Vrce E.

: Kvalitet geodetske mree

Esad Vrce1 - Sarajevo

UDK 528.08
Originalni nauni rad

Kvalitet geodetske mree

1

Uvod

Standardna odstupanja rezultata izravnanja su brojevni pokazatelji koji pruaju informaciju

o tanosti mree, a samim tim i o kvalitetu geodetske mree. Meutim kvalitet geodetske
mree je iri pojam od tanosti mree. Kvalitet geodetske mree odreuje se na osnovu
teorije tanosti i teorije pouzdanosti (Mihailovi, Aleksi, 1994). Tanost omoguava da se
izvri objektivna ocjena dobivenih rezultata i ona e biti realna ako su ostvarene
pretpostavke o stohastikom modelu. Potpunu informaciju o tanosti geodetske mree
prua kovarijacijska matrica. Pouzdanost geodetske mree ukazuje na mogunost
otkrivanja grubih greaka ili na utvrivanje njihovog utjecaja na traene veliine, ukoliko
nisu otkrivene grube greke. Teorija pouzdanosti odnosi se na unutranju i vanjsku
pouzdanost.
Unutranja pouzdanost je mo, sposobnost kontrole rezultata mjerenja u procesu
izravnanja. Ovo je veoma sloen problem, jer popravke v sadre greke svih mjerenih
veliina koje su uestvovale u izravnanju. Jednostavno je utvrditi koje popravke v ne
zadovoljavaju eljenu tanost, ali je veoma teko, a u nekim sluajevima nemogue, utvrditi
mjerenu veliinu ija je gruba greka izazvala veliku vrijednost popravke. Vanjska
pouzdanost se bavi utjecajem neotkrivenih grubih greaka na konane rezultate dobivene iz
izravnanja. Postoje lokalni i globalni kriterij. Lokalni kriterij slui za otkrivanje grubih
greaka u pojedinim mjerenjima, a globalni za utvrivanje utjecaja grubih greaka na cijelu
mreu ili na njene pojedine dijelove.
2

Ocjena tanosti geodetske mree

Ocjena tanosti geodetske mree moe se izraziti pomou lokalnih mjera tanosti, globalnih
mjera tanosti i usporedbom s drugom kovarijacijskom matricom npr. kriterijskom
matricom (Ivkovi, Barkovi, 1992). Pomou lokalnih mjera tanosti izraava se tanost
poloaja svake pojedine take u mrei. Razmatra li se tanost geodetske mree u cjelini,
onda se ona izraava pomou globalnih mjera tanosti.
Tanost geodetske mree moe se mijenjati pomou tri veliine:
varijance jedinine teine
konfiguracijske matrice
matrice teina
2.1

02 ,

A,

P.

Tanost koordinata geodetske mree

Sve informacije o tanosti geodetske mree daje kovarijacijska matrica

Kx

procijenjenih

. Tanost koordinata taaka mree zavisi od oblika mree i tanosti mjerenih

parametara x
veliina. Na tanost mjerenja moe se utjecati izborom odgovarajueg pribora i
Mr. sc. Esad Vrce, Univerzitet u Sarajevu, Graevinski fakultet, Odsjek za geodeziju, Patriotske lige 30, 71000
Sarajevo
1

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

instrumentarija, metodom rada te ostalim uvjetima (dobri meteoroloki uvjeti, iskusan

strunjak i sl.). Oblik klasinih terestrikih mrea ipak zavisi od terenskih prilika te veliine
objekta za koji se mrea projektira.
Ako se kofaktorska matrica kod nezavisnih mjerenja oznai sa
nepoznatih taaka izraunat e se u postupku izravnanja iz izraza:

Qx AT Pf

Ql

, koordinate
(2-1)

gdje je:

A - konfiguracijska matrica,
f - vektor slobodnih lanova,
Qx - kofaktorska matrica nepoznatih veliina.
Kovarijacijska matrica nepoznatih koordinata dobiva se u postupku izravnanja posrednom
metodom iz izraza:

Kx

02 Qx

02 AT PA

(2-2)

Ve i za male mree kovarijacijska matrica Kx sadri mnogo brojeva razliitih veliina i

predznaka, iz kojih je teko bilo ta zakljuiti o tanosti razmatrane mree. Iz linearne
algebre je poznato da se kvadratna matrica moe dekomponirati na svojstvene vrijednosti
i i svojstvene vektore x i , koji se mogu nai i za kovarijacijsku matricu Kx . Zatim se iz
svojstvenih vrijednosti
nepoznatih veliina.
2.2

mogu raunati veliine koje mogu posluiti za ocjenu tanosti

Lokalne mjere tanosti geodetske mree

Razmatra li se tanost poloaja pojedine take u mrei, onda se za dvodimenzionalnu

mreu moe izraziti pomou: standardnih odstupanja, elipsi greaka, kao i pomou greaka
taaka po Helmertu i greaka taaka po Werkmeisteru.
Kofaktorska matrica nepoznatih veliina Qx , dobivena iz izravnanja (Caspary, 1987):

Qx

Q11
Q21
.
Qi1
.
Q j1
.
Q p1

Q12
Q22
.
Qi 2
.
Q j2
.
Q p2

.
.
.
.
.
.
.
.

