1

Elektron list uenika Mjeovite srednje elektrotehnike kole

Sarajevo, maj 2008. godine
Broj 31
Redakcija :
Matej repfler, Muhamed Kordi, Jasmin ebo, Emir Kljaji, Edin Merdan, Damir Bezdrob, Peki Muhamed,
Ilhana Salihovi, Zerina Pokovi, Amina oko, Arnela Nezirovi, Mediha Vruak, Merjem Kapetanovi,
Arnela Bojii, Jasmina Zubaa, Admir Beirbai, Amar vraka, Nermin Imamovi, Mirnes Imamovi, Faruk
Durmievi, Elvis Rudonja, Emir Torlak, Fahrudin Pribinja, Omer Mujki, Muamer impo i prof. Aida Musi.
Sve svoje prijedloge, kritike i pohvale moete slati na:
msets@bih.net.ba

Zahvaljujemo se svima koji su pomogli u realizaciji ovog broja

Elektrona i estitamo Dan kole
2
2

AKTIVNOSTI U KOLI
ELEKTROTEHNIKA KOLA DOMAIN KANTONALNOG TAKIENJA
U INFORMATICI
Naa kola je opet bila domain Kantonalnog
takmienja u informatici. Kao to to uvijek rade,
i ovaj put su lijep program pripremile Literarna,
Recitatorska i Muzika sekcija.
Na 12.
kantonalnom takmienju iz informatike uenika
srednjih kola Kantona Sarajevo, uestvovalo je
dvanaest kola. Svaka se predstavila sa jednom
ekipom od tri lana, izuzev Druge gimnazije koja
je imala dvije ekipe. Rezultati su sljedei:
1. mjesto Druga gimnazija (ekipa 1)
2. mjesto Trea gimnazija
3. mjesto Tursko-bosanski Sarajevo koled
4. mjesto Mjeovita srednja elektrotehnika kola
5. mjesto Prva bonjaka gimnazija
Amina oko
JO JEDAN
KABINET

MODERNO OPREMLJEN

Nekako smo ve navikli da vas u svakom novom

broju Elektrona izvijestimo o otvaranju jo
jednog u nizu savremenog kabineta u koli. Tako
je i 5. marta 2008.godine sveano otvoren novi
kabinet za laboratorijske vjebe. Uz stihove i
melodije koje su izvodili lanovi Literarne,
Recitatorske i Muzike sekcije, s ponosom smo
posmatrali presjecanje vrpce. Sveanosti
otvaranja prisustvovalo je mnogo gostiju iz
Ministarstva
obrazovanja,
Prosvjetnopedagokog zavoda, Opine Novi Grad,
Elektrotehnikog fakulteta i nae kole. Kabinet
je opremljen sa osam osciloskopa, generatora
funkcija, napojnih jedinica. Napojne jedinice
posjeduju fiksne napone koji su uobiajeni u
elektronici: 5,12 V istosmjerni napon i 8,15 V
izmjenini napon. Raunari su uvezani u mreu i
nastavnik ima mogunost da preko svog raunara
koordinira rad uenika. Svako radno mjesto ima
na raspolaganju elektroniku opremu i mjerne
instrumente.
Jasmina Zubaa
3

USPJESI

UENIKA NAE KOLE

Dana 12.03.2008. godine, u Uiteljskoj koli

(Gimnazija Obala) odrano je Kantonalno
takmienje iz matematike. Bilo je ukupno 120
uesnika i to prvih i drugih razreda. Predstavnici
prvih razreda nae kole bili su: Mujai Emir
(16.mjesto), vraka Amar (16.mjesto), urti
Majda (21. mjesto) i Zubaa Jasmina (21.mjesto).
Sline rezultate postigli su i predstavnici drugih
razreda: Boja Muamer (15.mjesto), olo Nermin
(18.mjesto) i Huseinovi Amel (29.mjesto).
Dobre uspjehe su zabiljeili i nai mladi fiziari na
takmienju koje je odrano u martu. Uestvovalo
je dvadeset pet kola, a naa je zauzela deseto
mjesto. Prvi razredi su se plasirali na petnaesto, a
drugi na dvanaesto mjesto.
Na Opinskom takmienju, odranom 12. aprila u
koli Mea Selimovi, sekcija CIVITAS je
osvojila drugo mjesto. Kvalitet rada i prezentacija
bili su izuzetni. Ekipu su sainjavali sljedei
uenici: Frenjo Damir, Kapo Irfan, oli Mensur,
Kania Vedad, avi Alen, uhara Haris,
Hubani Muhamed i ukle Semir.
U prethodnom broju Elektrona predstavili smo
Ukropina Miju, uenicu prvog razreda i vrlo
uspjenu sportaicu. Mija trenira taekwondo u
klubu Zlatni ljiljan i na Prvenstvu BiH u
taekwandou, odranom 30.marta, osvojila je titulu
prvakinje Bosne i Hercegovine u kategoriji do
59 kg. Na taj nain sebi je obezbijedila uee na
narednom Svjetskom juniorskom prvenstvu koje
e se odrati u Turskoj.
U Cazinu se 26. aprila odralo 15. dravno
prvenstvo u karateu za pionire. U konkurenciji 50
klubova i oko 800 takmiara Emir Vejsilovi,
uenik prvog razreda nae kole, osvojio je drugo
mjesto u kategoriji do 60 kg i tako postao lan
reprezentacije Bosne i Hercegovine koja sredinom
maja odlazi u Beograd na Balkansko prvenstvo u
karateu.
Kantonalno takmienje iz poznavanja engleskog
jezika odrano je 12. aprila. Uestvovalo je 27
srednjih kola Kantona Sarajevo i isto toliko
takmiara. Na predstavnik Armin Hala osvojio je
peto mjesto.
Elvis Rudonja

Savez inovatora i Udruenje inovatora

Banjaluke organizovali su po deseti put
ve tradicionalnu izlobu ideja, inovacija i
stvaralatva INOST MLADIH 2008.
Izloba je odrana od 16. do 19. aprila.
Naa kola se predstavila sa tri rada i svi
su osvojili nagrade. Zlatnu nagradu
osvojio je rad Automat za nagrizanje
tampanih ploa. Specijalno priznanje
pripalo je radovima ESBot automatsko
praenje vozila i ESBot kao automatski
ista. estitamo!

