York: Basic Books Inc., 1985.
Gazzaniga, M. i DeDoux, J.E. ThelntegratedMind. Ne\v York: Plenum Press,
1978.
Gelb, Michael. Present Yourself. London: Aurum Press, 1988.
Gelb, Michael, Buzan, Tony. Lessons from theArt ofJuggling. USA; Crovvn
Harmony 1994.
Glass, A.L., HoIyoak, K.J. Cognition. New York: Random House, 1986.
Godden, D.R., i Baddelej, A.D. Context-dependent memory in two natural
environments: On land and under water, British Journal o f Psychology 66,
325-31,1975.
Good, T.L., i Brophy, J.E. EducationalPsvchologv. New York: Holt, Rinehart
and Winston, 1980.
Greene, R.L. A common basis for recency efTects in immediate and delayed
recall, Journal o f Experimental Psvchology: Learning, Memory and Cognition 12 (3), 413-18, 1986.
Grof, S. Beyondthe Brain: Birth, Death, and Transcendence in Psychotherapy.
New York: State University of New York Press, 1985.
Haber, Ralph N. How We Remember What We See. Scientific American,
105, May 1970.
Halpern, D.F. Thought andKnowledge: An Introduction to Critical Thinking.
Hillsdale, NJ: Erlbaum, 1984.
Hampton-Turner, C. Maps o f the Mind. New York: Collier Books, 1981.
Hearst, E. The First Century of Experimental Psychology. Hillsdale, NJ:
Lawrence Erlbaum Associates, 1979.
Hellige, J. Interhemispheric interaction: Models, paradigms and recent findings. In D. Ottoson (Ed.) Duality and unity of the hrain: Unifiedfunctioning
andspecialization o f the hemispheres. London: Macmillan Press Ltd., 1987.
Hirst, W. Improving Memory. In M. Gazzaniga (Ed.) Perspecitves in memory research. Cambridge, Mass.: The MIT Press, 1988.
Hooper, J., Teresi, D. The Three-pound Universe. New York: Dell Publishing
Co. Inc., 1986.
Howe, M.J.A. Using Students Notes to Examine the Role of the Individual
Leamer in Acquiring Meaningful Subject Matter. Journal o f Educational
Reseach 64, 61-3.
Hunt, E., i Love, T. How Good Can Memory Be? in A.W. Melton and E.
Martin (Eds.) Coding Processes in Human Memory. Washington DC: Winston/Wiley, 1972.
Hunter, I.M.L. And exceptional memory. British JournalofPsycho!ogy 68,
155-64,1977.
Kandel, E.R., i Schwartz, J.H. Molecular biology of leaming: Modulation
of transmitter release. Science 218,433-43, 1982.
Keyes, Daniel. The Minds ofBilly Milligan. New York: Random House, 1981.
309
Kimble, D.P. Biological Psychology. New York: Holt, Rinehart and Winston
Inc., 1988.
Kinsbourne, M., Cook, J. Generalized and lateralized eftects of concurrent
verbalization on a unimanual skill, Quarterly Journal of Experimental Psychology23, 341-5, 1971.
Korn, E.R. The use ofaltered states of consciousness and imagery in physical
and pain rehabilitation, Journal o f Mental Imagery 7 910, 25-34, 1983.
KossIyn, S.M. Ghosts in the Mind's Machine. Nevv York: W.W. Norton & Co.,
1983.
Kosslyn, S.M. Imagery in Leaming. In M. Gazzaniga (Ed.) Perspectives in
Memory Research. Cambridge, Mass.: The MIT Press, 1988.
KossIyn, S.M., Ball, R.M., Reiser, B.J. Visual images preserve metric spatial
information: Evidence from studies of image scanning,Journal ofExperimental Psychology: Human Perception and Performance 4, 47-60, 1978.
LeBerge, S. LucidDreaming. Ncvv York; Ballantine Books, 1985.
LaPorte, R.E., Nath, R. Role of performance goals in prose learning.
Journal of Educational Psychology, 68, 260-4, 1976.
Leeds, R., Wedner, E., Bloch, B. What to say when: A guide to more effective
communication. Dubuque, lovva: Wm. C. Brovvn Co. Publishers, 1988.
Loftus, E.F. Eyewitness Testimony. Cambridge, Mass.: Harvard University
Press, 1979.
Loftus, E.F., Zanni, G. Eyewitness testimony: The influence of vvording of
a question. Bulletin o f the Psychonomic Society 5, 86-8, 1975.
Luria, A.R. The Mind o f a Mnemonist. London: Jonathan Cape, 1969.
Madigan, S.A. Interserial repetition and coding processes in free recall.
Journal ofVerhal Learning and Verbal Behavior 8, 828-35, 1969.
Matlin, VV.M. Cognition. New York: Holt, Rinehart & Winston Inc., 1989.
