AUTOMEHATRONIAR

OPI PODACI O PROGRAMU ZANIMANJU

Obrazovni sektor: Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija
Naziv zanimanja: Automehatroniar
Trajanje obrazovanja: 3 godine
Razina sloenosti: III.
Uvjeti za upis: zavrena osnovna kola, ugovor o naukovanju-(etiri primjerka-potpisan od
strane roditelja i obrtnika). Elementi, pravila i postupci za izbor kandidata za upis u
programe obrazovanja za vezane obrte utvruju se na temelju Pravilnika o nainu
ostvarivanja programa naukovanja i strunog osposobljavanja za vezane obrte te o
pravima, obvezama, praenju, vrednovanju i ocjenjivanju naunika (N. N., br. 69/04.).
Posebni uvjeti za upis: Zdravstvena sposobnost lijenika potvrda o zdravstvenoj
sposobnosti za obavljanje poslova.

1.1. Cilj
Cilj obrazovanja za zanimanje automehatroniar je pored opih kompetencija neophodnih u
graanskom drutvu stei i strune kompetencije vezane uz standard kvalifikacije i zanimanja
koje omoguuju samostalno i odgovorno djelovanje na radnom mjestu te komunikaciju s kupcima
u zanimanju automehatroniar.

Zadae
Za ostvarivanje navedenog cilja potrebno je ostvariti zadae koje e omoguiti kvalitetno
odravanje, servisiranje i popravak motornih vozila u zanimanju automehatroniar (osobna vozila,
privredna vozila i motorkotai)
Struno-teorijska nastava u svim svojim dijelovima orijentirana je na praktinu nastavu, a izvodi
se uz primjenu odgovarajuih oblika i metoda. Praktini dio nastave koji se izvodi u koli u obliku
praktinih zadaa izvodi se tako da se simuliraju uobiajeni radni nalozi kupaca i usklauju s
kompleksnim radnim zadaama teorijske nastave. Praktini dio nastave koji se izvodi u obrtnikoj
radionici oblikuje se i provodi kao cjeloviti poslovni postupak koji je orijentiran na narudbu
kupca i sastavni je dio procesa rada u radionici. Sastavni dio praktine nastave koji se izvodi u
koli i u obrtnikoj radionici ili radionici pravne osobe je obvezno stjecanje osnova sigurnosti i
zatite na radu te zatite okolia.

NASTAVNI PLAN-AUTOMEHATRONIAR
Broj sati
Naziv predmeta

1. razred

2. razred

3. razred

Ukupni
broj sati

tjedno godinje tjedno godinje tjedno godinje

Zajedniki
opeobrazovni dio
Hrvatski jezik

105

105

96

306

Strani jezik

70

70

64

204

Povijest

70

70

Vjeronauk/Etika

35

35

32

102

Tjelesna i zdravstvena
1
kultura

35

35

32

102

Politika i gospodarstvo

70

70

Ukupno: A

315

315

224

854

35

35

70

70

70

70

Tehnika upravljanja i
1
regulacije

35

35

Raunalstvo

35

35

Tehnologija
automehatronike

280

288

568

Izborni predmet

35

35

32

102

Matematika u struci1

35

32

Organizacija obrta1

32

Tehniko crtanje1

35

Osnove elektrotehike1

35

Tehnologija
automehatronike1

35

32

B) Posebni struni dio

Matematika u struci
Tehnika
obrade
montiranja
Osnove elektrotehnike

Praktina nastava

17

595

16

120*

560

17

280**

544

1.699

96***

496

Ukupno: B

25

995

25

1.155

27

960

3.110

Broj sati: A + B

34

1.310

34

1.470

34

1.184

3.964

Praktina nastava u koli

Praktina nastava u koli organizira se kao simulacija uobiajenih radnih naloga kupaca i
usklauje s kompleksnim radnim zadaama teorijske nastave. Praktine sposobnosti stjeu se
zadaama u obliku radnih naloga kupaca. Temeljno obrazovanje o zatiti na radu dio je cijelog
obrazovanja.

Praktina nastava u koli u prvoj godini u direktnoj je vezi s struno-teorijskom nastavom.

Tijekom izvoenja nastavnih sadraja prvog razreda vano je, meu ostalim, praktino izvesti
mjerenja i vjebe teorijskih sadraja obraenih u predmetima elektrotehnika i tehnika obrade i
montiranja u ukupnom fondu od 105 sati.
Praktina nastava u koli u drugoj i treoj godini u direktnoj je vezi s kompleksnim radnim
zadaama u podruju struno-teorijske nastave.

Zavretak srednjeg obrazovanja

Sukladno lanku 82. Zakona o strukovnom obrazovanju, obrazovanje automehatroniara
zavrava izradom i obranom zavrnog rada u organizaciji i provedbi kole.
Sadraji, uvjeti, nain i postupak izrade i obrane zavrnog rada propisani su Pravilnikom o
izradbi i obrani zavrnog rada.

Cilj pomonikog ispita je da ispitanik dokae da je stekao praktine vjetine i strunoteorijska znanja utvrena nastavnim planom i programom neophodna za obavljanje poslova u
zanimanju. Pomoniki ispit se sastoji od praktinog i struno-teorijskog dijela kojima se
provjeravaju usvojenost znanja, vjetina i umijea potrebna za obavljanje poslova u
zanimanju. Praktini dio ovih ispita utemeljen je na praktinom dijelu programa (praktina
nastava i vjebe). Sadraji teorijskog dijela utvruju se iz odgovarajuih predmeta, koji se
navode u Ispitnom katalogu.
Za praktini dio ispita zadaje se, u skladu s Nastavnim planom praktinog dijela naukovanja,
praktina zadaa (uradak i radne probe) koja se obrauje kao cjelovita kompleksna radna
zadaa
Ispitanik mora u zadanom roku primjereno pomonikom statusu izraditi uradak i obaviti
radnu probu. Ispitna komisija na temelju dolje navedenih radnih proba zadaje ispitaniku do
pet kompleksnih radnih zadaa, koje ukljuuju praktini dio. Ispitna komisija moe
samostalno predloiti urade i radne probe koje e zadati ispitaniku. Za svaki pomoniki
uradak potrebno je izvesti planiranje, po mogunosti izraunati trokove, pripremu, provedu i
kontrolu funkcionalnosti

Struno-teorijski dio ispita obuhvaa teorijska znanja nuna za obavljanje praktinih

postupaka u zanimanju koja su propisana Nastavnim planom i programom za teorijski dio
naukovanja iz nastavnih podruja

STRUNO-TEORIJSKI DIO ISPITA

Struno-teorijski dio ispita je u pisanom obliku, a sastoji se od pitanja i zadaa koje postavlja
ispitna komisija. Ukoliko postoji katalog ispitnih pitanja za zanimanje automehatroniara,
komisija ga treba koristiti.
Ocjena se utvruje prema ovoj ljestvici:
BODOVNA
Ocjena
LISTA Postotak
(%) bodova
90 100
Odlian (5)
80 89
Vrlo dobar (4)
70 79
Dobar (3)
60 69
Dovoljan (2)
Manje od 30
Nedovoljan (1)