Q1i
Q2i
.
Qii
.
Q ji
.
Q pi

.
.
.
.
.
.
.
.

Q1 j
Q2 j
.
Qij
.
Q jj
.
Q pj

.
.
.
.
.
.
.
.

Q1 p
Q2 p
.
Qip
.
Q jp
.
Q pp

(2-3)

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

moe se podijeliti, kod dvodimenzionalnih mrea, u 2x2 blok matrice, koje se odnose na
koordinate pojedine take:

qxxk
qyxk

Qkk

qxyk
q yyk

qxxkl qxykl
qyxkl qyykl

ili Qkl

(2-4)

Iz tih blok matrica raunaju se standardna odstupanja koordinata taaka po formuli2:

0 qxx

0 q yy

(2-5)

U mnogim zadacima u praksi, potrebno je znati standardno odstupanje poloaja take u

proizvoljnom smjeru. Kako elementi na glavnoj dijagonali kovarijacijske matrice
predstavljaju standardno odstupanje poloaja take u smjeru koordinatnih osa, potrebno je
nai u kojem smjeru je greka take maksimalna, a u kojem minimalna. Problem se svodi
na traenje svojstvenih vrijednosti matrice kofaktora nepoznatih. Te svojstvene vrijednosti
matrice kofaktora nepoznatih odreuju se iz karakteristine jednaine:

qxxk
det
qxyk

qxyk

q yyk

(2-6)

ili u razvijenom obliku:

2

qxxk qyyk

qxxk qyyk qxyk qyxk

(2-7)

Rjeenja karakteristine jednaine su:

qxxk

q yyk z
2
q yyk z
2

qxxk
2

(2-8)

gdje je:

z2

qxxk qyyk

4qxyk qyxk

Nakon izraunavanja svojstvenih vrijednosti

greaka. Ti elementi su (slika 2.1):
velika poluosa elipse:

(2-9)
mogu se izraunati elementi elipse

(2-10)

(2-11)

mala poluosa elipse:

U praksi se esto nazivaju i srednjim grekama koordinata .

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

direkcioni ugao velike poluose elipse:

2qxyk
qxxk q yyk

tg 2

(2-12)

Slika 2.1 Elementi elipse greaka

Gore opisana elipsa greaka je standardna elipsa greaka. Ako se eli elipsa greaka sa
drugom vjerovatnoom, onda se takvi elementi elipse greaka mogu dobiti po sljedeoj
formuli:
velika poluosa elipse:

0 2 1F1

, 2, n r

(2-13)

0 2 2 F1

, 2,n r

(2-14)

mala poluosa elipse:

F1

razdiobe s vjerovatnoom , 2 i n

r stepeni slobode.
Vjerovatnoa da e se taka nai unutar standardne elipse greaka je 0.39 za n r
.
gdje su

, 2,n r

vrijednosti

Ponekad se elipse greaka aproksimiraju krunim grekama. Najee se upotrebljavaju

sljedee krune greke:
standardna kruna greka take, vjerovatnoa 0.39:

(2-15)

vjerovatna kruna greka take, vjerovatnoa 0.50:

P 0.59 x

srednja kvadratna greka, odnosno greka po Helmertu:

(2-16)

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

x2

y2

(2-17)

greka take po Werkmeisteru:

AB
0

1 2

0 det Qkk

(2-18)

Greke taaka po Werkmeisterovoj definiciji predstavlja povrinu elipse greaka. Kriterij

tanosti poloaja take postavljen na ovaj nain ima nedostatak, jer se moe dogoditi da
taka s jednom vrlo velikom poluosom a drugom vrlo malom poluosom bude proglaena
dobro odreenom (jer ima malu povrinu elipse greaka).
Sljedei kriterij za ocjenu tanosti koordinata take moe biti minimalna vrijednost velike
poluose:

min

(2-19)

U ovom sluaju nema se uvida u vrijednost druge poluose, to je takoer vano znati.
Tanost poloaja take moe biti izraena pomou odnosa izmeu glavnih poluosa elipse
greaka, odnosno pomou kolinika svojstvenih vrijednosti:
1

(2-20)

Zadovoljenje ovoga kriterija znai da elipse greaka prelaze u krunice.

