Zbirka Priprema Sa Seminara AON Matematike

Zbirka priprema iz
matematike
nastalih na seminaru
Aktivno orijentisana nastava

matematike
SADRAJ
Autorska prava ...................................................................................................................................... 3

Uvod: Aktivno orijentisana nastava matematike ............................................................................ 4
Osnovna kola od prvog do devetog razreda ................................................................................... 5
Prvi razred ....................................................................................................................................... 5
Drugi razred ................................................................................................................................... 12
Trei razred .................................................................................................................................... 16
etvrti razred ................................................................................................................................. 24
Peti razred ..................................................................................................................................... 43
esti razred .................................................................................................................................... 47
Sedmi razred .................................................................................................................................. 54
Osmi razred ................................................................................................................................... 57
Deveti razred ................................................................................................................................. 75
Srednja kola ....................................................................................................................................... 82
Trei razred .................................................................................................................................... 82
etvrti razred ................................................................................................................................. 96
Autorska prava
Svi materijali su u pdf formatu i podleu Creative Commonce licenci:

Ovi dokumenti su autorska dela koje je dozvoljeno deliti umnoavati,
distribuirati i javno saoptavati pod sledeim uslovima:
Autorstvo Morate da navedete ime izvornog autora na nain koji
je odreen od strane izvornog autora ili davaoca licence (ali ne
tako to ete sugerisati da vas podrava ili odobrava vae
korienje dela).
Nekomercijalno Ne moete da koristite delo u komercijalne svrhe.

Bez prerada Ne moete da menjate, preoblikujete ili da

upotrebite delo u svom delu, bez saglasnosti autora
Uvod: Aktivno orijentisana nastava matematike

Smatramo da je matematika osnova svega, svakog procesa u prirodi i svake ideje. Nama je jasno
da se ona protee u svim oblastima, da je nemogue zamisliti sport i umetnost bez matematike, da je
muzika u stvari audiovizuelizacija brojeva ... da ne priamo o svim ostalim oblastima ivota. Na alost,
nai uenici to ne shvataju u dovoljnoj meri. Iako vai da je matematika dosta apstraktna nauka, mislimo
da najvie logiara i praktiara ima ba meu matematiarima.
esto sluamo ili itamo o aktivnoj nastavi, o nainu rada sa uenicima u kome su oni potpuno
aktivni uesnici a ne samo pasivni sluaoci. Iako nam sve ovo lepo zvui i samo osmislimo neke asove
tako da uenici preuzmu ulogu nastavnika ili neku drugu aktivnu ulogu, retko uspevamo da te asove
konstantno realizujemo. Veliki problem je nezainteresovanost uenika, rad u prethodnim razredima i
navika uenika da sede i sluaju, gledaju i eventualno neto napiu. Da bismo svoje asove napravili
aktivnim potrebno je malo vie rada na pripremi asa i dobra koordinacija toka asa, jer u ovom
sluaju mi smo vie moderatori, samo usmerivai rada uenika, dok oni sami dolaze do saznanja.
U zbirci su date pripreme asova za osnovne i srednje kole:
pisane po Berlinskom modelu,

koje su, po miljenju moderatora, vie aktivno orijentisane ka ueniku od drugih priprema.
Napomena: kod nekih priprema su korigovani ciljevi, zadaci, ishodi.
Osnovna kola od prvog do devetog razreda

Prvi razred
Priprema za as
Vrsta kole (osnovna, gimnazija, srednja struna):
Osnovna kola
Nastavna tema:
Prirodni brojevi do 100
Nastavna jedinica:
Zdruivanje sabiraka
Razred i odeljenje:
I2
Analiza uslova:
Odjeljenje I2 broji 21 uenika. Veina je zainteresovana za rad. Postoje 2 aka koji ne postiu dobre
rezultate. Za njih je organizovana dopunska nastava. Postoje 3 aka koji postiu dobre rezultate. Za njih
je organizovana dodatna nastava.
Ciljevi asa:
Primjena raunskih zakonitosti (zdruivanje sabiraka).
Zadaci asa (materijalni, funkcionalni, vaspitni):
Materijalni :
Shvatanje i razumijevanje asocijativnosti kao jednog od osnovnih zakona u matematici. Usmjeravanje
uenike panje na nepromjenljivost zbira pri razliitom zdruivanju sabiraka.
Funkcionalni :
Uvjebavanje zdruivanja sabiraka.
Vaspitni :
Motivisanje uenika za rad.
Razvijanje ljubavi uenika prema matematici.
Plan toka asa:

FAZA/
OKVIRNO
VREME
AKTIVNOST
UENIKA
Motivacija
5 minuta
Podstie
uenike da
pjevaju pjesmu
Uenici pjevaju
uz muziku sa
CD-a
Frontalni i
grupni
CD, pjesma
Bude motivisan
za dalji rad
Zainteresovanos
t uenika za rad
Izrada
zadataka
25 minuta
-Postavljanje
zadataka
-Postavljanje
pitanja
-Dijeli uenike u
grupe
-Odgovara na
postavljena
pitanja
-Frontalni
-Plakat
-Prisjea se
zdruivanja
sabiraka
-Pomou
domina
izraunava tri
razliita naina
zdruivanja
-Grupni,
individualni
-Nastavni listi,
domine i
kartonii
-Uporeuje
svoje prve
odgovore sa
drugim
odgovorima
Rjeavanje
zadataka
Individualni
Zavrni dio
asa
15 minuta
Podjela
nastavnih listia
METODE/
OBLICI RADA
MEDIJI I
MATERIJAL
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
Nastavni listii
-Komunicira sa
ostalim
lanovima u
grupi
Samostalno
zdruuje sabirke
NAPOMENA
-Nauiti neto
novo iz drugih
grupa
Uputstvo za
izradu domaeg
zadatka
Opis asa:
-Motivacija-sluanje pjesme Matematika (Branko Kockica). Slijedi razgovor o sluanoj pjesmi.
-Postavka zadatka kako bi se uenici zainteresovali za rad.
-Zadatak : Iva, Mira i Aco treba da rijee isti zadatak. 4+2+6=? Da bi rijeili ovaj zadatak, oni su reali
domine. Radili su to svako na svoj nain.
-Oni dolaze do tri naina rjeavanja zadatka :
(4+2)+6=
4+(2+6)=
(4+6)+2=
-Razgovaramo o postupcima izraunavanja zbira i zakljuujemo da su zdruivanjem sabiraka dobili isti
zbir.
-Dijele se u grupe koje imaju po tri lana i to razbrajanjem : jedan, dva, tri. Dobijaju domine da reaju
na tri naina. Svaki uenik za sebe pravi kombinaciju. Zatim uporeuju svoje rezultate i naine
zdruivanja kako ne bi dolo do pojave dva ista naina zdruivanja sabiraka u okviru iste grupe.
-Razmjena zadataka po grupama i utvrivanje rezultata rada grupa.
-Uenici e dobiti nastavni listi sa zadacima (svaki uenik radi individualno).
-Rjeavanje zadataka. Uenik koji najbre doe do tanog rjeenja bie proglaen za dijete dana.
Prilozi:
Prilog 1:
Zadatak : Iva, Mira i Aco treba da rijee isti zadatak. 4+2+6=? Da bi rijeili ovaj zadatak, oni su reali
domine. Radili su to svako na svoj nain.
0
0
0
0
000
000
Iva je reala domine na sljedei nain :
0
0
0 0
0
0
000
000
(4+2)+6=6+6=12
Mira je reala domine na sljedei nain :
0
0
0
0
000
0 000
4+(2+6)=4+8=12
Aco je reao domine na sljedei nain :
0
0
0 000
0 000
0
0
(4+6)+2=10+2=12
Prilog 2 :
-Formiranje grupa i izrada zadataka
-Nastavni kartonii za grupu
-Zadaci za grupe
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0 0 0
0 0 0
0
0
0
0 0 0
0
0
0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0
0
0
0
0
Prilog 3
Zadatak 1.
Izraunaj:
(7+4)+2=
7+(4+2)=
(7+2)+4=
Autor pripreme i zadatka:

Biljana Marseni
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema:
Linije
Nastavna jedinica:
Prave i krive linije
Razred i odeljenje:
I-3
Analiza uslova:
*Odjeljenje broji 24 uenika,11 djeaka i 13 djevojica
* S obzirom da su estogodinjaci i da im je terko zadrati panju atmosfera je uglavnom radna
* U odjeljenju ima nekoliko uenika koji su ivi,meutim uspijevam da ih smirim dodatnim
aktivnostima,nemirni su kad im je dosadno pa im ne dozvoljavam taj luksuz
* U ovom uzrastu su veoma emotivni pa se i nastavnoj jedinici mora pristupiti polako
* Imajui u vidu da su radili tijela i figure imaju predznanje o linijama uglavnom krivim
Ciljevi asa:
Upoznavanje sa vrstama linija,prepoznavanje i razlikovanje prave i krive linije

*Materijalni cilj:
-Sticanje novih i proirivanje postojeih znanja o vrstama linija
-Upoznavanje prave i krive linije
*Funkcionalni cilj:
-Uoavanje pravih i krivih linija u neposrednoj okolini
-Uoavanje razlika izmeu pravih i krivih linija
-Crtanje pravih i krivih linija
-Pravilna upotreba lenjira
*Vaspitni cilj:
-Razvijanje tanosti i preciznosti u radu
-Razvijanje koordinacije ruke
-Razvijanje pozitivnog odnosa i ljubavi prema geometriji
-Stvaranje radnih navika
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
Motivacija
10 min
Daje
uenicima
uvodni
zadatak
Izrada
zadataka
20 min
Daje zadatke
Postavlja
odgovarajua
pitanja
Objanjava i
daje
odgovore
Prezentacij
a (poslije
svakog
uraenog
zadatka)
Ukupno 5
min
Prati
prezentaciju
Zavrni dio
10 min
Daje
nastavni
listi
AKTIVNOST
UENIKA
METODE/
OBLICI RADA
MEDIJI I
MATERIJAL
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
NAPOMENA
Imenuju i crtaju
figure
(kvadrat,pravou
gaonik,trougao,
krug)
Reava
postavljene
zadatke
Daje odgovore
na postavljena
pitanja
Aktivno
uestvuje
(uoava,diskutu
je,uporeuje i
sl.)
Aktivno
uestvuje u
prezentaciji
Individualni
rad
Pano sa
nacrtanim
figurama
Prepozna figure i
imenuje ih
Zainteresova
ti uenike za
dalji rad
Individualni
rad
Rad u paru
Nastavni listovi
Kanap
Razvije sposobnost
aktivnog
uestvovanja u
reavanju
problema,
Argumentovano
diskutuje,
Povee i uporedi
postojea znanja i
znanja koja tek
stie
Uenici
povezuju
znanja,nado
grauju
steena
znanja
Izrauje
nastavni listi
Daje povratnu
informaciju
Prezentuje
uraeno
Individualni
rad
Metoda
pisanih radova
demonstracija
Da povratnu
informaciju,
prepozna vrste
linija,
uoi razliku izmeu
linija
Poto je as
obrade
pravih i
krivih linija
uenici bi
trebalo da
daju
povrtanu
informaciju
o tome
koliko su
razumjeli
as i
nastavni
sadraj
art tabla
Demonstracija
Nastavni listi
10
Opis asa:
U uvodnom dijelu asa uenici prepoznaju i imenuju figure koje su nacrtane na panou a zatim u
sveske crtaju jedan pravougaonik,jedan kvadrat,jedan trougao i jedan krug
Glavni dio asa poinjemo razgovorom o nacrtanim figurama,nainom na koji su nacrtali,kakve
su te linije koje su koristili dok su crtali
Istiem cilj asa i zapisujem na tabli nastavnu jedinicu
Dajem uenicima u paru po jedan kanap koji treba da dre izmeu sebe.
Nekoliko parova treba da zategne kanap, a nekoliko ne.
Uenici su rasporeeni tako da svako moe da vidi svaki kanap ( u dvije vrste okrenuti jedan
prema drugom )
Uoavaju i komentariu kakvi su ti kanapi, na ta podsjeaju, kakve su linije n koje podsjea
kanap i sl.
Crtaju u svesci linije koje su oni pomou kanapa napravili ( svako svoju liniju )
Izlau i imenuju liniju kojun su nacrtali i objanjavaju kako su crtali i kako mogu da je nacrtaju (
mogu li slobodnom rukom )
Objanjavam uenicima nain crtanja pravih i krivih linija i objanjavam kako se koristi lenjir i
za koje linije
Uenici dobijaju zadatak da u uionici uoe i imenuju krive i prave linije
Dobijaju zadatak da u svesci nacrtaju omiljenu igraku,koristei prave i krive linije ( ne samo
jednu vrstu liniju ve obavezno i obje vrste )
I najzad u zavrnom dijelu asa dajem uenicima zadatak da na crteu djeijeg igralita uoe i
podebljaju plavom bojom krive, a crvenom prave linije.
Prilozi:
plakat sa nacrtanim figurama i
nastavni listi sa crteom djeijeg igralita
Dragana Cupara
11
Drugi razred
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema:
Sabiranje i oduzimanje do 100
Nastavna jedinica:
Reavanje tekstualnih zadataka do 100
Razred i odeljenje:
II-4
Ciljevi asa:
Osposobljavanje uenika da reavaju tekstualne zadatke sa dve operacije (sabiranje i
oduzimanje)
Proirivanje znanja vezanih za sabiranje i oduzimanje brojeva do 100.
Osposobljavanje uenika da reavaju tekstualne zadatke.
Sticanje vetina preciznosti, odmerenosti i tanosti u radu.
12
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
METODE/
OBLICI
RADA
AKTIVNOST
UENIKA
Motivacija
5 minuta
Uitelj deli
uenicima listie i
na taj nain ih
uvodi u temu asa,
koja zapoinje
igrom" lanac zanja"
Uenik individualno
reava zadatak, a
zatim celom
odeljenju postavlja
novi zadatak
Frontalni i
individualni
Pripremlje
ni listii sa
zadacima
Usmeno
sabira i
oduzima
do 100
Izrada
zadatak
25 minuta
Nastavnik daje
materijal za
rad,deli uenike u
parove, prua
potrebnu pomo,
prati aktivnost
pojedinca
Uenici u paru
reavaju zadatke,
nakon odreenog
perioda izvetavaju
o uraenom
Rad u paru,
Frontalni
Pripremlje
ni zadaci
po
nivoima,
projektor
podele
zaduenja
radei u
paru, ree
tekstualni
zadatak sa
dve
operacije,
razvijaju
sposobnost
procenjiva
nja
sopstveno
g i tueg
rada
Nastavni
listi
Sabira i
oduzima
do 100
Prezentacij
a uraenih
zadataka
10 minuta
Zavrni deo
asa
5 minuta
Prati izlaganje
uenika i proverava
tanost uraenih
zadataka
Deli zadatke i
proverava njihovu
tanost
Uenici reavaju
zadatke na beloj
tabli koji su
projektovani i
komentariu
njihovu ispravnost
Uenici reavaju
zadatak
MEDIJI I
MATERIJAL
ISHODI
Uenik e
biti u
stanju da:
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
NAPOMENA
Ovo treba da
probudi
interesovanje
kod uenika za
dalji
rad,podstakne
ih da
razmiljaju i
primene
naueno
Ovakav nain
rada u drugom
razredu
omoguava
vrnjako
uenje i bolju
saradnju
uenika u
odeljenju.
Plenum
individualni
Cilj je
razvijanje
ljubavi prema
matematici
Opis asa:
Tema ovoga asa je reavanje tekstualnih zadataka do 100.
Uvodni deo asa zapoinjemo igrom " Lanac znanja".Kroz ovu igru ponavljamo tehniku usmenog
sabiranja i oduzimanja brojeva do 100, koja e biti uenicima neophodna pri reavanju
tekstualnih zadataka. Treba unapred pripremiti kartice, po jednu za svakog uenika.Na kartici
je sa jedne strane pitanje , a sa druge odgovor.To pitanje i taj odgovor , nisu povezani.Postoji
jedna kartica samo sa pitanjem( ona zapoinje lanac) i jedna sa odgovorom( ona zavrava
lanac). Svi odgovori su razliiti, kako se ne bi vie uenika javilo da odgovori na neko pitanje.
Svi moraju paljivo da sluaju i uestvuju, kako se lanac znanja ne bi prekinuo.
Nakon ovoga sledi najava cilja asa.
Uenike delim u parove i obavetavam ih o tome kako e raditi na dananjem asu. Uenici rade
u paru. Svaki par dobija dva listia, sa zadacima razliite teine. Pred kraj asa, frontalno,
proveravamo tanost uraenih zadataka-na taj nain to zadatke projektujemo na belu tablu, a

13
uenici izlaze i reavaju ih. Pri reavanju zadataka, svi uenici izlau svoja zapaanja i naine
na koje su reili pojedine zadatke.
U zavrom delu asa uenici reavaju mali logiki zadatak, koji je usko vezan za dananji as.
Prilozi:
Primer listia-" Lanac znanja"
Ja imam prvu kartu.

Koji broj je za 2 vei od 12?

To je broj 14.

Koji broj je za 3 manji od
broja 75?
Zadaci na nivoe za rad u paru
Prvi nivo:
1. Prvi sabirak je broj 24, a drugi razlika brojeva 96 i 60. Izraunaj zbir.
________________________________________________________________________
2. U jednoj seoskoj koli ima 33 devojice, a deaka je za 14 vie nego devojica. Koliko je aka u toj
koli?
________________________________________________________________________
Odgovor:________________________________________________________________
3. U cvearu je stiglo 98 sveih rua. Cvear je izbrojao 24 bele rue, 33 ute i ostale su bile crvene.
Koliko je bilo crvenih rua?
________________________________________________________________________
Odgovor:________________________________________________________________
4. Mala sveska kota 20 dinara, a velika 15 dinara vie. Uro je kupio dve male sveske i jednu veliku.
Koliko je novca potroio?
________________________________________________________________________
Odgovor:________________________________________________________________
14
Drugi nivo:
1. Za koliko je najvei broj devete desetice vei od zbira brojeva 41 i 39?

________________________________________________________________________
2. Stevan, Milena i Verica su se takmiili u branju jabuka. Stevan je ubrao 38 jabuka, Milena za 13 manje
od Stevana, a Verica za 14 vie od Milene. Ko je ubrao najvie jabuka? Za koliko jabuka je pobednik
pobedio drugoplasiranog (onoga ko je bio 2.)?
________________________________________________________________________
Odgovori:_______________________________________________________________
3. U jednom jatu je 45 golubova, u drugom za 12 manje nego u prvom, a u treem za 24 manje nego u
prvom. Jata su se spojila. Koliko golubova nedostaje pa da ih bude 100?
________________________________________________________________________
Odgovor:_______________________
Mali logiki problem za kraj asa

Upii brojeve u prazna polja tako da u svim pravcima zbir bude isti!

