1. to je termodinamika (TD) i koji su njezini ciljevi?

Termodinamika je znanost o energiji openito. Vezana je poglavito uz toplinu, ali ne iskljuivo.

- prouava vezu i pretvaranje toplinske energije u druge oblike energije u TE i TE-TO

(unutranja kalorika energija goriva toplinska energija mehanika energija elektrina
energija)
-Prouava osnovne fizikalne zakonitosti:
- zakon odranja mase
- zakon odranja energije u razliitim oblicima: Mehaniki rad (W), Toplina (Q), Unutranja
energija sustava (U)
- zadaa Termodinamike:
- utvrivanje fizikalnih zakonitosti pri procesima pretvorbe energije
- ispituje meudjelovanje izmeu sustava i njegove okolice
2. to je energija? Definirati pojavne oblike energije u prirodi!
Energija predstavlja sposobnost sustava da obavi rad.
- Sukladno kinetikoj teoriji plinova, toplina Q[J] je dio energije koja je posljedica kaotinog
Brownovog gibanja atoma i molekula unutar sustava (naroito izraeno za plinove i tekuine).
- Mehaniki rad W[J] je dio energije koja je posljedica utjecaja sile odnosno usmjerenog
gibanja atoma i molekula.
- Prijelaz toplinske energije u mehaniki rad je mogu, ali ne u potpunosti.
- Mehaniki rad se moe u potpunosti pretvoriti u toplinsku energiju
3. to je termodinamiki sustav? Na koji se nain modelira (granice)?
Termodinamiki sustav ine tvari koja su energetski u meusobnoj vezi, te njihova
neposredna okolica.
Openito o granicama TERMODINAMIKOG SUSTAVA:
-kontrolni voluman je omeen zamiljenom ili stvarnom granicom
-granica moe biti vrsta (ne mijenja poloaj) i promjenljiva
-zamiljene granice se esto odabiru tako da su sukladne sa fizikim granicama spremnika
Postoje 3 osnovna elementa sustava: granica sustava, kontrolni volumen sustava i okoli
(vanjsko okruenje sustava)

4. Definirati vrste TD sustava i objasniti razlike!

TERMODINAMIKI SUSTAVI mogu biti: zatvoreni, otvoreni i izolirani
zatvoreni sustav :
-kroz granicu sustava nema tijeka mase
-masa plina je konstantna u sustavu
-moe postojati energijski tijek kroz granicu sustava pri emu se moe mijenjati i poloaj
granice sustava
1

primjer: zatvoreni cilindar sa stapom + dovoenje topline grijalicom = pomicanje stapa na

otvoreni dio cilindra
otvoreni sustav:
-kroz granicu sustava doputen je tijek mase
-moe postojati energijski tijek kroz granicu sustava
primjer: sunani kolektor za zagrijavanje vode, masa vode na dva mjesta presijeca granicu
sustava ulaz hladne vode i izlaz tople vode
Izolirani sustav :
-kroz granicu sustava nije doputen tijek mase
-ne moe postojati niti energijski tijek kroz granicu sustava
primjer: samo u teorijskim razmatranjima
5. Definirati referentne predznake topline i mehanikog rada!
Predznaci topline i mehanikog rada se dogovorom uzimaju:
- dovedena toplina Q u sustav i odvedeni mehaniki rad W iz sustava kao pozitivni procesi,
- odvedena toplina Q iz sustava i dovedeni mehaniki rad W u sustav kao negativni procesi.
6. to je toplina? Definirati naine prijelaza topline!
Toplina je energija koja se transportira kroz granice sustava kao posljedica
temperaturne razlike izmeu sustava i njegova okolia.
Transfer topline: provoenjem (krutine), konvekcijom(tekuine) i zraenjem (transparentne
tvari i vakuum)
7. to je toplinski otpor?
Izmijenjena toplina ovisi i o veliini toplinskog otpora na granici sustava odreuje vrijednost
toplinskog toka za zadanu temperaturnu razliku.
Tvari s velikim toplinskim otporom nazivamo toplinskim izolatorima, a tvari s malim
toplinskim otporom toplinskim vodiima.
8. Definirati adijabatski TD proces!
Ako je toplinski otpor dovoljno velik, ili su temperaturne razlike relativno male, moe se
zanemariti prijelaz topline kroz granicu sustava -ADIJABATSKI proces.
9. Na koji se nain mjeri koliina topline?
Toplina nije veliina stanja (sustav ne moe sadravati toplinu). Iznos izmijenjene topline
iskljuivo je povezan s procesom koji se odvija u TD sustavu tijekom njegova prelaska iz
jednog u drugo toplinsko stanje; postoji samo ako presijeca granicu sustava.
Poto toplina nije veliina stanja iznos izmijenjene topline tijekom pojedinog procesa poznat
je samo ako je specificiran tijek linije promjene stanja sustava od poetnog stanja 1 do
konanog stanja 2 ne predstavlja potpuni diferencijal.

Dovedena toplina sustavu poveava razinu energije TD sustava. Transfer topline kroz granice
sustava moe biti detektiran samo promjenom veliina stanja unutar TD sustava.
10. Definirati mehaniki rad!
Transfer energije kroz granice sustava, ekvivalentan djelovanju sile na putu.

Rad je pozitivan (W > 0) ako je odveden od sustava, bolje reeno SUSTAV OBAVLJA RAD.
Rad je negativan (W<0) ako se rad dovodi sustavu ili kaemo da se NAD SUSTAVOM
OBAVLJA RAD.
Predznaci rada i topline su suprotni jedan u odnosu na drugi obzirom na smjer kretanja kroz
granice TD sustava.
11. Na koji se nain mjeri mehaniki rad?
Za silu F kaemo da obavlja mehaniki rad (W) kada se tijelo na koje ona djeluje giba po
putu s (od toke 1 do toke 2) u smjeru puta:

Rad je definiran kao svladavanje sile na odreenom putu. Pri tome sila djeluje tako da tijelu
mijenja brzinu ili kompenzira djelovanje drugih sila koje djeluju suprotno gibanju ili oboje
(silu trenja ili silu tee).
Sila i put su vektorske veliine, rad je skalarna veliina.
12. Definirati vrste energije!
Potencijalna energija- posljedica meusobne privlanosti zemljine mase i mase tijela iznad
zemlje u njenom gravitacijskom polju. Velicina stanja (E p) jer ne ovisi o putu izmeu dviju
toaka, ve samo o masi, lokalnoj gravitaciji i razlici sredita mase poetne i krajnje toke.

Kinetika energija rad potreban da se tijelo mase m ubrza/uspori od brzine w1 do w2.

Kinetika energija je veliina stanja promjena ne ovisi o nainu (putu) prijelaza iz jednog
u drugo toplinsko stanje,nego samo o masi brzini na poetku i na kraju procesa.

Unutarnja energija koncentrirana na razini jezgara, atoma i molekula

3

Termika - na razini molekula: dovoenjem topline molekule mijenjaju brzinu gibanja, a

time i nagomilanu energiju.
Kemijska - na razini atoma: energija se mijenja promjenom kemijskog spoja
Nuklearna (fuzija i fisija) na razini jezgara
13. Definirati konzervativne sile!
Konzervativne sile- su one iji rad ne ovisi o putu ve samo o poetnoj i krajnjoj toki
(gravitacijska, elastina i Coulombova sila).Rad konzervativne sile po
zatvorenom putu jednak je nuli. esto energija naizgled nije ouvana
radi
utjecaja sile trenja, otpora zraka i ostalih nekonzervativnih sila.
Potrebno je pri analizi sustava odrediti kontrolni volumen odnosno
granice sustava.

14. to je snaga?
Snaga je brzina iskoritavanja energije ili brzina transformacije energije iz jednog oblika u
drugi:

U sluaju mehanikog rada (gibanja tijela po nekom putu) razvija se snaga:

Iz izraza za potencijalnu energiju snaga se rauna kao:

15. to je veliina stanja?

Veliina stanja- je parametar sustava koji se lako da izmjeriti.
Primjer: tlak, temperatura (ne ovise o masi), volumen,masa, unuranja energija, entropija,
entalpija ...
16. to je termodinamiki proces? Definirati naine prikaza TD procesa!
Promjena toplinskog stanja sustava iz nekog poetnog Ppoetno u drugo toplinsko stanje Pkrajnje
17. Definirati toplinsko stanje sustava!
Veliina stanja je parametar sustava koji se lako da izmjeriti.
Npr.: tlak, temperatura (ne ovise o masi), volumen, masa, unuranja energija, entropija,
entalpija
Toplinsko stanje sustava odreeno je tono odreenim brojem veliina stanja (mjerljivih
veliina).
4

Zadaa termodinamike je pronalaenje funkcijske veze izmeu toplinskog stanja i odreenog

nunog broja veliina stanja
18. to je TD ciklus?
Termodinamiki proces je promjena toplinskog stanja sustava iz jednog (poetnog, P, 1) u
drugo toplinsko stanje (zavrno, K, 2)
Procesni termodinamiki dijagram: grafiki prikaz promjene toplinskog stanja sustava od
poetnog do krajnjeg toplinskog stanja u p-v ; T-s ili h-s dijagramu
Linija promjene toplinskog stanja je linija koja spaja dva stanja, a povrina ispod linije
predstavlja vrijednost funkcije promjene.
Termodinamiki ciklus: proces ili serija procesa kod kojih su poetna i krajnja stanja ista.
Linije promjene stanja bilo kojeg ciklusa u procesnom dijagramu ine zatvorenu krivulju.
Promjena bilo koje veliine stanja (v) sustava nad cijelim ciklusom mora biti jednaka nuli.

