Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Oblik rada:
Metode rada:
Ciljevi rada:
-
Tok asa
2. Oni koji vre artikulaciju : Glasne ice, jezik, zadnje i prednje nepce,
alveole, zubi i usne, tj. oni koji proizvode glasove pokretom (glasne ice, usne,
jezik), ili na kojima se stvaraju glasovi (nepca, alveole, zubi);
Imamo i organe koji glasovima daju im poseban ton i boju a to su dreona, usna i
nosna duplja, koje pojaavaju glasove , tj. koje imaju ulogu rezonatora.
Govorni organi se mogu jo posmatrati kao pomini i nepomini.
Pomini organi su grkljan i u njemu glasnice, meko nepce s resicom, jezik,
donja eljust, usne i drijelne stijenke.
Nepomini organi su gornja eljust s tvrdim nepcem i zubima.
U svakom glasu se razlikuju tri sastavna dijela (elementa): jaina,visina
i boja.
Jaina glasa zavisi od snage ili jaine podsticaja koji pokree treperee
tijelo,
Visina glasa zavisi od brzine glasa kojom treperee tijelo treperi; ukoliko je
vei broj treptaja u jedinici vremena, utoliko je glas visi.
-mjestu tvorbe,
zubni- d, t, n, l, c, z, s
prednjonepani-, , d, , , j, lj,
nj, r
zadnjonepani-k, g, h
praskavi-prepreka potpuna, glasovi uz prasak savladavaju
prepreku-b, p, d, t, k
-po nainu tvorbe nosni- resica je sputena, struja prolazi kroz nosnu duplju m, n, nj
(titrajni- r)
Zavrni dio
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Bosanski jezik i knjievnost
Oblik rada:
Tok asa
Kada smo naveli primjere definisat emo ii pridjeve. Uoit emo da su rijei
koje smo naveli opisivalipredmet, odredili njegova svojstva koja se odnose
na grau, ono od ega sum, kakvi su i iji su, te da su odredili vremenski i
mjesni okvir.
Vratit emo se naem Grozdu i traiti rijei koje imaju isto leksiko znaenje i
povezati ili drugom bojom prepoznati sve gradivne pridjeve, opisne i prisvojne to
e nas navesti na zakljuak da, s obzirom na znaenje, imamo :
- opisne koji kazuju osobinu ili svojstvo nekog pojma: zreo plod, nova koulja,
posluno dijete, vrijedan uenik ...Ovi pridjevi odgovaraju na pitanje KAKAV?
(Pravi pridjevi), u ove pridjeve ubrajamo i vremenske ( jueranji,
prologodinji...) i mjesne ( gornji, donji, desni, lijevi) nepravi
Najljepi - opisni, mr, jd, N, At, superlativ (kod ovog pridjeva emo se
zadrati i rei da pridjevi imaju KOMPARCAIJU- sposobnost nizanja ,
poreenja po jaini
Zakljuit emo i da pridjevi imaju gramatike kategorije : roda, broja, padea koji
se uglavnom poklapa sa imenicom uz koju stoji. (Kad kaemo i prepoznamo
pade pridjeva znamo da je to deklinacija)
Ono po emu se pridjevi razlikuju od drugih promjenjivih vrsta rijei jeste KOMPARACIJA i PRIDJEVSKI VID.
I na kraju PRIDJEVSKI VID se odnosi na to da li se osobina pripisuje neemu poznatom ili nepoznatom.
-
Odreeni - KOJI?- osobina poznatog predmeta, npr. Vozio sam moj polovni auto na popravak.
Odmah poslije velike svadbe mlada je preuzela sve kuanske poslove i lijepo
ih je obavljala u toku cijele godine, sve upornije i bolje.
Obratit emo panju na rijei MLADA ( imenica- pridjevska) i bolje, lijepo,
upornije ( prilozi , ne pridjevi)
-
Tabla:
PRIDJEVI
-
Ugledali smo mutnu svjetlost, a pred nama se prostiralo ovlaeno ito, inilo mi
se da je to najljepi prizor koji sam ikada vidio a jutro je hranilo moje umorne
oi.
Pridjevi mogu biti:
- opisne koji kazuju osobinu ili svojstvo nekog pojma: zreo plod, nova koulja;
KAKAV
- vremenske ( jueranji, prologodinji...) i
- mjesne ( gornji, donji, desni, lijevi) nepravi
Odmah poslije velike svadbe mlada je preuzela sve kuanske poslove i lijepo
ih je obavljala u toku cijele godine, sve upornije i bolje.
JU__________________________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
kolske ________________
Zadaci:
Obrazovni: uoavanje i razlikovanje glagolskih pridjeva od pravih pridjeva i
glaola, uoavanje njihove funkcije u reenici, tvorba glagolskih pridjeva i
morfoloke kategorije koje glagolski pridjevi imaju. Prepoznati glagolske pridjeve
u tekstu i pravilno ih upotrijebiti.
Odgojni: razvijanje svijesti o nunosti uenja jezika jer znanje jezika utjee na
sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti,
ljepoti i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika
Tok asa
Uvodni dio do 7:
Lice
Rod i broj
Vrsta/ podvrsta
Naziv
gl.oblika
roen
obojen
legoe
mislim
radit u
1. korak
Ponoviti : koliko ima vrsta rijei i kako ih dijelimo?
ta su glagoli? ta su pridjevi?
-
ta je konjugacija?
2. korak
proitat emo pjesmu Vjetar, M. taritaa (78.str.) i zapisati je na tabli:
Pirnuo,
Zalahorio,
Stao
Kad se umorio. Onda opet
Kronju zatreperio,
Nekad zajuio,
Katkad sjeverio.
Uoavamo da je ovim glagolima iskazana radnja koju je neko izvrio, zar ne?
On je zalahorio. KO?
Vjetar.
Ovaj glagol zalahorio je ustvari GPR i sastavni je dio...kojeg gl. oblika (je
zalahorio)? Perfekta.
Kad bude zalahorio....znai sastvani dio i Futura II, bio bih zalahorio- kondicional,
sam bio zalahorio - pluskvamperfekt, ustvari GPR je sastavni dio sloenih
glagolskih oblika.
Podijeliti uenicima nastavne listie, dati im 5-6 minuta za rad a onda zajedniki
uraditi na tabli, najbre i najuspjenije nagraditi.
Sinteza:
GPR je iskazana radnja koju je neko izvrio, ne iskazuje gramatiko znaenje lica i vremena, ali iskazuju gramatiki
rod, pa ih to dovodi u vezu s pridjevima,
sastavni je dio sloenih glagolskih oblika.
GPR se tvori od infinitivne osnove i nastavaka o, la, lo, li, le, la. Moe se javiti kao dio predikata aktivnog stanja, ili
upotrijebljen pridjevski javlja se u slubi atributa.
Nastavni listi:
infinitiv
GPR
infinitiv
Htjeti
Pogeti
Biti
Nageti
Voljeti
GPR
Sanjati
JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Bosanski jezik i knjievnost VII razred
Oblik rada:
Metode rada:
Zadaci:
Odgojni: razvijanje svijesti o nunosti uenja jezika jer znanje jezika utjee na
sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti,
ljepoti i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika
Obrazovni: umjeti razlikovati glagole po znaenju i razvrstavati ih na glagole
radnje, stanja i zbivanja, nauiti ih pravilno upotrebljavati u usmenome i pisanom
izraavanju.
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, sposobnosti za
samostalnu jezinu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnog miljenja i
loginog zakljuivanja
Tok asa
Uvodni dio do 8':
Glagoli po znaenju
RADNJA
STANJE
ZBIVANJE
poloaj tijela
stanje svijesti
mirovanje
boje
zavretak radnje-zavrnosvreni
brza radnja-trenutnosvreni
radnja u cijelosti-neodreenosvreni
Sinteza:
Glagolski vid
radnje
Glagoli po vidu
nesvreni i svreni
Svreni glagoli
NASTAVNI LISTI
Ime i prezime:
1.
Razred:
2.
Podcrtaj glagole u tekstu pa odredi jesu li svi podcrtani glagoli svrenoga ili nesvrenog vida.
