Analiza prijelazne stabilnosti generatora industrijskog postrojenja

Dalibor Sipl
Energetika
Belie d.d.
Trg Ante Starevia 1, Belie, Hrvatska
Telefon: 031-516 231 Fax: 031-516 279 E-mail: dalibor.sipl@belisce.hr

Saetak - Elektroenergetski sustav je kontinuirano izloen

raznim vrstama poremeaja (promjene optereenja, kvarovi,
ispadi proizvodnih jedinica i ostalih elemenata sustava).
Poremeaji po svojoj prirodi pripadaju stohastikim
dogaajima. Upravo je sposobnost sustava da odri stabilnost
prilikom pojave poremeaja od vrlo bitnog znaaja za
cjelokupan rad elektroenergetskog sustava. U radu se daje
pregled stabilnosti, sa posebnim naglaskom na prijelaznu
stabilnost kao jednu od kategorija stabilnosti. Na primjeru
industrijske mree elektroenergetskog sustava Belia d.d.
promatran je utjecaj vrste uzbudnog sustava na prijelaznu
stabilnost sustava. U sustavu promatrane mree su
instalirana dva turbogeneratora sa razliitim sustavima
uzbude (beskontaktni uzbudni sustav generatora G2, statiki
sustav uzbude generatora G3). Generatori omoguuju rad
sustava u otonom ili paralelnom radu sa mreom.
Simulacijom je pokazano da je za analizirani sustav i
analizirana pogonska stanja povoljniji sustav uzbude
generatora G3 sa aspekta prijelazne stabilnosti.
Kljune rijei: stabilnost elektroenergetskog sustava,
prijelazna stabilnost elektroenergetskog sustava, uzbudni
sustavi generatora, industrijska elektrana

I. UVOD U PROBLEMATIKU STABILNOSTI

Sustav treba biti u zadovoljavajuim uvjetima pogona pri

tim poremeajima te uspjeno napajati najvei dio
optereenja. Takoer, sustav treba izdrati i brojne druge
poremeaje znatno ozbiljnije prirode poput kratkih spojeva
na prijenosnim vodovima, ispad velikog generatora ili
tereta, ili ispad konektivnog voda izmeu dva podsustava.
Odziv sustava na poremeaj ukljuuje veliki broj
elemenata. Primjerice, kratki spoj na kritinom elementu,
koji biva izoliran iz mree djelovanjem zatitnih releja,
izazvati e promjene tokova snaga, brzine rotora strojeva i
napona vorita. Promjene napona e uzrokovati
djelovanje regulatora proizvodnje i mrenih naponskih
regulatora, dok e promjene brzina vrtnje rotora generatora
uzrokovati djelovanje turbinskih regulatora brzine vrtnje.
Promjene napona i frekvencije djeluju na potroae ovisno
o njihovim naponsko-frekventnim karakteristikama.
Djelovanje ureaja za zatitu pojedinih elemenata mree
moe izazvati takve promjene varijabli sustava koje u
konanici mogu dovesti sustav u podruje nestabilnog
rada. [1, 2]

II. KLASIFIKACIJA STABILNOSTI

ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA
Stabilnost elektroenergetskog sustava (EES-a) se moe
openito definirati kao sposobnost sustava koje
omoguava zadravanje ravnotenog pogonskog stanja u
normalnim
pogonskim
uvjetima,
te
postizanje
zadovoljavajueg ravnotenog stanja nakon pojave
poremeaja. Nestabilnost u EES-u se moe manifestirati na
vie razliitih naina, ovisno o konfiguraciji sustava i
pogonskom stanju. Budui da su sinkroni strojevi
uglavnom jedini izvori elektrine energije u sustavu, nuan
uvjet zadovoljavajueg rada predstavlja zadravanje
sinkronizma svih sinkronih strojeva ili kolokvijalno reeno
zadravanje istih u koraku. Na ovaj aspekt stabilnosti
najvie utjee dinamika kuta rotora generatora i odnos
izmeu djelatne snage i kuta rotora. Meutim, nestabilnost
sustava ne mora uvijek biti povezana sa gubljenjem
sinkronizma, npr. u sustavu koji se sastoji od sinkronog
generatora koji preko prijenosnog voda napaja
elektromotorni pogon moe doi do nestabilnosti zbog
sloma napona. U ovom sluaju odranje sinkronizma nije
sporno, problem predstavlja stabilnost i reguliranje
napona.
Poremeaji mogu biti mali ili veliki. Mali poremeaji
poput promjene optereenja se dogaaju kontinuirano i
sustav se prilagoava prema uvjetima nakon promjene.