Integral funkcije promjene stanja termodinamike veliine (Q) po nekom ciklusu nije
jednak nuli (vrijednost integrala ovisi o putu)

19. Definirati ravnoteni (povrativi) proces!

Ravnoteni proces (idealni sluaj) odvija se infinitezimalno malom brzinom da se uspostavi
ravnotea procesa izmeu malih uzastopnih promjena.
U realnim procesima, dovoljno mala brzina ovisi o vremenu relaksacije t r potrebnom da
sustav doe u stanje ravnotee nakon trenutnog poremeaja. Realni procesi su neravnoteni ili
nepovratni uslijed djelovanja vee brzine procesa, trenja, posmika fluida, temperaturnih
gradijenata unutar sustava i sl.
Koncept povrativog procesa ipak se esto s dovoljnom tonou koristi pri analizi stvarnih
(realnih) procesa. Ravnoteni tijek promjena stanja podrazumijeva ispunjenje triju
ravnotenih oblika:
a) Unutranje toplinske ravnotee (cijeli sustav ima istu T, odnosno sustav se nalazi u
unutranjoj toplinskoj ravnotei)
b) Unutranje mehanike ravnotee (jednakost tlaka unutar volumenasustava i jednakost sila
unutar sustava)
c) Vanjske mehanike ravnotee (jednakost sila produciranih u sustavu i sila prenesenih kroz
granicu sustava na druge mase u okoliu)
Sustav moe promijeniti ravnotenu toku jedino ako se kroz njegovu granicu prenese
toplinska ili neka druga energija.
20. Tlak (sve)
Karakteristine veliine stanja: tlak i temperatura (relativno lako mjerljive veliine stanja)
Tlak:
1. Odnos normalne komponente sile F(N) koja djeluje na povrinu stjenke A (m2)
2. Kumulativni efekt djelovanja molekula udarci na stjenku spremnika koji su uzrok
normalne komponente sile na stjenku (fluidi)
5

gdje je diferencijal povrine dA najmanja povrina stjenke za koju su efekti

fluida isti kao u cijelom spremniku.
Mjerenje tlaka:
1. mehaniki ureaji: a) Bourdonov manometar izravno oitavanje tlaka
b) visinom stupca tekuine
2. elektrikim ureajima - progib se konvertira u el. izlazni signal
Ureaj koji se temelji na visini stupca tekuine gustoe r u djelomino ispunjenoj U cijevi
temelji se na Newtonovom zakonu o ravnotei sila (po osi y)

- Razlika tlakova ovisi o gustoi tekuine i o visini njezina stupca, a ne ovisi o povrini i
obliku presjeka
- Tlakomjer je ureaj koji mjeri razliku tlakova, odnosno mjeri tlak u odnosu na tlak okolia.
- Barometar je ureaj koji mjeri tlak okolia pok .
- Tlak u spremniku moe biti vei, jednak ili manji od tlaka okolia.
- Zrani omota stvara na povrini zemlje atmosferski tlak po (101325 Pa). Mjeri se
barometrom.
Ispod atmosferskog pa sve do p = 0 jest pv - podtlak. Mjeri se vakuummetrom (pokazuje
koliko je tlak u spremniku nii od tlaka okolia).
Apsolutni tlak rauna se izrazom: p = pA = po - pv .
Tlak u potlanim spremnicima esto se izraava kao vakuum u postocima (100% vakuum ne
moe se niti teorijski postii):

Tlakove iznad atmosferskog mjeri manometar, pa definiramo manometarski tlak pman

ili pretlak (nadtlak).
Apsolutni tlak se rauna:
p = pA = po + pman
Manometar pokazuje koliko je tlak u spremniku vei od tlaka okolia, mjeri pretlak ili nadtlak
ppr .
Apsolutni tlak je veliina stanja. Podtlak i pretlak nisu veliine stanja jer ovise o tlaku okolia
(promjenjiva veliina).

21. Temperatura (sve)

Temperatura: mjera zagrijanosti ili ohlaenosti tijela (sustava)
molekularna teorija definira izravnu vezu izmeu temperature i prosjene brzine gibanja
molekula
mjerljivo termodinamiko svojstvo sustava
mjerenje komparacijom s lake mjerljivom veliinom (visina stupca ive u ivinom
termometru) termometar
vremenska promjena ivina stupca, u poetku bra promjena, pa potom sve sporija, sve do
asimptotske vrijednosti izjednaenja
Temperatura se moe mjeriti:
-termometrom,
-termistorom (promjena otpora definira temperaturu),
-termoelementom (inducirani napon izmeu dva elementa
ovisno o T)
Kod definiranja apsolutne (termodinamike) temperaturne skale postoje dvije karakteristine
toke:
1. Temperatura 0 K (apsolutna nula): prestaje kretanje molekula kojeuvjetuje toplina
2. Temperatura 273,16 K (trojna toka vode) definirana za tlak 610,755 Pa
Postoje dvije apsolutne skale temperature: Kelvinova (K) SI jedinica
Rankineova (R) anglosaksonske zemlje
Apsolutna TEMPERATURA je uvijek veliina stanja.
Celsiusova skala ( interval izmeu toke smrzavanja i toke kljuanja iste vode podijeljen na
100 jednakih dijelova pri tlaku 760 mm Hg)
T(K) = T(C) + 273,15 Promjene temperature su brojano jednake u K i C DT(K) =
DT(C)
Fahrenheitova skala ( interval izmeu toke smrzavanja i toke kljuanja iste vode podijeljen
na 180 jednakih dijelova; od 32 F do 212 F) - relativna temperaturna skala u
anglosaksonskim zemljama
Veza izmeu Celsiusovih i Fahrenheitovih stupnjeva:
T( F) = 9/5 (T(C) + 32)
Veza izmeu Rankineovih i Fahrenheitovih stupnjeva:
T(R) = T(F) + 459,67
22. Nulti zakon TD (jednakost T)!
Nulti zakon termodinamike (dead state): 2 granina tijela (TD sustav u kojem se zanemaruje
interakcija sa okolinom) imaju istu vrijednost temperature samo ako ne postoji izmjena
topline izmeu njih.
7

Sustav preputen sam sebi (bez dovoenja topline ili mehanikog rada izvana) prirodno tei
postizanju ravnotee. Kad se ravnotea uspostavi sve mjerljive promjene u sustavu nestaju
(nema niti razlike u temperaturama tijela).
Termodinamika temperatura je preduvjet termike interakcije dva tijela odnosno TD sustava
i okoline (potencijal izmjene topline).
Ovo svojstvo na bazi iskustva koristi se za proces mjerenja temperature.
- TD ravnotea teoretski nastaje nakon beskonano dugo vremena
- TD ravnotea u praksi postie se nakon t k kada je neznatna razlika izmeu temperatura dva
tijela
23. Prijelaz rada preko granica sustava! Definirati vrste!
Primjeri rada kada dolazi do prijelaza preko granice sustava, a da ne postoji djelovanje sile na
putu:
Zatvoren strujni krug sa izvorom izvan sustava i otpornikom (grijaem) unutar sustava.
Za izraun ovog izraza potrebno je poznavati funkcije u(t) i i(t).Torzijski
(mehaniki) rad propelera na osovini unutar sustava uz motor izvan
sustava.
Za izraun ovog izraza potrebno je poznavati funkciju MT
().Rotirajua vratila esto se javljaju u termodinamici jer upravo je
ovo est nain prijenosa mehanike energije iz sustava.
TD Sustav: cilindar s pominim stapom, plin zatvoren u cilindru
-Granica sustava okruuje plin i ona ekspandira ili se komprimira s plinom (fleksibilna
granica gibljivi stap)
24. Kompresija i ekspanzija u pv dijagramu!
Promjena tlaka i volumena nke djelatne tvari (od stanja 1 do stanja 2) obavit e mehaniki rad
TD sustava:

Ovdje je potrebno poznavati funkciju p(V), bolje reeno nuno je poznavati liniju (nain)
promjene stanja sustava.Kad sustav obavlja rad, energija sustava se smanjuje.
Ako okolina obavlja rad na sustavu, energija sustava se poveava. Da bi sustav mogao vriti
rad, sustavu je potrebno dovesti upravo tu koliinu energije ili u tijelu mora biti tolika koliina
nagomilane energije.
Energija prelazi u rad i rad moe prei u energiju. Jedinice za rad i energiju su jednake.
Za ravnotene promjene stanja funkcija promjene p(V) prikazuje se p-V dijagramom.
Povrina ispod linije promjene stanja na p-V dijagramu prikazuje izvreni mehaniki rad.
p-V dijagram prikazuje i predznak izvrenog rada:
Kako je p veliina stanja, ona je uvijek pozitivna p>0. Predznak mehanikog rada ovisi o
predznaku diferencijala volumena dV:
uz dV > 0, sustav se iri ili ekspandira (V2 > V1) pa je i mehaniki rad pozitivan W12 > 0 sustav vri rad;

uz dV<0, sustav se komprimira (V2 < V1) pa je i mehaniki rad negativan dovodi se
sustavu.
Uz konstantan V sustavu se ne moe niti dovesti rad niti sustav moe vriti rad (dV = 0).
Linija V = const. dijeli p-V ravninu na dva podruja: podruje ekspanzijskih i podruje
kompresijskih promjena stanja sustava (neovisno o p).
25. Definirati ekstenzivne i intenzivne veliine!
Ekstenzivna veliina stanja ovisi o proirenju sustava odnosno vezana je na masu sustava.
Za sustav podijeljen na k dijelova, vrijednost ekstenzivne veliine stanja sustava jednaka je
sumi doprinosa svakog dijela (volumen):

Specifina veliina stanja po jedinici mase, npr. specifini volumen u m3/kg :

Veliina stanja po jedinici koliine (mnoine) tvari, npr. molarni volumen u m3/mol :

Intenzivne veliine stanja ne ovise o proirenju sustava.

U ravnotenom sustavu podijeljenom na k dijelova, vrijednost intenzivne veliine stanja je
ista u svakom dijelu sustava.
Uvjet: veliina svakog dijela podsustava puno je vea od slobodne putanje molekula.
Primjeri: tlak, temperatura, specifini volumen
Pomou 2 nezavisne veliine stanja mogu se naelno odrediti i ostale (zavisne) veliine stanja
uz promatrano toplinsko stanje tvari.
Eksplicitni oblik termike jednadbe stanja homogenog sustava:
p=f1(v,T)
v=f2(p,T)
T=f3(p,v)
26. TO SU SPECIFINE VELIINE?
Specifina veliina je nain izraavanja ekstenzivnih veliina (npr., volumena, entalpije,
toplinskog kapaciteta, itd.), tj veliina koje se prostiru u irinu. Dobiju se tako da se stvarna
vrijednost podijeli s masom. Rezultirajua veliina naziva se specifini volumen, specifina
entalpija, specifina toplina itd.
27. UNUTARNJA ENERGIJA(sve)
Unutarnja energija koncentrirana na razini jezgara, atoma i molekula. Unutarnja energija je
zbroj potencijalne i kinetike energije. Zavisi od strukture i termodinamikog stanja tijela, a
predstavlja zbroj ukupne energije njegovih sastavnih estica. Unutarnja energija se ne mjeri
neposredno, ve se mjeri U - promjena unutarnje energije koja zavisi od poetne i krajnje
temperature.

