AORTNA DISEKCIJA I ANEURIZMA

Uvod
Aorta je najvea arterija koja prima svu krv koja izlazi iz
lijeve komore i raspodjeljuje je po cijelom tijelu, osim u
plua. Poput velike rijeke, aorta se du svojeg toka grana
u manje pritoke, od lijeve komore do donjeg dijela
trbuha pri vrhu zdjeline kosti (pelvis).
Problemi sa aortom ukljuuju slabost nekih dijelova
aortnog zida uslijed ega moe doi do njenog izboenja
(aneurizme), te vanjske rupture (proboja) i posljedinog
krvarenja. Isto tako, moe doi do razdvajanja slojeva
zida aorte (disekcija). Bilo koje od ovih stanja moe biti
odmah smrtonosno, ali u veini sluajeva ta se stanja
razvijaju vie godina.

Aneurizme
Aneurizma je lokalizirano proirenje zida neke arterije, obino
aorte.
Proirenje obino nastaje u oslabljenom dijelu zida. Premda se
aneurizme mogu pojaviti bilo gdje uzdu aorte, u tri etvrtine svih
sluajeva to se dogaa u dijelu koji prolazi kroz trbuh. Aneurizme
mogu biti ili okruglaste (sakularne) ili izduenog oblika
(fuziformne), najee su fuziformne.
Aneurizme aorte su prvenstveno posljedica arterioskleroze, koja
oslabljuje zid aorte u tolikoj mjeri da pritisak, koji je u aorti velik,
pritie oslabljeni dio zida i stvara izboenje prema van, poput
balona.
U aneurizmi se esto stvori ugruak koji se moe iriti du
unutarnjeg zida. Visoki krvni pritisak i puenje cigareta
poveavaju rizik nastanka aneurizme.

 Aneurizme, osim u aorti, mogu nastati i u drugim

arterijama. Mnoge od njih su posljedica priroenih
(kongenitalnih) poremeaja ili arterioskleroze.
Neke su aneurizme posljedica trauma uzrokovanih
ubodnom ili prostrelnom ranom, ili su posljedica
infekcije zida arterije gljivicama ili bakterijama. Infekcija
moe zapoeti bilo gdje u tijelu, ali obino zapoinje na
zaliscima sranih valvula.
Inficirane aneurizme arterija u mozgu su posebno opasne
i zahtijevaju hitno lijeenje. Najee se lijee hirurkim
zahvatom, koji je vrlo riskantan.

ANEURIZME TRBUNE AORTE

Uvod:
Aneurizme koje nastaju u dijelu aorte koji prolazi kroz
trbuh esto se javljaju u nekim obiteljima. U mnogo
sluajeva te se aneurizme javljaju u osoba sa visokim
krvnim pritisakom. Takve aneurizme esto postaju i
nekoliko puta ire od aorte, te mogu prsnuti.

Simptomi:
Bolesnik sa aneurizmom trbune aorte esto ima osjeaj da mu
neto pulsira u trbuhu.
Aneurizma moe izazvati bol, obino duboku, koja se
uglavnom iri u lea. Bol moe biti izrazito jaka i obino je
trajnog karaktera, ali moe prestati promjenom poloaja tijela.
Prvi znak rupture (proboja ili prsnua) je obino izrazito jaka
bol u donjem dijelu trbuha i u leima sa bolnom osjetljivou
trbuha iznad aneurizme. Ukoliko doe do unutarnjeg krvarenja
bolesnik vrlo brzo upada u ok. Prsnue aneurizme trbune
aorte je vrlo esto smrtonosno.

Dijagnoza
Bol je koristan simptom za postavljanje dijagnoze, ali
esto se prekasno javlja. Ipak, mnogi bolesnici sa
aneurizmom nemaju simptome, a dijagnoza se postavlja
sluajno prilikom rutinskog pregleda ili na temelju rtg
snimka obavljenog radi nekog drugog razloga. Doktor
moe osjetiti pulsirajuu tvorbu u sredinjoj trbunoj liniji.
Pri postavljanju dijagnoze aneurizme pomae vie
laboratorijskih pretraga.

 Rtg snimanje trbuha moe pokazati naslage kalcija u zidu

aorte.
Ultrazvunim se pregledom obino moe jasno prikazati
veliina aneurizme.
CT trbuha, posebno ukoliko je uinjena nakon
intravenske primjene kontrasta, sigurna je metoda za
odreivanje veliine i rubova aneurizme, ali ta je metoda
skupa.
MR je takoer pouzdana metoda, ali je mnogo skuplja od
ultrazvuka, a rijetko je nuna.

