ELEKTRONIKI SIGURNOSNI SUSTAVI

U POMORSTVU

VATRODOJAVNI SUSTAVI

RAZVOJ POARA U 4 FAZE

4
Faza poara

3
Faza plamena

2
Poetna faza

Faza dima

POARNE VELIINE

POAR
Izaziva produkte
izgaranja

Prijenos na
okolinu
...

konvekcija

zvuk

toplina

Pojavljuju se..

radijacija

UV

IR

vidljivo

Ne
ishlapljiv
gare

ishlapljiv

pepeo

H 2 O (gas)
CO, CO 2
Vidljiv dim
(colloides)

Nevidljiv dim
(aerosoles)

OSNOVNI PRINCIPI PROTUPOARNE ZATITE NA BRODU

OBUHVAAJU:
minimalnu uporabu zapaljivih materijala,
smanjenje rizika paljenja koje uzrokuje teret
podjelu broda na zone odvojene vatrootpornim pregradama odvajanje prostora nastambi od ostalog prostora vatrootpornim
pregradama,
detekciju izbijanja poara,
lokalizaciju i gaenje na mjestu nastanka poara,
zatitu izlaza i prilaznih puteva u svrhu gaenja poara,
mogunost brze uporabe sustava za gaenje poara,

Svaki vatrodojavni sustav mora biti sposoban obavljati

slijedee funkcije:
stalno sakupljati informacije o stanju svih detektora poara,
pouzdano prenijeti informacije od detektora poara ka
centralnom ureaju i obratno,
obraditi primljenu informaciju,
pouzdano i tono odrediti mjesto nastanka poara,

 po potrebi ukljuiti automatske sustave za gaenje poara,

( halon, CO2, vodeni mlaz, vodena magla i slino),
iskljuivati ventilaciju i klimatizaciju,
zatvarati poarna vrata i klapne,
kontrolirati ispravnost sustava za napajanje, te besprekidno
preklapati na rezervni izvor napajanja,
signalizirati kvarove spojnih linija, centralnog ureaja te
ostalih sklopovskih i programskih modula.

TIPOVI VATRODOJAVNIH SUSTAVA

Klasini vatrodojavni sustavi,

Adresabilni vatrodojavni sustavi,
Adresabilni sustavi s vie stanja,
Inteligentni analogno-adresabilni sustavi.

KLASINI VATRODOJAVNI SUSTAV

FUNKCIJE ZONSKE PLOICE

Napajanje detektora u zoni
Detekcija alarma zone
Detekcija prekida linija

Opisati izgled podnoja detektora, povezivanje jedne zone

zavrni otpornik zone

KLASINI SUSTAV
a)"Nije doputeno da zona obuhvaa vie od jedne palube u
okviru stambenih, domainskih i kontrolnih stanica, osim zone
koja obuhvaa zatvoreno stubite
b) "Na putnikim brodovima zona ne smije opsluivati
prostor na obje strane broda, niti vie od jedne palube, niti se
smije nalaziti u vie od jedne vertikalne zone
c) "Zona koja obuhvaa kontrolnu stanicu, domainske ili
stambene prostorije ne smije obuhvaati i prostorije strojeva "

KLASINI SUSTAV
Centralni ureaj vatrodojavnog sustava mora nadgledati
ispravnost rada svih sklopova, linija, detektora, napajanja
i svih dodatnih jedinica koji se na nju prikljuuju.
Signalizacija kvarova sustava mora minimalno sadravati
prekid linije, kratki spoj linije i oteenje izolacije.
Svaki kvar linije mora se optiki i zvuno signalizirati
na kontrolnoj ploi na komandnom mostu.
Sustav mora imati dva neovisna izvora napajanja. Pored
glavnog napajanja, mora se koristiti neko od napajanja u
nudi.

KLASINI SUSTAV

Vatrodojavni sustav mora raditi 48 sati na baterijama,

U pravilima se navodi da minimalno vrijeme "dranja"
akumulatorskih baterija mora biti 6 sati, a da se napon baterije
ne promijeni vie od 12 % od nazivnog napona .
Brzina prekapanja na rezervno napajanje mora biti takva da
ne ometa sustav u normalnom radu.

MANE KLASINOG SUSTAVA

Zvjezdasto spajanje
Godinje testiranje svih detektora
Alarm na razini zone
Alarm zone iskljuuje sve detektore u zoni
Kratki spoj i prekid u pravili onesposobljavaju zonu

KLASINI DETEKTORI POARA

Dimni detektori (ionizacijski, optiki)
Termiki detektori (termomaksimalni, termodiferencijalni)
Detektori plamena (IR, VS, UV)
Runi detektor
Ostali detektori

IONIZACIJSKI DETEKTOR DIMA

Americij 241 < 33 kBq, jakost zraenja 2 C

IONIZACIJSKI DIMNI DETEKTOR

Struja mirnog stanja 5 pA
-

2+
+

I = 5 pA

He

+
-

Radioaktivi
izotop

2+

-zraenje

15.01.99

He jezgre

Americum 431
17 KBq

DYFIshowN

19

IONIZACIJSKI DIMNI DETEKTOR

+
I = 2 pA

Anioni

Ioni
Kationi

+
-

+
-

estice dima

Radioaktivni isotop

Struja alarmnog stanja 2 pA

ZAPRLJAN IONIZACIJSKI DETEKTOR !!

Struja prljavog detektora cca 3 pA
+

Praina unutar detektora

I = 3 pA

Smanjivanje struje
Smanjenje radijacije

Radioaktivni izotop

IONIZACIJSKI DETEKTOR DIMA

KARAKTERISTIKA IONIZACIJSKI DETEKTORA

ELEKTRIKA SHEMA KLASINOG

IONIZACIJSKI DETEKTORA

Aktivira se kod gustoa dima 2 - 12.5 %, (ne ispod 2 %)

ODZIV DETEKTORA S OBZIROM NA PROMJENU

TEMPERATURE ZRAKA

ODZIV DETEKTORA S OBZIROM NA PROMJENU

BRZINE ZRAKA

ODZIV DETEKTORA S OBZIROM NA VISINE

OPTIKI DIMNI DETEKTORI

OPTIKI DETEKTORI DIMA

NAELO REFLEKTIRANE SVJETLOSTI

KLASINI OPTIKI DETEKTORI DIMA

NAELO REFLEKTIRANE SVJETLOSTI

ODZIV OPTIKOG KLASINOG DETEKTORA

DIMA NA PROMJENU TEMPERATURE

MEHANIKA KONSTRUKCIJA
OPTIKOG DETEKTORA

Mreica, insekti
Piramidalna konstrukcija, praina
Ispravnost rada LED, pomoni kanal