Apsolutne elipse greaka imaju jedan nedostatak. Naime, apsolutne elipse greaka
zanemaruju odnos meu takama. Ovaj problem se moe djelomino rijeiti upotrebom
relativnih elipsi greaka koje prikazuju relativnu tanost para taaka, najee su to
susjedne take (Caspary, 1987). Elementi tih elipsi greaka se raunaju kao i elementi
apsolutnih elipsi, s jednom razlikom, da se kofaktorska matrica odnosi na koordinatne
razlike taaka:

Qkl

Qkk Qll

Qkl Qlk

(2-21)

Relativne elipse greaka se obino crtaju oko teita linije koja povezuje take na koje se
relativna elipsa greaka odnosi.
2.3

Globalne mjere tanosti geodetske mree

Lokalne mjere tanosti ne uzimaju u obzir korelacijsku zavisnost izmeu pojedinih taaka u
mrei, pa ne odraavaju pravo stanje o postignutoj tanosti. Stoga se kao bolje mjere za
kvalitet geodetske mree primjenjuju globalne mjere tanosti. Globalne mjere ocjene
tanosti izraene su pomou veliina izraunatih iz svojstvenih vrijednosti cijele
kovarijacijske matrice Kx . Globalne mjere ocjene tanosti nisu invarijantne na izbor
referentnog koordinatnog sistema, te o tome treba voditi rauna pri analizi kvaliteta neke
geodetske mree.
Ako se razmatra tanost geodetske mree u cjelini, onda se polazi od standardnog
hiperelipsoida, koji je dat matrinom jednainom:

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

10

x T K x 1x 1

(2-22)

Poluose standardnog hiperelipsoida su:

i 1,2,...,m

(2-23)

tj. raunaju se iz svojstvenih vrijednosti kovarijacijske matrice:

02 Qx

Kx

(2-24)

Kao mjera globalne tanosti moe posluiti maksimalna svojstvena vrijednost

Kx .

Mala vrijednost

max

max

od

ukazuje na dobru tanost nepoznatih veliina u geodetskoj

mrei. Ako je pak max znatno vee od ostalih svojstvenih vrijednosti i , onda to ukazuje
na razliitu tanost dijelova geodetske mree.
Najee upotrebljavana mjera globalne tanosti je aritmetika sredina svojstvenih
vrijednosti kovarijacijske matrice Kx (Caspary, 1987):

1
m

x2

m
i
i 1

1
trag K x
m

(2-25)

koja se moe zamijeniti standardnim odstupanjem take:

x 2

(2-26)

Zatim se moe primijeniti geometrijska sredina svojstvenih vrijednosti:

x2

...

det Kx

(2-27)

Mjera za tanost moe biti i razlika izmeu maksimalne i minimalne svojstvene vrijednosti:
max

min

(2-28)

Mala razlika izmeu maksimalne i minimalne svojstvene vrijednosti znai da hiperelipsoid

prelazi u hipersferu, to za odreenu geodetsku mreu znai da u njoj postoji homogena
tanost.
3

Pouzdanost geodetske mree

Kao to je ve reeno, pouzdanost ukazuje na mogunost otkrivanja grubih greaka, kao i

na utvrivanje njihovog utjecaja na traene veliine, ukoliko nisu otkrivene grube greke.
Razlikujemo unutranju i vanjsku pouzdanost.
Unutranja pouzdanost je mo, sposobnost kontrole rezultata mjerenja u procesu
izravnanja. Vanjska pouzdanost se bavi utjecajem neotkrivenih grubih greaka na konane
rezultate dobivene izravnanjem geodetske mree (koordinate taaka, izravnate vrijednosti,
funkcije iji su argumenti nepoznate veliine).

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

3.1

11

Utjecaj grubih greaka na izravnate veliine

Ako mjerena vrijednost

li

sadri grubu greku

li , onda njenu pojavu u vektoru mjerenja

l oznaavamo sa:

lT

0,0,..., li ,..0

(3-1)

Prisustvo grube greke u vektoru mjerenja imat e utjecaj na vrijednost vektora popravaka

i vektor izravnatih vrijednosti

l :

E AN 1AT Ql 1 l F l

l AN 1AT Ql 1 l U l

(3-2)

gdje su:

F E AN 1AT Ql 1
(3-3)
1

U AN A Ql
3.2

Globalne mjere unutranje pouzdanosti

Pojam globalne mjere pouzdanosti moe se definirati kao mogunost otkrivanja grubih
greaka u mjerenjima i njihovoga lociranja. Oita globalna mjera unutranje pouzdanosti je
broj prekobrojnih mjerenja. Ako mjerenja nisu optereena grubim ili sistematskim
grekama onda kvadratna forma vektora popravaka:

vT Pv
2
0

(3-4)

2
ima
centriranu raspodjelu. U protivnom, ako su mjerenja sadre grube ili sistematske
greke, onda spomenuta kvadratna forma ima necentriranu raspodjelu sa parametrom
necentralnosti :

