Projektiranje elinih konstrukcija

Tablica II-3 Kombinacije optereenja za granina stanja uporabivosti

Rijetka
kombinacija

esta
kombinacija

Nazovistalna
kombinacija

Tablica II-4 Vrijednosti koeficijenata kombinacije

Za rijetku vrijednost u
kombinaciji
Promjenjivo djelovanje
0
stambene prostorije
0,7
uredi
0,7
prostorije za vee skupove ljudi
0,7
trgovine
0,7
skladita
1,0

Za estu
vrijednost
1
0,5
0,5
0,7
0,7
0,9

Za nazovistalnu
vrijednost
2
0,3
0,3
0,6
0,6
0,8

10

Projektiranje elinih konstrukcija

III Optereenja na graevine

1

Stalna optereenje

Svako optereenje koje je prema trajnosti djelovanja, intenzitetu i smjeru svrstano pod, dugotrajno
nepromjenjivo po smjeru i veliini moe se klasificirati kao stalno optereenje.
U ovu kategoriju optereenja ulaze sve nepomine strojarske i elektro instalacije, teina toplinskih
i hidro izolacija, pokrovi i zidne obloge. Najznaajnije stalno optereenje, naroito u konstrukcijama
koje ulaze u kategoriju tekih (AB konstrukcije) je vlastita teina.
Vlastita teina proraunava se na temelju nazivnih dimenzija i gustoe materijala. Izdvojene
vrijednosti nazivnih prostornih teina prema normi HRN ENV 1991-2 prikazane su u Tablici II-1.
Nazivne dimenzije nosivih elemenata i nenosivih (izolacija, estrih, podne i zidne obloge..) moraju
odgovarati onima iz graevinskih nacrta.
Tablica III-1 Karakteristine teine graevinskih materijala
Teina [kN/m3]

Materijal
beton
armirani beton

25,0

beton lagani LC1,0/ LC1,2/ LC1,4/ LC1,6/ LC1,8/ LC2,0

10,0/ 12,0/ 14,0/ 16,0/ 18,0/ 20,0

nearmirani beton

24,0

drvo
drvo klase C14/ C16/ C18/ C22/ C24/ C27/ C 30/ C35/ C40

2,9/3,1/3,2/3,4/3,5/3,7/3,8/4,0/4,2

tvrdo drvo klase D30/ D35/ D40/ D50/ D60/ D70

5,3/ 5,6/ 5,9/ 6,5/ 7,0/ 9,0

lamelirano homogeno drvo GL24h/ GL28h/ GL32h/ GL36h

3,8/ 4,1/ 4,3/ 4,5

lamelirano kombinirano drvo GL24k/ GL28k/ GL32k/ GL36k

3,5/ 3,8/ 4,1/ 4,3

metali
aluminij

27,0

elik

77,0 78,5

lijevano eljezo

71,0 72,5

mort

11

Projektiranje elinih konstrukcija

cementni mort

12,0 23,0

gipsani mort

12,0 18,0

produeni mort

18,0 20,0

vapneni mort

12,0 18,0

openi proizvodi
fasadni zidni elementi

18,0

puni zidni elementi

16,0 18,0

silikatni zidni elementi

18,0

amotni zidni elementi

18,5

uplji zidni elementi sa vie od 25% upljine

8,2 13,5

staklo
staklo u ploama

25,0

armirano staklo

27,0

uplji zidni elementi od stakla

8,7

ostali materijali
polistiren

0,15-0,30

asfalt

22,0

bitumen

10,0 14,0

katran

11,0 14,0

pijesak prosjene sabijenosti

18,0 22,0

ljunak prosjene sabijenosti

16,0 18,0

Uporabna optereenja

Uporabna optereenja ulaze u kategoriju promjenjivih i slobodnih optereenja. Karakteristina

veliina uporabnog optereenja ovisi o namjeni graevine i njenim pojedinim prostorijama.
Uporabna optereenja uglavnom se zadaju kao jednoliko rasporeena optereenja qk sa
moebitnim koncentriranim optereenjima Qk. Optereenje na meukatnu konstrukciju koje je
uzrokovano ljudima je karakteristian primjer uporabnog optereenja u zgradama.
Zgrade odnosno prostorije u zgradama (graevinama) podijeljene su u pet karakteristinih razreda
i neke podrazrede. Svakom razredu i podrazredu pridodana je karakteristina veliina optereenja
prema Tablici II-2.
U navedena optereenja takoer se mogu svrstati neka optereenja koja su po prirodi dinamikog
karaktera. U sluaju ako dinamiko optereenje nema dovoljno velik intenzitet i odgovarajuu

12

Projektiranje elinih konstrukcija

frekvenciju da izazove rezonanciju zgrade ili neki drugi znaajniji dinamiki odgovor konstrukcije
moe se usvojiti kao kvazi-statiko optereenje.
Za zgrade kod kojih se oekuje dinamiki odgovor na uporabno optereenje (fitnes dvorane,
plesne dvorane) potrebno je provesti dinamiku analizu i utvrditi zamjensko ekvivalentno statiko
optereenje.
Tablica III-2 Karakteristine vrijednosti optereenja po razredima
qk [kN/m2]

Qk [kN]

uobiajene prostorije

2,0

2,0

stubita

3,0

2,0

balkoni

4,0

2,0

3,0

2,0

3,0

4,0

4,0

4,0

5,0

4,0

5,0

7,0

5,0

4,0

D1 prostorije u trgovinama

5,0

4,0

D2 prostorije u trgovinama na veliko

5,0

7,0

6,0

7,0

Razred uporabne povrine

A - stambene prostorije, odjeli u bolnicama, hotelske sobe

- uredi

uredske prostorije
C

- prostorije u kojima je mogue okupljanje ljudi

C1 prostorije sa stolovima (kole, kavane, restorani, itaonice,

recepcije)
C2 prostorije sa nepominim stolovima (crkve, kina,
predavaonice, ekaonice, konferencijske dvorane)
C3 prostorije bez prepreka za kretanje ljudi (izlobeni prostori,
pristupni prostori javnim zgradama, bolnicama, eljeznikim
stanicama)
C4 prostorije za fizike aktivnosti (plesne dvorane, gimnastike
dvorane, pozornice)
C4 prostorije za velika okupljanja ljudi (koncertne dvorane,
portske dvorane )
D

- prodajne prostorije

- prostorije s mogunou gomilanja robe i stvari

Prostorije za skladitenje 1
1

najmanja propisana optereenja ako nije utvreno vee

Karakteristina optereenja od vozila u zgradama dijele se u dva razreda F i G prema Tablici III3. Obzirom da se optereenja dijele prema tipu vozila koja e koristiti projektirani objekt isti mora biti
fiziki zatien od pristupa vozila veih kategorija.
Koncentrirana optereenja dana u tablici odnose se na jednoosovinsko optereenje karakteristinih
kategorija vozila. Opisana koncentrirana optereenja ( Qk/2 ) zadaju se na dvije kvadratne povrine
dimenzija 200200 [mm] postavljanje na meusobnom osnom razmaku 180cm.