OPTIKI DETEKTORI DIMA

NAELO ABSORBIRANE SVJETLOSTI

INFRACRVENI LINIJSKI DETEKTOR DIMA

1. Detektor > odailja

Prikazati ppt prezentaciju Optiki detektor na principu
Apsorpcije svjetlosti - Autronica
2. Detektor > reflektor > odailja

ODZIV DETEKTORA DIMA NA STANDARDNE

POARNE TESTOVE

Klasifikacija osjetljivosti detektora prema vrsti poara

A najvea osjetljivost
B srednja osjetljivost
C mala osjetljivost
N ne reagira

TERMIKI DETEKTORI

TERMIKI DETEKTORI

1. Termomaksimalni detektori reagiraju na podeenu

maksimalnu temperaturu prostorije

2. Termodiferencijalni detektori reagiraju na podeenu

brzinu promjene temperature prostorije
Postoje i izvedbe kada se u istom detektoru kombiniraju
oba tipa detektora (54 78 C, brzina porasta < od 1 C/min)

PRINCIP RADA TERMIKOG DETEKTORA

KLASINI TERMIKI DETEKTOR

EUROPSKI STANDARD EN 54 ZA TERMIKE

DETEKTORE

Tipovi 1, 2 i 3 za normalne radne temperature imaju gornju

graninu temperaturu 60, 65 i 75C,
a tipovi 4 i 5 za poviene radne temperature imaju gornju
graninu temperaturu 80 i 100C.

Odziv klasinog termikog detektora tipa 1 (60C)

ovisno o brzini promjene temperature okoline

Odziv klasinog termikog detektora tipa 2 (65C)

ovisno o brzini promjene temperature okoline

Odziv klasinog termikog detektora tipa 3 (70C)

ovisno o brzini promjene temperature okoline

Odziv klasinog termikog detektora tipa 4 (80C)

ovisno o brzini promjene temperature okoline

Odziv klasinog termikog detektora tipa 5 (100C)

ovisno o brzini promjene temperature okoline

TERMIKI LINIJSKI PNEUMATSKI DETEKTOR

DETEKTORI PLAMENA

DETEKTORI PLAMENA

ultraljubiast
vidljivi
priblino infracrveni
infracrveni

do 350 nm
350 - 800 nm
800 nm -1.3 m
1.3 m ili vie

ULTRALJUBIASTI DETEKTORI PLAMENA

Geiger - Mullerova cijev je vrlo osjetljiva i sposobna
detektirati pojedinane fotone
U uporabi postoje dvije vrste cijevi.
Jedna koriste ianu elektrodu i ima vrlo malo podruje
osjetljivosti, dok druga vee osjetljivosti koristi planarnu
strukturu.
Geiger Mullerove cijevi rade pri naponu od 300 V, to znai
da se moraju zatititi kuitem u "S" izvedbi.

ULTRALJUBIASTI DETEKTORI PLAMENA

Osjetljivost na poar definira se esto u odnosu na udaljenost
na koji poar nafte povrine 0.1 m2 moe biti detektiran.
Ultraljubiasti detektori obino dostiu podruje 10 - 12 m
s vremenom odziva od 5 sekundi, ali su u stanju da daju
odziv u vremenu od nekoliko ms, ukoliko je razina signala
zadovoljavajue visoka

ULTRALJUBIASTI DETEKTORI PLAMENA

Ultraljubiasti detektori nisu osjetljivi na utjecaj sunevog
svjetla radi snane apsorpcije ultraljubiastog zraenja
uzrokovane ozonom u gornjim slojevima atmosfere

ULTRALJUBIASTI DETEKTORI PLAMENA

Halogene svjetiljke mogu dati jak ultraljubiasti signal, a
elektroluno zavarivanje izaziva toliko jak odziv detektora
da tipian detektor plamena reagira i na udaljenost od
nekoliko kilometara.
Drugi glavni problem ultraljubiastog zraenja je to se lako
apsorbira organskim materijalima u vrstom, tekuem ili
plinovitom stanju. Tanak sloj ulja ili masti, gotovo nevidljiv
za oko, moe potpuno onesposobiti detektor.
Pare npr. acetona ili toluena mogu uzrokovati slabljenje
signala, a dim je takoer jak absorber, tako da mogu postojati
tekoe detektiranja poara koji proizvodi velike koliine
dima, posebno ako su detektori usmjereni dolje prema poaru
ili ako je stub dima usmjeren prema detektoru

INFRACRVENI DETEKTORI PLAMENA

Spektar zraenja

a) poar materije s ugljikom

b) suneva svjetlost
c) sijalica s uarenom niti

INFRACRVENI DETEKTORI PLAMENA

Ima filtar za detekciju zraenja od 4.2 do 4.7 m
Mjeri brzinu promjene intenziteta radijacije, koja je za
plamen karakteristina i kree se od 1 do 10 Hz.

ODZIV INFRACRVENOG DETEKTORA PLAMENA

a) Vatra benzina povrine 0,1 m2 na udaljenosti od

10m
b) Vatra kerozina povrine 0,1 m2 na udaljenosti od
10m

Prikazati ppt prezentaciju Detektor plamena - Autronica

RUNI JAVLJA POARA

Radi se o obinom prekidau
Alarm sa runog javljaa smatra se prioritetnim
Runi javlja poara aktivira ovjek kad primijeti poar.
Stroge upute nalau svakom lanu posade ili putniku da nakon
uoavanja bilo kakvog poara mora obvezatno aktivirati
najblii runi javlja poara prije nego pristupi gaenju poara

UPORABA DETEKTORA POARA NA BRODU

UPORABA DETEKTORA POARA NA BRODU

(Runi javljai)
Runi javljai poara moraju se postaviti na slijedeim
mjestima:
- u hodnicima nastambi i drutvenih prostorija,
- u predvorjima,
- u drutvenim prostorijama povrine vee od 150 m2
- u prostorijama strojeva i upravljakim stanicama,
- u radnim prostorijama,
- u prostorijama posebne kategorije,
- na ulazima u nastambe i prostorije strojeva, u prostorije
tereta, za automobile s gorivom (osim dizel goriva u
spremniku).