T PQv P
02
Parametar necentralnosti izraen u funkciji maksimalne svojstvene vrijednosti
matrice

PQv P

i vektora greaka

(3-5)

max

dat je sljedeim izrazom:

T
max
02

(3-6)

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

12

max vea, vea je i pouzdanost, pa se moe usvojiti kao globalni

Ukoliko je vrijednost

kriterij pouzdanosti max . Varijanta projekta mree koja zadovoljava taj uvjet smatra se
najboljom, jer e tada biti najvei stepen pouzdanosti s aspekta mogunosti otkrivanja
grubih greaka.
Kao alternativa za ocjenu
moe posluiti i sljedea formula (Caspary, 1987):

T
trag PQv P
02
Za mjerenja iste tanosti

P pE

(3-7)

vai:

trag PQvP p tragQvP

pf

(3-8)

odakle se moe zakljuiti da je vea pouzdanost mree kod koje je vei broj suvinih
mjerenja f , odnosno:

trag PQvP max

3.3

(3-9)

Lokalne mjere unutranje pouzdanosti

Koncept lokalne unutranje pouzdanosti usko je vezan s vjerovatnoom otkrivanja grubih

greaka. Ako model ima veu vjerovatnou otkrivanja grubih greaka, onda ima i veu
unutranju pouzdanost.
Utjecaj rezultata mjerenih veliina, pa time i njihovih greaka, na vektor popravaka v
ostvaruje se preko matrice koeficijenata F :

F E AN 1AT Ql 1

(3-10)

F:
p
1 li
pli

Elementi na glavnoj dijagonali matrice

fi
su uvijek u intervalu

fi 1 ,

jer je

(3-11)

pli

pli .

Ova veliina se naziva broj

prekobrojnosti i predstavlja doprinos pojedinog mjerenja ukupnom broju prekobrojnih

mjerenja. to je fi vei lake se otkriva gruba greka u odgovarajuem mjerenju. Npr., ako
se mjeri duina izmeu dvije date take, tada je
greke otkriva u popravci

vi .

fi 1 .

U tom sluaju se 100% grube

Nasuprot tome, nita ne utjee na odreivanje nepoznatih

veliina. S druge strane, kada je f i 0 , znai da uope ne postoji kontrola i-tog mjerenja,
gruba greka nema utjecaja na popravke, ve se u punom iznosu prenosi u odreivanje
nepoznatih veliina. To se deava kada nema prekobrojnih mjerenja, npr. ako se odreuje
poloaj take na osnovu mjerenja samo jedne duine i jednog orijentiranog pravca.

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

13

Prilikom dizajniranja mree mora se voditi rauna da f i budu to vei i pravilno

rasporeeni preko cijele mree.
Relativan broj prekobrojnih mjerenja zavisi od vrste geodetske mree (tabela 3.1), iz koje
se moe zakljuiti da se pouzdanost najtee postie kod triangulacijskih mrea.
vrsta geodetske mree
triangulacijska
trilateracijska
kombinirana
nivelmanska

broj prekobrojnosti

fi

0.1-0.2
0.3-0.6
0.5-0.8
0.2-0.5

Tabela 3.1 Pouzdanost geodetske mree (Caspary, 1987)

Kao mjera za
0.00
0.01
0.10
0.30

fi
fi
fi
fi

fi

mogu se uzeti sljedee vrijednosti (Perovi, Aanin, 1989):

0.01 bez utjecaja,

0.10 slab utjecaj,
0.30 prihvatljiv utjecaj, i
1.00 dobar utjecaj.

Kao optimalna vrijednost za

fi

moe se uzeti 0.4.

Od interesa je i prosjena vrijednost broja prekobrojnosti

fi
n

f n.

Na osnovu izloenog moe se definirati kriterij za unutranju pouzdanost (Mihailovi,

Aleksi, 1994):
globalna

lokalna

PQv P max
tragPQv P max
max

fi

Qv P i max

f n max

(3-12)

(3-13)

Mrea koja zadovoljava ove kriterije omoguava najveu pouzdanost otkrivanja grubih
greaka.
3.4

Globalne mjere vanjske pouzdanosti

Unato paljivo provedenim procedurama testiranja i otkrivanja grubih i sistematskih

greaka u mjerenjima, ne moe se sa sigurnou zakljuiti da e se sve greke otkriti i
eliminirati iz Gauss-Markova modela. Osim toga, u Gauss-Markovu modelu e ostati
greke koje su po vrijednosti odmah ispod granine vrijednosti grube greke. Prema tome,
jedan od vanijih zadataka analize modela je odreivanje utjecaja neotkrivenih grubih i
sistematskih greaka na odreivanje nepoznatih koordinata.