13

Projektiranje elinih konstrukcija

Tablica III-3 Karakteristine vrijednosti optereenja po razredima za prometne povrine

qk [kN/m2]

Qk [kN]

F - povrine za lagana vozila 30 kN

2,0

10,0

G - povrine za lagana vozila > 30 kN 160 kN

5,0

45,0

Razred uporabne povrine

Krovita graevina dijele se u tri razreda ovisno o pristupanosti i prohodnosti, a karakteristine

vrijednosti uporabnog optereenja dana su u Tablici II-3 i II-4.
Tablica III-4 Karakteristine vrijednosti optereenja po razredima za krovne povrine
Razred uporabne povrine
H - neprohodni krovovi osim za odravanje i popravak
nagib < 20o
nagib > 40o
I - prohodne krovne povrine
K - prohodne krovne povrine za specijalne namjene
(heliodrom)

qk [kN/m2]
linearna
interpolacija
0,75
0,0

Qk [kN]
1,5
1,5

optereenja po razredima A G
optereenje se utvruje za svaki pojedini
sluaj

Optereenje snijegom

Snijeg kao optereenje na konstrukcije je promjenjivo djelovanje, a prema odzivu konstrukcije

moe se klasificirati kao statiko optereenje. Za zemlje odnosno klimatska podruja u kojima nema
redovitih padalina snijega ovo optereenje se moe uzeti kao izvanredno optereenje.
Evropski propisi ne daju karakteristino optereenje snijegom za sluaj:
- objekt na lokacijama viim od 1500 m.n.v.
- optereenje ledom
- optereenje snijegom uzrokovano klizanjem snijega niz krov ili njegovog padanja sa vieg krova
- klimatska podruja u kojima je snijeg prisutan tokom cijele godine
- poveanje optereenja uslijed padanja kie na snijeg
Optereenje snijegom izraunava se na temelju karakteristinog optereenja. Karakteristino
optereenje snijegom odreuje se na temelju statistikih meteorolokih podataka koliine padalina
snijega na ravnom tlu u uvjetima bez vjetra. Prilikom usvajanja karakteristinih vrijednosti teine
snijega odreuje se ekvivalentni stupac vode (teina rastopljenog snijega) tako da je nevano da li je
snijeg pomijean sa kiom ili koje je gustoe. Optereenje snijegom na tlu zavisi o geografskom
poloaju nadmorskoj visini, a daju se u obliku karata i tablica (slika iii-1 i Tablica III-5).

14

Projektiranje elinih konstrukcija

Slika III-1. Karta snjenih zona u Hrvatskoj

Optereenje snijegom na krovu odreuje se sljedeom jednadbom:

=

gdje su:
- koeficijent oblika krova
- koeficijent izloenosti
- temperaturni koeficijent
- karakteristino optereenje snijegom na tlu
Izloenosti graevine udarima vjetra kao i gubitak topline iz grijanih prostorija zgrade kroz
nedovoljno izolirane krovove ima utjecaja na akumulaciju snijega. Kako bi se uzeli u obzir ovi utjecaji
uveden je koeficijent izloenosti i temperaturni koeficijent .

15

Projektiranje elinih konstrukcija

Uglavnom koeficijent izloenosti se uzima sa vrijednosti 1,0, iznimno ako se konstrukcija nalazi
na otvorenom prostoru ovaj koeficijent se moe korigirati. Ako je konstrukcija smjetena na
otvorenom podruju bez visokog raslinja ili graevina te je krov izloen jakom vjetru koji otpuhuje
snijeg sa krova ovaj koeficijent moe se uzeti vrijednosti 0,8. U sluaju graevina koje se nalaze u
blizini guste vegetacije ili u susjedstvu viih graevina koeficijent izloenosti bi trebalo uzeti
vrijednosti 1,2.
Temperaturni koeficijent uglavnom se usvaja sa vrijednosti 1,0 za normalne uvjete izgradnje. U
sluaju grijanih graevina kod kojih se radi o krovitima koja su slabo ili nisu uope izolirana
(stakleni krovovi, sva krovita gdje je koeficijent toplinske provodljivosti > 1W/m2K) dozvoljeno je
koritenje reduciranog koeficijenta 0,8.
Slabi vjetar je dovoljan da odnese snijeg sa krova ili da uzrokuje snjene nanose na krovu to
dovodi do koncentracije optereenja snijegom. Koeficijent oblika krova potreban je kako bi se
reduciralo optereenje snijegom na tlu i dobilo optereenje na krovu sa uzetim u obzir navedenim
moguim pojavama. Eurocode daje koeficijent oblika ovisno o geometriji krova. Za neke oblike
krovita potrebno je izvesti nekoliko sluajeva optereenja snijegom (sa i bez snijega noenog
vjetrom) koja se mogu desiti u eksploatacijskom vijeku graevine.
Tablica III-5 Karakteristine vrijednosti optereenja snijegom
Karakteristino optereenje sk [ kN/m2]

Nadmorska
visina [m]

I zona

II zona

III zona

IV zona

100

0,50

0,75

1,00

1,25

200

0,50

0,75

1,25

1,50

300

0,50

0,75

1,50

1,75

400

0,50

1,00

1,75

2,00

500

0,50

1,25

2,00

2,50

600

0,50

1,50

2,25

3,00

700

0,50

2,00

2,50

3,50

800

0,50

2,50

2,75

4,00

900

1,00

3,00

3,00

4,50

1000

2,00

4,00

3,50

5,00

1100

3,00

5,00

4,00

5,50

1200

4,00

6,00

4,50

6,00

1300

5,00

7,00

7,00

1400

6,00

8,00

8,00

1500

9,00

9,00

1600

10,00

10,00

1700

11,00

11,00

1800

12,00

16

Projektiranje elinih konstrukcija

3.1. Koeficijenti oblika krova

3.1.1.