UPORABA DETEKTORA POARA NA BRODU

(Runi javljai)

Runi javljai poara moraju se nalaziti pokraj svakog izlaza.

Moraju se lako uoiti na izlaznom stepenitu s broda, a na
svakoj palubi ne smije biti razmak meu njima vei od 20
m.

UPORABA DETEKTORA POARA NA BRODU

(Ionizacijski detektori)
Ionizacijski detektori dima na brodovima su se vrlo esto
koristili.
Ovi detektori su se u praksi pokazali kao vrlo osjetljivi s vrlo
brzim odzivorn. Reagiraju na vidljivi i nevidljivi dim izazvan
npr. zbog pregrijanih elektrinih instalacija. Vrlo brzo
reagiraju na sitne estice dima otvorene vatre.
U zadnje vrijeme se izbacuju radi ekolokih zahtjeva

UPORABA DETEKTORA POARA NA BRODU

(Ionizacijski detektori)
lonizacijski detektor dima treba se instalirati u svim
prostorima koja imaju tehniku opremu
( strojevi, elektronika ), u strojarnicama, skladitima,
prostorijama za putnike i posadu, prostorije generatora za
nudu, sisaljki i slino.

UPORABA DETEKTORA POARA NA BRODU

(Optiki detektori dima)
Optiki detektori dima specijalno su osjetljivi na dim tzv.
"tinjajue vatre", te na bilo koju vrstu vidljivog dima na brodu
su specijalno pogodni za montau u kabine, hodnike,
stepenita te skladita u prostorijama nastambi za posadu i
putnike.
Sve vea uporabe materijala na bazi PVC koji se koriste u
brodogradnji, a koji proizvode gusti dim velikih estica, ine
ovaj detektor sve efikasnijim u prostorima za smjetaj posade i
putnika. Otrovno !!!!

RASPORED DETEKTORA NA BRODU

Detektori dima moraju se po propisima instalirati u svim
hodnicima, stubitima i izlazima za nudu iz prostora
nastambi. Moraju se postavljati barem 0.5 m od najblieg
zida, te dalje od izvora jakog strujanja zraka.

RASPORED DETEKTORA U STROJARNICI

U strojarnici se postaviti najmanje dvije vrste detektora, kod
kojih se koriste razliiti naini otkrivanja poara.
Neprihvatljivo je koritenje samo termikih detektora u
strojarnici.
Detektori se stavljaju iznad odreenih ureaja u strojarnici.
Nakon to se detektori postave iznad ureaja u strojarnici,
potrebno je rasporediti dodatne detektore za pokrivanje ostale
povrine strojarnice.

RASPORED DETEKTORA NA BRODU

Prostor kuhinje zatiuje se postavljanjem termikih
detektora, zbog prisustva velike koliine dima u normalnim
uvjetima. Propisi doputaju koritenje i detektora dima, ali se
oni moraju tako postaviti i zatititi da ne izazivaju lane
alarme.
Za zatitu prostora nastambi valja obvezatno koristiti
detektore dima.
Prostori skladita tite se takoer detektorima dima koji
se moraju odgovarajue mehaniki zatiti.
Rashladne komore

RASPORED DETEKTORA U STROJARNICI

KLASINI SUSTAV
Atlanska plovidba
Petka

SUSTAV ZA DETEKCIJU DIMA KOJI RADI NA

PRINCIPU USISAVANJA ZRAKA
Nacrtati shemu sustava za nadzor dima u skladitima broda
Prikazati ppt prezentaciju Linijski detektor sa usisavanjem
zraka - Autronica

USPOREDBA DETEKTORA

Prikazati ppt prezentaciju Usporedba optikih i ionizacijskih i

termikih detektora - Autronica

ADRESABILNI SUSTAVI

UREAJI ALARMNE PETLJE

1. Detektori
2. Ureaj za nadzor klasinih detektora poara,
3. Ureaj za nadzor zone klasinih runih javljaa,
4. Ureaj za prikljuenje sirena i signalizatora,
5. Ulazno-izlazni ureaj,
6. Izolator petlje.

a) Ureaj za nadzor klasinih detektora poara

Omoguava spajanje grupe klasinih
detektora poara preko jedne adrese u petlji

automatskih

Osigurava napajanje i kontrolu oienja klasinih detektora

poara.
alje podatke o svom statusu (alarm klasinih detektora,
prekid, kratki spoj linije klasinih detektora, ispad napajanja)
Napajanje ureaja vri centralni ureaj preko petlje, a
napajanje detektora osigurava se iz istosmjernog izvora.

b) Ureaj za nadzor zone klasinih runih javljaa

Ovaj ureaj je vrlo slian prethodnom, ali ima jo i mogunost

prioritetne signalizacije.
Time se omoguuje da centralni ureaj registrira alarm u vrlo
kratkom vremenu (ispod sekunde).
Ovaj ureaj u spoju sa sigurnosnom zener barijerom
omoguuje postavljanje runih detektora poara u "S"
izvedbi u eksploziono ugroene prostore

c) Ureaj za prikljuenje sirena i signalizatora

Ovaj ureaj omoguuje ukljuivanje sirena, signalizatora ili
bljeskalica, te kontrolu oienja do njih.
Napaja se iz petlje vrlo malom strujom ( red veliine stotina
A ), a zahtijeva vanjsko napajanje za rad sirene.
Neki takvi ureaji mogu dojaviti centralnom ureaju i kvar
sirene.

d) Ulazno-izlazni ureaj
Ovaj ureaj slui za kontrolu i upravljanje vanjskih
sustava (sprinkler sustav, sustav za automatsko gaenje
poara).
Centralni ureaj preko ulazno-izlaznog ureaja moe
aktivirati relej kojim e se otvoriti odgovarajui ventil (npr.
ureaj za gaenje poara).
Ureaj moe prenijeti centralnom ureaju informaciju da
li je ventil sprinklera otvoren ili zatvoren.
Za pogon vanjskih ureaja potrebno je dodatno lokalno
istosmjerno napajanje.

e) Izolator petlje
U zatvorenoj petlji analogno-adresabilnog sustava jedan
prekid petlje nema utjecaja na ispravnost rada sustava.
Dva prekida petlje izazvat e ispad detektora izmeu
dva prekida koji su odsjeeni od komunikacije s centralnim
ureajem.
Nasuprot tome, kratki spoj vodia u petlji moe
onemoguiti komunikaciju sa svim detektorima u petlji.
Radi toga potrebno je podijeliti petlju na dijelove od po
maksimalno dvadesetak linijskih ureaja, a izmeu dijelova
instalirati izolatore petlje.