ESBOT AUTONOMNO SLIJEENJE VOZILA

OPIS RADA
Za transport materijala unutar preduzea, rudnika i skladita koriste
se inska vozila. Prednjim vozilom (lokomotivom) upravlja ovjek
dok ostala vozila (vagoni) prate po inama prednje vozilo. Kljuni
problem ovakvog sistema je potreba za postojanjem pruge, a
poseban problem nastaje ako se ukae potreba za promjenom
koridora. U okviru ovog rada realiziran je sistem koji omoguuje
autonomno praenje prednjeg vozila od strane vozila koja ga slijede.
To prua mogunost kretanja kompozicije vozila bez prethodno
postavljene pruge sa samo prednjim vozilom koje opsluuje voza.
Za tu svrhu iskoriten je mobilni robot eSBot. ESBot je mali
Sl. 1. Robot za automatsko
fleksibilni robot zasnovan na mikrokontroleru PIC16F877A,
slijeenje vozila
opremljen sa 4 analogna ulaza, 4 digitalna ulaza, dva H mosta sa
odgovarajuim motorima i tokovima za pogon, programatorom i baterijskim napajanjem. Jednostavnim
izmjenama postojeeg hardvera, promjenom tipa pogona, dodavanjem odgovarajuih senzora ili izvrnih organa
te adekvatnim programom, mogue je postii razliite aplikacije. U sklopu ovog rada na dva analogna ulaza
dodata su dva IR senzora za mjerenje rastojanja. Napravljen je program koji omoguuje praenje vozila. Pri
tome vozilo koje se prati moe da se kree naprijed, nazad, da se zaustavi, da skree lijevo ili desno. Prilikom
skretanja vozilo koje se prati ne smije skretati za ugao vei od 45. Izgled modela je prikazan na slici 1.

OPIS MODELA
Automobil pokreu dva DC motora, koji preko reduktora pogone dva
neovisna pogonska toka. Pogonski tokovi se nalaze na prednjoj strani
vozila. Na zadnjoj strani vozila nalazi se trei, pasivni toak. Ovakav vid
pogona se naziva diferencijali pogon. To je najea pogonska
konfiguracija, osobito na malim robotima, zbog niske cijene i mogunosti
okretanja u mjestu. Realizacija razliitih trajektorija kretanja ostvaruje se
razlikom brzina lijevog i desnog toka.
Za upravljanje pogonom koristimo dva H mosta, za svaki motor po jedan.
H most nam omoguuje promjenu polariteta na izvodima motora kod
koritenja jednog naponskog izvora, te na taj nain imamo mogunost
Slika 2 . Blok ema modela
okretanja tokova i naprijed i nazad. Koritenjem PWM izlaza
mikrokontrolera moemo kontinualno upravljati brzinom tokova. Blok ema modela data je na slici 2.
IR senzori na svom izlazu daju analogni napon koji odgovara udaljenosti od prepreke, a koju detektuje senzor.
Taj napon se vodi na AD konvertor koji je sastavni dio mikrokontrolera. Nakon izvrene AD konverzije,
dobivena digitalna vrijednost se obrauje u mikrokontroleru. Zavisno od toga koju informaciju smo dobili o
poloaju automobila, generiu se upravljaki signali. Postoje etiri upravljaka signala. Za svaki motor
koristimo po dva signala: PWM i SMJER. Sa PWM signalom upravljamo brzinom motora, a sa SMJER
signalom upravljamo smjerom okretanja motora.
mr. Abdulah Akamovi, dipl.el.ing.
5
5

MULTIMEDIJALNI

PROJEKTI

lanovi Kluba 10 + izuzetno su naporno radili

na brojnim projektima. U toku mjeseca marta
na takmienje, iji je organizator bila
Sarajevska zima, poslali su film Barikade
nas nisu zaustavile. Film je bio van
konkurencije za srednje kole. Osvojili su
osam diploma i tri pahuljice.
III festival kratkog filma, iji je organizator
Gimnazija Dobrinja, odrat e se u maju.
Naravno, Klub10 + je aktivno radio i na ovom
projektu. Pripemili su film Sarajevo, pogled
u budunost. Predsjednik irija je poznata
redateljka Jasmila bani, a odluku e donijeti
sa jo pet pomonika iz filmske industrije.
Proglaenje kola pobjednika je 17. maja u
Domu mladih Skenderija.
Na Festival filma koji se odrava u Tuzli
poslali su ukupno pet filmova, jedan igrani,
etiri dokumentarna i et spotova. Uz filmove i
spotove poslali su i 30 foldera fotografija.

U meuvremenu je stiglo obavjetenje da je

odobren scenarij za film Stari bosanski
zanati. Time su proli najvaniji, prvi krug
selekcije i poeli novo snimanje filma za koji
imaju rok mjesec dana. Najbolji scenarij su
birale poznate linosti bosanske kinematografije
i zauzeo je prvo mjesto. Proglaenje
pobjednika, dodjela nagrada i projekcije tri
najbolja filma odrat e se u Bonjakoj
gimnaziji u toku mjeseca maja. No, to nije sve.U
pripremi je dokumentarni film Pas tornjak,
koji e uestvovati na takmienenju pod
nazivom U njedrima Bosne i Hercegovine.
Cilj ovog projekta je da se prikae autentinost
BiH, a glavni pokrovitelj je BH Telecom.
lanovi Kluba 10+ su: Bojii Arnela, Dumanji
Fahira, Vruak Mediha, vraka Amar,
Durmievi Faruk, Alatovi Anvar, ebo
Jasmin, ari Jasmina, Zubaa Jasmina,
Beirbai Admir i Dolovi Mirza.

ATLETIARI NAE KOLE OPET NA SAMOM VRHU

KUGLA
Vatre Armin drugo mjesto, rezultat 13:04 m
(optinski nivo)
Ligata Edin tree mjesto, 12:74 m (optinski
nivo)
oko Amina tree mjesto, rezultat 6:72 m
(optinski nivo)

Uenici nae kole su u aprilu uestvovali na

proljetnom krosu, koji se odravao kao i svake
godine na Ilidi. Ekipa I i II razredi (Drugovac
Miralem, Silajdi Ajdin, Via Asim, Via
Dino, Mai Kenan) osvojila je prvo mjesto.
Najbolji pojedinani uspjeh ostvario je Via
Asim osvajanjem treeg mjesta i bronzane
medalje. Ekipa III i IV razredi (Hadi Hamdo,
Tabak Armin, Pehilj Ismir, atara Amar i
avi Alen) osvojila je deseto mjesto.
Najbolji pojedinani uspjeh je ostvario Hadi
Hamdo plasmanom na sedamnaesto mjesto.
U ukupnom plasmanu (muka i enska ekipa)
naa kola je osvojila deveto mjesto.
Uestvovale su 32 srednje kole.

