Você está na página 1de 4

Smokva

Sinonim: Figa; Latinski naziv: Ficus carica L.;

Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voaka na svijetu i pripada porodici dudova


(Moraceae). Prema pronaenim fosilnim ostacima, zakljueno je da se smokva uzgajala
mnogo prije penice i jema i time predstavlja prvi primjer organizirane poljoprivredne
proizvodnje. Potjee iz Male Azije, izmeu istone Turske i sjeverne Indije. ivotni vijek
stabla kree se od 50 do 70 godina.

Ekoloki uvjeti za uzgoj


Temperatura
Smokva je toploljubiva (termofilna) vona vrsta. Otpornost smokvinih stabala na hladnou u
veoj mjeri ovisi od zrelosti njezina drveta. Tijekom mirovanja vegetacije moe izdrati
temperature od -15 C iako ne podnosi due vrijeme temperaturu ispod -10 C. Uz
navodnjavanje i temperaturu od 35 C smokva daje izvrsne proizvodne rezultate s visokom
kakvoom plodova. Stariji, dozreli ljetorasti smokava sadravaju manje vode (dehidrirani su,
pa ne moe doi do pojave leda u stanicama) te su bogati smolom i krobom, sastojcima koji
predstavljaju izvrsnu zatitu od mraza.
Voda
Smokve rastu na nepristupanim, krevitim poloajima gdje plodonose bez ikakve ljudske
brige, no to ne znai da joj se ne mora osigurati dovoljna koliina vode u pojedinim fazama
vegetacije. Za uzgoj smokava potrebno je oko 800 mm oborina godinje. Budui da ima vrlo
dobro razvijen korijenov sistem, relativno dobro podnosi suu i uzgoj na nekultiviranim
terenima. U potrazi za vodom korijen se prilagoava strukturi tla i matinom supstratu,
prodirui ak i kroz pukotine stijena. Ipak, u suvremenim nasadima s ugraenim sustavom
kap po kap korijenov sistem se razvija u plitkom sloju tla iz razloga to tamo nalazi dovoljne
koliine vode.
Tlo
Smokva zahtijeva plodna, rastresita i laka tla. Dobro se adaptira (prilagoava) na razliite
tipove tala zbog tolerantnosti na suu, zaslanjenost, klorozu (uticu pri nedostatku eljeza) i
aktivni kalcij. Iznimno dobro joj odgovaraju aluvijalna tla, dolomitne troine, krena tla
(vapnenaka) i posmeene crvenice. Optimalna vrijednost pH se kree izmeu 6 i 7,8.

Priprema tla za sadnju


Priprema tla sastoji se od ravnanja terena, uklanjanja suvinog kamenja i panjeva, duboke
obrade i osnovne (meliorativne) gnojidbe kojoj je cilj poboljanje plodnosti tla sve do dubine
prokorijenjivanja buduih sadnica. Slijedi iskolavanje parcela, izmeu njih putne mree, pa
zatim redova i obiljeavanje sadnih mjesta u redu. Zatim se kopaju jame za sadnju dubine 40
cm i irine 50 cm na rigolanom tlu. Ukoliko se radi o tlu koje nije duboko orano, onda su
dimenzije sadnih rupa neto vee. Pri izbacivanju zemlje iz jame, potrebno je pripaziti da se
ne pomjeaju oranini, povrinski sloj i dublji sloj (mrtvica), jer se trebaju vratiti a da ne
zamjene poloaj u profilu. Prije podizanja smokvinih nasada, u vie navrata, tijekom tri
godine, treba provesti kalcizaciju i to unoenjem krea (vapna) u tlo u koliini od 2-3 t/ha.

Razmnoavanje
Smokva se moe razmnoavati na tri osnovna naina:
Reznicama odrvenjele reznice uzimaju se s matinih stabala od polovice sijenja do
poetka veljae. Duine su 20-ak cm i nije presudno da im se ostavi i vrni pup. uvaju se u
vlanom pijesku, u trapovima u kojima se temperatura kree oko 5 C. Ostaju tako do
proljea kada se oiljavaju i premjetaju u kontejnere ispunjene komercijalnim supstratom ili
kvalitetnim plodnim tlom, gdje se ostavljaju godinu dana kako bi se to bolje razvile do
vremena sadnje na stalno mjesto.
Cijepljenjem kod smokve se obino primjenjuje okuliranje (na budni i spavajui pup) i
cjepljenje na rascjep.
Sjemenkama sjemenjaci su obino neujednaeni po porastu, rodnosti, kakvoi plodova,
razvijenosti korijenova sistema i sl. Imaju dui nerodni stadij, pa vrlo kasno daju rod (tek za
8-10 godina).

Izbor sorata
Prema boji plodova razlikuju se tri skupine: zeleno-uti plodovi, ljubiasti i purpurno crni. U
uzgoju je proiren velik broj sorata smokava koje se meusobno razlikuju po kvaliteti plodova
i itavom nizu gospodarskih osobina (Miljkovi, 1991.). Uoeno je razliito reagiranje
pojedinih sorata na ekoloke uvjete, zato se prilo izboru sortimenta za svako ugojno
podruje.

Izbor uzgojnog oblika


Smokva u slobodnom uzgoju tei piramidalnoj te manje-vie rairenoj formi kronje. U
uzgoju smokve koriste se prostorni uzgojni oblici kod kojih su grane rasporeene u svim
pravcima. Najei uzgojni oblici su piramida i vaza.