Izolator petlje
Izolator petlje u normalnom radnom reimu ima mali
otpor reda veliine nekoliko ohma te omoguuje nesmetan
prolaz podataka i napajanja kroz petlju.
U sluaju kratkog spoja elektroniki sklop izolatora
promijeni svoj otpor na 20 k-ohma prema dijelu petlje koji
je u kratkom spoju.Susjedni izolatori odspajaju dio petlje
u kratkom spoju.
Ne funkcioniraju ureaji na petlji koji se nalaze u dijelu
petlje u kratkom spoju izmeu dva linijska izolatora. Ostali dio
petlje normalno funkcionira. Istovremeno se pali LED
signalizacija na izolatoru. Danas svaki detektor u sebi
sadrava izolator petlje.

ADRESABILNI SUSTAVI

-koristi se princip povezivanja u petlju. Ureaji na petlji razlikuju samo

-dva stanja (alarm da/ne sprinkler off/on).
- svaki ureaj na petlji ima adresu (prekidai u podnoju
ili u ureaju na petlji postoje sustavi bez prekidaa)
-Vatrodojavni sustav komunicira sa adresabilni detektorom
po odgovarajuem komunikacijskom protokolu

Naini prozivanja ureaja alarmne petlje

Sekvencijski tip prozivanja - centralni ureaja proziva sve

ureaje u petlji po strogo utvrenom redoslijedu moe biti
dugo vrijeme odziva
Sluajni tip prozivanja centralni ureaj proziva bilo koji
ureaj alarmne petlje u petlji po bilo kojem redoslijedu,
proziva ureaj alarmne petlje vie puta, a u svrhu potvrde
alarma.

ADRESABILNI SUSTAVI S VIE STANJA

ADRESABILNI SUSTAVI S VIE STANJA

- koristi se princip povezivanja u petlju.

- Detektori u petlji razlikuju vie stanja
1. Greka,
2. Normalno stanje,
3. Predalarm,
4. Alarm.

ANALOGNO ADRESABILNI SUSTAVI

(Inteligentni analogno adresabilni sustavi)

ANALOGNO ADRESABILNI SUSTAVI

ANALOGNO ADRESABILNI SUSTAVI

Detektori analogni senzori koji alju
vrijednost poarne veliine u obliku
broja alarmnom ureaju
Ureaji alarmne petlje
Centralno raunalo sadri
otiske poara i vri korelaciju
signala iz detektora i otisaka.
Centralno raunalo odluuje o
alarmu a ne detektor.
Potreban poseban meusklop za
povezivanje klasinih detektora i sirena
Potrebno vanjsko napajanje

Odziv analogno adresabilnog sustava

na dim iz cigarete

Vatrodojavna centrala ne daje alarm iako je

dosegnut alarmni prag!!!!

Odziv analogno adresabilnog sustava

tinjajui poar

Vatrodojavna centrala daje alarm iako je

nije dosegnut alarmni prag

ANALOGNO-ADRESABILNI SUSTAVI OMOGUUJU:

a) detekciju predalarma,
b) namjetanje praga osjetljivosti zaprljanog detektora dima,
c) nadgledanje ispravnosti detektora.

DETEKCIJA PREDALARMA

- GREKA
- NORMALNO
- PREDALARM
ALARM

od 0 do 3,4 mA,
od 3,4 do 10,5 mA,
od 10,5 do 12,5 mA,
od 12,5 do 20 mA.

Vrijednost struje detektora prenosi se digitalnom brojem

NAMJETANJE PRAGA OSJETLJIVOSTI

NADGLEDANJE ISPRAVNOSTI DETEKTORA

Kompenzacija max 2 mA

KOMUNIKACIJSKI PROTOKOL
ANALOGNO ADRESABILNOG SUSTAVA

KOMUNIKACIJSKI PROTOKOL
ANALOGNO ADRESABILNOG SUSTAVA

Komunikacijski protokol su pravila komuniciranja definirana

izmeu ureaja alarmne petlje i centralnog ureaja
analogno-adresabilnog sustava.

Komunikacijski protokol:
centralni ureaj > ureaj alarmne petlje

Komunikacijski protokol: centralni ureaj > ureaj alarmne petlje

Serijski prijenos impulsno
irinski moduliranih
naponskih impulsa veliine
5 do 9 V superponiranih na
istosmjerni napon napajanja
17 - 28 V.

Komunikacijski protokol: centralni ureaj > ureaj alarmne petlje

Poetno - zavrni impuls resetira
sve ureaje koji su spojeni na
petlju i upozorava ih da se
pripreme za prihvat podataka

Komunikacijski protokol: centralni ureaj > ureaj alarmne petlje

Namjena bitova izlaznih komandi
moe biti ukapanje LED diode na
detektoru, naredba za testiranje
detektora i slino. Bitovi izlaznih
komandi upravljaju i drugim
ureajima u petlji.

Komunikacijski protokol: centralni ureaj > ureaj alarmne petlje

Adresni bitovi prozivaju ureaj
alarmne petlje s kojim centralni ureaj
eli komunicirati. U protokolu je
predvieno sedam adresnih bitova, to
omoguuje prozivanje maksimalno 128
ureaja alarmne petlje

Komunikacijski protokol:
ureaj alarmne petlje > centralni ureaj

Komunikacijski protokol: ureaj alarmne petlje > centralni ureaj

Ureaj alarmne petlje generira 20
naponskih impulsa fiksne irine, a
ureaji alarmne petlje izmeu
naponskih impulsa generiraju
strujne impulse na mrei ( samo
jedan ureaj alarmne petlje
istovremeno )

Komunikacijski protokol: ureaj alarmne petlje > centralni ureaj

Prekidni bit upozorava centralni
ureaj da je alarmiran jedan od
runih javljaa poara. Centralni
ureaj tada prestaje sekvencijskim
prozivanjem te poinje prozivanje
samo runih javljaa poara.