Stabilnost EES-a predstavlja jedinstven problem koji je

vrlo nepraktino analizirati kao cjelinu. Nestabilnost moe
poprimiti razliite oblike i biti predmetom utjecaja velikog
broja razliitih faktora. Odgovarajuom klasifikacijom
stabilnosti uvelike se olakava: analiziranje problema
stabilnosti, prepoznavanje kljunih faktora koji doprinose
nestabilnosti te stvaranje metoda za poboljanje stabilnog
pogona. U osnovi, stabilnost je mogue klasificirati
obzirom na:
fiziku prirodu rezultirajue nestabilnosti;
veliinu poremeaja koji uzrokuje nestabilnosti;
ureaje, procese i vremenski raspon razmatranja
prijelazne pojave;
najprikladnije metode prorauna i predvianja
stabilnosti.
Klasifikacija je iz praktinih razloga zasnovana na
veem broju razliitih razmatranja tako da se na prvi
pogled tee razlikuje potpuna odvojenost razliitih
kategorija. Zbog toga je oteano i postavljanje jasnih
definicija koje bi zadovoljile rigorozne matematike
postavke i istovremeno bile prihvatljive za praktinu
primjenu. Stabilnost se u osnovi moe podijeliti na kutnu i
naponsku stabilnost (slika 1). Takoer su uvedene
kategorije srednjetrajne i dugotrajne stabilnosti. [1, 2]

Stabilnost elektroenergetskog sustava

C. Srednjetrajna i dugotrajna stabilnost

- sposobnost zadravanja ravnotee pogona

- ravnotea izmeu protusila

Kutna
stabilnost

Naponska
stabilnost

- sposobnost odravanja
sinkronizma
- ravnotea momenata
sinkronih strojeva

- sposobnost odravanja
stacionarno prihvatljivog
napona
- ravnotea jalove snage

Prijelazna
stabilnost

Srednjetrajna
stabilnost

- veliki poremeaji
- aperiodiki otklon prvog njihaja
- period promatranja do 10 s

Dugotrajna
stabilnost

- ozbiljniji poremeaji; velika odstupanja napona i frekvencije

- brza i spora dinamika
- jednolika frekvencija sustava
- period promatranja
- spora dinamika
do nekoliko minuta
- period promatranja od
nekoliko desetaka minuta

Naponska stabilnost
pri velikim
poremeajima
- veliki poremeaji
- sklopne operacije
- dinamika reg. preklopki, tereta
- koordinacija zatite i upravljanja

Stabilnost pri
malim
poremeajima

Neoscilatorna
nestabilnost

- nedostatan priguni moment

- nestabilnost upravljanja

- nedostatan sinkronizirajui moment

Lokalni
modovi

Naponska stabilnost
pri malim
poremeajima

Oscilatorna
nestabilnost

Meupodruni
modovi

Upravljaki
modovi

- P-V i Q-V krivulje

- granina stabilnost, rezerva
jalove snage

Torzijski modovi

Sl. 1. Klasifikacija stabilnosti EES-a

A. Kutna stabilnost
Kutna stabilnost, u ovisnosti o intenzitetu poremeaja i
sloenosti modela promatranog EES-a, klasificira se u
dvije kategorije: stabilnost pri malim poremeajima i
prijelazna stabilnost.
Kutna stabilnost pri malim poremeajima definira se kao
sposobnost sustava da odri sinkronizam kada je isti
izloen djelovanju malih poremeaja. Takvi poremeaji su
kontinuirano prisutni u sustavu, a uzrokuju ih male
promjene u potronji ili proizvodnji. Nestabilnost se moe
manifestirati na dva naina:
konstantno poveanje kuta rotora uslijed manjka
dovoljnog sinkronizacijskog momenta;
rotorske oscilacije rastuih amplituda uslijed
manjka dovoljnog prigunog momenta.
Priroda odziva sustava ovisi o mnogo faktora ukljuujui
pogonske prilike prije nego li je nastupio poremeaj,
karakteristike prijenosnog sustava i vrstu regulacije
uzbudnog sustava generatora.
Prijelazna stabilnost se definira kao sposobnost sustava
da odri sinkronizam nakon velikog poremeaja.
Rezultirajui odziv sustava karakteriziraju velike promjene
kuta rotora generatora uz utjecaj izrazite nelinearne
ovisnosti izmeu djelatne snage i kuta. [1, 3, 7]
B. Naponska stabilnost
Naponska stabilnost se definira kao sposobnost sustava
da odri prihvatljive razine napona svih vorita u
normalnim pogonskim uvjetima kao i u uvjetima nakon
poremeaja. U ovisnosti o intenzitetu poremeaja i
sloenosti modela promatranog EES-a naponska stabilnost
se klasificira u dvije kategorije: stabilnost pri malim
poremeajima i stabilnost pri velikim poremeajima.
Glavni faktor koji uzrokuje ovu nestabilnost je
nemogunost EES-a da odgovori zahtjevima sustava za
jalovom snagom. Ova stabilnost moe, a i ne mora biti
povezana sa gubitkom sinkronizma. [1, 2]