Sanja Deli

15
Trei razred
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema:
Prirodni brojevi do 100
Nastavna jedinica:
Sbirnje i oduzimnje desetic prve stotine
Razred i odeljenje:
III3
Analiza uslova:
Odjeljenje III3 broji 24 uenika, 13 djeaka i 11 djevojica.
Od ukupnog broja 12 uenika je romske populacije (interesovanja za matematiku kod ovih
uenika ima,ali ne kod svih).
U odjeljenju su i 2 uenika sa posebnim potrebama, kao i jedan uenik koji odbija da prati
nastavu ( na asu najee crta i ne potuje pravila asa).
Ostali uenici (neromske populacije) veinom su zainteresovani za matematiku.
U odjeljenju mora biti naglaen individualizovani pristup u radu.
Ciljevi asa:
Osposobljavanje uenika za rjeavanje postupk sbirnj i oduzimnj desetic u okviru prve
stotine
Osposobljavanje uenika za brzo sbirnje, ko i za smostlno rjeavanje zdtk
16

1) Materijalni:
proirivanje znanja o deseticama prve stotine
usvajanje osnovnih injenica o postupcima sabiranja i oduzimanja desetica u okviru prve stotine
pokazivanje postupaka za brzo sabiranje
Osposobljavanje uenika za rjeavanje problemskih zadataka
2) Funkcionalni :
razvijanje sposobnosti samostalnog itanja i pisanja desetica prve stotine
osposobljavanje uenika da primijenjuju postupak sabiranja i oduzimanja desetica u okviru prve
stotine
razvijanje sposobnosti za samostalno i brzo sabiranje
osposobljavanje uenika da shvate problemsku situaciju i pokau postupak rjeavanja
3) Obrazovni :
sticanje vjetine tanosti, preciznosti i urednosti u radu
razvijanje vjetine komunikacije u socijalnoj grupi
formiranje vjetine samostalnosti i ekonominosti u radu

17

FAZA/
OKVIRNO
VREME
Motivacija
20 min
Izrada
zadataka
Prvi korak
: 20 min
Drugi
korak:
30min
Zavrni dio
20 min
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
AKTIVNOST
UENIKA
Dijelim uenicima
radni materijal
Vrim podjelu u
parove/grupe
Postavljam hamere
sa tabelama
Obilazim parove
dajem instrukcije
Rade
zadatke uz
pomo
didaktikog
materijala
(mjere,
boje,
upisuju
podatke u
tabeli)
Rade
zadatke na
nastavnim
listiima
Prate
prezentova
nje ostalih
parova i
grupa
Uoavaju i
zakljuuju
o tanosti
uraenih
zadataka
Rad u paru
Rad u grupi
Individualni
rad
Uenici
prate,
posmatraju,
uoavaju
Mape uma
Dijelim uenicima
kartonske kocke sa
zadacima
Dajem instrukcije
za rad
Pomaem
uenicima da
prezentuju
uraene zadatke i
lijepim povratne
informacije na
tabli
Pregledam tanost
Provjeravam da li
uenici prate
izlaganje ostalih
parova
Prdstavljam emu
(crte)
objanjavam
oduzimenje
desetica)
Uenike dijelim u
grupe
Dajem instrukcije
za rad u grupama
Dijelim situacijske
zadatke
Pratim izlaganje
uenikih radova
Podstiemo
uenike da daju
objanjenja
Postavljam pitanja
Dijelim listie sa
domaim zadacima
METODE/
OBLICI RADA
MEDIJI I
MATERIJAL
Kartonske
kutije u boji
Metri koje su
uenici pravili
Ilustracije
tabela na
hamerima
Rad u paru
Rad u grupi
Kartonske
kocke u boji
Nastavni listii
Uoi da metar ima

10 dm
Uoi da do broja
100 upisujemo 10
deset puta
Broji do 100 po 10
(10,20, 30...)
Broji unazad od 100
do 10
NAPOMENA
Na spontan
nain
obnoviemo
jedinice za
mjerenje
duine
sabira desetice do
100
Uoi lake naine
dolaenja do
rjeenja prilikom
sabiranja desetica
Uvjeba brzo
sabiranje desetica
Frontalni rad
Plenum
ema
prikazana na
hameru ili na
moderacijskoj
tabli
Rad u grupi
Rade u
grupama
zadatke
Prezentuju
izraene
zadatke
Daju svoja
miljenja i
zapaanja o
radu na
zadacima
Komentari
u utiske sa
asa
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
Frontalni rad
Nastavni listii
kolska tabla
Uoi vezu sabiranja

i oduzimanja
desetica do 100
Oduzima desetice
do 100
Uoava bitne
podatke u
zadacima
Prikazuje postupke
dolaenja do
rjeenja
Izdvaja najbitnije
podatke
Vizuelnom
percepcijom
pokuau da
dam prikaz
veze sabiranja
i oduzimanja
Uenici e
kroz zadatak
koji je dobila
peta grupa
dati svoj
kritiki osvrt
na as,
njegove
pozitivne i
negativne
strane.
18

Opis asa:
Uvodni dio: Donosim deset kartonskih kutija duine 1m (prilog br.1). Poto uenici sjede u paru svaki
par dobija po jednu kutiju. etiri uenika e biti pridruena nekom od parova, pa emo umjesto 10
parova, imati 6 parova i 4 grupe od po tri lana.Uenike sa posebnim potrebama u prikljuiti nekom
paru,kao i dva uenika koji loije prate nastavu. Svaki par ima zadatak da pomou metra (pravili su
metre na nekom od prethodnih asova), podijeli kutiju na onoliko dijelova koliko jedan metar sadri
decimetara. Dok uenici rade, ispred table u poreati kocke jednu do druge iste po veliini a razliite
po boji. Uenici e bojiti svoje kutije po zadatim bojama. Svaki par ( grupa) nakon zavrenog rada iznosi
kutiju i na tabeli (hameru)(prilog br.2) upisuju broj cjelina na koje su podijelili kutije. Svaku desetku su
upisali u polje sa razliitom bojom. Naznaku za boje im daju kocke.
Uenicima naglaavam da kad su tako lijepo ispisali desetke, bilo bi dobro da nauimo da ih sabiramo i
oduzimamo. Istiem nastavnu jedinicu: sabiranje i oduzimanje desetica...
Nakon ispisivanja nastavne jedinice ali ne do kraja, prikazujem uenicima sljedeu tabelu gdje e jedan
od lanova para ili grupe sabirati desetke i upisivati odgovarajuu deseticu.
Desetice u reati i u redu iznad u tabeli (prilog br.3).Tako smo ispisali sve desetice prve stotine
(dopunjujem naziv nastavne jedinice na tabli).
Glavni dio: Naglaavam uenicima da svaki par (grupa) uzme svoju kocku, prema boji u koju su oni
upisivali svoje rezultate. U kutijama se nalaze zadaci za svakog od njih. Radie prvo dva razliita
zadatka, a trei zadatak zajedno (naglaavam uenicima da e zadatak na utom papiriu reavati
zajedno).
Za uenike sa posebnim potrebama dau zadatke prilagoene njima. U prilogu br. 4 bie prikazani zadaci
za sve grupe i parove. Uenici e izraene zadatke lijepiti na malim hamerima, tako da kada budu
prezentovali uraeno sva djeca mogu da vide povratnu informaciju.
Nakon prezentovanja i analize uraenih zadataka uenicima prikazujem grafiki prikaz (prilog br. 4)
kako moemo uz pomo prstiju doi do broja 100. Objanjavam kako dolazimo putem sabiranja desetica,
a zatim putem oduzimanja.
U ovom dijelu asa spajam po dva para u grupe (formiram 5 grupa) koje e dobiti situacijske zadatke
(prilog br. 5).
Zavrni dio:Analiza uraenih zadataka. Uenici komentariu i prikazuju kako su doli do rjeenja.
Nakon izlaganja pete grupe, koja je na kraju imala zadatak da komentarie zapaanje o asu, diskusiji
e se prikljuiti i ostali.
Zadavanje domaeg zadatka.
Prilozi:
prilog br.1
1) 2)
3)
5)

2)
4)
6)
19
7)
8)
9)
10)
Prilog br.2
10
10
10
10
10
10
10
10
10
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Prilog br.3
10 20
30
4
0
5
0
60 70 80
90
100
10 + 10 = 20
10+10+10 = 30
10+10+10+10 =40
10+10+10+10+10 =50
10+10+10+10+10+10 = 60
10+10+10+10+10+10 +10 =70

10+10+10+10+10+10
+10 +10 = 80
10+10+10+10+10+10 +10 +10 +10 = 90
10+10+10+10+10+10 +10 +10 +10 +10 =

100
20
Prilog br. 4
40+10=__
40+20=__
_
10+10=__
______ __
70+30=___
70+10=__
10+10+__=
=30
10+10+10+
10+10+10+
__=70
10+10+10+__
_+10+10=60
50+10= ____
60+20=____
10+10+__=30
10+__+10+
+10+10=50
20+10=___
30+20=___

10+___=20
___+10=20
20+10+20=__
40+10+___=60
10+10+____
+____=40
10+___+10
+10=40
50+50=____
40+60=___
10+10+10+1
0+10=____
90+10=___
40+30=__
10+10+10+_
__=40
10+10+10+1
0+10+10+10
+10+__=90
50+___=60
40+___=100
10+____+10
+__+10=50
10+10+10+1
0+10+___=6
0
30+70=_____
40+____+10=100
___+10+__=30
10+___10+10+
__+10+10+__+
__+10=100
30+50=___
50+___+30=100
___+10+10=30
10+___10+_
___+10=50
21
10
9
4
3
8
7
2
1
6
5
10+10
++__+
10=40
Prilog br. 5
10
10
10
10
10
10
10
10
00
20
20
10
30
10
30
40
40
50
50
100
40
10
20
30
70
60
90
80
60
80
90
40
70
30
20
22
Prilog br. 6
I grupa: Sa roditeljima idete u kupovinu. Lopta koju elite da kupite kota 20 eura.Majka vam predlae da je bolje
da kupite trenerku i patike za 70 eura. S obzirom da vam trebaju patike i trenerka vi odluujete da kupite i loptu.
Koliko ete eura potroiti za kupovinu?
Patika________
Trenerke ________
Lopte __________
II grupa:
Treba da izmjerite duinu i irinu igraonice koja je oblika pravougaonika. Dobili ste tapove umjesto metra da to
uradite.Jedan tap je duine 1m a drugi 2m. Ako ste na roendan pozvali 20 djevojica i duplo vie djeaka morate
procijeniti da li je veliina igraonice dovoljna za toliko gostiju. Igraonica je duine 4m i irine 3m. Izraunaj:
Duinu igraonice u decimetrima:___________________
irinu igraonice u decimetrima:_____________________
Broj djeaka pozvanih na urku:______________________
III grupa: Vas etvoro ste drugari koji su odluili da prodaju svoje likovne radove, kako bi zaradili neto novca za
ulaznice u pozorite. Svako od vas je izloio svoj rad i postavio cijenu. Ako ukupna suma vaih radova kota 40 eura,
vi ete polovinu novca potroiti za ulaznice. Kolika je cijena:
Vaih radova:
1)_____
2)_____
3)_____
4)______
Jedne ulaznice______
IV grupa: Odluili ste da proitate knjigu za 5 dana. Poto knjiga ima za 10 strana manje od jedne stotine, vi ste
odluili da zadnji dan proitate taj dio strana za koliko je manje od 100. Prvi i trei dan proitaete isti broj strana
, a on je polovina od 40. Drugi i poslednji dan proitaete takoe isti broj strana. Koliko strana ste proitali:
Prvi dan_______
Drugi dan______
Trei dan_______
etvrti dan _______
Peti dan__________
V grupa: Va as je trajao onoliko minuta koliko je oznaenih cjelina na 9 kartonskih kutija od 1m. Da bi to bolje
shvatili dananju lekciju, as smo radili po cjelinama.Zamislite etiri cjeline.Prva, druga i etvrta cjelina su trajale
isto minuta. A to je ba onoliko koliko treba kazaljki na satu da obie jedan krug. Koliko minuta su trajale:
Prva cjelina__________
Druga cjelina _________
Trea cjelina___________
etvrta cjelina__________
Da li je as trajao predugo?
Napiite ta vam se dopalo a ta ne na asu i zato?

Rajka epi

23
etvrti razred
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema:
Svojstva operacija sabiranja i oduzimanja
Nastavna jedinica:
Zavisnost zbira od promjene sabiraka
Razred i odeljenje:
IV2
Analiza uslova:
Odjeljenje broji 19 uenika. Veina uenika je zainteresovana za rad, voli matematiku, ali u odjeljenju
je i uenik sa cerebralnom paralizom, uenik iji je maternji jezik albanski i uenik i uenica sa
emocionalnim poremeajem. Ipak, atmosfera je lijepa uenici vole da pomau onima koji zaostaju u
radu, pa smatram da e postupnim objenjavanjem biti ostvaren cilj asa.Grupe e biti tako formirane
da u svakoj grupi budu bolji uenici i uenici kojima je potrebna pomo.
Ciljevi asa:
Osposobljavanje uenika da shvate kako se mijenja zbir u zavisnosti od promjene sabiraka
-razumijevanje zakonitosti promjene zbira u zavisnosti od promjene sabiraka
-osposobljavanje uenika da primijene usvojena matematika znanja pri rjeavanju raznovrsnih
zadataka iz ivotne prakse
-razvijanje logikog i analitikog miljenja i zakljuivanja
-razvijanje vjetine komunikacije u socijalnoj grupi
-sticanje vjetina tanosti, preciznosti i urednosti u radu
24
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
Uvod
5 minuta
Ciljevi/zadac
i asa
5 minuta
Glavni dio
25 minuta
AKTIVNOST
UENIKA
Zadaje
standardni
zadatak za
obnavljanje
gradiva
Postavlja
pitanja
Djelimino
upoznaje
uenike sa
ciljevima asa
Rjeavaju
zadatak i
odgovaraju na
postavljena
pitanja
Individualni
rad
Zadatak sa
table
Sluaju/
postavljaju
pitanja
Frontalni
rad
Zadatak sa
table
Rjeavaju
zadatke sa
nastavnog
listia
Grupni rad
Nastavni listii
sa zadacima,
plakat,
flomaster
Nagovjetava
povezanost
dananjeg
sadraja sa
prethodno
obraenim
Dijeli uenike
u grupe
Dijeli nastavne
listie sa
zadacima,
plakate i
flomasere
Daje
instrukcije
Upravlja
radom, daje
dodatna
objanjenja
grupama ako
je potrebno
Aktivno
uestvuju u
rjeavanju
zadataka
Aktivno
uestvuju u
prezentaciji
Postavlja
pitanja,
Odgovara na
pitanja
Postavljaju
pitanja
Predstavlja
pripremljene
plakate i
obrazlae
MEDIJI I
MATERIJAL
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
NAPOMENA
Rijei tekstualni
zadatak pomou
sabiranja
Zainteresovati
uenike za
dalji rad
Prepozna
promjenu zbira
u zavisnosti od
promjene
sabiraka
Komunicira sa
ostalim
lanovima u
grupi
Plenum
Tabla i
magneti
Uporeuju
svoja rjeenja
sa ostalim
rjeenjima
Izvode
zakljuak
Komentariu
zavisnost zbira
od promjene
sabiraka
Odgovaraju na
pitanja
Zavrni dio
10 minuta
METODE/
OBLICI
RADA
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
Argumentovano
diskutuje
Plenum
Uporeuje svoje
odgovore sa
odgovorima
drugih
Plenum
Pripremljeni
plakati:
Signal
prstima
-Prilog 1
-Prilog 2
-Prilog 3
Vjeba
preciznost
odgovora
Prepozna i opie
promjenu zbira
u zavisnosti od
promjene
sabiraka, kao i
stalnost zbira
Poto je uz
svaku novu
temu dat
jednostavan
primjer uenici
razmiljaju o
nainu
njegovog
rjeavanja
25
Opis asa:
U uvodnom dijelu asa zadajem zadatak uenicima sa sabiranjem i traim od njih povratnu informaciju o
brojevima kod sabiranja. Nagovjetavam da e dananja nastavna jedinica biti vezana za brojeve kod
sabiranja i objanjavam da e sami moi da daju naslov nastavnoj jedinici nakon rjeavanja zadataka.
U glavnom dijelu asa dijelim uenike u 4 grupe, dajem im nastavne listie sa zadacima, plakat i
flomaster.
Dajem im instrukcije za rad. Sugeriem im da tekstualni zadatak rade tek kad rijee ostale zadatke i
donesu zakljuak o kakvim se pravilima kod sabiranja radi.
Pratim rad u grupama, dajem objanjenja ako je potrebno.
Nakon odreenog vremena predstavnici grupa izlau svoja rjeenja i iznosi zakljuke koje su donijeli.
Ostali uenici prate izlaganje , uporeuju svoje zakljuke, postavljaju pitanja, dodaju ako imaju neto.
Predstavnici grupa izlau na kraju rjeenje tekstualnog zadatka, ostali uenici prate izlaganje i
komentariu.
Nakon izlaganja predstavnika istiem plakate sa svojstvima promjene zbira u zavisnosti od promjene
sabiraka.
Poslije svega postavljam pitanje uenicima: Kako bi ste dali naslov dananjoj nastavnoj jedinici?
Zapisujem naslov na tabli
Zavisnost zbira od promjene sabiraka
U zavrnom dijelu asa postavljam im par pitanja kako bih provjerila usvojenost nastavne jedinice i
dobila povratnu informaciju.
Zadajem domai zadatak: zadaci na str. 69
Prilozi:
Uvodni zadatak:
Izraunaj zbir brojeva 350 i 40 , pa svakom broju u zadatku pridrui njegov naziv.
Prilozi za glavni dio asa bie formirani kao nastavni listii za grupe:A, B, C i D.
Za kraj rada u grupama predvien je isti tekstualni zadatak.
Plakati sa promjenama zbira u zavisnosti od promjene sabiraka.
Provjera usvojenosti nastavne jedinice kroz pitanja.

26
A GRUPA
A
120
b
30
a+b
250
90
120+40
30
250
90-30
120
30+60
250-50
90
120+80
30
250
90-60
a+b
Ako ste uoili promjene sabiraka i zbira dovrite sljedeu matematiku jednakost.Objasnite rijeima.
a+b=c
(a + n) + b =
a + ( b - n) =
a + ( b + n) =
(a n ) + b =
A
200
300
200+50
a+b
450
180
300-50
450-10
180+10
200+60
300-60
450-20
180+20
200+100
300-100
450-50
180+50
a+b
a+b=c
(a + n) + (b n) =
( a n) + (b + n) =
Tekstualni zadatak o biblioteci
B GRUPA
A
a+b
640
80
370
90
640-10
80
370
90+10
640
80-20
370+30
90
640
80-100
370
90+50
a+b
a+b=c
(a + n) + b =
(a n) +b =
a + ( b + n) =
a+(bn)=
a+b
340+10b
340
280
150
430
340+10
280 - 10
150 -20
430 +20
340 +20
280 -20
150 - 40
430 + 40
340 +60
280 -60
150 -50
430 +50
a+b
27

a+b=c
(a + n) + (b n) =
( a n) + (b + n) =
C GRUPA
A
a+b
550
240
330
170
550+50
240
330-100
170
550
240+60
330
170-70
330-30
170
550+100
a+b
a+b=c
(a + n) + b =
( a n ) +b =
a + ( b + n) =
a+(bn)=
A
a+b
146
34
280
420
146 +4
34 - 4
280 -20
420 +20
146+10
34 -10
280 -50
420 +50
146 +14
34 -14
280 -80
420 +80
a+b
a+b=c
(a + n) + (b n) =
( a n) + (b + n) =
28
D GRUPA
A
a+b
a+b
456
44
760
200
456-20
44
760+20
200
456
44-24
760
200+40
456-56
44
760+14
200
a+b=c
(a + y) + b =
( a y ) +b =
a + ( b + y) =
a+(by)=
A
a+b
a+b
248
52
485
25
248-8
52+8
485 +5
25-5
248-18
52+18
485+15
25-15
248-48
52+48
485+10
25-10
a+b=c
(a + y) + (b y) =
( a y) + (b + y) =
Tekstualan zadatak o biblioteci
*U biblioteci ima 4 police , a svaka polica ima dvije pregrade. U svakoj pregradi je postavljen odreen broj knjiga.
Bibliotekar je prebacivao knjige, tako da u svakoj pregradi jedne police ima isti broj knjiga.
1. Koliko knjiga ima na svakoj polici ?
2. Kako je bibliotekar rasporedio knjige u pregradama svake police?
Zapii zadatak ispod svake police koristei svojstvo stalnosti zbira.
40
20
130
60
_____________________________________________________
250
140
550
350
_____________________________________________________________________________________
29

*PLAKAT SA RJEENJEM TEKSTUALNOG ZADATKA, ZA PROVJERU RADA
40
20
130
60
60
190
(40-10) +(20+10) =60
250
140
390
(250-45) + (140+45) =390
(130-35) +(60 +35) =190
550
350
900
(550-200) + (350+200) =900
PLAKAT 1
a+b=c
(a + n) + b = c + n
(a n) + b = c n
Ako jedan sabirak poveamo za neki broj, a drugi sabirak
ostane isti i zbir e se poveati za isti taj broj.
Ako jedan sabirak smanjimo za neki broj , a drugi sabirak
ostane isti, zbir e se smanjiti za isti taj broj
PLAKAT 2
a+b=c
(a + m) + (b m) = c
(a - m) +( b + m) = c
Ako jedan sabirak poveamo za neki broj , a drugi sabirak
smanjimo za isti taj broj , zbir se nee promijeniti.
Ovo svojstvo se zove STALNOST ZBIRA.
Pitanja za provjeru znanja na kraju asa:

to e se dogoditi sa zbirom, ako se jedan sabirak povea za 4 ?
Kako se mijenja zbir ako se jedan sabirak smanji za 30 ?
ta e se dogoditi sa zbirom ako jedan sabirak smanjimo za 20, a drugi poveamo za 20?
Kako e se promijeniti zbir ako se oba sabirka smanje za 30 ?
Kako e se promijeniti zbir ako se oba sabirka poveaju za 20 ?
Kako mijenjamo sabirke da zbir ostane nepromijenjen ?