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

14

Za geodetsku mreu se kae da ima bolju vanjsku pouzdanost ako neotkrivene grube i
sistematske greke neznatno utjeu na odreivanje nepoznatih veliina.
Vektor mjerenja koji u sebi sadri grubu greku
(Caspary, 1987):

x x

utjee na promjenu vektora nepoznatih

x N AT P

(3-14)

Kriterij pouzdanosti se moe utvrditi na osnovu nejednaine

T max T PQl P
gdje je

max

(3-15)

maksimalna svojstvena vrijednost matrinog proizvoda

PQl P .

Ako je

manja vrijednost max , onda je i manji utjecaj neotkrivenih grubih greaka na izravnate
vrijednosti nepoznatih, odnosno vea je globalna vanjska pouzdanost.
Poto matrini proizvod Ql P ima sve svojstvene vrijednosti ili nula ili jedan, u sluaju
mjerenja iste tanosti

pE
n r

matrini proizvod

PQl P

e imati

svojstvenih

svojstvenih vrijednosti jednakih 0 . Poveanjem broja

p i
mjerenja s teinom p ne mijenja se max i trag PQl P , nego se samo poveava broj
n r svojstvenih vrijednosti jednakih 0 .
vrijednosti jednakih

3.5

Lokalne mjere vanjske pouzdanosti

Utjecaj jednog mjerenja s grubom grekom na izravnate nepoznate je (Caspary, 1987):

x i

N AT Pei i

N ai pi

(3-16)

T
gdje je ai i-ta kolona matrice A . Dakle, prisustvo jednog grubog mjerenja se odraava
na sve vrijednosti nepoznatih veliina. Jednaina (3-16) takoer zavisi od datuma geodetske
mree. Bolja mjera se moe dobiti prelaskom na kvadratnu formu q xi :

qx i

xiT Qx xi

2
i

pi2aiT Qx ai

(3-17)

Manja vrijednost kvadratne forme ukazuje na bolju lokalnu pouzdanost. Kriterij za vanjsku
lokalnu pouzdanost se definira preko sljedeeg izraza:

pi2aiT Qx ai

(3-18)

min

koji se rauna za svako pojedino mjerenje.

Prosjena vrijednost za lokalnu pouzdanost se dobiva iz zbira pojedinanih vrijednosti:

pi2aiT Qx ai
n

1
trag PAN AT P
n

1
trag PQl P
n

min

Moe se definirati kriterij za vanjsku pouzdanost (Mihailovi, Aleksi, 1994):

(3-19)

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

globalna

15

trag PQl P

min

PQl P

min

pi2 aiT Qx ai

min

max

lokalna

pi2 aiT Qx ai
n

1
trag PQl P
n

(3-20)

(3-21)

min

Moe se zakljuiti da su kriteriji za unutranju i vanjsku pouzdanost meusobno

komplementarni.
4

Primjer

Naprijed opisani postupci primijenjeni su na mikrotriangulacijskoj mrei Tuanj. U

nastavku rada su dati skica mikrotriangulacijske mree Tuanj (slika 4.1), podaci
mjerenja (Tabela 4.1), kao i pribline vrijednosti koordinata taaka (Tabela 4.2).
pravac