Pojmovi srednjetrajne i dugotrajne stabilnosti su

uvedeni zbog potrebe analiza odziva EES-a na velike
poremeaje koji uzrokuju velike promjene napona,
frekvencije i tokova snaga to nadalje uzrokuje sporo
djelovanje procesa, upravljanja i zatita to nije
modelirano u uobiajenim analizama prijelazne stabilnosti.
Karakteristino vrijeme trajanja procesa i odziva ureaja
izazvano velikim poremeajima se kree u rasponu od
nekoliko sekundi (npr. odzivi zatite i regulacije
generatora) do nekoliko minuta (npr. odzivi sustava
opskrbe energijom turbina te regulatori tereta i napona).
Analiza dugotrajne stabilnosti podrazumijeva da su
oscilacije sinkronizacijske snage izmeu sinkronih strojeva
priguene, a frekvencija sustava jedinstvena. Fokus se
ovdje stavlja na spore i dugotrajne pojave koje prate velike
poremeaje, te na rezultirajue velike disbalanse izmeu
proizvodnje i potronje djelatne i jalove snage. Te pojave
ukljuuju: dinamiku kotlova i termo jedinica, cjevovode i
dinamiku hidro jedinica, automatske regulatore
proizvodnje, upravljanja i zatite elektrana i prijenosnih
sustava te utjecaje odstupanja napona i frekvencije na
terete i na mreu. Dugotrajna stabilnost je usmjerena na
odziv sustava na velike nepredviene poremeaje koji
imaju za posljedicu kaskadni raspad sustava na vie
podruja sa generatorima koji su ostali u sinkronizmu u
svakom od njih. U ovom se sluaju problem stabilnosti
odnosi na ispitivanje da li e nastala podruja biti u stanju
postii prihvatljivo ravnoteno pogonsko stanje uz
minimalno odbacivanje tereta. U nekim ekstremnim
sluajevima zatite proizvodnih jedinica i sustava mogu
dodatno pogorati situaciju to moe dovesti do potpunog
ili djelominog raspada podruja.
Analize srednjetrajne stabilnosti usmjerene su na
oscilacije sinkronizacijske snage izmeu sinkronih
strojeva, ukljuujui efekte nekih sporih pojava kao i
mogue velike promjene napona ili frekvencije.
Tipina vremena trajanja stabilnosti:
kratkotrajna ili prijelazna stabilnost: 0 do 10
sekundi;
srednjetrajna stabilnost: 10 sekundi do nekoliko
minuta;
dugotrajna stabilnost: nekoliko minuta do
nekoliko desetaka minuta.
Treba meutim primijetiti da se srednjetrajna i
dugotrajna stabilnost primarno meusobno razlikuju prema
pojavi koja se analizira i o upotrijebljenim modelima,
posebice ako se radi o brzim tranzijentima i oscilacijama
izmeu sinkronih strojeva. To je bolji pristup, nego li
spomenute stabilnosti razlikovati prema vremensku
trajanja.
Openito se moe rei da su problemi srednjetrajne i
dugotrajne stabilnosti povezani sa neadekvatnim odzivima
opreme, slabom koordinacijom upravljake i zatitne
opreme i nedovoljnim operativnim rezervama snage
(djelatne i jalove).
Ostale primjene dugotrajne i srednjetrajne analize
stabilnosti ukljuuju dinamike analize naponske
stabilnosti koje zahtijevaju simulaciju efekata regulacijske
preklopke transformatora, zatite generatora od
prekomjerne struje uzbude te granice jalovog optereenja

generatora. Oscilacije izmeu sinkronih strojeva su

najee nebitne u ovom sluaju. [1, 4]

III. PRIJELAZNA STABILNOST

A. Openito
Odziv sustava na teke prijelazne poremeaje (kvar na
prijenosnoj mrei, ispad proizvodne jedinice/a ili ispad
velikog tereta) je takav da dolazi do velikih promjena kuta
rotora generatora, tokova snaga, napona vorita i drugih
karakteristinih veliina sustava. Na stabilnost utjeu
nelinearne karakteristike sustava. Ukoliko se nastala
razlika izmeu kuteva strojeva u sustavu nalazi u
odreenim granicama, sustav e ostati u sinkronizmu.
Gubitak sinkronizma zbog prijelaznih poremeaja je
obino evidentan tijekom prve dvije do tri sekunde od
pojave inicijalnog poremeaja.
Uslijed djelovanja poremeaja dolazi do neravnotee
izmeu elektromagnetskog i mehanikog momenta
pojedinih sinkronih generatora, a rezultantni moment
djeluje na rotor generatora uzrokujui njegovo ubrzavanje
ili usporavanje. Ponaanje generatora u takvim prilikama
opisano je jednadbom njihanja (1).