Konj se iznenada propne. Istrgnu se iz reevih ruku. Izgubi korak. Splete se o drugo koplje poloeno na zemlju.
Posrnu se i svom teinom pade na koljena. ..................................................
No. Razmiljam. Mrak me tjera na misao. Na udne misli to mile iz tmina. Na tajne, na vile. elio bih znati sve o
njima, o moi im. U emu skrivaju svoju tajnu snagu? ...........................................
Nastavnik/ica___________________________
Osnovna kola __________________________
Datum: ________________________________
Bosanski jezik i knjievnost
Oblik rada:
Metode rada:
Zadaci:
Odgojni: razvijanje svijesti o nunosti uenja jezika jer znanje jezika utjee na
sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti,
ljepoti i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika
- najava ciljeva i
D.Novak
Tabla
Crtaju po trotoaru,
Udaraju u gitaru...
Ruke lete,
Ruke rade,
Ruke piu,
Ruke grade.
D.Novak
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Bosanski jezik i knjievnost za sedmi (7.) razred
Nastavna oblast: jezik
Zadaci
Tok sata
Uvodni dio do 5':
Motivacija: ta trenutno radimo? (navesti uenike da nabrajaju glagole u
sadanjem vremenu)
Centralni dio asa do 30'
U centralnom dijelu asa posvetit emo se slijedeem:
tvorbi prezenta
Rad emo zapoeti poslovicama iz udbenika koje su date u vidu aljivog stripa
koji emo zapisati u proznoj formi (usput ponovivi pravila upravnog govora):
U drugom dijelu asa bavit emo se tvorbom to nee biti teko jer smo
dobijanje prezentske i infinitivne osnove ve uili. Danas emo nauiti da se
prezent tvori dodavanjem nastavaka na ove osnove i to nastavaka: -am
-im
-em -jem
(pi (ti)+ jem, nosim, peem, etam...
pis+ jem= pisjem
SJ=
piem
JOTOVANJE
Na jezik 7 razred, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str.89
Tabla:
Prezent
ta TRENUTNO radimo?
gledam, matam, sjedim, piem, uim, diem...
gledamo, matamo, sjedimo, uimo, diemo...
Prezent sadanje glagolsko vrijeme
U uionici sjedi jedno dijete,
SADANJOST
PREZENT
letim
idem
pijem
-am
gleda-ti
gled -am
pi-ti
pi -jem
-im
NASTAVNI LISTI
1. Podcrtaj prezente.
PEJZA
-em
-jem
Zuma je odluio krenuti s djeacima tek kad je prije toga provjerio koliki su
valovi bili izvan njegove uvale. Odvezao je brodicu i sam zaveslao prema ulazu u
uvalu. Pogledao je u Valu uzaludno lovei njegov pogled. Samo je vidio dio Valina
ela po kojem su se skupljale kapljice znoja iako, zbog vjetra, nije bilo vrue.
Tventi je osjetio vlagu na svojim dlanovima i nemir u prstima koji su neto traili,
neto su htjeli.
___________________________________________________________________
Rjeenja nastavnoga listia
1.
2.
Zuma odlui krenuti s djeacima tek kad prije toga provjeri koliki su valovi
ispred njegove uvale. Odvee brodicu i sam zavesla prema ulazu u uvalu. Pogleda
u Valu uzaludno lovei njen pogled. Samo vidi dio Valina ela po kojem se
skupljaju kapljice znoja iako, zbog vjetra, nije vrue. Tventi osjeti vlagu na svojim
dlanovima i nemir u prstima koji neto trae, neto hoe.
Grafofolija
Prezent
ta TRENUTNO radimo?
gledam, matam, sjedim, piem, uim, diem...
gledamo, matamo, sjedimo, uimo, diemo...
Prezent sadanje glagolsko vrijeme
Tvorba prezenta:
infinitivna osnova + nastavak
-am
-im
-em
-jem
gleda-ti
gled -am
pi-ti
pi -jem
jesi
jest
jesmo
jeste
svreni
sam
nisam
budem
hou
neu
si
nisi
bude
hoe
nee
je
nije
bude
hoe
nee
smo
nismo
budemo
hoemo
emo
neemo
ste
niste
budete
hoete
ete
neete
nisu
budu
hoe
jesu
su
nee
naglaeni
NenaglaNenaglaNenaglanaglaeni
naglaeni
naglaeni
eni
eni
eni
Tok asa
Uvodni dio asa do 7'
-
najava ciljeva
Znaenje:
Radnje su se znai dogodile momentalno, neoekivano u nedavnoj prolosti. Takvo glagolsko vrijeme se nazivaAORIST
Aorist je prolo svreno vrijeme, u osnovnom znaenju izraava radne koje su se desile naglo ili
naglo zavrile.
Dopunsko znaenje aorista je iskazivanje budunosti (futurski):
Dajte nam vode, skapasmo od ei.
Aorist ima upotrebu i u poslovicama (poslovini ili svevremenski)
Nesta blaga, nesta prijatelja.
Tvorba:
Tvori se od svrenih glagola, od infinitivne osnove s dvije vrste nastavka.
Napisati nastavke za aorist objanjavajui aorist pomonih glagola biti i htjeti i injenicu da aorist
ima dvojake nastavke ovisnosti od toga da li se infinitivna osnova zavrava na suglasnik ili
samoglasnik.
1. ih
Mn. 1. smo
2. -
2. -ste
3. -
3. e/-
1. oh
Mn. 1. osmo
2. e
2. oste
3. e
3. oe/o
1. l.jd ispekoh
2. l.jd. ispe-e
3. l.jd. ispe e
digoh/die...)
ispek + e= ispee
PALATALIZACIJA (stigoh/stie,
Tabla / grafofolija
1. ih
Mn. 1. smo
2. -
2. -ste
3. -
3. e/-
1. oh
Mn. 1. osmo
2. e
2. oste
3. e
3. oe/o
bih
bismo
2.
bi
biste
3.
bi
bi/bie
lic jednin
mnoina
e
a
1.
htjedo
h
htjedosm
o
2.
htjede
htjedoste
3.
htjede
htjedoe
Jedn: 1.ustadoh
Mno: 1.-ustadosmo
2.ustade
2. -ustadoste
3. ustade
3. ustadoe
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:__________________________
Datum:_______________________________
Tok asa
1.
Motivacija: prepoznavanje glagolskih oblika u nizu (obraeni oblici),
otkrivanje novog oblika, (uei, hou, znao sam, gledah, napisah, bijahu, htjedoh,
bio sam naao, bijah naao)
2.
3.
Analiza predloka
4.
Obrada
5.
Sinteza - Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrivanje):
rjeavanje zadataka sa nastavnog listia
Domaa zadaa: rjeavanje zadataka iz udbenika (str.105)
Polazio sam na put djedu u selo. Bio sam spremio sve stvari, samo sam ekao
da doe mama da se pozdravimo. Meutim, vrijeme je prolazilo a nje nije bilo.
Zato pourih sam na stanicu. Kad sam doao, putnici ve bijahu uli u voz.
Potrah prema blagajni. Novac sam ve bio spremio i kupih kartu brzo. Popeh se
u voz u posljednjem asu.
Bio sam spremio sve stvari, samo sam ekao da doe mama da se
pozdravimo.
ini li nam se da su se ovdje vrile dvije radnje, odnosno radnje prije nekih drugih
radnji (bio sam se spremio i sam ekao). Znai:
Pluskvamperfektom se izriu prole radnje koje su se vrile prije drugih prolih radnji o kojima se govori.
To je lini, sloeni glagolski oblik i moe se tvoriti na dva naina:
a)
b)
( bijah spremio)
Jednina
Mnoina
1.l.
2.l.
Imperfekt + GPR
Imperfekt + GPR
3.l.
Jednina
Mnoina
1.l.
2.l.
perfekt + GPR
perfekt + GPR
3.l.
ponavljanje reenog i
Domaa zadaa:
str.105, zadaci za vjebu; Na jezik 7.razred, Z.Zeki, Djeija knjiga i Bosanska
rije Sarajevo
Pluskvamperfekt
NASTAVNI LISTI
1.
Imenuj dijelove
PLUSKVAMPERFEKT
bijae
PLUSKVAMPERFEKT
razgrnula
bila je
razgrnula
.