Mayer, R.E. Thinking, problem solving, cognition. Nevv York: W.H. Freeman
&Co., 1983.
Mendak, P.A. Reading and the Art of Guessing. Reading World 22 (4),
346-51, May 1983.
Miller, G.A. The magical number seven, plus or minus two: Some limits on
our capacity for processing information. Psychological Review 63, 81-97,
1956.
Miller,VV.H. ReadingDiagnosisKit. West Nyack, NY: The Centre for Applied
Research in Education, 1978.
Neisser, U. Memory Observed: Remembering in Natural Contexts. San Francisco: W.H. Freeman & Co., 1982.
Nelson, T.O. Savings and forgetting from long-term memory. Journal o f
Verbal Learning and Verbal Behavior 10, 568-76, 1971.
North, Vanda (with Tony Buzan). Get Ahead. UK; B.C. Publications, 1993.
Ornstein, R. The Psychology of Consciousness. New York: Harcourt Brace
Jovanovich, 1977.
310
312
O autorima
Toni Buzan jetvorac mapa wna, predsednik fondacije zaprouavanje
mozga, The Brain Foundation, osniva udruenja The Brain Trust i
klubova Use Your Head Clubs, kao i kreator koncepta mentalne pismenosti.
Roen je u Londonu 1942. godine, a diplomirao na Univerzitetu
British Columbia 1964. godine, sa odlinim ocenama iz psihologije,
engleskog jezika, matematike i optih nauka. Tokom 1966. godine radio
je za Daily Telegraph, i bio urednik asopisa International Journal o f
MENSA.*
Objavio je 44 knjige (42 o mozgu, kreativnosti i uenju, i dve zbirke
poezije). Njegove knjige (meu kojima su: Koristite obe hemisfere
mozga, Savreno pamenje, Izvucite najvie iz svog uma, Brzo itanje,
Buzanova knjiga genija, Rekordi iz mentalnog sveta i Pravo napre) su
do sada objavljene preko pedeset zemalja i prevedene na dvadeset tri
jezika. Njegov klasik, knjiga Koristite obe hemisfere mozga prodata je
irom sveta u vie od milion primeraka.
Toni Buzan je postao meunarodna medijska zvezda svojim ueem, prezentacijama i koprodukcijama mnogih satelitskih prenosa,
televizijskih, video i radio programa, kako nacionalnih tako i meunarodnih, ukljuujui tu i seriju Upotrebite svoju glavu (BBC TV) koja
je oborila sve rekorde; seriju Otvoren um (ITV); Oaravajui razboj
(jednosatni dokumentarni program o mozgu) i brojne kontakt-emisije.
Posebno treba istai video programe Snaga uma, koji distribuira BBC
Video, u kome se objanjava korienje koncepta mapiranja uma za
poslovnu upotrebu i koji je dobio glavnu nagradu na 1991 TVCA
Festivalu, i Ukoliko prvo... (If at First...)y novi pristup pretvaranju
neuspeha u uspeh.
Savetnik je u vladinim ministarstvima i multinacionalnim organizacijama (ukljuujui tu i BP, Barclays Intemational, Digital Equipment
Corporation, Electronic Data Systems, Hewlett-Packard i IBM), i redovni je predava u mnogim vodeim meunarodnim poslovnim organizacijama, na univerzitetima i kolama. Meu lanovima organizacije Young Presidents Organisation poznat je kao Gospodin Mo*
zak (Mr Brain). Osniva je Memorijade, Svetskog ampionata u pamenju, i suosniva Olimpijade umnih sportova pod nazivom Mentalne
olimpijske igre. Svoj rad je u velikoj meri posvetio i pomaganju
osobama koje imaju tekoe pri uenju. Poznat je i po tome to ima
najvii ,,IQ kreativnosti na svetu.
Savetnik je meunarodnih olimpijskih trenera i sportista, britanskog
olimpijskog veslakog i ahovskog tima. Izabran je za lana Meunarodnog saveta psihologa i saradnik je Instituta za poduavanje i
razvoj. lan je Instituta direktora (Institute of Directors), Slobodni
graanin Londona (Freeman ofthe City of London) i pokrovitelj Drutva
mladih preduzimaa na Univerzitetu Kembrid i Univerzitetu Bristol.
Njegovoj listi poasti, koja ukljuuje i nagradu za rukovoenje, YPO
Leadership Award, nedavno je dodato i priznanje korporacije EDS
Lovac orlova (Eagle Catcher Award) - koje se dodeljuje onima koji
su pokuali nemogue i uspeli u tome!