28. UKUPAN RAD, RAD OKOLINE I KORISTAN RAD!

Rad je skalarna fizikalna veliina koja je blisko povezana s energijom, te bi se mogao
definirati kao prenoenje energije s jednog tijela na drugo ili iz jednog sustava u drugi. No,
takva je definicija neprikladna ako se pojam rada koristi prilikom definiranja pojma energije,
to je teko izbjei barem za pojanjavanje apstraktnijih definicija energije (a u klasinoj
mehanici najjednostavnije je definirati energiju tijela upravo kao sposobnost tijela da izvri
rad). Ukupan rad: w = 12p dv. dv>0 sirenje plina, rad pozitivan, dv<0 sabijanje plina, rad
negativan, a ako nema promjene volumena tj. dv=0 rad je 0. Rad okoline,wc = 12p0 dv =p0(v2
v1), izotermno dovoenje topline, sistem predaje rad okolini. Koristan rad,
wk = w wc = pdv - p0 (v2 - v1).
29. TEHNIKI RAD!
Tehniki rad, wt = - 12v dp =p1 v1 + w - p2 v2.
30. ENTALPIJA (sve)
Entalpija (H) je u termodinamici mjera za unutarnji sadraj toplinske energije (koliina
topline po kilogramu medija) i openito se moe definirati izrazom H = U + pV, gdje je U
unutarnja energija, p tlak, a V volumen sustava. Entalpija je veliina stanja (ne ovisi o putu
prijelaza). Entalpija je kontinuirana funkcija ostalih veliina stanja, definirana implicitno: h =
h1(p,v), h = h2(T,v), h=h3(p,T). Entalpija se, kao i U ne moe mjeriti izravno, ve se rauna
pomou mjerljivih veliina stanja i poznatih funkcijskih veza. Pri konstantnom tlaku, p=const.
Promjena entalpije jednaka je izmjeni topline izmeu sustava i okoline: dh=dq,
Ili poslije integriranja: h=h2-h1=q. Promjena entalpije idealnog plina u TD procesu
h = u + pv, ili uz jed. stanja h = u + RT; h = h (T) , entalpija idealnih plinova je funkcija
iskljuivo TD temperature, h = h (T, p). dh = dq = (parc q/ parc T) pdT = cpdT.
cp - specifini toplinski kapacitet, pod pretpostavkom cp = const. na cijelom temperaturnom
intervalu, moe se izvriti integriranje za cijeli TD proces od poetne do krajnje toke (1do2):
h = h2 - h1 = cp (T2 - T1).
31. ZAKON O ODRANJU MASE ZATVORENOG SUSTAVA
Masa je konzervativno svojstvo. Ne moe nestati, niti ni iz ega nastati, samo se njezin sastav
moe mijenjati iz jednog oblika u drugi. Korektna tvrdnja u inenjerskoj TD.
-Izuzetak kod nuklearnih reakcija Einstein E = c2 m.
Zakon o odranju mase zatvorenog sustava:
-Ne postoji protok (tijek) mase kroz granice sustava
-Faktori s lijeve strane ne postoje (ulazni u sustav i izlazni maseni protok iz sustava).
(dmsustava/dt) = 0, msustava = konst.
32. ZAKON O ODRANJU MASE OTVORENOG SUSTAVA
Postoji maseni protok (tijek) mase kroz granice sustava (kompresor, pumpa, turbina, mlazni
motor, izmjenjiva topline i sl.)
-Maseni protok qm (ulazni ili izlazni ili oba) odreen je normalnom relativnom brzinom fluida
w koji struji kroz diferencijalnu povrinu dA.
-estica tekuine u vremenskom intervalu dt pomakne se okomito od referentnog
diferencijalne povrine dA na udaljenost wndt.
10

Diferencijal mase fluida koji u vremenu dt proe kroz dA iznosi: dm = w n dAdt

Maseni protok kroz dA rauna se: qm, dA = wn dA, dok se sveukupni protok dobije
integriranjem wn dA. Ako pretpostavimo da postoji ulazni i izlazni maseni protok (koji
nuno nisu jednaki u pojedinim fazama procesa): qmu = qmu, a qmi = qmi. Ako je qmu > qmi,
akumulacija mase u sustavu je qmi - qmu. Ovdje zakon o odranju mase vee etiri mjerljive
veliine: vrijeme, gustou, brzinu i geometriju.
33. TRANZIJENTNE POJAVE KOD TOKA MASE OTVORENOG SUSTAVA
Tranzijalne (prijelazne) pojave. Vremenski promjenljive promjene. Najee nune za procese
regulacije procesa. Uvjeti strujanja, masa sustava se mijenja s vremenom. Tijekom
tranzijentnog procesa, masa sustava moe se mijenjati tako da se mijenja bilo volumen, bilo
gustoa. Uz krute (fiksne) granice sustava i uz nekompresibilnost fluida tijek mase moe biti
samo stacionaran vremenski se ne moe mijenjati.
34. I glavni stavak TD (otvoreni sustav, stacionarno stanje, zatvoreni sustav)
U TD se u prvom koraku izuavaju ravnoteni procesi (neznatna odstupanja od
ravnotenog stanja).
TD proces je neprekinuti niz stanja veoma bliskih ravnotenom stanju (i unutar
sustava i u odnosu sustav - okolina) koji se odvija usporeno i kvazistatiki.
Ravnoteno stanje podrazumijeva jednakost veliina stanja u svim tokama sustava, i
u svim tokama kontrolne plohe, npr: tlaka i temperature.
Skup svih termodinamikih procesa izraenih termikom jednadbom stanja
predstavlja prostornu plohu u koordinatama p, v, T(slika)

Izmjena energije kod realnih procesa postoji samo uz postojanje neravnotee,

(unutranje neravnotee ili neravnotee sustav - okolina).
Za neravnotene procese jednadba stanja: pv=RT ne daje tone rezultate.
Jednadba stanja realnih procesa mora obuhvatiti toke neravnotee: locirati ih
koordinatom i fiksirati vremenski trenutak kada su vrijednosti veliina stanja izmjerene. (
p, v, T, , ) = 0
11

Za TD proces koji je mogue voditi u jednom smjeru, a potom proi kroz niz istih
toaka stanja sustava u suprotnom smjeru sve do poetnog stanja kaemo da je povratljivi TD
proces.
Proces mora biti u TD ravnotei, kvazistatian i da se odvija bez trenja i vrtloenja.
Opi zakon odranja i pretvorbe energije: D. Joul, Mayer i M. V. Lomonosov.
Ukupna suma energija sustava uzimajui u obzir izmjenu energije sustav okoli
ostaje konstantna:
U diferencijalnom obliku:

dU = dQ - dW
du = dq - dw
dq = du + dw

TD sustav:
- Analiza svih oblika energije te pretvorba oblika energije
- Prijelaz energije na granici sustava (rad W i toplina Q)
- Energije vezane na sustav: unutranja U, kinetika Ek , potencijalna Ep i druge.
-Opa formulacija: Energija ne moe nestati, ni iz ega nastati, moe se samo
mijenjati (transformirati) iz jednog energijskog oblika u drugi.
Energija sustava je konzervativno svojstvo.
Energija koja u jedinici vremena ulazi u sustav kroz njegovu granicu energija koja u
jedinici vremena izlazi iz sustava kroz njegovu granicu = vremenskoj promjeni energije
vezane na masu unutar sustava
- Ulazna energija u sustav se djelomice troi na pokrivanje izlazne energije iz sustava,
a djelomice na vremensku promjenu energije vezanu na masu unutar sustava.
- Slinost varijabli mase i energije u zakonu o ouvanju mase i zakonu o odranju
energije: oblik forme svih konzervativnih zakona je isti.
- Lijeva strana jednadbe odreuje transfer energije kroz granice sustava (rad, toplina
i transport energije uslijed masenog toka kroz granicu sustava)
- Desna strana jednadbe odnosi se na vremensku promjenu energije koja je u svakom
trenutku vezana na masu unutar sustava.
Stacionarno stanje otvorenog sustava (obzirom na energiju)
- masa ulazi i izlazi iz sustava pa je nuan RAD koji pokree tok mase kroz granice
sustava (tok rada - rad utiskivanja u sustav ili rad istiskivanja tekuine iz sustava)
-SNAGA toka rada (rad u vremenu) (za element mase m) i za masu tekuine:

-Rad toka moe se odvojiti od ukupnog rada:

-Drugi oblik jednadbe odranja energije:

- energija e predstavlja zbroj unutranje, kinetike i potencijalne energije

-Uz izraz za entalpiju:

12

Zakona o odranju energije za zatvorene sustave

-Mase ne ulazi i ne izlazi iz sustava, pa nema niti toka rada
- gornja jednadba predstavlja diferencijalni oblik jednadbe Zakona o odranju
energije za zatvorene sustave
-TD analiza zatvorenog procesa vezana je za promjene toplinskih stanja sustava od
poetnog do konanog stanja

esto se energija sustava sastoji samo od njegove unutranje energije. Ako su

promjene stanja sustava ravnotene (povrative), mehaniki rad (W12 ) definiran je
posljednjim izrazom i znai:
Dovedena toplina zatvorenom sustavu djelomino se troi na promjenu
njegove unutranje energije, a djelomino na vrenje ravnotenog
mehanikog rada.
Zakona o odranju energije za otvorene sustave
-Velik broj ureaja u inenjerskoj praksi (stacionarni i nestacionarni)
-Komparacija vrijednosti promjena Ek i Ep , U i H
lako se uoi da promjenom Ek i Ep ne nastupaju bitne promjene U i H:
npr. promjena visine od 100 m mijenja U za 1kJ/kg to ini energiju potrebnu za promjenu
temperature vode za 0.25C
Upravo radi toga se za stacionarne procese (razlike u razinama ulaza i izlaza
nekoliko metara) promjene Ek i Ep mogu zanemariti
-Stacionarnost vremenske promjene ekstenzivnih veliina stanja
jednake nuli:
-Volumen: veliina i oblik otvorenog stacionarnog sustava vremenski se ne mijenja
-Nema rada vezanog za ekspanziju ili kompresiju sustava
Energija je takoer ekstenzivno svojstvo: energija vezana za masu sustava vremenski se ne
mijenja:

pa jednadba zakona o odranju energije za otvorene stacionarne sustave glasi:

13

Uz pretpostavku samo jednog ulaznog i jednog izlaznog otvora (stanja 1 i 2) i jednadbe o

odranju mase za otvorene stacionarne procese (qm1=qm2=qm):
Zanemrenjam

Za ravnotene promjene stanja radne tvari u otvorenom sustavu

tehnikim radom i izraava:

naziva se ravnotenim

Dovedeni toplinski tok nekom otvorenom sustavu u kojemu se odvijaju ravnotene

promjene stanja tvari, djelomino se troi na vremensku promjenu njegove entalpije,a
djelomino na dobivanje snage (ravnotenog tehnikog rada).
Diferencijalni i specifini oblik:
Zakon o odranju energije za tranzijentne pojave
(nestacionarno stanje)
-Bitno u podruju regulacije rada TD sustava
Pretpostavke: a) m nije konstantno;
b) jednoliki tijek;
c) homogenost (jednolika izmijeanost)

Pomnoimo prvu jednadbu sa dt i integrirajui po vremenu u intervalu

jednadba).