Komunikacijski protokol: ureaj alarmne petlje > centralni ureaj

Slijedeih sedam bitova predstavlja
binarno kodiranu analognu vrijednost
izmjerene gustoe dima ili temperature
u okolini detektora, a moe
predstavljati i neku drugu informaciju
specifinu za ureaj alarmne petlje koji
se proziva

Komunikacijski protokol: ureaj alarmne petlje > centralni ureaj

Ulazni bitovi koje ne koriste detektori
poara, ali ih koriste ulazno - izlazni
ureaji u petlji i daju informaciju o
stanju nekog procesa ali i ureaja koji
nadgleda vatrodojavni sustav

Komunikacijski protokol: ureaj alarmne petlje > centralni ureaj

Slijedea tri bita su bitovi koji
specificiraju tip ureaja
prikljuenog u petlji. Na taj nain
centralni ureaj zna da se javio
pravi ureaj alarmne petlje

Komunikacijski protokol: ureaj alarmne petlje > centralni ureaj

Zadnjih sedam bitova je adresa ureaja
alarmne petlje. Centralni ureaj na
ovaj nain provjerava da ali se stvarno
odazvao pravi detektor na nain da
usporedi odaslanu i primljenu adresu

PRAVILA
ANALOGNO ADRESABILNOG SUSTAVA

PRAVILA
ANALOGNO ADRESABILNOG SUSTAVA
Ukoliko je primljena vrijednost poarne veliine prela
alarmni prag ponovno se proziva isti detektor i od njega se
trai da ponovi iznos poarne veliine.
Tek ako je i iz treeg puta primljeni podatak preao
alarmni prag centralni ureaj daje signal alarma za taj
detektor.

PRAVILA
ANALOGNO ADRESABILNOG SUSTAVA
Ukoliko analogno - adresabilni sustav ima ukljuen
"programski filter" tada je potrebno primiti niz podataka
o poarnoj veliini s detektora te primljene podatke
usporediti sa zapamenim "otiscima poara".
U tom sluaju je potrebno neto due vremena za
analizu, ali se u ovom sluaju znatno smanjuje broj lanih
alarma.

PRAVILA
ANALOGNO ADRESABILNOG SUSTAVA
Ukoliko se eli aktivirati sustav za gaenje poara,
centralni ureaj mora tri puta za redom poslati komandu
ureaju alarmne petlje koji upravlja gaenje sustavom za
gaenje.
Na taj nain se izbjegava pogreno aktiviranje sustava
za gaenje poara.
Pored toga, centralni ureaj mora primiti signal
alarma od dva detektora, a kod nekih sustava ti detektori
moraju biti i iz druge alarmne petlje.

ANALOGNO ADRESABILNI DETEKTORI

ELEKTRIKA SHEMA ANALOGNO ADRESABILNOG

IONIZACIJSKI DETEKTORA

- 0 do 8 detektor je u kvaru,
- 8 do 55 normalno je stanje,
- 55 do 80 alarmno je stanje.

Odziv analogno adresabilnog ionizacijskog detektora

ovisno o promjeni gustoe dima

Odziv analogno adresabilnog ionizacijskog detektora

ovisno o promjeni temperature okoline

Odziv analogno adresabilnog ionizacijskog detektora

ovisno o promjeni brzine vjetra

ANALOGNO ADRESABILNOG OPTIKI

DIMNI DETEKTOR

ODZIV ANALOGNO ADRESABILNOG OPTIKOG

DIMNOG DETEKTORA

ODZIV TERMIKOG DETEKTORA ZA NORMALNE

RADNE TEMPERATURE

ODZIV TERMIKOG DETEKTORA ZA POVIENE

RADNE TEMPERATURE

ANALOGNO ADRESABILNI RUNI JAVLJA

ODZIV ANALOGNO ADRESABILNOG

RUNOG JAVLJAA

Pogledati slijedece prezentacije:

-Inteligencija analogno adresabilnog sustava
-Komunikacijski protokol analogno adresabilne centrale
-Loop_design
-Loop layout example
-Kompletan opis analogno adresabilnog sustava
- Oienje adresabilnog vatrodojavnog sustava na brodu

POUZDANOST I RASPOLOIVOST
VATRODOJAVNIH SUSTAVA

Klasini vatrodojavni sustav

Klasini vatrodojavni sustav

Ako se pretpostavi da je intenzitet kvarova klasinog detektora

1
poara konstantan i iznosi 10 treba nai odgovor na
h
6

pitanje kolika je vjerojatnost da se detektor pokvari bilo kada

tijekom jedne godine ( period izmeu dva testiranja detektora ).
Vjerojatnost da e doi do kvara nekog ureaja u vremenu t, uz
konstantan intenzitet kvarova, bit e:

F (t ) 1 e

Klasini vatrodojavni sustav

Ako jedna godina ima 8760 sati moe izraunati vjerojatnost kada e
doi do kvara jednog klasinog detektora unutar jedne godine:

F (t ) 1 e

1 e

106 8760

0, 008721743 _ ili _ 0,87%

Vjerojatnost kvara barem jednog od 100 klasinih detektora u

periodu od 1 godine iznosi 87%.

Analogno adresabilni vatrodojavni sustav

Analogno adresabilni vatrodojavni sustav

Ako se pretpostavi da je intenzitet kvarova analogno adresabilnog

1
Detektora poara konstantan i iznosi 10 treba nai
h
5

odgovor na pitanje kolika je vjerojatnost da se detektor pokvari bilo

kada tijekom jedne minute ( period izmeu dva testiranja detektora ).
Vjerojatnost da e doi do kvara nekog ureaja u vremenu t, uz
konstantan intenzitet kvarova, bit e:

F (t ) 1 e

1 e

1
105
60

0,166 10 _ ili _ 0, 0000166%

Analogno adresabilni vatrodojavni sustav

Ako jedna godina ima 8760 sati moe izraunati vjerojatnost kada e
doi do kvara jednog klasinog detektora unutar jedne godine:

F (t ) 1 e

1 e

106 8760

0, 008721743 _ ili _ 0,87%

Vjerojatnost kvara barem jednog od 100 klasinih detektora u

periodu od 1 godine iznosi 87%.