2 H d 2
Tm Te K D r
0 dt 2

(1)

gdje je:
H MWs MVA - konstanta inercije;
0 rad s - kutna brzina rotora;
rad - kut rotora u odnosu na referentnu os koja
rotira sinkronom brzinom;
Tm p.u. - mehaniki moment;
Te p.u. - elektromagnetski moment;
K D moment p.u. promjena brzine p.u. - koeficijent
priguenja;
r p.u. - promjena kutne brzine.
Na stanje sustava, nakon to je isti izloen poremeaju,
uvelike utjee teina poremeaja i stanje u kojem je bio
sustav prije pojave poremeaja. U sluajevima kada je
sustav stabilan, nova stabilna radna toka u kojoj se sustav
nalazi razlikuje se od stabilne radne toke u kojoj je sustav
bio prije poremeaja.
Stabilnost sustava se ispituje jo u fazi njegovog
projektiranja na karakteristian skup poremeaja
(jednopolni kratki spoj sa zemljom, dvopolni kratki spoj sa
zemljom ili tropolni kratki spoj, automatsko ponovno
uklapanje) uz pretpostavku izoliranja kvara pomou
prekidaa. Na slici 2 prikazani su primjeri odziva kuta
rotora sinkronog stroja za jedan stabilni i dva nestabilna
sluaja.

Sl. 2. Odziv kuta rotora generatora na poremeaj

U stabilnom sluaju (sluaj 1), kut rotora raste do

maksimuma, zatim se smanjuje i oscilira smanjujui
amplitudu dok ne dostigne stacionarno stanje. U sluaju
nestabilnosti (sluaj 2), kut rotora se kontinuirano
poveava sve dok se ne izgubi sinkronizam. Ovakav oblik
nestabilnosti uzrokovan nedovoljnim sinkronizacijskim
momentom esto se naziva nestabilnost prvog njihaja. U
sluaju 3, sustav je stabilan u prvom njihaju, ali postaje
nestabilan zbog rastuih amplituda oscilacija. Ovaj oblik
nestabilnosti najee se javlja u sluaju kada je ustaljeno
stanje poslije kvara samo po sebi nestabilno (kategorija
nestabilnosti pri malom poremeaju) i nije nuno rezultat
prijelaznih poremeaja.
U analizama prijelazne stabilnosti, vrijeme promatranja
je obino ogranieno na 3 do 5 sekundi od pojave
poremeaja, mada se ono moe proiriti na oko 10 sekundi
za vrlo velike sustave sa dominantnim meupodrunim
oscilacijama.
U velikim sustavima, prijelazna nestabilnost se ne mora
uvijek pojaviti kao nestabilnost prvog njihaja, ona moe
biti rezultat superponiranja nekoliko naina osciliranja
koja su uzrokovana velikim promjenama kuta rotora
poslije prvog njihaja.
Na prijelaznu stabilnost utjee:
optereenje generatora;
optereenje generatora tijekom kvara (ovisi o vrsti
i lokaciji kvara);
vrijeme potrebno za izoliranje kvara;
reaktancija prijenosnog sustava nakon kvara;
reaktancija generatora (manja reaktancija
poveava vrne vrijednosti snage i smanjuje
inicijalni kut rotora);
inercija generatora (vea inercija rezultira
sporijom promjenom kuta, te smanjuje kinetiku
energiju tijekom kvara);
unutarnji napon generatora (ovisi o vrsti
uzbudnog sustava generatora);
napon vorita krute mree.
Tone analize prijelazne stabilnosti sustava zahtijevaju
detaljno modeliranje proizvodnih jedinica i ostalih
elemenata kompleksne mree sustava, te naravno
proraune kako bi se dobili nelinearni dinamiki odzivi
sustava na velike poremeaje. Na slici 3 predstavljen je
cjelokupni sustav sa onim elementima koji su bitni za

analizu prijelazne stabilnosti. Elementi

predstavljene odgovarajuim modelima.

su

dakako

primjenom tropolno upravljivih prekidaa

(jednopolni automatski ponovni uklop, smanjenje
vjerojatnosti od zatajenja pri tropolnom isklopu);
brzim otvaranjem i zatvaranjem ventila parnih
turbina;
iskljuenjem generatora;
kontroliranim odbacivanjem tereta (potroaa) i
dijeljenjem sustava na vie podruja;
primjenom brzih sustava uzbude generatora;
primjenom diskontinuiranog upravljanja uzbudom
generatora;
upravljanjem visokonaponskim istosmjernim
vezama.