Jednostreni krovovi

Slika III-2. Koeficijent oblika optereenja snijegom - jednostreni krov

Za jednostrene krovove uzimaju se dva sluaja u analizi optereenja snijegom:

- pola ukupnog kontinuiranog optereenja na polovici krova (slika iii-2, [I] )
- kontinuirano optereenje preko cijelog krova (slika iii-2, [II])

Slika III-3. Koeficijenti oblika optereenje snijegom

Tabela 1. Koeficijenti oblika optereenja snijegom
Kut nagiba krova

0o 15o

15o 30o

30o 60o

60o

Koeficijent oblika 1

0,8

0,8

0,8(60-)/30

0,0

Koeficijent oblika 2

0,8

0,8+0,6(-15)/30

1,1(60-)/30

0,0

Koeficijent oblika 3

0,8+0,8/30

0,8+0,8/30

1,6

posebna
razmatranja

17

Projektiranje elinih konstrukcija

3.1.2.

Dvostreni krovovi

Na slika iii-4. su prikazani najnepovoljniji sluajevi optereenja snijegom za dvostrene krovove

koje treba uzeti u obzir kod analize optereenja.
- optereenje snijegom slobodno palog na krov bez utjecaja vjetra (Slika III-4 [IV, III])
- optereenje snijegom pod utjecajem vjetra, preraspodijeljeno optereenje snijegom na jednu
stranu krova sa pola vrijednosti (Slika III-4 [I, II])

Slika III-4. Koeficijent oblika optereenja snijegom -dvostreni krov

3.1.3.

Cilindrini krovovi

Za ovaj tip krova koeficijent izloenosti odreuje se prema jednadbi:

= 0,2 + 10 ,
gdje je h/b odnos visine i raspona svoda, a maksimalna vrijednost za navedeni koeficijent je 2,0.
Takoer, isti koeficijent moe se iitati iz grafikona
(slika iii-6). Za cilindrine krovove uzimaju se u analizi optereenja sljedei sluajevi:
- kontinuirano optereenje za sluaj kada nema nanosa snijega (slika iii-5, [I])
- asimetrino optereenje uzrokovano djelovanjem vjetra (slika iii-5, [II])
Prilikom analize optereenja snijegom na cilindrinim krovovima uzima se u razmatranje
podruje do nagiba krova od 60o, to daje efektivni raspon krova na koji djeluje snijeg ls.

18

Projektiranje elinih konstrukcija

Slika III-5 Koeficijent oblika optereenja snijegom - cilindrini krovovi

Slika III-6 Koeficijent oblika za cilindrine krovove u ovisnosti o odnosu h/b (za 60o )

3.1.4.

Krovovi sa naglom promjenom visine

Za krovove ovoga tipa uzima se u obzir optereenje snijegom prema kriterijima za jednostrene i
dvostrene krovove ili optereenje od nanosa snijeg. Uzima se u obzir kada je visinska razlika vea od
0,5m
Koeficijent oblika za krovita kod kojih dolazi do gomilanja snijega uslijed djelovanja vjetra ili
padanjem snijega sa viih krovova (slika iii-7) odreuje se prema uvjetima:
- 1= 0,8 (pretpostavka da je nii krov ravan),
- 2= s+ w ,
gdje je:
s koeficijent oblika optereenja snijegom koji je kliznuo sa vieg krova
za 15o s = 0
za > 15o s se odreuje za 50% maksimalnog optereenja na susjednom viem krovu prema
izrazu za dvostrene krovove (tabela 1,1 ) ako su postavljeni snjegobrani koeficijent se smije
zanemariti

19

Projektiranje elinih konstrukcija

w koeficijent oblika optereenja snijegom noenog vjetrom

w=(b1+b2)/2h h/sk - s, uz ogranienje: 0,8 w + s 4,0, kod postrano otvorenih i za
ienje dostupnih niih krovova vrijedi ogranienje: 0,8 w + s 2,0
gustoa snijega koja se moe usvojiti 2,0 kN/m2

Slika III-7 Koeficijent oblika optereenja snijegom - krovovi sa naglom promjenom visine (b2 > ls)

Slika III-8 Koeficijent oblika optereenja snijegom - krovovi sa naglom promjenom visine (b2 < ls)

Duljina nakupine snijega duljine ls odreuje se prema izrazu:

ls=2h, uz ogranienja 5m ls 15m
U sluaju da se radi o sluaju kada je duljina nieg krova kraa od duljine nanosa (b2 < ls)
koeficijent na kraju nieg krova odreuje se interpolacijom izmeu 1 i 2 (slika iii-8).

20

Projektiranje elinih konstrukcija

3.1.5.

Nanos snijega kod ispupenja i zapreka

Prilikom snjenih padalina pod utjecajem vjetra postoji mogunost gomilanja snijega na
krovitima na kojima postoje zapreke. Koeficijent oblika optereenja snijegom i duljina nanosa za
kvazi-ravne krovove (slika iii-9) moe se odrediti prema sljedeim uvjetima:
1= 0,8,
2= h/sk, uz ogranienje 0,8 2 2,0.

gustoa snijega koja se moe usvojiti 2,0 kN/m2

Slika III-9. Koeficijent optereenja snijegom - zapreke i ispupenja

Duljina nakupine snijega duljine ls odreuje se prema izrazu:

ls=2h, uz ogranienja 5m ls 15m
3.1.6.

Snijeg koji visi sa ruba krova

U analizi optereenje krovita sa prepustima preko vanjskih zidova potrebno je uzeti u obzir
mogunost skupljanja snijega na samom rubu (slika iii-10). Optereenje snijegom koji visi sa ruba
krova moe se uzeti kao linijsko optereenje po rubu krova prema izrazu:
se= k s2/
gdje je:
se optereenje snijegom po jedininoj duljini ruba krova
gustoa snijega koja se moe usvojiti 3,0 kN/m2
s najtei sluaj optereenja snijegom za promatrani tip krova, bez nanosa uzrokovanih vjetrom
k koeficijent kojim se uzima u obzir nepravilan oblik snijega, odreuje se prema izrazu k=3/d uz
uvjet k d
d visina snijega na krovu u metrima

21

Projektiranje elinih konstrukcija

Slika III-10. Optereenje snijegom na rubu krova

3.1.7.