Lijeenje
Ukoliko aneurizma nije prsnula, lijeenje ovisi o njenoj
veliini.
Aneurizme irine manje od 5 cm rijetko prsnu, ali
ukoliko su ire od 6,4 centimetra prsnu znatno ee.
Radi toga doktori obino preporuuju hirurki zahvat
radi rjeavanja aneurizme ire od 5 cm, ako rizik nije
preveliki zbog drugih popratnih medicinskih stanja.
Prilikom operacije stavi se sintetiki umetak
(presadak) na mjesto aneurizme. Rizik smrtnog ishoda
takve operacije iznosi oko 2%.

 Ruptura (prsnue) ili prijetea ruptura trbune

aneurizme zahtijeva hitnu operaciju.
Rizik smrti od operacije u takvom stanju iznosi oko
50%. Kad prsne aneurizma trbune aorte bubrezi se
nalaze u velikoj opasnosti zbog naglog prekida
opskrbe krvlju ili oka koji je nastao radi gubitka
krvi.
Ukoliko se zatajenja bubrega razvije nakon
operacije, izgledi bolesnika da preivi vrlo su slabi.

ANEURIZME GRUDNE AORTE

Uvod
Aneurizme grudne aorte najee se javljaju u jednom obliku:
do irenja aorte dolazi na mjestu gdje aorta izlazi iz srca,
odmah nakon aortne valvule. To proirenje aorte moe biti
uzrokom loeg funkcioniranja aortne valvule (valvula koja se
nalazi na mjestu gdje aorta izlazi iz lijeve komore), jer zbog
postojanja takve aneurizme moe doi do proputanja
(regurgitacije) krvi natrag u srce u asu kad je aortna valvula
zatvorena.

Simptomi
Simptomi su posljedica pritiska proirene aorte na ostale
strukture u prsnom kou.
Tipini simptomi su bol (obino visoko u leima), kaalj i
zvidanje u pluima kao kod astme. Bolesnik moe iskaljavati
krv zbog pritiska aneurizme na dunik (traheju) ili na susjedne
dine putove i oteenja sluznice. Pritisak na jednjak moe
izazvati oteano gutanje. Promuklost moe biti posljedica
pritiska na grkljan.
Rtg snimak pokazuje pomak dunika. Nenormalne pulsacije zida
prsnog koa takoer moe biti znak aneurizme grudne aorte.

 Kad doe do prsnua grudne aorte javlja se izrazito

jaka bol koja obino poinje visoko u leima, a moe
se iriti dolje u lea i u trbuh, ve prema tome gdje se
ruptura iri. Bol se takoer moe osjetiti u grudima i
u rukama i oponaati infarkt miokarda.
Bolesnik moe brzo upasti u stanje oka i umrijeti
radi gubitka krvi.

Dijagnoza
Dijagnoza aneurizme grudne aorte postavlja se na temelju
klinke slike ili objektivnim fizikalnim pregledom.
Rtg snimka prsnog koa uinjena radi nekog drugog
razloga moe otkriti aneurizmu.
CT, MR ili transezofagealni ultrazvuk koriste se radi
preciznog odreivanja veliine aneurizme.
Aortografija (rtg snimanje aorte nakon ubrizgavanja
kontrasta u aortu) se primjenjuje da bi se precizno odredilo
koja e se hirurka metoda primjeniti.

Lijeenje
Ukoliko je aneurizma grudne aorte ira od 7,6 cm, hirurzi
ugrauju sintetski umetak (graft).
Rizik smrti za vrijeme operacije aneurizme grudne aorte
iznosi oko 10%-15%. Zato bolesnicima sa aneurizmom
grudne aorte treba davati beta blokatore da bi se usporila
brzina sranog rada i snizio krvni pritisak i tako umanjio
rizik od rupture aneurizme.

DISEKCIJA AORTE

Uvod
Disekcija aorte
(disecirajua aneurizma,
disecirajui hematom) je
vrlo ozbiljno stanje, esto
smrtno, u kojem dolazi do
rascijepa unutarnje ovojnice
aortnog zida (endotela
aorte), dok vanjska
ovojnica ostaje netaknuta.
Krv prodire u aortni zid
kroz rascjep, cijepa dalje
srednju ovojnicu i stvara
novi kanal u zidu aorte.

 Oteenje aortnog zida u najveem broju sluajeva

odgovorno je za nastanak aortne disekcije.
Najei uzrok takvog oteenja je visoki krvni pritisak.
Drugi su uzroci nasljedni (hereditarni) poremeaji vezivnog
tkiva, a posebno Marfanov i Ehler-Dunlosov sindrom.
Daljnji uzroci su uroeni defekti srca i krvnih ila kao to
je koarktacija aorte, otvoren duktus arteriozus, defekti
aortne valvule, arterioskleroza i povreda (trauma). U
rijetkim se sluajevima disekcija dogaa sluajno, prilikom
kateterizacije kad doktor postavlja kateter u arteriju
(aortografija, angiografija) ili za vrijeme operacije srca i
krvnih ila.