Nikolina Zekovi

30
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema:
Mjerenje
Nastavna jedinica:
Jedinice za mjerenje duine
Razred i odeljenje:
IV-2
Ciljevi asa:
Upoznaje standardne jedinice mjere i njihov meusobni odnos
Materijalni: Sticanje znanja o jedinicama mjere manjih od metra.
Upoznavanje sa meusobnim odnosom veliina jedinica mjere za duinu manjih od
Metra.
Funkcionalni: Osposobljavanje za mjerenje standardnim jedinicama mjere
Uvjebavanje pretvaranja dvije susjedne jedinice vieimene koliine u istoimene
i obrnuto
Vaspitni: Sticanje vjetina tanosti, preciznosti i odgovornosti.
Razvijanje komunikacijskih vjetina.
31
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
Motivacija
10minuta
Izrada
zadataka
25 minuta
AKTIVNOST
UENIKA
--ita
zanimljivosti
o nainu
mjerenja
nekih naroda
prije
nastanka
metra i
lenjira.
--Sluaju itanje
teksta. Uestvuju
u razgovoru.
Odgovaraju na
pitanja i
postavljaju
pitanja.
--navode jedinice
mjere koje
poznaju iz
prethodne godine.
Zaapisuju,
imenuju
Dijaloka,
frontalni
Zanimljiv
tekst
Upoznaju se sa
nestandardnim
jedinicama
mjere.
Uoavaju
nedostatke
mjerenja
nestandardnim
jedinicama
mjere. Shvataju
znaaj
postojanja
standardnih
jedinica mjere.
Svrha
zanimljivih
tekstova je
zainteresovanos
t za dalji rad.
--sluaju uputstva.
--rjeavaju
zadatke u grupi
Grupni rad
Papirne trake
od 1cm, 1dm
i 1m
--Mjeri i zapisuje
odabranom
jedinicom mjere
--uoava odnos
susjednih jedinica
mjera
--pretvara dvije
susjedne jedinice
mjere
--pretvara
vieimene
koliine u
istoimene i
obrnuto
--uporeuju svoje
odgovore s
odgovorim ostalih
grupa
Primjenjuju
steeno znanje
u praktinom
primjeru
--Mjere, itaju i
zapisuju mjernu
jedinicu i
mjerni broj
--pretvaraju
istoimene
koliine u
vieimene
--uporeuju
Primjenjuju
naueno na
linom
primjeru.
Razvijaju
zainteresovanos
t za dalji rad na
istoj temi
--Podstie
uenike na
obnavljanje
oznaka
jedinica za
mjerenje,
njihovo
itanje i
zapisivanje.
(obnavljanje
sadraja iz
prethodnog
razreda)
--Dijeli
uenike u
grupe.
--daje
zadatak
grupama i
lanovima
grupa
METODE/
OBLICI RADA
MEDIJI I
MATERIJAL
Mape uma
--rjeavaju
zadatke na
nastavnom listiu
individualni
Nastavni
listi
Rad u paru
Mjera visine
--daje
zadatke na
nastavnom
listiu
Zavrni dio
10 minuta
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
Predstavlja
mjera visine
Mjere visinu
druga/rice i
zapisuju u tabelu
na tabli
NAPOMENA
Opis asa:

32
Na tabli piem rije Mjerenje i iniciram razgovor kroz pitanja: ta moemo da mjerimo? ime
mjerimo? Koje jedinice mjere smo upoznali do sada? ta njima mjerimo? ta znamo o tim
jedinicama mjere? (crtam na tabli pojmovnu mapu sa dobijenim podacima). ime moemo da
izmjerimo duinu klupe, uionice, sveske i sl? napomena: (rije je o etvrtom razredu
devetogodinje osnovne kole i uenici su upoznati sa standardnim i nestandardnim
jedinicama mjere za duinu, njihovim obiljeavanjem, ali ne i o njihovom meusobnom
odnosu).
Nakon kratkog obnavljanja nauenog iz prethodnog razreda slijedi itanje zanimljivih podataka
o mjerenju nekad kod razliitih naroda, kao i o razlogu za uvoenje standardne jedinice mjere.
Poslije itanja teksta uenici odgovaraju na pitanja vezana za sadraj teksta. ta su ljudi
nekada koristili kao jedinicu mjere za duinu? Koju jedinicu mjere su koristili Egipani, a koju
Englezi i Arapi? Kako se nazivala jedinica mjere kod starih Crnogoraca? ta je u tim jedinicama
mjere predstavljalo problem? Zato? Kako je rijeen taj problem?
Nakon analize proitanog dolazimo zajedno do zakljuka o kojoj vrsti mjerenja emo govoriti na
ovom asu. Dopisujem naslov na tabli Mjerenje duine.
Nakon toga, dijelim uenike u grupe metodom jednakih simbola. (ulica, tap, sto, ucionica...)
lanovi grupe (tri lana u grupi) dobijaju papirne trake. Jedan lan papirnu traku duine 1m,
drugi traku duine 1dm, a trei traku duine 1cm. Svaka grupa dobija jednak materijal. Zadatak
jedne grupe je da izmjeri duinu stola, druge - duinu tapa, tree - duinu plakara, etvrte duzinu slike, pete - duinu table, este - duinu vrata i sedme - duinu katedre.
Svaki lan zapisuje svoj mjerni broj i jedinicu mjere kojom je mjerio u tabelu na tabli. Kada sve
grupe zavre svoj zadatak, slijedi uporeivanje mjerenja tj. uoavanje odnosa jedinica mjere.
Npr. Tabla je duga 2m ili 20dm ili 200cm. Tako za sve mjerene predmete. Cilj ovog zadatka je
da samostalno zakljue koliko je odnos izmedju susjednih jedinica mjere.
Dopunjavam pojmovnu mapu zapoetu na poetku asa. (odnos jedinica mjere). Napominjem
ako mjerimo manjom jedinicom mjere i elimo da izrazimo mjerenje u veu jedinicu mjere tada
dijelimo sa 10 ili 100 i obrnuto. (kroz primjer table. Tabla je duga 200cm. Koliko je to dm?
Koliko je to metara? I obrnuto.)
Uenici individualno rjeavaju zadatke na nastavnom listiu. Cilj je da provjerim stepen
usvojenosti nauenog gradiva iz prethodne aktivnosti.
Povrtna informacija je na tabli uz dodatna objanjenja gdje za to postoji potreba. Objanjenja
njaprije daju uenici, ukoliko ne mogu to ini uitelj.
U zavrnom dijelu asa uenici podijeljeni u parove (prema mjestu sjedenja) izlaze pred tablu
gdje se nalazi mjera visine i mjere jedan drugog. Mjernu jedinicu zapisuju u tabelu na tabli i
pretvaraju jednoimenu jedinicu mjere u vieimenu. Npr. 145cm=1m 4dm 5cm. Aktivnost se
ztavrava kada svi uenici izmjere svoju visinu.
Dijelim nastavne listie za domai zadatak.
Prilozi:

33
Prilog 1:
Nekada se mjerilo...
ta je postojalo prije nego to su izmiljeni lenjir i metar?
Skoro svi narodi za izbor jedinica mjere za duinu su koristili ono to im je najblie, a to su dijelovi sopstvenog
tijela i priruna sredstva: palac, dlan, pedalj, lakat, stopa, korak. Nije bilo naroda koji nije izmislio svoju jedinicu
mjerenja.
Za stare Egipane osnovna mjera za duinu je lakat tj rastojanje od kraja savijenog lakta do prstiju. Lakat je bio
podijeljen na sedam dlanova, a dlan na etiri prsta. Meutim, duina laktova se razlikovala i zbog toga su u starom
Egiptu izmislili novu jedinicu mjere koju su nazvali zajedniki lakat. To su bili tapii dogovorene duine.
Englezi su smatrali standardnom jedinicom kraljevsku stopu iz potovanja prema kralju, dok su iz iz istih razloga
stari Arapi za standardnu duinu uzimali kosu sa njuke magarca.
U Crnoj Gori se do pred kraj devetnaestog vijeka kao mjera za duinu koristio ARIN. Njegova duina je iznosila 68
centimetara. Arin je bio od drveta ili metala, pri emu su drvene arine pravili sami majstori. Problem je nastao
kada su majstori pravili arine manje ili vee od dogovorenih. I danas postoji izreka kada se neko ne slae u neemu
mjerimo razliitim arinama ili imaju razliite arine.
Poto su stare jedinice mjere za duinu zavisile od veliine tijela ovjeka koji mjeri i razlikovale su se od zemlje do
zemlje, njihovi rezultati nijesu bili jednaki i nijesu se mogli uporediti. Zato naunici se dogovaraju da naprave
standardne jedinice mjere koje e koristiti skoro svi narodi u svijetu. To i uine. Danas imamo veinu zemalja koja
koristi metar kao osnovnu jedinicu mjere, kao i mi.
Prilog 2: Tabela za zapis mjerenja grupa:
CM
DM
Sto
Tabla
Katedra
Vrata
Slika
Plakar
tap
Prilog 3: Zadaci na nastavnom listiu:
1.Izrazi:
a) u decimetrima 30m=___dm
900cm=___dm
b) u metrima 60dm=___m
600cm=___m
2.Pretvori u traene jedinice mjere:
8dm4cm=____cm
3m3dm=____dm
7dm4cm=_____cm
3.Duine izrazi sa dvije jedinice mjere:
59cm=___dm___cm
37dm=___m___dm
82cm=___dm___cm
2m5dm=____dm
41dm=___m___dm
Prilog 4. Tabela za mjerenje uenika

Lejla
Milo
Sara M.
Sara H. itd.
cm
143
157
160
140
m
1
dm
4
cm
3
34
Prilog 5. Pojmovna mapa

10
m
:10
Meta
r
mase
d
m
decimetar
duine
:10
mjerenj
e
:100
zapremine
10
100
centimetar
c
m
Prilog 6: zadaci za domai

1.Izmjeri duinu sledeih predmeta i izrazi u traene jedinice mjere:
cm
dm
cm
Kuhinjskog stola
Kreveta
Tepiha
2. Uporedi i stavi odgovarajui znak <, > ili =

20m
20cm 20m
20cm
5dm
50cm
6dm
70cm
70cm
70dm
10m
1000cm
90cm
9m
3.Uiteljica je izmjerila i zapisala visine uenika: Vlada, Petra, Sava i Asima. Ispostavilo se da je petar vii od
Vlada, ali je nii od Asima. Savo je nii od Vlada. Kako izgleda uiteljiina tabela ako zna da su visine sledee:
140cm, 135cm, 125cm i 115cm.
Imena uenika
Visina (cm)
Visina (...m...dm...cm)

Irena Femi
35
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema:
Raunske operacije s prirodnim brojevima do 1000
Nastavna jedinica:
Odreivanje nepoznatog umanjenika i umanjioca
Razred i odeljenje:
IV, podruno odjeljenje
Analiza uslova:
Razred se sastoji od 9 uenika a formiran je prema mjestu stanovanja.Pripadaju zajednici kombinovanog
odjeljenja od tri razreda ( II, III, IV ).Zbog specifinog sastava odjeljenja i upuenosti uenika jednih na druge u
maloj seoskoj zajednici izraen je visok stepen saradnje i meusobnog pomaganja starijih malaima i
obrnuto.etvrti razred ( ,,MATORCI ) kao najstariji u odjeljenju razvili su visok stepen koncetracije pri usvajanju i
uvjebavanju nastavnih sadraja.To je uslovljeno injenicom to su prisiljeni da ,,sluaju sadraje drugih razreda
a pri tome realizuju i rjeavaju svoje zadatke.Zato, meu njima, postoji jaka veza pri radu zasnovana na
meusobnoj pomoi, podrci i saradnji.
U IV razredu postoje tri nivoa sposobnosti za usvajanje matematikih sadraja.Ali, dobra osnova steenog znanja
(u skladu s njihovim sposobnostima) iz prethodnih razreda i velika ljubav prema ovom predmetu donosi pozitivne
rezultate.Uvijek su spremni da se suoe s problemima i izazovima i ,bez stida, lutaju, trae, pronalaze rjeenje
istih.Od uiteljice su usvojili stav da je sramota nita ne raditi, a da svaki problem ima stotinu rjeenja.Zato se
odlikuju upornou pri matematikim izazovima.
Rad e se zasnivati u uionici uz primjenu skromnih raspoloivih nast.sredstava.
Ciljevi asa:
*Usvajanje novih matematikih pojmova i termina u okviru raunskih operacija sabiranja i oduzimanja;
*Osposobljavanje uenika da shvate i rjeavaju zapisane jednaine sa sabiranjem i oduzimanjem;

Materijalni:
-Usvajanje simbolikog zapisa jednaina sa nepoznatim sabirkom,umanjenikom i umanjiocem;
-Razumjevanje veze izmeu sabiraka i zbira; umanjenika, umanjioca i razlike;
-Usvajanje definicija za odreivanje nepoznatog: sabirka, umanjenika, umanjioca;
-Razumjevanje veze izmeu operacija sabiranja i oduzimanja;
Funkcionalni:
-Osposobljavanje uenika da primjenjuju definicije izraunavanja nepoznatog sabirka, umanjenika i umanjioca na
konkretnim matematikim zadacima;
-Razvijanje logikog i analitikog miljenja na osnovu poznatih komponenti pri odreivanju nepoznatih u
matematikom zadatku u obliku jednaine ili teksta;
-Osposobljavanje da se matematiki problem iskazan tekstualno prikae matematikim terminima, u obliku
jednaine;
-Rjeavaju jednaine oblika , I s + II s = Z ; X Uc = r ; Uk X = r ;
-Razvijanje logikog i analitikog miljanja na osnovu poznatih podataka i formiranje algoritama rjeavanja
jednaina;
Vaspitni:
-Razvijanje vjetine pismenog i usmenog obrazlaganja svakog izraza pri rjeavanju jednaine;
-Formiranje preciznosti pri raunanju i urednosti pri zapisivanju rjeenja jednaina;
-Sticanje osjeaja za saradnju oblika pruanja ili primanja pomoi pri rjeavanju jednaine u okviru kolektiva;
36
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
Uvodni dio:
Motivacija
10 minuta
Glavni dio:
20 minuta
uoavanje
matematikih
zakonitosti
8 minutarjeavanje
zadataka
Zavrni dio:
7 minuta
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
AKTIVNOST
UENIKA
METODE/
OBLICI RADA
Pregleda domae
zadatke uenika,
utvruje nivo
razmjevanja
Zadaje uenicima
zadatak usmenim
putem,inspirisan
svakodnevicom
Najavljuje ciljeve
asaPokazuje
uenicima pano s
prethodnog asa i
trai njegovo
tumaenje
matem.jezikom
Zadaje primjere
zadataka i
postavlja pitanja
usmjerena ka
otkrivanju i
uoavanju
matematikih
pravila date
nast.jedin.
Zadaje nastavni
listi s unapred
pripremljenim
zadacima
Dijeli uenicima
listie s rjeenjima
radi provjere
tanosti sopstvenih
radova
Proglaava
pobjednike u
pripremljenim
izazovima
Provjerava stepen
zadovoljstva
uenika samim
asom
Zadaje domai
zadatak uenicima
i objanjava
oekivanja
Pokazuju domai
zadatak
Rjeavaju zadati
zadatak
Matematikim
terminima tumae
ematski prikaz
izraunavanja
nepoznatog
sabirka
Izrauju algoritam
izraunavanja
nepoznatog
sabirka
Frontalni
oblik rada
Metoda rada
na tekstu,
metoda
razgovora,
Zajedniki
rjeavaju zadatke
i crtaju eme na
osnovu kojih
izvode
matematika
pravila
Rjeavaju zadatke
s nastavnog listia
Izrauju algoritme
rjeavanja
nepoznatog
umanjenika i
umanjioca
Frontalni
oblik
Provjeravaju
tanost svojih
rjeenja pomou
listia s
rjeenjima i
uviaju nivo svog
znanja
U tri rijei opisuju
svoje miljenje i
stav prema
nastavniku i
odranom asu
Lijepe zadatke za
domai zadatak u
svoje sveske i
sluaju uputstva
nastavnika
Individualni
oblik
Tekstualna
metoda,
verbalna
metoda
Metoda
slogovna
slagalica
Metoda
takmienja
Frontalni
oblik,individ
ualni oblik
Metoda tri
rijei
(
feedback
metoda)
Metoda
razgovora
Tekstualna
metoda
ISHODI
Uenik e biti
u stanju da:
NAPOMENA
iva rije
Pisani radovi
uenika
Tekst, rad
nastavnika
Prilog br.1pano,
Prilog br.2
Rjeavaju
tekstualni
zadatak koristei
znanja steena na
prethodnom
asu;Objanjavaj
u ematski prikaz
sa panoa
Zainteresovati
uenike za aktivno
angaovanje u
daljem toku asa,
ponoviti sadraje s
prethodnog asa
kako bi se
nadovezali novi
iva rije
Prilozi u obliku
panoa br.3,4,5,
Rjeavaju zadate
zadatke u obliku
jednaina
koristei znanja
iz prethodnih
razreda i
novosteena
saznanja
Rjeavaju zadatke
s nastavnog listia
primjenjujui
steena znanja i
iskustva od ranije
i s asa
Razvijaju osjeaj
objektivnosti
prema
sopstvenom radu i
angaovanju
Pomou
adekvatnih
primjera i ema
navesti uenika da
na jednostavan
nain uoi pravila
i algoritme
rjeavanja
jednaina
Individualnim
angaovanjem
uenika pri
rjeavanju
zadataka s
nast.listia
utvrditi stepen
razumjevanja i
usvojenosti
sadraja
nast.jedinice
Individualno se
izjanjavaju o
kvalitetu asa,
nastavnikovom
radu i sopstvenim
osjeanjima koja
su se akumulirala
u toku asa
Upoznaju se sa
oekivanjima
domaeg zadatka
i nivoima
njegovog izazova
Objasniti
uenicima da na
anoniman nain
iskau svoje
stavove i
osjeanja prema
odranom asu
Pripremiti ih za
izradu domaeg
zadatka
objanjenjima
MEDIJI I
MATERIJAL
Nastavni listi,
prilog br.6
Simboline
nagrade
iva rije,
pisana rije,
tekst
37
Opis asa:
Uvodni dio( 10 min.):
-Pregled domaeg zadatka (Jesu li svi uradili domai?Je li bilo nejasnih zadataka? )
-Ako postoji potreba da se razjasni neki zadatak iz domaeg to iskoristiti za ponavljanje gradiva
sa prethodnog asa i za uvod u novu nastavnu jedinicu,
-Ako je sve bilo jasno iskoristiti jednu ivotnu priu kako bi se uenici zainteresovali:
Majka je odvajala novac za ,,crne dane.Kad god bi mogla da odvoji neki novac stavljala ga
je na ,,gomilicu.Tako nije ni znala koliko ga ima.Htjela je i samu sebe da iznenadi kada ga
bude brojala.Tako je bilo nekoliko mjeseci a onda je naiao teak period.
Doli su dani kada je majka jedva uspijevala da prehrani svoju porodicu i nita nije mogla da
odvoji za tednju.Iako je gomilica bila nazvana ,,za crne dane majka je smatrala da je ne treba
dirati i da dani nijesu tako crni kad mogu da se prehrane ne uzajmljujui novac.Iznenada,
ukazala se prilika da majka obavi dodatni posao i tako zaradi .Obradovala se majka, obradovala
se i njena djeca.Majka je pola da isti apartmane u kojima su stanovali turisti a u pomo su joj
priskoila i njena djeca da joj olakaju. Poslije petnaest dana majka je dobila 500 za obavljen
posao.Srena ona, a srena i djeca.
Kada je kod kue spojila novac ,,za crne dane i novozaraeni novac ukupno je bilo 900
.Koliko je majka utedjela ,,za crne dane?
Pitanje za uenike:
-Kako emo postaviti zadatak da bismo odgovorili na pitanje?
-ta nam je poznato, a ta ne?
-Neko od uenika zapisuje postavku zadatka na tabli: X + 500 = 900
-Nastavnik pita: ta nam je poznato u ovoj jednaini a ta ne?
-Ko e na datom panou da nas podsjeti na algoritam izraunavanja nepoznatog sabirka?(Izlaze
dva uenika i pomau jedan drugom da se pano popuni.( Prillog br.1)
Nastavnik kai mali pano od prethodnog asa koji predstavlja emu izraunavanja nepoznatog
sabirka kao podsjetnik ( prilog br.2)
-Koja je suprotna raunska operacije operaciji sabiranja?
Kako se zovu komponente kod operacije oduzimanja?
Najava ciljeva asa:Na ovom asu nauiemo kako se izraunavaju nepoznati umanjenik i
umanjilac i kako emo postaviti jednaine na osnovu proitanog teksta ( kao kod primjera na
poetku asa).Takmiiemo se jedni s drugima ko e vie da zapamti i ko e kvalitetnije da
rijei zadatke koje sam pripremila.Nagrada za pobjednika:Bira destinaciju za naredni izlet ili
posjetu kad budemo imali nenastavni dan.
Glavni dio (28 min.):
Poi emo od najjednostavnjeg primjera da bismo shvatili sutinu rjeavanja jednaine.
X 20 = 70 Nepoznat je ?
X = 70 + 20 Na osnovu vaeg ranijeg iskustva kako emo izraunati nepoznati umanjenik?
X = 90
(Neko od uenika diktira nastavniku to e zapisivati na tabli.)
Pr. 90 20 = 70
-Nastavnik zapisuje tri primjera nejednaina sa nepoznatim umanjenikom na tabli i tri uenika
dobrovoljno izlaze da ih rijee.Ako zatreba pomo nastavnik pomae.Primjeri su sljedei:
X 300 = 600 ; x 25 = 75 ; x 64 = 28 ;

38
-Na unapred pripremljenom panou uenici ispisuju algoritam rjeavanja nepoznatog umanjenika
(prilog br.4 ).
-Uenici izvode zakljuak na osnovu postavljenog novog panoa koji prikazuje emu
izraunavanja nepoznatog umanjenika ( prilog br.3 ).
-Zadatak za uenike IZAZOV:Sasluajte paljivo zadatak, i na osnovu ranijeg iskustva postavite
ga i rijeite.Vrijeme rjeavanja 2 minuta.Ko prvi rijei tano i izvede pravilan zakljuak bie
nagraen time to bira sport na narednom asu fizikog vaspitanja.
Zadatak glasi: Sanja je krenula u novogodinji oping.Ponijela je 100 .Poto je kupila vie stvari
, prebrojavi novac utvrdila je da joj je ostalo samo 16 .Koliko je novca Sonja potroila?Kako
emo postaviti zadatak u obliku jednaine?( Poto je proglaen pobjednik nastavljamo s
primjerima.)
IZAZOV BR.2 :Pred vama su ispisana tri zadatka, tri jednaine.Tri dobrovoljca se takmie ko
eprvi da izrauna jednainu bez greke.Jednom od uesnika pomae nastavnik, nema
ljutnje.(Radi se o ueniku koji sporije ui.)Pobjednik kao nagradu dobija obinu olovku s
igrakicom na vrhu.(Takvih nastavnik uvijek ima kao motivaciju i svaka olovka ima drugaiju
igrakicu.Nijesu skupe, ima ihuvijek po bazarima a acima su veoma drage.)Primjeri za
rjeavanje su : 900 x = 200; 75 x = 16; 100 x = 17 ;
Po proglaenju pobjednika ( uenici u tajnom dogovoru putaju svog druga koji sporije ui da
pobjedi) uenici uz pomo nastavnika prave emu za izraunavanje umanjioca.(prilog br.5).
IZAZOV BR.3:Uenici dobijau nastavne listie na kojima se nalaze zadaci koje treba rijeiti.Prvi
zadatak zahtjeva da se izradi algoritam izraunavanja nepoznatog umanjioca.Drugi zadatak
zahtjeva da posloe ispreturane rijei u reenici i time dou do tri osnovna zakljuka
izraunavanja jednaina(metoda slogovne slagalice).Trei zadatak je tekstualni.Zahtjeva
paljivo itanje i postavku jednaine koju treba rijeiti.Po uraenim zadacima uenici uzimaju
listie sa tanim rjeenjima i sami sebe ispravljaju i pokazuju uitelju koliko su bili uspjeni.
( prilog br. 6 ).Uitelj zapisuje njihove zadatke u svesku. Tako dobija uvid u stepen usvojenosti
gradiva.Proglaava pobjednika a koji bira destinaciju za izlet.
Zavrni dio ( 7 min. ):
U zavrnom dijelu nastavnik treba da utvrdi koliko su uenici zadovoljni asom ( feedback i
refleksija).U tu svrhu koristi se metoda 3 rijei.Uenici imaju 3 minuta vremena da smisle i
napiu na dobijenom papiriu ( bez potpisivanja ) tri rijei kojima e iskazati utisak o asu.(
zadovoljstvo, frustriranost, zbunjenost, sigurnost, ponos, radost, strah, ...).
Naredna etiri minuta iskoristiti za odreivanje domaeg zadatka i objanjenje ta se od uenika
oekuje.Zadaci su otkucani na papiru i uenici ga lijepe u svesku.Podijeljeni su u tri nivoa pa
uenici prema elji i mogunostima rjeavaju onoliko zadataka koliko smatraju da mogu, bez
pritiska.(prilog br.7).
39
Prilozi:
Prilog br.1 izgled panoa
Algoritam
1. Zapii jednainu
2. Imenuj komponente
3. Imenuj, to je poznato
4. Imenuj, to je nepoznato
5. Pdsjeti se pravila
za izraunavanje nepoznatog sabirka