.
2.
Podcrtaj glagole u pluskvamperfektu u sljedeim reenicama iz
romana Zaueni svatovi.
Marija bjee se uto uputila kui no, doavi na okomite stijene to se diu iz
mora u blizini pijeska, naslonila se bila s bremenom na jedan povisok kamen.
Antonio, sjede na onisku kamenu bjee upro lakte o koljena i onda spustio veliku
glavu u ruke. Je l stari ili mladi? nastavi Marija, poto ga bjee vidjela samo na
asak U to kratko vrijeme bijae mu polo za rukom da je nagovori nekoliko
puta. Kako vidjesmo zadnji razgovor bjee zavrila Antonijeva aka.
___________________________________________________________________
Pluskvamperfekt
Rjeenja zadataka s nastavnog listia
1.
PLUSKVAMPERFEKT
bijae
imperfekt glagola
biti
PLUSKVAMPERFEKT
razgrnula
bila je
razgrnula
glagolski pridjev
radni
perfekt glagola
biti
glagolski pridjev
radni
2.
bjee uputila, naslonila se bila, bjee upro, bjee vidjela, bio je doao, bjee
polo, bjee zavrila
Grafofolija
PLUSKVAMPERFEKT
Jednina
Mnoina
1.l.
2.l.
Imperfekt + GPR
Imperfekt + GPR
3.l.
Jednina
Mnoina
1.l.
2.l.
perfekt + GPR
perfekt + GPR
3.l.
(pluskvamperfekt)
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast: jezik
Tok asa
1.
Motivacija: u motivacijskoj igri uenici e ispisati i glagole u imperativu pa
ih tako uvodimo u obradu imperativa, a i motiviramo za itanje metodikog
predloka
2.
3.
4.
Obrada
5. vjebajmo zajedno
6. sinteza
najava ciljeva
Spuste se na svijee
njeno e lei i spavati.
Cijeli dan.
A kad doe no,
opet izlaze van.
Ueniki rad
1. Znaenje futura I
Futur I je glagolski oblik kojim se izraava radnja (stanje ili zbivanje) koja e se
desiti poslije trenutka govora (u budunosti). Zato futur I nazivamo buduim
vremenom.. .
Naprimjer: e doi, svijetlit e, e lei. Vidimo da izdvojeni glagoli govore radnje
koje e se desiti u plavoj zvjezdanoj no, tj. u budunosti.
2. Tvorba futura I
Tvorbu futura prvog uraditi tako da uenici iz vlastitog predzanja sami zakljue
kako se futur I tvori. Voditi ih pitanjima prethodno zapisavi slijedee stihove na
tabli:
Glagoli na ti
Glagoli na -i
Ja u svijetliti
Ja u lei
Ti e svijetliti
Ti e lei
Mi emo svijetliti
Mi emo lei
Vi ete svijetliti
Vi ete lei
IZ PRAVOPISA ZAPAMTI:
Oblik futura I koji e predvia sastavljeno pisanje infinitiva i pomonog glagola po pravopisu S. Halilovia smatra se
nepravilnim, nepoeljnim ( iiu, pojeu)
kao i to da se u oblicima futura kod kojeg se infinitiv nalazi na prvom mjestu pie bez - i na kraju (Svijetlit u).
IZ PRAVOGOVORA ZAPAMTI:
-
iako se t pie na kraju infinitiva pri tvorbi futura, ono se u govoru ne naglaava
Iako igovaramo: /jause/ popeti/
ili /popeuse/
/dijetee/ rasti/
/rae/ dijete/
PIE SE ODVOJENO!
Vjebajmo zajedno:
Sinteza:
Futur I je glagolski oblik kojim se izraava radnja (stanje ili zbivanje) koja e se
desiti poslije trenutka govora (u budunosti). Zato futur I nazivamo buduim
vremenom.. .
Domaa zadaa
- uraditi ostale zadatke iz udbenika Na jezik, Z. Zeki, Djeija knjiga i
Bosanska rije Sarajevo, str.108
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:___________________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast: jezik
Tok asa
1.
Motivacija- upoznavanje uenika sa znaajem razlikovanja ova dva
gl.oblika
2.
3.
4.
Obrada
Uvodni dio do 8:
Najava ciljeva
TVORBA
Jednina
Mnoina
1. l.
2. l.
3. l.
Bude doao/la/lo
Budu doli/le
Ako bude bilo lijepo vrijeme, ii emo na izlet. Kad se budemo spremali, krenut
emo na
oblinju livadu. I nastavnik e doi im bude obavio neki posao u koli. Kad se
svi
sinteza
Snijeg e biti ut
A iza njega e pasti
Snijeak ljubiasti
Pa zelenkasti
Pa crvenkasti
I tako e se mijenjati boja
Kako bude htjela
Kraljevska volja moja.
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:__________________________
Datum:__________________________________
Nastavna oblast: jezik
Na jezik 7, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 112
Tok asa
1.
Motivacija: u motivacijskoj igri uenici e ispisati i glagole u imperativu pa
ih tako uvodimo u obradu imperativa, a i motiviramo za itanje metodikog
predloka
2.
3.
4.
Obrada:
izricanje zapovijedi
izricanje molbe
izricanje upozorenja
izricanje poticaja
izricanje savjeta
izricanje zabrane
pisanje imperativa
5.
Sinteza
1. korak
OPOMENA
ovjee, pazi
da ne ide malen
ispod zvijezda.
Pusti
traene glagole
Korak 2.
Napisat emo reenice na tabli i obraditi ih:
Kaem: Ne laj, ne rei, lezi!
SADANJOST
PROLOST
ZAPOVIJED
MOLBA
UPOZORENJE
POTICAJ
ZABRANA
Tvorba imperativa:
1.
2.
laj
moli
daj
budi
3.
1.
lajmo molimo
dajmo budimo
2.
lajte
Npr. PITI
molite
jd.
1.
dajte budite
mn.
1. pijmo
2. pij
2. pijte
3. neka pije
3. neka piju
Nali mi au soka.
Kakva arobna rije? Ma ta kae? Trebao sam samo rei molim i posudila bi mi odmah?
JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Nastavna oblast: Jezik- leksika,
Nastavno podruje: jezik,morfologija
Nastavna jedinica: Tvorba rijei
Cilj obrade nastavne jedinice: razumjeti postupke nastajanja rijei proivanjem
znaenja, promjenom oblika, promjenom vrste i posuivanjem, umjeti samostalno
stvarati nove rijei proirivanjem znaenja i promjenom oblika.
Zadaci
obrazovni razumijevanje naina nastajanja rijei proivanjem znaenja,
promjenom oblika, promjenom vrste i posuivanjem, samostalno stvaranje novih
rijei proirivanjem znaenja i promjenom oblika
funkcionalni razvijanje sposobnosti zapaanja i razlikovanja, razvijanje
sposobnosti za samostalnu jezinu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnoga
miljenja i logikoga zakljuivanja
odgojne razvijanje svijesti o jeziku kao ivoj promjenjivoj pojavi ijem
mijenjanju moe doprinijeti svaki govornik; razvijanje svijesti o nunosti uenja
bosanskoga jezika jer znanje jezika utjee na sposobnost sporazumijevanja s
drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti, ljepoti i izraajnim mogunostima
bosanskoga jezika
3.
5. Sinteza
Ibrahimbegovi
Salihovi
Ibrahim+beg+ovi
Salih+ovi
Hasanaginica
Hasan+ aga+in+ica
nastavni listi
u kome e
1.
sluatelj, plesa, igra, nosa (nositelj), lovac, mislilac, promatra, spava,
sluga, uvar, graditelj, zidar, ronilac (ronitelj), kuhar, sudac, goni (gonitelj).
NASTAVNI LISTI
NASTAJANJE RIJEI
1.