Klizanje snijega sa krova

Pod odreenim uvjetima snijeg moe kliziti sa krova neovisno da li se radi o jednostrenom,
dvostrenom ili cilindrinom. Koeficijent izmeu krova i snijega uzima se da je zanemariv. Sila udara
snijega koji klizi sa krovita na snjegobrane i sline zapreke rauna se po izrezu:
Fs=sbsin,
s optereenje snijegom na povrini sa koje bi isti mogao skliznuti
b horizontalni razmak zapreka u koje bi mogao udariti snijeg
nagib krova

Optereenje vjetrom

Jedan od osnovnih parametara kod odreivanja djelovanja vjetra na konstrukcije je vrni tlak
vjetra. Ovaj parametar ovisi o dvije komponente: prosjenoj brzini vjetra i intenzitetu turbulencije.
Prosjena brzina vjetra odreuje se iz osnovne brzine vjetra, koja ovisi o klimatskoj zoni, izloenosti
objekta i visinskoj promjeni vjetra. Visinska promjena vjetra ovisi o hrapavosti i ortografiji terena.
Klimatska zona vjetra odreuje se na temelju karakteristine 10 minutne prosjene brzine vjetra
neovisno o smjeru djelovanja. Mjerenje se provodi na 10 m iznad razine tla na otvorenom terenu s
niskim raslinjem kao to su trave i niska vegetacija (kategorija II) dobivena vrijednost odgovara
povratnom periodu od 50 godina. U EN-1991-1-4 ova vrijednost naziva se temeljna vrijednost
osnovne brzine vjetra vb,0 (slika iii-14).
Ova vrijednost temeljne osnovne brzine vjetra korigira se koeficijentom smjera cdir i
koeficijentom godinjeg doba cseason, a novo-dobivena vrijednost naziva se korigirana osnovna
(referentna) brzina vjetra vb.
vb=cdircseason vb,0
Koeficijent smjera vjetra proizlazi iz injenice da se za odreeni smjer vjetra brzina vb moe
smanjiti. Za podruje Republike Hrvatske ovaj koeficijent usvaja se 1,0.
Koeficijent godinjeg doba uzima se u obzir u sluaju kada se projektira privremena graevina,
koja e biti izloena djelovanju vjetra u periodu kada je vjerojatnost da e se pojaviti vjetar velike
brzine vrlo mala. Preporuena vrijednost za koeficijent godinjeg doba cseason je 1,0.

22

Projektiranje elinih konstrukcija

Sljedei izraz daje ovisnost izmeu osnovne brzine vjetra i osnovnog tlaka izazvanog brzinom
vjetra qb:
qb= vb2
gdje je gustoa zraka, a preporua se vrijednost 1,25 kg/m3.

Prosjena brzina vjetra vm na visini (z) iznad terena ovisi o koeficijentu hrapavosti terena cr(z),
koeficijentu ortografije c o(z) i osnovnoj brzini vjetra vb, a odreuje se izrazom:
vm(z)=c r(z) c o(z) vb
Koeficijent hrapavosti terena cr(z) opisuje poveavanje brzine vjetra sa porastom visine u
ovisnosti o kategoriji terena. Odreuje se nacionalnim dodatkom, a ovisi o visini iznad tla i hrapavosti
terena sa privjetrinske strane graevine.
Preporuen izraz za dobivanje koeficijenta hrapavosti na visini z dan je sljedeim izrazom:
( )=
( )=

gdje su:
zo visina hrapave povrine, preporuene vrijednosti su dane u tablici III-6,
kr koeficijent terena, dan izrazom:
,

= 0,19
,

zmin najmanja visina, preporuene vrijednosti su dane u tablici III-6

zmax uzima se 200m ako nije drugaije odreeno nacionalnim dodatkom
z0,II visina hrapave povrine za drugu kategoriju (z0,II=0,05m)
Tablica III-6 Kategorije terena i pripadne vrijednosti zo i zmin
Kategorija terena
more ili priobalne povrine izloene otvorenom moru
jezera ili ravne povrine sa zanemarivom vegetacijom i bez
prepreka
povrine sa niskom vegetacijom poput trave i izdvojenih prepreka s
razmacima od najmanje 20 visina prepreka
podruje pokriveno jednolikom vegetacijom ili drugim preprekama
iji je meusobni razmak najvie 20 visina prepreka
gradska podruja sa najmanje 15% izgraenih povrina te sa
prosjenom visinom zgrada preko 15m

zo [m]

zmin [m]

0,003

0,01

0,05

0,3

1,0

10

Na izoliranim brdima i uzvisinama dolazi do razlike u brzini vjetra na vrhu i podnoju uzvisine,
navedena razlikama u brzinama ovisi o nagibu uzvisine H / Lu u smjeru djelovanja vjetra (slika II11), gdje su H visina uzvisine a L duljina uzvisine. Najvei porast brzine vjetra nastaje na vrhu

23

Projektiranje elinih konstrukcija

uzvisine, a u korelaciji je sa koeficijentom ortografije co(z) i brzinom vjetra u podnoju brda ili
uzvisine. Koeficijent ortografije dan je izrazom:
=
gdje su:
vm prosjena brzina vjetra na visini z nakon uzvisine
vmf - prosjena brzina vjetra na visini z iznad ravnog terena

Slika III-11 Promjena srednje brzine vjetra u ovisnosti o ortografiji

Lokacije na kojima poveanje brzine vjetra nije vee od 5% koeficijent ortografije se uzima 1,0,
kao i na lokacijama na kojima je nagib terena u smjeru vjetra manji od 3. Utjecaj ortografije uzima se
u obzir u sluaju:
a) za lokacije litica i strmina okrenute svojim nagibom u vjetar, ako je
0,05 0,3 i x L u / 2
b) za lokacije litica i strmina okrenute svojim nagibom od vjetra, ako je
0,3 i x L d / 2
b1)
b2)

0,3 i x 1,6 H

c) za lokacije brda i grebena okrenute svojim nagibom u vjetar, ako je

0,05 0,3 i x L u / 2
d) za lokacije brda i grebena okrenute svojim nagibom od vjetra, ako je
0,3 i x 1,5 Le
d1)
d2)

0,3 i x 5 H

Ukoliko je jedan od navedenih kriterija zadovoljen tada se koeficijent ortografije se moe dobiti prema
sljedeim izrazima:
a) c 0 1,0

za 0,05

b) c 0 1,0 2 s za 0,05 0,3

c)

c 0 1,0 0,6 s

za 0,3

gdje su:
s - lokacijski faktor ortografije dan na slikama III-12 i III-13
Ld - stvarna duljina uzbrdice niz vjetar

