Srednja kola Centar za odgoj i

obrazovanje Zagreb, Zagorska 14

Suvremene metode i oblici rada

u strukovnim kolama

Petra Meimorec Grguri, prof.

Tradicionalne strukovne kole

frontalni rad
zastarjela zanimanja
neopremljenost kabineta

i kolskih praktikuma
informatiki nepismeni
nastavnici
uporaba manjeg broja
nastavnih metoda
nastava se temelji na
uporabi udbenika i zbirki
zadataka, ploe i krede

Suvremena strukovna
kola
1. razvija se u skladu sa zahtjevima
2.

3.
4.
5.
6.

gospodarstva i trita rada

implementira suvremene i inovativne
nastavne sadraje, metode i oblike rada u
nastavi
ima kvalitetnu organizaciju prakse u kolskim
radionicama i izvan kole
kompetentni nastavnici
surauje sa irom zajednicom
integrira uenike s tekoama u razvoju

Kompetentni nastavnici motivirani uenici

strukovni nastavnici koji su spremni uvoditi suvremene, na

uenika usmjerene pristupe nastavi i koji se kontinuirano

struno usavravaju
struni entuzijasti koji se s potovanjem odnose prema
uenicima uvaavajui njihove interese, mogunosti i
ogranienja,
te imaju odgovarajui autoritet, postavljaju jasna pravila i
dosljedno ih provode

Uenici vie uvaavaju strukovne nastavnike

koji dolaze iz
prakse !

Zvui li poznato?
Moji su uenici
potpuno
nezainteresirani,
bez obzira koliko
se ja trudila. Ba
nita ih ne
zanima.

Ako nije motiviran uenik

je
Nezainteresiran
Nemiran, ometa i/ili izbjegava nastavu,

neprilagoenog ponaanja
ili
Pasivan, klonuo, spava na satu, gleda kroz
prozor, izbjegava rad, depresivan
Ne ulae trud u rad
Zaostaje u usvajanju gradiva
Postie neuspjeh i skuplja loe ocjene

Svaki ugodan trenutak u razredu

stimulira uenje.
Svaka neugoda, dosada u razredu
ometaju uenje.
Anton Doen

Kvalitetna nastava
Nastava
mora biti zanimljiva,
raznolika i dinamina.
Ona mora biti vrckava
i stalno intelektualno poticajna
za uenika.

Suvremene nastavne metode

Suvremene nastavne metodesu naini rada na

nastavnim sadrajima u kojima bi trebali aktivno sudjelovati

i nastavnici i uenici,
pri emu uenici stjeusuvremene spoznajei razvijaju
sposobnosti.
Metode koje potiu uenika na aktivnost, uenje iskustvom,

promatranje i eksperimentiranje,
potrebno je koristiti kad god je to
mogue.
VIE RAZINE ZNANJA

NASTAVNE METODE
demonstracija
usmeno izlaganje
razgovor
praktini rad
problemski zadaci
crtanje
rad na tekstu
rukovanje konkretima
individualizirani nastavni

listii
izrada plakata
terenska nastava

mentalne mape
strategije uenja /naputci
suradniko uenje
PP prezentacija
igre
izrada modela
izrada zadataka
ICT programi
istraivaki zadatci na

internetu
projektna nastava
kvizovi

Odabir nastavne metode

KOMBINIRANJE
METODA RADA

DINAMINOST
NASTAVE I
ODRAVANJE PANJE
UENIKA

IZBOR OPTIMALNE METODE OVISI O:

sadraju uenja
vrsti nastavnog sata
uenicima
trajanju sata
materijalnim uvjetima kole
i samom nastavniku

Uporaba ICT-a u nastavi

moe se kvalitetno implementirati u bilo koji dio

sata bez obzira na vrstu sata

(obrada, ponavljanje,
provjera )
ovisi o materijalnim uvjetima, umijeu nastavnika i
informatikoj pismenosti uenika
pozitivno utjee na motivaciju uenika
olakava realizaciju principa individualizacije,
zornosti, postupnosti,
povezivanja sa svakodnevnim ivotom i praksom,
aktivnosti, primjerenosti,

Primjeri uporabe ICT-a u nastavi:

PP prezentacije
razni programi
interaktivni kvizovi i

provjere znanja
uenje na daljinu
uenike mape (folderi) s
individualiziranim
zadacima
istraivaki zadatci na
internetu
izrada grafikona,
dijagrama, shema, tablica

Oprez pri uporabi ICT-a u nastavi

izbjegavati dugotrajan rad

na raunalima
promiljeno dozirati
uporabu i
kombinirati s drugim
nastavnim metodama
ne koristiti svaki sat kao
jedinu ili dominantnu
nastavnu metodu
kontraproduktivno
kod uenika s epilepsijom,
oteenjima vida, kraljenice
i sl. , samo uz miljenje
lijenika

Oblici rada
ciljane interakcije koje omoguuju uenicima
u procesima uenja i nastave,
u razliitim vidovima meusobne interakcije s nastavnicima,
samostalno i u kooperaciji s drugima,
ostvarivanje ciljeva i zadataka
uenja.
1.
2.
3.
4.
5.

frontalni oblik
individualni i individualizirani oblik rada
partnerski oblik rada (rad u paru)
grupni oblik rada
timski oblik rada

1. FRONTALNI OBLIK RADA

PREDNOSTI

NEDOSTATCI

uenik stavljen u pasivnu poziciju i

receptivno usvajanje znanja

ne vodi se rauna o spoznajnim i
drugim mogunostima uenika
ne uvaava se prethodna
pripremljenost i iskustva uenika
usmjerenost na prosjenog
racionalni nain uenja
uenika
mogunost izbora i
ne personalizira se rad s uenicima
upravljanja prijenosom i ne vodi se rauna o razliitosti
protokom informacija
tempa rada i napredovanju uenika
najkrai put do spoznaja nema interakcije meu uenicima