Zadane glagole dodavanjem nastavka preoblikujte u imenice koje e
znaiti muku osobu koja obavlja tu radnju, primjerice pisati- pisac.
sluati ___________________________, plesati ________________________
igrati ____________________________, nositi _________________________
loviti ____________________________, misliti ________________________
promatrati _______________________, spavati _______________________
sluiti ___________________________, uvati _______________________
graditi __________________________, zidati _________________________
roniti __________________________, kuhati __________________________
suditi ___________________________, goniti __________________________
knjiar: ______________________________________________________
knjiniar: _________________________________________________________
polazna rije: ____________________________
bijelac: ______________________________________________________
bjelilac: ___________________________________________________________
polazna rije: ____________________________
JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Bosanski jezik i knjievnost
Oblik rada:
Metode rada:
Zadaci:
Obrazovni: glagolska vremena, glagolski naini, podjela na proste i sloene,
line i neline, znaenje i tvorba glagolskih oblika
Odgojni: razvijanje svijesti o nunosti uenja jezika jer znanje jezika utjee na
sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o vanosti,
ljepoti
i izraajnim mogunostima bosanskoga jezika
Tok asa
Uvodni dio d0 5 :
Sloeni gl.oblici:
Perfekt - pravo prolo vrijeme, imaju ga svi glagoli bez obzira na vid, tvori se od
enklitikog oblika prezenta pom.gl. biti i i GPR (sam radio...) Imamo i tzv.krnji
perfekt. Jedan car imao tri sina.
Pluskvamperfekt-davno prolo vrijeme, radnja koja se izvrila prije neke druge
radnje. Imperfekt ili perfekt gl.biti i GPR. Bijah ti pisao da sam odradio
dogovoreno.
Futur I- radnje koje e se desiti u budunosti , enklitiki oblik prezenta htjeti i
infinitiv, 3 varijante: u doi...
Futur II: predbudue vrijeme-radnja koja e se desiti u budunosti prije neke
druge radnje ili naporedo s njom : Ako bude mogao vratit e mi dug. Svreni
prezent gl.biti+ GPR.
Potencijal- pogodbeni ili mogui nain, iskazuje pogodbu, elju , mogunost da
se neka radnja vri: Aorist glagola biti i GPR. (bih itao)-pot.I a pot.II pot.I+ GPR
(bio bih itao)
Optativ: -elja govornika u trenutku govora, ivio govornik! iv bio!- GPR
Pasiv: radnju koju subjekt trpi. Imaju ga samo prijelazni glagoli.
Zavrni dio do 7' :
sinteza ponavljanje nauenog na primjerima: odrediti lice, rod,broj, vrijeme i
OBLIK glagolima koje uenici sami predloe.
Domaa zadaa:
Datum___________________
JU O_____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________________
MOTIVACIJA:
CILJEVI:
PREDUSLOVI:
gl.oblike i kategorije,
grupni rad,
OCJENJIVANJE:
RESURSI:
Pripremiti dovoljan broj papira A4, jedan hamer papir, tabele za predvianje i
ocjenjivanje (koliko grupa toliko kopiranih tabela), kockice za igru (jamb ili Ne
ljuti se ovjee), podsjetnici (samoljepljivi papirii u bojama) za tehniku izlaznih
kartica
VRIJEME:
E- 10' tehnika-grozd
R-30 '- tabela za praenje i ocjenjivanje
R- 5' -izlazne kartice
GRUPISANJE:
U ovom dijelu asa tehnikom Grozd emo se prisjetiti ta sve znamo o glagolima
i gl.oblicima. Uenici e nabrajati i za/pisati na tabli i u sveskam kako bismo
dobili to bogatiji grozd sa to vie pojmova. Ovaj grozd e biti dostupan cijeli as
zalijepljen na tabli)
Npr.
ZNAM
GLAGOLI
PO ZNAENJU
PO TRAJANJU
STANJA
PO PRIJELAZNOSTI
SVRENI
RADNJE
ZBIVANJA
NESVRENI
CRTAM
STARIM
PRIJELAZNI
NEPRIJELAZNI
POVRATNI
REFLEKSIJA 5'
Tehnika Izlaznih kartica
Infinitiv
Prezent i
inf.osnova
Aorist
pr.osnova
Glagoli po Lini
znaenju
gl.oblici
(Nabroj i
objasni)
Prosti
CILJ
gl.oblici
(Nabroj i objasni)
SLOBODNO
Sloeni
Imperfekt
Pluskvamper.
Prijelaznost
SLOBODNO
gl.oblici
glagola
Infinitiv
perfekat
Znaenje
SLOBODNO Bezlini
Prijelaznost
glagola
gl.oblici
Glagoli po
trajanju
perfekt
Pluskvam-
radnje
Prezent
Imperfekat Aorist
START
<<<<<<
pr.osnova
Nastavnik/ica___________________________
Datum: ________________________________
Ciljevi asa:
ponavljanje i utvrivanje nauenog o gl.promjenama, izuzeci glasovnih
promjena,razvijanje takmiarskog duha, tazvijanje govorne kulture, razvijanje
komunikativnih i perceptivnih sposobnosti
Tok asa
najava ciljeva
Nepostojano a
Nepostojano a je takvo A koje se u nekim oblicima iste rijei javlja, a u nekim ga nema. Npr. pas-psa, pasa . Vri
se u G jd. m.r.Nema izuzetaka.
kod nekih prijedloga ( sa mnom, s tobom, uz prozor, uza zid), onda kada je time omoguen laki izgovor
Prelazak l u o
Ova glasovna promjena vrila se u historiji jezika, kada je vaio tzv. zakon otvorenog sloga. Svako l koje bi se
nalo na kraju rijei ili sloga prelazilo je u o. Npr. radil- radio, bil-bio...
Ova glasovna promjena se vri :
u mukom rodu nekih pridjeva- cio, kod imenica koje oznaavaju mjesto vrenja radnje: uionica,
IZUZETAK: kod imenica izvedenih sufiksom lac, koje oznaavaju vrioca radnje. L je obavezno u nominativu jd. i G mn.
(italaca). Kod rijei stranog porijekla- generaL
Jednaenje po zvunosti
kada se jaedan do drugog nau dva suglasnika nejednaka po zvunosti vri se glasovna promjena tako to se
mijenja prvi suglasnik prelazei u svog parnjaka po zvunosti.
roB+stvo= roPstvo, toP+dija= TOBdija
beZ+ kraj= beSkraj.
IZUZETAK:
-
kada se glas D nae ispred s i (gradski, odteta...) i u rijeima stranog porijekla VainGTon...
IZUZETAK:
Glas z se ne jednai ispred lj i nj (izljubiti) glas N se ne jednai na granici sloenica jedaNput, straNputica)
I palatalizacija
je glasovna promjena koja se vri kada se glasovi k,g,h nau ispred i, e i nepostojanog a, prelaze u ,,.
muK(a)+ i= muiti
druG*e= drue
straH+an= staan
Sibilirizacija/ II palatalizacija se vri kada se glasovi k,g,h nau ispred i u nastavku za oblik i prelaze u c,z,s.
oraH+i= oraSi
junaK+i= junaCi
nog+i=noZi
Izuzeci:
Jvanje
vanje je stapanje j sa nenepanim suglasnikom: dj= (mlai), tj= (prue), zj= (bri), s (vii); n nj (granje); l+
lj (ljepi); lj (grmlje) ; vj=vlj (zdravlje); p plj (tuplji); b blj (grublji)
Gubljenje suglasnika
Nastavnik/ica___________________________
Datum: ________________________________
Tok asa
Uvodni dio do 7'
najava ciljeva
Ili
reenica
PO+P+ S :
proirena
Zajedno emo raditi na odlomku iz djela ukrije Pande koji se nalazi na 71. strani
u udbeniku ( Na jezik, Zeki). Prvo u im dati par minuta vremena da podvuku
sve predikate.
Zakljuimo:
- Onda emo pokuati ove reenice odvojiti takom da svaka od njih bude
zasebna. Vidjet emo da to nije uvijek mogue.
Uoit emo da neke reenice ne mogu stajati samostalno nego zavise od druge ili
drugih sureenica u datoj sloenoj. Takve reenice nazivamo zavisnim.
Naravno, imamo i potpuno samostalne sastavnice - njih nazivamo nezavisnim.
Vano je istai da su u nezavisnsloenim reenicama SVE njene
sastavnice nezavisne.
Prva reenica je zavisna i ne moe sama iskazati potuni smisao, njen smisao
zavisi od glavne klauze u ovom sluaju druge reenice (raspustili su red).