pravac

pravac

21 - 64/2

0 00' 00''. 0

58 - 54/1

0 00' 00''. 0

49/1 - 46

0 00' 00''. 0

21 - 60

63 32' 37''. 5

58 - 41

48 38' 20''. 2

49/1 - 51/2

85 57' 00''. 2

21 - 58

180 49' 47''. 2

58 - 33/1

185 07' 56''. 0

49/1 - 59/1

131 44' 14''. 1

21 - 33/1

252 27' 53''. 8

58 - 21

213 24' 08''. 4

49/1 - 37

213 00' 46''. 1

37 - 49/1

0 00' 00''. 0

58 - 60

226 03' 47''. 8

51/2 - 54/1

0 00' 00''. 0

37 - 59/1

36 01' 20''. 2

58 - 59/1

303 45' 29''. 5

51/2 - 59/1

187 54' 28''. 3

37 - 60

104 58' 05''. 3

58 - 46

312 16' 59''. 4

51/2 - 49/1

229 55' 14''. 1

37 - 64/2

146 20' 57''. 1

60 - 37

0 00' 00''. 0

51/2 - 46

277 30' 12''. 7

0 00' 00''. 0

60 - 58

111 52' 34''. 3

59/1 - 37

0 00' 00''. 0

33/1 - 64/2

33/1 - 41

194 32' 25''. 2

60 - 21

161 55' 46''. 2

59/1 - 49/1

62 42' 11''. 3

33/1 - 21

248 08' 11''. 4

60 - 64/2

264 55' 20''. 1

33/1 - 58

328 13' 49''. 8

41 - 46

46 - 54/1

0 00' 00''. 0

46 - 41
46 - 51/2

59/1 - 51/2

154 54' 14''. 2

0 00' 00''. 0

59/1 - 58

258 31' 02''. 3

41 - 33/1

302 11' 57''. 2

64/2 - 37

0 00' 00''. 0

51 33' 34''. 8

41 - 58

313 56' 12''. 3

64/2 - 60

43 32' 28''. 7

66 35' 47''. 0

54/1 - 58

0 00' 00''. 0

64/2 - 21

57 00' 14''. 8

46 - 58

89 08' 21''. 9

54/1 - 51/2

12 14' 07''. 7

64/2 - 33/1

75 52' 21''. 8

46 - 49/1

113 03' 47''. 2

54/1 - 46

43 08' 38''. 8

Tabela 4.1 Podaci mjerenja mikrotriangulacijske mree Tuanj

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

16

taka

taka

21

3 583.462

3 618.911

33/1

3 768.861

3 585.168

37

3 048.074

3 771.266

49/1

3 085.371

4 245.558

41

4 449.397

4 666.727

51/2

3 481.550

4 498.590

46

2 856.838

4 666.189

54/1

3 632.652

5 644.253

58

3 771.560

3 962.764

59/1

3 391.880

4 173.541

60

3 471.440

3 621.637

64/2

3 364.375

3 204.254

Tabela 4.2 Pribline vrijednosti koordinata taaka mikrotriangulacijske mree

54/1

46

41

51/2

49/1
59/1

58

37

60

21

33/1

64/2
Granica eksploatacionog podrucja
0.0

0.25

0.5

0.75

1.0 km

Slika 4.1 Mikrotriangulacijska mrea "Tuanj"

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

17

Ocjena tanosti mikrotiangulacijske mree Tuanj

x y
A

21 1.535E-06 5.782E-06 9.052E-07

mm mm mm mm mm mm

Werkmeister

qxy

Helmert

qyy

P P
0.50%

qxx

Elipsa
greaka

0.39%

Taka

Mjere ocijene tanosti kod mikrotiangulacijske mree Tuanj date su u tabeli 4.3, tabeli
4.4 i tabeli 4.5). Moe se zakljuiti da su u pogledu tanosti najbolje odreene take 21, 60 i
33/1, a najloije take 54/1 i 41, to je i logino, jer su ove take na rubovima mree.

' '' mm mm mm mm

6.0

1.3

1.8

3.6

3.6

1.7 7847'43''

2.7

3.2

4.0

4.2

37 1.224E-05 7.312E-06 -4.883E-06 15.2

4.3

5.2

4.0

5.8

3.1 14842'59''

4.6

5.4

6.6 12.0

41 2.851E-05 2.803E-05 1.222E-05 40.5 16.1

7.9

7.9

9.5

6.0 4426'09''

7.9

9.3 11.2 37.9

46 8.936E-06 7.401E-06 -2.295E-06 10.6

5.7

4.4

4.0

4.8

3.6 14435'04''

4.2

5.0

6.0 11.6

58 7.088E-06 4.539E-06 4.948E-07

7.2

4.4

4.0

3.2

4.0

3.1 1036'37''

3.6

4.2

5.1

8.4

60 1.773E-06 6.016E-06 1.390E-06

6.4

1.4

2.0

3.6

3.8

1.7 7343'12''

2.8

3.3

4.1

4.4

33/1 2.272E-06 6.348E-06 -1.459E-07

6.4

2.3

2.2

3.7

3.7

2.2 9202'52''

3.0

3.5

4.4

5.6

49/1 8.937E-06 4.205E-06 -2.653E-06 10.1

3.0

4.4

3.0

4.7

2.6 15612'16''

3.7

4.4

5.4

8.2

51/2 8.113E-06 9.853E-06 2.337E-06 11.5

6.5

4.2

4.7

5.0

3.8 5532'54''

4.4

5.3

6.3 12.8

54/1 4.058E-05 1.112E-05 9.087E-06 43.2

8.5

9.5

5.0

9.8

4.3 1550'11''

7.2

8.5 10.7 28.5

59/1 7.091E-06 9.094E-06 -2.985E-06 11.2

4.9

4.0

4.5

5.0

3.3 12543'42''

4.2

5.0

6.0 11.1

64/2 1.462E-05 4.890E-06 2.076E-06 15.0

4.5

5.7

3.3

5.8

3.1 1133'29''