24

Projektiranje elinih konstrukcija

Lu - stvarna duljina uzbrdice uz vjetar

Le - efektivna duljina uzbrdice uz vjetar, definirana tablicom

x - horizontalna udaljenost lokacije od vrha

z - vertikalna udaljenost lokacije od vrha

Slika III-12 Koeficijent s za litice i strmine

Slika III-13 Koeficijent s za brda i greben

25

Projektiranje elinih konstrukcija

Tablica III-7 Vrijednosti efektivne duljine nagiba terena

Nagiba terena H / Lu
Plitak ( 0,05 0,3 )

Strmi ( 0,3 )

Le Lu

Le H / 0,3

Slika III-14. Klimatske zone i temeljne vrijednosti osnovne brzine vjetra (vb,0) za Republiku Hrvatsku

Intenzitet turbulencije Iz(z) definiran je kao standardna devijacija turbolencije podijeljena s

prosjenom brzinom vjetra.
=

( )

26

Projektiranje elinih konstrukcija

Standardna devijacija
=

odreuje se jednadbom:

gdje je:
kI- koeficijent turbulencije uzima se vrijednosti 1,0
Vrni tlak vjetra qp(z) na visinu z od tla ukljuuje prosjene i kratkotrajne promjene u brzini
vjetra. Preporuena vrijednost vrnog tlaka dana je jednadbom:
1
( ) = [1 + 7 ]
2
( )=
=

( )=

( )

( )

( )

gdje su:
( ) - koeficijent izloenosti
- osnovni tlak izazvan brzinom vjetra
Za ravne terene gdje je koeficijent ortografije
prema slici 26 kao funkcija visine i kategorije terena.

( ) = 1, koeficijent izloenosti

Slika III-15. Koeficijenti izloenosti za ravne terene u ovisnosti o visini z

( ) dan je

27

Projektiranje elinih konstrukcija

4.1. Pritisak vjetra na zgrade

EN 1991-1-4 daje izraze za utvrivanje vanjskog pritiska vjetra we na oblogu konstrukcije i
vrijednosti unutarnjeg pritiska u sluaju otvora na oblozi promatrane konstrukcije. Spomenuti pritisci
ovise o geometriji graevine, a unutarnji i o prozranosti graevine.
Pritisak vjetra na vanjsku oblogu konstrukcije rauna se prema izrazu:
=

( )

( )

gdje su:
qp vrni tlak srednje brzine vjetra
cpe koeficijent vanjskog tlaka
ze poredbena visina za vanjski tlak (slika iii-18)
ce(z) koeficijent izloenosti
Pritisak vjetra na unutarnje povrine konstrukcije rauna se prema izrazu:
=

( )

( )

gdje su:
qp vrni tlak srednje brzine vjetra
cpi koeficijent unutarnjeg tlaka
zi poredbena visina za unutarnji tlak
ci(z) koeficijent izloenosti
Neto pritisak na zid, krov ili pojedini element je razlika izmeu pritiska na nasuprotne povrine
uzimajui u obzir njihove predznake. Pritisak, usmjeren prema povrini uzima se kao pozitivna, a
usisavanje, djelovanje usmjereno od povrine kao negativno ( slika iii-16 ).

Slika III-16. Pritisak na povrine graevina

28

Projektiranje elinih konstrukcija

Koeficijenti vanjskog pritiska cpe za zgrade i dijelove zgrada ovisi o veliini izloene povrine A.
Koeficijenti vanjskog pritiska su dati u tablici za optereene povrine A veliine 1 m2 i 10 m2, za
povrine ija je povrina manja od 1 m2 uzima se vrijednost dana za 1 m2 , a za povrine vee od 10 m2
vrijednost koeficijenta dana za 10 m2. Povrine ija je povrina izmeu 1,0 m2 i 10,0 m2 koeficijent
vanjskog tlaka se odreuje linearnom interpolacijom (slika iii-17).
Vrijednosti koeficijenata cpe,10 i cpe,1 dane su u tablicama za smjerove vjetra 0 , 90 , 180 Ove
vrijednosti predstavljaju nepovoljnije vrijednosti djelovanja vjetra na konstrukciju.

Slika III-17. Linearna interpolacija koeficijenta vanjskog tlaka

29

Projektiranje elinih konstrukcija

Slika III-18. Poredbene visine za zgrade

Referentna visina vjetra ze ovisi o omjeru h / b (visina / dimenzija okomito na smjer djelovanja
vjetra), a vrijednost se odreuje iz tri uvjeta ( slika iii-18 ):
- zgrada ija je vidina h manja od b smatra se da je referentna visina ze =h,
- zgrada ija je visina vea od b ali manja od 2b, dijeli se na dvije zone, prvu od temelja do visine b
za koju se uzima referentna visina ze =b i ostatak za koju vrijedi ze =h,
- zgrada za koju vrijedi uvjet h manje od 2b dijeli se na tri podruja, prvu od temelja do visine b za
koju se uzima referentna visina ze =b, treu od visine h-b do vrha za koju vrijedi ze =h i trea za
kojju vrijedi linearna interpolacija izmeu dvije navedene.

30

Projektiranje elinih konstrukcija

4.1.1.

Koeficijent trenja

Slika III-19. Referentna povrina za trenje

Trenje na krovitu treba uzeti u obzir u sluaju velikih krovnih povrina. Vrijednost koeficijenta
trenja za zidove i krovne povrine uzima se u ovisnosti o hrapavosti povrine prema tabela 2.
Sila trenja zadaje se paralelno sa vanjskom povrinom u smjeru djelovanja vjetra. Promatra se
povrina od strehe na koju djeluje vjetar udaljena za a=min(2b,4h) do kraja objekta (slika iii-19).
Referentna visina ze uzima se jednaka visini graevine h.
Tabela 2. Koeficijent trenja
Tip povrine

Koeficijent trenja ctr

glatka (elik, glatki beton..)

0,01

gruba (grubi beton, katranske obloge)

0,02

vrlo gruba ( rebrasta, valovita obloga)

0,04

31

Projektiranje elinih konstrukcija

4.2. Koeficijenti izloenosti

4.2.1.