Nastavnik/ica___________________________
Datum: ________________________________
obrada i vjeba
CILJEVI ASA :
Obrazovni: Ponoviti usvojena znanja o sloenim reenicama. Pravila pisanja
zareza u sloenoj reenici, Inverzija i umetnuta reenica.
Funkcionalni: Na osnovu zadataka na nastavnim listiima osposobljavati
uenike za samostalan rad, ali i uvjebavati i ponavljati usvojena znanja.
Tok asa
Uvodni dio do 7
najava ciljeva
Inverzija je kada se zavisna klauza nae na prvom mjestu u sloenoj reenici; odvaja se zarezom, ili
nepravilan/ obrnut raspored rijei u reenici.
Ih, dobio sam manju ocjenu samo zato to nisam stavio zarez!
ili
Zarezom se odvajaju:
a) atributska/apozicijska reenica:
c) umetnuta reenica
Drugi dio asa ulenici e individualno raditi zadatke koji se nalaze na nastavnim
listiima. Za individualni rad imaju 10 minuta vremena a onda slijedi
verbalizacija.
Podijeliti uenicima listie vodei rauna da se ne desi da uenici koji ine par u
klupi imaju isti zadatak.
Nastavni listi br 1:
Nastavni listi br 2:
Alma je, dok je sluala ta joj Irma pria, gledala zainteresovano televiziju.
Poto u najesen krenuti u zavrnu godinu, to jest pohaat u osmi razred, elim se
dobro odmoriti.
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast:
Nastavna jedinica:
Tip asa:
NASTAVNE METODE :
jezik
obrada
frontalni, individualni
CILJEVI ASA :
Tok asa
Uvodni dio do 8:
najava ciljeva
M. Popovi
Na pitanje KADA? Kada nas obuzme strah? Kada nas jedna ruka trai?
Zavisno sloene reenice kojima se obiljeava vrijeme vrenja radnje predikata glavn
reenice nazivaju se vremenske reenice. Te reenice se u sloenim reenicama uvod
vremenskim prilozima: kad/a, dok, im, poto, nakon to, prije nego to, otkad,
dokad...
Vjebajmo zajedno:
Nastavni listii ( a i b grupa, parovi u klupi, jedan uenik a, a drugi b grupa, rade
pojedinano a onda zamijene listie i jedan drugog provjere)
A Analizirajmo slijedee reenice.
-
sinteza
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
jezik
Nastavna jedinica:
Tip asa:
obrada
NASTAVNE METODE :
frontalni, individualni
CILJEVI ASA :
Tok asa
Uvodni dio do 8
Najava ciljeva
ta su sloene reenice?
ta su zavisnosloene reenice?
Krenuo sam
Zakljuimo:
Analizirajmo reenice :
Panja!
Objekatska reenica!
Vjebajmo zajedno:
Nastavnik/ica___________________________
Datum: ________________________________
obrada i vjeba
ZADACI:
obrazovni - subjekat i predikat - reenini lanovi, funkcija subjekta,
veznici za povezivanje subjekatskih reenica, pisanje zareza u subjekatskoj
reenici, rijei u funkciji subjekta , odnos zavisne i glavne klauze u subjekatskim
reenicama
odgojni - osposobljavanje uenika za usvajanje novih znanja, razvijanje
sposobnosti za uvaavanje drugih i nj.ihovih miljenja, razvijanje pozitivnih
osobina kroz poslovice koje smo pronali kao primjer subjekatskih reenica
funkcionalni - bogaenje rjenika, njegovanje govorne kulture,
izraajnih i perceptivnih sposobnosti, razvijanje stvaralakih funkcija
najava ciljeva
Subjekat je reenini lan koji iskazuje vrioca radnje ili nosioca osobine. Moe biti gramatik
(u nominativu) i logiki (u dativu i genitivu). U reenici moe biti skriven, zakljuujemo o
njemu na osnovu gramatikog nastavka predikata:
Piem zadau.
Te nove kue potpuno odgovaraju Ulici lipa. Male su kao i ulica, prijatne i tihe...
Funkciju subjekta moe vriti: imenica, zamjenica, broj, glagol (Uiti je korisno.); grupa rijei ili
reenica
do 35'
Prilikom ponavljanja u uvodnom dijelu asa rekli smo da funkciju subjekta moe
vriti: imenica, zamjenica, broj, glagol (Uiti je korisno.); grupa rijei ili reenica.
Nas danas zanima da nauimo kako slubu subjekta vri reenica. Pogledajmo na
ovim poslovicama (str.95)
Idemo postupno:
1. prepoznajmo predikate da utvrdimo sloenost reenice (2 predikata radi, ne boji = 2
klauze)
2. utvrdimo u kakvom su odnosu: koja reenica je glavna, a koja zavisna? (2. moe stajati
sama)
3. Kako se zavisna klauza odnosi prema glavnoj? ta nam govori? Govori ko vri radnju iz GK.
tj. reenica vri slubu subjekta.
ZK
Ko radi,
GK
ne boji se gladi.
Ko se ne boji gladi?
Po potrebi , ako uoimo da ima uenika koji tee prepoznaju subjekt u reenici,
vratit emo se na sami poetak, krenuti od jedne rijei, pa grupe rijei do
reenice u slubi subjekta.
S
POM
Ko je poznata planina?
S
(subjekat iskazan reenicom-subjekatska reenica)
Ko se ne boji gladi? .
S.
ZK
GK
Ako se zavisna klauza prema glavnoj odnosi kao subjekat prema svome predikatu kaemo da
imamo subjekatsku reenicu. Nastaje uvrtavanjem zavisne klauze u ustrojstvo glavne klauze.
Uvrtavamo je odnosnim zamjenicama KO, TA, KOJI. to znai da ih moemo imenovati odnosnim
subjekatskim reenicama.
Nastavnik/ica___________________________
Datum: ________________________________
ZADACI:
Obrazovni utvrivanje - apozicija kao imenski dodatak, proirivanje
znanja- zavisni lan sintagme; pitanje ko, ta, to, kakav, iji, koji, koliki; rijei u
funkciji apozicije, odnos zavisne i glavne klauze u apozicijskim reenicama
a) Najava ciljeva:
Danas emo nauiti o apoziciji kao imenski dodatak, zavisnom lanu sintagme;
pitanje ko, ta, to, kakav, iji, koji, koliki; rijei u funkciji apozicije, odnos zavisne
i glavne klauze u apozicijskim reenicama
b) Ponavljanje:
-ta je sintagma?
do 35'
Sintagme su:
moja drugarica
glavna
(Moja drugarica)
Kako se zove dodatak u reenici koji nam dopunjuje informaciju o imenici uz koju
stoji?
(Apozicija, zar ne?)
ta je apozicija?
Apozicija je nesamostalni reenini lan, stoji kao dopuna, dodatak imenici i daje,
dopunjuje ve reenu informaciju o imenici uz koju stoji.)
Ap
Bio sam u Sarajevu, glavnom gradu BiH.
Na istom principu napisat emo proirenu reenicu koju treba proiriti u sloenu:
Ap
U razred ue Mirsad, dvanaestogodinji djeak.
ZK-apozicijska
(Ne)
Def.
Zavisnosloena reenica nastala uvrtavanjem, kod koje se zavisna klauza
prema glavnoj odnosi kao apozicija prema imenici naziva se apozicijskom
reenicom.
-ne moe biti napisana u inverziji (obrnutim redom), pri pisanju odvaja se
zarezom.
Ne moemo rei Koji ima dvanaest godina, u razred ue Mirsad, zar ne?
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast:
jezik
Tip asa:
NASTAVNE METODE :
obrada
frontalni, individualni
CILJEVI ASA :
Obrazovni: Upoznavanje uenika s uzronim i posljedinim reenicama,
nainom njihove upotrebe, veznicima. Ponavljanje ranije nauenog o POU i POP.
Tok asa
Na jezik, Zdravka Zeki, Djeija knjiga i Bosanska rije Sarajevo, str. 122
Uvodni dio do 8
Najava ciljeva
Ponavljanje ranije nauenog
-
ta su sloene reenice?
ta su zavisnosloene reenice?