X + 500 = 900
Prvi sabirak, drugi sabirak, zbir
Drugi sabirak je 500, zbir je 900
Prvi sabirak
Nepoznati sabirak izraunava se tako to se od zbira oduzme
poznati sabirak
6. Zapii
X = 900 - 500
7. Izraunaj
X = 400
8. Provjera
Zamjenjujemo nepoznati sabirak naenim rjeenjem
400 + 500 = 900
9. Provjera
Uvjeravamo se da smo dobili tanu jednakost : 900 = 900
10. Zakljuak
Jednaina je tano rijeena
Napomena:Tekst pisan crvenom bojom treba da napie neko od uenika;to je oekivano
rjeenje.
Prilog br.2:
Is - X = z
X = z - Is
I sabirakx
___________________________
___________________________
zbir
Prilog br.3 :
X Uc = r
X = r + Uc
Umanjilac
razlika
_______________________________
_______________________________
Nepoznati umanjenik
Prilog br.4 :
Algoritam rjeavanja nepoznatog umanjenika
1. Zapii jednainu
X 200 = 600
2. Imenuj komponente
Umanjenik, umanjilac, razlika
3. Imenuj to je poznato
Umanjilac je 200,razlika je 600
4. Imenuj to je nepoznato
Umanjenik
5. Podsjeti se pravila
Nepoznati umanjenik izraunava se tako to se
umanjilac i razlika saberu.
6. Zapii
X = 600 + 200
7. Izraunaj
X = 800
8. Provjera
Zamjenujemo nepoznati umanjenik rjeenjem u
jednaini : 800 200 = 600.
9. Provjera
800 = 800
10. Zakljuak
Jednaina je tano rijeena.
40
Prilog br.5 :
Uk X = r
X = Uk r
Umanjenik
_______________________________
__________________<<<<<<<<<<<<<
Umanjilac
razlika
Prilog br.6:
Nastavni listi
1.U datoj tabeli napravi algoritam za izraunavanje nepoznatog umanjioca:
Algoritam izraunavanja nepoznatog umanjioca
1.
Zapii jednainu
2.
Imenuj komponente
3.
Imenuj to je poznato
4.
Imenuj to je nepoznato
5.
Podsjeti se pravila
6.
Zapii
7.
Izraunaj
8.
Provjera
9.
Provjera
10.
Zakljuak
2.U datoj tabeli date su tri reenice u kojima su ispreturane rijei.Kada ih sloi po redu , tako ispravne reenice kazuju tri osnovna pravila pri
rjeavanju jednaina sa sabiranjem i oduzimanjem.
P1 :izraunavamo tako oduzmemo razliku od umanjenika to Nepoznati umanjilac

P1 :____________ ____________ ____________ ______ _____ ____ ______________ _____________ ___________
P2:poznati sabirak tako tooduzmemo Nepoznati sabirak izraunavamo od zbira
P2_ __________ ___________ ______________ ____ ____ __ _________ _____________ __________ ____________
P3:izraunavamo tako Nepoznati umanjenik to saberemo razliku umanjilac i
P3:____________ ____________ ____________ _____ ______ ____________ __________ _____ _____________
3.Dino je zamislio neki broj.Kada je od tog broja oduzeo 500, dobio je broj 88.Koji je broj Dino zamislio ?
Rjeenje za nastavni listi:

41

1.Zadatak:
1.Npr. 70 x = 25
2.Umanjenik, umanjilac, razlika
3.Umanjenik je 70, razlika je 25
4.Umanjilac
5.Nepoznati umanjilac izraunava se tako to se od umanjenika oduzme razlika
6.x = 70 25
7.x = 45
8.Zamjenjujemo nepoznati umanjilac naenim rjeenjem u jednaini: 70 45 = 25
9. Uvjeravamo se da smo dobili tanu jednakost : 45 =45
10.Jednaina je tano rijeena
2.Zadatak:
P1 : Nepoznati umanjilac izraunavamo tako to od umanjenika oduzmemo razliku.
P2 : Nepoznati sabirak izraunavamo tako to od zbira oduzmemo poznati sabirak.
P3 :Nepoznati umanjenik izraunavamo tako to saberemo razliku i umanjilac.
3.Zadatak:
X 500 = 88
X = 500 + 88
X = 588
Pr. 588 500 = 88
Dino je zamislio broj 588.
Prilog br.7- Zadaci za domai zadatak:

I nivo
1.Rijei jednaine: a) x + 70 = 100; b) x + 23 = 50; c) x + 56 = 100
2.Odredi nepoznate umanjenike: a) x 28 = 32; b) x 38 = 62; c) x 200 = 550;
3.Izraunaj vrijednost nepoznatog umanjioca: a) 900 x = 350; b) 1000 x = 350;
II nivo
1.Ako broju 57 dodamo nepoznati broj, dobiemo zbir 757.Odredi nepoznati broj.
2.Koliko sam eura potroio ako sam imao 37 eura, a ostalo mi je 5 eura?
3.U kutiji je bilo 56 klikera.Kada je izvaeno nekoliko ostalo je 28 klikera.Koliko je klikera izvaeno?
III nivo
1.Na jednoj polici ima 26 knjiga, a na drugoj 17.Sa polica su uzeli 14 knjiga.Koliko je knjiga ostalo na policama?
2.Dati su zapisi:x+17=32; 71-a; 46+29; 52-x=24; a-25; x-36=54; 13+19 >12;
a)Odredi koji od datih zapisa su brojevni izrazi.Prepii ih i izraunaj njihove vrijednosti.
b)Odredi koji od datih zapisa su izrazi sa promjenljivom.Prepii ih i nai njihove vrijednosti za a= 42.

Svetlana Radulovi

42
Peti razred
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema:
Skup prirodnih brojeva N i No
Nastavna jedinica:
Jednaine sa sabiranjem i oduzimanjem
Razred i odeljenje:
V-1
Analiza uslova:
U odjeljenju ima 20 uenika.Sa jednim uenikom se radi po IROP-u.Svi uenici su zainteresovani za
rad.Spremni su za svaku vrstu saradnje i usvajanje novih znanja.
Ciljevi asa:
- Osposobljavanje uenika za rjeavanje jednaina sa sabiranjem i oduzimanjem
- Osposobljavanje uenika da koriste ranije usvojene pojmove jednaina i rjeenje jednaina
- Proirivanje znanja o jednainama
- Razvijanje logikog miljenja i zakljuivanja
- Navikavanje uenika na postupnost i tanost u raunanju

43
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
METODE/
OBLICI RADA
MEDIJI I
MATERIJAL
Frontalni rad
Plakat,marker
Prilog 1
otkrije pravila
maginog
kvadrata
Nastavni listii
Prilog 2
Komunicira sa
drugarima iz
grupe;
Diskutuje;
Rijei zadatke
MOTIVACIJA
(5min)
Otkriva plakat
sa maginim
kvadratom
Upisuju brojeve u
magini kvadrat
RJEAVANjE
ZADATAKA
(20 min)
Prati podjelu u
grupe
Dijele se u grupe
Dijeli nastavne
listie
Rjeavaju
zadatke sa listia
PROVJERA
ZADATAKA
Prati izvjetaj
grupa
(7 min)

SAMOSTALNI
Dijeli listie sa
RAD UENIKA zadacima
(8 min)
ZAVRNI DIO
(5 min)
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
AKTIVNOST
UENIKA
Grupni rad
Prilog 3
Izvjetavaju o
radu i rezultatima
Samostalno
rjeava zadatke
Individualni
rad
Najavljuje igru
detektiva
Posmatraju
plakat i rjeavaju
Frontalni rad
Zadaje domai
zadatak
Biljee domai
zadatak
Plakat
Prilog 4
Uoi i otkloni
eventualne
greke
Primijeni
usvojena znanja
NAPOMENA
Zainteresovati
uenike za dalji
rad
Navikavanje na
timski rad i
saradnju
Navikava se na
samostalnost u
radu
Logikim
zakljuivanjem
doe do rjeenja
Zbirka
zadataka
Opis asa:
Uenicima otkrivam ,,magini kvadrat (prilog 1). U magini kvadrat uenici upisuju brojeve koji
nedostaju, tako da zbir cifara u svim pravcima bude isti.
Uenici se dijele u 4 grupe sluajnim izborom.Sve grupe dobijaju iste zadatke i rade na njihovom
rjeavanju (prilog 2).Dok uenici rade na zadacima,pratim ih i po potrebi,usmjeravam njihov rad vodei
pri tome rauna da se u rjeavanje zadataka ukljui to vie uenika.
Po zavretku rada pozivam predstavnike grupa da saopte rezultate rada,kao i postupak izrade
zadataka.Ostali uenici uporeuju njihove rezultate sa svojim i ukazuju na eventualne greke i propuste
u rjeavanju pojedinih zadataka.
Predstavnici grupa izvjetavaju po jedan zadatak (redosled izvjetavanja: I grupa prvi zadatak, II grupa
drugi zadatak, III grupa trei zadatak i IV grupa etvrti zadatak.Dok predstavnik izvjetava ostali
uenici prate,provjeravaju tanost uraenog zadatka,kao i pravila izraunavanja nepoznatog
sabirka,umanjenika i umanjioca.Pratim i usmjeravam izvjetavanje uenika i po potrebi dajem dodatna
objanjenja.
Rjeavanje jednaina dalje uvjebavaju samostalnim radom kroz zadatke koji su formirani u tri nivoa.Svi
uenici dobijaju nastavne listie (A,B,C) i sami se opredjeljuju koja e tri zadatka rjeavati (prilog 3).
Po isteku odreenog vremena uzeu nastavne listie (od uenika) koje u pregledati do narednog asa i
zajedno sa uenicima,izvriti njihovu analizu.
Uenicima otkrivam plakat sa zadatkom da budu pravi detektivi i rjee zadatke(prilog 4).
Svi uenici rade na zadacima a odgovara uenik koji se prvi javi i istovremeno objanjava rezultat i nain
na koji je doao do njega.
Uenicima zadajem domai zadatak koji oni biljee u zbirci zadataka.

44
Prilozi:
Prilog 1: MAGINI KVADRAT

13 000
11 000
10 000
7 000
Prilog 2
Zadaci za grupe
1.Zadatak
x + 27 382 = 45 693
Nepoznat je ____________________________________________
emu je jednak sabirak ako je poznat zbir i drugi sabirak__________________
x=__________________________________________________________________
x=__________________________________________________________________
Provjera:____________________________________________________________
2.Zadatak
16 568 + x = 28750
Nepoznat je ____________________________________________
emu je jednak sabirak ako je poznat zbir i prvi sabirak___________________
x=__________________________________________________________________
x=__________________________________________________________________
Provjera:____________________________________________________________
3.Zadatak
x-926 543= 10 821
Nepoznat je ________________________________________________________
Ako su poznati umanjilac i razlika nepoznati umanjenik je jednak __________
x=_________________________________________________________________
x=__________________________________________________________________
Provjera:____________________________________________________________
4.Zadatak
437 256-x= 269 872
Nepoznat je ____________________________________________
emu je jednak nepoznati umanjilac ako su poznati umanjenik i razlika ____
x=__________________________________________________________________
x=__________________________________________________________________
Provjera:____________________________________________________________
45
Prilog 3
Nivo A:
a) Kom broju treba dodati 4 055 da bi se dobio broj 9 000?
b) Koji broj treba oduzeti od broja 31 000 da bi se dobio broj 8 080?
Sastaviti jednaine i odredi njihova rjeenja.
Nivo B:
Rijei jednaine:
a)x + 42 577 65 816 = 56 901
b)4 246 (x+346) = 756
Nivo C:
a) Ana je zamislila neki broj, uveala ga je za 36 514, a zatim umanjila za 20 873 i dobila broj 24 596
Koji je broj Ana zamislila?
b) Odredi udaljenost Zemlje od Mjeseca,ako zna da je raketi upuenoj sa Zemlje na Mjesec,poslije
preenog puta od 87 275 km,preostalo jo 296 125 km puta do Mjeseca.
Prilog 4:
1. Budite detektiv:
A: Nijesam vei od miliona!
B:Nijesam manji od A!
A:Oba smo neparni brojevi!
B:Ja i A razlikujemo se za 2!
A:Ali, zajedno smo dva miliona!
Koji su brojevi A i B?
(Rjeenja: A = 999 999; B = 1 000 001)
2. Pronaite ko ne govori istinu:
A: nije istina da je rjeenje jednaine x 65 372 = 95 broj 65 460
B: 56 789 + 12 840 = 69 639
V: 69 649 12 840 = 56 809
G: Nije istina da B govori neistinu
(Rjeenje: Istinu ne govore B i G)

Sneana Kadijevi

46
esti razred
Priprema za as
Osnovna kola( devetogodinja)
Nastavna tema:
Razlomci
Nastavna jedinica:
Izraunavanje
a
od c ( b je djelilac od c )
b
Razred i odeljenje:
VI 1
Analiza uslova:
U odjeljenju ima 24 uenika,11 djeaka i 13 djevojica.Veina uenika je zainteresovana za
rad,ak se i utrkuju ko e prije da kae rjeenje pa u toj brzini esto i grijee.Par uenika
priom remeti rad na asu pa se moraju dodatno motivisati za rad i stalno nadzirati.Veini
uenika je potrebno vie puta ponavljati i objanjavati smisao tekstualnih zadataka,jer imaju
problem sa razumjevanjem istih.Zato insistiram na rjeavanju to vie tekstualnih zadataka.
Ciljevi asa:
Razvijanje sposobnosti rjeavanja tekstualnih zadataka
a
Razumjevanje naina izraunavanja od c ( b je djelilac od c )
b
a
od c ( b je djelilac od c )
b
a
Funkcionalni:Osposobljavanje uenika da samostalno izraunava od c ( b je djelilac od c )
b
Materijalni :Razvijanje upornosti,razvijanje matematike radoznalosti, razvijanje vjetina
komunikacije u grupi
Materijalni : Usvajanje naina izraunavanja
47
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
Motivacija
15 minuta
Izrada
zadatka
20 minuta
Zavrni dio
10 minuta
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
Zadaje
zadatak vezan
za odjeljenje
Postavlja
pitanja kojima
stimulie
rjeavanje
zadatka
Objanjava
postupak
zapisivanja
rjeenja
zadatka
Dijeli uenike
u grupe
Zadaje
zadatak
Prati rad
grupa i
pomae
uenicima
kojima je to
potrebno
Pralati
izlaganje
predstavnika
jedne od
grupa
Zapisuje
rjeenja i
odgovore na
tabli
Zadaje domai
zadatak
AKTIVNOST
UENIKA
METODE/
OBLICI
RADA
Rjeavaju
zadatak
Individualni
Odgovaraju
na
postavljena
pitanja
Sluaju,
zapisuju
Frontalni
itaju tekst
zadatka
Popunjavaju
tabelu
Odgovaraju
na pitanja
Diskutuju
unutar grupe
Grupni rad
Izlau
rjeenja
zadatka i
odgovore na
pitanja
Diskutuju
izmeu
grupa
Plenum
MEDIJI I
MATERIJAL
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
NAPOMENA
sveska
Rijei zadatak
koristei
predhodna znanja
o razlomcima
Zainteresovati
uenike za
dalji rad
Nastavni
listi sa
zadatkom
Tabela
Komunicira sa
ostalim lanovima
grupe
Izraunava
Uenici koriste
prethodna
znanja ali i
ue od
drugova iz
grupe
a
od c ( b je
b
djelilac od c )
Nastavni
listi
Uporeuje svoje
odgovore sa
odgovorima drugih
grupa
48
Opis asa:
a
od c ( b je djelilac od c )"
b
Uenicima je jo od ranije poznat pojam razlomka kao i njegovo grafiko prikazivanje.
Da bi uenike zainteresovala za rad , zadajem zadatak koji ima veze sa njihovim odjeljenjem.
"Uskoro nas oekuje izlet i polovina uenika e ii na izlet.Koliko uenika ide ?
3
"Zavreno je prvo tromjeseje i
uenika je prolo vrlodobrim uspjehom.Koliko je uenika
4
vrlodobro ?
Uenici individualno rade i putam ih da daju to vie odgovora na zadatak.
Zatim na tabli zapisujem postupak rjeavanja postavljenih zadataka uz objanjenje.
Potom dijelim uenike u grupe po etiri uenika i svaka grupa dobija nastavni listi sa
zadatkom.
Grupe zajedniki rjeavaju zadatak ,popunjavaju tabelu,daju odgovore na pitanja.
Predstavnik jedne od grupa izlae rjeenje zadatka i ita odgovore na pitanja.
Nastavnik zapisuje rjeenja i odgovore na tablu.
Ostale grupe sluaju,i na kraju izlaganja iznesu svoj odgovor u koliko misle da rjeenje ili
odgovori nisu tani.
Na kraju asa zadajem domai zadatak koji je individualan za svakog uenika.
Tema asa je "Izraunavanje
Prilozi:
Zadatak
Sofiji je roendan 20.juna.Odluila je da napravi urku kod kue.Mama joj je za roendan napravila
tortu.Od tate je dobila 30 eura,od bake 10 eura, a od tetke 25 eura.Bila je zadovoljna novcem koji je
dobila za roendan. Roditelji su odluili da joj daju deparac u iznosu od 15 eura poevi od prvoj juna i
tako svaki sledei mjesec.
Onda je poela da razmilja o planovima kako da potroi novac.Planirala je da od novca koji ima
potroi na haljinu,
1
2
na kupai kostim, bi izdvojila za poklon bratu kome e uskoro roendan.
8
5
3
10
Sa kolom 25.septembra ide na dvodnevni izlet izato je odluila da sauva ostatak dobijenog novca.
elja joj je bila da posle roendanske urke povede drugarice na pozorinu predstavu.Za pozorinu kartu
je potrebno da izdvoji
1
od ukupne koliine novca koji je potreban za izlet, to iznosi 2 eura.
25
Jo nije sigurna da li moe da povede drugarice na predstavu i koliko joj novca treba za karte a da joj
ostane dovoljno za izlet u septembru.
49
Na osnovu teksta popuni tabelu:
Budet za jun
Prihodi
Rashodi
(dobijeni novac) ( potroen
novac)
Naziv
Iznos
Naziv
Iznos
Ukupno
1.Koliko
2.Koliko
3.Koliko
4.Koliko
5.Koliko
6.Koliko
Ukupno
je eura Sofija dobila u junu?_____________________________________________________
je eura isplanirala da potroi u junu ?______________________________________________
bi joj novca ostalo ?_______________________________
bi novca Sofija skupila ,od deparca ,do izleta u septembru ?__________________________
joj eura treba za izlet?________________________
drugarica bi mogla da povede na predstavu a da joj ostane dovoljno novaca za izlet?_______
Domai zadatak:
Svaki uenik posebno treba da naznai koliki mu je deparac da bi rijeio zadatak.
Planirao sam da iskoristim svoj deparac da povedem drugare u luna park.
Koliko drugova ( drugarica )mogu povesti u luna park, ako je cijena jedne karte
2
broja 6?
3

Milena Jankovi
50
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema:
Razlomci
Nastavna jedinica:
Pojam razlomka
Razred i odeljenje:
VI-3
Analiza uslova:
OdjeljenjeVI-3 broji 23 uenika(12 djeakai 11 djevojica). Uenici veinom pokazuju interesovanje za

rad.Dvije uenice I dva uenika nemaju ni minimum potrebnih znanja iz prethodnih razreda koji bi im
omoguili nesmetan rad I savladavanje sadraja iz estog razreda. Negativne ocjene imaju I iz drugih
predmeta.Takoe znaajan broj uenika je u prethodnom razredu imao visoke ocjene koje na sprovedenom
inicijalnom testiranju nijesu opravdali.Samo jedan uenik pohaa dodatnu nastavu I ima odlinu ocjenu.
Odjeljenje je prilino ,,priljivo I neznatan distraktor odvlai njihovu panju.
Sa pojmom razlomka sreli su se I u etvrtom I petom razredu pa na ovom asu mogu da vidim ta I koliko
znaju kao I u kojoj mjeri razumiju I primjenjuju pojam razlomka.
Ciljevi asa:
Upoznavanje uenika sa pojmom razlomka oslanjajui se na opaajno saznavanje,

pravilno zapisivanje razlomka,
upoznavanje nove terminologije: brojilac, imenilac
razlikovanje brojioca i imenioca,
sticanje navike izraavanja veliina razlomkom

Materijalni:
Upoznavanje uenika sa pojmom razlomka;
upoznavanje sa pojmovima brojilac i imenilac razlomka.
Funkcionalni:
razvijanje logikog, analitikog i proceduralnog (algoritamskog) miljenja;
Vaspitni:
Razvijajanje:
koncentracije;
sposobnosti za uporan rad;
postupnosti i sistematinosti u radu;
tanosti, preciznosti i urednosti u radu;
pozitivnog odnosa prema matematici i uvaavanje matematike kao podruja ljudske delatnosti;
samopouzdanja i povJerenja u vlastite matematike sposobnosti.
Plan toka asa
51