Bari Buzan je profesor meunarodnih studija na Univerzitetu Warwick
i direktor sektora za istraivanja Centra za mir i istraivanja konflikata
na Univerzitetu u Kopenhagenu. Bio je i predsedavajui Britanske
asocijacije za medunarodne studije, u periodu 1988-90. Diplomirao je
na Univerzitetu British Columbia (1968), a doktorirao na Londonskoj
koli ekonomije (1973). Intenzivno se bavi upotrebom i razvojem mapa
uma od 1970. godine, a od 1981. je sa svojim bratom radio na ovoj
knjizi.
U svom akademskom radu se specijalizirao za istoriju i strukturu
meunarodnog sistema u celini. Zbog toga je neminovno generalista,
sa irokim poznavanjem svetske istorije, politike, ekonomije, nauke i
sociologije. Pisao je i drao mnogobrojna predavanja o konceptualnim
aspektima meunarodne sigumosti, o teorijama meunarodnih odnosa.
kao i o regionalnoj sigurnosti u Evropi, junoj Africi, junoj, jugoistonoj i severoistonoj Aziji i na Bliskom Istoku. Lorens Fridman
(Lavvrence Freedman) ga je opisao kao ,jednog od najinteresantnijih
teoretiara savremenih meunarodnih odnosa.
Tokom itave svoje akademske karijere Bari Buzan je koristio mape
uma kao sredstvo za rvanje sa masivnim i kompleksnim temama, za
pripremu i dranje akadcmskih i javnih prezentacija, kao i za planiranje
i pisanje lanaka, radova i knjiga. Njegove publikacije ukljuuju i
314
315
O BIBLIOTECI
TP F in e sa u pokrenula je biblioteku UM sa namerom da
naoj italakoj publici prezentira ekskluzivna svetska
izdanja iz oblasti razvoja mentalnih sposobnosti. U njenim
okvirima nai e se dela svetskih autoriteta koji piu o razvoju uenja, pamenja, kreativnosti...
1. Toni Buzan - BRZO ITANJE
2. Toni i Bari Buzan - MAPE UMA
3. Toni Buzan - SAVRENO PAMENJE
4. Lana Izrael, Toni Buzan - MO DEJEG UMA
5. Majkl Gelb, Toni Buzan - POUKA IZ UMETNOSTI ONGLIRANJA
6. Grejem Fuler - KAKO NAUITI STRANI JEZIK
7. Dominik OBrajan - KAKO POLOITIISPIT
Biblioteka UM
Izdava: IP F inesa
Rada Konara la , 11000 Beograd
tel. 011/437-127 (9-16 h); 011/428-536
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70 (8-22 h)
Toni Buzan:
Brzo itanje
U ovoj knjizi iznet je revolucionamo
nov metod uz pomo koga moete
drastino poveati svoju brzinu itanja (preko 2 0 0 stranica na sat), a da
pri tome postignete bolje razumevanje i pamenje nego pri klasinom itanju.
Knjiga sadri testove i praktine
primere koji omoguuju itaocu uvid
u napredak tokom savlaivanja tehnika brzog itanja.
Mape uma
Mape uma su sredstvo za kreativnu
organizaciju misli koje nam pomae
da bolje iskoristimo neogranienu
mo mozga. Koristei slova, brojeve,
boje, linije, crtee - sa lakoom i uivanjem - postiemo izuzetne rezultate u poslu, kreativnom razmiljanju, pripremanju predavanja i prezentacija, hvatanju beleaka, donoenju
odluka, reavanju problema, i naroito - u pamenju i uenju.
Biblioteka UM
Izdava: IP F inesa
Rada Konara la, 11000 Beograd
tel. 011/437-127 (9-16 h); 011/428-536
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70 (8-22 h)
Toni Buzan:
Savreno pamenje
Potencijal ljudske memorije je praktino neogranien! Meutim, da li
znate kako da taj potencijal iskoristite
na najbolji nain?
Ova izvanredna knjiga vam prua
mogunost da nauite memorijske
tehnike koje moete da upotrebite u
svim oblastima mentalnog funkcionisanja (koncentracija, uenje, ispiti,
prezentacije, strani jezici, kreativno
razmiljanje...).
Biblioteka UM
Izdava: IP F inesa
Rada Konara la , 11000 Beograd
tel. 011/437-127 (9-16 h); 011/428-536
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70 (8-22 h)
Pouka iz umetnosti
ongliranja
K njiga o uenju! Autori, koristei
metaforu ongliranja, prezentiraju jasan i pragmatian metod, primenljiv
u bilo kojoj oblasti uenja.
Savlaujui umetnost relaksirane
koncentracije italac otkriva novi pristup samorazvoju, u kojem, razbijajui mentalne barijere, svoje neuspehe pretvara u uspeh.