Pristupna vjebanja
Igre (power point) - Jedan uzrok, vie posljedica i Jedna posljedica, vie uzroka
ta su priloke/adverbijalne odredbe?
Priloke odredbe su glagolski dodaci kojima se iskazuju uvjeti pod kojima se vri
glagolska radnja.
Koji uvjeti?
Primjer iz udbenika:
Gledajui zadatke bio sam sretan jer sam ih mogao brzo rijeiti.
Vjebajmo zajedno:
Morila nas je e.
sinteza
Nastavni listi
Nastavnik/ica___________________________
Datum: ________________________________
Zadaci:
Tok asa
Uvodni dio do 5'
najava ciljeva
Odredit emo ko je vrilac radnje ili nosilac osobine. (Znai odredit emo ta je
subjekat u reenici!)
odredit emo i koju osobinu nosi taj subjekt, tj.imenica (znai odredit emo
atribut!)
Mali Salem
je
POV
tene.
Uoit emo da glagoli u ovoj prii izskazjz i radnju koju subjekt nosi, stanje
u kojem se nalazi, ali i osobinu koju nosi.
Kada smo uoili sve predikate posmatrat emo koja vrsta rijei vri funkciju
predikata. Vidjet emo da to nisu sve glagoli ( kao to je esto sluaj).
Vidjet emo da ima i imenica, pridjeva, brojeva
NEGLAGOLSKI PREDIKAT- kada neka druga vrsta rijei vri slubu predikata.
U ovom dijelu asa emo i definisati predikat rekavi: Predikat je glavni reenini
lan. On oznaava radnju koju vri subjekt, stanje u kojem se subjekt nalazi ili
neku osobinu koja se odnosi na subjekt. Najee jeiskazan glagolom, pa ga
nazivamo glagolskim.
Meutim, predikat moe biti iskazan i neglagolskim rijeima. Pogledat emo i ove
primjere iz udbenika:
Marko je uenik.
Glagolski predikati
Neglagolski predikati
uje se pjesma.
Umire u smiraj dana.
Vani je mir
Jutro je lijepo.
Mi smo uenici.
Alma je takva
prosti predikat
sloeni predikat
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Nastavna oblast: jezik
Ciljevi asa:
Tok asa
UVODNI DIO
do 7'
Postavili su me tako visoko da vidim svu bijedu grada. ( ...da vidim svu
gradsku bijedu)
ZNAENJE GENITIVA
DEFINICIJA: Genitiv je drugi pade u bosanskome jeziku i pomono pitanje za odreivanje genitiva
je koga? ega?
Pokaimo na primjerima:
POSESIVNI GENITIV
Primjeri:
Soba moje sestre je za mene zagonetka. (ija je soba?)
DEFINICIJA: Genitiv koji ima znaenje pripadnosti nekome ili neemu naziva se POSESIVNI GENITIV ili
GENITIV PRIPADANJA.
PARTITIVNI GENITIV
Primjeri:
Kriom sam na asu pojeo pare okolade. (ega sam pojeo dio?)
Kupit u za taj novac jabuka i ljiva. (Ne sve jabuke i ljive, nego dio)
Da li ove rijei koje smo podvukli oznaavaju dio neega ili cjelokupnost neega.
U prvoj reenici da li se misli na svu postojeu okoladu ili samo na dio te hrane.
i sl. (Svi ovi genitivi oznaavaju dio neega.)
DEFINICIJA: Genitiv koji oznaava dio neega, tj. neku odreenu koliinu naziva se DIONI ili
PARTITIVNI GENITIV.
SLUBA GENITIVA
Primjeri- str. 75
A
Zakljuak:
1. slubu atributa,
2. slubu objekta (blieg i daljeg) i
3. slubu prilokih odredbi.
Napisati deset reenica u kojima e biti pet posesivnih i pet partitivnih genitiva.
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Tip asa
Tok asa
UVODNI DIO do 7 :
2. Moemo li u ovim narodnim izrekama pronai rijei koje bismo dobili na pitanje
kome? emu?
GLAVNI DIO do 30
ZNAENJE DATIVA:
Dakle, ja sam vas pitao kome poklanjate, odnosno namjenjujete poklon, a vi ste
odgovorili u dativu.
14. ta onda moemo zakljuiti? Kakvo znaenje moe dativ imati u reenici?
(Moe imati znaenje NAMJENE.)
SADA ETE II JEDNI DRUGOME U GOSTE. ALI, SVI MORATE PROI PORED MENE.
PRVI UENIK KREE. SUSREEM GA I PITAM: GDJE SI TI POAO? ODGOVOR:
DRUGU/DRUGARICI.
Dkle, kada hoete da kaete gdje idete vi odgovorite u... kojem padeu? (U
dativu.)
15. Pa prema tome, kakvo znaenje dativ jo ima? (Ima znaenje CILJA.)
Kada dativ oznaava pravac kretanja ili cilja uz njega mogu stajati dva
prijedloga (KA, PREMA).
16. Moemo li istu reenicu rei, ali da umjesto prema bude prijedlog ka?
(Moemo.)
Npr.
Dakle, da zakljuimo:
SLUBA DATIVA:
JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Bosanski jezik i knjievnost 8. razred
Nastavna oblast: Jezik- leksika,
Nastavna jedinica: Homonimija i antonimija, homonimi i antonimi
Tip asa: Obrada novoga gradiva
Oblici rada: frontalni rad, individualni rad
Ciljevi asa:
Tok asa
najava ciljeva
1. ta je leksika?
2. Objasni pojmove: jezik, govor, leksem.
3. to su to punoznanice, a to nepunoznanice? Navedi ih!
4.
5.
6.
to su sinonimi, a to sinonimija?
Kao to vidite, sinonimi su leksemi razliitoga izraza, a istoga ili slinoga sadraja.
Prema tome jesu li potpuno istoga ili slinoga sadraja, dijele se na istoznanice i
bliskoznanice.
itam primjere.
N: Sinonimi knjinica i biblioteka mogu se zamjenjivati u svim situacijama, tj. u
svim kontekstima, zato su to bliskoznanice. Meutim, sinonimi ena i supruga ne
mogu se zamjenjivati u svim situacijama. to mislite, zato ne?
( Zato to nemaju isto znaenje.)
Prije nego to preemo na antonime, dati im zadatak da provjerimo jesu li razumjeli HOMONIME i njihovu
podjelu:
Red je da mi to kae. Homonim RED upotrijebiti u drugim znaenjima?
List je leprao na vjetru. Homonim list upotrijebiti u drugim znaenjima.
sinteza
JU____________________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
NASTAVNA JEDINICA :
proklitike
TIP ASA :
NASTAVNE METODE :
dijaloka, problemska
CILJEVI ASA :
Obrazovni:
proiriti
postojea znanja, usvojiti pojmove enklitika i proklitika, akcentska cjelina
Tok asa
ta je to akcenat rijei ?
Koliko akcenata ima u bosanskom jeziku ? Kako se oni zovu i kako se piu ?
Pokaimo pokretom ruku i nogu kako oni izgledaju.
Postoje rijei koje se u bosanskom jeziku javljaju bez akcenata i koje se akcentski
oslanjaju na rijei ispred sebe ili iza sebe. ( pominjali smo ih kad smo radili
obavezan red rijei ).
Rijei koje nemaju svoga akcenta nazivaju se klitike ( nenaglaenice). Razlikujemo dvije vrste klitika :
1.
enklitike ( zanaglaenice )
2.
proklitike ( prednaglaenice).
Enklitike su rijei koje nemaju svog akcenta ve ine izgovornu intonacijsku cjelinu sa rijeima ispred
sebe. To su obino
1.
2.
3.
upitna rijeca LI
Proklitike su rijei bez akcenta koje se naslanjaju na rijei iza sebe i kao
izgovorna cjelina upotrebljavaju se sa tim rijeima. Akcenatski se
naslanjaju na rijei koje joj slijede.
Proklitike su :
1. prijedlozi,
2. rijece,
3. veznici.
Informacija vie:
- sinteza reenog
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
NASTAVNA OBLAST :
Ortografija/pravopis
NASTAVNA JEDINICA :
TIP ASA :
NASTAVNE METODE :
problemska, dijaloka
CILJEVI ASA
Artikulacija asa:
Psiholoka priprema. Najaviti ciljeve i zadatke asa, te nain rada.