4.5

5.3

6.6 12.2

Tabela 4.3 Lokalne mjere tanosti

od

do

21
21
21
21
37
37
37
37
41
41
41
46
46

64/2
60
58
33/1
49/1
59/1
60
64/2
46
33/1
58
54/1
51/2

A
6.4
2.8
5.5
3.1
6.1
6.2
7.5
9.1
9.8
10.9
10.6
12.4
6.6

B
3.0
0.8
2.1
1.3
3.1
3.1
2.8
4.3
8.1
6.4
5.1
6.6
4.3

3059'49''
8904'44''
2332'47''
9435'46''
920'58''
2646'42''
12207'58''
15733'53''
3657'52''
4624'40''
4623'09''
1548'59''
10459'24''

Tabela 4.4 Elementi relativnih elipsi greaka

od

do

46
46
58
58
58
58
60
33/1
49/1
49/1
51/2
51/2

58
49/1
54/1
33/1
60
59/1
64/2
64/2
51/2
59/1
54/1
59/1

6.2
6.8
11.6
5.2
6.0
7.7
6.1
6.9
5.2
3.6
12.4
4.6

B
3.8
2.8
5.5
2.2
2.4
2.3
3.0
3.4
2.8
2.0
6.6
2.0

14656'30''
14249'02''
2123'49''
232'17''
2921'59''
12158'52''
2335'03''
3700'18''
3849'08''
9725'38''
1343'10''
1229'34''

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

18

trag QX

max

544.1514

5.2

7.4

6.4

190.8

min

0.2

Tabela 4.5 Globalne mjere tanosti mikrotriangulacijske mree Tuanj

54/1

46

41

51/2

49/1
59/1

58

37

60

21

33/1

apsolutne elipse pogreaka

64/2

relativne elipse pogreaka

0

0.0

0.25

0.5

10

20

0.75

30 40 mm
1.0 km

mjerilo elipsi pogreaka

mjerilo mreze

Slika 4.2 Apsolutne i relativne elipse greaka

mikrotriangulacijske mree Tuanj

max

min

190.6

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

19

Pouzdanost mikrotiangulacijske mree Tuanj

pravac
od-do
21-64/2
21-60
21-58
21-33/1
37-49/1
37-59/1
37-60
37-64/2
41-46
41-33/1
41-58
46-54/1
46-41
46-51/2
46-58
46-49/1
58-54/1
58-41
58-33/1
58-21
58-60
58-59/1
58-46
60-37
60-58

fi

pi2aiT Qx ai

0.327
0.333
0.332
0.322
0.274
0.374
0.354
0.275
0.254
0.447
0.558
0.295
0.296
0.376
0.621
0.343
0.359
0.333
0.355
0.525
0.436
0.468
0.634
0.275
0.344

0.423
0.417
0.418
0.428
0.476
0.376
0.396
0.475
0.413
0.220
0.108
0.505
0.504
0.424
0.179
0.457
0.498
0.525
0.503
0.333
0.421
0.389
0.223
0.475
0.406

pravac

fi

pi2aiT Qx ai

0.356
0.306
0.381
0.306
0.358
0.388
0.288
0.324
0.354
0.274
0.289
0.315
0.340
0.312
0.384
0.431
0.284
0.278
0.310
0.291
0.298
0.286
0.431
0.545
0.362

0.394
0.444
0.369
0.444
0.392
0.362
0.462
0.426
0.396
0.476
0.461
0.435
0.410
0.438
0.283
0.235
0.382
0.472
0.440
0.459
0.452
0.464
0.319
0.205
0.388

od-do
60-21
60-64/2
33/1-41
33/1-64/2
33/1-21
33/1-58
49/1-46
49/1-51/2
49/1-59/1
49/1-37
51/2-54/1
51/2-59/1
51/2-49/1
51/2-46
54/1-58
54/1-51/2
54/1-46
59/1-37
59/1-49/1
59/1-51/2
59/1-58
64/2-37
64/2-60
64/2-21
64/2-33/1

Tabela 4.6 Mjere lokalne vanjske i lokalne unutranje pouzdanosti

Iz tabele 4.6 moe se zakljuiti da se kod pravca 41-46 gruba greka najtee otkriva a da je
najvei utjecaj neotkrivene grube greke na izravnate koordinate kod pravca 58-41.
Takoer se mogu izraunati sljedee vrijednosti:
prosjena vrijednost broja prekobrojnosti 0.327
prosjena vrijednost lokalne pouzdanosti 0.364
koje predstavljaju sasvim prihvatljive vrijednosti s obzirom da se radi o triangulacijskoj
mrei.

