Sto godina samoe

Gabriel Garcia Marquez

Biljeka o piscu:

Roen 6. marta 1928. godine u malom mjestu Aracataca

Odrastao sa djedom i nanom
1940. godine odselio sa roditeljima u Bogotu
kolovao se kod jezuita
Studirao pravo u univerzitetu u Bogoti
itao Kafku,Foknera,Hemingveja,ojsa
Poeo raditi kao novinar u listu El Espektador
Putuje po Evropi
Tajni ulazak u Kolumbiju radi vjenanja sa Mercedes Barcha
Prijateljstvo sa Fidelom Kastrom
Nastanio se u Meksiko City-ju
Dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost 1982. godine
Umro je 17. aprila 2014.

Najpoznatija djela:

Romani

Sto godina samoe(1967)

Patrijarhova jesen (1975)
Kronika najavljene smrti (1981)
Ljubav u doba kolere (1985)
O ljubavi i drugim neistim silama (1994)
Pustolovina Miguela Littina (1986)
Vijest o otmici (1996)
ivjeti da bi se pripovijedalo (autobiografija) (2002)

Prie i novele

Pukovniku nema tko pisati (1961)

Sahrana Velike Mame (1962)
Zla kob (1962)
Dvanaest hodoasnika (1992)
Sretan put, gospodine predsjednie!

Fabula:
Roman opisuje jedno pleme koje je bilo naseljeno u Macondu. Macondo je bio selo sa dvadesetak kua.
Osniva sela je Jose Arcadio Buendia, sa svojom suprugom Ursulom. Ponekad su tu dolazili Cigani sa
svojim atorima. Jedan od njih je bio i Melquiades. Uskoro Jose Arcadio Buendia i Ursula dobie sina
kojeg nazvae Jose Arcadio. Arcadio je provodio vrijeme sa Cigankama i jednom prilikom Ursula otkri
da je mladi Arcadio nestao. U pleme doe Rebeca, mlada djevojka koja je za sobom vukla vreu
kostiju, kosti svoga oca i majke. Rebeca je bolovala od nesanice i uskoro cijelo selo oboli od nesanice.
Nesanica je povukla za sobom i zaboravnost, pa su ljudi poeli da zaboravljaju imena jedni drugima ali
i nazive stvari i predmeta. Nedugo zatim doe Melquiades, sa svojim lijekom protiv nesanice. U pleme
ubrzo doe don Apolinar Moscote a pleme Buendija se proiri i Ursula ve dobi prve unuke. Na
politikoj strani u dravi, stezale su se tenzije izmeu liberala i konzervativaca i rat se ve nazirao. U
selo Macondo doe i Pietro Crespi, koji Urusuli prodaje klavir. Rebeca je tuna, kad se Crespi vraa u
Italiju. Poinje rat. Aureliano Buendija, novi lan ove porodice je ve odrastao, srednjovjean
mukarac i spreman je za rat. Vodi mnogo graanskih ratova ali ni on nije siguran da li je na strani
liberala ili konzervativaca, zatitnika crkve. Za 20 godina ratovanja Aureliano umalo bi streljan te
dobija ak 17 sinova. Rat zavrava nakon 20 godina. Ursula je ve starica od stotinjak godina. Slabog
je vida. Ona pamti stvari po mirisu, po nekom uhodanom sistemu. Tano zna kad e ko proi kroz
kuu i kojim dijelom sobe. Nedugo zatim umire Jose Arcadio Buendija pa i Ursula i od itavog
plemena ostadoe jo mladi Aureliano i Amaranta Ursula. Aureliano postade Amaranta Ursulin
ljubavnik i uskoro dobie sina, sa svinjskim repom. Amaratna Ursula umire nakon poroaja. Jedne
noi, Aureliano se budi, iznenada. Vidio je kako mu dijete nose crvi, dok ga rastau. On ustade i ue u
jednu prostoriju. Tu nae knjigu koju je pisao Melquiades. Zapravo je to itava historija ali i budunost
Maconda. Aureliano ita knjigu, i stihovi opisuju svu prolost. Dolazi na zadnje stihove i tu pie da e
cijeli Macondo odnijeti vrtlog. Ne stiui proitati zadnje stihove do kraja, Macondo se pretvara u
vrtlog, i bijae predvieno da Aureliano nikad ne izae iz kue. Sa jakim vjetrom nestaje i ovaj grad
utvara, jer pleme osueno na sto godina samoe nije imalo anse za preivljavanje po drugi put.

Tema:

ivot i smrt porodice Buendia.

Ideja:

Od sudbine se ne moe pobjei.

Vrsta djela:
Roman Sto godina samoe pripada kategoriji
maginog realizma.
Prevedena je na 27 svjetskih jezika.
Kombinuje elemente romantike,povijesti i
fantastike.
Djelo obiluje metaforama i ironijom i savreno
je oblikovano na temeljima maginog
realizma.

Radio:
Amar Bukva