Grejem Fuler:
Biblioteka UM
Izdava: I P F in e s a
Radti Konara la , 11000 Beograd
tel. 011/437-127 (9-16 h); 011/428-536
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70 (8-22 h)
Dominik O Brajan:
DejvidEjkres
KAKO
1P0L0ZITI
ISPIT mm
u
1Q fA M
tir lO
<-1 ,! 1 '- 10l'*.
i7
A 1
'
V
II
Dejvid Ejkres:
Biblioteka UM
Izdava: IP F inesa
Rada Konara la , 11000 Beograd
tel. 011/437-127 (9-16 h); 011/428-246 (8-22 h)
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70
w w w .fin e s a .e d u .y u
Toni Buzan
K0RISTITE
OBE HEMISFERE
MA7AA
Tony Buzan:
U ovoj knjizi najsveobuhvatnije je pnkazan Buzanov program intelektualnog razvoja. Primena mapa uma, memorijskih tehnika, tehnika efikasnog
itanja i uenja, i pristup planiranju
vremena opisani su na izuzetno jasan
i pristupaan nain.
VODI
k m
M n f itH 'L e r e l
M asfetiaf
Izdava: IP F inesa
Rada Konara la, 11000 Beograd
tel 011/437-127 (9-16 h); 011/428-536
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70 (8-22 h)
IP F in e sa 46 pokrenula jc biblioteku M ISAO kako bi naoj italakoj publici pribliila najvanija svetska dostignua u istraivanju fenomena razmiljanja i njihovoj primeni u
svim oblastima ljudske egzisteneije - pre svega u domenu
posla i uenja. U prvom kolu biblioteke nai e se mahom
dcla jednog od najveih svetskih autoriteta za razmiljanje Edvarda de Bona.
Prvo kolo:
1.
2.
3.
4.
Edvard
Edvard
Edvard
Edvard
de
de
de
de
Bono
Bono
Bono
Bono
Biblioteka M ISAO
Izdava: I P F inesa
Rada Konara la , 11000 Beograd
tel. 011/437-127 (9-16 h); 011/428-246 (8-22 h)
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70
w w w .f in e s a .e d u .y u
E dvard de Bono
V
Sest eira zu
razmiljanje
Stavite crni eir za kritiko stanovite,
ili uti za sunani optimizam! Zeleni eir prua obilje kreativnih ideja! Pod belim sagledajte injenice, a pod crvenim
izrazite oseanja! A onda osmislite itav
dijapazon moguih reenja, razvrstajte ih
- nebesko-plavi eir e vam omoguiti
nepristrasan pogled na stvari.
razmiljn
Biblioteka M I S A O
E dvard de Bono
Petodnevni kurs
E dvard de B ono
Lateralno
razntiljanje
Edvard de Bono ne tvrdi da je izumeo
ovaj mentalni proces, ali ga je svakako
prvi opisao. U svom originalnom prikazu tog procesa, on namerno koristi lateralni pristup (s podsticajnim vizuelnim
primerima u jednom poglavlju) da bi
objasnio prirodu lateralnog razmiljanja.
Ovo je pionirska i sugestivna knjiga,
delo naunika i istraivaa koji izuzetno - i veoma jasno - misli svojom glavom.
Biblioteka M ISAO
Izdava: I P Finesa
Rada Konara la> 11000 Beograd
tel. 011/437-127 (9-16 h); 011/428-246 (8-22 h)
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70
w w w .fin e s a .e d u .y u
R obert K iosaki
i Seron L. L ehter
V
Bogati otac
siromani otac
NE RADITE ZA NOVAC.
NEKA NOVAC RADIZA VAS!
Da biste, u fmansijskom pogledu, izali
iz rovova i preli u napad, morate da proitate Bogati otac, siromani otac. Knjiga obiluje zdravim razumom i trgovakom razboritou, neophodnim za vau
finansijsku budunost.
Bogati otac, siromani otac nije jedna od onih uobiajenih knjiga o
novcu... Lako se ita, a njene glavne poruke- kao toje ona da morate
biti usredsreeni i imati petlju da biste se obogatili - veoma su jednostavne.
Biblioteka USPEH
Izdava: I P F inesa
Rada Konara la , 11000 Beograd
tei 011/437-127 (9-16 h); 011/428-246 (8-22 h)
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70
w w w .fin e s a .fc d u .y u
U XXI veku nepismenima se nee smatrati oni koji ne znaju da itaju, ve oni koji ne
znaju kako da ue.
Don Nejzbit
Svet se, hteli mi to ili ne, kree od linearnosti ka ikoninosti. Budunost je u nelinearnoj komunikaciji. U komunikaciji koja se grana kao to to ine nae misli pre no
to ih zarobimo reju ili fiksacijom na hartiju, gde moraju suzbiti svoju prirodu i sabiti
se u red jednog linearnog sistema.
Milorad Pavi
VA
I Z D A V A
Beograd, Rada Konara 1a
www.flnesa.edu.yu