Raspoloivost vatrodojavnog sustava

Raspoloivost sustava A(t) moe se odrediti prema izrazu:

MTBF
A(t )
MTBF MTTR
gdje je:
MTBF srednje vrijeme izmeu kvarova
MTTR srednje vrijeme za popravak

Ispitivanja provedena na analogno - adresabilnom sustavu Autronica

BS -100, pokazuju slijedee rezultate:
Ispitivani sustav sastoji se od dvije petlje od koje svaka ima 99
detektora poara.
Eksperimentalno je dobiven MTBF za cijeli sustav od 1352 sata,
to odgovara intenzitetu kvarova od 6,5 greaka godinje. Od ukupnog
broja greaka, na detektore otpada 91 %, tako da intenzitet kvarova
sustava bez detektora iznosi 0,56 greaka godinje.
Pouzdanost stvarnog alarma koja je definirana kao vjerojatnost da
e sustav alarmirati u sluaju stvarnog poara je 0.999955 ili 99.9955 %.
Raspoloivost sustava A(t) je 99,925%.

MTTR na brodu ovisi o tri faktora:

1)vrsti greke: greka detektora ili drugih ureaja alarmne

petlje, greka centralnog ureaja,greka na kabelu,
2) zaliha rezervnih dijelova
3) stupanj obuenosti posade

Mogue je izraunati MTTR za prethodni primjer:

1 A(t )
1 0,99925
MTTR MTBF
1352
1, 015 h

0,99925
A(t )

SUSTAVI ZA GAENJE POARA NA BRODU

1. Sustav za gaenje morem

2. Sustav za gaenje parom
(sporo, zastarjelo)
3. Sustavi za gaenje pjenom
-zapaljive tekuine
-mehanike i kemijske pjene
-nisko i visokoekspanzivna pjena
4. Sustavi za gaenje prahom
-elektrine instalacije

5. Sustav za gaenje halonom

- kemijski djeluju na proces gorenja
- ekoloki tetni, kancerogeni
6. Sustavi za gaenje CO2
-zapaljive tekuine
-mehanike i kemijske pjene
-nisko i visokoekspanzivna pjena
7. Sustavi za gaenje vodom obini sprinkleri
-elektrine instalacije

8. Sustav sa vodenom maglom (visokotlani sustav)

- gui poar i absorbira toplinu , moe gasiti i tekuinu

KONTROLA IRENJA DIMA NA BRODU

POAR U STROJARNICI

Poar u strojarnici

- dimenzija 50x25x10 m
- Poar debljine sloja nafte 1 mm, povrina 1 m2
-kalorina vrijednost goriva 37500 MJ/m3
-ako navedena koliina goriva izgori za 7.5 sekundi,
moe se izraunati da poar ima snagu od 5 MW.

Poar u strojarnici
Dim koji se razvije od ovog relativno malog poara e u
vremenu od samo 4 minute napuniti gornji dio strojarnice
do visine 5 m iznad poda,
a temperatura dima biti e 530 C. Intenzitet zraenja topline
tog dimnog sloja prema donjem dijelu strojarnice iznosi 1,195
J/cm2s.
Taj intenzitet zraenja izaziva nepodnoljivu bol u vremenu od
samo 1 sekunde.

Poar u strojarnici

Ukoliko se na krovu strojarnice otvori otvor povrine 4 m2 za

izbacivanje dima te se omogui dotok svjeeg zraka kroz otvor
iste povrine pri dnu strojarnice razina dima e se stabilizirati
5 m iznad poda strojarnice i moi e se nesmetano gasiti
poar.
Dovod zraka pri dnu strojarnice moe se teko osigurati.

POAR U PROSTORU PUTNIKIH KABINA

Poar u putnikoj kabini broda

Grupa od 17 kabina na putnikom brodu od koji svaka ima
mjere 4 x 8 x 2,2 m, a kabine imaju izlaze u hodnik koji je
dug 40 m, 2 m irok i 2,2 m visok.
Vrata kabina koja izlaze na hodnik su mjera 0,8 x 2 m.
U jednoj od kabina izbio manji poar veliine 0,5 x 0,5 m,
toplinske snage 4 kW, te se svake 2 minute poar
udvostrui, najvjerojatnije je da putnici u kabini nee gasiti
poar, nego bjeati iz kabine, ostavljajui otvorena vrata
kabine za sobom.

Poar u putnikoj kabini broda

Ako pretpostavimo da brod nije opremljen automatskim
ureajima za zatvaranje vrata kabine, vrata ostaju trajno
otvorena.
U vremenu od samo 5 sekundi dim e ispuniti vrh kabine i
poeti izlaziti u hodnik. U vremenu od 30 sekundi visina
sloja dima u hodniku e se spustiti na visinu 1,9 m iznad
poda, za 1 minutu bit e na visini 1,7 m, a za tri minute na
visini od 1m iznad poda.
Dim e imati temperaturu od 170 C i s obzirom da je otrovan
i iritirajui nitko tko ne pue hodnikom ne moe preivjeti.

Poar u putnikoj kabini broda

Ako se pretpostavi da putnici u ostalih 16 kabina mirno

spavaju, a dim pone ulaziti u njihove kabine kroz otvore na
vratima, oni e uoiti poar tek kad je u hodniku visina dima
cca 1 m od poda.
Kad putnici u tim kabinama otvore vrata od dima u hodniku
potpuno e se dezorijentirati i nee znati u kom smjeru moraju
bjeati.

Pokus na brodu "King of Scandinavia"

Ventilacijski sustav na brodu u normalnim uvjetima rada

uzima 60 % svjeeg zraka izvana, a 40 % zraka recirkulira.
U pokusu je sustav namjeten da uzima 100% svjei zrak
izvana jer recirkulacija samo bespotrebno vraa dim
nazad.
Ventilacijski sustav ubacuje zrak u kabine kroz ventilacijski
otvor na stropu kabine. Zrak izlazi kroz ventilacijski otvor u
WC-u (60 %), a ostatak zraka izlazi kroz ventilacijske otvore
u vratima kabine u hodnik (40%).
Najvei tlak zraka je u ovom sluaju u kabini, neto manji
u hodniku, a najmanji u stubitu.

Dodatno izbacivanje zraka u hodniku poveava kapacitet

izbaenog zraka s 700 m3/h na 1200 m3/h.
Kad je ukljueno dodatno izbacivanje zraka ostaje ista
situacija kao i kada nema dodatnog isisavanja zraka u hodniku.
Tlak u hodniku je vei nego tlak u stubitu. Tlak u
kabinama vei je nego tlak u hodniku.
Meutim, kad se zatvore protupoarna vrata izmeu
hodnika i stubita, situacija s tlakovima se mijenja. Najvei je
i dalje tlak u kabinama, ali tlak u hodniku sada je manji
od tlaka na stubitu.