TAFETA
muki 4X100 (Drugovac, Hadi, Prljaa,
Silajdi) - drugo mjesto (optinski nivo)
ene (Brati, Ukropina, Kapetanovi, Vruak) drugo mjesto (optinski nivo)
Kantonalno takmienje podrazumijeva borbu
osam najboljih u svakoj disciplini. Poelimo
naim predstavnicima Via Asimu i Dini,
Hadi Hamdi i Heo Ejubu dobre rezultate.

Na Atletskom kupu, odranom 16.04.2008.

godine, uenici nae kole postigli su sljedee
rezultate:
100 m sprint - Drugovac Miralem, rezultat 12:00,
drugo mjesto (optinski nivo)
100 m sprint - Dijana Brati, rezultat 16:88,
tree mjesto (optinski nivo)
300 m Hadi Hamdo prvo mjesto (optinski
nivo i plasman na kantonalno takmienje)
Mija Ukropina - tree mjesto, rezultat 56:44
(optinski nivo)
Ajdin Silajdi drugo mjesto, rezultat 40:88,
(optinski nivo)
1000 m Dino Via prvo mjesto (optinski
nivo i plasman na kantonalno; Asim Via drugo mjesto (optinski nivo i plasman na
kantonalno)

Daguda Armin, prof.

SKOK U DALJ
Heo Ejub prvo mjesto, rezultat 5:34
(optinski nivo i plasman na kantonalno
takmienje)
Amina Dumanji - tree mjesto, rezultat 2:71
(optinski nivo)

ONI SU PONOS ELEKTROTEHNIKE KOLE

Navikli smo da ujemo kako su uenici nae

kole osvojili visoke plasmane na raznim
takmienjima u informatici, fizici, na festivalima
rada, na debatama, u sportu....Na dananji
sagovornik je Armin Vatre, uspjean karatista i
uenik treeg razreda Elektrotehnike kole.

Vatre: Na takmienjima radim i kate i borbe.

Mnogo je medalja iz kata, ali iz borbi imam
zapaenije rezultate.
Elektron: Kada je rije o postignutim rezultatima,
koji je od njih najbolji i moe li izdvojiti najdrau
pobjedu?
Vatre: Imam dosta dobrih rezultata sa
takmienja
na
dravnom,
ali
i
na
meunarodnom nivou. Za svoj najvei uspjeh
smatram osvojeno tree mjesto u ekipnim
borbama na Evropskom prvenstvu za djecu,
kadete i juniore u J.K.A verziji, odranom u
Ljubljani u maju prole godine. to se najdrae
pobjede tie, izdvojio bih pobjedu u finalu
turnira Sarajevo Open nad Aidom Ibrieviem
iz Visokog, jednim od najuspjenijih takmiara
turnira.
Elektron: Veoma nas zanima da li stie uskladiti
obaveze u koli i na treningu?
Vatre: Obaveza je mnogo, ali do sada sam
uspijevao sve uskladiti. Naravno, moram
napomenuti da imam pomo i podrku svog
razrednika Suada Muminovia i direktora
Fahrudina Alihodia, koji zaista imaju mnogo
razumijevanja za moje klubske obaveze.

Elektron:Za poetak reci nam od kada se bavi

ovim sportom i zato si odabrao ba karate?
Vatre: Imao sam nepunih devet godina kada
sam poeo trenirati. Odabrao sam karate da
bih sesklonio sa ulice i da bih se mogao, ako
zatreba, odbraniti. Djeaci u tim godinama
mataju samo o tome kako je dobro biti
najjai, pa ni ja nisam bio izuzetak. elio sam
da putujem na takmienja, da upoznam nove
prijatelje.
Elektron: U kojem klubu trenira i koje zvanje
ima?
Vatre:Treniram u Karate klubu Stari
Grad, imam braon pojas i 1.kyu nepune tri
godine.
Elektron: Da li preferira kate ili borbe?

Elektron: Da li postoji neki sportista (karatista)

koji te fascinira svojim rezultatima, ili moda
stilom ivota, odnosom prema sportu?
Vatre: Imao sam priliku sresti mnoge
uspjene karatiste, ali samo su dvije osobe
koje me fasciniraju. Jedan je moj prvi i
dugogodinji trener Nedif ozo. Zahvalan
sam mu to me uveo u svijet karatea i
otkrio mi mnoge tajne ovog lijepog sporta. Tu
je prijatelj i trener Tarik Luija, koji je
mnogo doprinio mom ulasku u prvi tim Kluba
Stari Grad. To su ljudi od kojih sam mnogo
nauio i kojima se divim.

Vatre: Prije svega oekujem odravanje

seminara za polaganje majstorskih zvanja, a
najavljeno je za august ove godine. Pruila bi
mi se prilika da polaem za zvanje majstor
karatea 1. dan. Nastavit u intenzivno
trenirati. Oekuju me uea na mnogim
takmienjima, a nadam se i dobrim
rezultatima.
Elektron: ta bi na kraju ovog razgovora poruio
naim itaocima?
Vatre: itaocima preporuujem da se bave
sportom. Ne mora to biti karate. Neka svako,
zavisno od linih sklonosti, pronae neto za
sebe. Bilo koji sport da odaberu, uinie
mnogo za svoje fiziko zdravlje, ali i ostvariti
veliko duhovno zadovoljstvo kada rezultati
ponu stizati.

Elektron: Trenira karate godinama, uestvuje

na takmienjima i osvaja medalje. Kakva su
tvoja oekivanja od ovog sporta?

Amina oko

Ibrahim Zubaa jedan je od maturanata nae

kole koji dokazuje kako se mogu uspjeno
spojiti kolske obaveze i sport. Trenira
taekwando u Klubu Teake i na pitanje zato je
ba odabrao ovaj sport, Ibrahim nam je
odgovorio: Jo od djetinjstva sanjam da
budem uspjean sporta. elio sam znati neto
vie o samoodbrani i mislim da danas mnogi
ljudi treba to da znaju. Smatrao sam da bih u
taekwandou mogao biti uspjean.