(druga

35. II glavni stavak TD

Drugi glavni stavak je zakon porasta entropije;
Toplina prelazi s jednog tijela na drugo u sustavu samo ako uslijed toga poraste
entropija sustava.
Vea brzina procesa daje vei porast entropije.
Nepovratljivost i dobivanje rada
Rad povratljivih procesa w uvijek je vei od rada nepovratljivih
Povratljiv proces sabijanja (od stanja 2 do 1) treba isti rad kao i pri irenju, pri
nepovratljivom sabijanju rad mora biti VEI !

14

Openito vrijedi:
Nepovratljivost uzrokuje manje dobivenog rada, Nepovratljivost uzrokuje vie utroenog
potrebnog rada u odnosu na rad povratljivog procesa.

Proces prirodnog prijelaza

topline
dq nije potpuni diferencijal, ali dq/T ini ga potpunim

Integral po zatvorenoj liniji mora biti manji ili jednak nuli: Clausiusova nejednakost. Pri
tome znak jednakosti stoji za ravnotene procese. Omjer ovih veliina je vei za
neravnotene procese.
Prema ovom omjeru definirana je reducirana diferencijalna toplina - entropija (veliina
stanja):

Znak jednakosti vrijedi za ravnotene (povrative procese).

15

Entropija je vea za neravnotene procese.

36. Toplinski tok!
37. Idealni plin
Idealni plinovi: skup homogenih razrijeenih tvari kod kojih je razmak meu
molekulama mnogo vei od njihove slobodne putanje pa se djelovanje meumolekularnih
sila moe zanemariti
Plin je to blie idealnom to je tlak nii, temperatura via i to je manja molekularna
masa plina
Kod analize idealnih plinova zanemaruje se volumen molekula plina, pa je volumen
spremnika slobodni volumen gibanja molekula.
Kod realnih plinova postoji djelovanje van der Waalsovih meumolekularnih sila
Za odreivanje funkcijskih veza jednadbe stanja idealnog plina postoje dva pristupa:
teorijski (kinetika teorija plinova) i deterministiki (eksperimentalno praenje ponaanja
idealnog plina)
38. Gay-Lussacov zakon
Gay Lussac (1802): pokusi s idealnim plinom uz p=const.
v(q) dijagram uz parametar p=const. (izobarna promjena stanja)

*
specifini volumen idealnog plina pri tlaku
i
*
specifini volumen idealnog plina pri tlaku
i
*
specifini volumen idealnog plina pri tlaku
i
* =v( ,
)
- vidljiva je linearna karakteristika na eksperimentu zasnovane zakonitosti
- uz < , dobiva se
>
,
- uz > , dobiva se
<
- sva tri pravca sijeku apscisnu os u toki
- vidljivo je da kut koji pravac zatvara s osi ovisi o tlaku p
za zadani tlak p: v(q, p) =
(273,15 + q) / 273,15
v(T,p) =
T / 273,15
- za zadani tlak, uz smanjenje T, dolazi do smanjenja razmaka meu molekulama
plina to uzrokuje vee (jae) djelovanje meumolekularnih sila (realni plinovi)
U matematikom smislu radi se o pravcu v = kT, gdje je k=const. nagib pravca
ovisan o vrijednosti tlaka p.
16

U vT dijagramu dobiva se matematika familija pravaca iji se nagib smanjuje sa

porastom odabranog konstantnog tlaka.
Gay Lussacov zakon matematiki:
-v = f(p) T
-Za sada nepoznat oblik f(p)

39. Boyle-Mariotteov zakon

*pri stalnoj temperaturi vrijedi izraz:
*Proizlazi uz T = const. :
*Matematiki je to u pv dijagramu istostrana hiperbola.
*S porastom temperatura hiperbole su sve udaljenije od koordinatnog ishodita.
*Boyle i Mariotte: eksperimenti s idealnim plinom uz T=const.

17

* p(v) dijagram uz parametar T=const. (izotermna promjena stanja): matematika funkcija

istostrane hiperbole oblika pv = const. ili pv = (T)

=const.
40. Jednadba stanja idealnog plina
(Kombinacijom Gay Lussacova i Boyle Mariotteova zakona)
Usporedimo li prethodnu jednadbu s
Imamo:
to je ispunjeno samo pod uvjetom da funkcija
ne ovisi o toplinskom stanju idealnog
plina, nego za promatrani plin mora biti konstanta (R)
Ova jednadba omoguuje izraun jedne veliine stanja uz poznate ostale dvije, odnosno
implicitni I eksplicitni oblik jednadbe stanja idealnog plina:

41. Plinska konstanta

Plinska konstanta R (J/kg K) karakterizira pojedini plin (specifina plinska konstanta):

18

Navedeni izrazi raunaju veliine stanja idealnog plina mase 1 kg. Za tono odreenu masu m
(u kg) nekog idealnog plina vrijedi:
pV = mRT
Odreivanje plinske konstante R
Izrazimo li specifini volumen s gustoom moe se pisati:

Iz ega proizlazi da plinovi manje gustoe (laki plinovi) imaju vei R. Ovdje je vidljivo da R
ovisi o kemijskom sastavu plina.
Idealni plin je po svojoj definiciji vrlo razrijeen (p tei nuli) pa mjerenje ne bi dovelo do
preciznih vrijednosti R.

42. Zakoni kemijskih promjena (omjeri, Avogadro)

Tvari u kemijskim reakcijama meusobno reagiraju u tono odreenim masenim udjelima,
odnosno njihovim viekratnicima.
Ako su u kemijskoj reakciji idealni plinovi, pri p=const. i T=const. Oni meusobno reagiraju i
pri stalnim volumenskim udjelima, odnosno njihovim viekratnicima (GayLussac).
Avogadrov zakon (1811.):Svaki plin koji se nalazi u jednakom volumenu pri istovjetnom
tlaku i istoj temperaturi sadri jednaki broj molekula.
SI jedinica mnoine tvari ( koliine tvari ) je 1 kmol.
1 kmol plina u normnim uvjetima: p=101325 Pa i T=273,15K (atmosferski tlak i 0 C) sadri
6,022*1026 molekula Loschmidtov ili Avogadrov broj.
1/2=M1/M2
gdje su M1 i M2 molarne mase plina 1 i 2 u kg/kmol.
Umnoak gustoe i specifinog volumena jednak je 1:
v=1 pa moemo pisati:
v1M1=v2M2=vM=const.
Masa plina u (kg) koja odgovara molekulskoj masi tog plina Mr, zove se 1kmol
(molarnamasa).
Produkt (vM) je volumen jednog kilomola, a jednadba ukazuje da je za jednaki tlak i
temperaturu taj volumen jednak za sve plinove.
Molarna masa (M) -po brojanoj vrijednosti jednaka molekularnoj (relativnoj) masi, a
jedinica je kg/kmol n=m/M

19

43. Toplinski kapacitet, definicija, vrste

Odnos koliine topline koja se 1 kilomolu neke tvari u odreenom TD procesu dovodi i
promjene temperature kao posljedice dovoenja topline, naziva se molarni toplinski kapacitet
C (J/kilomol,K).
Postoji jo i specifini toplinski kapaciteti: Odnos koliine topline koja se 1kg neke tvari u
odreenom TD procesu dovodi i promjene temperature kao posljedice dovoenja topline c
(J/kg,K).
Postoje definirani specifini toplinski kapaciteti:
-politropski cn,
-pri konstantnom volumenu cv
-pri konstantnom tlaku cp
Specifini toplinski kapacitet pri konstantnom volumenu predstavlja koliinu topline potrebnu
da se masi neke tvari u iznosu od 1kg, tijekom odreenom termodinamikog procesa (ovdje
izohore) podigne temperatura za 1K.

44. Ovisnost toplinskog kapaciteta o temperaturi

Svi jednoatomni plinovi imaju skoro jednake Cmp, Cmv, neovisni su o temperaturi,a
vrijednosti su:

Za dvoatomne plinove se moe uzeti da su Cmp, Cmv, priblino jednaki za sve plinove,
ali ovise o temperaturi. Za srednje temperature, vrijednosti iznose:
Kod vieatomnih plinova Cmp, Cmv, su jo vei, ovise o vrsti plina i o temperaturi.
45. Odnosi toplinskih kapaciteta!
Odnos - eksponent adijabate:

Priblino je :
Za jednoatomne plinove =1,67
Dvoatomne = 1,4 i
Troatomne plinove = 1,29.
46. Mjerenje toplinskog kapaciteta
(Thomasovo mjerilo, cp= const.)
Kroz izoliranu cijev struji plin, masenog protoka qm koji se mjeri ugraenim mjeraem
protoka.
U cijev je ugraen elektriki grija koji plinu predaje toplinski tok 12=el te ga zagrijava od
1 na 2.
Te se temperature mjere ugraenim termometrima postavljenim ispred i iza grijaa.
20

Opisani sustav je otvoreni stacionarni sustav.

Uz pretpostavku jednakih presjeka na oba kraja cijevi, moe se rei da su i brzine plina (w) na
ulazu i izlazu cijevi jednake (zanemarenje promjene ekin)
Budui da nema razlika u visinama, moe se zanemariti i promjena potencijalne energije.
Uz sve mjerene veliine, lako je izraunati specifini toplinski kapacitet uz konstantni tlak.