Pokus je izveden uz pomo generatora dima koji proizvodi

380 m3/h.
Temperatura dima bila je jednaka temperaturi okoline.
Napravljeno je 6 pokusa.

POKUS 1: - Dim se razvija u kabini

-Protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita su zatvorena.
-Ventilacijski sustav normalno radi.

REZULTAT POKUSA 1:
-Dim se iri izmeu kabine i ventilacijskih otvora u hodniku.
-Primijeeno je nagomilavanje dima u hodniku i drugim
kabinama.
-Nema dima na stubitu.

POKUS 2:-Dim se razvija u kabini.

-Protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita su zatvorena.
-Ventilacijski sustav normalno radi.
-Ukljueno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.

REZULTAT POKUSA 2:
-Dim se iri izmeu kabine i ventilacijskih otvora u
hodniku. -Nema nagomilavanje dima u hodniku i drugim
kabinama.
-Nema dima na stubitu.

POKUS 3:-Dim se razvija u kabini.

-Protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita su otvorena.
-Ventilacijski sustav normalno radi.
-Ukljueno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.

REZULTAT POKUSA 3:
-Dim se iri izmeu kabine i ventilacijskih otvora u
hodniku. --Nema nagomilavanje dima u hodniku i drugim
kabinama. -----Primijeeno neto dima u stubitu.

POKUS 4:-Dim se razvija u hodniku.

Protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita su zatvorena.
Ventilacijski sustav normalno radi.
Ukljueno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.

REZULTAT POKUSA 4:
-Gusti dim se iri izmeu generatora dima i ventilacijskih
otvora u hodniku.
-Nema nagomilavanja dima u preostalom dijelu hodnika i
drugim kabinama.

5. POKUS:-Dim se razvija u hodniku

- Protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita su otvorena.
- Ventilacijski sustav normalno radi.
- Ukljueno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.
REZULTAT POKUSA 5:
-Gusti dim se iri izmeu generatora dima i ventilacijskih
otvora u hodniku te izmeu hodnika i stubita.
-Nema nagomilavanja dima u preostalom dijelu hodnika i
drugim kabinama.

6. POKUS:-Dim se razvija u hodniku.

- Protupoarna vrata izmeu hodnika i stubita su otvorena.
- Ventilacijski sustav normalno radi u kabinama, ali ne i u
stubitu.
-Ukljueno dodatno izbacivanje zraka iz hodnika.
REZULTAT POKUSA 6:
-Gusti dim se iri izmeu generatora dima i ventilacijskih
otvora u hodniku.
-Nema nagomilavanja dima u stubitu, preostalom dijelu
hodnika i drugim kabinama.

ZAKLJUAK
1. U sluaju poara obvezatno treba ostaviti ventilacijski
sustav u radu, a ne ga automatski iskljuiti po detekciji dima.
2. Obvezatno je potrebno prebaciti reim rada
ventilacijskog sustava tako da ubacuje samo 100 % isti zrak,
a ne da obavija recirkulaciju. raspiruje vatru, omogucava
evakuaciju i gasenje
3. Treba osigurati:
-dodatne ventilacijske otvore za izbacivanje dima iz
hodnika.
-treba osigurati da dim ne prodire u stubite.

Rad ventilacijskog sustava bi trebalo ukljuiti u rad cijelog

analogno - adresabilnog sustava.
Naime, budui da se analogno-adresabilni sustav omoguuje
praenje irenja dima po brodu isti sustav bi mogao obavljati
upravljanje ventilacijskog sustava na nain da se za svaki
konkretni poar utvrdi optimalan nain izbacivanja dima.

Konkretno, u sluaju izbijanja poara u sredinjem dijelu

hodnika, trebalo bi odmah pomou ventilacijskog sustava
poveati tlak zraka u stubitima kako ne bi dolo do prodora
dima u stubita, poveati snagu izvlaenja zraka iz hodnika
najvie iznad mjesta izbijanja poara.
Na taj nain postie se takva raspodjela tlaka zraka u
hodniku koja e nastojati dim zadrati samo iznad mjesta
poara i nee mu dopustiti irenje.

To e moi osigurati bre otkrivanje mjesta vatre, njeno

gaenje te neometanu evakuaciju ljudi.
Zatvaranje protupoarnih vrata od hodnika prema
stubitu treba izvriti tek nakon evakuacije ljudi, a prije
nego im se dim ili vatra priblie.
Vatrodojavni sustav modernog broda treba potpuno
automatski upravljati ventilacijskim sustavom.
Sve poduzete akcije treba grafiki prikazati na monitoru
terminala.
Deurni asnik preko terminala cijelo vrijeme nadgleda
situaciju i po potrebi intervenira.

POSTUPAK POSADE BRODA U SLUAJU ALARMA

Postupak u sluaju alarmiranja klasinog

vatrodojavnog sustava

Klasini sustav
1. Alarm automatskog detektora
2. Tihi alarm na mostu - asnik blokira alarm na mostu
(u protivnom za 2 minute se pale alarmne sirene)
3. asnik locira zonu i obavjetava protupoarnu patrolu
4. Patrola utvruje poar aktivira runi javlja, asnik na
mostu puta u rad alarmne sirene za posadu ili vie ne
blokira alarm pa se nakon 2 minute deava isto
5. Protupoarna grupa se skuplja na sabirno mjesto odakle se
informira i koordinira gaenje

Analogno adresabilni sustav sustav

1. Alarm automatskog detektora
2. Tihi alarm na mostu - asnik blokira alarm na mostu
(u protivnom za 2 minute se pale alarmne sirene)
3. asnik locira prostoriju, patrola automatski dobije istu
dojavu preko pagera
4. Patrola utvruje poar aktivira runi javlja, asnik na
mostu puta u rad alarmne sirene za posadu ili vie ne
blokira alarm pa se nakon 2 minute deava isto
5. Protupoarna grupa takoe ima pagere tako da ide direktno
ka prostoru poara
6. Cijela poarna situacija se prati on-line na kontrolnom
terminalu

VATRODOJAVNI SUSTAV MODERNOG

BRODA U BLISKOJ BUDUNOSTI

1) Dojaviti prve znakove nastanka poara s preciznom

pozicijom prostorije na brodu. Pozicija se mora shematski
grafiki prikazati na displeju kontrolnog terminala.
2) Tona pozicija poara treba se odmah proslijediti deurnoj
protupoarnoj ekipi sustavom "paginga" te sustavom za
uzbunjivanje posadi i putnicima u ugroenom dijelu broda.