IBRAHIM ZUBAA OSTVARUJE

SVOJ SAN IZ DJETINJSTVA

Za samo osam mjeseci aktivnog bavljenja ovim

sportom postigao je izvanredne rezultate. Ibrahim
nam je s ponosom nabrojao samo one znaajnije
Ima ih mnogo - Dravno prvenstvo u Cazinu
zlatna medalja, u Vrpolju zlatna i bronzana
medalja, u Sarajevu zlatna i bronzana, u
Prnjavoru zlatna itd. Poeliemo Ibrahimu
mnogo sree i da nastavi nizati ovakve medalje i
uspjehe.
Arnela Nezirovi

EMIR TABAKOVI NA SVJETSKOM PRVENSTVU U POLJSKOJ

KUP BiH MIMS OPEN 2008 odran je 15. marta
2008. godine u Sportskom centru Vogoa. To je
jedno od veih plesnih takmienja na dravnom nivou
koje je odrano u Bosni i Hercegovini nakon rata.
Domain je bio Plesni klub Spin.
Koliko je takmienje bilo znaajno i interesantno
govori i podatak da je meu takmiarskim parovima
bilo i onih koji kotiraju na etvrtom i osmom mjestu
svjetske rang-liste. Bilo je oko 150 takmiara u vie
kategorija (mlai juniori 1, mlai juniori 2, stariji
juniori, C kategorija, solo kategorije pionira, juniora i
seniora). U Emirovoj kategoriji je bilo 14 parova.
Meu njima su bila i etiri para koja se nalaze meu
prvih petnaest na svjetskoj rang-listi (Lucija abljan i
Branimir Markovi, Jelena Tomai i Mislav alkovi,
Lucija Tadi i Vid ori, Larisa Gomaz i Filip
Bilui). U ovako jakoj konkurenciji na Emir je
osvojio izvrsno sedmo mjesto. Bio je zadovoljan jer
se tako plasirao na svjetsko takmienje.
elim se zahvaliti direktoru i razredniku na velikoj
podrci koju mi pruaju kod odlaska na ovo i mnoga
druga takmienja koja oekujem u ovoj godini.
Sljedea takmienja koja oekujem su u Hrvatskoj,
Sloveniji, Maarskoj, Austriji i mnoga druga u naoj
zemlji, saopava nam Emir.
Evropski KUP u B kategoriji i Svjetski KUP u juniorskoj
i pionirskoj kategoriji u akrobatskom rocknrollu odran
je 5. aprila u Krakovu.

O doivljaju Krakova i Poljske Emir nam je rekao sljedee:

Krakov je veoma lijep grad. Jako mi je ao to nismo imali vie
vremena da proetamo gradom i bolje ga upoznamo. Bio je i
vei broj prijavljenih zemalja, oko etrnaest. Uspjeniji plesai
su dolazili iz Rusije, Maarske, Hrvatske, Slovake, Ukrajine,
Njemake i Slovenije. Naa drava se predstavila sa pet parova,
od toga jedan pionorski i etiri u juniorskoj kategoriji. Vidio
sam i neke svoje prijatelje iz drugih zemalja. Bilo nam je jako
drago to smo se ponovo sreli. U mojoj kategoriji su bila
ezdeset i tri para, a u ponirskoj ezdeset i pet. Konkurencija je
bila velika. Svi parovi do dvadeset petog mjesta svjetske rangliste su bili tu. Uvidio sam da ba nemam neke velike anse, ali
bilo je lijepo ponovo se sresti sa njima i vidjeti njihove izvedbe.
Nisam zadovoljan svojim plasmanom, ali se nadam da u na
sljedeem takmienju postii bolji rezultat.

Arnela Nezirovi
10

U DRUTVU SA MEDINOM
Sekcija pod nazivom Moderni ples poela je sa
radom ove kolske godine. Sekciju vodi Medina
Zametica uz pomo profesora Daguda Armina, a
okuplja oko petnaest lanova. Drago nam je da
vam moemo predstaviti vrlo uspjenu plesaicu, a
po miljenju lanova sekcije i dobru instruktoricu
Medinu. Plesom se bavi pet godina, osvojila je
mnogobrojne nagrade i ostvarila dobre rezultate.
ELEKTRON: Ve dvije godine trenira u
Romantiku. Zato si se odluila ba za ples?
MEDINA: Ples je dio mene. Kao mala
djevojica voljela sam plesati. eljela sam
postati dobra plesaica i trenirati u jednom
poznatom klubu.
Moja drugarica je
razgovarala sa mnom i ulanila me u klub. Od
tada ples je neodvojivi dio mene. Teko da
mogu zamisliti svoj ivot bez plesa.
ELEKTRON: Da li je teko uskladiti obaveze u
koli i na treningu?
MEDINA: Nekad i jeste. Ako trening due
traje, onda teko da mogu sve nauiti. Ali to je
rijetkost. Obino sebi isplaniram vrijeme.
ELEKTRON: Da li su treninzi zamorni i
zahtjevni?
MEDINA: Treninzi oduzimaju mnogo vremena
i naravno da su zahtjevni. Koraci nisu ba
jednostavni, teko je pratiti svaki trenerov
pokret. Imamo profesionalnog trenera Saleta
koji e, nadam se, i od nas napraviti prave
profesionalce.

ELEKTRON: Koju vrstu plesa si odabrala i zato

ba tu?
MEDINA: Trenutno pleem hip-hop, a prije
godinu dana zanimali su me latinoameriki
plesovi. Hip-hop je zahtjevniji ali mi se mnogo
dopada.
ELEKTRON: Da li si uestvovala na nekim
takmienjima i koji su tvoji rezultati?
MEDINA: Naravno. Uestvovala sam na
dravnom u Banjaluci i osvojila titulu dravne
prvakinje. Sljedee takmienje je bilo
meunarodnog karaktera i odralo se u
Sarajevu. I tu sam takoer osvojila prvo mjesto.
Sada kreem ka Evropi i nadam se da u
rezultate ponoviti. Nastupala sam i na Fashion
weeku.
ELEKTRON: Poruka itaocima!
MEDINA: Ja ih uvijek imam vie (smijeh), ali
ovaj put u skratiti u jednu reenicu:
Bavite se sportom jer je to iskustvo i doivljaj
koji se ne zaboravlja....
Mediha Vruak