Koeficijenti izloenosti za vertikalne stijene

Tabela 3. Koeficijenti izloenosti - vertikalni zidovi

Podruje
A

h/d

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

-1,4

-1,7

-0,8

-1,1

-0,5

-0,7

+0,8

+1,0

-0,3

-0,7

-1,2

-1,4

-0,8

-1,1

-0,5

+0,8

+1,0

0,25

-1,2

-1,4

-0,8

-1,1

-0,5

+0,7

+1,0

-0,5
-0,3

-0,5

32

Projektiranje elinih konstrukcija

4.2.2.

Koeficijenti izloenosti za ravno krovite

Tabela 4. Koeficijenti izloenosti - ravni krov

Podruje
F

zaobljene
strehe

strehe sa
mansardom

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

-1,8

-2,5

-1,2

-2,0

-0,7

-1,2

0,2

hp/h = 0,025

-1,6

-2,2

-1,1

-1,8

-0,7

-1,2

0,2

hp/h = 0,05

-1,4

-2,0

-0,9

-1,6

-0,7

-1,2

0,2

hp/h = 0,10

-1,2

-1,8

-0,8

-1,4

-0,7

-1,2

0,2

r/h = 0,05

-1,0

-1,5

-1,2

-1,8

-0,4

0,2

r/h = 0,10

-0,7

-1,2

-0,8

-1,4

-0,3

0,2

r/h = 0,20

-0,5

-0,8

-0,5

-0,8

-0,3

0,2

= 30

-1,0

-1,5

-1,0

-1,5

-0,3

0,2

= 45

-1,2

-1,8

-1,3

-1,9

-0,4

0,2

= 60

-1,3

-1,9

-1,3

-1,9

-0,5

0,2

streha sa otrim rubom

streha sa
atikom

cpe,10

cpe,1

33

Projektiranje elinih konstrukcija

4.2.3.

Koeficijent izloenosti za jednostrene krovove

Tabela 5. Koeficijenti izloenosti - za jednostrene krovove

Smjer vjetra =0

Smjer vjetra =180

Podruje

Podruje

Nagib krovita

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

-1,7

-2,5

-1,2

-2,0

-0,6

-1,2

-2,3

-2,5

-1,3

-2,0

-0,8

-1,2

-0,9

-2,0

-0,8

-1,5

-2,5

-2,8

-1,3

-2,0

-0,9

-1,2

-1,1

-2,3

-0,8

-1,5

-0,3

15
+0,2
-0,5

-1,5

+0,2
-0,5

-1,5

+0,2
-0,2

30

-0,8

+0,7

+0,7

+0,4

45

+0,7

+0,7

+0,6

-0,6

-1,3

-0,5

-0,7

60

+0,7

+0,7

+0,7

-0,5

-1,0

-0,5

-0,5

75

+0,8

+0,8

+0,8

-0,5

-1,0

-0,5

-0,5

34

Projektiranje elinih konstrukcija

Smjer vjetra =90

Podruje

Nagib krovita

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

-1,6

-2,2

-1,8

-2,0

-0,6

-1,2

15

-1,3

-2,0

-1,9

-2,5

-0,8

-1,2

-0,7

-1,2

30

-1,2

-2,0

-1,5

-2,0

-1,0

-1,3

-0,8

-1,2

45

-1,2

-2,0

-1,4

-2,0

-1,0

-1,3

-0,9

-1,2

60

-1,2

-2,0

-1,2

-2,0

-1,0

-1,3

-0,7

-1,2

75

-1,2

-2,0

-1,2

-2,0

-1,0

-1,3

-0,5

-0,5

Napomena:
* kod =0 i nagiba strehe =15 do 30 tlak brzo mijenja predznak tako da su dane obje
vrijednosti
* moe se upotrijebiti linearna interpolacija za meukutove nagiba krova ako su vrijednosti istog
predznaka

35

Projektiranje elinih konstrukcija

4.2.4.

Koeficijent izloenosti za dvostrene krovove

Tabela 6. Koeficijenti izloenosti - za dvostrene krovove

Smjer vjetra =0
Podruje
F
cpe,10

Nagib krovita

-45

G
cpe,1

cpe,10

-0,6

H
cpe,1

cpe,10

-0,6

I
cpe,1

cpe,10

J
cpe,1

cpe,10

cpe,1

-0,8

-0,7

-1,0

-1,5

-0,8

-0,6

-0,8

-1,4

-0,7

-1,2

-30

-1,1

-2,0

-0,8

-1,5

-15

-2,5

-2,8

-1,3

-2,0

-0,9

-1,2

-0,5

-5

-2,3

-2,5

-1,2

-2,0

-0,8

-1,2

-0,3

-0,3

-1,7

-2,5

-1,2

-2,0

-0,6

-1,2

-0,3

-0,3

-0,9

-2,0

-0,8

-1,5

-0,3

15

-0,4
+0,2

30

-0,5

+0,2
-1,5

-0,5

-1,0

-1,5

+0,2
-1,5

-0,2

-0,4

-0,5

36

Projektiranje elinih konstrukcija

+0,7

+0,7

+0,4

45

+0,7

+0,7

+0,6

-0,2

-0,3

60

+0,7

+0,7

+0,7

-0,2

-0,3

75

+0,8

+0,8

+0,8

-0,2

-0,3

Smjer vjetra =90

Podruje

Nagib krovita

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

-45

-1,4

-2,0

-1,2

-2,0

-1,0

-1,3

-0,9

-1,2

-30

-1,5

-2,1

-1,2

-2,0

-1,0

-1,3

-0,9

-1,2

-15

-1,9

-2,5

-1,2

-2,0

-0,8

-1,2

-0,8

-1,2

-5

-1,8

-2,5

-1,2

-2,0

-0,7

-1,2

-0,6

-1,2

-1,6

-2,2

-1,3

-2,0

-0,7

-1,2

-0,5

15

-1,3

-2,0

-1,3

-2,0

-0,6

-1,2

-0,5

30

-1,1

-1,5

-1,4

-2,0

-0,8

-1,2

-0,5

45

-1,1

-1,5

-1,4

-2,0

-0,9

-1,2

-0,5

60

-1,1

-1,5

-1,2

-2,0

-0,8

-1,0

-0,5

75

-1,1

-1,5

-1,2

-2,0

-0,8

-1,0

-0,5

4.2.5.