47. Raunanje unutranje energije

Ponekad je vano odrediti apsolutne (ukupne) iznose unutranje energije homogene tvari kod
odreenog toplinskog stanja:

21

Ovdje je unutranja apsolutna vrijednost specifine unutranje energije vezana za vrstu

homogene tvari. Utvrivanje posljednjeg faktora u0je problem. U TD bitne su samo relativne
promjene u.
UNUTRANJA ENERGIJA IDEALNOG PLINA
Parcijalna derivacija

pa moemo pisati:

Unutranja energija idealnog plina ovisi samo o temperaturi.

Kako su bitne samo promjene u, uobiajena je pretpostavka da je pri

, vrijednost

, pa je:
UNUTRANJA ENERGIJA NEKOMPRESIBILNIH TVARI:
Uz istu pretpostavku da je u0=0 za
:
gdje je c specifini toplinski kapacitet nekompresibilne tvari.
48. Smjese idealnih plinova
U smjesi idealnih plinova svaki plin zauzima itav raspoloivi volumen, odnosno svaki se plin
ponaa kao da drugih plinova nema. Svaki plin u smjesi stoji pod svojim parcijalnim tlakom,
koji je odreen vrstom i masom (koliinom) plina, volumenom i temperaturom smjese.
Ukupni tlak smjese jednak je zbroju parcijalnih tlakova pojedinih plinova koji tvore smjesu.
22

Ukupni volumen smjese jednak je zbroju volumena plinova prije mijeanja.

Ukupna masa smjese jednaka je zbroju masa svih plinova smjese.

Ukupna koliina tvari smjese jednaka je zbroju koliina svih plinova.

Molni udio i maseni udio plina u smjesi ( m i n su masa i koliina tvari smjese):

Suma svih molnih odnono masenih udjela plinova iz smjese iznosi 1.

Jednadba stanja za i-ti plin (u mjeavini) prije mijeanja iznosi:
Nakon mijeanja i-ti plin zauzima cjelokupni volumen spremnika V i ima svoj parcijalni
(sudioniki) tlak pi :
Uz jednake desne strane jednadbe, vrijedi i jednakost lijevih:

A koji predstavlja volumenski (obujmni) udio i-tog sudionika u smjesi.Ovaj udio ujedno
predstavlja i molni udjel.

49. Molni i maseni udjeli

Preraunavanje molnih (volumenskih) udjela u masene udjele (uz pretpostavku da postoje dva
plina u smjesi):

Odnosno, za vie (k) plinova u mjeavini:

23

Zbrojimo li sve udjele, dobivamo:

Odnosno, za vie (k) plinova u smjesi (mjeavini):

50. Plinska konstanta smjese

Plinska konstanta smjese (mjeavine) plinova R:

24

Molarna plinska konstantamolarna

Iz izraza

Dobivamo

Odnosno molarna plinska konstanta smjese iznosi:

Preracunavanjem masenih u molarne udjele smjese dobiva se:q

51. Izohorna promjena stanja

Izohorna promjena stanja:
V = const.
v = const.
dV= 0 dv= 0
Na primjer: zagrijavanje idealnog plina mase m u zatvorenoj posudi vrstih stijenkivolumena
V od temperature q1do temperature q2. Jednadbom stanja odreen je tlak p1. Dovoenjem
topline rastu tlak (p2) i temperatura (q2). Promjenu stanja plina prikazana je dijagramom
(sljedei slajd), tako da liniju od poetnog toplinskog stanja (1) do konanog (2) nazivamo
linijom promjene stanja.
Omjeri apsolutnih tlakova pri izohornojpromjeni stanja idealnog plina jednaki su omjerima
termodinamikih (apsolutnih) temperatura.

Energijska jednadba za zatvoreni sustav:

25

Tehniki rad iznosi od stanja 1 do 2: wt1,2= v (p2-p1) , a toplina se rauna:

pri izohornom procesu dovoenjem topline Q12> 0,tlak idealnog plina u konanom stanju
p2> p1 i T2> T1

52. Izobarna promjena stanja

Izobarna promjena stanja:
p = const.
dp= 0
Na primjer: Cilindar u kojem se stap kree bez trenja, a tlakovi s unutarnje i vanjske strane
klipa su jednaki.Poetno stanje zadano je tlakom p, masom m i volumenom V (prostor izmeu
ela stapa i povrine horizontalnog cilindra).Uz pretpostavljenu toplinsku i mehaniku
unutranju i vanjsku ravnoteu i jednaku povrinu stapa moe se zakljuiti da je tlak mase
idealnog plina na stjenku stapa konstantan(i sila takoer)Dovoenjem topline uz stalan tlak
rastu volumen (V2 > V1) i temperatura (q2 >q1). Nakon prestanka dovoenja topline, dolazi
se do konanog toplinskog stanja 2 (p, V2 , q2, T2, U2 , H2, ...)

Omjeri ukupnih ili specifinih volumena pri izobarnoj promjeni stanja idealnog plina jednaki
su omjerima termodinamikih (apsolutnih) temperatura u pripadajuim tokama.
Kod dovoenja topline masi m idealnog plina u izobarnom procesu, toplina se troi dijelom
na promjenu unutranje energije i dijelom na vrenje mehanikog rada.

Izobarno dovoenje topline iz ogrjevnog toplinskog spremnika idealnom plinu rezultira

porastom temperature (T2> T1) i volumena (V2> V1). Zbog ekspanzije plina dobiva se
mehaniki rad.

26

53. Izotermna promjena stanja

Izotermnapromjenastanja:
T = const.
q= const.
dT= 0 du= 0
Na primjer: polagano zagrijavanje idealnog plina mase m, volumena V1i tlaka p1na
temperaturi qu zatvorenom sustavu s elastinim granicama. Polaganim dovoenjem topline
plin e se polagano iriti uz nepromijenjenu temperaturu T do nekog konanog stanja 2 (p2,
V2).

Iz prethodne jednadbe mogu se dobiti odnosi meu veliinama stanja toaka koje lee na
istoj ili razliitim izotermama. Omjer apsolutnih tlakova obrnuto je proporcionalan omjeru
ukupnih ili specifinih volumena stanja koja lee na istoj izotermnojliniji.

Kod dovoenja topline masi m idealnog plina u izotermnom procesu toplina se troi na
ekspanziju idealnog plina (sustav vri rad).
Pri izotermnoj kompresiji utroi se onoliko mehanikog rada koliko se od idealnog plina
odvede topline preko rashladnog spremnika.

27

54. Izentropska promjena stanja

Izentropska promjena stanja (povratljiva adijabata):
Adijabata: q = 0 je potreban ali ne i dovoljan za adijabatu; dq= 0 je potreban i dovoljan za
adijabatskupromjenu;Uztrajnuunutarnjuravnoteu(povratljivo),adijabataje
izentropa(ds=0).Izentropajestpovratljivaadijabata.Entropija = const. s = const.To znai da ne
postoji izmjena topline izmeu sustava i toplinskog spremnika (dobra i kvalitetna toplinska
izolacija na granicama sustava).
Idealni plin mase m, od poetne toke specifinogvolumena v1i tlaka p1(poznati q1, u1 ,
h1....) ekspandiraizentropskomekspanzijom do konane toke: v2, p2(poznati q2 , u2,h2...).

Ovdje do sad ve poznati omjer k nazivamo izentropskim koeficijentom

28

Mehaniki rad tijekom izentropske promjene stanja dobije se:

Mehaniki rad dobiva se (troi) iskljuivo na raun promjene unutranje energije idealnog
plina, odnosno dovedeni mehaniki rad pri izentropskoj kompresiji jednak je poveanju
unutranje energije dok je pri izentropskoj ekspanziji (sustav vri rad) rad jednak smanjenju
unutranje energije sustava.Tijekom izentropske kompresije T2>T1, odnosno temperatura
idealnog plina raste.Tijekom izentropske ekspanzije T2< T1odnosno temperatura idealnog
plina pada.
55. Politropska promjena stanja idealnog plina
Politropskapromjena stanja:Politropa: dvije grke rijei: poli mnogo i tropos put.
Postoji izravna veza izmeu izmjenjenetopline i temperaturne promjene, a cnse naziva
specifini toplinski kapacitet idealnog plina.
cn= cvza izohoru
cn= cpza izobaru
cn= 0 za izentropu, Q12= 0 uz T razliito od 0
cn= za izotermu, T = 0 uz Q12razliito od 0
Veliina cnnaziva se politropski specifini toplinski kapacitet idealnog plina i moe poprimiti
vrijednosti u intrervalu od:

Politropski specifini toplinski kapacitet ovisi o vrsti idealnog plina i o nainu izmjene topline
idealnog plina s toplinskim spremnikom. Sve promjene stanja idealnih plinova mogu se
svrstati u opu skupinu politropskih promjena stanja.
Cn je pozitivan osim u intervalu od 1 do k.
Za n = 0, cn= cp, izobara
Za n = 1, cn= +-beskonano, izoterma
Za n = k, cn= 0, izentropa
29

Za n tei prema +-beskonanocn= cv izohora

Kroz1 ucrtani process I za kompresiju I ekspanziju daju familiju krivulja. Povrinu p-v
dijagramadijelenaosampodruja, -Adijabata(n=)
dijelidijagramnapodrujedovodatoplineipodrujeodvodatopline.
Izohora(
)dijeli dijagram na:I do IV spozitivanimradom(ekspanzija radnogmedija), a
procesiu IV do VIII imajunegativanrad(kompresijaradnogmedija).
Iznad izoterme (n = 1) (podruje VII, VIII, I) raste temperatura, ispod izoterme (III do VI)
procesima opada temperatura.
PodrujeIII:uzdovoenje topline u sustav temperature random mediju pada (rad iz unutranje
energije).
PodrujeVII:odvoditoplina,alitemperaturaraste.
U podrujima III I VII je vrijednost 1<n<.