1111

NetSupport
U nastavnoj upotrebi vrlo su korisni programi poput NetOP School, LanSchool, SynchronEyes ili
NetSupport School. Navedeni i slini programi omoguavaju nastavnicima da u umreenoj uionici
izvode sve nastavne postupke koji se inae izvode u tradicionalnoj uionici.
Programa pod nazivom NetSupport School (u nastavku NSS), omoguava izvoenje interaktivne nastave.
To je jedan od vodeih alata za planiranje, izvoenje i sveukupnu organizaciju nastave u savremenoj
informatikoj uionici, dakle puni classroom management system. Kao i slini programi, NSS nam
omoguava potpuno upravljanje uenikovim kompjuterom, potpuni nadzor nad koritenim aplikacijama i
internetom u uionici ili vie lokacija odjednom, online ispitivanje uenika, prikupljanje rezultata ispita,
njihovu trenutnu prezentaciju ili ispis. To je interaktivni kompjuterski program koji nastavniku omoguava
demonstraciju, provjeravanje predznanja ili razumijevanja trenutne lekcije i druge oblike neposredne
saradnje sa uenicima ukljuenim u nastavni proces. Organizaciju i provoenje nastave opisat emo
upravo kroz upotrebu tog programa.
Jedan od primarnih ciljeva primjene NSS-a u nastavi je da svi uenici mogu istovremeno i koordinirano
vidjeti nastavnikove aktivnosti tokom objanjavanja lekcije. Na taj nain poveana je radna koncentracija i
interes za savladavanjem planirane lekcije. Pokazalo se da je takav oblik nastave uenicima puno
zanimljiviji i dinaminiji, vee su mogunosti interakcije s nastavnikom i s drugim uenicima, unutar
grupe i izmeu grupa.

Slika 1. Izmjenjivi izgled nastavnikovoga monitora tokom istovremenog nadzora uenikih kompjutera
Kao to smo ve rekli, ovaj program omoguava i provjeru usvojenog znanja. Nastavnik kreira test, poalje
ga uenicima, prati napredak, te prikazuje rezultate uenicima. Dakle, uenici ne moraju ekati sljedei as
da bi dobili rezultate, ve ih dobiju odmah. Takoer nema greaka koje se deavaju pri ispravljanju
klasinog testa.
Postoji vie tipova pitanja od kojih se test moe sastojati, a to su:
1. Multi Choise: tip pitanja u kojem se moe dati vie odgovora a da uenik odabere pravi odgovor.
2. Drag & Drop Text: tip pitanja na kojem uenik povlai date odgovore na njihovo mjesto.
3. Draf and Drop Image: tip pitanja gdje uenik uparuje sliku i neko pitanje odnosno odgovor.
4. Combo list: tip pitanja gdje uenik iz liste ponuenih odgovora bira pravo rjeenje.
5. Label Image: tip pitanja gdje uenik na slici oznaava ponuene odgovore.
6. True of False : tip pitanja gdje uenik odgovara da li je tvrdnja tana ili netana

12

7. Multi True of False: tip pitanja gdje uenik ima za jedno pitanje vie tvrdnji i onda bira koje od njih
su tane a koje netane.
8. Order Items: tip pitanja gdje uenik zadati tekst postavlja u pravilan red.
9. Prikazivanje videosnimka i snimljenim glasom postavljanje pitanja.

PLOA ZA CRTANJE, PRIKAZIVANJE

SLIKA I ISPIS TEKSTA

ANKETIRANJE UENIKA

U naoj koli program se realizuje na asovima informatike kod profesora Liina Fehima. Program
instalira i odrava ebo Jasmin, uenik drugog razreda nae kole. olo Nermin i Ceri Emir, takoer
uenici drugog razreda, prave uputstva koja e svim profesorima omoguiti koritenje ovog programa.
olo Nermin

13

POBJEDNIK!!!
HD DVD vs. Blu-ray

Kako se i oekivalo u fer borbi izmeu dva titana HD DVD i Blu-Ray potpunu pobjedu je odnio BluRay. Da vas podsjetim, Blu-Ray je disk koji se bazira na plavom laseru prenika 100 puta manjeg i
isto toliko puta vee preciznosti od obinog DVD formata. Jednoslojni disk ima kapacitet 25 Gb,
dvoslojni jednostrani 50 Gb, dvoslojni dvostrani 100 Gb i disk kojeg je patentirao TDK, dvostrani
troslojni 200 Gb. Blue-Ray kompanije, tj. kompanije koje podravaju ovaj format od starta su: Sony,
Pioneer, Philips, Hitachi, Samsung i Apple, a sad i opozicija Toshiba, Microsoft i Warner Bros.

Opratamo se od OLED-a!
Nakon Toshibinih najava da e ove godine proizvesti
OLED TV ureaje dijagonale 30 sada se ista
kompanija povukla. Inae OLED ekrani su bili direktna
konkurencija najzastupljenijim ekranima Lcd TFT koji
se masovno koriste. Meutim, OLED ekrani e se
koristiti kod mobitela kao displeji. Inae ovi paneli
troe znatno manje elektrine energije i imaju bolje
osvjetljenje i kontrast. Znai, ZBOGOM OLED!

Najnoviji, najjai i najbolji ikad napravljeni telefon koji pripada high-end klasi mobilnih telefona
dolazi iz Nokie. Nasljednik je fantastine N95-ice i nosi oznaku N96. Ovaj telefon-udo ima dual-slide
kliza, fantastini 2,8 TFT displej rezolucije QVGA 240x320 pix sa 16,7 miliona boja, 16 gigabajta
flash memorije!!! Da, dobro ste proitali 16 giga, Symbian OS 9.3,DVB-H TV prijemnik, EDGE,
3G, HSDPA, HSCSD, Bluetooth 2.0, Wi-Fi, 5 Mpx kamera sa AF sa xenonskim blicem i VGA snimke
sa 30 fps, A-GPS, radi na sve etiri svjetske frekvencije 850, 900, 1800, 1900. RSS prijemnik, E-Mail,
N- Gage opciju, USB 2.0. ta rei? Bravo Nokia!!!
Beirbai Admir

14

RASPAD MOTOROLE
Ameriki gigant Motorola poetkom
godine je prijavljivala velike gubitke iz
mobilnog segmenta ove velike korporacije.
Viemilionski gubici na polju mobitela
zahtijevali su da doe do zatvaranja 90%
tvornica mobitela, a ostatak e da proizvodi
modeme za kablovski internet. Motorolin
pokuaj da izae iz krize uz pomo RazR2
serije mobitela nije uspio. Mnogi u ali
kau da vie Motorolin logo nije Hello
MOTO ve Godbye MOTO.
Beirbai Admir