Vrijeme i tehnika sadnje


Prije sadnje, sadnicama se skrati korijenje te se korijen kratko namoi u posudi sa smjesom
ilovae i goveeg stajnjaka. Na tako pripremljenu i postavljenu sadnicu stavlja se sloj tla koji
pokrije korijen i zbije se na nain da ne ostane veih zranih upljina, vodei rauna da

sadnica bude postavljena na dubinu do koje je bila i u rasadniku. Na sloj tla iznad korijenja
dolazi gnojivo, a na njega preostali dio tla. Gnojivo ne smije doi u izravni kontakt s
korijenovim ilicama. Nakon obavljene sadnje vri se zalijevanje i to u zdjelice (uzdignuta
brazda u obliku kruga oko sadnice), koje se oblikuju nakon povrinskog zatrpavanja sadnih
jama. Razmak sadnje, odnosno gustoa sklopa, ovisi od bujnosti sorte i podloge, uzgojnog
oblika i plodnosti tla. Optimalan razmak izmeu redova je 6 m, a u redu izmeu sadnica 4-5
m.

Odravanje nasada
Nakon sadnje sadnica obavlja se rez s ciljem formiranja odreenog uzgojnog oblika, a kada
stablo pree u reproduktivnu dob, svake slijedee godine obavlja se rez s ciljem odravanja
kondicije stabla i osiguranja visokog prinosa. Najee se izvodi kombinacija zimske i ljetne
rezidbe. Vrste rezidbe kod smokve su: prorjeivanje (uklanjanje izbojaka do osnove),
prikraivanje (skraivanje duine izbojaka) i savijanje (dovoenje izbojaka u odgovarajui kut
razgranjenja u odnosu na osnovnu granu). U uvjetima navodnjavanja za rane sorte rezidba se
obavlja poslije berbe, a kod kasnih sorata u svibnju.
U prvom intervalu gnojidbe, tijekom jeseni (ili odmah nakon berbe) u tlo se unosi
kompleksno gnojivo NPK s malo duika, a vie fosfora i kaljia. Unosi se i stajski gnoj ali
svake tree godine. U drugom intervalu, u rano proljee, gnojidba se provodi s UREOM 46
%, dok se treem intervalu unosi KAN 27 %.

Gnojidba
Meliorativnom gnojidbom unosi se stajski gnoj tijekom rigolanja i to u koliini od 40-50 t/ha.
Na siromanim tlima unosi se 600 kg/ha fosfora i 700 kg/ha kalija (2300 kg/ha NPK 5:20:30),
dok se na srednje i dobro opskrbljenim tlima s hranivima spomenute koliine gnojiva
smanjuju. Naime, mala koliina duika potrebna je iz razloga to pospjeuje rad bakterija koje
vre mineralizaciju zaoranih biljnih ostataka. Tijekom jeseni organskom gnojidbom se unosi
organsko odnosno stajsko gnojivo.

Navodnjavanje
Nedostatak vode uzrokuje pucanje plodova te razvoj gljivinih oboljenja. U novije vrijeme za
natapanje smokvinih nasada koristi se sistem kap po kap. Sustav je ekonomian jer je jeftin,
voda ne otjee s povrine, isparava u neznatnim koliinama, ne naruava se struktura tla, ne
stvaraju se uvjeti za nastanak pokorice i opskrbljuje se samo zona oko smokvina korijena.
Negativne strane su u pogledu zaepljenja kapaljki, oteenja koja ine glodavci i suneve
zrake jer su cijevi nainjene od polietilena.

Berba
Iako stabla smokve rano rode, s gospodarskog gledita znaajan urod manifestira se tek
izmeu 5. i 7. godine njihova uzgoja. Najvei dio ubranih plodova konzumira se u svjeem
stanju. Berba se obavlja od lipnja do listopada i to u nekoliko navrata zbog neravnomjernog
dozrijevanja plodova. Plodovi se beru s peteljkom i nemaju sposobnost dozrijevanja nakon
branja. Berba se obavlja u rukavicama kako bi se sprijeio kontakt ruke sa smokvinim
mlijekom (bijeli sok u peteljkama plodova i listova) koje iritira kou. Najbolje je brati u ranim
jutarnjim satima kada nema rose.

Smokve se slau u plitke gajbe u kojima se nalaze uloci s mjestima za svaki plod odvojeno,
tako da se onemogui njihovo dodirivanje, a time i kvarenje. uvaju se u hladnjaama na
temperaturi od 0-4 C i relativnoj vlanosti zraka od 85 %. U takvim uvjetima uspjeno se
mogu ouvati 15-21 dan.
Plodovi smokava koji e biti koriteni za suenje moraju biti potpuno zreli jer tada sadravaju
najveu koliinu eera. Mogu se suiti na suncu ili u suionicama. Prije suenja smokve se
sumpore da bi se sprijeila pojava plijesni, gljivica, bakterija i liinki muha ili se uranjaju u
morsku vodu.
Izvor: Doc.dr.D. Vego, Doc.dr.I. Ostoji, N. Rotim, dipl.ing; Smokva; Mostar, 2008

Smokva - Sorte (12)

Bjelica - sinonimi: Bjelua, butumka ,morkinja, jarakova, utica;


Bruetka bijela

Bruetka crna

Padovanka bijela

Petrovaa bijela - sinonimi: Petrovaa zelena, petrovka bijela;

Petrovaa crna

araguja - sinonimi: aragulja;

Signora

Termenjaa

Vodenjaa - sinonimi: Plakavica;

Zamorica - sinonimi: Tjenica, suilica;

Zimica