1. korak
Podijeliti uenicima nastavne listie na kojem je isti zadatak za svaki par uenika.
2. korak
Operativna etapa.
3. korak
Uporeivanje rezultata rada, objanjenja i upute od nastavnika koja e se
prvenstveno odnositi na upotrebu crtice, dvotake pri pisanju upravnog govora, a
zatim i ostalih pravopisnih znkova- zareza, take, uzvunika i upitnika.
4. korak
Samoocjenjivanje individualnog rada.( Pozvati uenike da samostalno ocjene prvu
verziju rada te da se kritiki postave prema vlastitom uratku).
Tok asa
najava ciljeva
Pravopisni znaci vrsta pismenih znakova kojima se postie vea jasnoa i bolje razumijevanje odnosa izmeu
pojedinih dijelova teksta.
Pravopisni znaci su: taka (.), upitnik (?), uzvinik (!), taka-zarez (;), zarez (,), dvotaka (:), tri
take (...), crta (), crtica (-), navodnici (...), polunavodnici (...), zagrade ( ), zvjezdica (*),
apostrof ( ' ), kosa crta(/) itd.
Taka, upitnik, uzvinik, taka-zarez, zarez, dvotaka, tri take, crta, navodnici, polunavodnici i
zagrade mogu biti pravopisni znaci u irem smislu i pravopisni znaci u uem smislu. Kao pravopisni
znaci u uem smislu nazivaju se jo i reenini ili interpunkcijski znaci.
U ovom dijelu asa moemo ponuditi i informaciju vie da se u jeziku pravi razlika
izmeu ovih pojmova. Razlika je u tome to se pravopisni znaci upotrebljavaju uz
pojedine rei za razliku od interpunkcije koja se upotrebljava u reenici.
-
- ako se ispred prvog broja nalazi prijedlog od, crtu ne treba pisati ve ispisati i
prijedlog do- izmeu naziva gradova i drugih mjesta da bi se oznaio pravac
kretanja,
- izmeu dva ili vie imena kojima se oznaavaju tako tijesno vezani pojmovi da
oni ine jedan pojam
Npr.
___________________________________________________________________
Npr.:
___________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
Nakon rada u paru, neke od uenikih primjera zapisati na tabli. Uenike uputiti
na
pravopis i udbenik.
JU_____________________________
kolske ________________
Datum_________________________
Nastavnik/ca_____________________
Zadaci:
Tok asa
1.
Motivacija
Sinteza
Domaa zadaa
sna)
b) l(je)vak
ovjek )
d)
(ljevoruk
na od(je)lu (dio
zgrade)
odijelo
= od(ije)la
U ovom dijelu asa pokazat emo da rijei koje piemo sa ije ne zadravaju
uvijek taj oblik, nego ga krate u -je.
u izvedenice od rije:
Zakljuimo:
U naem jeziku zamjenom jata je dolo do uvoenja suglasnike skupine ije, je. Osnovno je pravilo
za razlikovanje:
duge e u ekavskom daje ije u naem jeziku, kratko e u ekavskom daje je. (deeeeeete-dijete, letoljeto)
Slog ije krati se u je kod imenica kada tvorimo umanjenice nastavcima, -i, -i, -ica, --ece,
-ae...
-
Ispred o i j mjesto je ili ije dolazi samo i (osim u sjeo, odsjeo, zapodjeo, vreo i zreo).
IZUZETAK: Vlastita imena upotrebljavaju se prema izgovoru kraja iz kojega potjeu, osim ako u knjievnom
jeziku nije usvojeno drukije
NASTAVNI LISTI
1.
Napii izostavljene glasove i dobit e naslove pjesama iz antologije hrvatskog pjesnitva za djecu.
to je p( )esma, Sv( )et u predahu, P( )esmica, Pr( )edlog za razmiljanje, Cv( )ee, Moj p( )
tao, Ulovi d( )edo ribu, Prija p( )evanka, Tiha, tiha p( )esma, B( )eli san, to su sanjale ivotinje jedne l(
)epe m( )esene noi, Sav( )esno ae, D( )ca i maca, Moja zv( )ezda, Sv( )jetlost, Osm( )jeh, Vr( )
eme igre, Ml( )eni put, Kr( )esnica, Majka uz kol( )evku, Sv( )etlo na novogradnji.
2.
3.
4.
sv( )ea, sv( )etionik, sv( )etiljica, sv( )etlost, sv( )etliti, osv( )etljenje, Sv(
etlonoa, osv( )tljiva, sv( )etloplav, sv( )enjak, sv( )etlomjer, sv( )tlucati
)enica, sv(
Nastavnik/ica___________________________
Datum: ________________________________
Ciljevi asa
Obrazovni: opta definicija upravnog govora, razvijanje saznanja o potrebi
poznavanja pravopisnih pravila, postupno i sistematino upoznavanje uenika s
pravopisom bosanskog jezika, upotreba upravnog govora u usmenom i pismenom
izraavanju,
Tok asa
najava ciljeva
Tano navoenje neijih rijei ili govora naziva se upravnim govorom. Imamo tri modela:
Npr.
Majka ree Doi ovamo i pomozi mi oko stvari za plau.
1. model
2. model
3. model
Drugi dio asa e uenici popunjavati radne listove, nakon ega e uslijediti
verbalizacija tj. uporeivanje uraenih listova
Nastavni materijal: strip ( izvor- internet ) i nastavni listii se nalaze u prilogu ove
pripreme.
Sinteza nauenog.
Ocjenjivanje najuspjenijih uenika
Domai zadatak:
Nacrtaj strip po sopstvenom izboru. Na osnovu njega napii tekst koristei sva tri
modela upravnog govora.
1.
Dopuni:
Tue rijei napisane tano onako kako ih je neko izgovorio nazivamo _____________________. Dio upravnog
govora koji objanjava ije su rijei navedene nazivamo______________________. Kada su pieve rijei na prvom
mjestu u reenici iza njih stavljamo ______________________________. Upravni govor obiljeavamo znacima koje
nazivamo_____________________________.
2. Dio dramskog teksta napii u sva tri modela upravnog govora:
Pipi: Nemam!
Pipi: Ja sama! Prvo to jednom kaem lijepo , a ako ne posluam onda otrije . Pa ako i to ne pomogne bude i
batina!
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
NASTAVNA OBLAST :
NASTAVNA JEDINICA :
TIP ASA :
Ortografija
Pravopisni znaci
ponavljanje, vjebanje
individualni, frontalni
NASTAVNE METODE :
problemska, dijaloka
Na jezik za esti razred, I. i A. Dibri, Bosanska rije Tuzla, 124.str., itanka za 6.razred, Zejir Hasi,
Bosanska rije Tuzla, str.68
CILJEVI ASA
Tok asa
Nastavni list:
______________________________
( ime i prezime )
U slijedeem odlomku iz prie Ole i Trufa, Isaka B. Singera, pravilno upotrijebi pravopisne znake ( taka, zarez,
upitnik, uzvinik, dvotaka, taka - zarez, navodnici, tri take, crtica ).
za 6. razreddevetogodinjeg obrazovanja
Nastavnik/ica___________________________
Datum: ________________________________
Ja sam napisala pismo mom prijatelju ali nisam sigurna da li sam dobro uradila
pa ih molim da pregledaju i ispreve da se ja, nastavnica bosanskoga jezika, ne
osramotim.
CENTRALNI DIO 35
-
Evo imala sam jedno slobodno vee pa ga iskoristi da ti napiem pismo. Znam da si ljut to ti se nejavljam dugo,
ali ajde ne ljuti se zna da ne mam vremena. Ljepo mi je poela kolska godina, imam i novu dijecu, uim i esti
razred, ba me lijepo sluaju. e si ti ! ime se bavi u ove jesenje dane! Eh umalo da zaboravim? Nisam ti rekla
da sam ila u sarajevo i da sam tamo upoznala jednog naeg pisca Aliju hasagia Duboanina. Moji uenici e
mu pisati pismo isto vako ko ja tebi.