MISTERIJE SVIJETA
Rub izgubljenog svijeta, Trokut smrti,
Groblje Atlantika, Zona sumraka, Vraji
trokut, Bermudski trokut - sve su to nazivi
za imaginarno podruje na Atlantiku uz
koje se vezuju misteriozne prie o
nerazjanjenim nestancima brodova, ljudi i
aviona, neobinim svjetlima, vodenim
vrtlozima i slinim pojavama.
Ovisno o izvorima, u Bermudskom trokutu
se od vremena Kristofora Kolumba do
danas dogodilo od 200 do 1000 nesrea.
Howard Rosenberg, pisac zaintrigiran
tajnama Trokuta, u svojim je istraivanjima
prikupio podatke o 8000 poziva u pomo
amerikoj Obalnoj strai samo tokom 1973.
godine, te podatak da je u ovome stoljeu
"vraji trokut" bez traga odnio vie od 50
brodova i aviona.
I sam Kolumbo bio je svjedokom
neobinih dogaanja u Trokutu: pri plovidbi
njegovih brodova Nina, Pinta i Santa Maria
1492. godine kompas je poludio, a
Kolumbo i posada vidjeli su udna svjetla
na nebu, o emu postoje zapisi u brodskom
dnevniku.
Tajanstvenim tragedijama u Bermudskom
trokutu naknadno je pripisano i otkrie
broda Mary Celeste: brod je 1872. godine
nestao, te naen naputen na puini, oko
400 milja izvan kursa New York-Genova
kojim je plovio prije nestanka. Nije bilo ni
traga od desetero lanova posade.

Najpoznatiji dogaaj vezan uz Bermudski trokut - od

kojeg, zapravo, i zapoinje moderna legenda - jest
nestanak "leta 19". Zbilo se to 5. decembra 1945. godine
kad je pet mornarikih bombardera misteriozno nestalo
na rutinskom zadatku, a nestao je i avion upuen u
potragu. Ukupno, bez traga je nestalo 27 ljudi.
Puno je dogaaja koji su se zbili u Bermudskom trokutu
za koje je doista teko nai ikakvo razumno objanjenje.
U to spada, meu ostalima, sluaj putnikog leta National
Airlinesa 727 koji je na 10 minuta nestao s radarskih
ekrana. Po dolasku, posada je negirala da se bilo ta
udno dogaalo, osim to su "deset minuta letjeli kroz
laganu maglu". Svi satovi u avionu, meutim, kasnili su
deset minuta, iako su ih provjerili s aerodromom
neposredno prije neobjanjivih deset minuta "prolaska
kroz maglu". udno, zar ne? ta vi mislite o tome?
Muhamed Peki i Edin Merdan

15

Mladi fotograf Matej repfler

Matej repfler se ozbiljnije poeo baviti
fotografijom u prvom razredu srednje
kole,
postavi
lan Fotokluba
Sarajevo kod profesora Fahrudina
Fehimovia. Iza njega su brojne
zajednike izobe u Tuzli, Zenici,
najvie u Sarajevu i jedna samostalna
odrana u Travniku. Drugu Matejevu
samostalnu izlobu fotografija moi
emo uskoro pogledati u okviru proslave
Dana Elektrotehnike kole. Dobio je i
niz nagrada, a meu njima svakako treba
istai onu svjetskog karaktera (12.
mjesto), kojom se uvrstio meu deset
najboljih autora iz Bosne i Hercegovine.
Evo nekih fotografije po naem izboru.
Merjem Kapetanovi

16

Mlade muzike nade

Grupa GRIPA

Amar vraka svira gitaru vie od sedam godina i uvijek

je imao elju da bude lan grupe muziara. Poetkom
ove kolske godine, druei se s lanovima Muzike
sekcije nae kole, elja mu se ostvarila. Rijad
Radoni-vokal i solo gitara, Dino Suljevi-klavijature,
Amar-pratei vokal i ritam gitara, danas ine grupu,
koju su, igrom sluaja, nazvali Gripa. U poetku se
nikako nisu mogli okupiti, uvijek je neko bio bolestan.
Rijadu je palo na pamet da zbog toga svoju muziku
grupu nazovu Gripa.
Govorei o radu grupe Amar naglaava -Imamo
ogromnu podrku i pomo direktora Fahrudina
Alihodia, kome se ovom prilikom od srca
zahvaljujemo. Dobili smo na raspolaganje prostoriju
kole i svu neophodnu opremu, zvunike, mikrofone,
miksetuImamo i svoje instrumente, dvije elektrine
gitare i klavijaturu.
Za sada, uglavnom, sviraju pjesme Divljih jagoda, Toe
Proeskog, Tife, Filma i Atomskog sklonita. Svoj prvi
nastup imali su prole godine na kolskoj priredbi.
Nadaju se da e ih imati jo i pred veim brojem
publike. Vrijedno rade a, prije svega, lijepo se drue i
uivaju u veselim notama.
Saznali smo da je i Hari Vareanovi iao u nau kolu
i svoje prve nastupe imao ba ovdje. Ko zna, ako Bog
da, moda emo i mi uspjeti poput njega, dodaju na
kraju ovi mladi muziari. elimo im mnogo dobrih
pjesama i dobro posjeenih koncerata.

Blues na na nain
Balkanski blues, ili bolje rei bosanski blues, muziki je oblik u kojem dolazi do izraaja i sevdah i sevdalika,
pa ak i romska muzika. Najpoznatiji bosanskohercegovaki muziki sastav ovog tipa je Mostar Sevdah
Reunion. lanovi ove muzike grupe uvaju autohtoni bosanskohercegovaki zvuk i prilagoavaju ga mlaim
generacijama, ostvarujui fantastian spoj bluesa i sevdaha.
Ovaj se muziki pravac pokazao kao dobar izvozni proizvod i kao odlina prilika za prezentaciju i promociju
BiH u svijetu. Kao i u sevdahu, tako i u ovom muzikom pravcu, moe se nai sve ono to karakterie tzv.
narodnu duu. Sve se tu ogleda - jezik, pozicije i status lanova porodice, lokalna obiljeja, kultura, kao i sve
ono ta su ljudi nekada na ovim prostorima osjeali, kako su iskazivali te osjeaje, o emu su matali i kako su
gledali na svijet oko sebe. Oigledan primjer takve vrste muzike je pjesma Lejla, naa pjesma predstavnica
na Evroviziji 2006. godine. Hari Vareanovi je modernom sevdalinkom osvojio srca Evropljana i bio
nadomak pobjede. Nai stari su nam ostavili u amanet da njegujemo, promoviramo i prvenstveno uvamo
sevdalinku od zaborava i nestanka. Po miljenju mnogih ovakva vrsta muzike je odlina prilika da se to ne
desi, ve da se tradicionalno utka sa modernim to, evo i vidimo, daje odline rezultate. Ovaj trend postaje
aktuelan iz dana u dan, kako u BiH, tako i na podruju jugoistone Evrope , pa i ire. Ovo je i savrena prilika
da se muzika odbrani od kia i vulgarnosti. Slualac ima glavnu zadau da izabere ta e sluati. U moru unda
i neukusa kojima smo izloeni, mladi se moraju izboriti za dobru i kvalitetnu muziku. Sami birate ta ete
sluati, a ja se nadam da ete izabrati onu muziku koja istinski vrijedi.
Faruk Durmievi
17
17