56. T,s dijagram

30

 podruje III: dq>0 i dT<0,

podruje VII: dq<0 i dT>0.
cn mora imati negativnu vrijednost,
n mora biti 1 < n < .
Naziv: Tehnika politropa,
logaritamska je funkcija kroz III i VII podruje, njome se prikazuju promjene stanja u
strojevima (kompresija i ekspanzija).
W12= 0

za izohoru
za izotermu

Postoje i izvedeni oblici jednadbe za izraunavanje mehanikog rada politropske promjene

stanja:

(dodatno):
Zanimljiv sluaj je politropska ekspanzija za n u intervalu od 1 do k. Ovdje je T2< T1 , cn< 0
pa je izmijenjena toplina Q12> 0.Kako je promjena ekspanzijska i W12> 0 pa se dolazi do
naizgled neloginog sluaja:
- Sustavu se toplina dovodi, a konana temperatura je nia od poetne. Razlog tomu je
to je izvreni rad dijelom rezultat dovedene topline, a djelom rezultat smanjenja
unutranje energije sustava.

31

Odreivanje eksponenta politrope n na osnovi mjerenja

p-v dijagram s tijekom politropske promjene stanja
Treba provjeriti lee li sve toke promjene stanja na politropi s istim n
istraivanjima toplinskih strojeva moe se snimiti promjena stanja pri ekspanziji ili
kompresiji.
Uz krivulju se izrauna eksponent politrope n i cn.
Logaritmira se jednadba politrope za dvije toke 1 i 2:
log p1 + n log v1 = log p2 + n log v2 :

to za krivulju u log p i log v koordinatnom sustavu predstavlja koeficijent nagiba

tetive izmeu toki 1 i 2,odnosno

n=tg

57. Otvoreni sustavi s idealnim plinom, stalnotlani sustavi

Stapni strojevi, turbokompresori, ventilatori, plinske turbine, pneumatski alati i slino
postoji tok mase, qmu=qmi
Primjer: stapni kompresor, p-v dijagram

32

Izobarna ekspanzija: punjenje cilindra, otvoren usisni ventil p1

Politropska kompresija: ventili zatvoreni
Izobarna kompresija: ispuni ventil otvoren, istiskuje se idealni plin iz cilindra u tlani vod
p2
Tijekom kompresije izmjena toplinskog toka s rashladnim spremnikom utjee na
eksponent politrope n. Za energijske analizu (I. Glavni stavak TD) za stacionarne
(ravnotene) promjene stanja:

58. Energetski ciklusi desnokretni

UVOD
Toplinski strojevi su termodinamiki sustavi u kojima se toplina prevodi u mehaniki rad
(motori)
33

ili prenosi toplinu od hladnijeg na zagrijanije tijelo, uz utroak mehanikog rada (rashladni
ureaji).
Motori to ostvaruju procesom irenja radnog medija u cilindru motora (volumen raste).
Za dobivanje rada tijekom vremena mora se proces irenja ponavljati.
Za ponavljanje mora se radni medij dovesti ponovno u poetno stanje.
Mehaniki rad se dobiva pri ekspanziji plina , a troi pri kompresiji plina.
DESNOKRETNI PROCES
Trajno dobivanje mehanikog rada mogue je ako radnu tvar vratimo u poetno stanje (p, T)
ali ne po istim promjenama stanja, nego po drugim, ali tako da sve promjene stanja prikazane
u p-V dijagramu tvore jednu zatvorenu liniju. Ovakav se proces naziva TD kruni proces ili
ciklus.
Cilj je da dobiveni mehaniki rad pri ekspanziji bude vei (po apsolutnoj vrijednosti)
od utroenog rada pri kompresiji.
U p-v dijagramu je ovaj dobiveni rad geometrijski predoen povrinom koju zatvara
kruni proces ili ciklus.
Opisani sluaj je desnokretni (u smjeru kazaljke na satu) dobiva se mehaniki rad
(npr. motori s unutranjim izgaranjem)
59. Energetski ciklusi ljevokretni
Mehaniki rad se dovodi radnoj tvari (troimo ga) pa je negativan (npr. rashladni ureaji).
U ovom sluaju mora biti:
Ovdje je potrebno naglasiti da je temperatura ogrjevnog spremnika (Tg) nia od
temperature rashladnog spremnika (Th).
Spremnik od kojeg radna tvar prima toplinu nazivamo ogrjevnim, dok spremnik kojemu
radna tvar predaje toplinu nazivamo rashladnim.
Za ocjenu efikasnosti rada ljevokretnih procesa definira se:

koji za rashladne ureaje pokazuje koliko je J topline preuzeto iz ogrjevnog toplinskog

spremnika (hladionice) na raun 1 J dovedenog rada;
odnosno za toplinske pumpe:
Koji ukazuje na to koliko se J (ogrjevne) topline Q 0 dobije za potrebe grijanja na raun 1 J
utroenog rada.
34

Bez obzira na smjer odigravanja krunog procesa, radni medij se vraa u poetno stanje i
nije se trajno promijenio radni medij je samo posrednik dok je dobavlja i potroa rada
zapravo izmjena topline.
Postoje dvije skupine procesa:
a) kod kojih se T radne tvari tijekom izmjene topline ne mjenja (izotermne
kompresija, ekspanzija, isparivanje, kondenzacija, kristalizacija i topljenje)
b) kod kojih se T radne tvari mijenja (izohora, izobara ili neka druga politropa).
60. TD stupanj djelovanja
Efikasnost ciklusa toplinskog stroja ocjenjuje se TD stupnjem:

za proces 1 a 2:
za proces 2 b 1:

q1 - q2 = (u2 - u1) + w12

- q2+ q1= (u1 u2) - w21

Topline znae:
q1 - dio topline q1 to se u procesu od 1 do 4 dovodi
q2 - dio topline q2 koji se na dijelu 4 do 2 odvodi
q2 - dio topline odvedene u procesu 2 do 3
q1 - dio topline dovedene u procesu 3 do 1
Vrijedi da je:

q1 + q1 = q1

q2 + q2 = q2
w12 - w21 = q1 - q2 = wk
12332132321

Stupanj korisnog djelovanja uvijek manji od jedan!!!

35

61. Povratljivi i nepovratljivi procesi

Kruni ciklus jest povratljiv ako su svi njegovi sastavni dijelovi povratljivi
(termodinamiki procesi). Izentropa je povratljiv proces.
Izoterma moe biti povratljiva.
Svi povratljivi procesi su jednako kvalitetni.
Povratljivi ciklusi imaju jednak termodinamiki stupanj korisnosti.
Realni kruni ciklusi nisu povratljivi.
Realni kruni ciklusi imaju manji termodinamiki stupanj korisnosti od
povratljivog krunog ciklusa.
Za povratljiv ciklus vrijedi:
Za adijabate elementarnog ciklusa vai ds = 0.
To vrijedi i za elementarne izoterme.
Za n-ti elementarni ciklus se moe pisati:

,
Sumiranjem odnosa za sve elementarne cikluse:

To je suma svih odnosa toplina ciklusa i temperatura, odnosno:

Ili za beskonano velik broj beskonano malih ciklusa:

36

Izraz se naziva Clausiusovim integralom:

- ne ovisi o obliku procesa,
- ovisi samo o poetnom i krajnjem stanju.
- poetno i krajnje stanje ciklusa je isto stanje,
- vrijednost integrala mora biti jednaka nuli.
Svi realni kruni ciklusi su nepovratljivi kruni ciklusi.
Za nepovratljivost ciklusa je dovoljno da samo u jednom svom dijelu bude nepovratljiv,
ma koliko taj malen bio.
Postoje 2 karakteristina sluaja:
- radni medij izmeu OS i RS uz temperature spremnika Tg > Th prijelaz topline,
- izmeu OS i RS odvija se nepovratljiv ciklus.
Nepovratljivost ciklusa (unutarnja ili vanjska) daje u krajnjem sluaju porast entropije:

Koristan rad takvog ciklusa je manji od povratljivog, a stupanj

djelovanja:
Iz ovoga slijedi da je vrijednost tog integrala uvijek negativna!!!

62. Carnotov proces

Predloen teoretski 1824. godine (francuski inenjer S. Carnot)
Od 1-2 izotermna ekspanzija (Q iz OS Tg)
Od 2-3 izentropska ekspanzija (izolirano od toplinskih spremnika Td)
Od 3-4 izotermna kompresija (Qoprema RS Th)
Od 4-1 izentropska kompresija (izolirano od toplinskih spremnika Tod)
- Realni Carnotov proces: - Tg> Tdi
- Tod> Th

37

-Izmjenjena toplina, dobiveni mehaniki rad i termiki stupanj djelovanja za:

a) Izotermne promjene

Ovdje je predznakom (minus) za Q0 naglaena injenica da se radi o odvedenoj toplini.

38

b) Izentropske promjene

Ovdje je termiki stupanj djelovanja Carnotovog procesa vei ako je via T radne tvari pri
kojoj se toplina dovodi, odnosno ako je nia T radne tvari pri kojoj se toplina odvodi.
Ovaj koeficijent je jednak za Carnotov proces s bilo kojom radnom tvari.
IDEALAN CARNOTOV PROCES Kada je Td radnog medija jednak Tg ogrjevnog
spremnika, odnosno Td = Tg te Tod = Th. Tijek izmjene toplina se odvija beskonano dugo.