Sad moram zavriti zadrimala sam pa u ti drugi put pisati malko due.
Pozdravlja te tvoja prijateljica -------------?
Pravopisna pravila
Podijeliti im ponovo nastavne listie (br.2), ovaj put tekst e biti napisan
pravilno i pozvati uenike da ponovo proitaju uporeujui sa svojim
uradkom u svesci kako im se ne bi potkrala grjeka
Evo imala sam jedno slobodno vee pa ga iskoristi da ti napiem pismo. Znam da
si ljut to ti se nejavljam dugo, ali ajde ne ljuti se zna da ne mam vremena. Ljepo
mi je poela kolska godina, imam i novu dijecu, uim i esti razred, ba me lijepo
sluaju. e si ti ! ime se bavi u ove jesenje dane! Eh umalo da zaboravim?
Nisam ti rekla da sam ila u sarajevo i da sam tamo upoznala jednog naeg pisca
Aliju hasagia Duboanina. Moji uenici e mu pisati pismo isto vako ko ja tebi.
Sad moram zavriti zadrimala sam pa u ti drugi put pisati malko due.
Pozdravlja te tvoja prijateljica -------------?
___________________________________________________________________
evo imala sam jedno slobodno vee pa ga iskoristih da ti napiem pismo. Znam
da si ljut to ti se ne javljam dugo, ali hajde ne ljuti se zna da nemam
vremena. Lijepo mi je poela kolska godina, imam i novu djecu, uim i esti
razred, ba me lijepo sluaju. Gdje si ti? ime se bavi u ove jesenje dane? Eh,
umalo da zaboravim! Nisam ti rekla da sam ila u Sarajevo i da sam tamo
upoznala jednog naeg pisca, Aliju Hasagia Duboanina. Moji uenici e mu
pisati pismo, isto ovako kao ja tebi.
Sad moram zavriti zadrijemala sam pa u ti drugi put pisati malo due.
Pozdravlja te tvoja prijateljica -------------.
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i knjievnost
6. razred
Ciljevi asa:
Tok asa
1. najava ciljeva
2. psiholoka priprema i uvod u nastavnu jedinicu:
uenicima iznijeti osnovno o prianju kao obliku kazivanja, te da imamo prianje
doivljaja i dogaaja, da moe biti hronoloko i retrospektivno. Posebno naglasiti
jer je to bitno za samostalan rad da pismeni sastav mora sadravati: uvod,
poetak radnje, zaplet, vrhunac, rasplet i kraj. O ovim elementima uenici
vie mogu proitati u udbeniku Na jezik, A. i I. Dibri, Bosanska rije
Tuzla, str.21.
sinteza reenog
UVOD- Linost/i o kojoj e se govoriti: KO? Mjesto gdje se radnja dogaa: GDJE? Vrijeme kada se
radnja deava: KADA?
ZAPLET- Dogaaj kojim poinje radnja (tzv.okida): TA?, radnja poinje da se odvija, dolazi do nekog
sukoba...
RASPLET- zavretak prie, dolazi do razrijeenja sukoba ili problema, napetost jenjava
UVOD- Linost/i o kojoj e se govoriti: KO? Mjesto gdje se radnja dogaa: GDJE? Vrijeme kada se
radnja deava: KADA?
ZAPLET- Dogaaj kojim poinje radnja (tzv.okida): TA?, radnja poinje da se odvija, dolazi do nekog
sukoba...
RASPLET- zavretak prie, dolazi do razrijeenja sukoba ili problema, napetost jenjava
JU _____________________________________
Datum:______________________________
Nastavnik/ca:_______________________________________
MOTIVACIJA:
CILJEVI:
PREDUSLOVI:
OCJENJIVANJE:
RESURSI
Pripremiti dovoljan broj papira A4 formata,
VRIJEME:
EVOKACIJA 15'
Po sredini table povui emo vertikalnu liniju i na lijevoj strani pisati fizike, a na
desnoj karakterne osobine, tj. vanjski i unutranji portret. Kroz razgovor i
pitanjima emo doi do zakljuaka ta ini portret, ta podrazumijevamo pod
time:
-
Izvirivala je i gledala u
sokak(stidljivost)
u istoj kecelji (urednost)
grickala kraj svoje bijele kecelje
(strah)
dobrota, skromnost,
nametljivost...socijalni status)
Prije nego to definiemo opisivanje kao oblik kazivanja prvo emo odgovoriti na
neka pitanja koja e nas nam otvoriti put ka definisanju objektivnog i
subjektivnog opisivanja.
U drugom dijelu asa pokuat emo izvesti jeziu vjebu, opisivat ete
druga iz svoje ulice, komiluka ili okruenja i to slijedeom tehnikom:
(PIEVA STOLICA)
ZAKLJUAK:
Ilustracija portreta
Datum:_________________________
kolska godina____/____
kola:__________________________
NASTAVNIK:________________________
MOTIVACIJA:
CILJEVI:
- sticat e samopouzdanje
- voditi rauna o povezanom, planskom kazivanju,
- graditi moralne vrijednosti-solidarnost,odanost...
- prepoznavati pozitivne ljudske osobine ...
PREDUSLOVI:
OCJENJIVANJE:
RESURSI:
VRIJEME:
2.AS OBRADE
REFLEKSIJA
Ovakav proces pisanja ide mnogo lake, potpuniji je i osjeaj i odmah dobijena
povratna informacija, a pozitivni komentari partnera/druga poveavaju
samopouzdanje koje esto nedostaje uenicima pri radu i pisanju.
POSLIJE OBRADE NASTAVNE JEDINICE
Osnovna kola____________________________
NASTAVNIK/CA:______________________
Datum:_______________________________
Zadaci:
Tok asa
1.
Motivacija u dramskoj improvizaciji uenici e uoiti probleme koji nastaju
pri pokuaju voenja rasprave te e im motivacija u obradi teme biti kako izbjei
uoene potekoe; u analizi motivacijske igre ne treba traiti odgovorne osobe za
neuspjeh razgovora, nego se usredotoiti na prijedloge kako izbjei probleme.
ELEMENTI RASPRAVE: pored tri osnovna elementa koji se kreu putanjom od teze (tvrdnje) preko rasprave do
antiteze (suprotne tvrdnje) i zakljuka, iznijet emo i slijedee o raspravi: to je javno iznoenje vlastitoga
miljenja na odreenu temu,
Rasprava zahtijeva pripremu za raspravu, voenje rasprave, sudjelovanje u raspravi
pripremu, iznoenje i odbranu argumenata, te potivanje pravila rasprave koja podrazumijevaju potivanje
tueg miljenja, sluanje, uvaavanje....
Plan table
RASPRAVA
3. elementa rasprave: uvod- razrada-zakljuak
rasprava, diskusija
svrha: javno iznoenje vlastitoga miljenja
tema rasprave
priprema za raspravu
voenje rasprave
___________________________________________________
___________________________________________________
argument
___________________________________________________
___________________________________________________
pravila rasprave (vrijeme za izlaganje, suci, replike...)
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
CILJ- Zajedniko rjeenje
___________________________________________________
___________________________________________________
sudjelovanje u raspravi
Domaa zadaa
Sjeti se
imperativa koje
svakodnevno rado uje:
__________________________
__________________________
__________________________
3.
Pogled-ljubav:____________________________________________________
Knjiga ocjena:___________________________________________________________________
a) Proste
-
put- em
b) izvedene
- put-ar
c) sloene
-put+o+pisac
tipaljka, __________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
2. Rijei ukrtenicu:
I
M
Zabavna gramatika:
Opisivanje eksterijera i enterijera : Opii dvorac sa slike tako to e voditi
rauna o svim detaljima: okruenju, grai, bojama, ambijentu...pretpostavi
historijat i zamisli njegove stanovnike!
________________________________________
_________________________________________
_________________________________________
__________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________
Opisivanje enterijera
___________________________________________
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________
_____________________________
Sadraj:
Glagolski pridjevi
Prezent
Aorist
Pluskvamperfekt
Futur I
Imperativ
Tvorba rijei
Subjekatske reenice
Sintaksa; predikat
Genitiv
Dativ
Upravni govor
Pravopisni znaci
Opisivanje portreta
Rasprava