Lj u b i t e lj i u m j e t n o s t i
Likovna i Ekoloka sekcija marljivo rade
eksperimentiui sa svim onim tehnikama i
materijalima koji su iskoristivi za kreativno
izraavanje. Trenutno rade sa icom
primjenjujui nove naine oblikovanja. Ove
sekcije od svog osnutka nastoje da kod uenika
razviju trajni interes i ljubav prema umjetnosti,
da izgrade ukus i kriterije u prosuivanju, te
utiu na formiranje pogleda na svijet u kojem
stvaralaka komponenta i ljubav prema prirodi
zauzimaju sredinje mjesto.
Vrlo vaan zadatak ovih sekcija je i da razviju
potencijale uenika u oblasti likovnosti. Do sada
su uenici pokazili izuzetnu darovitost i
kreativnost sluei se raznovrsnim likovnim
tehnikama i materijalima, a tome smo
posvjedoili i na izlobama koje su proteklih
godina pripremali.
Jedna od tehnika koja je posebno zainteresovala
lanove Likovne sekcije je rad sa fimo masom.
U toku februara pravili su perlice razliitih boja i
oblika, te za Dan ena unikatnim nakitom
prijatno iznenadili sve zaposlenice nae kole.
Huseinovi Amel, jedan od najtalentovanijih
lanova Likovne sekcije, predstavio se crteom
Vijenice na Izlobi likovnih radova uenika
osnovnih i srednjih kola Kantona Sarajevo.
Izloba je bila postavljena u Bosanskom
kulturnom centru od 30.3. do 10.4.2008. godine.

18

Da li ste znali?

Slavoljub Penkala jedan je od najveih evropskih izumitelja. Godine

1906. izradio je prvo penkalo na svijetu, te 1907. prvo nalivpero. Penkalo je
danas originalni hrvatski suvenir koji svjedoi o industrijskom, obrtnikom i
kulturnom znaaju toga vremena. U to doba tvornica otvorena u Zagrebu
izvozila je svoje proizvode irom svijeta ( u Rigu, Be, Pariz, London, New
York, Los Angeles, pa ak i u Tokio i Singapur). Ta tvornica je u razdoblju od
1914. do 1926. godine bila jedna od najveih tvornica na svijetu.

Kada bi automobil mogao voziti bez prestanka oko ekvadora brzinom 100
km/sat, trebalo bi mu 16 dana, 16 sati i 45 minuta za ophodnju. Vozei oko
Zemlje od sjevernog do junog pola i natrag, stigao bi 80 minuta ranije, jer
Zemlja nije posve pravilna kugla.
Kopau koji kopa rupu kroz Zemlju brzinom od 1m/min, trebalo bi 24 godine
da stigne na njenu drugu stranu.
Kamene estice koje padaju na Zemlju dodaju joj svake godine 10 000 tona.
Kad bi se one pravedno podijelile, svako bi od nas dobio dva grama.

Zaprepaujui podaci
- Dvije treine svih porodica u svijetu nema tekuu vodu u svojim domovima.
- London doivljava prosjeno 4 200 udara groma na godinu.
- Svake minute u svijetu bljesne 6 000 munja.
Zvui nevjerovatno
- Plesai flamenka mogu udarati petama 16 puta u sekundi.
- Da bi se Amerikanci opskrbili sedminim novinama, treba posjei cijelu
umu, vie od pola miliona stabala.
- Pri dobrom svjetlu i uz pomo oba oka, ovjek moe razlikovati 10 miliona
boja. Jo nije stvorena maina koja bi mu u tome bila ravna.
- Japanska djeca za prvih est godina kolovanja naue 881 znak pisma.
Edin Merdan i Damir Bezdrob

19
19

Literarni kutak
* * *
Tebe, prirodo, ekam da ti vidim lice,
onako oronulo i starako.
Pomogla si ljudskoj ruci, a ona te
unitila.
Dala si joj ivot, njegovala je u naruju
mislei da e ti vratiti na kraju.
Pojila si je na izvorima svojim
neiscrpnim,
hranila je plodovima svojim, krvavo
uzgajanim,
odala si joj svoje livade i gore.
Dala si joj ponos,
dijelila si sa njom i dobro i zlo.
I ta na kraju bi...
ta je tebi podarila ljudska ruka kad joj
vie nisi trebala?
Ostavila ti je pusto.
Izvore tvoje je otela i tvoju vodu roenu
pomutila.
ume izbrisala, a livade i gore to su ti
ponos bile, gdje su sada?
Na noge si digla ovjeka, svog najboljeg
prijatelja.
A on ti je iskasapio lice, unitio te,
iskoristio...
Bacio te kao igraku
kad mu vie nisi trebala,
onaj isti ovjek kojeg si krvavo voljela i
ivot mu podarila.

Alem Koljak

* * *
Malo pomalo i no se okree,
brojei lie to drhti u zoru.
Vrbe se naslanjaju jedna na drugu.
Tamo preko brda lasta se odmara.
Preko planina gledam posmatraa
razbijajui tamu, pijui vino...
Znanje ljubavi je znanje sjene,
jer ljubav je sjena to je u vinu.