Jednadbe statora generatora

ER, EI
Transformacije sustava (abc, dq0) IR, II

} ostali generatori

**
**

Jednadbe rotora generatora

Uzbudni sustav

Jednadbe akceleracije ili njihanja

Regulacijski sustav
turbine

Jednadbe
prijenosnog sustava
ukljuujui i
statika optereenja

**

pojedini stroj
d-q referentni sustav

} motori

} ostala dinamika oprema

npr. statiki kompenzatori

zajedniki R-I
referentni sustav

* algebarske jednadbe
** diferencijalne jednadbe

Sl. 3. Struktura modela cjelokupnog sustava za potrebe analiza

prijelazne stabilnosti

Sustav jednadbi moraju biti postavljeni u obliku

prikladnom za primjenu numerikih metoda. Model
cjelokupnog sustava sastoji se od velikog broja
diferencijalnih i vrlo rijetkih algebarskih jednadbi.
Analiziranje prijelazne stabilnosti provodi se uz pomo
trenutno najpraktinije dostupne metode, a to je simulacija
u vremenskoj domeni u kojoj se nelinearne diferencijalne
jednadbe rjeavaju tehnikama numerike integracije
(integriranje metodom korak po korak). Uz osnovne
veliine vezane uz stabilnost sustava bitno je poznavanje i
napona vorita, tokova snaga kroz vodove i podeenja
zatitnih releja. [1, 2, 3]
B. Metode za poboljanje prijelazne stabilnosti sustava
U praksi se najee primjenjuje kombinacija vie
metoda koje su paljivo odabiru sa ciljem najefektivnijeg
odranja stabilnosti prilikom pojave razliitih poremeaja
za razliita stanja sustava. [1, 4]
Primjenom metoda za poboljanje prijelazne stabilnosti
nastoji se postii slijedee:
smanjiti utjecaj poremeaja na nain da se smanji
teina i trajanje kvara, i/ili;
poveati sinkronizirajue snage generatora,
odnosno njegove sposobnosti da radi sinkrono s
mreom i ostalim generatorima u njoj za vrijeme i
nakon poremeaja, i/ili;
smanjenje akceleracijskog momenta rotora
nastalog zbog gubitaka, odnosno smanjenja
elektrinog protumomenta generatora kroz
djelovanje turbinskih regulatora ili primjenom
dodatnog optereenja.
To se moe postii na slijedee naine:
brzim otklanjanjem kvara, odnosno izoliranjem
kvarnog elementa od ostatka sustava;
smanjenjem reaktancije prijenosne mree;
primjenom reguliranih kompenzacijskih ureaja;
dinamikim koenjem (prikljuivanje dodatnog
tereta);
prikljuivanjem paralelnih prigunica u blizini
generatora;

C. Vrste uzbudnih sustava generatora i njihov utjecaj na

prijelaznu stabilnost sustava
U osnovi postoje tri vrste uzbude: uzbuda s
istosmjernim uzbudnikom, statika uzbuda i beskontaktna
uzbuda. U nastavku je dan njihov vrlo pojednostavljen
pregled.
Uzbuda s istosmjernim uzbudnikom kao najstarije
rjeenje koje se uglavnom vie ne primjenjuje, ima na
zajednikoj osovini prigraen istosmjerni generator
(uzbudnik) ije su izlazne stezaljke spojene s uzbudnim
namotom generatora preko etkica i kliznih prstenova.
Uzbudna struja se regulira se regulacijom uzbude
uzbudnika pomou automatskog regulatora.
Statika uzbuda kao izvor koristi izmjenini izvor koji
se ispravlja upravljivim tiristorskim ispravljaem pod
djelovanjem regulatora uzbudne struje.
Kod beskontaktne uzbude mali generator sa
permanentnim magnetima na rotoru slui za napajanje
uzbude malog sinkronog generatora koja je smjetena na
statoru. Armatura malog sinkronog generatora je smjetena
na rotoru zajedno sa ispravljaem i spojena je sa uzbudnim
namotom sinkronog generatora. Uzbudna struja sinkronog
generatora regulira se regulacijom uzbudne struje malog
sinkronog generatora. [6]
Detaljnija podjela uzbudnih sustava dana je na slici 4.
Najee koriteni sustavi uzbude su: statiki sustav
uzbude napajan sa stezaljki stroja (S3a1), sustav uzbude sa
rotacijskim
uzbudnikom
konstantnog
napona
i
stacionarnim tiristorskim usmjerivaem (R2a2), te
beskontaktni sustav uzbude s izmjeninim uzbudnikom i
rotirajuim ispravljaem (R2b1). [8]