2. INDIVIDUALNI I
INDIVIDUALIZIRANI
OBLIK RADA
INDIVIDUALNI

INDIVIDUALIZIRANI
rad koji je prilagoen svakom

samostalni, pojedinani rad

uenika bez razmjene

informacija meu uenicima
uenik samostalno obavlja
odreeni zadatak
omoguava, ali ne osigurava
prilagoavanje nastave i
uenja svakom ueniku

pojedinom ueniku
zahtjevi za tim radom proizlaze iz
razlika koje postoje meu
uenicima iste dobi i istog razreda
orijentacija nastave i uenja na
stvarne linosti uenika
ASPEKTI INDIVIDUALIZACIJE:
o sadrajna (tematska),
o didaktiko-metodika,
o individualizacija medija i
tehnologija
o individualizacija prema dometu i
tempu rada

3. PARTNERSKI OBLIK RADA

(RAD U PARU)
uenici razvijaju

odgovornost za svoj
uspjeh i postignue,
ali i postignue
drugog uenika
jedan uenik moe
biti uenik s
tekoama
potie se suradnja

4. GRUPNI OBLIK RADA

vee grupe uenika dijele se u manje

grupe u kojima ue i rjeavaju

odreene zadatke
razvija se samostalnost i
kooperativnost meu uenicima
osposobljavanje uenika za sloen vid
zajednikih oblika rada u suvremenom drutvu
stalne izmjene aktivnosti samostalnog i
suradnikog rada
Preduvjeti za grupni oblik rada :
sadraj, izvori znanja, precizne upute,
podjela uloga

5. TIMSKI OBLIK RADA - PROJEKTI

karakteristina je zajednika angairanost

nastavnika i uenika u planiranju ciljeva i sadraja

uenja, provoenju i evaluaciji procesa uenja i
njegovih rezultata;
iznimno je vano da postoji spremnost, znanje i
sposobnost svakog lana tima da prema svojim
mogunostima i ulozi doprinese ostvarenju
zajednikog cilja timskog rada

lanovi tima mogu biti

ravnopravni ili u
hijerarhijskom odnosu
zahtjeva fleksibilan
raspored vremena

PRIMJERI
SUVREMENIH
METODA:
1.Interaktivni kviz
2.Mentalne mape

1. INTERAKTIVNI
KVIZ
Primjer izraen u sklopu projekta INVET

Interaktivni kviz
izraen je pomou Adobe Presenter a
1. prvi dio je PP prezentacija koja sadrava

odreene nastavne sadraje u svrhu ponavljanja

2. drugi dio je interaktivni kviz u kojem se nalaze
razliiti tipovi zadataka o nastavnim sadrajima
prikazanima u prezentaciji u prvom dijelu
.na kraju kviza dobiva se povratna informacija o

uspjenosti rjeavanja kviza, te o tonim

odgovorima na pogreno rijeene zadatke
.kviz pekarstvo.pdf

Uporaba interaktivnog
kviza
za razliite oblike rada

(individualni, individualizirani, grupni, frontalni)

za ponavljanje
za provjeru znanja

Odlino prihvaen sa strane uenika!

2. MENTALNE
MAPE
Uporaba u nastavi tehnologije
zanimanja

to su mentalne
mape?
kognitivne, umne mape; karte misli
kreativna metoda rada koja stavlja

tekstove i misli u preglednu formu

slue boljoj organizaciji nastavnih

sadraja i samostalnom uenju

Novi nain uenja i ponavljanja

koji je brz i koji
djeluje.
Tony Buzan,
izumitelj
mentalnih mapa

Zato poticati izradu

mentalnih mapa?
mozak misli u bojama i slikama
kad zamiljamo odreeni pojam npr.

kuu, zamiljamo sliku neke kue u

bojama,
a ne rije zapisanu na papiru

Prednosti koritenja
mentalne mape:
potie uenika na aktivnost
individualizira i olakava proces uenja
predstavlja slikoviti prikaz teoretskih

sadraja
omoguuje asocijativno miljenje to
odgovara umreenoj strukturi mozga
rad u koli ini zabavnijim

SUN
C

P
E

OKR
ET

NI
CA

PERAD

BI L
JNE
PAMUK

VR
PO

VO

OVCA

VO
R
D

KE
S
J
IN
T
O
IV

SIROVIN
E
M
E

IN
ER
AL
NE

RIBA

GOVEDO

RUDE
NAFTA

Uporaba mentalnih mapa u radu s

uenicima s intelektualnim tekoama
koristi se manji broj pojmova
vea uporaba zornih prikaza pojmova (slika)
zajednika izrada mentalnih mapa na ploi,

plakatima ili papirima veeg formata

pojmovi unaprijed pripremljeni u tiskanom
obliku
velika mogunost individualizacije u nastavi
(od najjednostavnijih oblika mapa sa slikama
do sloenijih tekstualnih oblika za uenike
boljih sposobnosti)

crtanje i aranje dokazano pomau pri

koncentraciji
pri ponavljanju za provjere znanja mentalne

mape pomau ponoviti sve odjednom

Sve su informacije na jednoj stranici, pa
mozak uenika to moe
fotografirati.

Umjesto zakljuka
Niti jedna metoda ne djeluje jednako
uspjeno za svu djecu.

Zbog toga je veoma

vano iskuati nekoliko
raznih metoda i prilagoditi se
individualnim osobinama svakog djeteta.
Mahesh Sharma

Puno uspjeha u daljnjem radu.

Zahvaljujem na
panji.

Petra Meimorec Grguri,

prof. defektolog