Koeficijenti izloenosti za cilindrine krovove

37

Projektiranje elinih konstrukcija

Slika III-20. Koeficijenti izloenosti za cilindrine krovove

4.3. Unutarnji pritisak vjetra

Unutarnji pritisak vjetra potrebno je uzeti u razmatranje prilikom svake analize optereenja
vjetrom te u najnepovoljnijoj kombinaciji kombinirati ga sa vanjskim djelovanjem vjetra. Koeficijent
djelovanja unutarnjeg pritiska vjetra rauna se prema slici III-21 za graevine bez unutarnjih pregrada.
Za graevine priblino kvadratnog tlocrta sa unutarnjim pregradama potrebno je usvojiti
ekstremne vrijednosti za koeficijent izloenosti unutarnjih ploha cpi=0,2 ili cpi=-0,3
Koeficijent odnosa povrina otvora na graevini rauna se prema izrazu:
=

povrina otvora na kojima koe icijent c ima negativnu vrijednost

povrina svih otvora

38

Projektiranje elinih konstrukcija

Slika III-21. Koeficijent djelovanja unutarnjeg pritiska vjetra

Poredbena visina zi za graevine bez unutarnjih horizontalnih podjela srednja je visina svih
otvora. U sluaju kada postoje horizontalne podjele unutar objekta usvaja se za poredbenu visinu
srednja visina promatrane razine.

4.4. Torzijsko djelovanje vjetra

Ukoliko djelovanje vjetra na povrinu konstrukcije moe dati nesimetrinu raspodjelu otereenja,
a istovremeno je konstrukcija vrlo osjetljiva na takvo optereenje (reklamni panoi, visoke zgrade sa
jednom jezgrom) tada treba uzeti u obzir takvu vrstu optereenje. Nesimetrino optereenje vjetrom
uzima se prema slici III-22, s time da treba uzeti u razmatranje i proraunsku situaciju sa simetrinim
optereenjem.

Slika III-22 Torzijsko djelovanje vjetra

39

Projektiranje elinih konstrukcija

4.5. Primjer I: Analiza optereenje na konstrukciju

1.1 Tehniki opis i dispozicijsko rjeenje
2.1 Tehniki opis
Graevina je namijenjena za popratne sadraje uz sportsko-rekreacijsku dvoranu. Tlocrtna
povrina graevine je dimenzija 42.028.0 m. Lokacija graevine je Osijek.
Donja etaa graevine izvedena je od elinih okvira sa modulom 7,0m7,0m. Stupovi okvira
izvedeni su od HEA profila, a preka okvira od HEA profila spregnutog sa AB ploom. Armiramo
betonska ploa izvedena je sprezanjem sa elinim profiliranim limom. Statika visina AB ploe je
26cm ukljuujui rebra profiliranog lima. Svjetla visina donje etae je 3,55m.
Gornja etaa nije izvedena na cijeloj tlocrtnoj povrini ve je jedan meukatne konstrukcije
ostavljen nenatkriven kao terasa. Natkrivanje gornje etae izvedeno je elinim reetkastim okvirima
na meusobnom razmaku od 7,0m. Stupovi okvira nastavljaju se na stupove donje etae, a izvedeni su
od HEA profila. Preka okvira je reetka izvedena sa gornjim pojasom u radijusu od 61,1m te statike
visine u sredini raspona 2,2m. Zabatne stijene rijeene su u gornjoj etai sa IPE profilima koji se
postavljaju na stupove donje etae, a zavravaju sa grednim IPE nosaem izvedenim sa identinim
radijusom kao i reetkasti nosai.
Stabilizacija krovne ravnine rijeena je preko dva uzduna veza i jednim poprenim izmeu osi 3 i
4. Vertikalna stabilizacija krovita osigurana je preko vertikalne poprene stabilizacije u osi 1 i 5 te
vertikalne uzdune u osima A i E.
Vertikalna stabilizacija meukatne spregnute ploe osigurana je preko uzdune stabilizacije
postavljene u osi B, G i E te preko poprene stabilizacije postavljene u osi 1, 2, 4 i 5.
Oblaganje nosive konstrukcije provodi se na krovitu krovnim panelima debljine 200mm, a
vertikalne stijene zidnim panelom debljine 200mm. Unutarnji zidovi obloeni su gips kartonskim
ploama debljine 12,5mm u dva sloja.
3.1 O proraunu konstrukcije
Proraun unutarnjih sila, momenata savijanja i dimenzioniranje elemenata eline konstrukcije
provedeno je u skladu s Eurocodom.
Odabir odgovarajueg pokrova, te obloga stijena proveden je prema uvjetima za krajnje granino
stanje i granino stanje uporabivosti na temelju podataka dobivenih od proizvoaa, a ovjerenih od
odgovarajue institucije.
4.1 Materijal za izradu konstrukcije
Elementi hale izraeni su od elika S 235
Vijci su izraeni od elika kvalitete 8.8.
Temelji su izraeni od betona marke C 25/30
5.1 Primijenjeni propisi
Eurocde 1
Eurocode 2
Eurocode 3

40

Projektiranje elinih konstrukcija

6.1 Antikorozijska zatita

Elementi nosive eline konstrukcije radioniki se tite s jednim temeljnim premazom na
prethodno pjeskarenoj podlozi do istoe Sa 21/2. Nakon zavrene montae popravljaju se sva
oteenja temeljnog radionikog premaza. Nakon odmaivanja povrine nanosi se drugi temeljni
premaz. Debljine temeljnih premaza iznose 230 m.
7.1 Protupoarna zatita
Protupoarna zatita zahtjeva vatrootpornost elemenata eline konstrukcije F30. Radi navedenog
na elemente konstrukcije se nakon nanoenja dva sloja temeljnog premaza, nanosi protupoarno
zatitno sredstvo s karakteristikama vatrootpornosti F30. Sredstvo mora biti kemijski usklaeno s
temeljnom antikorozijskom zatitom.

41

Projektiranje elinih konstrukcija

III-42

Projektiranje elinih konstrukcija

Analiza optereenja

1.2 Stalno optereenje

I.

II.

III.