Uzbudni sustavi

statiki sustavi
uzbude (S)

sa rotacijskim
uzbudnikom (R)

izmjenini
uzbudnik (2)

istosmjerni
uzbudnik (1)

statiki armaturni
namot (2a)

stacionarne
diode (2a1)

stacionarni
tiristori (2a2)

s naponskim
izvorom (3)

rotirajui armaturni
namot (2b)

stacionarne
diode (2b1)

s naponskim i
strujnim izvorom
kompaudacija (4)

serijski spoj
(4a)

paralelni spoj
(4b)

stacionarni
tiristori (2b2)
napajanje sa
stezaljki stroja
(3a1)

Sl. 4. Podjela sustava uzbude

napajanje sa
visokonaponskih
sabirnica (3a2)

Tijekom prijelaznog poremeaja, koji se pojavljuje

uslijed kvara u prijenosnoj mrei, napon na stezaljkama
generatora je nizak. Automatski regulator napona u takvim
okolnostima djeluje na nain da povea napon polja
generatora te se time poveava i unutarnji napon stroja to
u konanici rezultira poveanjem sinkronizacijske snage.
Krajnji ishod, poveanje sinkronizacijske snage, djeluje
pozitivno na poboljanje prijelazne stabilnosti. Efikasnost
ovog naina poboljanja prijelazne stabilnosti ovisi o
mogunosti uzbudnog sustava da brzo povea napona
polja na najveu moguu vrijednost.
Rapidnim privremenim poveanjem uzbude generatora
se mogu postii znaajna poboljanja prijelazne stabilnosti.
U tom smislu najefektivniji su inicijalno brzi odzivni
uzbudni sustavi sa visokim stropnim (forsiranim)
naponima. Ogranienje iznosa stropnog napona proizlazi
iz ogranienja izolacije rotora generatora, pa tako kod
turbogeneratora to ogranienje iznosi od oko 2,5 do 3 puta
nazivnog napona polja.
Samostalna primjena uzbudnog sustava sa brzim
odzivom esto vodi ka slabljenju priguenja lokalnih
oscilacija elektrane. Stoga se esto uz brzo odzivni sustav
uzbude primjenjuje i dodatno upravljanje uzbudnim
sustavom stabilizatorom sustava (PSS), te se time na
prikladan nain osigurava priguenje oscilacija sustava.
Primjena inicijalno brzog odzivnog uzbudnog sustava sa
stabilizatorom sustava (PSS-om) je najefektivnija i
najekonominija metoda za poboljanje stabilnosti
cjelokupnog sustava. Dakako, efikasnost takvog rjeenja
ovisi o njegovu pravilnom odabiru kao i o njegovom
podeenju. [1]

=A
110 kV

T1

T2

20 MVA
110/6,3 kV

1AL

20 MVA
110/6,3 kV

2AL

6,3 kV

6,3 kV

G2

G3

15 MW

FTS-70
6,3 kV

0,4 kV

0,4 kV

16 MW

FTS-80
6,3 kV

0,4 kV

FTS-40
6,3 kV

0,4 kV

FTS-50
6,3 kV

0,4 kV

0,4 kV

RK
6,3 kV

FTS-90
6,3 kV

0,4 kV

M
0,4 kV

Sl. 5. Principijelna shema EES-a Belie

Svaki od generatora ima razliite uzbudne sustave to je

posebno zanimljivo posebice sa aspekta prijelazne
stabilnosti. Generator G2 ima beskontaktni uzbudni sustav
- brushless (slika 6), dok generator G3 ima statiki
sustav uzbude s naponskim i strujnim izvorom (slika 7).
Prema IEEE, koji je standardizirao dvanaest modela
uzbudnih sustava za potrebe analiziranja prijelazne
stabilnosti i stabilnosti pri malim poremeajima, za
uzbudni sustav generatora G2 primijenjen je model AC1,
dok je za uzbudni sustav generatora G3 primijenjen model
ST2. [1]