FAZA/
OKVIRNO
VREME
MOTIVACIJA
10 minuta
ZAJEDNIKI
RAD
UENIKA I
NASTAVNIKA
20 minuta
SAMOSTALA
N RAD
UENIKA
10 minuta
IGRAbrojilac,ime
nilac
3 minuta
DOMAI
ZADATAK
2 minuta
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
Istie
problemsku
situaciju
kako jednu
jabuku
podijeliti na
dva,tri,pet
uenika tako
da pojedu
istu koliinu
jabuke?
Daje
uputstva za
rad
uenicima
AKTIVNOST
UENIKA
METODE/
OBLICI RADA
MEDIJI I
MATERIJAL
ISHODI
Uenik e
biti u stanju
da:
NAPOMENA
Uestvuju u
razgovoru i
predlau mogua
rjeenja
Individualan
rad
Jabuke, no
Uoi potrebu
dijeljenja
cijelog na
djelove kao i
potrebu
uvodjenja
razlomka kao
dijela cijelog
Zainteresovati
uenike za rad
Crtaju
pravougaonike, kao
model
okolade,krugove
kao model pice a
zatim ih dijele na
zadati broj djelova
Zapisuju dobijene
djelove razlomkom
itaju zapisane
razlomke
Uoavaju pomou
slike da brojilac
,,broji a
,,imenilac
imenuje djelove
Individualan
rad
Papir,olovka,flo
masteri.
Zapisuje dio
cijelog
razlomkom
Zapisani
razlomak
pravilno ita
Uoavaju
primjenljivost
matematikih
zakonitosti u
svakodnevnom
ivotu
Dijeli
papirie sa
zadacima
Rade zadatke
Prilog 1.
Individualan
rad
Od teksta do
slike
Papir,olovka,flo
masteri.
Objanjava
pravila igre
Na komandu
nastavnika
izvravaju
dogovorene
aktivnosti
Individualan
rad
Dijalog
Nijesu potrebni
materijali
Biljee zadatke
Individualan
rad
Vodi
razgovor i
daje
smjernice za
rad
Zadaje
domai
zadatak
Dijalog
Razlikuje
brojilac i
imenilac i
njihovo
znaenje
Zbirka zadataka
Zapiu
razlomkom
dio cijelog
na osnovu
slike
Proitaju
zapisani
razlomak
Razlikuje
brojilac i
imenilac
Uvjebavanje
Nastavnik moe
sagledati nivo
ostvarenosti
ciljeva asa
Uvjebavaju
znaenje pojma
brojilac i
imenilac s
obzirom da kod
uenika esto
dolazi do
zamjene
pojmova
52

Opis asa:
Prvi as u okviru teme Razlomci u VI razredu zapoinjem isticanjem problema podjele cijelog na jednake djelove
kroz praktian,oigledan i poznat primjer.Kroz tu aktivnost uoavaju potrebu uvoenja nove vrste brojeva pri
zapisivanju konkretne ivotne situacije.Prelaskom na crtanje modela i zapisivanje na osnovu slike sa
konkretnih,opipljivih modela prelaze na simboliko i oznaeno.
Uoptavanje i zapisivanje matematikim simbolima ostavljam za naredne asove zato to zbog samog sastava
uenika smatram da treba dobro savladati ciljeve postavljene na ovom nivou sloenosti a zatim ii na vie nivoe.
Igrica na kraju asa doprinosi razrjeavanju dileme znatnog broja uenika gdje stoji brojilac a gdje imenilac na
njima interesatan i prihvatljiv nain.
Zbog konkretne situacije u kojoj radim a tie se loe opremljenosti uionica didaktikim sredstvima i pomagalima
kao i nemogunosti korienja multimedijalnih sredstava opredijelila sam se za ovakav nain rada.
Prilozi:
PRILOG 1.
1. Zapii razlomkom:
)tri devetine B)sedam osmina
2. Zapii razlomkom rafirane djelove
3. Zaokrui
1
klikera sa slike.
5

Plana Pejovi
53
Sedmi razred
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema:
Povrina trougla i etvorougla
Nastavna jedinica:
Povrina trougla
Razred i odeljenje:
VII-4
Analiza uslova:
Odjeljenje VII-4 broji 30 uenika.

Postoji par uenika koji su jako nestrpljivi i nezainteresovani za nastavu,ne samo matematike ve
i ostalih predmeta
Postoji i nekoliko uenika za koje ne mogu rei da su nadareni,ali su vrijedni i zainteresovani,i
dvoje koji su nadareni i lako usvajaju novo gradivo
Sa pojmom povrine su se susretali jo u IV razredu,a povrinu paralelograma smo obradili prije
nekoliko asova i tu sam primjetila da je veina uenika usvojila formulu i da je zna primjeniti u
zadacima
Ciljevi asa:
upoznavanje postupka za raunanje povrine trougla

usvajanje odgovarajue formule
primjenjivanje date formule u zadacima
osposobljavanje uenika da izraze i obrazloe svoje miljenje i diskutuju sa drugima

Materijalni zadaci
osposobljavanje uenika da sami izvedu formule za povrinu odreenih geometrijskih
figura
upoznavanje uenika sa formulama za izraunavanje povrine trougla
Funkcionalni zadaci
osposobljavanje uenika da bez problema prepoznaju odredjene geometrijske figurei primjenjuju
ranije steena znanja
samostalno izvode formule i iste primjenjuju u zadacima
Vaspitni zadaci
razvijanje timskog i takmiarskog duha
osamostaljivanje uenika u sticanju novih znanja
sticanje preciznosti i urednosti u radu

54
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
MOTIVACIJA
10 minuta
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
Zadaje
zadatak
AKTIVNOST
UENIKA
Rjeavaju
zadatak
METODE/
OBLICI
RADA
Individualan
rad
MEDIJI I
MATERIJAL
Raunar i
video
projektor
ZAVRNI
DEO
10 minuta
Deli uenike
u grupe.
Zadaje
pitanja.
Prati rad
svake grupe
pojedinano i
ukazuje na
grake
Odgovara na
pitanja
Odgovaraju
na
postavljena
pitanja
Aktivno
uestvuju u
izradi plakata
kojim e
predstaviti
svoju grupu
Diskutuju.
Postavljaju
pitanja
Obrazlau
plakt svoje
grupe
Grupni rad
Zainteresovati
uenike za dalji rad
Plakati,
markeri,ljep
ak za papir
Komunicira sa
ostalim lanovima u
grupi
Argumentovano
diskutuje
Svoju izvedenu
formulu primjeni na
dati zadatak
Uenici znaju
primjenti
prethodno nauene
formule za
izraunavanje
povrina odreenih
geometrijskih figura
Moderacijsk
a tabla
Opie kako je doao

do formule za
izraunavanje
povrine trougla
Uenici doprinose
daljem toku
nastave dajui
teinu odreenim
temama i na taj
nain mogu uticati
na broj asova po
temi.
Grupni rad
Plenum
NAPOMENA
Uz pomo skice
doe do zakljuka
ta je potrebno
znati da bi se
rijeio dati zadatak
Prilog
IZRADA
ZADATAKA
25 minuta
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
Plenum
Prilog
Opis asa:
Na poetku asa traim od uenika da se prisjete kako smo izraunavali povrinu paralelograma.
Uz pomo video projektora prikazujem kratku prezentaciju o Bermudskom trouglui zadatak.Prilikom
prikazivanja prezentacije ne pokazujem slajd kojim se uenici upuuju da trebaju izraunati povrinu
trougla ve sami dolaze do tog zakljuka.
U slijedeem koraku dijelim uenike na grupe i objanjavam da svaka grupa nacrta po jedan trougao na
plakat za prikazivanje i lijepljenje.Na drugom papiru,formata A4 treba da nacrtaju jo jedan podudaran
trougao i visinu na odreenu stranicu.
Kada sve to urade obiem svaku od grupa i ukaem na greke,ukoliko ih primjetim.
U sledeem koraku traim da svaka od grupa odredi gdje je linija koja polovi visinu koju su nacrtali i da
po toj liniji presjeku trougao.
Nakon toga prikaem slajd koji objanjava kako trebaju postaviti i zalijepiti dio trougla koji su odsjekli.
Na kraju,svaka grupa na plakatu za prikazivanje mora imati sliku trougla koju su na poetku
nacrtali,obojili u dvije razliite boje (dijelove koji su dobili kada su nacrtali liniju koja polovi visinu)i u
istim bojama drugi trougao koji su zalijepili po mojim uputama. Potrebno je da sami zakljue da je
povrina obje figure na plakatu jednaka i da napiu formulu po kojoj bi izraunali povrinu te figure
(dobijenog paralelograma)
Kada sve zavre vodja svake od grupa izlazi i prezentuje svoju formulu.
Tek kada svi zavre sa svojom prezentacijom,ukaem na greke i objavim koja od grupa je tano dola do
formule za povrinu trougla.(u svom dnevniku evidentiram lanove grupa koje su tano rijeile)

55
Nastavljam sa prikazivanjem ostalih slajdova sa prezentacije i ukazujem na naine kako je jo mogue

doi do formule za izraunavanje povrine trougla.
Sve to zapisuju u svoje sveske.
Prikazujem slajd na kojem je ispisan zadatak,prepisuju ga u svesku i naglasim da ga trebaju kod kue
rijeiti
Prilozi:
Bermudski-trougao-S
RP.pps

Amila Gec
56
Osmi razred
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema:
Pitagorina teorema
Nastavna jedinica:
Primjena Pitagorine teoreme na pravougaonik i kvadrat
Razred i odeljenje:
8. razred (8c)
Analiza uslova:
Odjeljenje 8c broji 24 uenika (11 djevojica i 13 djeaka). U odjeljenju su dva uenika sa posebnim obrazovnim
potrebama. Odjeljenje prosjenog kvaliteta i vrlo zainteresovano za rad na asu. Tri uenika teko savladavaju
gradivo, i pored njihove pokazane volje i redovnog dolaska na asove dopunske nastave (ne posjeduju elementarna
matematika znanja). Pet uenika pokazuju posebnu zainteresovanost za matematiku, ele uvijek da naue i vie
od planiranog u redovnoj nastavi i redovno posjeuju dodatnu nastavu. Odjeljenje vrlo radno, ali zahtijevaju
potpuno ispunjen as jer ako nijesu potpuno zaposleni esto odlutaju od teme.
Veliki broj uenika eljan dokazivanja, pa je vrlo bitno balansirati i svakom ueniku dati jednaku priliku da se
pokae.
Karakteristika odjeljenja je da su meuljudski odnosi veoma dobri i djeca uvijek argumentovano iznose svoje
stavove, sa njima se kvalitetno odrauju asovi grupnog rada ili projekti.
Uenici su prethodno nauili, razumjeli i primjenjivali Pitagorinu teoremu. Ovaj as omoguie mi uvid koliko su
uenici osposobljeni da samostalno primjenjuju ta znanja u novim situacijama.
Ciljevi asa:
-
Usvajanje primijene Pitagorine teoreme na kvadrat i pravougaonik;

Osposobljavanje da samostalno analiziraju i rijee problemski zadatak koji se svodi na primjenu Pitagorine
teoreme na kvadrat i pravougaonik.

Materijalni:
- Osposobljavanje uenika da pokazuju karakteristian pravougli trougao kod kvadrata i pravougaonika i usvajaju
obrazac Pitagorine teoreme primijenjen na kvadrat i pravougaonik;
- Razumijevanje postupak primjene Pitagorine teoreme na kvadrat i pravougaonik;
Funkcionalni:
- Uvjebavanje primjene Pitagorine teoreme na kvadrat i pravougaonik kroz razliite zadatke;
-Navikavanje uenika na analizu problemskih zadataka (skiciranja...) i osmiljavanje plana njegovog rjeavanja;
Vaspitni:
- Razvijanje analitinosti kod uenika;
- Navikavanje uenika na preciznost i postupnost pri rjeavanju problema.
57
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
Uvod
(do 8 min)
Motivacija
(do 10
min)
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
Postavlja
podsticajna
pitanja/prakti
ne zadatke u
cilju
obnavljanja
prethodnog
gradiva
neophodnog za
usvajanje
novog.
Analiziranje
domaeg rada
sa uenicima.
Daje uputva
uenicima da
nacrtaju
nephodne
crtee za
uoavanje
karakteristin
og trougla.
Postavlja
pitanja kojima
uenike
motivie da
prethodna
znanja
primijene u
novoj situaciji.
AKTIVNOST
UENIKA
METODE/
OBLICI RADA
MEDIJI I
MATERIJAL
ISHODI
Uenik e biti
u stanju da:
NAPOMENA
Grupno (grupe
Rjeavaju
zadatke
i odgovaraju
na pitanja.
Grupni rad
Kontroliu i
komentariu
rjeenja
domaeg
zadatka druga
iz klupe.
Rad u paru
Crtaju prema
upustvu
nastavnika.
Grupni rad
Diskutuju u
grupi o
postavljenim
pitanjima.
Dijaloki
metod
Prezentuju
zakljuke
svoje grupe.
Plenum
Zbirka
zadataka
Provjeri nivo
usvojenosti i
primjenljivosti
prethodno
usvojenih
znanja.
Frontalni
oblilk
odreene na
prethodnom asu)
formuliu
Pitagorine obrasce
za pravougle
trouglove ije su
stranice razliito
oznaene.
U parovima
kontroliu i
analiziraju domae
zadatke.
Pano, markeri
Moderacijska
tabla
Pokae /
prepozna
karakteristi
ni
trougao i
primijeni na
njemu
Pitagorinu
teoremu.
Svaka grupa
ilustruje
neophodno na
dobijeni pano i
zapisuje traene
obrasce.
Ohrabruje ih da
iznesu svoje
zakljuke.
Objedinjuje
zakljuke grupa
i sistematizuje
rezultate na
tabli.
Ciljevi
asa
(do 5 min)
Postavlja
podsticajna
pitanja u cilju
zakljuivanja
koji cilj e se
postii na ovom
asu.
Zapisuju u
svesci sadraj
sa table.
Odgovaraju na
pitanja i
zakljuuju ta
im sve
omoguava
primjena
Pitagorine
teoreme na
kvadrat i
pravougaonik.
Frontalni
oblik
Dijaloka
metoda
Demonstrativ
na
Markeri,
bijela tabla
Saslua
drugare,
kritiki se
osvrne na
njihova
izlaganja i
sistematizuje
naueno.
58
Uvjebava
nje
(do 15
min)
Zakljuni
dio
(do 7 min)
Saoptava koje
zadatke uenici
trebaju da
urade iz zbirke
i daje im
upustva.
Obilazi uenike
dok rade,
pomae im i
motivie ih.
Zadaje zadatak
iz
svakodnevnog
ivota u kome
treba
primijeniti
naueno.
Zadaje po dva
zadatka iz
zbirke,
razliitih nivoa
koje uenici
rjeavaju u
skladu sa
svojim
mogunostima.
Rjeavaju
zadatke
primjenjujui
prethodno
naueno.
Uporeuju
uraeno sa
drugom iz
klupe, a zatim
u plenumu
komentariu
rezultate
rada..
Uenici
rjeavaju
zadatak, a
zatim
komentariu
rjeenje.
Zapisuju ta
treba uraditi
za domai.
Dijaloka
Rad u paru
Zbirka
zadataka
Plenum
Samostalni
rad
Dijaloka
metoda
Zbirka
zadataka
Rijei
problemske
zadatke koji
zahtijevaju
primjenu
nauenog.
Samostalno rade
zadatke iz zbirke
uz stalni nadzor
nastavnice (10
min).
Zatim 5 min u paru
uporeuju
odraeno.
Razumije
primjenu
nauenog u
svakodnevnom
ivotu.
Plenum

Opis asa:
Cilj asa je primjena Pitagorine teoreme na kvadrat i pravougaonik. as je zamiljen da kroz niz koraka
uz sugestije nastavnice, uenici samostalno dou do cilja i naueno primjenjuju u zadacima.
1. korak: Kroz analizu domaeg zadatka utvruje se naueno i razrjeavaju se mogue dileme.
2. korak: Uz upustva nastavnice uenici u grupama ilustruju neophodno, samostalno prepoznaju
karakteristicne trouglove i osmiljavaju obrasce primjene Pitagorine teoreme na kvadrat i
pravougaonik. Komentarisu panoe svih grupa i sa nastavnicom formuliu zakljuke.
3. korak: Nastavnica navodi jednostavne primjere koje nijesu u mogunosti da rijee bez Pitagorine
teoreme i u plenumu zakljuuju ta je cilj koji su postigli.
4. korak: Primjenjuju naueno rjeavajui samostalno zadatke, a zatim analiziraju uradjeno sa drugom
iz klupe.
5. korak: Ocjenjuju nivo usvojenosti i procjenjujui vanost nauenog rjeavajui zadatak iz
svakodnevnog ivota. Zapisuju zadatke za domai iz zbirke zadataka.
59
Prilozi:
Prilog 1. (uvodni dio obnavljanje nauenog)
Prilog 2. (uvjebavanje)
1. Obim pravougaonika je 34cm, a duina jedne stranice 12cm. Odredi duinu dijagonale pravougaonika.
2. Izraunaj povrinu kvadrata, ako je zadata duina dijagonale 5 2.
3. Povrina kvadrata jednaka je povrini pravougaonika ije stranice imaju duine 15cm i 20cm. Izraunaj razliku
duina dijagonala pravougaonika i kvadrata.
Prilog 3. (Zakljuni dio)
4. Uionica ima oblik pravougaonika ija stranica i dijagonala imaju redom duine 8m i 10m. Koliko novca treba
utroiti za postavljanje parketa, ako je za jedan kvadratni metar potrebno platiti 20eura?
Prilog 4. (za domai)
I nivo
1. Izraunaj povrinu pravougaonika ako je duina stranice 24cm, a dijagonale 30cm.
2. Duina dijagonale jednog kvadrata je 6cm, a duina dijagonale drugog je za 4cm vea. Za koliko je obim drugog
kvadrata vei od obima prvog?
II nivo
1. Duina dijagonale pravougaonika je 25cm. Izraunaj obim i povrinu tog pravougaonika, ako se duine njegovih
stranica odnose 3:4.
2. Duina stranice kvadrata je
! !
!
cm. Izraunaj obim i povrinu kvadrata konstruisanog nad dijagonalom zadatog
kvadrata.

Ana Kljaljevi
60
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema:
Linearne jednaine sa jednom nepoznatom
Nastavna jedinica:
Primena linerarnih jednaina
Razred i odeljenje:
8/4
Analiza uslova:
16 uenika, 8 deaka i 8 devojica.Svi uenici se mogu zainteresovati za rad, imamo veoma dobar odnos.
Uvek imaju neto da mi ispriaju- to je za njih veoma vano, ali lako moemo prei na rad, imaju dobar
smisao za humor.
Dvojica uenika imaju teak ivot, oni su esto umorni i pospani.Njih treba razdvojiti, jer znaju da
povuku jedan drugoga u nerad.
Troje uenika pohaa dodatnu nastavu, dopunska nastava je u stvari as za vebanje.Nema izrazito
slabih uenika.
Vole da se takmie, ali i rado pomau jedni drugima.
Ciljevi asa:
Primenjivanje linearnih jednaina u reavanju problema datih tekstualnim zadatkom.
Materijalni: usvajanje naina primene lin.jednaina
Funkcionalni:razvijanje logikog razmiljanja, povezivanje praktikih zadataka sa matematikom
Vaspitni: formiranje navike istrajnog rada, preciznosti u reavanju zadataka, razvijanje komunikacije,
61
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
Motivacija
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
AKTIVNOST
UENIKA
METODE/
OBLICI RADA
MEDIJI I
MATERIJAL
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
Podeli karte
Proitaju
zadatke
napisanena
njihovim
kartama
Lanac znanja
Karte
Prepozna, opie,
povezuje i rei
Izrada
zadataka
(30 minuta)
Podeli
uenike u
grupe i radne
listove za
zadacima,
pomae
uenicima.
Reavaju
zadatke,
Aktivno
uestvuju,
diskutuju.
Grupni rad
Radni list
Zavrni deo
(5 minuta)
Zadaje
domai
zadatak iz
zbirke.
Zapisuju
domai.
(i smekaju se
J)
Individualni
rad
Slike i
citati od
Vudi
Alena.
Komunicira, kae
svoje miljenje i
to zna i
obrazloiti.
Reava i
primenjuje
linearne
jednaine.
Stie iskustvo
kako da povezuje
ivot i
matematiku.
Primenjuje
naueno na asu.
(10 minuta)
NAPOMENA
Motivie uenike,
svi moraju da paze,
jer ne znaju kada
se nalazi taan
odgovor na
njihovoj kartici
Uenici kojima
tee reavaju
zadatke, pomae
skiciranjem
podataka iz
zadatka.
Opis asa:
Tema asa je primena linernih jednaina sa jednom nepoznatom. Da bi ponovili izraze za sastavljanje jednaina,
nastavnik podeli karte. Sa jedne strane karte je reima napisan izraz, npr. Tri puta vee nego x, za etiri manje
nego a. Sa druge strane je napisan matematiki izraz, koji nije povezan sa prvom stranom. Prvi uenik proita ono
to je napisano reima na njegovoj karti, a neki drugi uenik mora da kae (pronae) taan mat.izraz na njegovoj
karti. Ako je tano odgovorio, moe da okrene svoju kartu i proita sledee pitanje.
Na ovaj nain svi su aktivni, po potrebi uenici u istoj klupi mogu se ispomagati.
Nastavnik belei bodove na tabli.
Ako smo stigli do kraja lanca, nastavnik e pokupiti karte, a istovremeno formira grupe uenika.
Grupe su formirane prema broju tanih odgovora.lanovi grupe su osvojili otprilike isti broj bodova.
Svaka grupa dobija svoj list sa zadacima.
Uenici reavaju zadatke.U gornju tabelu upisuju slovo iza tekstualnog zadatka ispod broja koji je reenje zadatka.
Kod grupa uenika koji znaju da reavaju zadatke na naprednom nivou prihvatam sam tano izraeno reenje tano
postavljene linearne jednaine.
Na osnovnom nivou prihvatam reenje (pogaanje, ali sa dokazom). Dokaz moe biti i nacrtan ili skiciran. Njima
pomaem da sastave jednainu i da ree.
Zavrni deo asa: Domai zadatak iz zbirke.
Ako ostane jo nekoliko minuta ispriam im jo nekoliko Vodijevih citata ili uenici kau poneki.
Reenje ovog radnog lista je citat Vudi Alena: I am thankful for laughter, except when milk comes out of my
nose.
62
Prilozi:
Mindig hls vagyok a nevetsrt, ......
(Woody Allen)
Oldd meg az egyenleteket, a megoldsokat az els tblzatban tallod.
rd al a megfelel bett.
3,5
7,5
7,5
25
15
20
66
41
7,5
33
34
1,5
39
100
20
26
13
11
10
10
37
100
40
32
71
35