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

20

ZAKLJUAK

Procjena kvaliteta geodetske mree moe se izvriti pomou analize tanosti i analize
pouzdanosti.
Analiza tanosti geodetske mree moe se provesti pomoi lokalnih i globalnih mjera
tanosti. Kod analize pomou lokalnih mjera tanosti treba voditi rauna da lokalne mjere
tanosti nisu invarijantne na izbor koordinatnog sistema, lokalne mjere tanosti ne uzimaju
u obzir korelacijsku zavisnost izmeu pojedinih taaka u mrei, pa ne odraavaju pravo
stanje o postignutoj tanosti. Bolje mjere kvaliteta geodetske mree su globalne mjere
ocjene tanosti. Globalne mjere ocjene tanosti dobiju se iz veliina izraunatih iz
svojstvenih vrijednosti cijele kovarijacijske matrice.
Kod mikrotriangulacijske mree "Tuanj", standardna odstupanja koordinata, kao lokalne
mjere tanosti nalaze se u intervalu:
1.8 9.5 za X i 3.0 7.9 mm za Y koordinatu.
Od globalnih mjera tanosti valja istai da je standardno odstupanje poloaja take P =7.4
mm. Te vrijednosti pokazuju kako je postignuta visoka tanost odreivanja koordinata.
Analiza pouzdanosti slobodnih geodetske mree provodi se pomou unutranjih i vanjskih
mjera pouzdanosti. Unutranje mjere pouzdanosti ukazuju na mogunost otkrivanja grubih
greaka. Vanjske mjere pouzdanosti odreuju utjecaj neotkrivenih grubih greaka na
nepoznate veliine, odnosno koordinate taaka. Broj prekobrojnosti pojedinog mjerenja
moe se izraunati jo u fazi projektiranja mree, pa se mogu otkriti dijelovi mree slabe
pouzdanosti.
Lokalne mjera unutranje pouzdanosti f i nalazi se u intervalu izmeu 0.254 (pravac 4146) i 0.634 (pravac 58-46), to navodi na zakljuak da je grubu greku najtee otkriti za
pravac 41-46, a najlake za pravac 58-46.
Lokalne mjere vanjske pouzdanosti pi2aiT Qx ai nalaze se u intervalu: izmeu 0.108
(pravac 41-58) i 0.525 (pravac 58-41), iz ega se moe zakljuiti da je utjecaj neotkrivenih
grubih greaka na izravnate koordinate najvei za pravac 58-41, a najmanji za pravac 4158.
Takoer se daju sljedee vrijednosti: prosjena vrijednost broja prekobrojnosti u iznosu od
0.327, kao i prosjena vrijednost lokalne pouzdanosti 0.364, to predstavlja prihvatljivu
vrijednost, s obzirom da se radi o mikrotriangulacijskoj mrei, za koju se zna da ove
veliine imaju malu vrijednost.
Date vrijednosti pokazuju da projektirana mikrotriangulacijska mrea zadovoljava potrebnu
tanost i pouzdanost koja je potrebna za potrebe praenja poloajnih pomaka kontrolnih
taaka, u iju svrhu je ova mrea uspostavljena.

Vrce E.: Kvalitet geodetske mree

21

Saetak
U radu su prikazani postupci ocjene tanosti i pouzdanosti geodetske mree. Teoretski
postupak je potkrijepljen konkretnim primjerom iz prakse. Data je ocjena tanosti i
pouzdanosti jedne mikrotriangulacijske mree.
Abstract
In the paper the procedures of the accuracy evaluation and reliability of the geodetic
network are presented. Theoretical procedure illustrated by the example from the practice.
The evaluation of the accuracy and reliability of the micro-triangulation network is shown.

LITERATURA

CASPARY W. F., 1987: Concepts of Network and Deformation Analysis, School of

Surveying, The University of New South Wales, Kensington, Australia,
GRAEVINSKI FAKULTET U SARAJEVU, Institut za geodeziju i geoinformatiku,
2002: STUDIJA O PRAENJU POLOAJNIH I VISINSKIH TOAKA NA IREM
PODRUJU RUDNIKA TUANJ U TUZLI, Sarajevo,
IVKOVI M., BARKOVI ., 1992: Kriteriji za ocjenu tonosti geodetskih mrea,
Geodetski list, br. 4, 465-472, Zagreb,
KOCH K.R., 1987: Parameter Estimation and Hypothesis Testing in Linear Models,

Springer Verlag,
KUANG, S., 1996: GEODETIC NETWORK ANALYSIS AND OPTIMAL DESIGN:
Concepts and Applications, SAMS PUBLICATIONS,
MIHAILOVI K., ALEKSI I., 1994: Deformaciona analiza geodetskih mrea,
Graevinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Institut za geodeziju, Beograd,
NIEMEIER W., 2002: Ausgleichungsrechnung, Walter de Gruyter Berlin New York,
PAALI S., 1989: Raun izravnanja, Graevinski fakultet Sarajevo, Sarajevo,
PEROVI G., AANIN S., 1989: Pouzdanost poligonometrijskih mrea, Geodetski list,
371-378, Zagreb,
VRCE E., 2006: Deformacijska analiza mikrotriangulacijske mree posebnih namjena,
Magistarski rad, Univerzitet u Sarajevu, Graevinski fakultet.