3~ 50 Hz, 6,3 kV

IV. SIMULACIJA PRIJELAZNE STABILNOSTI

ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA BELIE
A. Kratak opis elektroenergetskog sustava Belie
Industrijsko postrojenje za proizvodnju poluceluloze,
papira i papirne ambalae Belie d.d. napaja se iz dva
vlastita turbogeneratora ukupne instalirane snage 40 MVA
(31 MW) koji proizvode elektrinu energiju na naponskoj
razini 6,3 kV. Pored toga, postoji i mogunost napajanja iz
prijenosne
elektroprivredne
mree
preko
dva
transformatora 110/6,3 kV nazivnih snaga 20 MVA koji su
instalirani u TS 110/6,3 kV Belie. Na taj nain, pored
otonog rada, omoguen je paralelni pogon EES-a Belie
i vanjske mree, to je trenutno, sa tehnikog i
ekonomskog stajalita i povoljnije. Angaman pojedinih
agregata, te udio preuzete energije iz vanjske mree,
ovisan je o potrebama tehnolokog procesa.
Na naponskom nivou 6,3 kV instalirana su tri glavna
rasklopna postrojenja (RK, 1AL, 2AL). Distribucija
elektrine energije obavlja se putem 47 transformatora
prijenosnog omjera 6,3/0,4 kV. Na naponskom nivou 6,3
kV prikljuen je i 31 srednjenaponski motor. Principijelna
shema EES Belie prikazana je na slici 5. [9]

0,4 kV

FTS-30
6,3 kV

IG, U G

G
3~

Sl. 6. Beskontaktni uzbudni sustav generatora G2

3~ 50 Hz, 6,3 kV

sustav uzbude

Y
y0

G
3~

Sl. 7. Statiki sustav uzbude generatora G3

B. Simulirana stanja i rezultati

Stabilnost industrijske mree ispitana je za sluaj
tropolnog kratkog spoja na polovini duljine dalekovoda
DV Valpovo-Belie 110 kV 0,5 sekundi od poetka
simulacije za sva etiri pogonska stanja.
Prvo ispitivano pogonsko stanje: generator G2 u pogonu
sa fiksnom uzbudom, generator G3 izvan pogona, svaki od
sustava 6,3 kV sabirnica (1AL, 2AL) spojen preko svojih
transformatora na 110 kV mreu, spoj izmeu sabirnica
1AL i 2AL je izvan pogona. Generator proizvodi 12 MW i
3,6 MVAr, a iz mree se uzima 9,6 MW i 6,7 MVAr.
Simulacijom se dobiva kritino vrijeme od 210 ms. Na
slici 8. prikazan je kut optereenja generatora G2.

dobiva kritino vrijeme od 330 ms. Na slici 10. prikazani

su kutevi optereenja generatora G2 i G3. Generator G2
prvi gubi stabilnost to je i prikazano slikom 11.

Sl. 10. Kutevi optereenja generatora G2 i G3 (instalirana

uzbuda), stabilno stanje

Sl. 8. Kut optereenja generatora G2 (fiksna uzbuda)

Drugo ispitivano pogonsko stanje: generator G3 u

pogonu sa fiksnom uzbudom, generator G2 izvan pogona,
svaki od sustava 6,3 kV sabirnica (1AL, 2AL) spojen
preko svojih transformatora na 110 kV mreu, spoj izmeu
sabirnica 1AL i 2AL je izvan pogona. Generator proizvodi
12 MW i 4,7 MVAr, a iz mree se uzima 9,6 MW i 5,5
MVAr. Simulacijom se dobiva kritino vrijeme od 260 ms.
Na slici 9. prikazan je kut optereenja generatora G3.

Sl. 11. Kutevi optereenja generatora G2 i G3 (instalirana

uzbuda), generator G2 gubi stabilnost

etvrto ispitivano pogonsko stanje: isto kao i tree

ispitivano pogonsko stanje samo je za uzbudu generatora
G2 uzeta uzbuda kao ona koja je instalirana na generatoru
G3. Dakle, ovo je sluaj kada oba generatora imaju istu
vrstu uzbude (statiki sustav uzbude s naponskim i
strujnim izvorom, ST2). Simulacijom se dobiva kritino
vrijeme od 320 ms. Na slici 12. prikazani su kutevi
optereenja generatora G2 i G3. Generator G2 i ovdje prvi
gubi stabilnost.