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Az apa 30 ves, a fia 10. Hny v mlva lesz az apa ktszer annyi ids, mint a fia?
A hromszg kerlete57 cm. Az egyik oldala ktszer olyan hossz,mint a msik s a harmadik oldala 18
cm. Mekkork a hromszg ismeretlen oldalai?(rvidebb,hosszabb)
Nagyi 22-szer idsebb az unokjnl, most sszesen 69 vesek. Hny ves az unoka s hny ves a
nagyi?
Melyik az a szm, amelynek a ngyszerese 2-vel kisebb, mint a nla hrommal nagyobb szm
hromszorosa?
Az osztly 40%-a lny, 5-tel tbb fi van az osztlyban, mint lny. Hnyan vannak az osztlyban?
Hrom egyms utn kvetkez szm sszege 99. Melyek ezek a szmok?
!
Ha az a szmhoz hozzadunk -et, 2,6-et kapunk.
Mni egy doboz cukorkt kapott. Els nap megette a cukorkk negyedt, msnap mg 12-t s 18
cukorkja maradt. Mennyi volt a dobozban?
Hrom egyms utn kvetkez pratlan szm sszege 117. Melyek ezek a szmok?
Melyik az a szm, amelynek a fele 6-tal nagyobb a tizednl?
Kt gpkocsi 240 km-re van egymstl. Egyszerre indulnak egyms fel. Az egyik sebessge 75 km/ra,
a msik 85 km/ra. Mennyi id mlva tallkoznak?
Egy szm tszrshez 6-ot adtam, az sszeget elosztottam 7-tel s gy 8-at kaptam. Melyik ez a szm?
Egy szm negyednek s tdnek sszege 45. Melyik ez a szm?
A 100 literes kdba kt csapon t engednek vizet. Az els csapon percenknt 10 liter, a msikon
percenknt 15 liter folyik a kdba. Hny perc alatt telik meg a kd?
A vz kt csapon t mlik egy tartlyba. Ha csak az els csapot nyitjuk meg 12 perc alatt, ha csak a
msodikat 20 perc alatt telik meg a tartly. Hny perc alatt telik meg, ha mindkt csapot megnyitjuk?
Jnos bcsi 10 rai munkval ssa fel a kertet, Pista bcsi ugyanezt a munkt 15 ra alatt vgezn el.
Hny ra alatt snk fel a kertet ketten egytt?
Egy hord az egyik csapon t 50 perc alatt, a msikon 40 perc alatt, a harmadikon 3ra 20 perc alatt
telik meg. Mennyi id alatt telik meg, ha mindhrom csapot megnyitjuk?
Reggel 6 rakor tehervonat indul Szabadkrl 35km/h sebessggel. Kt s fl rval ksbb indul egy
szemlyvonat, 60km/h sebessggel. Mikor ri utol a szemlyvonat a tehervonatot?
Anna s Betti egymstl 18km tvolsgra vannak. Egyszerre indulnak egyms fel 8 rakor. Anna 5 kmt, Betti 4 km-t tesz meg rnknt. Hny rakor tallkoznak?
a
j
e
k
e
i
z
o
v
m
o
r
o
t
o
j

Andrea Besedes Na
63
Priprema za as

Osnovna kola
Nastavna tema:
Prizma
Nastavna jedinica:
Povrina prizme
Razred i odeljenje:
83
Analiza uslova:
Odeljene broji 21.uenika, od kojih su 9 devojica i 12 deaka.
Jedna devojica radi po prilagoenom programu i sa njom se mora raditi dodatno i zadaci prilagoeni
njenim mogunostima.
Generalno gledano, razred je aktivan i spreman za saradnju.
Ciljevi asa:
Usvajanje znanja o mrei prizme i opte formule za raunanje povrine prizme
Upoznavanje sa mreom prizme, njenim delovima.
Razvijanje sposobnosti urednog i preciznog crtanja mree i modela prizme.
Osposobljavanje i usavravanje pravilnog korienja geometrijskog pribora.
Sticanje znanja za tano i efektivno reavanje povrine prizme.
64
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
Uvod,
motivacija,
opta
formula za
povrinu
prizme
15 minuta
Reavanje
zadataka
20 minuta
(15+5)
Zavrni deo
AKTIVNOST
UENIKA
METODE/
OBLICI RADA
MEDIJI I
MATERIJAL
Motivie,
postavlja pitanja
vezana za
mnogouglove,
navodi uenike da
sami dou do
opte formule za
povrinu prizme
Odgovaraju na
postavljena
pitanja,
diskutuju o
reenjima
Frontalni,
kombinovani
oblik rada
Modeli prizme
(papirni,
drveni, iani)
-klasifikuje
razliite tipove
prizme
-navedu formulu
za povrinu
Deli uenike u
grupe zadaje
pitanja
Reavaju
zadatke,
argumentovan
o diskutuju o
moguim
reenjima
Uporeuje
svoje
odgovore sa
odgovorima
drugih grupa
Grupni rad
Plakati,
markeri
-izrauna
povrinu prizme
Utvruju
naueno
Dialokoilustrativna
metoda
Tabla, kreda
-analizira
prizmu i napie
konkretne
formule za
reavanje
zadatka
Prati prezentaciju
Ponavlja formule,
ostavlja pitanja
10 minuta
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
NAPOMENA
Podsetiti
uenike na
razliite
tipove
mnogouglova i
zainteresovati
uenike za
dalji rad
Plenum
65
Opis asa:
Uenici bi na ovom asu trebali da steknu predstavu o mrei prizme, pa kao pomona sredstva donosim
na as modele razliitih prizmi od drveta, papira i ice. Modele od papira seemo i rastavljamo na
mreu.
Postavljanjem pitanja, tipa: Od kakvih se mnogouglova sastoji prizma? Jesu li svi razliiti? motiviem
uenike za dalji rad.
Izvodimo optu formulu za povrinu prizme, a zatim i konkretne formule za 4-stranu, 3-stranu i 6-stranu
prizmu.
66
U srednjem delu asa uenici reavaju dva zadatka:

1. Koliko papira e biti potrebno za kutiju prikazanu na slici, ako se smatra da nema preklopa papira?
2. Izraunati kakvu bi stolicu (tabure) mogli da obuemo do tofa ako znamo da je ostolica u obliku
prizme (analizirati 4-stranu, 3-stranu, 6-stranu) ako znamo da je njena visina 50cm a mi imamo na
raspolaganju 2m2 tofa.
I za kraj asa Jedan minut papir na temu: Od ega to zavisi kakva e biti mrea prizme?,
i ponavljanje formula.


Vlado imek

67
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema: Procenti
Nastavna jedinica: Primjena procenata.
Razred i odeljenje:
VIII-1
Analiza uslova:
Odjeljenje VIII-1 broji 24 ucenika, 11 djeaka i 13 djevojica. Veina uenika je zainteresovana za rad.
Troje uenika slabije usvaja gradivo, bez obzira na redovno odravanje asova dopunske nastave. Ovaj
problem bio je evidentan i prole kolske godine. Redovnost pohaanja asova dopunske nastave je
polovina i samim tim nedovoljna. Povremeno im podrku u radu pruaju i uenici volonteri.
Matematika nije jedini predmet iz koga imaju slabu ocjenu.
U odjeljenju se nalazi jedan daroviti uenik, koji pohaa asove dodatne nastave.
Odjeljenje se moe okarakterisati kao vrijedno. Vole da ue, ali povremeno se primjeuju oscilacije u
redovnosti rada kod jednog broja uenika. Aktivni su, vole da uestvuju u diskusiji i da postavljaju
pitanja.
Sa temom procenti su se upoznali jo u estom razredu, ali vie informativno. Ovaj as e im omoguiti
da uvide znaaj primjene procenata u svakodnevnim situacijama u ivotu. Meni e omoguiti da
sagledam ta i u kom obimu uenici ve znaju o procentima i da li ta znanja mogu iskoristiti u rjeavanju
situacija iz svakodnevnog ivota.
Ciljevi asa:
- Osposobljavanje uenika da primjenjuju procentni raun pri rjeavanju zadataka iz
svakodnevnog ivota.
- Razvijanje osjeaja pripadnosti grupi, te znaaja timskog rada.
- Procjenjivanje linog rada, kao i rada grupa i pojedinaca.

Materijalni:
- Upoznavanje uenika sa razliitim situacijama u kojima procentni raun nalazi primjenu.
- Usvajanje postupka rjeavanja jednostavnih problemskih zadataka primjenom procentnog
rauna.
Funkcionalni:
- Osposobljavanje uenika da na osnovu zadatih podataka pravilno napiu i rijee zadatak
procentnog rauna.
- Osposobljavanje uenika da rijeavaju zadatke iz svakodnevnog ivota primjenom procentnog
rauna .
Vaspitni:
- Razvijanje sistematinosti i preciznosti u radu.
68
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
UVODNI DIO
10 minuta
IZRADA
ZADATAKA
35 minuta
PREZENTACIJA
RJEENJA
15 minuta
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
AKTIVNOST
UENIKA
METODE/
OBLICI
RADA
MEDIJI I
MATERIJ
AL
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
NAPOMENA
Zapie iz zadatih
podataka tekst i
rijei jednostavan
zadatak koji se svodi
na izraunavanje
procentnog iznosa.
Zainteresovati
uenike za dalji
rad i navesti ih da
razmiljaju koliko
se procenti
primjenjuju u
svakodnevnom
ivotu.
Zadaje
uenicima
zadatak.
Rjeavaju
zadatak.
itaju
rjeenje.
Rad u
paru.
Nastavni
listii.
Dijeli uenike
u grupe.
Daje pitanja i
zadatke za
rad.
Prati rad
grupa,po
potrebi
pomae.
Rjeavaju
zadatke.
Grupni
rad.
Nastavni
listii.
Sveske.
Plakati
za rad.
Markeri.
Prati
prezentaciju.
Konsultuju se
po porebi sa
nastavnikom.
Uestvuju
aktivno u
prezentaciji.
Plenum.
Tabla.
Navede primjere iz
svakodnevnog ivota
gdje se primjenjuju
procenti.
Komunicira sa
ostalim lanovima
grupe.
Rijei jednostavne
tekstualne zadatke u
kojima primjenom
osnovne proporcije
procentnog rauna
procentni iznos,
procentnu stopu ili
osnovnu veliinu.
Izdvoji iz teksta
zadatka traene
podatke i uvrsti ih u
tabelu.
Rijei jednostavne
problemske zadatke
iz ivota primjenom
znanja
procentnog rauna.
Argumentovano
diskutuje.
Uenici razvijaju
osjeaj
pripadnosti grupi,
uviaju znaaj
linog doprinosa
grupi i timskog
rada.
Uporeuje svoje
odgovore sa
odgovorima drugih
grupa i dopunjava
ih.
ZAVRNI DIO
25 minuta
Komentarie
rad grupa i
ukazuje na
eventualne
greke.
Biljee
eventualne
greke i
ispravljaju ih
u sveskama.
Individualn
i rad.
Upoznaju se
sa novom
temom koju
nastavnik kroz
prezentaciju
objanjava.
Plenum.
Prikazuje
pripremljenu
prezentaciju
uz pomo
projektora.
Prezenta
cije na
hameru.
Radna
sveska.
Raunar,
projektor
.
Prezenta
cija
Prepozna i rijei
problemski zadatak
koji se svodi na
primjenu
procentnog rauna.
Uz ovu temu data

su dva primjera
jedan laki i jedan
tei koji navodi
uenike da
ubudue postupno
i sistematino
rjeavaju zadate
probleme.
Domai zadatak
ima dublji smisao
69
Odgovara na
pitanja.
Postavljaju
pitanja.
Diskutuju.
zadataka
u Power
Pointu.
da sami pronau
informaciju koja
nedostaje i
pravilno je
upotrijebe u
zadatku.
Individualn
i rad.
Zadaje domai
zadatak.
POPUNJAVANJE
ANKETNOG
LISTIA
5 minuta
Dijeli anketne
listie.
Biljee
domai
zadatak.
Individualn
i rad.
Nastavni
listii za
domai
rad.
Popunjavaju
anketni listi.
Anketni
listi.
Procjenjuje
sopstveni rad, rad
pojedinaca i grupa.
Nakon obrade
ankete, nastavnik
e dobiti povratnu
informaciju kako
su uenici
ocijenili rad
grupa, svoj rad u
grupi, te ta im je
bilo najlake i
najtee na asu.
70
Opis asa:
Uvodni dio:
Tema blok asa je Primjena procenata. Uenici imaju elementarna znanja o procentima, raunaju
osnovnu veliinu, procentni iznos i procentnu stopu primjenom osnovne proporcije procentnog rauna.
Potrebno je dalje ta znanja primijeniti u svakodnevnim ivotnim situacijama.
Na poetku asa im zadajem sljedei zadatak za rad u paru: Budi matovit i na osnovu podataka p = 7% i
G = 380, napii jedan tekstualni zadatak kome odgovaraju zadati podaci i rijei ga.
Na ovaj nain ih elim navesti na razmiljanje u kojim situacijama mogu upotrijebiti date podatke, ali i
zainteresovati ih za temu Primjena procenata.
Zadatak rade u paru, zajedno ga formuliu i rjeavaju, a jedan od njih ga u nastavku ita i obrazlae.
Glavni dio:
Glavni dio asa poinje podjelom uenika u 5 heterogenih grupa, ali tako da one budu priblino
ravnopravne po znanju.
Dijelim uenicima pitanja, zadatke i instrukcije za rad. Sve grupe dobijaju iste zadatke. Vrijeme za
izradu zadataka i prezentacije je ogranieno. Uenici zadatke rade individualno, ali se unutar grupe
konsultuju i usvajaju zajedniko rjeenje. Po potrebi zovu nastavnika, postavljaju mu pitanja i
otklanjaju nedoumice. Kada se usaglase, prave prezentaciju na hameru, koju e predstavnik grupe u
nastavku prikazati.
Nakon isteka vremena predvienog za rad, predstavnici grupa lijepe prezentacije na tablu, a onda je
jedan po jedan izlau. Uenici svih grupa paljivo prate izlaganje, aktivno uestvuju u diskusiji,
postavljaju pitanja, provjeravaju tanost zadataka i dopunjavaju po potrebi.
Nastavnik za to vrijeme paljivo prati prezentacije i biljei eventualne greke.
Zavrni dio:
Zavrni dio asa poinjem komentarima o radu grupa. Ukazujem na eventualne greke, koje sam uoila
pratei njihov rad, kao i greke nastale tokom prikazivanja zavrnih radova i diskusije. Na projektoru
prikazujem rjeenja zadataka 2 i 3, koji su bili zadati uenicima. Uenici po potrebi ispravljaju greke i
zapisuju rjeenja u radne sveske.
Potom, prikazujem pomou projektora dva nova zadatka, sa postupkom izrade i rjeenjima, kojima elim
istai vanost teme Primjene procenata u stvarnom ivotu, ali i zainteresovati uenike za ovu temu.
Uenici postavljaju pitanja, diskutuju i otklanjaju nedoumice. Zapisuju zadatke u radne sveske.
Zadajem potom uenicima domai zadatak i naglaavam da je za njegovu izradu potrebna jo jedna
dodatna aktivnost odlazak u prodavnicu (pronalaenje informacije) i procjena trokova.
Zavrna aktivnost uenika je popunjavanje anketnog listia, koji je anoniman i ijom analizom elim
dobiti povratnu informaciju kako su uenici razumjeli dananji as. Osim toga uenici procjenjuju svoj
rad, te daju miljenje o najboljoj grupi i pojedincu.
71
Prilozi:
ZADATAK ZA UVODNI DIO ASA:
1. Budi matovit i na osnovu podataka p = 7% i G =380, napii jedan tekstualni zadatak kome
odgovaraju zadati podaci i rijei ga.
ZADACI ZA GLAVNI DIO ASA:
1. Navedi nekoliko primjera ili zadataka iz ivota, gdje se primjenjuju procenti.
2. Povei strelicom svako tvrenje sa jednim ponuenim odgovorom, tako da ono bude tano.
Obrazloi ih!
a)
1)
Povrina kvadrata je 64 ! .
62,5
5% njegove povrine je:
b)
Saa je na utakmici dao 5

koeva od 8 pokuaja. Izrazi
procentom njegov uinak.
2)
c)
U mom odjeljenju ima 8

vrlodobrih uenika, to je 25%
od ukupnog broja uenika.
Br.uenika u mom odjeljenju
je:
3)
24
3,2
3. Jelena je uenica devetog razreda. Ona svakog mjeseca dobija deparac i to: 8 eura od
mame, 12 eura od tate i po 5 eura od bake i djeda. Dobijeni novac rasporeuje sama.
Ovog mjeseca Jelena je 20% deparca potroila na slatkie, 15% za bioskopske ulaznice,
25% za ulaznice u luna parku i 3 eura za djeije novine. Ostatak novca tedi za izlet.
a) Prema podacima iz teksta popuni sljedeu tabelu:

Deparac
Euro
Potronja
Mama
Slatkii
Tata
Bioskop
Baka
Luna park
Djed
Djeije novine
Ukupno
Ukupno
potroeno (%)

72
b) Izraunaj i popuni tabelu, pa na osnovu dobijenih podataka odgovori na sljedea pitanja:

1) Koliko novca je Jelena potroila na slatkie i luna park zajedno?
2) Na ta je potroila najvie novca ovog mjeseca i koliko je to iznosilo?
3) Koliko eura je uspjela utediti za izlet ovog mjeseca, ako je pored redovnih primanja od tetke ovog
mjeseca dobila jo 15 eura koje nije troila?
POTROILA
(eura)
UTEDILA
(eura)
Slatkii
Bioskop
Luna Park
Djeije
novine
UKUPNO
ODGOVOR 1: Jelena je ovog mjeseca potroila __________ eura.
ODGOVOR 2: Najvie novca ovog mjeseca Jelena je potroila na _____________ i to _____ eura.
ODGOVOR 3: Ovog mjeseca Jelena je utedila ________ eura za izlet.
ZADACI ZA ZAVRNI DIO ASA:
Zadaci koji nastavnik prezentuje (Ovdje nisam navodila njihova rjeenja, ve su data u PP prezentaciji):
1. Sanja kae: Mobilni telefon kota 120 eura. Ako telefon u februaru poskupi 8%, a u aprilu
pojeftini
takoe 8%, bie mi potrebno tano 120 eura da ga kupim. Da li je Sanja u pravu?
(Napomena: Prikazujem postavku i postupno rjeenje zadatka pomou projektora i ukazujem na greke koje
uenici najee prave u izradi.)
2. Jovanu je uskoro roendan, pa mu baka i djed ele kupiti patike i trenerku. Trenutno patike kotaju 55, a
trenerka 60 eura.
a) U septembru su patike poskupile 10%, a cijena trenerke je ostala ista. Koliko novca je bilo potrebno u
septembru za kupovinu oba artikla?
b) U oktobru su patike poskupile 5% u odnosu na septembarsku cijenu, a trenerka je pojeftinila 15%. Koliko
novca je bilo potrebno u oktobru za kupovinu dva para istih patika i dva para istih trenerki, za Jovana i
njegovog brata?
c) Kada bi kupovina patika i trenerke bila najekonominija?
Popuni sljedee tabele i odgovori na postavljena pitanja:
Poskupljenje u
mjesecu
septembru (%)
Poskupljenje u
mjesecu oktobru
(%)
PATIKE
TRENERKA
Trenutna
cijena
(euro)
Cijena u
septembru
(euro)
Cijena u
oktobru
(euro)
PATIKE
TRENERKA
UKUPNO
73
Odgovor a) : Za kupovine patika i trenerke u septembru je trebalo izdvojiti ________ eura.

Odgovor b) : Za dva para patika i dva para trenerki u oktobru je trebalo izdvojiti _______ eura.
Odgovor c) : Najekonominija kupovina para patika i trenerke bila je ______________ i iznosila
je ___________ eura.
(Napomena: Prikazujem postavku, postupak izrade i rjeenje ovog zadatka i objanjavam ga.)
Zadaci za domai rad:
1. Jasna eli napraviti tortu. Za nju je potrebno 10 jaja, 100g brana, 250g oraha, 500ml slatke pavlake i 200g
okolade. Na raspolaganju ima 20 eura.
a) Napravi tabelu u kojoj e imati 4 kolone: SASTOJAK, KOLIINA, CIJENA NAMIRNICA i UTROENI NOVAC.
b) Prvi dio tabele popuni prema podacima iz teksta zadatka, a cijene odedi prema tvojim saznanjima koje
e dobiti nakon posjete prodavnici.
c) Izrazi procentom koji dio novca e Jasna potroiti za tortu.
2. Nakon poskupljenja od 10 % cijena televizora je 297 eura. Za koliko procenata treba pojeftiniti taj
televizor, da bi cijena bila ista kao prije poskupljenja?
Anketni listi:
1. Svojim doprinosom u radu moje grupe bio sam :
a) zadovoljan
b) djelimino zadovoljan
c) nezadovoljan
2. Najvei doprinos tokom rada u mojoj grupi dao je uenik: __________________ .
3. Po mom miljenju najbolje izlaganje danas je imala grupa broj _______ .
4. Najlake na asu bilo je: ______________________________________________ .
5. Najtee na asu bilo je: _______________________________________________.
OSVRT NA REALIZACIJU ASA:

(Napomena: U pripemi dodajem ovu stavku da bih mogla uporediti uspjenost rada razliitih odjeljenja na istu
temu. Istovremeno moe biti znaajna pomo pri postavljanju ciljeva i odabiru zadataka naredne kolske godine
kada se bude obraivala ista tema.)