Termiki stupanj djelovanja desnokretnog Carnotova procesa ovisi samo o

temperaturama toplinskih spremnika.
Kod idealnog Carnotovog procesa moe se odrediti maksimalno mogui termiki stupanj
djelovanja i kao takav posluiti kao etalon za ocjenu efikasnosti ostalih krunih procesa, koji
se izvode izmeu istih toplinskih spremnika temperatura Tg i Th.
63. Joulov proces
Proces se odvija izmeu dviju izentropa i dviju izobara (strojevi s toplim zrakom).
1-2 izentropska kompresija sa p1, T1 na p2, T2
2-3 u izmjenjivau topline radni medij se zagrijava na T3 pri konstantnom tlaku
p2= p3
3-4 izentropska ekspanzija do tlaka p4 i temperature T4
4-1 u izmjenjivau topline hlaenje (predavanje topline Q0) pri konstantnom tlaku p4=
p1 do temperature T1 , ime je proces zatvoren

39

Kako se toplina dovodi/odvodi uzduhu pri konstantnom tlaku:

64. Ericssonov proces

Ericssonov desnokretni proces:
- 2 izobare
- 2 izoterme
Potreban protusmjerni izmjenjiva topline Q

40

OPENITO
Procesi kod motora s unutarnjim izgaranjem
Pojednostavljenja:
a) tijekom ciklusa cilindar sadri plin uvijek iste mase i sastava
b) Razvijanje Q unutarnjim izgaranjem tretira se kao dovoenje Q izvana
c) Odavanje Q pri ispuhu nastalih plinova, tretira se pri stalnom volumenu
d) Spec. toplinski kapacitet plina uzima se temperaturno neovisnim, i plin se tijekom
ciklusa smatra idealnim
65. Ottov ciklus
Ottov proces: (kompresijski omjer 7-10)
- 2 izentrope
- 2 izohore

Kompresijski omjer :

izentrope:

Za

se uzima 1,4 (benzin)

Kompresijski omjer

ne moe rasti neogranieno!

ne moe rasti neogranieno jer s njim raste i T radne tijekom kompresije pa moe
uzrokovati prerano zapaljenje radne tvari. Da se to izbjegne koristi se visokooktanski
benzini (dodatak olovnog tetraetila) koji je opet tetan za okoli

66. Dizelski ciklus

67. Entropija
Poveanjem volumena u zatvorenog plina u cilindru sustav vri rad, a poveanjem volumena
cilindra smanjio se volumen okolia. Volumen predstavlja varijablu koja povezuje sustav i
okoli kroz koji se vri izmjena mehanikog rada, a entrpoija S varijablu odgovornu za
izmjenu topline izmeu sustava i okolia. Entropija je veliina stanja i proporcionalna je

41

masi sustava. dS=dQ/T, Q-promjena topline, T- apsolutna temperature. Toplina je

energija koja prelazi granicu sustava samo ako sustav izmjenjuje entropiju s okolinom.
68. Drugi zakon TD obzirom na povrativost procesa
-Toplina prelazi s jednog tijela na drugo u sustavu samo ako uslijed toga poraste entropija
sustava. Povratljiv proces sabijanja (od 1 do 2) treba isti rad kao i pri irenju, ali pri
nepovratljivom procesu rad mora biti VEI! [+dijagram prezentacija 4,slajd 11]
69. Procesni Ts dijagram
[dijagram prezentacija 4,slajd 17]
Toplina TD procesa je povrina ispod krivulje. T-s dijagram daje smjer izmjene topline, a on
je sukladan smjeru (predznaku) ds, jer je uvijek T >0. Toplina je pozitivna ako ulazi u TD
sustav i negativna ako izlazi iz TD sustava. [prez 4,slajd 22]
70. Entropija izoliranog sustava
Ireverzibilni procesi uvijek su prisutni u prirodi gdje se odigravaju samo u jednom smjeru
jednosmjernost nepovratnih procesa. Ako je promjena entropije jednaka nuli proces je
reverzibilan (idealan, samo u teoriji) i dvosmjeran: nigdje u izoliranom sustavu ne ostaju
mjerljive promjene.
Kako entropija nije konzervativna veliina (proizlazi iz principa poveanja entropije) kao
masa i energija, ne postoji jednadba odranja entropije.
[formula prez 5, slajd 3]
Vremenska promjena entropije izoliranog sustava jednaka je zbroju vremenske promjene
entropije radnog sustava i vremenske promjene entropije njegova okolia.
71. Promjena entropije izoliranog sustava
[formula prez 5,slajd 6]
Promjena entropije okolia odreena je toplinskim tokovima koje sustav izmjenjuje sa svojim
okoliom (k toplinskih spremnika konstantnih temperatura Tk). Predznak toplinskog toka
(Fi)k suprotan je predznaku veliine (Fi)j po apsolutnim iznosima su jednaki.
72. Maksimalni rad zatvorenog sustava
-Nema toka mase kroz granice sustava (qm=0)
[formula prez 5,slajd 11]
Drugi izraz stoji za najei sluaj kad se energija zatvorenog sustava sastoji samo od
unutranje energije U. Ovdje su veliine stanja U, V i S funkcije veliina stanja p i T. Rad nije
veliina stanja jer ovisi o toplinskom stanju okolia.
-Ako je W pozitivan radi se o maksimalno dobivenom radu, a ako je rije o negativnoj
vrijednosti W radi se o minimalno utroenom radu.
-Pri izraunu vani su poetne i krajnje veliine stanja sustava te zadane veliine stanja
okolia.

42

73. Maksimalni rad otvorenog sustava

Maksimalni rad otvorenih sustava naziva se i tehnika radna sposobnost ili eksergija (samo
lanovi sa )
-Uz zanemarenje promjene potencijalne i kinetike energije dobiva se:
[formula,prez 5,slajd 12]
Ovdje su h i s ovisne o veliinama stanja p i T.
-Eksergija je maksimalni tehniki rad otvorenog sustava pri emu jedan tlak odgovara
poetnom tlaku otvorenog sustava, dok drugi tlak odgovara zadanom tlaku okolia.
-Monotermni procesi okoli je jedini toplinski spremnik s kojim sustav izmjenjuje toplinu.
74. Ireverzibilnost i gubitak na radu
Izraz u zagradi drugog izraza predstavlja I
W
W

najopenitiji sluaj promjene entropije

dt
dt
dt

kor
maks
izoliranog
sustava.
Po
definiciji
ireverzibilnosti,
proizlazi
da
je I

dS masesustava

k
ireverzibilnost zapravo gubitak na radu, dt Tok q m s q m s
dt
u
k Tk
i
koji je proporcionalan sveukupnoj
promjeni entropije izoliranog sustava. i T ds

ok
Ireverzibilnim voenjem procesa okoliu dt
dt izol.sustava
se beskorisno preda vie topline DQ
odnosno vie toplinskog toka to predstavlja gubitak rada, odnosno pozitivnu entropijsku
produkciju i porast I.
75. Isparivanje
Idealni plinovi pri promjeni svog toplinskog stanja ostaju u istom agregatnom stanju i
zadravaju svojstvo homogenosti nad cjelokupnim volumenom.
Kod realnih tvari dolazi do promjena agregatnog stanja - pri dovoenju topline dolazi do
isparivanja, kopnjenja i sublimacije, odnosno kod odvoenja topline dolazi do ukapljivanja
(kondenzacije), skruivanja i desublimacije.
Isparivanje: prijelaz iz kapljevitog u parovito agregatno stanje.
Obrnuti proces nazivamo ukapljivanje ili kondenzacija.
Izmeu dviju agregatnih stanja postoji toplinska (ista T) i mehanika ravnotea (isti p).
Gustoe kapljevine i pare nisu jednake pa sustav vie nije homogen ve postaje heterogen.
U tehniki vanim ureajima (npr. parni kotao) proces isparivanja odvija se pri konstantnom
tlaku.
Dovoenjem topline, temperatura poinje rasti, a sa njom neznatno i volumen.
Pri nekoj temperaturi Tb nastaje prvi parni mjehur odnosno zapoinje proces isparavanja.
Daljnjim dovoenjem topline nastaje sve vie pare, koja ima vei volumen od kapljevine
znatno poveanje V.
Proces isparivanja uz p=const. tee uz T=const. koju nazivamo temperaturom zasienja i
takvo stanje traje sve dok se sva kapljevina ne pretvori u paru.
Po pretvaranju sve kapljevine u paru, daljim dovoenjem topline dolazi do daljeg porasta T i
V.
Ovaj proces moe se podijeliti na tri dijela:
43

- zagrijavanje kapljevine do stanja vrelita (do Tb), vrela kapljevina

- isparivanje zasiena , mokra ili vlana para (od stanja vrele kapljevine do stanja
suhozasiene pare - sva kapljevina isparila). Ovdje su u meusobnoj toplinskoj i mehanikoj
ravnotei kapljevita i plinovita faza. Ovo je heterogena smjesa kapljevine i pare.
- pregrijavanje pare, T > Td
76. Krivulja napetosti
Za jedan odreeni tlak koji vlada u spremniku s kapljevinom, postoji jednoznana pripadajua
temperatura zasienja. To znai da e odreena kapljevina isparivati pri temperaturi zasienja
koja je ovisna o tlaku pod kojim se kapljevina nalazi.
Primjer: za vodu pod tlakom 101325 Pa, temperatura
isparivanja iznosi 100 C; dok je pod tlakom od 0,5 bara Ti
= 32,88 C.
Viem tlaku odgovara i via temperatura zasienja.
Krivulja (linija) koja daje vezu izmeu tlaka i temperature
zasienja naziva se krivulja napetosti.
Prikazana krivulja dijeli dva podruja: kapljevito i parovito
sve do kritine toke Kr koja je ovisna o tvari.
Za vodu pkr = 221,20 bar, Tkr =101C i vkr = 0,00317
m3/kg
Linija napetosti se prekida u K. Sublimacija isparivanje
krutih tvari (na povrini). Taljenje i skruivanje uz T =
const. T trojna toka sve tri faze uz isti pi T.
Postoje i krivulje napetosti za sva tri agregatna stanja; trojna
toka Tr (u meusobnoj toplinskoj i mehanikoj ravnotei
nalaze se sva tri agregatna stanja). Za vodu ptr = 0,006113
bar, Tkr = 273,16C.