Sl. 9. Kut optereenja generatora G3 (fiksna uzbuda)

Tree ispitivano pogonsko stanje: generator G2 u

pogonu sa stvarno instaliranom uzbudom (beskontaktni
uzbudni sustav, AC1), generator G3 u pogonu sa stvarno
instaliranom uzbudom (statiki sustav uzbude s naponskim
i strujnim izvorom, ST2), svaki od sustava 6,3 kV
sabirnica (1AL, 2AL) je spojen preko svojih
transformatora na 110 kV mreu, spoj izmeu sabirnica
1AL i 2AL izvan pogona. Generator G2 proizvodi 8 MW i
3,8 MVAr, generator G3 proizvodi 8 MW i 4,9 MVAr, a iz
mree se uzima 5,6 MW i 1,5 MVAr. Simulacijom se

Sl. 12. Kutevi optereenja generatora G2 i G3 (uzbuda G2 ista

kao i instalirana uzbuda generatora G3), stabilno stanje

Svi prorauni su provedeni pomou programskog paketa

za analizu elektroenergetskih mrea ETAP 5.5.6C
(Electrical Transient Analyzer Program). [11]

V. ZAKLJUAK
Prijelazna stabilnost sustava se analizira u fazi
planiranja, te provjerava u fazi pogona sustava. Veliki
sustavi imaju bolji odziv na kvarove u mrei pa su i
rezultati analize prijelazne stabilnosti povoljniji u odnosu
na manje sustave, a posebno one koji su radijalno
prikljueni na prijenosnu mreu.
U radu je analizirano vie razliitih varijanti uzbudnih
sustava, te je zakljueno da je za analiziranu industrijsku
mreu tvrtke Belie d.d., povoljniji sustav statike uzbude
sa aspekta prijelazne stabilnosti.

LITERATURA
[1] P. Kundur, Power System Stability and Control, Electric
Power Research Institute, McGraw-Hill, Inc. USA, 1994.
[2] Dj. Breevi, M. Aunedi, D. Bajs, T. Barievi, H. Bai,
D. Maljkovi, K. Stupin, M. Tot, M. Zeljko, Strategija
razvoja energetike Republike Crne Gore do 2025. godine
sa strunim osnovama, Knjiga D, EIHP i IREET,
Ljubljana, 2006.
[3] Mrena pravila elektroenergetskog sustava, Narodne
novine, br. 36, godina 2006., Slubeni list Republike
Hrvatske
[4] D. Bajs, Ekonomsko-tehniki pristup planiranju razvoja
prijenosne mree, Magistarski rad, Fakultet elektrotehnike
i raunarstva, Zagreb, 2000.
[5] H. Poar, Proizvodnja elektrine energije, I. dio, svezak
2, Elektrotehniki fakultet Zagreb, Zagreb, 1978.
[6] N. upin, V. Mikulii, S. Tenjak, Proizvodnja
elektrine energije - laboratorijske i auditorne vjebe,
Elektrotehniki fakultet Zagreb, Zagreb, 1974.

[7] I. Pavi, Analiza visokonaponskih mrea, predavanja,

Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, 2007.
[8] Tehniki prirunik, Konar elektroindustrija d.d., peto
izdanje, Zagreb, 1991.
[9] Tehnika dokumentacija Belia d.d.
[10] H. Poar, Visokonaponska rasklopna postrojenja,
Tehnika knjiga, Zagreb, 1990.
[11] "ETAP Power Station 5.5.6 (Electrical Transient Analyzer
Program), Operation Technology Inc. California, 19952006.
[12] B. Mitrakovi, Sinkrone maine, Nauna knjiga,
Beograd, 1983.
[13] G. Kneevi, P. Mari, S. Nikolovski, Transient Stability
Simulation of Industrial Power Plant during Faults on 110
kV Transmission Line, Proceedings of the 31st
International
convention
on
information
and
communication
technology,
electronics
and
microelectronics (MIPRO 2008), pp. 82-87, Opatija, 2008.
[14] D. Bajs, S. Babi, Prijelazna stabilnost elektroenergetskog
sustava pri ispadu 400 kV dalekovoda Tumbri-MelinaObrovac-Konjsko u uvjetima prijenosa velikih snaga, 3.
savjetovanje HK Cigre, Cavtat, 1997.
[15] D. Bajs, Analiza prijelazne stabilnosti planiranog
elektroenergetskog sustava na podruju srednje
Dalmacije, Energija 6, pp 295-309, Zagreb, 1996.
[16] M. Mikovi, M. Miroevi, M. Milkovi, Analiza kutne
stabilnosti sinkronog generatora u ovisnosti o izboru
sustava uzbude, Energija 4, pp 430-445, Zagreb, 2009.
[17] B. De Metz-Noblat, G. Jeanjean, Dynamic stability of
industrial electrical networks, Cahiers techniques no 185,
Groupe Schneider, Grenoble, France, June 1997.