Gordana Vukovi

74

Deveti razred
Priprema za as
Osnovna kola
Nastavna tema:
Sistemi od dve linearne jednaine sa dve nepoznate (SDLJSDN)
( Zato uopte uim da reavam sisteme linearnih jednaina?)
Nastavna jedinica:
Reavanje SDLJSDN grafikim metodom
Razred i odeljenje:
IX-3
Analiza uslova:
U odeljenju ima 30 uenika; 16 devojica, 14 deaka.
Veina uenika je zainteresovana za rad, nekoliko njih je izuzetno ambiciozno, dok nekoliko uenika
pokazuje slabije interesovanje za nastavu.
Dva uenika su pokazuju elemente hiperaktivnosti i imaju problem odravanja panje na asu. Kroz temu
Sistemi linearnih jednaina obradili smo metod zamene i metod eliminacije . Oekujem da e na ovom
asu uenici primeniti steena znanja, usvojiti novi metod reavanja, upotrebiti IT za unapreivanje
znanja i biti bolje motivisani za rad.
Takoe oekujem da e kroz konkretne situacije uenici razvijati neke od preduzetnikih kompetencija:
da izraunaju i procene trokove, da pokazuju vetine analiziranja i evaluacije tokom grupnog rada, da
imaju sposobnost komunikacije i saoptavanja ideje drugima.
Ciljevi asa:
Osposobljavanje uenika da ree SDLJSDN grafikom metodom
Jaanje preduzetnikih kompetencija
Osposobljavanje uenika da reavaju realne ivotne probleme koji se svode na reavanje SDLJSDN
Osposobljavanje uenika da koriste obrazovni softver GeoGebra
Razvijanje sposobnosti interpretacije dobijenih rezultata i procene trokova
Razvijanje vetine komunikacije u grupi
75
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
MOTIVACIJ
A
(10
minuta)
Informacija
(10 min)
Obrada
(30 min)
Diskusija
(15 min)
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
Zadaje uvodni
zadatak
Postavlja pitanje
o moguim
poloajima dve
prave u ravni i
uticaju
koficijenata
pravaca pravih na
njihov meusobni
odnos.
Zapisuje na tabli
mapu uma koju
uenici kreiraju
kroz dikusiju.
Upoznaje uenike
sa grafikim
okruenjem
obrazovnog
softvera
GeoGebra,
demonstrira
upotrebu softvera
na primeru
Deli uenike u
grupe
Deli uenicima
radne zadatke.
Prati i usmerava
tok rada.
Prati i usmerava
diskusiju
AKTIVNOST
UENIKA
Reavaju
zadatak
Odgovaraju
na pitanja
Podeaju se
gradiva
Crtaju mapu
uma u
sveskama
METODE/
OBLICI RADA
Individualni
rad,
brainteaser
MEDIJI I
MATERIJAL
Uvodni
zadatak u
elektronskoj
formi,
projektor
Plenum,
mapa uma
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
Navede mogue
odnose dve
prave u ravni
Obrazloi kako
koeficijenti
pravaca pravih
utiu na njihov
meusobni
poloaj
Prate
demonstracij
u,
postavljaju
pitanja
Demonstracij
a, dijaloka
metoda
Projektor,
instaliran
obrazovni
softver
GeoGebra
Pokrene
program
Unese date
podatke
Prave
matematiki
model
problema
Reavaju
zadatak
grafikim
metodom
koristei
GeoGebru
Odgovaraju
na pitanja sa
radnih listica
Analiza
sluaja,
grupna
rasprava,
praktini rad
Radne listice
sa zadacima/
situacijama
za uenje
Napravi
matematiki
model realnog
problema koji
se svodi na
reavanje
Predstavnici
grupe
prezentuju
razredu
svoja
reenja,
ostali prate
izlaganje i
postavljaju
pitanja
Demonstracij
a,
plenum
SDLJSDN
Rei SDLJSDN
Projektor
grafikim
metodom
koristei novi
softver
Interpretira
dobijene
rezultate
Proceni
trokove
Precizno postavi
pitanje i/ili
daje precizan
odgovor
Obrazloi
odgovor
NAPOMENA
Na nekom od
prethodnih
asova uenicima
napomenuti da
obnove gradivo iz
teme Linearna
funkcija. Takoe
naglasiti da
koeficijent
pravca prave
odreujemo iz
eksplicitnog
oblika (esto
zaboravljaju da
jednainu prave
prevedu u
eksplicitni oblik)
Grafiko
okruenje je
veoma
jednostavno i
uenici e sa
lakoom
prihvatiti
upotrebu novog
softvera
Uenike podeliti
u heterogene
grupe (razliitih
nivoa znanja i
interesovanja za
matematike
sadraje)
Potrebno je
ograniiti vreme
izlaganja i
kontrolisati broj
pitanja da se ne
bi oduilo
76

FAZA/
OKVIRNO
VREME
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
AKTIVNOST
UENIKA
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
METODE/
OBLICI RADA
MEDIJI I
MATERIJAL
Misli i
razmeni misli
Pripremljeni
zadaci u
elektronskoj
formi
Bez crtanja
grafika odredi
broj reenja
sistema
Pronae greku
u postupku
reavanja
SDLJSDN
Mapa uma,
plenum
Navesti ta
je za domai
zadatak
Precizno postavi
pitanje i/ili
daje precizan
odgovor
Individualni
rad- Karta za
izlaz
Evaluacioni
listi
Izrazi svoj
utisak o asu:
da li je neto
novo nauio/la,
ta mu/joj se
jeste/nije
dopalo ...
NAPOMENA
predstavnici
ma grupa
Osiguranje
znanja
(10 min)
Prikazuje zadatke
na projekcionom
platnu
Generaliza
cija
(10 min)
Postavlja pitanja
/ usmerava tok
razgovora
Zadaje domai
zadatak
Evaluacija
(5 min)
Deli uenicima
evaluacione
listie
U grupama
koriste
GeoGebru da
ree
zadatke,
razmenjuju
miljenja ,
izvode
zakljuke,
zatim
nekoliko
uenika
iznose svoja
razmiljanja
Dopunjavaju
mapu uma sa
poetka
asa,
dopisujui
kada
SDLJSDN
nema, a
kada ima
jedno/
beskonano
mnogo
reenja
Uenici
popunjavaju
evaluacioni
listi
Feedback
nastavnika
Opis asa:
Uslovi za realizaciju
as je potrebno realizovati u kabinetu informatike. Potreban je projektor , 7-8 raunara za uenike sa
instaliranim softverom. ( Broj potrebnih raunara jednak je broju grupa koje nastavnik planira za as u
tom odeljenju). Uenicima dozvoliti upotrebu digitrona.Planirane aktivnosti zahtevaju dvoas.
Tema ovog asa je Zato uopte uim da reavam sisteme linearnih jednaina?!. Nakon to su uenici
usvojili algebarske metode reavanja sistema linearnih jednaina, nastavnik ih kroz ovaj as upoznaje sa
grafikim metodom reavanja i sa novim obrazovnim softverom GeoGebra (moji uenici su ve koristili
ovaj softver kada je obraivana tema Linearna funkcija) .
as poinje sa zadatkom za zagrevanje mozga ( brainteaser), koji ima za cilj da zainteresuje uenike i
usmeri njihovu panju. Zatim sledi obnavljanje prethodno usvojenih znanja o meusobnom poloaju dve

77
prave u ravni. Kroz razgovor uenici kreiraju mapu uma, kako bi se podsetili kako koeficijenti pravaca
pravih utiu na njihov meusobni poloaj. Mapa treba da ostane zapisana i na tabli do kraja asa.
Nastavnik im zatim ukratko objanjava cilj i zadatke asa, nain rada i plan toka asa.
Nakon toga pomou projektora uenicima pokazuje kako se pokree i koristi GeoGebra (ako je do sad
nisu koristili). Reava primer SDLJSDN( sa jedinstvenim reenjem) grafikim metodom. Trai od uenika
da objasne ta predstavljaju dobijene prave, u kakvom su meusobnom odnosu i ta predstavlja taka
preseka.
Zatim nastavnik deli uenike u grupe.Dobro bi bilo da su grupe unapred formirane, kako bi as tekao
kontinuirano. Svaka grupa dobija radni zadatak ( situaciju za uenje): potrebno je da naprave
matematiki model, ree matematiki problem i interpretiraju dobijene rezultate. U opticaju su najvie
2 ili 3 zadatka, inae diskusija dugo traje.
Predstavnici grupa zatim prezentuju svoja reenja.Ostali uenici prate izlaganje i postavljaju pitanja ako
im neto nije jasno. Nastavnik podstie analizu situacije postavljajui pitanja tipa Ako bi se
promenilo...kako bi to uticalo na...
Sledi osiguranje znanja kroz dva primera prikazana na projekcionom platnu, zatim generalizacija
nauenog. Nastavnik zadaje domai zadatak.
Na kraju asa uenici daju kratak komentar o proteklom asu , kako bi nastanik imao povratnu
informaciju o tome da li je ovakav vid nastave dodatno motivisao uenike ili ne.
Oekivani ishodi:
Sviuenici koriste softver i pomou njega reavaju dati sistem.
Veina uenika zna da odredi broj reenje sistema ,razume proces modeliranja problema i interpretira
dobijeno reenje.
Nekiuenici samostalno modeliraju realni problem, planiraju i procenjuju trokove.
Prilozi:
Uvodni zadatak ( brainteaser)
Devet taaka sa slike povei sa etiri prave linije tako da ne podigne olovku sa papira.
(Jedno od reenja)
78
Radna listica 1
Realni problem
MatemaVki model problema
Reavanje matemaVkog
problema
Interpretacija dobijenih reenja
Zadatak ( situacioni zadatak )

Vlasnik ste graevinske firme Novi dom.Vaa firma se bavi zavrnim gradjevinskim radovima. Treba da
angaujete podizvoaa za molerske radove na novom projektu. Na tender su se javili:
FirmaMajstor i po koji trae 300 za avans i 3.5 po kvadratnom metru.

Firma Super kreko koji trae 720 za avans i 0,5 po kvadratnom metru.
a) Napii jednainu funkcije koja predstavlja zavisnost trokova za angaovanje firme Majstor i po od
broja okreenih kvadratnih metara.
b) Napii jednainu funkcije koja predstavlja zavisnost trokova za angaovanje firme Super kreko od
broja okreenih kvadratnih metara.
c) Skiciraj grafike obe funkcije u istom koordinatnom sistemu ( koristi GeoGebru)
d) Proitaj koordinate presene take ovih grafika. Objasni ta zapravo predstavljaju vrednosti
koordinata te take u realnoj situaciji.
e) Formiraj sistem dve linearne jednaine i rei ga nekim algebarskim metodom.
f) Objasni vezu reenja iz (d) i (e) .
g) Ako je potrebno okreiti povrinu veu od 300m2, kojeg podizvoaa je bolje ( povoljnije) angaovati?
79

Radna listica 2
Realni problem
Reavanje matemaVkog
problema

Dve kompanije fiksne telefonije na razliite naine tarifiraju korienje svojih usluga.
Kompanija Alo- alo naplauje 5 mesenu pretplatu, a zatim 0,75 minut razgovora.
Kompanija Poega, javi se naplauje 15 mesenu pretplatu, a minut razgovora 0,25 .
a) Napii jednainu funkcije koja predstavlja zavisnost ukupnih trokova za telefonski raun ako ste
pretplatnik kompanije Alo-alo
b) Napii jednainu funkcije koja predstavlja zavisnost ukupnih trokova za telefonski raun ako ste
pretplatnik kompanije Poega, javi se
c) Skiciraj grafike obe funkcije u istom koordinatnom sistemu ( koristi GeoGebru)
d) Proitaj koordinate presene take ovih grafika. Objasni ta zapravo predstavljaju vrednosti
e) Formiraj sistem dve linearne jednaine i rei ga nekom algebarskom metodom.
f) Objasni vezu reenja iz (d) i (e) .
g) Kada je ponuda kompanija Poega, javi se povoljnija za korisnika?
h) Ako bi birao/la za sebe, koju kompaniju bi izabrao/la i zato?
Radna listica 3
Realni problem
Reavanje matemaVkog
problema

U oktobru 2014.cena bezolovnog benzina bila je 1,34 za litar. Voza iz Cetinja planira da putuje u
Apatin (Srbija), koji je udaljen oko 540km. Voza ima sopstveni automobil marke BMW koji troi 12l na
100km preenog puta. Rent-a car iznajmljuje Opel za 40, koji proseno troi
6 litara goriva na preenih 100km.
a) Izraunaj cenu goriva za 1 preeni kilometar, za oba automobila.
b) Izrazi funkcijom zavisnost trokova za gorivo za vonju BMW-a za preenih x kilometara
c) Napii jednainu funkcije koja predstavlja zavisnost trokova za vonju Opel-a za preenih
x kilometara (ukljui i trokove iznajmljivanja)
d) Skiciraj grafike obe funkcije u istom koordinatnom sistemu ( koristi GeoGebru)
e) Proitaj koordinate presene take ovih grafika. Objasni ta zapravo predstavljaju vrednosti
f) Formiraj sistem dve linearne jednaine i rei ga nekom algebarskom metodom.
g) Objasni vezu reenja iz (d) i (e) .
h) Da li je za vozaa povoljnije da putuje svojim automobilom ili da iznajmi Opel?
Zadatak 1( osiguranje znanja)
Odredi koeficijent pravca svake prave predstavljene jednainom iz sistema, a zatim odredi broj reenja
za svaki sistem:

80
= 2 + 3
a) :
= 1
= 2 + 3
b) :
= 2 1
= 2 + 3
c) :
2 = 4 + 6
Zadatak 2 ( osiguranje znanja)
2 + 3 = 18
Rei sistem jednaina :
2 + 5 = 10
Odgovor: Koeficijenti uz x u obe jednaine su jednaki 2, pa su koeficijenti pravaca pravih predstavljenih
ovim jednainama jednaki 2. Prave iji su koeficijenti pravaca jednaki su paralelne i nemaju
zajednikih taaka, pa sistem predstavljen njima nema reenja.
Objasni gde je greka.Kako pravilno reiti problem?
Domai zadatak
Uraditi zadatke ostalih grupa

Evaluacioni listi
Tvoj utisak o asu (zaokrui jednog od smaljija)
JKL
Komentar (Svidelo mi se.../ Nije mi se svidelo.../ Nauio/la sam... )

Neda Abramovi

81
Srednja kola
Trei razred
Priprema za as
Srednja struna kola
Nastavna tema:
Nizovi
Nastavna jedinica:
Pojam brojnog niza; monotonost brojnog niza
Razred i odeljenje:
Trei,III-6
Analiza uslova:
-Odjeljenje III-6 broji 34 uenika.Veina uenika je zainteresovana za rad,osim 2 uenika koji ne
pokazuju nikakvo interesovanje,jer se bave sportom i esto su odsutni sa nastave.3 uenika i 1 jedna
uenica su malo priljiviji, pa je potrebno uloiti malo vie truda da bih zainteresovala za gradivo. 5
uenika pohaa dodatnu nastavu. Jedan od njih uestvovao i na Ekonomijadi srednjih ekonomskih kola
regiona, u ekipi nae kole koja je osvojila 2.mjesto(na takmienju je bilo pitanja i iz matematike).
Odjeljenje je jako pogodno za rad.
-Uenici se sa nizovima susreu u svakodnevnom ivotu. U uvodnom asu o brojnim nizovima povezaemo
njihovo prethodno znanje kako iz ivota, tako i iz matematike sa novim definicijama i pravilima.
Ciljevi asa:
Upoznavanje sa pojmom brojnog niza i osobinama brojnog niza
Materijalni:
- usvajanje pojma brojnog niza i monotonosti niza
- odreivanje opteg lana brojnog niza
Funkcionalni:
- prepoznavanje brojnog niza
- uvjebavanje nalaenja opteg lana brojnog niza
- ispitivanje monotonosti brojnog niza
Vaspitni:
- razvijanje vjetina preciznosti, tanosti u radu
82
Plan toka asa
FAZA/
OKVIRNO
VREME
Motivacija
(10 min)
Definicija
brojnog
niza (5
min)
Rjeavanje
zadataka
(10 min)
Definicija
monotonosti niza
(5 min)
Diskusija (
5 min)
ZadatakTest
(10min)
ISHODI
Uenik e biti
u stanju da:
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
AKTIVNOST
UENIKA
METODE/
OBLICI RADA
MEDIJI I
MATERIJAL
Navodi
primjere iz
realnog
ivota
Zadaje test
nalik na IQ
test
Daje primjer
brojnog niza
Navode
svoje
primjere
nizova i
odgovaraju
na pitanja iz
testa
diskutuju
sa ostalim
uenicima
Plenum
Projektor
Prilog1
Prilog2
Prepozna
brojni niz
Zainteresovati
uenike za dalji
rad
Uvoenje
definicije
brojnog niza;
pokazuje
naine
prikazivanja
niza
Sluaju i
odgovaraju
na
postavljena
pitanja,
navode
primjere sa
kojima su se
do sada
sretali u
matematici
Individualni
rad
Tabla;mark
eri
Prilog3
Definie brojni
niz ;
odredi
nekoliko
lanova niza
Uenici
prepoznavaju
uticaj nizova u
matematici;
Zadavanje
zadataka
Uvoenje
definicije
monotonosti
niza
Usmjeravanj
e disku-sije
odgovarajui
m pitanjima
i odgovorima
Predstavlja
pripremljeni
materijal,obr
azlae
zahtjeve
zadatka
Razmjenom
zapaanja
rjeavajuza
datke
Grupni
rad
Tabla
Individualni
rad
ProjektorTabla
Plenum
Tabla;mark
eri
Sluaju i
odgovaraju
na pitanja
Uestvuju
u diskusiji,
postavljaju
pitanja,
primjenjuju
novosteena
znanja
Rjeavaju
zadatak ,
obrazlau
rjeenja i
izvode
zakljuke
NAPOMENA
Rjeava
zadatke,
odredi opti
lan niza
Definie
monotonost
niza;
razlikue
rastue i
opadajue
nizove i one
koji to nijesu
razmiljaju o
rjeavanju
zadataka;koriste
prethodna
matematika
znanja na njihovo
rjeavanje
Pitanja i odgovori
upotpunjuju temu
Odredi
monotonost
niza intuitivno
i na osnovu
def
Grupni rad
Test.Pripre
mljeni
materijal
.Prilog4
Rjeava
zadatke
razlitih nivoa
Uenici su u
stanju da
ispravljaju svoje
greke i ostvaruju
kontinuitet u
gradivu
83
Opis asa:
Na poetku asa komentariem zajedno sa uenicima pojam niza iz svakodnevnog ivota. Navodimo
nekoliko primjera. Oni daju svoje primjere. Ilustrujem prilogom1.
Navodim da je i u matematici pojam niza slian pojmu niza iz svakodnevnog ivota. Podsjeam ih da su
na takve primjere nailazili u razliitim asopisima enigmatike i testovima inteligencije. Dajem kratki
test slian takvim testovima. Prilog2-primjeri su dati u obliku u kom su se pojavili na IQ testu
Po zavretku testa komentariemo rjeenja.
Zakljuujemo, da se u takvim zadacima oekuje da na osnovu datih elemenatauoi neko pravilo, i na
osnovu njega, napie jedan ili vie lanova koji nedostaju.
Na tabli zapisujem naslov Pojam brojnog niza;monotonost brojnog niza

Primjer: Koji je element 30ti po redu u nizu 1,4,9,16,...
- Jednostavno je odgovoriti da je sledei element niza 25, ali ako hoemo da saznamo koji je
element niza trideseti po redu, kako moemo to uraditi
Prvi element niza je 1 , drugi element je 4 ,trei 9 ... ,odnosno imamo

pridruivanje
1
2
3
4
Zakljuujemo da vai pravilo:
Odnosno da je 30. po redu
1 = 1!
4 = 2!
9 = 3!
16 = 4!
!
30 30! = 900
Uvodim definiciju:
Definicija: Niz realnih brojeva je funkcija koja svakom prirodnom broju pridruuje neki
realan broj ! .
:
! ,
! je opti lan niza; je indeks niza
! je prvi lan niza; ! je drugi lan niza, ..., ! je n-ti lan niza
Zakljuujemo, da je opti lan prethodnog primjera:
! = !
Pitam uenike da li su se do sada sreli sa brojnim nizovima i navodim neke primjere(niz parnih
brojeva,niz neparnih brojeva, niz brojeva djeljivih sa 3,..). Kako glasi opti lan svakog od tih nizova?

84

Niz moemo zadati na razliite naine: -tablicom
-na brojevnoj pravoj
-grafiki
-formulomi to ilustrujemo prilogom3
Radimo primjere:
1) Nai prvi,drugi, peti lan niza ! i !" , !"" ako je ! = 3 + 5 ,
2) Odredi opti lan niza
! ! !
! ! ! !
a) 1, , , ,
b) , , , ,
! ! !
! ! ! !
Uenici dobijaju malo vremena da sami zakljue ta bi moglo biti rjeenje, a onda
komentariemo ta su dobro uradili, a u emu grijee i dolazimo do rjeenja.
3) Napii nekoliko lanova datih nizova:

a) ! =
!
!
b) ! =
!!!
!
c) ! = (1)!
!!!
!