77. Podruje mokre pare

Izmeu graninih linija je podruje vlane pare,

78. Energijska razmjena tijekom procesa isparivanja

Prema T-s dijagramu dovedena toplina pri izobarnom procesu prijelaza tvari iz pothlaene
kapljevine u pregrijanu paru jednaka je zbroju pojedinanih toplina:
44

qae = qf + r + qpr
qf dovedena toplina potrebna da pothlaena kapljevina temperature Ta doe na temperaturu
T
r toplina isparivanja,vrela kapljevina u suhozasienu paru
qpr toplina pregrijavanja
Kako je dp = 0: qae = (hb-ha)+(hd-hb)+(he-hd), koje u h-s dijagramu predstavljaju duljine

79. TD ravnotea heterogenog podruja

Termodinamika ravnotea ( p=const. , T=const.) heterogenog podruja (kapljevina- para)
dS = 0 (S=const. ; V=const. ; U=const.)
Ukupna entropija heterogenog sustava ekstenzivna je veliina stanja pa je zbog svojstva
aditivnosti:
S S S ms(u, v) ms(u, v)
m m m
U U U
m, U ,V , S const.
dS mds sdm mds sdm

Veliina h-Ts naziva se i slobodna specifina entalpija ili Gibbsova specifina energija.
du pdv
T

dm dm
T T T
ds

p p p
u pv Ts u pv Ts
h Ts h Ts

80. Izobarna promjena stanja mokre pare

.
To su oni dijagrami koji su pri prebacivanju u pdf se sjebali i ne valja nist
Prezentacija 6 30 slajd.
45

.
81. Izohorna promjena stanja mokre pare
.
To su oni dijagrami koji su pri prebacivanju u pdf se sjebali i ne valja nist
Prezentacija 6 31 slajd
82. Izentropska promjena stanja mokre pare
Izentropska promjena stanja.Entropija ostaje konstantna to znai da nema izmjene topline.
Izentropski proces je povrativi adijabatski proces. Pri izentropskoj ekspanziji mokre pare
dolazi do pada tlaka i temperature. Hoe li tijekom ovog procesa rasti x ovisi o poetnoj
vrijednosti s ako je s<skr x e rasti. Ako je s>skr x pada.
(s = entropija)

83. Promjene stanja vodene pare

Promjene stanja vodene pare mogu se izraziti: matematiki ili dijagramima: pv ; Ts i hs
(Mollierov h-s dijagram). Odgovor na ovo pitanje je niz dijagrama i formula koji se nalaze na
str 28 -34 , 6. predavanja.
84. Desnokretni Carnotov ciklus s mokrom parom
Carnotov proces: 2 izoterme i 2 izentrope.
Dovoenje topline odvija se u kotlu (izmjenjivau topline) pri stalnoj T d (dovoenja) i pri
stalnom pk (kotla) od stanja vrele kapljevine 4 do stanja suhozasiene pare 1.
Para 1 ulazi u ekspanzijski cilindar EC u kojem izentropski ekspandira do stanja 2 s
parametrima pko ( kondenzatora) i sadraj pare x2.
S tim stanjem para ulazi u kondenzator ( izmjenjiva topline) u kojem se predajui toplinu
rashladnom mediju para kondenzira pri stalnom pko i stalnoj Tod (odvoenja) do stanja 3. Tu je
postignut sadraj pare x3.
Potom para sa stanjem 3 ulazi u kompresijski cilindar KC u kojem se izentropski komprimira
do vrele kapljevine kotlovskog tlaka pk , toka 4 gdje se ciklus i zatvara.
Temperature dovoenja topline i odvoenja topline su temperature zasienja za kotlovski
odnosno kondenzatorski tlak.
Energijska analiza opisanog ciklusa za 1kg pare.

46

Dobiveni rad jednak je kvalitativno osjenanim povrinama u p-v i t-s dijagramima odnosno
razlici odgovarajuih duljina u h-s dijagramu. ( slike i dijagrami vezani za postupak mogu se
pogledati u 6. predavnju str: 42 do 45)
Snaga stroja u opisanom ciklusu bila bi ovisna o protonoj masi pare qm i broju obavljenih
ciklusa u 1s.
Termiki stupanj djelovanja :
To potvruje tvrdnju da termiki stupanj Carnotovog ciklusa ne ovisi o vrsti radnog medija
ve samo o TD temperaturama toplinskih spremnika. Praktiki problem je ostvarenje
izentropske kompresije 3-4 u kompresijskom cilidnru radi heterogene smjese kapljevine i
suhozasiene pare te sporosti tog procesa.
Uvod u desnokretne procese:
Kod desnokretnih procesa umjesto idealnog plina promatramo paru. Primjena pare kao radnog
medija u TD ciklusu je povoljna obzirom na svojstva pare dovoenjem topline zasienoj pari
pri stalnoj T, ostaje stalan i tlak.
Kod Carnotovog ciklusa toplina se izmjenjuje pri stalnoj T, a toplinski izmjenjivai
konstrukcijski su izvedeni tako da je pri tom procesu i p stalan.
Toplinski kapacitet pare znatno je vii nego kod idealnih plinova, pa za istu snagu parni stroj
ima manje dimenzije od strojeva s idealnim plinom kao radnim medijem.

85. Desnokretni Rankineov ciklus s mokrom parom?

Rankineov proces je u biti osnovni model parne TE. Parna TE sastoji se od parnog kotla K,
turbine T, kondenzatora Ko i pumpe P.

47

Razlikuje se od Carnotova procesa u tome to para u kondenzatoru potpuno kondenzira

a potom se pumpom ubacuje u kotao. To se postie izdanijim dimenzioniranjem
kondenzatora.
U kotlu se zagrijava voda pri stalnom tlaku pk vruim dimnim plinovima nastalim izgaranjem
goriva, od stanja pothlaene kapljevine 4 do stanja suhozasiene pare.
Po izlasku iz kotla suhozasiena para stanja 1 ulazi u turbinu T gdje izentropski ekspandira
proizvodei pri tome rad koji se prenosi na vratilo el. generatora do stanja 2, iji tlak odgovara
kondenzatorskom tlaku pko.
Zasiena para stanja 2 ulazi u kondenzator u kojem pri stalnom tlaku potpuno kondenzira do
stanja 3. Nastala vrela kapljevina ulazi u pumpu koja je izentropski tlai na kotlovski tlak p k
odnosno na stanje 4.
Pri istim uvjetima odnosno pri istim kotlovskim i kondenzatorskim tlakovima, a time i
istim temperaturama isparivanja i ukapljivanja, i istom stanju pare na ulazu u turbinu,
Rankineov proces daje vie rada od Carnotova procesa. Uzrok tome je to se za
kompresiju zasiene pare od 3-4 u Carnotovu procesu troi znatno vei rad.
Ipak, za iste je uvjete termiki stupanj djelovanja Carnotova procesa vei od termikog
stupnja djelovanja Rankineova procesa radi injenice da se temperatura dovoenja topline
kod Rankineova procesa mjenja od T4do Td.
Termiki stupanj djelovanja Rankineova ciklusa je utoliko vei ukoliko je via srednja T
dovoenja topline Tmd, odnosno ukoliko je nia temperatura odvoenja topline.
86. Rankineov proces s pregrijanom parom?

48

Razlikuje se od Rankineova procesa u tome to postoji pregrija pare koji poveava

srednju T dovoenja topline u kotlu.
Suhozasiena para stanja 1 se izobarno pregrijava vruim dimnim plinovima do stanja 1 s
kojim ulazi u turbinu.
Dovedena toplina u kotlu odgovara sveukupno dovedenoj toplini od pothlaene kapljevine do
pregrijane pare 1.
Ovdje se postie vei (bolji) termiki stupanj djelovanja jer je porasla srednja T md dovoenja
topline.
Postoji drugi (tehniki, metalurki) problem jer se poveanjem T dovoenja topline poveava
i T s kojom para ulazi u turbinu izdrljivost i cjelovitost turbinskih lopatica.
Drugi nain poveanja termikog stupnja djelovanja postie se smanjenjem T odvoenja
topline u kondenzatoru. Ovdje se postie ujedno i nii p. Ovo je mogue samo ako
raspolaemo dovoljnom qm i T rashladnog medija u kondenzatoru.
Nepoeljni efekt je to se poveava udio kapljevine u toki iza turbine to uzrokuje
oteenje lopatica u niskotlanom dijelu turbine.
87. Rankineov proces s meupregrijaem pare?

Ovdje para ekspandira u dva stupnja turbine: prvo para ekspandira u visokotlanom dijelu
turbine (VT) od stanja 1 do stanja 2.
Potom se para vraa u kotao gdje se u meupregrijau MPr pregrijava uz pomo vruih
dimnih plinova od stanja 2 do stanja 3.
Para u stanju 3 ulazi u niskotlani (NT) dio turbine u kojem izentropski ekspandira do stanja
4, s kojim ulazi u kondenzator.
U kondenzatoru para potpuno kondenzira do stanja 5. Kapljevina u stanju 5 ulazi u pumpu.
Pumpa izentropski komprimira na kotlovski p odnosno stanje 6.
49

Dovoenjem topline u kotlu, nastala se vrela kapljevina zagrijava pri konstantnom tlaku kotla
od stanja 6 do stanja 1.
Ovdje se termiki stupanj nebitno poveava, ali ipak postoji velika praktina korist:
poveava se sadraj pare na NT dijelu turbine i time smanjuje vjerojatnost erozijskog
oteenja turbinskih lopatica.
88. Rankineov proces s regenerativnim predgrijavanjem kondenzata?
Poveanje termikog stupnja djelovanja s idejom poveanja srednje temperature
dovoenja topline u kotao.
Slino Braytonovom procesu u plinsko-turbinskom procesu uz regeneracijsko koritenje
otpadne topline ispunih plinova.
Iz pregrijaa pare Pr izlazi para sa stanjem 1 i protonom masom q m i istim stanjem ulazi u
VT dio turbine gdje ekspandira do stanja 2.
Ovdje se oduzima dio pare q m1 i odvodi u mjealite M, dok preostala protona masa qmqm1
pare dalje izentropski ekspandira u NT dijelu turbine do stanja 2 s kojim ulazi u kondenzator.

U kondenzatoru para potpuno kondenzira do stanja 4. Kapljevina u stanju 4 ulazi u NT pumpu

PN koja je izentropski komprimira do stanja 5 koje lei na tlaku pod oduzimanja pare.
Kapljevina stanja 5 s protonom masom qmqm1 ulazi u adijabatsko mjealite gdje se mjea s
parom iz oduzimanja stanja 2 i protone mase q m1 tako da iz mjealita izlazi vrela kapljevina
stanja 6.
Protone mase oduzete pare i kondenzata su tako regulirane da se dobije vrela kapljevina
stanja 6. Kako je tlak mjealita vei od tlaka kapljevine potrebna je VT pumpa Pv koja vrelu
kapljevinu stanja 6 izentropski komprimira na kotlovski tlak, odnosno do stanja 7.
Od stanja 7 kapljevina se zagrijava, isparava i pregrijava pri stalnom kotlovskom tlaku do
stanja 1.

50

Mjealita mogu biti izravna i rekuperativna (struje razliitih stanja meusobno su

razdvojene cijevnom stijenkom, koja je dodatni toplinski otpor pa je slabija izmjena topline).
Analizirani procesi su kondenzacijski postoji kondenzator, koji omoguuje ekspanziju u
turbini do nieg tlaka pa se time dobiva i vie rada na turbini.
Daljnje poveanje stupnja djelovanja parne TE dobiva se kod kombinirano parnoturbinskih postrojenja gdje se oduzimanje pare koristi za obavljanje toplinske potrebe
grijanja stambenih objekata ili industrijsko-tehnoloke potrebe.

51