3. Sustav automatski mora poduzeti sve akcije da se osigura

brza i nesmetana evakuacija ljudi na nain da:
odabire optimalne evakuacijske rute ovisno o dinamici
irenja poara,
o izabranim evakuacijskim rutama obavjetava posadu i
putnike pomou svjetleih panela u hodnicima,
automatski odreuje nain i reim rada ventilacijskog
sustava, da ljude izloi to manjem utjecaju vatre i dima,
protupoarna vrata zatvara ovisno o dinamici irenja
poara, kako bi se evakuacija ubrzala.

4) Poduzimanje akcije za automatsko gaenje poara.

5) Vatrodojavni sustav mora pored navedenog takoer:
procijeniti najvjerojatniji uzrok poara,
ukazati na mogue opasnosti s obzirom na okolne prostorije
( tip pregrada izmeu prostorija, opasan teret ..),
predloiti najbolje varijante za gaenje poara,
predloiti optimalni put do raspoloive protupoarne opreme,
kontinuirano pratiti razvoj poara i prikazati stanje na
displeju
komandnog terminala.

Trebaju se kontinuirano mjeriti:

1) temperatura vatre,
2) temperatura elinih pregrada izmeu prostorija,
3) gustoa dima,
4) vidljivost,
5) razina otrovnih plinova,
6) brzina irenja produkata gorenja.

RAUNALO VATRODOJAVNOG SUSTAVA

MORA IMATI PODATKE O PASIVNOJ I AKTIVNOJ
ZATITI

Za pasivnu protupoarnu zatitu podaci su:

-o tonoj poziciji pregrada koje dijele brod na protupoarne
zone,
-o svim ostalim konstrukcijama i materijalima koji slue
pasivnoj protupoarnoj zatiti na brodu,
-popisi i pozicije svih potencijalno opasnih materijala na
brodu koji se prevoze kao teret ili su u njega ugraeni,
- informaciji o fizikim i kemijskim svojstvima potencijalno
opasnog tereta te uvjetima koji se moraju osigurati za njihov
prijevoz

Vezano uz aktivnu protupoarnu zatitu podaci su:

-popis i tona pozicija protupoarne opreme,
- tehniki podaci o protupoarnoj opremi,
- informacije o koritenju protupoarne opreme,
-informacije o stanju protupoarne opreme,
- informacija o moguim pristupnim putovima do
odgovarajue protupoarne opreme, a ovisno o
trenutnoj
poarnoj situaciji,
-raspodjela i tehniki podaci o vatrootpornim kanalima koji
slue za povezivanje s vanjskom protupoarnom
instalacijom,
-sve druge informacije vezane uz organizaciju protupoarne
zatite.

VATRODOJAVNI SUSTAV MODERNOG BRODA

Dobro izvravanje svih zadataka postavljenih pred

vatrodojavni sustav vezano je uz funkcioniranje:
a)Komunikacijskog sustava,
b) Grafike prezentacije (user interface),
c) Komandi i kontrola,

Komunikacijski sustav

Komunikacija izmeu kontrolera i centralnog raunala mora

biti u potpunosti dvosmjerna.
U sigurnosnim sustavima poput ovog neprihvatljiv je bilo
kakav gubitak podataka pa se pouzdanosti prijenosa podataka
pridaje osobita vanost.
To se moe jedino postii sa sustavima koji rade u "multi
tasking" okolini.
Kontrolu nad sustavom preuzimaju kontroleri svaki za svoju
grupu ureaja alarmne petlje u slucaju prekida

Grafiki prikaz

1) Programi moraju biti "user friendly".

2) Ekrani moraju prikazivati stvarnu poarnu situaciju na
brodu. Maksimalno doputeno kanjenje ekrana iznosi 2
sekunde.
3) Bilo kakav zahtjev za promjenom grafikom prikaza koju
zatrai operater raunalo mora izvriti bez odlaganja.
4) Poar se mora pratiti na ekranu u tri dimenzije. Na
monitoru mora biti pokazan tlocrt dijela broda na kojemu je
poar, a na istom monitoru se pokazuje umanjena slika
profila cijelog broda s naznakom koji je dio broda trenutno
pokazan na ekranu.

5)Aktivirani detektori moraju biti oznaeni drugom bojom

od neaktiviranih. Isto tako, bojama se treba pokazati promjena
temperature pregrada koje odvajaju prostoriju zahvaenu
poarom od drugih
6) Na istom ekranu mora se omoguiti prikaz svih
podsustava vatrodojavnog sustava (podsustav za dojavu i
uzbunjivanje, sprinklerski podsustav, podsustav za kontrolu
poarnih vrata i klapni, podsustav za kontrolu irenja dima).

7) S obzirom da se u poarnoj situaciji puno dogaaja mogu

odvijati istovremeno raunalo mora pristigle informacije
sloiti po prioritetu i tako ih predoiti operateru.
8) U sluaju vie poara na brodu svaki novi dogaaj koji se
dogodi u sustavu mora se odmah pokazati na jednom djelu
ekrana u obliku teksta te grafiki pokazati njen poloaj na
umanjenoj slici profila cijelog broda, a da se ne mijenja
trenutna slika tlocrta broda.

Komande i kontrole

Sustav kontrole i komandi mora omoguiti:

1) Kontrolu rada svakog kontrolera pojedinano izravno s
kontrolnog terminala,
2) Izvoenje komandi za izvrenje pojedinane
protupoarne akcije odreenog ureaja (sprinklerskom
ventilu, protupoarnoj klapni) grupne akcije za dio ili cijeli
podsustav,
Svi podaci o poduzetim akcijama moraju se zapamtiti u
memoriji raunala, te po potrebi naknadno analizirati.

Prikazati ppt prezentaciju

User interface vatrodojavnog sustava na cruiseru
Pravila za vatrodojavne sustave na brodovima - Autronica