Anvar Alatovi
20

Ako...
Ako moe da sauva glavu kad je svi gube a optuuju
tebe
Ako moe da vjerje sebi kada svi u tebe sumnjaju ili im
dozvoli da sumnjaju
Ako moe da eka, a ne umori se od ekanja, ili da mrze
a da ne da razloga za mrnju
A da ipak ne izgleda suvie lijepo
Niti govori suvie mudro
Ako moe da sanja a da snovi tobom ne zagospodare
Ako moe da misli a da ti misli ne postanu cilj
Ako si u stanju da se suoi sa trijumfom i propau
A da se prema njima ponaa jednako
Ako moe da podnese istinu koju si izrekao
Koje su hulje izopaile da bi zavarale ljude
Ili da gleda stvari kojima si posvetio ivot polomljene
I sagne se da ih popravi pohabanim alatom
Ako si u stanju da pokupi sve svoje pobjede
I rizikuje ih u jednom krugu krajcarica
I izgubi ih i poe ponovo od sojih poetaka
A o gubitku ne izusti ni rijei
Ako si u stanju da prisili srce, nerve, miie
Da ti slue dugo poto ih vie ne bude
I da nastave tako kada u tebi nieg nema
Osim volje koja nareuje: Nastavite!
Ako moe da govori sa masom a zadri estitost
Ili hoda sa kraljevima a ne izgubi obinost
Ako svi na tebe mogu da raunaju, a niko previe
Ako neoprostivi minut moe da ispuni
Dugim bjekstvima od ezdeset sekundi
Tvoja je zemlja, i sve na njoj
I jo vie bit e ovjek, sine moj!
R. Kipling

21
21

O narkomaniji trebate znati i biti

uvijek na oprezu

Marihuana, hai, heroin, LSD, morfij i mnogi

drugi pripravci i hemijske tvari izazivaju u
ljudskom organizmu stanje opojnosti po emu
su i dobile naziv opojne droge.
Posljedice njihovog djelovanja u ljudskom
organizmu su izuzetno teke, a suvino je
govoriti o njihovom katastrofalno loem uticaju
na psihike i fizike sposobnosti. Sve redom
izazivaju psihiku i fiziku ovisnost. Uzimanje
opojnih droga izaziva u poetku ugodna
osjeanja, smirenje i zaborav na ivotne
potekoe. Takvim privremenim i lanim
zadovoljstvima najee pribjegavaju mladi
ljudi koji ele pobjei iz stvarnog svijeta i od ivotnih problema, kao to su neuspjeh u ljubavi,
u koli ili na poslu, nedostatak pravog smisla i cilja u ivotu. Traei izalaz iz tih nevolja takvi
usamljenici obino lako sklapaju veze sa onima koji imaju sline probleme, a meu njima su
esto i raniji ovisnici, narkomani. Time ne
rjeavaju svoje probleme, ve sve dublje tonu
u svijet ovisnika, unitavaju svoje zdravlje i
gube nadu u izbavljenje. Uinci narkotika u
ljudskom organizmu su viestruki i zavise od
vrste droge. U organizmima narkomana se
poremeti promet tvari, pa ranije uinke
poetne droge ovisnik moe postii samo
prelaskom na jaa opojna sredstva. U potrazi
za drogom narkomani su spremni i na razna
krivina djela. Droge teko i trajno oteuju
nervni sistem i ivotno vane organe, to
nerijetko uzrokuje preranu smrt. Lijeenje ove
bolesti je veoma dugotrajno i sloeno, a
obino se obavlja u posebnim medicinskim ustanovama. Odvikavanje od droge je naroito
oteano time to ga ovisnik teko prihvata, jer nema snage za samostalan preokret u ivotu.
Muhamed Kordi

22

NAUITE OSNOVNE POJMOVE O NARKOMANIJI

PONAANJE DJETETA: povlaenje u sebe, agresivnost,
tajanstvenost, kolski i drugi neuspjesi, komunikacija uz upotrebu
posebnih terminima, razgovor u iframa, upotreba slenga,
prihvatanje drutva u kojem se odobrava uzimanje droge,
neiskrenost, negacija problema, ravnodunost...
IZGLED: slabija orijentacija, pospan izgled, loija koordinacija
pokreta, euforina raspoloenja, zakrvavljene oi, suhoa usta,
razdraljivost, proirene ili suene zjenice oiju, slaba
koncentracija, halucinacije, nepovezan govor, oteenje nosne
sluznice, vodene oi, bolovi u tijelu, grevi, koma ...
Muhamed Kordi

ZAPAMTI !!!
Droga je krik nad prazninom i usamljenou.
Drogom se stvaraju iluzionistika i kratkotrajna drugarstva.
Drogom se ne ire duhovni vidici. Duhovni horizont je sveden na iglu, price i
venu.
Nema traginije stvarnosti od svakodnevnog
bjeanja od stvarnosti.
Droga je hemijski ruski rulet.
Igla u veni, igla u dui.
Droga sije lane istine.
Droga vas dugo uljuljkava iluzijom slobode,
kasno uviate da
ste postali njena marioneta.
Droga je uzlet i let, izlet i pad.
Heroji nisu na heroinu.
23

BRADA
E, ovo je da poludi! Ve drugi put mi kradu bicikl dok se nalazim kod frizera na brijanju! Prosto ne znam ta
da radim!
Pa pusti bradu!
ZABRANJENI FUDBAL
Jesi li uo da su u Monaku zabranili fudbal?
Nisam, to?
Lopta je as padala u Italiju, as u Francusku.
KLIZANJE
Po zavretku takmienja iz klizanja reporter upita jednog ovjeka:
ta ti se najvie, a ta najmanje svidjelo na ovom takmienju?
Najvie mi se svidjela ona plava klizaica, a najmanje mi se svidjelo to je izmeu nas bila moja ena.
SKIJANJE
Pita prijatelj prijatelja:
Gdje si proveo sezonu skijanja?
Prvi dio na Alpama, a drugi dio u gipsu!
Pa koji ti je dio bio drai?
Kad sam skinuo gips!
BOKS
ujem da ti se sestra udala za boksera. Kako izgleda?
Nemam pojma, poslije svakog mea je drugaiji.
HITAC
Dva farmera se takmie u gaanju, pa jedan kae:
Vidi li onu muhu na leima krave? Iz dva hica u je pogoditi. Da se kladimo?
Drugi pristade pa hvalisavac dohvati puku, naniani i opali.
ovjee, ubio si mi kravu!
Da, ali to je bio tek prvi hitac.
TROSKOK
Zna li da sam se plasirao na Olimpijadu? upita jedan svog druga.
Stvarno! A u kojoj disciplini? upita ovaj drugi.
U troskoku.
A koja su jo dvojica?

24