Nastanak disekcije usljed

pukotine intime

Nastanak disekcije usljed

pukotine medije

Simptomi
Naelno, svaka osoba koja
doivi aortnu disekciju osjeti
bol koja je, tipino, nagla i
razdirua. Ljudi najee
opisuju bol kao cijepanje ili
trganje u grudima. Bol se
redovito javlja u leima
izmeu lopatica, a esto se iri
u smjeru u kojem se disekcija
iri uzdu aorte.

 Ako disekcija napreduje moe zatvoriti jednu ili vie

arterija koje izlaze iz aorte.
Ovisno o tomu koje su arterije blokirane posljedice
mogu biti:
modani udar,
srani udar,
nagla trbuna bol, a oteenje ivca moe uzrokovati
trnjenje ili onemoguiti pomicanje ruke ili noge.

Dijagnoza
Dijagnoza aortne disekcije postavlja se na temelju
karakteristinih simptoma.
U dvije treine bolesnika sa aortnom disekcijom moe se
nai oslabljen puls na arterijama ruku i nogu.
Disekcija koja se iri prema natrag, iza srca, moe izazvati
um koji se moe uti pomou stetoskopa.
Krv se moe nakupljati u grudnom kou. Isto tako, krv
uslijed disekcije moe istjecati iz srca i nakupljati se u
sranoj vrei (perikardu) oko srca i sprjeavati normalan
rad srca.
To se stanje zove tamponada srca, a ugroava i sam ivot.

 Rtg snimak grudnog koa pokazuje proirenje aorte u

90% bolesnika sa aortnom disekcijom.
Ultrazvuni pregled obino potvruje dijagnozu ak i
u sluajevima kad aorta nije proirena.
CT sa primjenom kontrasta vjerodostojan je za
postavljanje dijagnoze.

Lijeenje
Bolesnike sa aortnom disekcijom treba primiti u jedinicu
intenzivnog lijeenja, gdje se paljivo prate i mjere vitalni znaci
(puls, krvni pritisak i frekvencija disanja).
Smrtni ishod moe se dogoditi nekoliko sati nakon to zapone
disekcija aorte. Zato se to je prije mogue daju lijekovi za
usporavanje srane frekvencije i snienje krvnog pritisaka.
Ubrzo nakon poetnih terapijskih mjera treba se odluiti hoe
li se poduzeti:
hitan hirurki zahvat ili
e se lijeenje nastaviti konzervativno.

 Gotovo uvijek se odluuje za operaciju disekcije, ako

disekcija zahvaa prvih nekoliko centimetara aorte
odmah nakon njenog izlaska iz srca
Ako je disekcija udaljenija od srca obino se nastavlja
lijeiti lijekovima, izuzev ako se radi o disekciji koja
vodi do prijetee rupture (prsnua) aorte.
Prilikom operacije hirurg uklanja to je mogue vei dio
rascijepljenog (raslojenog ili diseciranog) zida aorte i na
taj nain otklanja mogunost ulaska krvi u lani aortni
kanal, te zamjenjuje odrezani dio aorte sintetikim
presatkom (graftom).

Prognoza
Oko 75% bolesnika sa disekcijom aorte umire u prve dvije
sedmice ukoliko se ne lijee.
Nasuprot tom, 60% bolesnika koji su lijeeni i proive prve
dvije sedmice mogu doivjeti najmanje 5 godina nakon
disekcije aorte, a 40% njih ivi najmanje 10 godina.
Od ljudi koji umru unutar prve dvije sedmice priblino
jedna treina umre od komplikacija disekcije, dok druge
dvije treine umru radi drugih bolesti.

 Rizik smrti od operacije aortne disekcije u

specijaliziranim velikim centrima iznosi danas oko 15%
za disekcije koje su blizu srca, a neto vie za one koje
su udaljenije od srca.
Svim bolesnicima koji su preivjeli aortnu disekciju,
ukljuujui i one koji su operirani, daje se dugotrajna
terapija za odravanje niskog krvnoga pritisak,
smanjujui tako udar krvne struje na aortu.

 Takoer se trebaju pratiti bolesnici zbog mogueg

razvoja kasnih komplikacija od kojih su tri
najvanije:
pojava nove disekcije,
razvoj aneurizme u oslabljenoj aorti i
postupno sve vee proputanje (regurgitacija) aortne
valvule.
Sve ove komphkacije mogu zahtijevati hirurko
lijeenje.

Hvala na panji!