Uenici u grupi rade zadatak. Preporuujem da na brojevnoj pravoj predstave lanove niza.
A zatim pojedinano za svaki zadatak postavljam pitanja:
1) kako se ponaaju lanovi niza sa porastom indeksa?
2) da li postoji zakonitost da je svaki sledei lan vei(manji) od prethodnog?
Uvodim definiciju:: ! , :
) , ! < !!!
) , ! > !!!
), ! !!!
), ! !!!
Za prethodni primjer pokazujemo koji je niz monotono rastui(opadajui) ili nijedno ni drugo. Na tabli
crtamo brojevnu pravu, a zatim nekoliko lanova niza i pokazujemo kakva je monotonost tog niza.
Uenici dobijaju pripremljeni test Prilog4. Uenici rade u grupi koju su sami izabrali. Obilazim i
komentariem sa njima rjeenja, ako treba pomognem. N aosnovu toga dobijam povratne informacije, da
li su uenici razumjeli pojam niza i osobine niza. Zadatke koje ne urade na asu, treba da urade za
domai zadatak,
koji emo prokomentarisati sledei as i uradi nejasne zadatke .
85
Prilozi:
Prilog1
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Prilog2
1)
2)
3)
4)
86
5)
Prilog3
TABLICA:
BROJEVNA PRAVA:
GRAFIK:
FORMULOM: =
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
87

Tamara Lakui

88
Priprema za as
Gimnazija
Nastavna tema:
Trigonometrija
Nastavna jedinica:
Funkcija oblika y=asin(bxc)+d
Razred i odeljenje:
32
Analiza uslova:
Odjeljenje 32 broji 27 uenika, 10 djeaka i 17 djevojica. Uenici su vrijedni , disciplinovani i
uvijek spremni na saradnju. Meu njima je jedan uenik koji redovno na takmienjima iz fizike
osvaja nagrade, tako da je on ovladao svim pojmovima koji povezuju ovu temu sa fizikom. Dvije
uenice imaju problema sa savladavanjem gradiva iz svih predmeta. Uenici su na poetku
godine radili crtanje grafika funkcije y=sinx i itanje osobina
Ciljevi asa:
Upoznavanje sa grafikom funkcije y=asin(bxc)+d
Materijalni: -Proirivanje znanja o sinusnim funkcijama.
-Ukazivanje na znaaj vrijednosti parametara a, b, c i d na izgled grafika funkcije.
Funkcionalni: - Uvjebavanje skiciranja grafika
- Uvjebavanje itanja osobina grafika funkcije
- Razvijanje sposobnosti objedinjavanja djelova u cjelinu
- Povezivanje novih sa poznatim pojmovima
- Razvijanje istraivakih sklonosti
Vaspitni: - Razvijanje sposobnosti prepoznavanja situacija u kojima mogu primjeniti
matematika znanja (matematika je svuda oko nas)
- Razvijanje odgovornosti prema radu i saradnje sa drugim uenicima
- Iskazivanje kreativnosti , njegovanje osjeaja za matematiki lijepo, ime se razvija
i ukupni osjeaj za lijepo
89
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
MOTIVACIJA
15 minuta
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
Zahtjeva da
funkciju
predstave uz
pomo
modela
(keksa)
AKTIVNOST
UENIKA
Od dobijenog
modela
formiraju
sinusoidu
METODE/
OBLICI
RADA
Rad u paru
MEDIJI I
MATERIJAL
Jaffa keks
Djeli uenike
u grupe
Zadaje
zadatke
Prati
prezentaciju
Plenum
Projektor
Uoavaju slinost
grafika sa
sinusoidom
Rjeavaju
zadatke
Grupni
Milimetarski
papir
Olovke ,
markeri
Radni listii
Sarauje sa
ostalim
lanovima grupe
Pronalazi
rjeenja
zadataka
Skicira grafike
Izvodi zakljuke
Usvaja zakljuke
do kojih su dole
druge grupe
Uporedi
tumaenja
grafika u fizici i
matematici
Povee usvojene
pojmove sa
ivotnim
situacijama
Grupie sline
pojmove
Iskae miljenje i
osjeanja vezana
za as i naueno
Plenum
Aktivno
uestvuje u
prezentaciji
kalkulator
www.desmos
.com
Projektor
Naglaava
najznaajnije
injenice
ZAVRNI DIO
15 -20 min
Djeli uenike
u grupe
Zadaje
zadatak
Uestvuje u
prezentaciji
Prepoznaju oblik
sinusoide ; Opiu
osobine date
funkcije
NAPOMENA
Zainteresovati
uenike za
dalji rad
Obnoviti
sinusoidu
ptaff.ca/solil
itaju sa grafika
osobine
Otvara sajt
ptaff.ca/solil i
trai
parametre za
grad Kotor
Postavlja
pitanja
IZRADA
ZADATAKA
55-60 min
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
Sastavljaju
asocijaciju
Grupni
Aktivno
uestvuju u igri
Plenum
Projektor,
Forma
asocijacije
Uenici
koriste
raunar da bi
ispitali kako
neki
parametar
utie na
grafik,
istovremeno
popunjavajui
datu tabelu
uoavaju kako
se mjenjaju ,
nule, max,
min...
Poto je ovo
zahtjevna
tema za
uenike , na
kraju dobijaju
zadatak da
sastave
asocijaciju na
temu pojmova
sa asa
90

Opis asa
Uvodni dio asa: 15- 20 minuta
Nastavnik ispisuje naslov Grafik sinusne funkcije , uz napomenu da je to samo dio naslova. Pita uenike da
li se sjeaju kako izgleda grafik funkcije y=sinx i zahtjeva da je predstave uz pomo modela . Ukljuuje projektor i
daje uputstvo kako se koristi kalkulator sa sajta www.desmos.com za crtanje funkcije y=sinx. Uenici na tabli
ispisuju nule, max, min , period i ogranienost ove funkcije.
Nastavnik otvara sajt ptaff.ca/solil i trai parametre za grad Kotor, vrijeme izlaska i zalaska sunca, duina
plime i oseke... Uenici uoavaju da grafici lie na sinusoidu , kroz razgovor sa nastavnikom ponavljaju osobine .
Npr Odgovaraju na pitanja : U kom periodu godine raste duina dana , kad dostie najveu vrijednost...Da li ima
ponavljanja...Nastavnik dopisuje u naslovu y=asin(bx+c)+d .
Glavni dio asa: 55-60
minuta
Nastavnik dijeli uenike u grupe, po etiri uenika, izuzetak je zadnja grupa koja broji 3 uenika . lanovi
grupe su unaprijed odreeni prema sposobnostima i afinitetima. Svaka grupa dobija svoj zadatak, radni list na kome
se precizno nalaze ispisana uputstva i zadaci koje grupa mora da rijei. Zadaci su podjeljeni tako da jedna grupa
ispituje promjene grafika u zavisnosti od jednog parametra. U radu uenici koriste raunar. Raunar korise da bi
mogli ispitat to vie primjera, ali zadane grafike crtaju na milimetarskom papiru. U estoj grupi su uenici koji
nemaju previe sklonosti za ovu vrstu zadataka, oni dobijaju da rjee jedan jednostavni primjer i da pronau slike
graevina sa oblika sinusoide. Sedma , najmanja grupa u kojoj su uenici koji su izuzetno talentovani za
matematiku i fiziku , ima zadatak da nacrta grafik traene funkcije uz dosadanje znanje rjeavajui jednaine i
da uz pomo phet animacije objasni harmonijske oscilacijei pojmove iz fizike.
Vrijeme za rad u grupi je 15-20 minuta , nakon ega svaka grupa prezentuje svoj rad. Kod prezentovanja rada svaki
lan ima svoj zadatak , jedan je za raunarom i crta funkciju, drugi prikazuje grafik na papiru i kako su do njega
doli, trei ita osobine funkcije sa grafika , etvrti saoptava zakljuke.
Zavrni dio asa :
20 minuta
Uenici dobijaju zadatak da sastave asocijaciju na temu pojmova sa asa. Grupe su 3 , bez nekog posebnog
pravila , npr prema rasporedu sjedanja. Postoji na raunaru gotova forma u koju upisuju pojmove. Tema je
zahtjevna i treba malo oputanja na kraju. Sami cilj je da prepoznaju matematiku u svom okruenju pa se na ovaj
nain moe vidjeti kako su doivjeli as i funkcije.
Prilozi:
Radni listii
I grupa
Funkcija oblika y=asinx.
Zadaci:
1. Nai na raunaru www.desmos.com/calculator
2. Zadati da nacrta funkcije y=sinx , y=2sinx , y= 5sinx
Kako parametar a utie na graf funkcije ?_____________________________________________________________________________________________________________________
Nacrtati grafik funkcije y=sinx i y=2sinx
Nule funkcije su :
Max funkcije je :
Min funkcije je:
Period Funkcije :
Ogranienost:
!
3. Zadati da nacrta funkcije y=sinx , y= sinx , y= sinx


91
Nule funkcije su :
Max funkcije je :
Min funkcije je:
Period Funkcije :
Ogranienost
4. Zadati da nacrta funkcije y=sinx , y=-sinx
Nule funkcije su :
Max funkcije je :
Min funkcije je:
Period Funkcije :
Ogranienost
Zakljuak:
II grupa
Funkcija oblika y=sinbx, b>0.
Zadaci:
2. Zadati da nacrta funkcije y=sinx , y=sin2x , y= sin3x
Kako parametar b utie na graf funkcije ?_____________________________________________________________________________________________________________________
Nacrtati grafik funkcije y=sinx i y=sin2x
Nule funkcije su :
Max funkcija dostie za x= :
Min funkcija dostie za x=:
Period Funkcije :
Ogranienost:
(Napii ove vrijednosti u tabeli)
y= sinx
y= sin2x
y=sin3x
Nule funkcije su :
Max funkcija dostie za x=
Period Funkcije :
Ogranienost:
Zakljuak :
T=?
92
III grupa
Funkcija oblika y=sinbx,0< b<1.
Zadaci:
1. Nai na raunaru www.desmis.com/calculator
!
2. Zadati da nacrta funkcije y=sinx , y=sin x , y= sin x

Kako parametar b utie na graf funkcije ?___________________________________________________________________________________________________________________
Nacrtati grafik funkcije y=sinx i y=sin2x
Nule funkcije su :
Period Funkcije :
Ogranienost:
y= sinx
y= sin2x
y=sin3x
Nule funkcije su :
Period Funkcije :
Ogranienost:
Zakljuak :
T=?
IV grupa
Funkcija oblika y=sin(x+c), c>0.
Zadaci:
1. Nai na raunaru www.desmis.com/calculator
2. Zadati da nacrta funkcije y=sinx , y=sin +
!
!
Kako parametar c utie na graf funkcije ?___________________________________________________________________________________________________________________

Nacrtati grafik funkcije y=sinx i y=sin +
Nule funkcije su :
Period Funkcije :
Ogranienost:
y= sinx
Nule funkcije su :
!
!
y= sin +
!
!

93

Period Funkcije :
Ogranienost:
Zakljuak :
Poetna taka x0=?
V grupa
Funkcija oblika y=sin(x-c), c>0.
Zadaci:
1. Nai na raunaruwww.desmos.com/calculator
2. Zadati da nacrta funkcije y=sinx , y=sin
!
!
Kako parametar c utie na graf funkcije ?___________________________________________________________________________________________________________________

Nacrtati grafik funkcije y=sinx i y=sin
Nule funkcije su :
Period Funkcije :
Ogranienost:
y= sinx
!
!
y= sin
Nule funkcije su :
!
!

Period Funkcije :
Ogranienost:
Zakljuak :
Poetna taka x0=?
VI grupa
Funkcija oblika y=sinx+d .
Zadaci:
2. Zadati da nacrta funkcije y=sinx , y=sinx+1, y=sinx+2, y=sinx-3
Kako parametar d utie na graf funkcije ?___________________________________________________________________________________________________________________
Nacrtati grafik funkcije y=sinx i y=sinx+1
3. Pronai fotografije graevina kod kojih je uoljiva sinusoida.

94

VII grupa
!
1. Nacrtati grafik funkcije y=2sin(x+ ) pomou karakteristinih taaka, nule, max , min i
!
ogranienosti.
2. Analizirati phet animaciju, harmonijska oscilacija.
3. Objasni znaenje i oznake u fizici a- amplituda, faza...
Danijela Nikoli
95
etvrti razred
Priprema za as
Srednja struna kola
Nastavna tema:
Elementi privredne matematike
Nastavna jedinica:
Potroaki krediti
Razred i odeljenje:
IV-3
Analiza uslova:
Odeljenje IV-3 ima 25 uenika. Veina je zainteresovana za rad.
Postoje 4 uenika koji su esto nemirni na asu, ne paze, ne prate nastavu i zbog toga imaju
loe ocene. Dopunsku nastavu obino izbegavaju.
Odeljenje se moe okarakterisati kao radno.
Ciljevi asa:
Upoznavanje sa potroakim kreditima
Materijalni: - proirivanje znanja o privrednoj matematici

- usvajanje znanja o potroakim kreditima
Funkcionalni: - izraunavanje mesene otplate kod potroakih kredita (sa ili bez uea)
Vaspitni: - razvijanje sistematinosti, preciznosti, tanosti i urednosti u radu;
- osposobljavanje za primenu steenih znanja
96
Plan toka asa

FAZA/
OKVIRNO
VREME
Motivacija
(5 min)
Informacija
(10 min)
AKTIVNOST
NASTAVNIKA
AKTIVNOST
UENIKA
*Puta
uenicima
video-klip
*Diskutuje sa
uenicima o
potroakim
kreditima (da
li su uli za
kredite, ta
znaju o
njima)
*Daje
uenicima
tekst-vodi
*Gledaju videoklip
Izrada
zadataka
(20 min)
*Deli uenike
u parove
*Zadaje
zadatke
Zavrni deo
asa i
evaluacija
(10 min)
*Diskutuje sa
uenicima o
potroakim
kreditima,
ta su novo
nauili
*Deli
uenicima
evaluacione
listie
METODE/
OBLICI
RADA
MEDIJI I
MATERIJAL
ISHODI
Uenik e biti u
stanju da:
NAPOMENA
Video-klip
Komunicira sa
ostalim
lanovima u
grupi i
argumentovano
diskutuje
Zainteresovati uenike
za dalji rad
Definie
potroake
kredite,
prepozna vrste
kredita
Izrauna
mesenu otplatu
kod potroakih
kredita
Uenici ue nove
pojmove u vezi
potroakih kredita
Prepozna i opie
razliite vrste
kredita
Provera prethodno
steenog znanja
plenum
*Diskutuju sa
nastavnikom o
potroakim
kreditima
*Uenici itaju o
potroakim
kreditima,
vrstama
kredita...
*Reavaju
zadatke
Individualni
rad
Tekst-vodi
Grupni rad
Radni zadaci
*Diskutuju sa
nastavnikom o
potroakim
kreditima
Plenum
*Uenici
popunjavaju
evaluacioni
listi
Individualni
rad
Za svaki zadatak
uenici razmiljaju o
nainu reavanja istog
Evaluacioni
listi
97
Opis asa:
Na poetku asa putam uenicima video klip o ke-kreditima Moe ime ih uvodim u nastavnu jedinicu iji
sadraj ispisujem na tabli. Nakon toga - kratak razgovor o tome ta uenici znaju o potroakim kreditima,
vrstama.... Objasnim im karakteristike svakog (krediti sa ili bez uea, kamatni koeficijent, kamata, mesena
otplata) i svakom ueniku podelim tekst-vodi i dam im vremena da proitaju.
Kada to zavre podelim ih u parove i nakon toga svaki par dobije radne zadatke (papir sa zadacima koje treba da
ree). U toku reavanja zadataka pomaem im. Zadaci nisu teki. Uenici mogu, kad god im je potrebno, da
zatrae moju pomo.
Nakon faze izrade zadataka uenici diskutuju o zadacima, argumentovano brane svoje stavove.
Na kraju im podelim evaluacione listie i tu je kraj asa.
Prilozi:
- Video klip https://www.youtube.com/watch?v=yahn-Lbzuwk
- Tekst-vodi:
POTROAKI KREDITI su krediti koji se daju graanima za kupovinu odreene vrste proizvoda. To mogu biti trajna
potrona dobra, kao to su raunari, bela tehnika, tehniki ureaji, automobili, graevinski materijal, graevinska
stolarija i sl. Mogu se uzeti i za plaanje raznih usluga, kao to su turistike (putovanja), obrazovne (kolarine) ili
zdravstvene usluge...
Potroa dobija ROBU ODMAH, a otplauje je u jednakim MESENIM
RATAMA.
Uslovi kreditiranja reguliu se propisima.
Uobiajeno je da KORISNIK KREDITA daje odreenu sumu novca kao
UEE (depozit). Uee se izraava procentom u odnosu na visinu
odobrenog kredita.
KAMATA se obraunava za ceo period UNAPRED, tako to se za prvi
mesec rauna na celokupni iznos kredita , a za svaki naredni mesec na dug
umanjen za otplatu bez kamate.
U praksi se za obraun kamate koriste takozvani KAMATNI KOEFICIJENTI,
koji predstavljaju kamatu na kredit od 100 dinara za odreenu kamatnu
stopu (p) na odreeno vreme (m).

Formula za izraunavanje KAMATNOG KOEFICIJENTA je:
p (m + 1)

24
Kf =
Obrazac za KAMATU na potroaki kredit je:
i=
K Kf
100
Iznos MESENE RATE je:
b=
K +i

m
U sluaju da korisnik kredita daje UEE, iznos kredita K umanjuje se za tu uplaenu sumu.
98
- Radni zadaci:
1. Banka je odobrila potroaki kredit u iznosu od 250000 dinara sa rokom od 18 meseci i kamatnom stopom
od 18%. Nai mesenu otplatu.
2. Odobren je kredit za kupovinu knjiga od 60000 dinara na 18 meseci, uz kamatnu stopu od 144% godinje.
Kolika je mesena otplata?
3. SIMPO je odobrio kredit od 770000 dinara na 15 meseci, sa kamatnom stopom od 25% i ueem 20% od
visine kredita. Koliko iznosi mesena otplata?
4. Odobren je kredit od 2500000 dinara na 24 meseca uz stopu 120% i uee u gotovom od 40% od cene
robe. Koliko iznosi mesena otplata?
- Evaluacioni listi
Potroaki krediti
Molim da odgovorite na sva pitanja.
1. Gradivo koje smo radili na asu je:
Teko
Onako
Lako
Elementi privredne matematike
2.
Da li si gradivo koje smo radili na asu ve znao/znala?

Da
Vei deo
Poneto
Ne
3.
Koliko je as bio zanimljiv?

Na skali od 1 do 5, ocena 1 je dosadan, a ocena 5 je veoma zanimljiv.
(upii broj)
4.
Koliko je as bio koristan?

Na skali od 1 do 5, ocena 1 je beskoristan, a ocena 5 je veoma koristan.
(upii broj)
5.
Kako bi vrednovao/vrednovala celokupan as?

Na skali od 1 do 5, ocena 1 je nedovoljan, a ocena 5 je odlian.
(upii broj)

Danijela Rudovi

99

Zbirka Priprema Sa Seminara AON Matematike

Enviado por

Dados do documento

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Zbirka Priprema Sa Seminara AON Matematike

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Zbirka priprema iz

Aktivno orijentisana nastava

Autorska prava ...................................................................................................................................... 3

Svi materijali su u pdf formatu i podleu Creative Commonce licenci:

Bez prerada Ne moete da menjate, preoblikujete ili da

Uvod: Aktivno orijentisana nastava matematike

pisane po Berlinskom modelu,

Napomena: kod nekih priprema su korigovani ciljevi, zadaci, ishodi.

Osnovna kola od prvog do devetog razreda

Plan toka asa:

Iva je reala domine na sljedei nain :

Mira je reala domine na sljedei nain :

Aco je reao domine na sljedei nain :

Autor pripreme i zadatka:

Upoznavanje sa vrstama linija,prepoznavanje i razlikovanje prave i krive linije

Zadaci asa (materijalni, funkcionalni, vaspitni):

Plan toka asa

Plan toka asa

Zadaci na nivoe za rad u paru

1. Za koliko je najvei broj devete desetice vei od zbira brojeva 41 i 39?

Mali logiki problem za kraj asa

Autor pripreme i zadatka:

Zadaci asa (materijalni, funkcionalni, vaspitni):

Uoi da metar ima

Uoi vezu sabiranja

10+10+10+10+10+10 +10 =70

10+10+10+10+10+10 +10 +10 +10 = 90

10+10+10+10+10+10 +10 +10 +10 +10 =

Autor pripreme i zadatka:

Plan toka asa

Zadajem domai zadatak: zadaci na str. 69

(250-45) + (140+45) =390

(130-35) +(60 +35) =190

(550-200) + (350+200) =900

Pitanja za provjeru znanja na kraju asa:

Plan toka asa

Prilog 4. Tabela za mjerenje uenika

Prilog 5. Pojmovna mapa

Prilog 6: zadaci za domai

2. Uporedi i stavi odgovarajui znak <, > ili =

Autor pripreme i zadatka:

Zadaci asa (materijalni, funkcionalni, vaspitni):

Plan toka asa

za izraunavanje nepoznatog sabirka

P1 :izraunavamo tako oduzmemo razliku od umanjenika to Nepoznati umanjilac

Rjeenje za nastavni listi:

Dino je zamislio broj 588.

Prilog br.7- Zadaci za domai zadatak:

Autor pripreme i zadatka:

Plan toka asa

Prilog 1: MAGINI KVADRAT

Autor pripreme i zadatka:

Plan toka asa

Na osnovu teksta popuni tabelu:

Autor pripreme i zadatka:

OdjeljenjeVI-3 broji 23 uenika(12 djeakai 11 djevojica). Uenici veinom pokazuju interesovanje za

Upoznavanje uenika sa pojmom razlomka oslanjajui se na opaajno saznavanje,

Zadaci asa (materijalni, funkcionalni, vaspitni):

Plan toka asa

)tri devetine B)sedam osmina

2. Zapii razlomkom rafirane djelove

Autor pripreme i zadatka:

Odjeljenje VII-4 broji 30 uenika.

upoznavanje postupka za raunanje povrine trougla