Krovite
krovni paneli 200mm

33,7 kg/m2

sputeni strop Knauf 25mm

28,0 kg/m2

instalacije

50,0 kg/m2

vlastita teina elemenata se procjenjuje

--

Sveukupno

1,1 kN/ m2

Zidovi
zidni
idni paneli 200mm

13,6 kg/m2

unutarnja
nutarnja obloga Knauf 25mm

28,0 kg/m2

vlastita teina elemenata se procjenjuje

--

Sveukupno

0,42kN/ m2

Balkon
keramike ploice 2,0cm

48,0 kg/m2

estrih 6,0cm

150,0 kg/m2

toplinska izolacija 15,0cm

4,5 kg/m2

AB ploa cca 12,0cm

300,0 kg/m2

elini profilirani lim 205mm

17,0 kg/m2

unutarnja obloga Knauf 25mm

28,0 kg/m2

instalacije

10,0 kg/m2

43

Projektiranje elinih konstrukcija

IV.

vlastita teina elemenata se procjenjuje

--

Sveukupno

5,56 kN/m2

Meukatna konstrukcija
parket 2,0cm

10,0 kg/m2

estrih 6,0cm

150,0 kg/m2

toplinska izolacija 5,0cm

1,5 kg/m2

AB ploa cca 12,0cm

300,0 kg/m2

elini profilirani lim 205mm

17,0 kg/m2

unutarnja obloga Knauf 25mm

28,0 kg/m2

instalacije

10,0 kg/m2

vlastita teina elemenata se procjenjuje

--

Sveukupno

5,52 kN/m2

2.2 Korisno optereenje

I.

Balkon
4,0 kN/m2

Kontinuirano optereenje
II.

Uredi
3,0 kN/m2

Kontinuirano optereenje

3.2 Optereenje snijegom

=

snjena zona I (prema karti)

karakteristino optereenje snijegom za zonu I do 200 m.n.v. sk= 1,30 kN/m2
koeficijent izloenosti i temperaturni koeficijent
usvajaju se u vrijednosti 1,0
koeficijent oblika za cilindrini krov:
a)
= 0,8
b) koeficijent oblika, snijega noenog vjetrom

= 0,2 + 10 = 0,2 + 10

koeficijent oblika za terasu:

duljina nakupljanja snijega ls=2h=12,96m
a)
= 0,8
b) koeficijent oblika, snijega noenog vjetrom 2 =w=(b1+b2)/2h h/sk
w=(28,0+14,0)/26,48=3,24 2,06,48/1,30=9,97

- optereenje snijegom na krovu

I.
= =0,8 1,0 1,0 1,30 = 1,04 /
II.
1=
=1,36 1,0 1,0 1,30 = 1,768

,
,

= 1,36

44

Projektiranje elinih konstrukcija

2=

= 0,0 1,0 1,0 1,30 = 0,0

- optereenje snijegom na terasi

I.
= = 0,8 1,0 1,0 1,30 = 1,04 /
II.
1 = =0,8 1,0 1,0 1,30 = 1,04 /
2=
= 3,24 1,0 1,0 1,30 = 4,21 /

Slika III-23. Shema djelovanja snijega

4.2 Optereenje vjetrom

-

brzina vjetra

vb=cdircseasoncaltvb,0=1,01,01,222,0=26,4m/s

koeficijent godinjeg doba cseason usvaja se 1,0

koeficijent smjera vjetra cdir usvaja se 1,0
osnovna brzina vjetra za prvu vjetrovnu zonu vb,0=22,0m/s
koeficijent nadmorske visine
calt=1+0,001as=1+0,001200=1,2

osnovni tlak izazvan brzinom vjetra

qb= vb2=

26,42=435,6 N/m2=0,435kN/m2

koeficijent izloenosti ce(z) iz grafikona 1,75

referentna visina vjetra prema uvjetima je ze=h=12,6m

Pritisak vjetra na vanjsku oblogu konstrukcije transverzalni smjer djelovanja vjetra

=
( )
- odreivanje zona djelovanja vjetra

45

Projektiranje elinih konstrukcija

e=min(b,2h)=min(28.0 ; 25.2)
e=25.2m
-

vertikalne povrine
A=5,044,00=20,16m2

=-1,0

=0,4351,75(-1,0)=-0,76kN/m2

B=20,124,00=80,48m2

=-0,8

=0,4351,75(-0,8)=-0,61kN/m2

C=2,804,00=11,20m2

=-0,5

=0,4351,75(-0,5)=-0,38kN/m2

D=28,04,00=112,0m2

=0,7

=0,4351,75(0,7)=0,53kN/m2

E=28,06,12=171,36m2

=-0,3

=0,4351,75(-0,3)=-0,23kN/m2

F=6,302,52=15,87m2

=-1,8

=0,4351,75(-1,8)=-1,37kN/m2

G=15,402,52=38,81m2

=-1,2

=0,4351,75(-1,2)=-0,91kN/m2

H=10,0828,0=282,24 m2

=-0,7

=0,4351,75(-0,7)=-0,53kN/m2

I=28,01,40=39,20m2

=0,2

=0,4351,75(0,2)=0,153kN/m2

U=28,014,3=400,4m2

=-0,9

=0,4351,75(-0,9)=-0,69kN/m2

V=28,014,3=400,4m2

=-0,4

horizontalne povrine i krov

=0,4351,75(-0,4)=-0,31kN/m2

46

Projektiranje elinih konstrukcija

Slika III-24. Shema transverzalnog (poprenog) djelovanja vjetra

Pritisak vjetra na vanjsku oblogu konstrukcije longitudinalni smjer djelovanja vjetra

=
( )
- odreivanje zona djelovanja vjetra
e=min(b,2h)=min(28.0/42.0 ; 25.2)
e=25.2m
-

vertikalne povrine
A=5,044,00=20,16m2

=-1,0

=0,4351,75(-1,0)=-0,76kN/m2

B=22,964,00=91,84m2

=-0,8

=0,4351,75(-0,8)=-0,61kN/m2

D=cca353m2

=0,7

=0,4351,75(0,7)=0,53kN/m2

E= cca353m2

=-0,3

=0,4351,75(-0,3)=-0,23kN/m2

47

Projektiranje elinih konstrukcija

horizontalne povrine i krov

F=6,302,52=15,87m2

=-1,8

=0,4351,75(-1,8)=-1,37kN/m2

G=7,402,52=18,65m2

=-1,2

=0,4351,75(-1,2)=-0,91kN/m2

H=14,028,0=392,00 m2

=-0,7

=0,4351,75(-0,7)=-0,53kN/m2

I=14,015,40=215,60m2

=0,2

=0,4351,75(0,2)=0,153kN/m2

Slika III-25. Shema longitudinalnog (uzdunog) djelovanja vjetra

Pritisak vjetra na unutarnju oblogu konstrukcije

=
( )
- usvajaju se ekstremne vrijednosti koeficijenta izloenosti obzirom na poloaj otvora i tip
graevine

48